Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Molimo da se apsolutno uvaži očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta. Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata – sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 2 | Narodna knjižnica Virje | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 3 | Općinska knjižnica Sidonije Rubido Erdody | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 4 | Petar Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak je definiran ovim Zakonom. |
| 5 | Lidija Dužić Zlovolić | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 6 | Knjižničarsko društvo Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovakvim nacrtom Zakona unosi se nered u knjižničnu djelatnost i Zakon o knjižnicama. Ne vodi se računa o specifičnostima ustrojstva, upravljanja, vrstama knjižnica. Dobar sustav trebalo je modernizirati, a ne unazaditi ovakvim Prijedlogom Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 7 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Izneseno u ovom dijelu nema nikakvo obilježje obrazloženja već se radi o pukom prepričavanju sadržaja pojedinih članaka bez ikakvog povezivanja s motivima za donošenje novog zakona niti povezivanja odredaba unutar prijedloga zakona ili pak obrazloženja zašto se zakonodavac odlučio upravno za ovakav način uređenja djelatnosti. Ne navode se nikakvi podaci (a trebali bi) o izvorima koji su korišteni pri definiranju pojmova, vrsta knjižnica i sl. Uglavnom, u ovom obliku ovaj dio samo ispunjava puku formu koja mora postojati, dok od sadržaja nema nikakve koristi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 8 | Sanja Heberling Dragičević | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 9 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | U potpunosti podržavam primjedbu Sveučilišne knjižnice Rijeka i Dunje Holcer, a većim dijelom slažem se i s komentarom Gradske knjižnice Beli Manastir i Romane Horvat. U ovom Prijedlogu Zakona mogu pohvaliti činjenicu da je zakonodavac napokon prepoznao činjenicu da velikom broju stanovnika Hrvatske nisu dostupne usluge stacioniranih narodnih knjižnica, te predvidio potrebu osnivanja službi pokretnih knjižnica us vim županija,a kako bi se temeljne knjižnične usluge usmjerene informiranju, odgoju, obrazovanju i cjeloživotnom učenju itd. dovele do što većeg broja stanovnika. Ali, osim toga, ne vidim nikakva poboljšanja koja će omogućiti unapređenje djelatnosti, već upravo naprotiv: zbrka i kaos uvode se u područje organizacije i osnivanja knjižnica, zapošljavanje stručnih djelatnika, u upravljanje knjižnicama... praktično u sva područja koja je Zakon obuhvatio. Ukoliko se ovakav Prijedlog ne povuče iz procedure dok se ne dopuni i ne doradi u suradnji sa stručnom zajednicom, novi Zakon o knjižnicama može se pretvoriti u svoju suprotnost - umjesto da doprinese razvoju djelatnosti, a time i razvoju hrvatskoga društva u cjelini, ovakav Zakon može ozbiljno ugroziti obavljanje suvremene i na međunarodnim standardima utemeljene knjižnične djelatnosti te utjecati na urušavanje i deprofesionalizaciju desetljećima brižno građenog i danas vrlo uređenog te učinkovitog knjižničnog sustava u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nisu dani valjani argumenti za povlačenje zakona iz procedure |
| 10 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Slažem se s Gradskom knjižnicom Beli Manastir da ovaj prijedlog Zakona ne donosi nikakva poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o knjižnicama. Izgubio se cijeli odlomak o Knjižničarskom osoblju! U prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nigdje se ne spominje tko je knjižničarsko osoblje. Treba ostaviti kako je bilo u Zakonu o knjižnicama iz 2009., čl. 34. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stručno knjižničarsko osoblje biti će uređeno Pravilnikom. |
| 11 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | U potpunosti se slažem s komentarom Sveučilišne knjižnice Rijeka. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 12 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima. |
| 13 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Člankom 35. ...za više knjižnica određenog teritorijalnog... Izrijekom jasno navesti koje vrste knjižnica se podrzumijevaju pod sintagmom "više knjižnica"! Trebalo bi jasnije obrazložiti rad i ovlasti matične djelatnosti. | Primljeno na znanje | Matična djelatnost biti će uređena pravilnikom. |
| 14 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | ...provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja, programa i aktivnosti te druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima... | Primljeno na znanje | Prijedlog nije razumljiv. |
| 15 | Andreja Zubac | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Članak 6. i ostali članci u kojima se rabi riječ "korisnici". Zakonom (ni ovim, ni prethodnim - Zakon o knjižnicama. // Narodne novine 105 (1997), 5(1998), 104(2000)) nije do kraja izrečeno tko se sve smatra korisnikom knjižnice. Jesu li to samo članovi knjižnice ili svi građani koji imaju knjižnično-informacijsku potrebu (neovisno o članstvu), a dolaze u potrebi u knjižnicu po pomoć te žele koristiti njezine usluge (aktivnosti) ako im to javna/narodna (gradska ili općinska) knjižnica dopusti? Javne knjižnice u Republici Hrvatskoj nemaju ujednačeno poslovanje pa prema ovome Zakonu nisu obvezne otvoriti svoja vrata svim građanima što je proturječno europskim i svjetskim dokumentima, RH Ustavu i stabilnom, inkluzivnom društvu. Ova nejasnoća može utjecati na otvorenost knjižnica u kontekstu šire dostupnosti pružanja usluga svim građanima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pojam "korisnik" razumijeva svakog korisnika bez obzira na članstvo. |
| 16 | Općinska narodna knjižnica Drenovci | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Obrazloženje Članak 1- Predlažemo da glasi Člankom 1. propisuje se da se Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske te da je knjižnična Knjižnična djelatnost i građa koju knjižnice prikupljanju, obradjuju i daju na korištenje su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 17 | Gradska knjižnica Beli Manastir | PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E | Ovaj prijedlog Zakona ne donosi nikakva poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o knjižnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog. |
| 18 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 19 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 20 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 21 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 22 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 23 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 24 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 25 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 26 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Ovaj članak nije potreban s obzirom na to da je sastavljen dokument Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koji je prihvaćen na Hrvatskom knjižničnom vijeću. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 27 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 28 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 29 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 30 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 31 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 32 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 33 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 34 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 35 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Postoji Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 36 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 37 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 38 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 39 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 40 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 41 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Prijedlog novog teksta: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE Isti kao i uz članak 13. st. 3. | Prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 42 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 43 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 44 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. 64. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 45 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 46 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 47 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 48 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 49 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 50 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Struka je već sastavila dokument "Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020." Nema razloga da se navedeni dokument ne usvoji kao nacionalni plan. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. |
| 51 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 52 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 53 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 54 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | KOMENTAR: Isti kao i uz članak 13. st. 3 | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 55 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra. |
| 56 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. | Prvo, ovaj zakon nije dobro sročen i ide na štetu struke! Drugo, u prvi plan stavljaju se javne ili narodne knjižnice te nacionalna knjižnica, a zanemaruju knjižnice pod drugim ministarstvom uz riječi da je za njih nadležan drugi ministar (Članak 13.- za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu.). Treće, ako je Zakon o knjižnicama, onda njime trebaju biti obuhvaćene jednako sve vrste knjižnica uz pozivanje na stalni dijalog i suradnju ova dva ministarstva. | Primljeno na znanje | Sve primjedbe su uzete u obzir te nije zanemaren niti jedan aspekt. |
| 57 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Budući da se sustav ne dozvoljava promjenu kategorije, ponavljam tekst u kategoriju PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 58 | Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 59 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 50., st. 3. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 60 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Predlaže se dopuna u skladu s dopunom u Članku 41: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 35. stavka 4., članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 61 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 62 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 63 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 64 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 65 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 66 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 67 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 68 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 69 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 70 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U stavak (3) treba DODATI standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 71 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) |
| 72 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U stavak 3. Članka 50. dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 73 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 74 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Prijedlog novog teksta: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. OBRAZLOŽENJE U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 75 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 76 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 77 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? Ne zaboravite, statistički najveći broj zaposlenih. I danas, u hiperprodukciji visokoškolskih programa knjižničarske struke, školski knjižničar može biti nestručna osoba. Suradnja i usklađivanje dvaju nadležnih ministarstava? | Prihvaćen | Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) |
| 78 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 79 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 80 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 81 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 82 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | U Stavak (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 83 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 84 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 85 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 86 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 87 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Članak 50. (3) dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 88 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Zašto nije naveden i: Standard za školske knjižnice (NN 34/2000) te Standardi za visokoškolske knjižnice usvojeni na sjednici Savjeta za biblioteke Hrvatske 21. studenoga 1990. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 89 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | KOMENTAR: U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 90 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. | Primljeno na znanje | Jasno regulirano tko donosi Pravilnik. |
| 91 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. | Prijedlog izmjena: članak 50, stavak (3) - dodati važeće standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 92 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 49. | ČLANAK 49. - vezano uz St. (2): nije jasno u kojem se roku Hrvatsko knjižnično vijeće treba konstituirati | Primljeno na znanje | Hrvatsko knjižnično vijeće imenovano prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskog knjižničnog vijeća prema odredbama ovog Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskog knjižničnog vijeća. |
| 93 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | Prijedlog novog teksta: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 94 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | KOMENTAR: U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 95 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi. |
| 96 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 97 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 98 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 99 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 100 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 101 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 102 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Ostaje nerazjašnjeno što će biti sa knjižnicama u sastavu POU i CK koje obavljaju knjižničnu djelatnost a koje nisu u roku do 2015. ni do danas izdvojile i osnovale samostalnu knjižnicu i osigurale obavljanje knjižnične djelatnosti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 103 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 104 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. | Nije prihvaćen | Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. |
| 105 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Predlažu se izmjene i dopune pod toč. 1 koja bi glasila: 1. kao nakladnik u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u materijalnom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice te metapodatke i sadržaj online publikacije u propisanom formatu, sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak sukladno članku 40. stavku 1. i članku 41. ovoga Zakona. Obrazloženje: Izmjene se odnose na usklađivanje s izmjenama predloženim u člancima 40. i 41. Dopuna je predložena zato što Članak 47. ne definira novčanu kaznu za nakladnike koji ne dostave online publikaciju. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 106 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 107 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 108 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 109 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 110 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 111 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 112 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. Komentar i prijedlog: U stavku 1. nadodati točku 4.: kao nakladnik ili proizvođač pristupačnih formata (zvučne knjige i časopisi, knjige u strojno čitljivom obliku i brajica) 30 dana nakon završetka produkcije dužan je dostaviti digitalni primjerak Hrvatskoj knjižnici za slijepe, sukladno članku 40. stavku 2. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti jer navedeni prijedlog nije prihvaćen ni u članku na koji se poziva predlagatelj. |
| 113 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 114 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 115 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. BRISATI OBRAZLOŽENJE Ove kaznene odredbe trebaju biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti, jer se tiču nakladnika i tiskara. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 116 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 117 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 118 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Kaznene odredbe unijeti u Zakon o nakladničkoj djelatnosti | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji. |
| 119 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 120 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 121 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 122 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 123 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 124 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Nakladnici su dio Zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 125 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 126 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 127 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 128 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 129 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom. |
| 130 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | KOMENTAR: Nije potreban detaljni opis svakog nepropisnog postupka kod obveznog primjerka, već opća prekršajna odredba o nepridržavanju obveze dostave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Pravna ili fizička osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja financira i objavljuje odnosno izdaje građu iz članka 40. ovoga Zakona za nedostavljanje pojedinog izdanja pojedinog naslova obveznog primjerka knjižnične građe sukladno čl. 38. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna. (2) Odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 kuna. | Nije prihvaćen | Sadašnjim člankom jasnije propisane prekršajne odredbe. |
| 132 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova. „Sporne su prekršajne odredbe, odnosno članak 46. Prijedloga. Tekst članka 46. na način na koji je predloženo u Prijedlogu Zakona je u suprotnosti s člankom 60. stavak 1. i člankom 61. stavak 2 Prekršajnog zakona. | Nije prihvaćen | Nije suprotno. Kazne su određene sukladno Prekršajnom zakonu što je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa. |
