Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ponajprije, nije jasan kriterij po kojem su odabrani pojmovi koji su posebno definirani u čl. 3. Nadalje, mnoge su definicije netočne ili nepotpune, a pojedine sintagme i besmislene. Zakon čiji je osnovni smisao pravno uređenje određenog područja, struke ili djelatnosti mora biti usklađen sa strukom na koju se odnosi. Definicijom se određuje mjesto naziva u pojmovnom sustavu određene struke te se ne može/ne smije zakonom nametati i izmišljati nova, mimo već prihvaćenih i uvriježenih stručnih standarda. S tim u vezi, potrebno je ponuđene definicije ispraviti i uskladiti te popisu dodati i niz drugih definiranih pojmova kako bi se osigurale jasnoća i jednoznačnost kojoj svaki zakon treba težiti. Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
2 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zakoni moraju biti pisani administrativnim stilom standardnoga jezika, što podrazumijeva jasnoću i jednoznačnost. Članak 32, stavak 1 ostavlja mogućnosti za niz različitih interpretacija, što je nedospustivo jer ostavlja prostora za možebitne mistifikacije i malverzacije. U cijelom se članku 32 jednoznačno ne određuje tko su stručni djelatnici, koja su to knjižničarska zvanja. Zvanja treba taksativno i navesti. S tim u vezi predlažem formulaciju kao u članku 34 sadašnjeg Zakona o knjižnicama - Stručne poslove u knjižnicama obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
3 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ponajprije, u čl. 8 nejasan je kriterij klasifikacije knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica podvrsta su specijalnih knjižnica, kao što su to uostalom i npr. muzejske i bolničke knjižnice. Zakonske odredbe trebale bi biti usklađene s međunarodnim klasifikacijama, smjernicama i standardima, što ovdje nije slučaj. Nadalje, u hrvatskom knjižničarskom nazivlju uvriježen je naziv visokoškolska knjižnica (a ne "knjižnica na visokom učilištu") . Prihvaćen Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
4 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7 - prijedlog novog teksta: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
5 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Nameće se pitanje kako ravnatelj bez odgovarajućega knjižničarskog zvanja, znanja i iskustva može upravljati knjižnicom i nadzirati rad zaposlenika te provedbu stručnih standarda. S tim u vezi treba vratiti odredbu iz stavka 2 članka 27. aktualnog Zakona o knjižnicama. Nadalje, neodređene formulacije stavaka 4. i 5. č. 22. ovoga Prijedloga Zakona ostavljaju previše prostora za moguću. manipulaciju i zloporabu. Primljeno na znanje Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
6 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Nema razloga da se vođenje Upisnika knjižnica u RH prebacuje na NSK. Logično je da Upisnik vodi Ministarstvo kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
7 Sanja Brbora I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku! (skrb o građi ionako je jedan od segmenata knjižnične djelatnosti) Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
8 Sanja Brbora PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S obzirom na veliki broj opravdanih i konstruktivnih primjedbi iz cjelokupne hrvatske knjižničarske zajednice, podupirem izneseni prijedlog HKD-a da se "Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Općenito gledajući, ovaj je Prijedlog Zakona posve besmislen - neprecizniji je od sadašnjega, a njime se ne uređuje gotovo ništa od onoga što je trebalo urediti zbog "znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja...", kako je pompozno rečeno u uvodu Prijedloga (Ocjena stanja). Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure
9 Aleksandra Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i inicijativu izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
10 Alen Palijaš I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Slažem se s komentarima te smatram kako članak 32. treba bitno izmijeniti: - Stavak 1 - navedena formulacija direktno omogućava mogućnost za zapošljavanja nestručnih osoba u knjižnicama. U prijedlog Zakona moraju se uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što su navedena u postojećem Zakonu: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici." No potrebno je i navesti kao što je to učinjeno u postojećem Zakonu iz 1997. koje je nužno obrazovanje koje osoba mora imati (uz položen stručni ispit) za svako knjižnično zvanje. Zakonom se mora definirati kako poslove diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika smije obavljati samo osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva s položenim stručnim ispitom. - Stavak 4 - mora se nadopuniti sa: "Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje." - Pravilnik može služiti kao daljnje pojašnjenje uvjeta i načina stjecanja stručnih knjižničarskih zvanja, ali je poželjno da se u Zakonu definira sveučilišni diplomski studij bibliotekarstva kao ključni uvjet za zapošljavanje na poziciji diplomiranog knjižničara, višeg knjižničara te knjižničarskog savjetnika, budući da su pravilnici ''skloni'' čestim promjenama, a zakon kao takav je nadređen pravilniku te se smatra da se donosi promišljeno, dugoročno vrijedeći uz stručnost. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
11 Alen Palijaš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam iznesene stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure te da se vrati na doradu uz konzultiranje stručnih društava (kao što je HKD) s ciljem izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
12 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Još je Zakon iz 1997. godine u Čl. 34. odredio tko obavlja stručne poslove u knjižnicama i koje je obrazovanje potrebno: „Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici… Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara… Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.“ Nejasan je razlog ukljanjanja stručnih zvanja i obrazovanja iz Zakona, budući da upravo oni osiguravaju stručan rad prema svjetskim i domaćim standardima (a to bi nam trebao biti cilj, zar ne?). Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" te takvu formulaciju treba ostaviti u novom Zakonu. Također treba dodati stavke o potrebnom obrazovanju djelatnika. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
13 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30., st. 1. treba izmijeniti na način da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
14 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ravnatelj knjižnice treba biti stručna osoba koja je u stanju osigurati prije svega stručan rad djelatnika, prema međunarodnim i domaćim smjernicama i standardima. Stoga treba imati završeni diplomski studij iz programa knjižničarskog usmjerenja i stečeno stručno zvanje diplomiranog knjižničara. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". Također, ravnatelj se mora izabirati temeljem javnog natječaja U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
15 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. umjesto teksta u Prijedlogu treba glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi i odgovara UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Knjižnice vjerske zajednice spadaju u specijalne knjižnice te ih nije potrebno posebno navoditi (a njihovo navođenje postavlja pitanje o motivu i posljedicama u praksi). Prihvaćen Prihvaćeno.