| 133 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U potpunosti se slažem s ovdje iznesenim stavom Sveučilišne knjižnice u Splitu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 134 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka 3. Odredba je suvišna jer ravnatelj kao odgovorna osoba ima ovlasti odnosno instrumente kojima može utjecati na organiziranje poslovanja pa tako primjerice može sankcionirati određeno ponašanje zaposlenika i sl. dok fizička osoba nema takve ovlasti. Stoga se ne može izjednačiti odnosno staviti na istu razinu odgovornost ravnatelja i zaposlenika kao fizičke osobe što navedena odredba čini (jer je razlika samo u visini novčane kazne, a ne i u prekršajnoj odgovornosti). | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 135 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predvidjeti sankcije za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze i za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području. Predlaže se ubaciti novi članak: Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: (1) jedinica lokalne samouprave koja ne poduzme osiguravanje knjižnične usluge iz čl. 11. ovog Zakona (2) osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica iz čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 136 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 46 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Dodati alineju: 1. općine i gradovi koji nisu osnovali narodnu knjižnicu na svom području ili osigurali njezino financiranja u skladu sa čl. 11 ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 137 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Do sada je prema postojećem Zakonu o knjižnicama, u poglavlju XII o Kaznenim odredbama kažnjavana samo ona fizička osoba iz izdavaštva koja se nije pridržavala odredbi o obveznom primjerku, vidi čl. 50. Kazne su se odnosile na knjižnice, i na odgovorne osobe u knjižnici, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica, vidi čl. 51. U prijedlogu novoga zakona, radi prekršaja iz članka 46, st. 1, novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova, vidi čl. 46, st. 2. Objašnjenje: Kažnjava se neobavljanje sljedećih poslova: neprikupljanja statističkih podatke o svom poslovanju i unošenja u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri NSK, zbog nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe te redovitog provođenja postupak revizije i otpisa građe, nezakonitog, ilegalnog obavljanja knjižnične djelatnosti te zbog onemogućavanja uvida u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora, S obzirom na vrstu poslova čije neobavljanje podliježe kažnjavanju, fizička osoba iz članka 46, st.1 je knjižničarski djelatnik, najčešće diplomirani knjižničar. Nije slučajno da je kazna za navedene prekršaje u visini njegove mjesečne plaće. Ovdje treba istaknuti da neobavljanje poslova iz čl. 46., st. 1 najčešće ne ovisi o fizičkoj osobi. Ne mogu se prikupiti podaci ukoliko ih druge fizičke osobe nisu izradile, ne mogu se pokrenuti poslova koji prethodno, nisu timski organizirani. Puno je više prekršaja koje fizička osoba može u knjižnici sama uraditi, za njih biti direktno odgovorna. Ozbiljno bi trebalo kažnjavati zbog otuđenja ili namjernog uništavanja knjižnične građe i opreme, lošeg ophođenja prema korisnicima, kolegama itd. Predlaže se: Ova odredba iz čl. 46 smatra se presedanom i treba je odbaciti kao neprihvatljiv prijedlog novoga zakona o knjižnicama. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 138 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predvidjeti sankcije za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze i za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području. Predlaže se ubaciti novi članak: Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: (1) jedinica lokalne samouprave koja ne poduzme osiguravanje knjižnične usluge iz čl. 11. ovog Zakona (2) osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica iz čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 139 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 140 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 141 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Također se u potpunosti slažem s komentarom Jagode Ille: "Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 142 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 143 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 144 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 145 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 146 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U čl. 46. stavak 1. promijeniti redoslijed i navesti: točka 1. postaje točka 4. točka 2. ostaje točka 2 točka 3. postaje točka 1. točka 3. postaje točka 4. Obrazloženje: Ukoliko neka knjižnica obavlja djelatnost bez prethodno pribavljenih dokumenata iz točke 2., takav prekršaj je na 1. mjestu. Važnije je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta i poduzeti mjere za zaštitu knjižnične građe. | Nije prihvaćen | Jasno naveden redoslijed. |
| 147 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st.2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 148 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati stavak: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 149 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zar statistika zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 151 | Maja Bodiš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Treba dodati i da je prema članku 61. stavak 1. Prekršajnog zakona propisano da je odgovorna osoba ona osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Tako da ni i u ovom smislu određivanje prekršajnopravne odgovornosti fizičke osobe kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova na način koji takvu odgovornost razlikuje od odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi, na način na koji je to predloženo u prijedlogu zakona, nije usklađeno s odredbama Prekršajnog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 152 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 153 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Podržavamo prijedlog Knjižnica grada Zagreba o BRISANJU stavka (3) s navedenim obrazloženjem, odnosno neusklađenosti s odredbama Prekršajnog zakona. | Nije prihvaćen | Prihvaćen. |
| 154 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Podržavamo prijedlog i smatramo da treba dodati stavak (5): Općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu. OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 155 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 156 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Predlaže se brisanje stavka 3. Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno. Upitna je i usklađenost zakonskog prijedloga s odredbama Prekršajnog zakona. Naime, problematično je što se pored kategorije odgovorne osobe u pravnoj osobi, koji predstavlja pojam definiran Prekršajnim zakonom, uvodi i novi pojam „fizička osobe koja obavlja određene poslove“ – kao nova, dodatna kategorija fizičke osobe odgovorne za počinjenje prekršaja, čime se potencijalno proširuje postojeći okvir prekršajnopravne odgovornosti postavljen u članku 60. stavak 1. Prekršajnog zakona. Prekršajnim zakonom, u članku u kojem su propisani temelji odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi propisano je da za prekršaj odgovara pravna osoba i njezina odgovorna osoba za skrivljene povrede propisa o prekršaju. U članku 61. stavak 2. Prekršajnog zakona određeno je da se propisom o prekršaju može odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekršaj. Međutim, tad bi fizička osoba koja je zadužena za obavljanje određenih poslova odgovarala kao odgovorna osoba, a ne uz pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 157 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st.2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 158 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 159 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 160 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Uz čl.46, IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA st.1) Iznimno u školskim knjižnicama, gdje školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Knjižničar koji samostalno ne donosi odluke, već radi prema odlukama ravnatelja škole ne može biti odgovoran za postupke drugih. Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 161 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) jedinica lokalne uprave i samouprave koja nije osnovala i financirala narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. Članak 3. brisan. |
| 162 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Primljeno na znanje | Za prekršaj se kažnjava ili knjižnica ako ona nije u sastavu, ili pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica. |
| 163 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Primljeno na znanje | Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu. |
| 164 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. | Primljeno na znanje | Školska knjižnica je knjižnica u sastavu, te je za prekršaj odgovorna pravna osoba u čijem je ona sastavu. |
| 165 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. Objašnjenje: Prekršajne odredbe odnose se samo na knjižnice i nakladnike, ne i na osnivače, koji u svakidašnjoj praksi čine brojne prekršaje jer ne osiguravaju osnovne uvjete rada knjižnicama i stoga bi, upravo zbog takve prakse, zakon trebao regulirati i prekršajne mjere za osnivače, pa je potrebno dodati ih u prekršajne mjere. Članak bi trebao glasiti: (1) Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi za prekršaj ne osnivanja i financiranja narodnih knjižnica kao ustanova te njezinih podružnica na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. 2. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, koji nemaju narodnu knjižnicu, a koji nisu posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjerili narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurali osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. 3. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine i gradovi, zajedno sa županijom na čijem su području, koji nisu osigurali uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu, a u svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje. 4. Novčanom kaznom od ................. kuna kaznit će se općine, gradovi i županije za ne osiguravanje sredstava za rad knjižnica na njihovom području. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 166 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 167 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 168 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 169 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 170 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 171 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 172 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. (1) dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 173 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46. – propisuje prekršajne odredbe i kazne za knjižničare, a što je sa onima koji nisu osnovali knjižnice, omogućili knjižnične usluge svim stanovnicima Hrvatske putem mreže stacioniranih i pokretnih knjižnica? Koje su prekršajne odredbe za njih? Kazne? | Prihvaćen | Brisana odredba o snošenju odgovornosti fizičke osobe. |
| 174 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | KOMENTAR: U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. | Primljeno na znanje | Kod knjižnica u sastavu, za prekršaj je odgovorna pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica, kao i odgovorna osoba u navedenoj pravnoj osobi. Odredba o odgovornosti fizičke osobe je brisana. |
| 175 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica kao pravna osoba, odnosno pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja: 1. nije prikupila statističke podatke o knjižničnom poslovanju i unijela ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prema standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. ovoga Zakona 2. nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provodila postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima iz članka 7. ovoga Zakona 3. ne omogući uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 43. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona. 4. uskraćuje voditelju knjižnice u sastavu pravo sudjelovanja u radu stručnog vijeća matične ustanove, u skladu s odredbom članka 23. stavka 4. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja: 1. nije osigurala obavljanje knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama članka 11. stavka 1, 2. 3. i 4. ovog Zakona 2. obavlja knjižničnu djelatnost, a nije pribavila rješenje o postojanju uvjeta u skladu s odredbom članka 12. stavka 2. ovoga Zakona 3. nije osigurala rad knjižničnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima u skladu s odredbom članka 32. stavka 1. ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi. | Prihvaćen | Prihvaćeno, smisao odredbe iz Nacrta prijedloga zakona je isti. |
| 176 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. | Zar je statistika toliko bitna da zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama, dok istovremeno obveza lokalne samouprave da osnuje knjižnicu na svom području nije?! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 177 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U trenutno važećem Zakonu o knjižnicama pokazalo se problematičnim što nema nikakvih sankcija za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze, kao ni za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu Zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području, stoga predlažemo da se predvide sankcije i za te kategorije. Prijedlog nadopune (ubaciti novi članak): Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: - jedinica lokalne samouprave koja ne osigura knjižnične usluge svojim građanima u skladu s čl. 11. ovog Zakona - osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica u skladu s čl. 30. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 178 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. | Prihvaćen | Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima. |
| 179 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | PREKRŠAJNE ODREDBE - prijedlog za vraćanje ČLANKA (ranije 48.) koji je izbrisan iz ranije verzije Prijedloga, a neophodan je za uvođenje reda u djelatnost te za uvrštavanje novog ČLANKA PREKRŠAJNIH ODREDBI: TEKST izbačenog članka Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna kaznit će se pravna osoba koja ne osigura sredstva za obavljanje redovne djelatnosti knjižnice čiji je osnivač, sukladno odredbi članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. PRIMJEDBA: I dalje (što je bilo loše i u sadašnjem Zakonu iz 1997.) nije predviđena nikakva kazna npr. za jedinicu lokalne uprave koja nije osnovala knjižnicu, ili jedinicu regionalne uprave koja nije osnovala pokretnu službu na svom području, iako se Prijedlogom Zakona (čl. 11) predviđaju njihove obaveze u tom smislu. Kako bi Zakon zaista imao osnove i uporište da se poštuje, potrebno je dodati članak s predviđenim novčanim kaznama za jedinicu lokalne uprave koja nije osnovala knjižnicu, ili jedinicu regionalne uprave koja nije osnovala pokretnu službu na svom području, odnosno pravnu osobu koja nije osnovala knjižnicu kao ustrojstvenu jedinicu u svom sastavu a bila je to dužna prema ovom Zakonu. PRIJEDLOG NOVOG ČLANKA U PREKRŠAJNIM ODREDBAMA Članak ----- Novčanom kaznom od ----- do ------ kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od ---- do ----- odgovorna osoba u toj pravnoj osobi ako ne osnuju knjižnice ili pokretne knjižnice u skladu s obavezom iz članka 11. ovog Zakona u roku od _____ godina od stupanja na snagu ovog Zakona: (1) Škole, visoka učilišta i znanstveni instituti, odnosno njihove odgovorne osobe, ako ne osnuju knjižnice u svom sastavu kao ustrojstvene jedinice. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika ako samostalno ili zajedno ne osnuju i ne financiraju narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, ako posebnim ugovorom ne povjere obavljanje djelatnosti narodne knjižnice narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osiguraju osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području, odnosno ako ne financiraju tu djelatnost. (4) Županije koje u suradnji s općinama i gradovima te na temelju stručnog mišljenja nadležne matične službe ne osiguraju uslugu pokretne knjižnice na svom području sukladno ovom Zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru. |
| 180 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | PRIMJEDBA: Neprihvatljivo je bez ikakvog argumenta odmah pretpostavljati da neka knjižnica nije prikupila podatke o svom poslovanju namjerno, odnosno vlastitom greškom te bez prethodnog utvrđivanja razloga za to odmah propisati novčanu kaznu. Zakonodavac mora biti svjestan neosporne činjenice da u mnogim knjižnicama radi samo jedna osoba (čak štoviše, nisu rijetki slučajevi da jedna osoba radi kao jedini knjižničar za dvije knjižnice!), što znači da nitko osim te jedne osobe nije kvalificiran prikupljati spomenute podatke i izvještavati o njima, tj. često ne postoji zamjena za odsutnog djelatnika, ili zamjena, ako i postoji, nema stručnih znanja potrebnih za vođenje knjižnične statistike. Brojni su objektivni razlozi zbog kojih se može dogoditi da ta jedina osoba kompetentna za vođenje knjižnične statistike u određenoj knjižnici bude objektivno spriječena u određenom zadanom vremenskom razdoblju prikupiti statističke podatke – npr. bolovanje, rodiljni dopust, ili neka druga vrsta spriječenosti ili odsustva knjižničara, kao što se mogu dogoditi i neke druge objektivne prepreke, npr. elementarne nepogodne ili katastrofe itd. Isto se odnosi i na SVE druge stavke ovog člankaOD 1. DO 4. kao i na preostala 2 stavka (2) i (3). Neprihvatljivo je bez predviđenog postupka utvrđivanja dokaza i krivice, odnosno bez uzimanja u obzir opravdanih razloga za određeno nepostupanje knjižnice, odmah propisivati kaznu za knjižnicu, tim više što ispunjavanje pojedinih zahtjeva ovisi i o financijskim sredstvima pri čemu je od same knjižnice često odgovorniji npr. osnivač. PRIJEDLOG: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja ako se nedvojbeno utvrdi da zbog neopravdanih razloga, nemara ili propusta odgovorne osobe (voditelja ili ravnatelja knjižnice, odnosno ravnatelja pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica): 1. nije prikupila statističke podatke o svom poslovanju i dostavila ih na zahtjev nadležnoj ustanovi ili instituciji | Prihvaćen | Nije prihvaćeno jer se utvrđivanje odgovornosti utvrđuje u prekršajnom postupku. |
| 181 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE | U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima. |
| 182 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 45. | Čl. 45., st.4. bi trebao glasiti: (4) Protiv rješenja o zabrani rada iz stavka 2. ovoga članka koje je donijelo nadležno upravno tijelo iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti žalba ministarstvu nadležnom za poslove kulture, odnosno ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja prema njihovoj nadležnosti za pojedine vrste knjižnica definiranoj u ovom Zakonu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Formulacija ove odredbe je u skladu s Zakonom o sustavu državne uprave, te upućuje na posebni zakon što se tiče nadležnosti za knjižnice u području znanosti i obrazovanje. |
| 183 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 45. | ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 184 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 185 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 186 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 187 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 188 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 189 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 190 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Podržavam prijedlog Sveučilišne knjižnica u Splitu 1 IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave. |
| 191 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 192 | Mirjana Mihalić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Čl. 44., st. 1. bi trebao glasiti: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, odnosno ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja prema njihovoj nadležnosti za pojedine vrste knjižnica definiranoj u ovom Zakonu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 193 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 194 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Podržavamo prijedlog da: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 195 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 196 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave. |
| 197 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 198 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 199 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 200 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Prijedlog novog teksta: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. OBRAZLOŽENJE Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 201 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 202 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 203 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 204 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 205 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 206 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 207 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Članak 44. dopuniti stavkom (4): Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 208 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 209 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 210 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 211 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 212 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 213 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | U ovom članku utvrđuje se nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada knjižnica prema osnivaču. Članak 10. propisuje da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH (što je slučaj za npr. sveučilište koje osniva sveučilišnu knjižnicu), ali u ovom članku nije izrijekom definirano tko kod takvih knjižnica obavlja nadzor nad zakonitošću rada, kao što je to izrijekom definirano u stavku 1. da je za knjižnice kojima je osnivač RH za nadzor nadležno ministarstvo kulture, a u stavku 2. za knjižnice kojima je osnivač JLPS ured državne uprave. Važećim zakonom nadzor nad zakonitošću rada utvrđena je prema namjeni knjižnice, a ne osnivaču pa je u čl. 49. propisano da nadzor nad zakonitošću rada sveučilišnih, općeznanstvenih, školskih knjižnica obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako se u novom zakonu nadzor nad zakonitošću rada određuje prema osnivaču, a zakonom je određeno da osnivač može biti i pravna osoba u pretežitom vlasništvu RH onda treba izrijekom definirati i tko je nadležan za nadzor nad zakonitošću rada takve ustanove. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 214 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | KOMENTAR: Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 215 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju. |