16 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku 6, u novom stavku potrebno je navesti da su OSNOVNE KNJIŽNIČNE USLUGE BESPLATNE za sve korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Jedino tako knjižnice mogu ispuniti svoju osnovnu zadaću: osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima. Dalje, Članak 6 treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predložena definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Obuhvat knjižnične djelatnosti kako je naveden u Nacrtu prijedloga zakona obuhvaća djelatnosti koje navodi predlagatelj.
17 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Slažem se s komentarom pristiglim iz Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Članak 3. briše te da se drži UNESCO-fih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata i standarda iz područja te postojeće stručne terminologije u RH. Također, uvođenje termina „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je i nepravedno uvođenje jedne vrste specijalnih knjižnica u Zakon (zašto se ne spominju, primjerice, knjižnice nacionalnih manjina?). Posebno izdvajanje i pridavanje takve pažnje knjižnicama vjerskih zajednica u Zakonu postavlja pitanje motiva i sugerira da ih se želi učiniti „jednakijima“ od ostalih specijalnih knjižnica pa se možemo pitati o posljedicama koje bi takvo navođenje u praksi imalo. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
18 Alica Kolarić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva za tekst Članka 1., st. 1. te s tvrdnjom da se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima te se u potpunosti slažem s iznesenim obrazloženjem. Također, podržavam prijedlog da tekst Članka 1., st. 2 glasi „Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba“. Naime, svođenje knjižnice na građu znači zanemarivanje dijapazona djelatnosti koje knjižnice u suvremenom društvu obavljaju već desetljećima. Te su djelatnosti predmet brojnih dokumenata međunarodne i domaće stručne zajednice koji navode kako knjižnice doprinose razvoju pojedinaca i društava u kojima djeluju. Primjerice, IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice ističe sljedeće: „Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvita pojedinaca i društvenih skupina.“ Ove rečenice, uz brojne druge međunarodne i domaće stručne dokumente, ukazuju na KNJIŽNIČNU DJELATNOST i njezinu važnost koja JEST od JAVNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
19 Alica Kolarić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s iznesenim stavom Hrvatskog knjižničarskog društva te kolegica i kolega koji drže da je ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama neprihvatljiv. Njegovo prihvaćenje vodilo bi ka napuštanju dostignute razine stručnog rada u knjižnicama, a krajnje posljedice osjetili bi korisnici knjižnica, građani RH. Današnja razina stručnog rada rezultat je dugogodišnjih nastojanja istaknutih stručnjaka knjižničara i javnih djelatnika koji prepoznaju i poštuju vrijednosti knjižničarske profesije te ulogu knjižnica u društvu. Stoga zajedno sa ostalim kolegama, zabrinutim nad posljedicama koje ovakav Zakon može donijeti, tražim njegovo povlačenje. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
20 Alida Devčić Crnić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižnično zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Negiranjem stručnog obrazovanja i angažiranja stručnih kadrova u knjižnicama negira se dosad stečena razina stručnog knjižničarskog obrazovanja i knjižničarske prakse u Republici Hrvatskoj, kao i smisao obrazovanja kao takvog. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
21 Alida Devčić Crnić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U školskoj knjižnici 70% strukture radnog vremena knjižničara čini odgojno-obrazovna djelatnost. Nadalje knjižnični fondovi školskih knjižnica najčešće ne sadrže vrijednu građu koja je predmetom posebne zaštite. Pojam knjižnične djelatnosti kao što stoji u sadašnjem Zakonu sveobuhvatan je i podrazumijeva građu, usluge, knjižnične postupke, programe i dr. Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
22 Alida Devčić Crnić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Velik broj osnovnih i srednjih škola te, naročito učeničkih domova, nema knjižnicu uređenu prema Standardu za školske knjižnice i državno-pedagoškim standardima koji podrazumijevaju prostor, opremu, računalnu opremu rad stručnog knjižničnog osoblja. Primjerice još uvijek u svim školskim knjižnicama nije osigurano minimalnih 20 sati rada knjižničara tjedno, u dijelu knjižnica iako postoje uvjeti za puno radno vrijeme, odobreno je pola radnog vremena, u školama s velikim brojem učenika i razrednih odjeljenja zaposlen je samo jedan knjižničar, a trebalo bi još pola ili cijelo radno vrijeme knjižničara. Većina knjižnica u učeničkim domovima nema odobreno radno mjesto knjižničara. Nadalje, iz državnog proračuna trebala bi se redovito izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe za sve školske knjižnice a što se do sada činilo neredovito i sporadično. Stoga predlažemo da navedena tvrdnja glasi: „Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak
23 Alida Devčić Crnić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog odbora HKD-a i tražim da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure kao i da se na temelju primjedbi napravi novi nacrt zakona! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
24 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Što je s Pravilnikom o stručnoj spremi knjižničara u osnovnim i srednjim školama? Prihvaćen Vezano za stručnu spremu knjižničara u osnovnim i srednjim školama isto je regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.)
25 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (1) Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st.2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Iznimno u školskim knjižnicama, školski knjižničar ne odlučuje samostalno, već po odluci ravnatelja škole i školskog odbora kao tijela upravljanja, te samostalno ne može biti odgovoran niti kažnjen za prekršaj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
26 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
27 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Iznimno u školskim knjižnicama gdje matična knjižnica obavlja savjetodavni nadzor i stručno usavršavanje djelatnika, a stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer stručni nadzor, radi stručnosti i obrazovanja djelatnika, može obavljati samo matična knjižnica.
28 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnogsustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
29 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije - usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete Nije prihvaćen Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima.
30 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Članak 32., Stavak 1. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Stavak 1 u potpunosti je nejasan tim više što se spominju samo javne (narodne). Postavlja se pitanje da li to znači da djelatnici koji se zapošljavaju u ostalim vrstama knjižnica, npr. školskim, ne trebaju imati stručno knjižničarsko zvanje!? U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižničarska zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno je od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Predlažemo da Stavak 1 glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Također je potrebna izmjena i dopuna i Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te inzistiramo da se ovaj problem riješi budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Iznimno u školskim knjižnicama gdje stručne poslove obavlja visokobrazovani stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog knjižničnog vijeća u ovom smislu. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u ministarstvu u kulturi i ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika koje financiraju ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
31 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Brisati cijeli članak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
32 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Članak 30. Odredba iz stavka 1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica, primjerice na školske gdje se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna putem resornog Ministarstva. Također u dosadašnjoj primjeni Zakona nisu se poštivale određene odredbe, primjerice o osiguranju sredstava za nabavu knjižnične građe u školskim knjižnicama kako iz državnog proračuna, tako i još više iz proračuna osnivača, dok se u ovom prijedlogu Zakona sredstva za nabavu građe niti ne spominju. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza osiguranje namjenskih sredstava za nabavu knjižnične građe i to na način da navedena sredstva u podjednakim iznosima osigura resorno ministarstvo i osnivač. Stoga je Članak 30. potrebno dopuniti: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje i stručno usavršavanje knjižničara. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava, razmjerno u jednakim iznosima. (5) Sredstva za materijalne troškove knjižnica osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, razmjeno u jednakim iznosima. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
33 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
34 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24.Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje
35 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18(3) Brisati. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice.
36 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(2) Brisati. Iznimno u školskim knjižnicama RH gdje je zaposlen samo jedan visokoobrazovani stručni knjižničar, on je ujedno i voditelj školske knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
37 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju:- ministar kulture za narodne knjižnice....- za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća". UZ Članak 13., Stavak 3. Knjižnična struka već je predložila dokument pod nazivom „Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020“ koji je bio na javnoj raspravi te bi ovaj dokument, uz neophodne korekcije zbog proteka vremena, trebao biti polazište za izradu nacionalnog plana Predlažemo da Stavak 3 glasi: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti („Strategije hrvatskog knjižničarstva za razdoblje od__do____)“ koje donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
38 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove,visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
39 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
40 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
41 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. Također, školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
42 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.