| 216 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43./Stavak 1. Potrebna je izmjena da Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Objašnjenje: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 217 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Potrebno je prihvatiti posebnosti u radu školskih knjižnica. Zato Članak 43 (1)... treba mijenjati kako slijedi. Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Nad školskim knjižnicama stručni nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 218 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | U čl. 43., st. 1. predlaže se: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Komentar: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. Sukladno tome u stavku 4. predlaže se izbrisati „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćeno, odredba prema kojoj se daje ovlaštenje drugoj knjižnici za nadzor je brisana. |
| 219 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 220 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 221 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43.. Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 222 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 223 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43. st. (1) izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 224 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 225 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 226 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 227 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 228 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 229 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Primjedba na stavak (3): Nije jasno kako STRUČNI nadzor nad radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice može obavljati Hrvatsko knjižnično vijeće čiji članovi samo manjim dijelom, prema prijedlogu zakona, dolaze iz stručne knjižničarske zajednice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer Hrvatsko knjižnično vijeće prema ovom Zakonu čine istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 230 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 231 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 232 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 233 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 234 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 235 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 236 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | (1)Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. (3)Predstavnik NSK koji je imenovan u HKV-u u sukobu je interesa ako provodi stručni nadzor nad ustanovom u kojoj je zaposlen. (4)Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 237 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 238 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 239 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 240 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 241 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 242 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Nad školskim knjižnicama stručni nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica. |
| 243 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 244 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 245 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 246 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 247 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 248 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (3) Stručni nadzor nad radom NSK može obavljati Hrvatsko knjižnično vijeće SAMO u slučaju da je sastavljeno većinom od stručnjaka! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer Hrvatsko knjižnično vijeće prema ovom Zakonu čine istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 249 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 250 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 251 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 252 | Ljiljana Črnjar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Stavak 1. Nejasno je koja bi to mogla biti „druga knjižnica“ koju ministarstvo može zadužiti za poslove stručnog nadzora te su moguće razne interpretacije. Predlažem da Stavak 1 glasi kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Stavak 4. Brisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 253 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 254 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 255 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | Čl. 43. st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 256 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | PRIMJEDBA - Članak 43., Stavak 1. Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora? Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. PRIJEDLOG - kao u postojećem Zakonu: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. STAVAK 4. Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. PRIJEDLOG - Stavak 4 Sukladno gore navedenom, predlažem izbrisati: „ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 257 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | KOMENTAR: U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 258 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 259 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, NADZOR NAD RADOM KNJIŽNICA | U poglavlju o nadzoru nad radom knjižnica stručni nadzor se nepotrebno daje i drugim knjižnicama osim matičnih, a nelogično je da nadzor nad zakonitošću rada knjižnice u sustavu znanosti i obrazovanja obavlja ministarstvo nadležno za kulturu. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uređeno u članku 45. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 260 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Predlaže se usklađivanje st.1 s prijedlogom dopune u Članku 41 te jedna dopuna: (1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. i članka 41. ovoga Zakona. Obvezni primjerak online publikacija iz članka 41. pohranjuje se u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice. Obrazloženje: Dopuna se predlaže zato što, zbog izostavljanja dijela prijedloga teksta o obveznom primjerku koji je tijekom izrade Zakona dala NSK, nisu do kraja jasne obveze pohrane online građe. Predlaže se izmjena i dopuna st. 2 koji bi glasio: (2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigurava zaštitu i trajnu dostupnost te korištenje građe dostavljene obveznim primjerkom. Obrazloženje: Dopuna je nužna radi ispunjenja temeljne djelatnosti NSK – izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom nacionalnu zbirku knjižnične građe (Croatica). Predlaže se usklađivanje st. 4 s Člankom 41: (4) Postupanje s obveznim primjerkom i sustav uređuje se pravilnikom o obveznom primjerku iz članka 40. stavka 1. i članka 41 ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 261 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 262 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 263 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 264 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 265 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 266 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 267 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 268 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Stavak (1) BRISATI, odnosno uskladiti s prethodnim sugestijama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 269 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | ČLANAK 42. (3): Nakladnik digitalne građe ima pravo odrediti uvjete pristupa, ali je dužan dopustiti minimalnu razinu pristupa u „prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i ostalih sedam knjižnica koje primaju i obvezni primjerak u tiskanom obliku …“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su promijenjene s obzirom na nove tehnologije. |
| 270 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 271 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 272 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati i razraditi pravilnikom kada je odlučeno rješavati problematiku na dvije razine akata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 273 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 274 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 275 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 276 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 277 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 278 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka dio je zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 279 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 280 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 281 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 282 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 283 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 284 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | KOMENTAR: U posljednjem članku o OP-u, potrebno je samo navesti odredbe koje će se regulirati pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Propisano je da se pravilnikom uređuje postupanje s obveznim primjerkom. |
| 285 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Pravilnikom o obveznom primjerku, ministar nadležan za kulturu će pobliže propisati teritorijalno porijeklo publikacija obveznog primjerka, vrste publikacija koje se dostavljaju, depozitne knjižnice, broj obveznih primjeraka koji se dostavljaju, rokove deponiranja, te prava i obveze deponenata i depozitnih knjižnica u pogledu postupanja s obveznim primjerkom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilnikom se uređuje općenito postupanje s obveznim pravilnikom. |
| 286 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Predlaže se dodati na kraju teksta članka: "sukladno pravilniku o obveznom primjerku" | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 287 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 288 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 289 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 290 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 291 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati članak. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 292 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 293 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 294 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 295 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | BRISATI - pitanje obveznog primjerka treba biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 296 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 297 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 298 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati, ne pripada u ovaj zakon | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 299 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 300 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 301 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 302 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 303 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 304 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka je dio zakona o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 305 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 306 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 307 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 308 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 309 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | Članak 41. treba brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 310 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | KOMENTAR: Isti komentar, kao kod prethodnog članka: postupci deponenata su predmet Pravilnika. U članku se koristi se nestručna terminologija. Pravilno je umjesto „Online publikacija“, što označava da se mijenja u realnom vremenu, upotrijebiti „mrežna publikacija“. „On-line“ nije nije isto što i e-knjiga i e-serijska publikacija, jer one mogu biti i na materijalnim nositeljima. Radi se mrežnim publikacijama, koje obuhvaćaju više vrsti građe, a ,mrežne e-knjige i mrežne e-publikacije su samo neke od vrsti mrežne građe. U daljnjem teksta unutar poglavlja o obveznom primjerku treba navesti ostale vrste odrebi koje spadaju u zakon, prema Međunarodnim smjernicama UNESCO-a o obveznom primjerku. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 311 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak i središnja depozitna knjižnica obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (2) U cilju očuvanja i osiguranja pristupa objavljenoj materijalnoj baštini nacije na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, osim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obvezni primjerak se pohranjuje i u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, u depozitnoj knjižnici, koju će, uz prethodnu suglasnost njezinog osnivača, odrediti ministar nadležan za kulturu Pravilnikom iz članka 42. ovog Zakona. (3) Osnivači depozitnih knjižnica odgovorni su za osiguravanje uvjeta za njihovo poslovanje s obveznim primjerkom koji se propisuju Pravilnikom iz članka 38. ovog Zakona. (4) Ministar kulture može depozitnoj knjižnici uskratiti pravo na primanje obveznog primjerka, ako njezin osnivač nije osigurao uvjete iz prethodnog stavka. (5) Depozitne knjižnice kojima su osigurani uvjeti iz prethodnog stavka, odgovorne su za očuvanje predmeta obveznog primjerka. (6) Depozitne knjižnice imaju pravo i dužnost omogućiti javni pristup zbirkama obveznog primjerka u svojem prostoru i putem međuknjižnične posudbe, ali građu nabavljenu obveznim primjerkom ne smiju posuđivati izvan prostora knjižnice (7) Nabava građe obveznim primjerkom smije biti zamjena za druge vidove nabave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obvezni primjerak se uređuje na novi način sukladno novim tehnologijama i njegovoj svrsi. |
| 312 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama kako je određeno važećim Zakonom o knjižnicama tj. "... dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osam obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru." Obrazloženje: U svijetlu povijesne važnosti obveznog primjerka publikacija kao baštine kao i dostupnosti publikacija i informacija na širem području djelovanja općeznanstvenih i sveučilišnih knjižnica važno je njegovo prikupljanje odrediti zakonom, a ne pravilnikom. | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 313 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 40 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama. Obrazloženje: Obvezni primjerak je važan za očuvanje nacionalne kulturne baštine pa je važno da se njegovo prikupljanje (prvenstveno obveznici i primatelji) odredi zakonom, a ne pravilnikom. Odredbe u prijedlogu zakona su nejasne (npr. što su depozitne knjižnice). | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 314 | Matea Bakmaz | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. st.1 Potrebno je nadopuniti stavak 1. gdje se navodi kojim se ustanovama dostavlja obvezni primjerak. Nedostaje preciznosti u navođenju. NADOPUNA: Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osam obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru. | Nije prihvaćen | Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama. |
| 315 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Čl. 40. predlažemo nadopunu st. 2, odnosno novi stavak: Svaki nakladnik koji izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima na jeziku i pismu nacionalne manjine dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe središnjoj knjižnici za određenu nacionalnu manjinu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, nije prihvaćeno, svrha prikupljanja obveznog primjerka je pohrana i zaštita te stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne dostupnost građe koja se skuplja kao obvezni primjerak. |
| 316 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Predlaže se izmjene u stavku 1: (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje … Obrazloženje: Uskladiti s prijedlogom definicije nakladnika u Čl. 3 (izdaje u objavljuje) te u nastavku brisati u „u analognom obliku“: … dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija i jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba … Obrazloženje: Ovdje se želi regulirati OP na nekom materijalnom nositelju pa je izraz „analogni oblik“ pogrešan; i digitalna građa je na materijalnom nositelju. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 317 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 318 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 319 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | ČLANAK 40. - odredbe o obveznom primjerku trebaju biti dio Zakona o knjižnicama - broj obveznih primjeraka treba ostati isti kakav je u važećem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97), a depozitne knjižnice treba taksativno navesti - iz Prijedloga Zakona nipošto ne proizlazi da je obvezni primjerak najvažniji institut pisane baštine, temeljni nositelj globalnog sustava pisane kulture te neposredni pokazatelj nacionalnih kulturnih politika i ostvarene slobode pristupa informacijama. Takvim ga definiraju međunarodni knjižničarski dokumenti i smjernice. Dok se u drugim zemljama članicama Europske unije na svim razinama, od zakonodavne do operativne, nastoji osnažiti institut obveznog primjerka i sustav depozitnih ustanova, ovaj Prijedlog Zakona pribjegava njihovoj arbitrarnoj deregulaciji, pa se tako depozitne knjižnice u njemu više niti ne spominju. Smanjivanje broja obveznih primjeraka ograničava dostupnost hrvatskih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih informacija i sadržaja, onemogućava jednakost participacije i čini je ovisnom o geografskim, gospodarskim i socijalnim preduvjetima, što je protivno globalno prihvaćenim politikama unapređivanja uvjeta života i ekonomskih prilika, poboljšavanja opće uključenosti i društvene sigurnosti (artikuliranima putem međunarodnih dokumenata i ciljeva), a time i javnim interesima Republike Hrvatske i njezinih građana | Nije prihvaćen | Razmotreno. Ne prihvaća se. Nacrtom prijedloga zakona jasno je određeno u koju svrhu se prikuplja obvezni primjerak kao i važnost njegove uloge u stvaranju nacionalne zbirke pisane baštine. |