43 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
44 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnostiu cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. Nije prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
45 ANA SUDAREVIĆ I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskogosoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi:Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
46 ANA SUDAREVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona smatram neprimjerenim za postignutu razinu profesionalne i organizacijske uređenosti knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona ima tendenciju deprofesionalizacije i degradacije knjižnične djelatnosti uklanjanjem stručnih zvanja, kao i ukidanjem uvjeta studija knjižničarstva i/ili stručnog ispita iz knjižničarstva za ravnatelja/voditelja knjižnice (za razliku od odredbi nedavno usvojenog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji to propisuje). Autori ovog teksta zakona reduciraju ulogu knjižnica u društvu na njihovu tradicionalnu kulturno-baštinsku, posudbenu i informacijsko-referalnu funkciju, a ne uzimaju u obzir i njenu socijalno inkluzivnu ulogu i ne stvaraju zakonski i pravni okvir za prepoznavanje potencijala knjižnica da se uključe u sve sfere razvoja hrvatskog društva. Podržavam stav Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nema konkretnog prijedloga.
47 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
48 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Također se u potpunosti slažem s komentarom Jagode Ille: "Predlaže se brisanje stavka (3) Predviđena je prekršajna odgovornost ravnatelja kao odgovorne osobe u knjižnici za sve prekršaje iz stavka 1., a samim time i obvezuje odgovornu osobu, odnosno ravnatelja da osigura uvjete za obavljanje poslova. Ako se pojedini zadaci ne izvršavaju na vrijeme ili ne provode, nije odgovorna fizička osoba, s obzirom na to da iznad sebe ima ravnatelja koji treba ravnati institucijom. Usto, ravnatelj kroz interne akte (poput pravilnika o radu) ima mogućnost sankcionirati fizičku osobu zaduženu za pojedine poslove (npr. otkazati ugovor o radu i nadoknaditi štetu) ako je to potrebno." Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
49 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. Brisati članak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika.
50 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
51 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. Ponovo se javlja problematičan termin "javna knjižnica". Primljeno na znanje Ne postoji konkretna primjedba.
52 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Netko mora sastaviti i napisati plan rada i razvitka kako bi ga Upravno vijeće moglo donositi. Isto vrijedi i za statut i druge opće akte. Primljeno na znanje Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
53 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Stavak 3 brisati. Stavak 4 ponavljanje nejasne terminologije u formulaciji "javna knjižnica". Nije prihvaćen stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže razlog brisanja stavka 3. stavak 4. javna knjižnica je propisana u članku 3.
54 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Brisati Stavak 2. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
55 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
56 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Potrebno je istaknuti važnost zapošljavanja stručnog knjižničnog osoblja. Čl.12 st 1 trebao bi glasiti: Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručno knjižnično osoblje Čl. 12 st.2 - slažem se s komentarom i prijedlogom Gradske knjižnice Rijeka "Ponovo se pojavljuje terminološka neujednačenost vezano za visokoškolske knjižnice te izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica iako je riječ o specijalnim knjižnicama stoga podržavamo da Stavak 2 glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva". Djelomično prihvaćen Izmjena stavka 1. navedenog članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima. Izmjena stavka 2. navedenog članka je prihvaćena.
57 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Brisati. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
58 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podjela na javne i privante knjižnice je potpuno nepotrebna. Ova odredba ujedno otvara vrata deprofesionalizaciji knjižnične djelatnosti u RH. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
59 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Izdvajanje knjižnica vjerskih zajednica je nepotrebno. Članak 8., st. 2. brisati ili navesti iznimnje okolonosti kad se to može primijeniti. Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
60 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U potpunosti se lsažem s komentarom Jagode ILLE: "U potpunosti brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2013. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorsko pravo trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskog prava za knjižnice. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je s obzirom na to da su i prema važećem Zakonu one svrstane u specijalne knjižnice i brojčano su zanemarive u ukupnom broju knjižnica u RH." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
61 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Umjesto „knjižnična građa“ navesti „knjižnična djelatnost“. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
62 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati. Razvoj djelatnosti i provođenje ovoga Zakona nemoguće je bez osiguravanja dodatnih financijskih sredstava u državnom proračunu. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
63 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRAZLOŽENJE: Sadašnji zakon navedeno omogućuje (čl. 4 i 5). Potrebno je konkretno navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se koristiti u prijedlogu teksta Zakona i držati se UNESCOV-ih i IFLA-inih smjernica i dokumenata. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u dijelu koji se odnosi na knjižnice vjerskih zajednica budući su iste brisane iz teksta Nacrta prijedloga zakona. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
64 Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, članica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a / članica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva i podržavam da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te da se pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
65 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
66 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
67 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
68 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
69 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
70 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
71 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
72 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
73 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
74 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
75 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
76 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
77 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
78 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
79 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Nije prihvaćen Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
80 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
81 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
82 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati Nije prihvaćen Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
83 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
84 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
85 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
86 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
87 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
88 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
89 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
90 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
91 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Prijedlog nije ničim obrazložen.
92 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač.
93 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice.
94 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
95 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
96 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
97 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
98 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
99 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
100 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, s obzirom na to da je cilj olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
101 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
102 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Nije prihvaćen Navedeno pitanje bit će rješeno pravilnikom.
103 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
104 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
105 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
106 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Nije prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
107 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
108 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
109 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
110 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
111 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Primljeno na znanje Nije jasna intencija predlagatelja.
112 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
113 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. 16. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona
114 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
115 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
116 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
117 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
118 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
119 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
120 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Odbijeno. Potrebno je razlikovati državni proračun od proračuna lokalne i područne samouprave. Ujedno upućujemo na članak 12. stavak 3. Nacrta prijedloga zakona kojim se određuje da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća.
121 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
122 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim tekst Nacrta prijedloga zakona usklađen je s relevantnim međunarodnim dokumentima namijenjenim knjižničarskoj struci. Što se financiranja redovne djelatnosti tiče, upućujemo na članak 31.
123 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Točka 1. glave 2. nenormativnog dijela "Ocjena stanja" je dijelom promjenjena.
124 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Nije prihvaćen Odbijeno, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
125 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
126 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
127 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. U članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
128 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno i ugrađeno u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima u glavi V. Nacrta prijedloga.
129 Ana-Marija Ščipior PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje no nije dan konkretan prijedlog. Nastavno na knjižničarska zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15).
130 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina Nije prihvaćen Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima.
132 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
133 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
134 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne, specijalne i manjinske knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
135 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. (3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
136 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
137 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, manjinske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
138 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (1) U školskim ustanovama, visokoškolskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjižnice djeluju kao sastavni dio ustanova. Nije prihvaćen Odbijeno. Postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
139 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. Prihvaćen Prihvaćeno.
140 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
141 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: stručnu obradu i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog je već uključen u definiciju djelatnosti.
142 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 1.knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, sređivanja i zaštite knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, a što uključuje i definiciju narodne knjižnice definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
143 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
144 Ana-Marija Ščipior I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uvjeti i način obavljanja knjižnične djelatnosti detaljno je uređeno u tekstu Zakona.
145 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Neophodno je navesti stručna knjižnična zvanja kao što je i u postojećem Zakonu. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu je potrebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara koji polažu ispit pri dva Ministarstva. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
146 Andreja Toljan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Velik broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice a mnoge od postojećih ne odgovaraju Standardima za narodne knjižncie po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika. Stoga je tvrdnja da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva pobija pojedine odredbe ovog prijedloba Zakona. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
147 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici (npr. u školskoj knjižnici). Time bi školski knjižničari dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Primljeno na znanje Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
148 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Navedena odredba ima za posljedicu imenovanje ravnatelja bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva a ne uvjetuje se ni stjecanje knjižničarskih kompetencija ako do toga dođe. U velikom broju knjižnica smještenih u manjim gradovima i općinama ravnatelji su i djelatnici knjižnice koji obavljaju poslove nabave i obrade. Kako će takve osobe obavljati poslove iz knjižnične djelatnosti? Menađerski pristup vođenja ovdje jednostavno nema pokrića. Imamo bezbroj primjera na terenu gdje poslove ravnatelja obavljaju i osobe koje nemaju obavljen studij knjižničarstva. Zakon bi trebao regulirati tj. obvezati da do takvih situacija ne dolazi a ne da ide u relativiziranje i degradiranje struke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
149 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstva. Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je drugim zakonom drugačije određeno.
150 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Neophodno je navesti koje vrste knjižnica, previše uopćena odredba koja se može kasnije tumačiti na različite načine. Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
151 Andreja Toljan I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična građa čini samo jedan segment knjižnične djelatnosti uz usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i ostale aspekte rada stoga predlažem promjenu u knjižnična djelatnost. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.
152 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Budući da se sustav ne dozvoljava promjenu kategorije, ponavljam tekst u kategoriju PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. Prihvaćen Prihvaćen.
153 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Sukladno zaključku Komisije za visokoškolske knjižnice Članak 50, st. 3: DODATI: Standardi za visokoškolske knjižnice Standardi za školske knjižnice Standardi za specijalne knjižnice OBRAZLOŽENJE Ti standardi su u primjeni i trebaju se dodati. Prihvaćen Prihvaćen.