| 320 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 321 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 322 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 323 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 40 (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti devet obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.. OBRAZLOŽENJE Ukidanje obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama dovesti će do ozbiljnih neželjenih posljedica. Sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju kontinuiranog dobivanja obveznog primjerka na čemu su temeljile i temelje svoje poslovanje. Upravo im obvezni primjerak omogućava da ostvaruju svoje općeznanstveno obilježje budući da trebaju prikupljati građu iz svih znanstvenih područja, posebice građu interdisciplinarnog i multidisciplinarnog značenja. Obuhvaćaju širok krug korisnika: nastavnike, znanstvenike, stručnjake s raznih područja, studente i učenike srednjih škola, kao i sve one kojima je knjižnična građa potrebna za kulturni, obrazovni i znanstveni rad. Predstavljaju nezamjenjivu potporu stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Osim općeznanstvenog obilježja, prvenstveno zahvaljujući redovitom i sustavnom dobivanju vrijedne građe putem obveznog primjerka, ove ustanove posjeduju i obilježje čuvanja i zaštite nacionalne kulturne baštine, kao i formiranja zavičajnih zbirki. Uvjeti čuvanja kulturne baštine su danas u mnogim knjižnicama neusporedivo bolji nego u prošlosti. Primjerice, Sveučilišna knjižnica u Splitu od 2008. godine ima novu zgradu s adekvatnim prostorima, kadrom i ažurnom obradom, a od 1919. godine prima sve publikacije s područja Dalmacije te od 1946. godine ostvaruje pravo na obvezni primjerak svih publikacija tiskanih u Hrvatskoj. Od 1949. godine , velika većina i ostalih sveučilišnih knjižnica u Hrvatskoj počinje službeno dobivati obvezni primjerak. Prekidanje dugogodišnjeg kontinuiteta primanja obveznog primjerka će prouzrokovati velike negativne posljedice po nacionalno kulturno blago i formirane zbirke u tim ustanovama. Takav postupak bi bio nepromišljen i neozbiljan s dugotrajno lošim posljedicama. Obvezni primjerak trenutno osigurava navedenim knjižnicama brzu dostupnost građi i pristup informacijama, što je izuzetno značajno s obzirom na poslanje kojega obavljaju. Ukidanjem obveznog primjerka dovesti će se u pitanje prethodno navedene temeljne uloge poslanja sveučilišnih knjižnica u Hrvatskoj. Predloženim drastičnim izmjenama u kojima bi pored Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu još samo jedna knjižnica bila depozitna nanijeti će se ozbiljne štete s nesagledivim posljedicama za čiju sanaciju će trebati dugogodišnje izdvajanje sredstva iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 324 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 325 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Brisati cijeli članak | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 326 | Hrvatska knjižnica za slijepe | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. Komentar i prijedlog: U stavku 2. nadodati da je nakladnik ili proizvođač pristupačnih formata (zvučne knjige i časopisi, knjige u strojno čitljivom obliku i brajica) dužan dostaviti digitalni primjerak Hrvatskoj knjižnici za slijepe na daljnje korištenje članovima Hrvatske knjižnice za slijepe. Obrazloženje: Samo je 5% od ukupne produkcije knjiga dostupno u pristupačnim formatima. Hrvatska knjižnica za slijepe treba imati uvid u proizvodnju pristupačnih formata na nacionalnom nivou, treba imati pravo na uvrštavanje takve građe u svoj fond i pravo davanja na korištenje. Također, nužan je uvid u produkciju pristupačnih formata kako bi se razvila sustavna politika proizvodnje čija je produkcija u pravilu komplicirana, skupa i oskudna te treba po svaku cijenu izbjegavati repeticiju i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se ne skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 327 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 328 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 329 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | BRISATI članak 40. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 330 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | ČLANAK 40: komentar: ne postoji definicija depozitne knjižnice, odnosno odluka o tome koje bi to knjižnice bile, a taj se pojam spominje i u trenutnom zakonu i u ovom nacrtu. Dostupnost OP-a u svim sveučilišnim knjižnicama nezamjenjiva je potpora obrazovnom i znanstvenom radu na cijelom području RH. Kako zakonodavac nije obvezan donijeti neki budući Zakon o obveznom primjerku, ne može se rješenje tako važnog pitanja prebaciti na zakon kojeg možda nikada neće ni biti. Prijedlog – (1)Nakladnik je dužan dostaviti …“devet obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 331 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 332 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 333 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | (2)Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka o svom trošku dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije… | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije obrazložen prijedlog. |
| 334 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati, ne pripada ovdje | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 335 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 336 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 337 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 338 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 339 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. BRISATI. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 340 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 341 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 342 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 343 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 344 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. treba brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom. |
| 345 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Nakladni je dužan dostaviti … „jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice“ Koje su to depozitne i druge knjižnice treba biti definirano već u zakonu i treba ostati kao i do sada ukoliko se neka od knjižnica koja ga prima izričito ne izjasni da tu privilegiju više ne želi. Da podsjetimo, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku i do sada je jedina knjižnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja prima obvezni primjerak, preko kojeg je cjelokupna nacionalna produkcija dostupna stanovništvu istočne Hrvatske (kao i stanovnicima prekograničnih područja u susjednim zemljama). Apsurdno je da bi ukidanjem obveznog primjerka Osijeku, stanovništvu istočne Hrvatske bile dostupnije nakladničke produkcije Mađarske i Srbije nego produkcija hrvatskog izdavaštva. Smatramo da se obvezni primjerak može racionalizirati u smislu da ne dobivaju svi sve (što naravno treba jasno precizirati!) ali NE i ukinuti. Obvezni primjerak ne može biti i nije samo trošak i balast, nego je on zaista privilegija i kulturno bogatstvo. Njegovim ukidanjem stvara se čitav niz problema, od opstanka pojedinih knjižnica do mogućeg viška stručnih djelatnika. Koga se štiti mogućim smanjivanjem, tj. ukidanjem OP-a nekim knjižnicama? Ne bi li zakon o knjižnicama trebao štititi i promicati upravo knjižnice i knjižničnu djelatnost????? | Primljeno na znanje | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 346 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | KOMENTAR: Postupci deponenata predmet su podzakonskog akta. Ovdje treba načelno regulirati obvezu dostave obveznog primjerka i potrebu suradnje s NSK. U samoj odredbi kako je predložena, vidi se da NSK više distribuira OP drugim knjižnicama, već se svi troškovi dostave prenose na izdavače. | Primljeno na znanje | Nema jasnog prijedloga. |
| 347 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Deponenti obveznog primjerka (dalje: Deponenti) su nakladnici koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaju ili proizvode tiskane publikacije, publikacije u drugim materijalnim oblicima, odnosno elektroničke publikacije u materijalnom ili mrežnom obliku. (2) Deponenti su dužni besplatno i o svome trošku dostavljati obvezni primjerak nacionalnoj instituciji odgovornoj za obvezni primjerak sukladno ovom Zakonu i Pravilniku iz članka 38. ovog Zakona. (3) Deponenti i nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak međusobno surađuju u cilju unaprjeđenja vidljivosti i raspoloživosti publikacija dostavljenih u depozit.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Navedeni članak je dogovoren s predstavnicima struke. |
| 348 | Lada Duraković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | Smatram da sve Sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj trebaju dobiti obavezan primjerak a ne samo NSK i depozitna knjižnica. Ovim se člankom u neravnopravan položaj stavljaju znanstvenici i studenti iz sveučilišnih centara izvan Zagreba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 349 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. | S obzirom da zbirke knjižnica koje imaju status središnjih knjižnica nacionalnih manjina, trebaju biti reprezentativne zbirke na jeziku pojedine manjine na području RH, trebala bi se propisati obveza nakladnika da tim knjižnicama dostavljaju obvezni primjerak kada su u pitanju izdanja na jeziku i pismu navedenih nacionalnih manjina. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe. |
| 350 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 351 | Društvo bibliotekara Istre | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 352 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. Prijedloga dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 353 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: - stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra -izrade nacionalne bibliografije -vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji -pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima -izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija -izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 354 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | ČLANAK 39. - potrebno je definirati te odrediti obuhvat i sadržaj pojma Hrvatske digitalne knjižnice | Nije prihvaćen | Odbijeno. Predmetni sadržaj regulirat će se standardima za digitalne knjižnice. |
| 355 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 356 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 357 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 358 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. | Prihvaćen | Prihvaćeno, uz napomenu da je izostavljena riječ analogno budući da je nakladnik obvezan dostaviti obvezni primjerak u obliku kojem ga je objavio. |
| 359 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 360 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 361 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 362 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 363 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 364 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Slažemo se s prijedlogom da se čl. 39. dopuni i izmijeni tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. Dopuniti tj. napisati stavak (2): (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 365 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 366 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | ČLANAK 39: predlažemo dodati i svrhu „potpora znanstveno-istraživačkoj djelatnosti“ | Primljeno na znanje | Temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 367 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 368 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 369 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 370 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Prijedlog novog teksta: (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. OBRAZLOŽENJE Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama iz 2000. godine, pa je treba u cijelosti ugraditi u Zakon. UNESCO-ve smjernice izričito navode da se model obveznog primjerka mora uspostaviti na nacionalnoj razini, što ne isključuje mogućnost da niže upravne razine same razvijaju interne sustave obveznog primjerka. Stoga propisivanje izgradnje regionalnih zbirki s nacionalne razine, nije u skladu sa Smjernicama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 371 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 372 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 373 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 374 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 375 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 376 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 377 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | U tekst zakona prenijeti UNESCO-ove smjernice. Neki uopće pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Primljeno na znanje | Digitalna knjižnica definirana je u članku 3. Nacrta prijedloga zakona. |
| 378 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. treba glasiti: Stavak (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. DODATI: Stavak (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 379 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 380 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 381 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 382 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 383 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 384 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | KOMENTAR: Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama i treba je u cijelosti ugraditi u Zakon. UNESCO-ve smjernice izričito navode da se model obveznog primjerka mora uspostaviti na nacionalnoj razini, što ne isključuje mogućnost da niže upravne razine same razvijaju interne sustave obveznog primjerka. Stoga propisivanje izgradnje regionalnih zbirki s nacionalne razinem, nije u skladu sa Smjernicama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su sukladne UNESCO-vim smjernicama. |
| 385 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 386 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. | KOMENTAR: Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama iz 2000. godine, pa je treba u cijelosti ugraditi u Zakon. NADOPUNA: Zamijeniti tekstom: „ (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku. |
| 387 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 388 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Predlažu se izmjene članka te bi glasio: Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, note, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi i slično), online publikacije (web-stranice i dr.). Obrazloženje: "Notirana glazba" mijenja se u "note" u skladu s važećom terminologijom u području. Brišu se "grafike". Grafike u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prikuplja Grafička zbirka kao umjetničko djelo jednog ili više autora. Grafika može biti otisnuta i u samo jednom primjerku (npr. monotipija) jer broj otisaka ovisi o grafičkoj tehnici i ideji umjetnika. Isto tako, umjetnici otiskuju grafiku u vlastitim ateljeima, na akademijama i to nije publikacija, izdanje. "Elektroničke jedinice građe" mijenjaju se u online publikacije (web-stranice i dr.) u svrhu zakonskog reguliranja postojećeg stanja odnosno djelovanja Hrvatskog arhiva weba. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 389 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti tekst iz trenutno važećega zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 390 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 391 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 392 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 393 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 394 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 395 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Sve o obveznom primjerku treba preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 396 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 397 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 398 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 399 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR ČLANKA 38: nedostaje definicija obveznog primjerka, a opseg građe na koju se odnosi može se definirati u Pravilniku, kao što se primjećuje u komentaru Sveučilišne knjižnice Rijeka PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje.“ | Prihvaćen | Obvezni primjerak definiran u članku 3. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 400 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 401 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 402 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Prijedlog novog teksta: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Ovo nije definicija obveznog primjerka (treba je je unijeti na početku zakona), već obuhvat, koji je postavljen preširoko i neusklađen s međunarodnim klasifikacijama. Prema međunarodnim smjernicama, obuhvat se ne regulira općim zakonom, nego pravilnikom. Umjesto obuhvata, ovdje treba definirati predmet obveznog primjerka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćena definicija, unesena definicija je usuglašena sa strukom i Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. |
| 403 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 404 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Uvrštavanjem odredbi o obveznom primjerku u opći zakon o knjžnicama, umjesto donošenja posebnog zakona, zakonodavac se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona, gdje trebaju biti regulirana temeljna načela, i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. To nije dosljedno provedeno. NADOPUNA: Predlaže se novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i s IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno - Obvezni primjerak reguliran u posebnom poglavlju. |
| 405 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 406 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 407 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 408 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 409 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 410 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 411 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 412 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 413 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 414 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 415 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 416 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Ovo nije definicija obveznog primjerka (treba je je unijeti na početku zakona), već obuhvat, koji je postavljen preširoko i neusklađen s međunarodnim klasifikacijama. Prema međunarodnim smjernicama, obuhvat se ne regulira općim zakonom, nego pravilnikom. Umjesto obuhvata, ovdje treba definirati predmet obveznog primjerka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom. |
| 417 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba ovog članka regulirana je u suglasnosti s knjižničarskom strukom. |
| 418 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. | KOMENTAR: Uvrštavanjem odredbi o obveznom primjerku u opći zakon o knjžnicama, umjesto donošenja posebnog zakona, zakonodavac se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona, gdje trebaju biti regulirana temeljna načela, i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. To nije dosljedno provedeno. NADOPUNA: Predlaže se novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i s IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Obvezni primjerak je uređen u posebnom poglavlju. |
| 419 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK | Nove odredbe o obveznom primjerku nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, a unose i drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Predlagač se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona gdje trebaju biti regulirana temeljna načela i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. U ovom se zakonu reguliraju se pojedinosti, a izostaje regulacija općih načela, što je suprotno međunarodnim smjernicama. Umjesto da se definira pojam obveznog primjerka, propisuje se njegov obuhvat i to suprotno načelu dovođenja u odnos troškova procesuiranja i vrijednosti za istraživanje nacionalne baštine, pa tako svatko tko isprinta neki letak ili oglas u više primjeraka, mora ga o svom trošku dostaviti NSK, što se sigurno neće dogoditi. Istovremeno se ne pomišlja da se propiše dostava novina u digitalnom obliku umjesto na papiru, što opterećuje spremišta, iziskuje troškove za nabavu polica, za obradu, donošenje iz spremišta, restauraciju itd. Među vrstama građe kojima se osigurava pristup ne spominju se mrežne publikacije. Nove odredbe o obveznom primjerku, osim opisane neusklađenosti s međunarodnim dokumentima, unose drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Sada ostaje samo jedan „komplet“ nacionalne produkcije u NSK (i još jedan rezervni u nekom drugom gradu o čemu će se naknadno odlučiti), a građani, među kojima i istraživači i studenti regionalnih sveučilišta u RH ostaju bez pristupa nacionalnoj produkciji na svom teritoriju (cca 7.000-8.000 tiskanih naslova godišnje). U prethodnim raspravama, ovakvo se rješenje pravdalo racionalizacijom troškova dostave (kod izdavača) i obrade i čuvanja OP-a (u regionalnim knjižnicama). Naša analiza pokazuje da se radi o uštedi od cca 3.000.000 kn na nacionalnoj razini, zbog kojeg bismo se iznosa trebali odreći dostupnosti nacionalne baštine na cijelom teritoriju Hrvatske. Za usporedbu, za inozemne znanstvene baze podataka iz državnog proračuna se godišnje troši oko 25.000.000 kn, pri čemu smatramo da bi i ovaj iznos trebao biti veći. Osim potrebe slobodnog pristupa nacionalnoj produkciji u hrvatskim regijama, postoji i kulturnopolitički kontekst postojanja cjelovito očuvane zbirke nacionalne pisane baštine na određenom teritoriju. Ne treba zaboraviti da je istraživanje i dokazivanje postojanja glagoljskih zapisa u Istri i Rijeci nakon 2. svjetskog rata bio dokaz hrvatskog identiteta ovih krajeva i doprinijelo odluci da se Rijeka i Istra nakon rata vrate Hrvatskoj. U to vrijeme u riječkim knjižnicama praktički nije bilo hrvatske literature, već su se bogate riječke knjižnične zbirke sastojale pretežno od zapisa na talijanskom i mađarskom jeziku. Od 1949. godine, današnja Sveučilišna knjižnica Rijeka je fondu od 80.000 primjeraka predratne zbirke (koja je od 1969. godine registrirani spomenik kulture), pridružila još 240.000 primjeraka nacionalne hrvatske produkcije, za koju sada prestaje obveza čuvanja. Upravo su zbirke obveznog primjerka RH bile početkom 1990-ih godina razlog da se regionalne naučne knjižnice u RH iz nadležnosti općinskih uprava prijeđu u nadležnost sveučilišta kojima je trebao cjeloviti izvor informacija za svoj znanstveni razvoj. Nitko Hrvatskoj danas neće uzeti Rijeku, no ostaje pitanje koliko će hrvatskog identiteta biti vidljivo u znanstvenom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka za desetak godina, ukoliko prestane dobivati hrvatski obvezni primjerak, osobito u svjetlu favoriziranja STEM područja, za koje je relevantna literatura praktički u cijelosti na engleskom jeziku. No, ovo je pitanje nacionalne i regionalne kulturne politike, te politike razvoja sveučilišta u okrilju kojih se danas prikuplja obvezni primjerak RH, a ne knjižničarske struke, koja će svoje poslovanje sigurno uspješno uskladiti s činjenicom da se od nje više ne očekuje čuvanje nacionalne kulturne baštine. Predlaže se da se problematika obveznog primjerka regulira posebnim Zakonom o obveznom primjerku RH, u kojem će se propisati opća načela i pojedinosti modela obveznog primjerka. Ukoliko bi predlagač ipak inzistirao na dvostupanjskoj regulaciji (dio u općem zakonu o knjižnicama, dio u pravilniku), dolje predlažemo novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično uvaženo. Definicija obveznog primjerka propisana je u članku 3. a u članku 40. su propisana načela. Također članak 39. sadrži on line publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, web stranice idr) Odredbe o obveznom primjerku novelirane su uzimajući u obzir suvremene okolnosti, potrebe za stvaranjem nacionalne zbirke pisane baštine koja se čuva u NSK Zagreb, uvjetima za čuvanje obveznog primjerka, činjenicom da sve ono što obuhvaća obvezni primjerak nije potrebno svim vrstama knjižnica koje su ga dobivale. Također se napominje da se do sada važeći Zakon nije provodio u cijelosti jer nakladnici nisu dostavljali sve što obuhvaća obvezni primjerak. Radi toga je ovim Zakonom ostavljen prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. |
| 420 | Zagorka Majstorović | I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK | Prijedlog izmjena: Brisati ovo poglavlje iz nacrta Zakona a pitanje obveznog primjerka regulirati Zakonom o obveznom primjerku. Obrazloženje prijedloga: S obzirom na dugogodišnju tradiciju prikupljanja obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj najbolje je ovu problematiku izdvojiti iz ovog Zakona i regulirati posebnim Zakonom o obveznom primjerku. Članci 38 do 42 samo djelomično rješavaju pitanje obveznog primjerka i neprimjenjivi su dok se ne donese Pravilnik o obveznom primjerku. Spuštanje rješavanja ove važne problematike na podzakonski akt nije dobro jer podzakonski akti mogu regulirati isključivo knjižničarsku problematiku. | Djelomično prihvaćen | Obvezni primjerak će se detaljno urediti pravilnikom, a ovim Zakonom ostavljen je prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. |
| 421 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37./ Stavak 2 Potrebno je kao i prema dosadašnjem Zakonu da po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar kulture, ministar znanosti, obrazovanja i tehnologije, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana, te da izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. Objašnjenje: Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV-u, a prema novom prijedlogu jednog člana što znači da predstavnici struke nisu zastupljeni u dovoljnom omjeru, a demokratska procedura bi bila da izabrani članovi HKD-a između sebe biraju predsjednika, a ne da on bude unaprijed imenovan od strane MK RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 422 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Potrebno je osigurati da školske knjižnice koje čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj imaju svog predstavnika u Hrvatskom knjižničnom vijeću. | Prihvaćen | Imenovanje predstavnika školskih knjižnica je u nadležnosti ministra znanosti i obrazovanja koji imenuje člana u Hrvatsko knjižnično vijeće. |
| 423 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a predlaže se sljedeće: Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 424 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Prema sadašnjem Zakonu, Hrvatsko knjižnično vijeće također se sastoji od 7 članova, no tri člana imenuje HKD, a po jednog ministar kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor. Članovi među sobom biraju predsjednika Vijeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se spojilo i ostalo bez jednog člana vijeća, a HKD je, kao strukovna udruga u kojoj su zastupljeni knjižničari svih vrsta knjižnica, spao na jednog člana, ali ne mogu sami izabrati predsjednika već ga imenuje ministar kulture. Bitno je da je jedna od zadaća knjižnica - odgoj za demokraciju. Postoji velika vjerojatnost da će se o školskom knjižničarstvu, ako se usvoji ovakav zakon, odlučivati bez školskih knjižničara (iako školske knjižnice čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj). Rješenje je veći broj članova strukovnih udruga, HKD-a i HUŠK-a ili raspisivanje natječaja. | Primljeno na znanje | Članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 425 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 426 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 427 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 428 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Slažemo se sa stavom HKD-a. Stavak (1) treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Stavak (2) treba glasiti: Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 429 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | ČLANAK 37. - vezano uz St. (2), sastav Hrvatskoga knjižničnog vijeća treba ostati kakav je propisan važećim Zakonom o knjižnicama (NN 105/97), jer sastav kakav se predlaže Prijedlogom Zakona od Hrvatskoga knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela koje obavlja stručne poslove iz djelokruga knjižnične djelatnosti proizvodi političko tijelo, u kojemu je samo jedan član (predstavnik Hrvatskoga knjižničarskog društva) nužno predstavik struke tj. stručnjak iz područja knjižničarstva. Ne treba zaboraviti da je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dužnosnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je Zakonom (članak 38. stavak 1.) predviđeno da se članovi imenuju iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 430 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 431 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 432 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Predsjednika bi članovi trebali birati iz svojih redova, a ne Ministarstvo kulture. Nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi, a stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 433 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 434 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Podržavam komentar HKD-a: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 435 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 436 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 437 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 438 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 439 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Budući da je djelatnost Hrvatskog knjižničnog vijeća vezana za unapređivanje knjižnične djelatnosti te poticanje donošenja i promjenu propisa u području knjižničarstva, važna je ravnomjerna zastupljenost predstavnika svih vrsta knjižnica. Školski knjižničari, kao najbrojnija grupacija unutar knjižničarske struke, moraju imati svoje izravne predstavnike u stručnim tijelima i to predstavnike koje ćemo birati prema kriterijima stručnosti, praktičnog iskustva i zauzetosti za strukovnu školskoknjižničarsku problematiku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 440 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Stavak 1. bi trebao glasiti: (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova koji se imenuju iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične djelatnosti. Ili (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda dipl. knjižničara odnosno magistara knjižničarstva/informacijskih znanosti, koji su istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Stavak 2. bi trebao glasiti: (2) Po jednog člana imenuju: - ministar kulture, - ministar znanosti i obrazovanja, - Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 441 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća trebali bi biti isključivo knjižničari iz različitih vrsta knjižnica. U članku 33. postojećeg Zakona navodi se da jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižnično društvo, a u ovom Prijedlogu Zakona je obrnuta situacija | Primljeno na znanje | Razmotreno. Stručnost je osigurana kroz odredbu da svi članovi vijeća moraju biti istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 442 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 443 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 37. STAVAK 1. I 2. (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižničarstva. (2)Po jednog člana imenuju: - ministar nadležan za kulturu, - ministar nadležan za prosvjetu, - ministar nadležan za znanost, te - Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske. Tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 444 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 445 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 446 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 447 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da u HKV uđu i predstavnici školskih i visokoškolskih knjižničara. Također smatramo da u KKV trebaju ući predstavnici državnih udruga školskih knjižničara: Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatske mreže školskih knjižničara. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. Nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Prema sadašnjem Zakonu, Hrvatsko knjižnično vijeće također se sastoji od 7 članova, no tri člana imenuje HKD, a po jednog ministar kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor. Članovi među sobom biraju predsjednika Vijeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se spojilo i ostalo bez jednog člana vijeća, a HKD je, kao strukovna udruga u kojoj su zastupljeni knjižničari svih vrsta knjižnica, spao na jednog člana, ali ne mogu sami izabrati predsjednika već ga imenuje ministar kulture. Bitno je da je jedna od zadaća knjižnica - odgoj za demokraciju. Postoji velika vjerojatnost da će se o školskom knjižničarstvu, ako se usvoji ovakav zakon, odlučivati bez školskih knjižničara (iako školske knjižnice čine 70% od ukupnog broja knjižnica u Hrvatskoj). Rješenje je veći broj članova strukovnih udruga, HKD-a i HUŠK-a ili raspisivanje javnog natječaja za članove HKV-a. | Djelomično prihvaćen | U Hrvatsko knjižnično vijeće Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenuje predstavnika te je isti predstavnik školskih knjižničara, a sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 448 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka (2) da glasi: Po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar nadležan za kulture te ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana. Izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 449 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Prijedlog zakona pridonosi marginaliziranju knjižničarske struke načinom izbora članova HKV-a te nedemokratičnosti imenovanjem predsjednika HKV-a. Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV- koji su između sebe birali predsjednika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 450 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | (2)Po dva člana imenuje ministar nadležan za kulturu i Hrvatsko knjižničarsko društvo. Jednog člana imenuju ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Predsjednika članovi biraju međudobno. OBRAZLOŽENJE: Predsjednika bi članovi trebali birati iz svojih redova, a ne Ministarstvo kulture. Nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 451 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Izmijeniti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 452 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 453 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Ne bi li konačno bilo vrijeme da u HKV budu imenovani po jedan predstavnik iz svake vrste knjižnica i po jedan ili dva predstavnika HKD-a, HUŠK-a i HMŠK-a? Zar je upitna kompetencija tih ljudi da odlučuju o razvoju, potrebama, standardima svoje profesije? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 454 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | UZ Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. U HKV imenuje se po jedan član iz Hrvatske udruge školskih knjižničara i iz Hrvatske mreže školskih knjižničara kao jedinih državnih udruga školskih knjižničara koje obavljaju stručnu djelatnost na području RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 455 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 456 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U ovakvoj konfiguraciji Hrvatskog knjižničnog vijeća, uz terminologiju iz prvog stavka, broj članova Vijeća kao i raspodjelu velika je vjerojatnost da barem jedna od daleko najveće dvije skupine knjižničara (knjižničari iz narodnih knjižnica ili školski knjižničari) ne bude zastupljena u tom Vijeću, što ne daje dobar legitimitet tom Vijeću. Potrebno je ili promijeniti omjere ili broj članova vijeća ili dodati mogućnost da i predstavnici dviju školsko knjižničarskih udruga budu članovi vijeća. Možda da se izmjenjuju u pojedinim mandatima. Može se staviti i opcija da HKD daje 3 člana od kojih je jedan iz narodnih, jedan iz školskih i jedan iz ostalih knjižnica. Oblikovanje članka kako bi se eliminirala vrišteća neravnopravnost iz njega prepuštam predlagatelju Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 457 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 458 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 459 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 460 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Hrvatsko knjižnično vijeće je do sad bilo stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture i na taj način je aktivno doprinosilo uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebice predlaganjem. Jedino Hrvatsko knjižničarsko društvo, koje doprinosi članove u HKV, ima stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Samo dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže ovim zakonom (osobe iz drugih djelatnosti) nije dovoljno stručno da bi moglo davati bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim informacijsko-komunikacijskih znanosti) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 461 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Stavak (1) treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Stavak (2) treba glasiti: Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 462 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 463 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | S obzirom da Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje samo jednog člana, a ne kao do sada 3 u Hrvatsko knjižnično vijeće može se zaključiti da mišljenje struke koja djeluje na terenu nije važno. Treba ostaviti kao što je bilo u Zakonu iz 1997. u čl. 33. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Svi članovi vijeća moraju biti istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične znanstvene i obrazovne djelatnosti. |
| 464 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 465 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 466 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi. |
| 467 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. st. 1. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno i djelomično prihvaćeno. |
| 468 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: U glavi VIII - čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 469 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 470 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 471 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 472 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže standarde za pojedine vrste knjižnice, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 473 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 474 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 475 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 476 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 477 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 478 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispitaknjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturuna prijedlogHrvatskoga knjižničnog vijećai uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 479 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 480 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 481 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 482 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 483 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 484 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 485 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Primljeno na znanje | Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću. |
| 486 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Potpuno podržavam prijedlog HKD-a. Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 487 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 488 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 489 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Izmijeniti (1) Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. OBRAZLOŽENJE Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 490 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Podržavam komentar Sanje Heberling Dragičević. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. |
| 491 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 492 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. UZ Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. U HKV trebaju ući po jedan član iz Hrvatske udruge školskih knjižničara i iz Hrvatske mreže školskih knjižničara kao jedinih državnih udruga školskih knjižničara koje obavljaju stručnu djelatnost na području RH. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 493 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 494 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 495 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 496 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 497 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 498 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava - predlaže sustav matičnih knjižnica - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 499 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 500 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području. |
| 501 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 502 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. |
| 503 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 504 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 505 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | KOMENTAR: S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 506 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | (1) Hrvatsko knjižnično vijeće je međuresorsko savjetodavno tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanja, koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu odredbama ovog zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture ili ministarstvo nadležno za poslove znanosti i i obrazovanja. (2) Hrvatsko knjžnično vijeće ustrojava se pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture. | Prihvaćen | U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost. |
| 507 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. | Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže pravilnik o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ministarstvu nadležnom za poslove kulture - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 508 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 509 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 510 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 511 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, omogućavao je trajan aktivan doprinos struke u uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative tj. predlaganja. Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. | Nije prihvaćen | U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 512 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 513 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 514 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 515 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti. |