154 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Sukladno stavu Komisije za visokoškolske knjižnice za definiranje vrsta knjižnica koristiti standard HRN ISO 2789:2014 Članak 3: „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“: PRIJEDLOG: Defincije knjižnica prema ISO standardu: ISO 2789:2013, 5. izd. (prihvaćeno kao hrvatska norma HRN ISO 2789:2014, usp. http://produccion-uc.bc.uc.edu.ve/programas/doc/conmuta/udo/ISO2789-2013.pdf : Libraries can be roughly subdivided according to their mission and tasks into the following types: a) academic libraries — libraries whose primary function is to cover the information needs of learning and research (libraries of institutions of higher education, general research libraries); b) public libraries — general libraries that serve the information needs of the whole population of a local or regional community, with emphasis on both formal and individual education, literacy, lifelong learning, personal creative development, and recreational activities; c) school libraries — libraries attached to all types of schools below the third (tertiary) level of education whose primary function is to serve the pupils and teachers of such a school; d) special libraries — libraries covering one discipline or particular field of knowledge or a special regional interest, or primarily serving a specific category of users. Special libraries can also besponsored by an organization to serve its own work-related objectives. Examples are industrial and commercial libraries, media libraries, government libraries, health service libraries, or libraries of professional and learned institutions and associations; e) national libraries — libraries which are responsible for acquiring and conserving copies of all relevant documents in the country in which the library is located, usually via legal deposit.) OBRAZLOŽENJE: Ne može se zakonom odrediti značenje pojmova. Pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi. Obuhvaćenost pojmova kojima se definira stručna knjižničarska terminologija u dijelu definiranja knjižnične djelatnosti i knjižnica u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti necjelovita je; izostavljene su bitne odrednice pojmova koji određuju suvremenu knjižničnu djelatnost: institucijski i digitalni repozitoriji, baze podataka, bibliometrijski postupci, e-učenje, korisnici, osobni podaci (jer ih knjižnice prikupljaju kod usluge posudbe građe), autorska naknada, informacijska pomagala (katalozi, bibliografije itd.), javna sredstva (kada se govori o financiranju knjižnica), obvezni primjerak, Croatica itd. Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
155 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Uz prijedlog HKD-a za stavak (2) koji glasi: (2)Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnično vijeće. Voditelj knjižnice član je knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. DODATI NOVI TEKST: (3) Knjižnično vijeće sastavljeno je od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. (4) Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Iz dodanih sva stavaka (3) i (4) vidi se zašto je to knjižnično, a ne "stručno vijeće". Termin "stručno vijeće" ima smisla vezati jedino uz knjižnice kojima je knjižnična djelatnost temeljna, dok matične ustanove koje u svome sastavu imaju knjižnicu obavljaju i druge djelatnosti (npr. znanstvena djelatnost). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredba sličnog sadržaja u važećem Zakonu o knjižnicama nije mogla biti provedena jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
156 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Načelno bi se stavak 23. i 24. mogli podvesti pod jedan zajednički članak. Prihvaćen Prihvaćeno. Pitanje uređenja knjižnična u sastavu uređeno je u članku 22. Nacrta prijedloga Zakona.
157 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. DOPUNA U ČL. 24. Dodati novi stavak koji glasi: Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Prema čl. 28, st. 2 Zakonu o knjižnicama NN 105/97 stoji odredba: "Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica". Uloga voditelja knjižnice u sastavu mora biti navedena da bi se mogle provoditi odluke knjižničnog vijeća/odbora i fakultetskog vijeća, te u konačnici da bi se omogućio razvoj knjižnične djelatnosti. Sve je jasno objašnjeno od strane HKD-a: Formulacija je slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja Prihvaćen Ne prihvaća se, jer takva odredba nije bila provediva u prošlom zakonu, obzirom da se knjižnice osnivaju u različitom obliku i imaju različita tijela.