| 516 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE | Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. | Prihvaćen | Prijedlog nije utemeljen na sadržaju Zakona jer se ovo Vijeće bavi cjelovitim Hrvatskim knjižničnim sustavom i svim pitanjima cjelovite djelatnosti. |
| 517 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Treba dopuniti stavak 4. na način da i ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz ministara nadležanog za kulturu donosi Pravilnik o matičnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 518 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 519 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 520 | Liana Diković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Predlaže se izmjena i dopuna Članak 35., st. 3. Sredstva za obavljanje poslova središnje knjižnice za određenu nacionalnu manjinu osiguravaju se u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su osnivači matičnih knjižnica. Članak 35., st. 4. Matična djelatnost te sustav matičnih knjižnica i središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuje se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje U Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH neophodno je uvrstiti i definirati organizaciju djelatnosti, temeljne i razvojne poslove te financiranje središnjih knjižnica nacionalnih manjina u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. U trenutnom Zakonu i ostalim važećim propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost nigdje se ne spominju središnje knjižnice nacionalnih manjina, stoga je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nužno uskladiti s preporukama Vijeća Europe i drugim međunarodnim dokumentima, ali i sa realnom slikom hrvatskog knjižničnog sustava. Model središnjih knjižnica za nacionalne manjine već je godinama (preko 27 godina za neke knjižnice) stvarnost hrvatskog knjižničarstva, međutim ovo područje knjižnične djelatnosti je još uvijek nedovoljno precizno uređeno i regulirano. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika kojim se uređuje matičnost. |
| 521 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 522 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 523 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 524 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 525 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 526 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | ZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 527 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća i uzet će se u obzir prilikom pravilnika kojim se regulira matičnost a prema temeljnim postavkama koje definiraju obuhvat djelatnosti iz članka 36. stavka 2. |
| 528 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. (1) Matičnu djelatnost za knjižnice pojedine nacionalne manjine obavlja središnja knjižnica za tu nacionalnu manjinu (2) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. (3) Sredstva za rad pojedine središnje knjižnice nacionalnu manjinu osigurava Ministarstvo kulture, a uključuje sredstva za plaće i materijalne troškove zaposlenika, sredstva za redovni program rada, te sredstva za nabavu knjiga. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica, utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. (5) Djelatnost i sustav središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrđuju se Pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: dovoljno je mišljenje ministra kulture i Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanje je potrebno radi knjižnica koje su vezane uz djelokrug navedenog ministarstva. |
| 529 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (4) Odvojiti nadležnost MK i MZOS. Narodne knjižnice su u nadležnosti samo MK. | Djelomično prihvaćen | Nadležnosti ovih ministarstava su razdvojene kroz standarde o knjižnicama. |
| 530 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 531 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | U članku 35. stavak 2. navesti: (2)Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica, DODATI PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE STRUČNOG KNJIŽNIČARSKOG RADA - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. DODATI JOŠ: „STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA KNJIŽNIČARSKOG OSOBLJA“ | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog obuhvaćen je u alineji "planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske". |
| 532 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | stavak 3.: s obzirom da su voditelji matičnih službi zaposlenici ustanova, sredstva za plaće treba osiguravati u skladu s važećim radnopravnim propisima u ustanovama. Prijedlog izmjene: (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu, uključujući sredstva za plaće voditelja matične službe u skladu s kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu ustanova u kojima su voditelji matične službe zaposleni. | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog je već sadržan u stavku 3. ovoga članka. |
| 533 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 534 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 535 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 536 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 537 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 538 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | KOMENTAR U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 539 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 35, STAVAK 1. I 4. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 540 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Bilo bi dobro navesti koliko često bi matična knjižnica trebala provoditi stručni nadzor nad radom knjižnica. Matična služba bi trebala predlagati broj knjižničara sa pripadajućim stručnim zvanjima sukladno standardima za knjižnice (nedostaju standardi za Visokoškolske knjižnice koje žurno treba donijeti!) | Djelomično prihvaćen | Razmotreno, stručna skupina uzela u obzir primjedbe te je zaključeno da postojeći stavak 2. obuhvaća sve prijedloge te ih nije potrebno ovako precizno navoditi. Ovi prijedlozi dodatno će se razmotrit prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti . |
| 541 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 542 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 543 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | (2)Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. (4)Odvojiti nadležnost MK i MZO. Narodne knjižnice su u nadležnosti samo MK. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. | Djelomično prihvaćen | Ovaj prijedlog obuhvaćen je u alineji "planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske". Nadležnosti Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti su razdvojene kroz ostale članke Zakona. |
| 544 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (2) treba dopuniti da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi. OBRAZLOŽENJE: Potrebna je drugačija kategorizacija sadržaja matične djelatnosti temeljena na analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 545 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 546 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | 1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Repubike Hrvatske - funkcionalnu integraciju elemenata poslovanja uključenih knjižnica na načelu racionalnog korištenja materijalnih i ljudskih resursa na području matičnosti (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji ministarstva u okviru kojeg se financira redovita djelatnost matične knjižnice. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno, stručna skupina uzela u obzir primjedbe te je zaključeno da postojeći stavak 2. obuhvaća sve prijedloge te ih nije potrebno ovako precizno navoditi. Ovi prijedlozi dodatno će se razmotrit prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti . |
| 547 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 548 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 549 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 550 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. ( 4) Članak bi trebao glasiti: (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Potrebno je pravilnikom urediti radna prava djelatnika koji obavljaju posao matične djelatnosti na način da im se zajamči povoljnije pravo. Objašnjenje: Sredstva za matičnu službu izdvajaju se iz proračuna RH, pa tako i za plaću djelatnika koji je zaposlenik matične knjižnice, a čija sredstva dolaze od osnivača. Svakidašnja praksa pokazuje da je situacija često dovedena do apsurda i da osobe koje obavljaju tako složene stručne poslove imaju plaću manju od drugih djelatnika bez tih ovlasti. Zakon bi trebao naložiti uređivanje povoljnijeg prava preko Pravilnika o matičnoj djelatnosti. | Nije prihvaćen | Razmotreno, nije prihvaćeno jer se odredbe o radnim pravima djelatnika. Predložene odredbe mogu biti samo predmetom drugih propisa koji uređuju radna prava djelatnika. |
| 551 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 552 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 553 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 554 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 555 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 556 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak (2) treba glasiti: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 557 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 558 | Romana Horvat, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Zaposlenici koji rade na tim poslovima (matičari, voditelji središnjih knjižnica nacionalnih manjina) zaposlenici su matične ustanove sa svim pravima i obvezama ili javni službenici za koje vrijede drugi propisi? Dosadašnji status stvara probleme kod definiranja prava jer u istoj ustanovi vrijede različiti propisi i kolektivni ugovori, npr. za naknade za prijevoz na posao, božićnice, regres, osnovica za plaću i koeficijenti, trajanje godišnjeg odmora i sl. | Nije prihvaćen | Razmotreno. Radna prava zaposlenika ne mogu se uređivati ovim Zakonom. |
| 559 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 560 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 561 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 562 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 563 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade pravilnika kojom se uređuje matična djelatnost, a prihvaćeno je da navedeni pravilnik donosi ministar kulture uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje jer dva ministra zajednički ne mogu donijeti pravilnik. |
| 564 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Repubike Hrvatske - funkcionalnu integraciju elemenata poslovanja uključenih knjižnica na načelu racionalnog korištenja materijalnih i ljudskih resursa na području matičnosti (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji ministarstva u okviru kojeg se financira redovita djelatnost matične knjižnice. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. | Djelomično prihvaćen | Razmotreno. Ovaj prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade Pravilnika kojim se uređuje matična djelatnost i kojim će biti detaljnije razrađen navedeni zakonski članak. |
| 565 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | stavak 2: Zamijeniti tekstom: „Obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav repubike hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ stavak 4.: KOMENTAR: S obzirom na broj knjižnica i broj zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koji je veći od onog u sustavu kulture, oba ministra trebaju zajednički donijeti Pravilnik. NADOPUNA: Zamijeniti tekstom: Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik. |
| 566 | Andreja Zubac | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica. - Izrijekom navesti koliko je to često? Redoviti (godišnji, dvogodišnji...) i izvanredni stručni nadzor. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti. |
| 567 | Gradska knjižnica Beli Manastir | I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. | Stavak 3. - zaposlenici koji rade na tim poslovima (matičari, voditelji središnjih knjižnica nacionalnih manjina) zaposlenici su matične ustanove sa svim pravima i obvezama, a ne javni službenici za koje vrijede drugi propisi. Dosadašnji status stvara probleme kod definiranja prava jer u istoj ustanovi vrijede različiti propisi i kolektivni ugovori, npr. za naknade za prijevoz na posao, božićnice, regres, osnovica za plaću i koeficijenti, trajanje godišnjeg odmora i sl. | Nije prihvaćen | Razmotreno. Radna prava zaposlenika ne mogu se uređivati ovim Zakonom. |
| 568 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a: IZMJENA PRIJEDLOGA Čl. 34., st. 1. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. IZMJENA PRIJEDLOGA Čl. 34., st. 2. Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 569 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 34 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, o ne razdvajanju „sveučilišnih“ i „knjižnica na visokim učilištima“ izmjene povlače i promjenu ovog članka. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 570 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. 34 (2) IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 571 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Predlaže se dopuna st. 2: - nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 572 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 573 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 574 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije -jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 575 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | ČLANAK 34. - knjižnični sustav Republike Hrvatske nejasno je definiran, i to ne kao skup, nego kao niz različitih knjižnica, bez određivanja na čemu se taj sustav temelji te koje su uloge i veze među sastavnicama | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, Navedena materija uredit će se pravilnikom a u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 576 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 577 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 578 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 579 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene, specijalne knjižnice i knjižnice vjerskih zajednica. OBRAZLOŽENJE U ovom članku su u potpunosti izostavljene knjižnice vjerskih zajednica, ali su sve druge vrsta knjižnica (koje su lijepo nabrojene u Članku 8, stavak 1) navedene. Ovo je nedopustivo! Znači li ovo da knjižnice vjerskih zajednica izlaze iz knjižničnog sustava Republike Hrvatske? Ako je to tako, to implicira puno teže posljedice i objašnjava zašto su u prijedlogu novog zakona dosadašnje samostanske knjižnice, koje su pripadale specijalnim knjižnicama, preimenovane u knjižnice vjerskih zajednica i izdvojene u novu kategoriju. Samim novim imenom željelo se skrenuti pažnju prvenstveno na to novo ime kako bi rasprava i primjedbe krenule u tom smjeru, a ustvari se knjižnice vjerskih zajednica izdvajaju od specijalnih kako bi se kao nova kategorija (slučajno!) izostavile iz Knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Ne zaboravite da knjižnice vjerskih zajednica čuvaju neprocjenjivo kulturno blago Republike Hrvatske kojeg bi se Republika Hrvatska (eventualnim usvajanjem ovog zakona) blago rečeno odrekla te ga prepustila na brizi nekome drugome, odnosno ozakonila buduću stručnu nebrigu i nenadzor i gotovo omogućila njegovo propadanje. Kao knjižničari, trebamo se oštro pobuniti na ovo i pozvati sastavljače prijedloga novoga zakona na odgovornost zbog prikrivene namjere ozakonjivanja budućeg kulturocida koji nikako ne može biti u interesu niti jednom građaninu Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 580 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Čl. 34, stavak 1. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica se ne navode kao dio Knjižničnog sustava RH, izuzev ako nisu, prema važećem zakonu, u skupini specijalnih knjižnica. Novi zakon bi trebao pojasniti pripadaju li knjižnice vjerskih zajednica skupini specijalnih knjižnica ili su izlučene kao još jedna posebna skupina koja je u Knjižničnom sustavu Republike Hrvatske. Navedeni tekst ovog prijedloga zakona navodi na zaključak da su knjižnice vjerskih zajednica 'izbačene' iz Knjižničnog sustava RH. Usvajanjem ovog prijedloga zakona Republika Hrvatska bi se odrekla kulturnog blaga i ozakonila nebrigu i nenadzor nad njim, i u konačnici ubrzala njegovo propadanje. Ozakonjenje kulturocida nije i ne može biti interes građana Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 581 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)... Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 582 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… izmijeniti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 583 | Katarina Todorcev Hlača Predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice HKD | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene, specijalne te knjižnice nacionalnih manjina. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. |
| 584 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 585 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 586 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Povezano s člankom 33. nije jasno na koji način se primjenjuju odredbe članka 34. st. 1. u kojem se nabraja tko čini knjižnični sustav RH. Tako se navodi: Članak 34. "(1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice". Prema ovom članku izvan sustava su ostale knjižnice iz čl. 9. Tko brine o njihovom stručnom radu, jesu li obveznici prikupljanja statističkih podataka, tko brine o usavršavanju stručnih djelatnika ako ih uopće takve knjižnice imaju? "◊izgrađivanja skupnih kataloga , središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice" Obrazloženje: Što je s katalozima privatnih knjižnica? Tko ih izrađuje? Stručni knjižničarski djelatnici ili osobe drugih profesija? ◊usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije Obrazloženje: dopuniti jer nije dovoljno jasno, radi li se o edukaciji korisnika ili edukaciji knjižničarskih djelatnika? ◊jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete . Obrazloženje: praćenje poslovanja i kvalitete kojih knjižnica, javnih, privatnih? | Prihvaćen | Članak 9. je brisan. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. |
| 587 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Stavak 1 Potrebno terminološki uskladiti. Prijedlog: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 588 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | U st. 2 dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 589 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 590 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 591 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 592 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 593 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 594 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 595 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 596 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije - usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete | Nije prihvaćen | Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima. |
| 597 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Članak 34. (2)… Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 598 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. I ovdje je predlagač zaboravio ponegdje spominjane knjižnice vjerske zajednice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Knjižnice vjerskih zajednica brisane iz teksta zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. |
| 599 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog zakona nije dosljedan. Člankom 34. stavak (1) definirane su knjižnice koje čine knjižnični sustav. Primjerice, u Članku 8. pored nabrojanih vrsta spominju se i knjižnice vjerskih zajednica, dok ih u Članku 34. stavak (1) nema, kao da nisu dio sustava. Također nije jasno da li sve ostale nabrojane vrste knjižnice u različitim člancima u ovom prijedlogu Zakona bez obzira na osnivača i način osnivanja (privatne knjižnice, knjižnice kao udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva i sl.) čine knjižnični sustav i koji su mehanizmi provedbe da sustav funkcionira obzirom da navedeni pojavni oblici funkcioniraju prema različitim zakonima i različitim načinima vođenja financijskog poslovanja. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice vjerskih zajednica brisane i teksta zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. Knjižnični sustav RH čine knjižnice koje se dijele prema sadržaju i namjeni knjižničnog fonda, te u knjižnični sustav spadaju sve knjižnice neovisno o pravnom obliku u kojem su osnovane. |