158 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
159 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Članak 21, st. 2 "Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij,...." Prijedlog teksta: Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". Dodati negdje i : "POLOŽEN STRUČNI ISPIT iz knjižničarske struke" OBRAZLOŽENJE: Pojam "javna knjižnica" potrebno je promijeniti i sukladno važećem Zakonu o knjižnicama (NN 105/97) reći da je to samostalna knjižnica. Definiciju svih vrsta knjižnica u skladiti s normom HRN ISO 2789:2014 i navesti ih u glavi I. Opće odredbe. Ovom odredbom ukida se obveza zapošljavanja osobe sa završenim studijem knjižničarstva na mjesto ravnatelja. Nadalje, kako se isti uvjeti primjenjuju na izbor voditelja knjižnica u sastavu, u kojima najčešće radi samo jedan knjižničarski djelatnik, otvara se prilika za zapošljavanje nestručnih kadrova koji zbog nedostatka stručnih knjižničarskih kompetencija neće biti u stanju utjecati na kvalitetu izvođenja knjižnične djelatnosti u knjižnicama u sastavu, a naročito u knjižnicama u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja čije su matične ustanove podložne vanjskome vrednovanju kvalitete rada, uključujući i knjižnice u sastavu ustanova u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Stoga, da bi se osnažile visokoškolske knjižnice, Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora se jasno i kadrovski odrediti na način da se u sve vrste knjižnica moraju zaposliti osobe u stručnim knjižničarskim zvanjima (obavezno navesti u ovome prijedlogu zakona sva stručna knjižničarska zvanja) a da se na upravljačkim i voditeljskim funkcijama u knjižnicama moraju zaposliti isključivo osobe sa završenim studijem knjižničarstva, pa i ukoliko su prethodno završile neki drugi studij. Iznimke od toga može biti, što su kolege već ranije obrazložile i navele uvjete. Obveza je svih stručnih knjižničarskih djelatnika imati POLOŽEN STRUČNI ISPIT iz knjižničarske struke, kao što imamo i sada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
160 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA : (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu ustanova koje obavljaju javnu djelatnost (škole, fakulteti, znanstveni instituti, bolnice i sl.) dužni su osnovati knjižnice kao knjižnice u sastavu, radi obavljanja knjižnične djelatnost koja se obavlja kao javna služba. Predlagatelj treba obvezati javnu ustanovu na osnivanje knjižnice. Ovako se ostavlja prostor za različita tumačenja. Javna djelatnost naših matičnih ustanova je NEPROFITNA, pa tako i knjižnica u njihovome sastavu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
161 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. ODBACITI i unijeti tekst članaka 4. i 5. važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/97) koji glasi: Članak 4. Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice). Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu). Članak 5. Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine. Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće pravne i fizičke osobe. Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom. OBRAZLOŽENJE: Članak 4. važećeg zakona u stavku 2. određuje način osnivanja knjižnica u sastavu radi obavljanja knjižnične djelatnosti i ne podržavamo da ga se Predlagatelj odrekne. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) u kojima se na str. 6 u poglavlju 5. RESURSI: STRUČNE SLUŽBE, PROSTOR, OPREMA I FINANCIJE navodi: Postoje dokazi da visoko učilište može osigurati dovoljno sredstava za uspjeh svih dionika i vlastiti kontinuitet: 5.1 Visoko učilište osigurava studentima odgovarajuće materijalne resurse, kao što su predavaonice, laboratoriji i oprema, knjižnica, računala, prostorije za individualni i grupni rad i ostalo. […] 5.3: Veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju. (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
162 Andreja Tominac, viša knjižničarka, članica Komisije za visokoškolske knjižnice (HKD) I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Prijedlog za nadopunu: Članak 1, st. 1 Dodati i "..zaštitu knjižnične građe.." OBRAZLOŽENJE : Ovo područje treba ovdje treba spomenuti, a onda kako je već predložilo i Hrvatsko knjižničarsko društvo, kasnije u tekstu definirati u posebnoj glavi. Nije prihvaćen Odbijen. Zaštita knjižnične građe uređeno je člankom 44. Zakona.
163 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Parafraziram riječi HKD-a, ovaj zakon smatra se degradirajućim, diskriminirajućim, terminološki netočnim, pravno nedorečenim, stručno neutemeljenim, konfuznim, površnim, kontradiktornim, neusklađenim sa stručnom knjižničarskom terminologijom te međunarodnim dokumentima, stoga bi bilo najbolje da se povuče iz daljnje procedure! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
164 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Zbog specifičnosti djelovanja školskih knjižnica (odgojno-obrazovna djelatnost te kulturna i javna djelatnost može se odvijati samostalno ili u suradnji s kolegama učiteljima pod njihovim nastavnim satima) stoga su učitelji djelomično kompetentni dati svoje mišljenje i sudjelovati u tim stručnim segmentima rada, ali to nikako ne vrijedi i za segment stručne obrade, čuvanja i zaštite knjižnične građe i dr. Tako da bi oni teoretski mogli biti dio, i stručnoga, i knjižničnnoga vijeća na razini jedne ustanove. Ovisi kako se gleda na to! Tako da je i moja prethodna tvrdnja točna, kao i tvrdnja kolegice Ljiljane Črnjar, kao i kolegice Lee Lazarich. Sve ovisi o kutu gledanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Tvrdnja s članom upravnog tijela ne drži vodu u kontekstu školskih knjižnica: "Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica.". Školski knjižničar dio je Učiteljskoga vijeća koje predlaže ravnatelju "nešto", a on to "nešto" prihvaća ili odbacuje na temelju većinske suglasnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Prijedlog novog teksta: (1) Ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice. (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno vijeće. U slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposlenik u knjižnici, primjenjuje se odredba Članka 22., stavka 2. (3) Ulogu stručnog vijeća iz stavka 2 ovoga Članka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu sudjeluje u radu stručnog vijeća prema odredbama stavka 2. i 3. ovog članka. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