| 600 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Predlažemo da stavak (1) glasi: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. U stavak (2) dodati: - usklađivanje konzorcijske nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 601 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Prijedlog teksta: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete -Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 602 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava, u koji se povezuju podsustavi narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica što se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u izgradnji knjižničnih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja središnjih upisnika, skupnih kataloga i drugih baza podataka, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalnog repozitorija hrvatske izdavačke produkcije. - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanju programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. |
| 603 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: U stavku 1., podsustave treba ujednačiti sa standardom ISO 2789., a posebno imenovati podsustave specijalnih knjižnica, s obzirom na različitu resornu nadležnost. Sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su vrsta specijalnih knjižnica. U stavku 2. treba lektorirati tekst. Nisu knjižničarske zbirke, nego knjižnične zbirke. Nabava je dio izgradnje zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 604 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 605 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2) Zakon mora istaknuti potrebu međusektorske suradnje na učinkovitijem ostvarivanju osnovnih zadaća knjižničarstva, a koje se odnose na razvoj pojedinca i društva u cjelini. Nigdje u Prijedlogu Zakona nema spomenute usvojene Nacionalne strategije poticanja čitanja, potrebu umrežavanja radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, nigdje besplatnih knjižničnih usluga za djecu koje su bile usvojene u našim strategijama. Ovaj Prijedlog Zakona ne donosi iskorake koje bi doprinijele razvoju društva znanja i napretka. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Nacionalna strategija poticanja čitanja je zaseban dokument koji se ne navodi u zakonu. |
| 606 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete | Nije prihvaćen | Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima. |
| 607 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 608 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 609 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 610 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 611 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | U stavak (2) dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 612 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Stavak (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 613 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 614 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 615 | dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 616 | Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 617 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (2) treba dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima | Nije prihvaćen | Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku. |
| 618 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) treba glasiti: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. | Prihvaćen | Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. |
| 619 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 620 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 621 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: U stavku 1., podsustave treba ujednačiti sa standardom ISO 2789., a posebno imenovati podsustave specijalnih knjižnica, s obzirom na različitu resornu nadležnost. Sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su vrsta specijalnih knjižnica. U stavku 2. treba lektorirati tekst. Nisu knjižničarske zbirke, nego knjižnične zbirke. Nabava je dio izgradnje zbirki. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 622 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava, u koji se povezuju podsustavi narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica što se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u izgradnji knjižničnih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja središnjih upisnika, skupnih kataloga i drugih baza podataka, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalnog repozitorija hrvatske izdavačke produkcije. - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanju programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke. |
| 623 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | KOMENTAR: Prema međunarodnom standardu ISO 2789:2014. sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su specijalne knjižnice. NADOPUNA: Zamijeniti s: „Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s podsustavima narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice.“ | Nije prihvaćen | Odbijeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. |
| 624 | Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. | Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina | Nije prihvaćen | Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima. |
| 625 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 626 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 627 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE | Knjižnični sustav Republike Hrvatske definira se kao skup pojedinih vrsta knjižnica, a da se ništa ne kazuje o strukturi toga sustava, međusobnom odnosu knjižnica unutar pojedine vrste i među vrstama. Matična djelatnost ne postavlja se kao jedinstveni sustav već se dopušta egzistiranje više paralelnih sustava matičnosti po različitim kriterijima (po vrstama knjižnica i po znanstvenim područjima) što otežava izgradnju jedinstvenog knjižničnog sustava RH. Ponavlja se opća odredba postojećeg zakona o financiranju matične djelatnosti iz državnog proračuna, koja se nikad provodila za sustav sveučilišnih matičnih knjižnica, pa ništa ne garantira da će se sada provoditi. Iz obuhvata matičnosti isključuju se neke djelatnosti koje su se u praksi do sada uspješno obavljale u sustavu matičnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom a u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav. |
| 628 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 629 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 630 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 631 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 632 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Prijedlog: brisati članak kao i sve ostale članke povezane s privatnim knjižnicama Obrazloženje: nije jasno tko može raditi u privatnim knjižnicama stručni knjižničarski djelatnici ili netko drugi, ostaje prostor za tumačenje prema potrebi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 633 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Odredba implicira da privatne knjižnice ne moraju imati zaposleno stručno knjižnično osoblje već angažirati na druge načine. Neprihvaljivo, predlažemo brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 634 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Ovim Zakonom se ne može određivati rad privatnih knjižnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 635 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | Brisati | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika. |
| 636 | Lea Lazzarich | I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. | KOMENTAR: Odredba se mora odnositi i na knjižnice vjerskih zajednica, osobito stoga što one uglavnom posjeduju staru i rijetku građu za koju je potrebna posebna stručna osposobljenost. NADOPUNA: Iza riječi „Privatne knjižnice“ dodati riječi: „i knjižnice vjerskih zajednica“. Ispred riječi „članka 32.“ dodati „iz“. | Nije prihvaćen | Odbijeno. Odbijeno budući da su odredbe o knjižnicama vjerskih zajednica brisane iz teksta zakona. |
| 637 | Jelena Žagrović | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 638 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32./Stavak 1. Potrebno je navesti da stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Objašnjenje: U Prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 639 | Andreja Toljan | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Neophodno je navesti stručna knjižnična zvanja kao što je i u postojećem Zakonu. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu je potrebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara koji polažu ispit pri dva Ministarstva. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 640 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 641 | Dora Rubinić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Nedorečena je formulacija da su stručni djelatnici „odgovorni“ za obavljanje stručnih poslova. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: „Stručne poslove u knjižnicama obavljaju stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja.“ Knjižničarska zvanja odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika također moraju biti definirani u Zakonu (npr. knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja). Pravilnikom se dodatno mogu definirati načini stjecanja tih kvalifikacija. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 642 | VIŠNJA MARTINJAK | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32 potrebna je izmjena i dopuna Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to pri AZOO. | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 643 | Sveučilište u Zadru | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne može ostati na razini „stručni knjižničarski djelatnici“ jer je termin neprecizan, a zakon treba biti nedvosmislen i jasan. Ovaj zakon mora definirati zanimanje, odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika koji nose tu djelatnost kao što su (primjerice): knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja. Pravilnikom se dodatno (a to mu je i funkcija) uređuje i regulira način stjecanja tih kvalifikacija. To je posebice važno zbog usuglašavanja s reguliranim profesijama. U protivnom se knjižnična djelatnost vraća desetljećima unazad, u vrijeme kada su stručni djelatnici u knjižnicama bili priučavani za rad u knjižnicama (u nedostatku visokoškolskog obrazovanja i primjerenih studijskih programa) te su svoju stručnost stjecali na tečajevima, doškolovanjima i edukacijama izvan visokoškolskih institucija. Zakonom se moraju odrediti stručni djelatnici koje „nose struku“, pogotovo u Hrvatskoj kao zemlji koja je u posljednjim desetljećima dostigla standarde propisane i proklamirane međunarodnim dokumentima, a ne dopustiti vraćanje u vrijeme kada kod nas nisu postojali akreditirani studijski programi za stručne djelatnike u knjižnicama. Navedeno ne isključuje i druge potrebne profile u knjižnicama, ovisno o vrsti knjižnice i njezinoj ulozi. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 644 | Sanja Brbora | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zakoni moraju biti pisani administrativnim stilom standardnoga jezika, što podrazumijeva jasnoću i jednoznačnost. Članak 32, stavak 1 ostavlja mogućnosti za niz različitih interpretacija, što je nedospustivo jer ostavlja prostora za možebitne mistifikacije i malverzacije. U cijelom se članku 32 jednoznačno ne određuje tko su stručni djelatnici, koja su to knjižničarska zvanja. Zvanja treba taksativno i navesti. S tim u vezi predlažem formulaciju kao u članku 34 sadašnjeg Zakona o knjižnicama - Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 645 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sukladno stavu Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a, a posebno važno za knjižnice u sastavu muzeja i galerija - jer se sada jedino ovim Zakonom reguliraju stručna knjižničarska zvanja koja nisu definirana u Zakonu o muzejima: U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno tko može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32., st. 2 Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Čl. 32., st. 3 Brisati. Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 646 | Annabel Domović Luketić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 34. Zakona iz 1997. glasi: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4 novog Zakona izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama stručne poslove obavljaju stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Poslove diplomiranog knjižničara i stručnog suradnika knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Izostavljanjem stručnih knjižničarskih zvanja koja su u skladu s duhom vremena ostavlja se prostora korupciji i srozavanju stručnosti u knjižnicama. Danas kada postoji studij knjižničarstva koji obrazuje knjižničare različitih profila, (a posao knjižničara u idealnom slučaju zahtijeva stručna znanja, široku naobrazbu i „meke vještine“), nužno je Zakonom jasno definirati stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 647 | Matea Bakmaz | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. st. 1 potrebno je nadopuniti te jasno navesti stručna knjižničarska zvanja jer formulacija koja je navedena u potpunosti je nedefinirana i ostavlja prostora za deprofesionalizaciju knjižničarske struke. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 648 | Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji je zakon bar naveo tko obavlja poslove u knjižnicama, iako ta podjela poslova uglavnom ne vrijedi za školske knjižničare (osim diplomirani knjižničari). (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Utješno je da će se ministar savjetovati s ministrom znanosti i obrazovanja pri donošenju pravilnika, no hoće li se voditi računa o stjecanju viših knjižničarskih zvanja pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: stručni suradnici školski knjižničari mogu biti promovirani u mentora i savjetnika, što očito nije važno, jer ako žele imati više knjižničarsko zvanje, ne priznaje mu se ovo stečeno pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja pri Ministarstvu kulture (kao, uostalom ni stručni ispit - školski su knjižničari jedina struka koja polaže dva stručna ispita pri dva ministarstva). | Prihvaćen | Donošenje pravilnika u nadležnosti je ministra kulture, jer dva ministarstva ne mogu zajednički donijeti pravilnik. Stručna zvanja regulirat će se pravilnikom. |
| 649 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. (kako sustav ne dozvoljava izmjenu kategorije komentara ponovno je uneseno kao - Prijedlog novog teksta) | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 650 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 651 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Za rad na stručnim knjižničarskim poslovima potrebno je imati zvanje sveučilišnog prvostupnika odnosno magistra informacijskih i komunikacijskih znanosti koje uključuje kompetencije za rad s knjižničnom građom, upravljanje informacijama i informacijskim ustanovama te komunikaciju s korisnicima. Obrazloženje: Smatramo da bi u zakon trebalo uvrstiti kompetencije potrebne za rad na stručnim knjižničarskim poslovima. Osim toga iz formulacija stavka u trenutnom prijedlogu proizlazi da Stručni knjižničarski djelatnici koji NISU stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja NISU odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica. Oni koji su stekli zvanja su odgovorni iz čega proizlazi da oni koji nisu stekli zvanja nisu odgovorni. Nigdje se ne navodi da stručna zvanja moraju biti stečena. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 652 | Marija Šimunović, diplomirana knjižničarka/članica Komisije za javno zagovaranja HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 653 | Gradska knjižnica i čitaonica Pula | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Radi nedvojbene jasnoće knjižničarska zvanja potrebno je izrijekom navesti u zakonu, a ostale odredbe o njihovu stjecanju mogu se urediti pravilnikom iz stavka 4. ovog članka. Predlažemo: (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U stavku 4. ovog članka dopuniti odredbu: (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 654 | Miroslav Katić, predsjednik Društva knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu (Isto tako dosadašnji naziv pomoćni knjižničar zamijeniti s primjerenijim jer je ovaj ponižavajući). Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati (uz već navedenu promjenu naziva „pomoćni knjižničar“) , ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 655 | Alica Kolarić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Još je Zakon iz 1997. godine u Čl. 34. odredio tko obavlja stručne poslove u knjižnicama i koje je obrazovanje potrebno: „Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici… Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara… Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.“ Nejasan je razlog ukljanjanja stručnih zvanja i obrazovanja iz Zakona, budući da upravo oni osiguravaju stručan rad prema svjetskim i domaćim standardima (a to bi nam trebao biti cilj, zar ne?). Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" te takvu formulaciju treba ostaviti u novom Zakonu. Također treba dodati stavke o potrebnom obrazovanju djelatnika. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 656 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Predlaže se dopuna u st. 1: (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja (pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar, knjižničarski savjetnik) odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 657 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 658 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 659 | Radovan Vrana | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Još jednom: u Zakonu o knjižnicama iz 1997. jasno je navedeno tko su knjižnični djelatnici i koji je stupanj obrazovanja potreban za poslove koje obavlja diplomirani knjižničar. Iz ovog nacrta Zakona taj je dio izostavljen pa predlažem njegovo ponovno uvrštavanje uz dodavanje, odnosno, osuvremenjivanje naziva studija koji su nastali uvođenjem studija prema bolonjskim načelima, odnosno, uz drugu adekvatnu formulaciju stupnja obrazovanja: Zakon iz 1997.: Članak 34. "Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." Knjižničar bez adekvatnog obrazovanja ne može obavljati niz složenih poslova u knjižnici. To je potrebno navesti u Zakonu, a ne u nekom od pravilnika. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 660 | Iva Grković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati. ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 661 | Nadia Bužleta | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Knjižničarska zvanja potrebno je izrijekom navesti u zakonu, a ostale odredbe o njihovu stjecanju mogu se urediti pravilnikom iz stavka 4. ovog članka. Ovako nije jasno tko je stručni knjižničarski djelatnik te je radi nedvojbene jasnoće potrebno vratiti nazive stručnih zvanja u zakon. Predlaže se: (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U stavku 4. ovog članka dopuniti odredbu: (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 662 | Društvo knjižničara Karlovačke županije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati (osim što bi trebalo razmisliti o novom nazivu za "pomoćne knjižničare jer je diskriminirajući. Pomoćni knjižničari samostalno obavljaju poslove u većini knjižnica, dakle nikome ne pomažu.), ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno obavlja stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "odgovorni" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako ne može adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati 48. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Zakon treba navesti tko obavlja stručne poslove u knjižnicama. Razmisliti o novom nazivu za „pomoćne knjižničare jer je degradirajući“, ostalo ostaviti. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 663 | Alida Devčić Crnić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Negiranjem stručnog obrazovanja i angažiranja stručnih kadrova u knjižnicama negira se dosad stečena razina stručnog knjižničarskog obrazovanja i knjižničarske prakse u Republici Hrvatskoj, kao i smisao obrazovanja kao takvog. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 664 | Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 665 | Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | ČLANAK 32. - članak je potrebno u potpunosti preraditi tako da se izrijekom navede da knjižničnu djelatnost obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, te da se navede koji su to stručni knjižničarski djelatnici - izraz "odgovarajuća stručna zvanja" nije prihvatljiv, kao što nije prihvatljivo da se stručna zvanja navode i definiraju tek na razini pravilnika kao podzakonskih akata, jer bi to otvorilo mogućnost ne samo deprofesionalizaciji nego i deregulaciji kako obrazovanja za knjižničarsku struku tako i same knjižnične djelatnosti - negiranjem stručnog obrazovanja i angažiranja stručnih kadrova u knjižnicama negira se dosad stečena razina stručnog knjižničarskog obrazovanja i knjižničarske prakse u Republici Hrvatskoj, kao i smisao obrazovanja kao takvog, što je paradoksalno u uvjetima naglašene potrebe za dužim, pa i cjeloživotnim stjecanjem znanja, vještina i kompetencija u skladu s tehnološkim promjenama, zahtjevima tržišta rada i najširim društvenim promjenama do kojih takve okolnosti dovode - upravo je dosegnuta razina obrazovanja za knjižničarsku struku omogućila da knjižnice, kao integralni dio i pratitelj tijekom višegodišnjih, čak višedesetljetnih odgojnih i obrazovnih procesa na svim razinama te kao najznačajniji dio informacijske infrastrukture za znanstveno istraživanje, budu važan čimbenik kvalitete i izvrsnosti šireg sustava obrazovanja i znanosti, uspješnog poslovanja i učinkovitog korištenja društvenih resursa koji vode ostvarenju pozitivnih društvenih promjena kojima toliko težimo. Neobrazovan knjižničar nikoga ne može obrazovati. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 666 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 667 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 668 | Vesna Ivanković | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 669 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 670 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 671 | Knjižnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 672 | Alen Palijaš | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Slažem se s komentarima te smatram kako članak 32. treba bitno izmijeniti: - Stavak 1 - navedena formulacija direktno omogućava mogućnost za zapošljavanja nestručnih osoba u knjižnicama. U prijedlog Zakona moraju se uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što su navedena u postojećem Zakonu: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici." No potrebno je i navesti kao što je to učinjeno u postojećem Zakonu iz 1997. koje je nužno obrazovanje koje osoba mora imati (uz položen stručni ispit) za svako knjižnično zvanje. Zakonom se mora definirati kako poslove diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika smije obavljati samo osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva s položenim stručnim ispitom. - Stavak 4 - mora se nadopuniti sa: "Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje." - Pravilnik može služiti kao daljnje pojašnjenje uvjeta i načina stjecanja stručnih knjižničarskih zvanja, ali je poželjno da se u Zakonu definira sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva kao ključni uvjet za zapošljavanje na poziciji diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika, budući da su pravilnici ''skloni'' čestim promjenama, a zakon kao takav je nadređen pravilniku te se smatra da se donosi promišljeno, dugoročno vrijedeći uz stručnost. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 673 | Narodna knjižnica Virje | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 674 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 675 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 676 | Inja Cahun, dipl. knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 677 | Klaudija Mandić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1 tko obavlja stručne poslove u knjižnicama te se navodi koja su to stručna knjižničarska zvanja (pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Svi koji rade u knjižničarskoj struci su kroz svoje formalno obrazovanje stekli ta zvanja koja su kroz polaganje stručni ispita te svojim radom i opravdala. U tekstu Zakona bi trebala biti navedena stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 678 | Jagoda Ille, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Dio sadašnjeg Zakona koji propisuje tko obavlja stručne poslove na potpuno zadovoljavajuć i ekonomičan način navodi stručna knjižničarska zvanja. Nejasno je zbog čega se to propušta u ovom Nacrtu. Otvoren prostor degradaciji struke, statusa Hrvatskog knjižničnog vijeća i obrazovanja u struci te malverzacijama kod zapošljavanja rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita! | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 679 | Ivana Dević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 680 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Smatramo da položen stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara treba priznati dovoljnim za praktičan rad knjižničara, jer se stručnim ispitom ne provjeravaju znanja već provjerena na fakultetskim ispitima, nego njihova praktična primjena u praksi i nema potrebe da školski knjižničar polaže dva ispita. Među rijetkim smo zemljama u kojima školski knjižničari imaju isti obrazovni stupanj kao i svi ostali knjižničari i činjenica da su jedina grupacija knjižničara koja treba polagati dva stručna ispita, izvor su stalnih frustracija. Ako se već inzistira na nekim sadržajima kojih nema u ispitu za stručnog suradnika knjižničara, zar nije moguće objediniti te sadržaje u jedan ispit? | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 681 | Silvija Perić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 682 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 683 | Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Prijedlog: U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja kako bi osnivačima knjižnica bilo jasno tko može raditi u knjižnici. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 684 | Aniko Smiljanić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 685 | Gradska knjižnica Zadar | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Prijedlog: U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja kako bi osnivačima knjižnica bilo jasno tko može raditi u knjižnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 686 | Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Tko su stručni knjižničarski djelatnici? U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja, a posebnim pravilnikom propisati način njihova stjecanja. Prijedlog nadopune članka 32.: Prenijeti članke 34.-36. iz postojećeg Zakona o knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 687 | Gradska knjižnica Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak 1 U potpunosti nejasna i neprihvatljiva formulacija koja otvara mogućnost za zapošljavanja nestručnih osoba u knjižnicama. U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak 4 Potrebna je dopuna: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 688 | Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Podržavam prijedlog HKD-a U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 689 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju stručnjaci koji u trenutku zaposlenja imaju završeno obrazovanje odgovarajućeg knjižničarskog smjera. Stručna zvanja u knjižničarstvu su: pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Vrijeme je da se brojni već završeni knjižničari i zakonom zaštite prilikom zapošljavanja jer je uistinu prelako mijenjati pravilnike i iskorištavati postojeće rupe u istima. Vrijeme je da se počne cijeniti struku i NE DOZVOLJAVATI zapošljavanje bilo kojeg VSS-a koji tek naknadno treba završiti knjižničarstvo. Čemu svi ti studiji knjižničarstva kada se u knjižnici može zaposliti bilo tko s bilo kojim VSS-om, a već završeni knjižničar zapravo nema nikakvu prednost pri zapošljavanju? Biste li isto dopustili za bilo koju drugu struku, za liječnike, za nastavnike, za farmaceute? Naravno da ne. Zašto to dopuštamo u kulturi kao da ona manje vrijedi? Knjižničari su u praksi izjednačeni s bilo kojim drugim VSS-om. Upravo su Pravilnici ti koji omogućuju zapošljavanje nestručnih osoba na mjesto knjižničara čak i na onim natječajima na koje su se prijavile stručne osobe. S obzirom da je zakon iznad svakog pravilnika, da ga se mijenja teže nego pravilnike čime se smanjuje mogućnost manipulacije, predlažem da se upravo u ovom Zakonu odredi da poslove knjižničara mogu obavljati ponajprije knjižničari i da se stručnoj osobi MORA dati prednost pri zapošljavanju. Pravilnici koji u praksi izjednačavaju bilo koji VSS s knjižničarem na natječajima su: Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i o Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u srednjem školstvu. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 690 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 691 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA St. 2 izmijeniti da glasi: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. St. 3. Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 692 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (1) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (2) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 693 | Petar Lukačić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 694 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Uvijek se govorilo o KNJIŽNIČNIM djelatnicima. Čemu mijenjati ustaljeno nazivanje? Također: U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona,za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni(?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 695 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 696 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 697 | Maja Valjak | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 698 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak 2 i Stavak 4. Članka 32. Problematično je što školske knjižnice, koje su u sastavu obrazovne ustanove, ne poznaju pojmove viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik. U njima su zaposleni diplomirani knjižničari koji mogu napredovati u zvanje stručnog suradnika mentora ili stručnog suradnika savjetnika (Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu) po posve drugačijim uvjetima od onih koji su propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Tako se nepravedno zanemaruje stručni rad knjižničara u školskim knjižnicama. Ako uvjete i načine stjecanja stručnih knjižničarski zvanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljene ministra nadležnog za znanost i obrazovanje, trebali bi ujednačiti ovu dvojku praksu prema kojoj se u školskim knjižnicama napreduje u jedna, a u ostalim knjižnicama u druga stručna zvanja. Također, u Stavku 4. nedostaje „uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća“. | Primljeno na znanje | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 699 | Nada Topić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U postojećem Zakonu o knjižnicama jasno je navedeno tko može obavljati stručne poslova u knjižnicama: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Nema razloga da to ne bude navedeno i u novom Zakonu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 700 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 701 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 702 | Ana-Marija Ščipior | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 703 | Knjižnica i čitaonica Kutina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Stavak 2. treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. St. 3. Brisati. St.4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 704 | ANA SUDAREVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 705 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 32, STAVAK 1. I 2. (1)Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 706 | Društvo knjižničara u Splitu | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U postojećem Zakonu o knjižnicama jasno je navedeno tko može obavljati stručne poslova u knjižnicama: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Nema razloga da to ne bude navedeno i u novom zakoni. U potpunosti podržavamo stav HKD-a u vezi Članka 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 707 | Lidija Dužić Zlovolić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Podržavam prijedlog HKD-a. Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 708 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 709 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 710 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavljaju visokobrazovani stručni suradnici knjižničari, stručni suradnici knjižničari mentori i stručni suradnici knjižničari savjetnici. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 711 | Knjižničarsko društvo Rijeka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Uz Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica. Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručna knjižničarska zvanja i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom za napredovanja ministar nadležan za znanost i obrazovanje, te Agencija za odgoj i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim vrstama knjižnica. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 712 | Knjižnice grada Zagreba | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | (1)Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Ovo jasno definiranje tko su ti djelatnici od velike je pomoći kod osnivača knjižnica kada matičari zagovaraju zapošljavanje stručnih osoba. Praksa je pokazala da su osnivači bili skloni zaposliti osobe bez struke na vd u knjižnicama koje su imale samo jednog zaposlenog – ravnatelja i knjižnicu je bilo nemoguće uspostaviti bez osnovnih stručnih znanja. (2)Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3)Brisati (4)Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje iako je nejasno kakve veze ima MZO sa narodnim knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 713 | Zagrebačko knjižničarsko društvo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (1) treba glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak (2): Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Stavak (3): BRISATI Stavak (4): Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 714 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak izmijeniti (1) Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 715 | Sanja Heberling Dragičević | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KOMENTAR: Nejasan je smisao ove odredbe. Nepotrebno je naglašavati odgovornost knjižničarskog osoblja, jer svatko je odgovoran za svoj rad. Bitno je da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a to se ne propisuje. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 716 | Sanja Kosić, viša knjižničarka | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak izmijeniti (1) Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 717 | Sanja Paravić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 718 | Ivana Vladilo | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 719 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 720 | Korina Udina | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 721 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 722 | Grozdana Ribičić,viša knjižničarka, predsjednica Komisije za čitanje HKD-a | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 723 | Draženka Stančić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Ovdje nedostaju dijelovi teksta koji su u važećem Zakonu pod člancima 34. i 35. Standardi razvoja knjižničnog sustava koji su bili regulirani tim člancima možda jesu dosegnuti, pa je to, opet navodim, možda razlog da su izostavljeni iz prijedloga. Zapravo je to novi potencijal da se ti standardi podignu na višu razinu, pri čemu mislim posebice na čl. 35. U njemu bi u prvom stavku umjesto 2 godine trebalo biti 1 godine, a u drugom stavku bi trebalo maknuti mogućnost da se netko bez diplome knjižničarstva zapošljava u knjižnici na mjestu diplomiranog knjižničara, budući postoji akademska potpora za tu mogućnost, tj. dovoljno diplomiranih knjižničara izlazi iz sustava obrazovanja. Članak 32. bi trebao biti prijašnji 34., 33. bi trebao biti prijašnji 35., s predloženim izmjenama, a predloženi 32. bi trebao biti 34. i dalje. Također, u novom bi stavku novog članka 33. napokon trebao biti riješen problem polaganja dva stručna ispita za one knjižničare koji su pod nadleštvom dvaju Ministarstava. To već godinama kao problem navodi jedna od najbrojnijih populacija knjižničara – školski knjižničari, ne ulazeći u pitanje potrebe oba ispita, već njihovog objedinjavanja koje bi donekle donijelo i financijsku uštedu u proračunu. Također, slažem se da se pitanje napredovanja u zvanja u prijedlogu članka 32. definira pravilnikom, tako je i u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja već dugi niz godina, no bilo bi dobro makar pobrojati postojeća zvanja za koja nadležnost ima Ministarstvo kulture. Tekst bi mogao glasiti: Članak 32. (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara. (3) Poslove knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu višu školu i položen stručni ispit za knjižničara. (4) Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Članak 33. (1) Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici na radnim mjestima pomoćnog knjižničara i knjižničara bez položenoga stručnog ispita dužne su ga položiti u roku od 1 godine od dana zapošljavanja. (2) Na radnom mjestu diplomiranog knjižničara mogu se zaposliti samo diplomirani knjižničari. (3) Stručni ispiti iz članka 34. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona polažu se pred ispitnim povjerenstvom Hrvatskoga knjižničnog vijeća prema pravilniku o polaganju stručnih ispita i programu što ih na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar kulture. (4) U slučaju da diplomirani knjižničar koji polaže stručni ispit dolazi iz knjižnice pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja, stručni ispit se usklađuje i objedinjuje prema postojećim pravilnicima oba ministarstva. Članak 34. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja viši knjižničar i knjižničar savjetnik, odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. | Prihvaćen | Stručna zvanja, te načini njihovog stjecanja kao i polaganje stručnih ispita detaljno će biti regulirani pravilnikom. |
| 724 | VIŠNJA MARTINJAK | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32., st. 1 Apsolutno je nedopustivo ne navesti knjižničarska zvanja: pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Članak 32., st. 4 Obavezno izmijeniti i nadopuniti: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. U Pravilniku se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći na način da se jasno definira kako je obveza školskih knjižničara polaganje jednog (1) stručnog ispita pri AZOO, a za ostale knjižničare također polaganje jednog (1) stručnog ispita NSK. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 725 | Branka Turk | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 726 | Ivana Dorotić Malič | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 727 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 728 | JASMINKA KOVAČEVIĆ | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 729 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 730 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 731 | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 732 | Maja Tadin | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Nedopustivo je da se u tekstu zakona ne navedu stručna knjižničarska zvanja. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 733 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (2) treba glasiti: Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Stavak (3) BRISATI. Stavak (4) treba glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: POTREBNO je navesti stručna knjižničarska zvanja u zakonu. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 734 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | Stavak (1) treba biti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. OBRAZLOŽENJE Ukidanje odredbe tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Riječ "odgovorni" NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", i u suprotnosti je s, napočetku spomenutim "razvojem". Ne navođenje stručnih zvanja u zakonu omogućava mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica. Također bi doprinijelo omalovažavanju i degradaciji, a stručno obrazovanje učinilo besmislenim i nepotrebnim. "Privatnim“ knjižnicama, pa čak i onima koje se nalaze u sustanu obrazovanja i znanosti te su od javnog interesa, izostanak pak bilo kakvih uvjeta po pitanju stručnosti (djelatnika i voditelja/ravnatelja) ne vodi u bolju uređenost i razvoj struke, već suprotno. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. |
| 735 | Tomislav Staničić | I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. | U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. | Nije prihvaćen | Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja. |
| 736 | Zrinka Udiljak Bugarinovski | I.OP |