167 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Poštovani Bojane, Vaš prijedlog, po pitanju uloge stručnoga vijeća, nije realan i pomalo je pretenciozan: "(3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća.". Obrazloženje: Školski knjižničari, kao i drugi voditelji knjižnica u sastavu, moraju djelovati u sinergiji s ostalim djelatnicima i šefovima (ravnateljima, dekanima ...). Kao što znate i sami, u školskim knjižnicama, ravnatelj donosi odluke u dogovoru s pravnikom-tajnikom. Voditelj knjižnice (bi predlagao) predlaže, ali po zakonu ravnateljeva riječ je zadnja. Zato i jesu ravnatelji škola. Stoga bi najprimjerenije riješenje bio primjena komentara L. Lazzarich. Cilj je pronalaženje jedinstvenog rješenja za sve knjižnice u sastavu, a ne obezvrijeđivanje jednih, a uzdizanje drugih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Prijedlog: naglasak bi se ipak trebao staviti na osnivanje podružnice ili ogranka. Obrazloženje: Nalazi istraživanja pokazuju da građani nisu zadovoljni s pokretnim knjižnicama te da oni pokretne knjižnice ne percipiraju kao knjižnice nego kao "samo autobus koji im stigne s vremena na vrijeme i koji im ne može ispuniti njihove potrebe". Slažem se s mišljenjem kolega iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u prethodnom komentaru za stavak (4) "...u prvom redu nabavu vozila trebalo odraditi Ministarstvo kulture na način da se napravi nekakav plan osnivanja pokretnih knjižnica po županijama kroz određeno razdoblje". No, vezano uz njihovu tvrdnju o informacijskoj pismenosti, ona nije strateški interes Republike Hrvatske! Tim više, ona u narodnim knjižnicama nije ni izražena! Stoga bi primjerenije bilo koristiti koncept knjižnično-informacijskih praksa u kontekstu ovoga poslovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, člankom 12. stavkom 3. propisano je da rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske, te će naprijed iznesena problematika biti dijelom akcijskog plana.
169 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja knjižnice i stručno vijeće. -> nedorečena izjava. Prijedlog: jedno od mogućih rješenja, po pitanju školskih knjižnica, je da se ovim zakonom regulira da su stručni suradnici knjižničari u školama ujedno i voditelji školskih knjižnica. Obrazloženje: U praksi je ova tvrdnja u potpunosti točna, ali ne postoji izrijekom nigdje na papiru. Ukoliko se prihvati, onda bi se mogao primijeniti komentar L. Lazzarich i na školske knjižnice (3) Ulogu stručnog vijeća iz prethodnog stavka može preuzeti tijelo koje na razini pravne osobe raspravlja o svim stručnim pitanjima u pravnoj osobi. (4) Voditelj knjižnice u sastavu redovito sudjeluje u radu stručnog vijeća iz st. 1 odnosno st. 2 ovog članka. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja.
170 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. @Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica (Članak 6.) Jedinstveni sustav matičnih knjižnica koje obavljaju temeljne poslove matične djelatnosti djeluje na dvije razine: a) državna razina s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao središnjom matičnom knjižnicom Republike Hrvatske i b) razina koju čine: - županijske matične narodne knjižnice i - sveučilišne, odnosno veleučilišne matične knjižnice. (Članak 7.) Matičnu djelatnost na državnoj razini obavlja, sukladno Zakonu o knjižnicama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, dok matičnu djelatnost na drugim razinama obavljaju knjižnice koje na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća odredi ministar kulture, odnosno ministar znanosti i tehnologije ili ministar prosvjete i športa, ovisno o vrsti knjižnice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nema konkretnog prijedloga.
171 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. Treba svugdje dodati, uz riječ knjižničnu, i INFORMACIJSKU djelatnost jer to nisu sinonimi. Nije prihvaćen U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom.
172 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "...promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja..." Prijedlog: U skladu s navednom tvrdnjom, trebalo bi negdje u Zakonu izrijekom navesti da je svaka knjižnica obvezna imati svoju službenu web stranicu te kroz nju javno oglašavati svoje službe, usluge, aktivnosti uz redovito ažuriranje. Obrazloženje prijedloga: Oglašavanje može doprinijeti boljem poslovanju, informiranosti korisnika i (šire) zajednice. Nije prihvaćen Razmotreno. Predložene odredbe reguliraju se unutarnjim aktima knjižnice.
173 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Prvo, ovaj zakon nije dobro sročen i ide na štetu struke! Drugo, u prvi plan stavljaju se javne ili narodne knjižnice te nacionalna knjižnica, a zanemaruju knjižnice pod drugim ministarstvom uz riječi da je za njih nadležan drugi ministar (Članak 13.- za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu.). Treće, ako je Zakon o knjižnicama, onda njime trebaju biti obuhvaćene jednako sve vrste knjižnica uz pozivanje na stalni dijalog i suradnju ova dva ministarstva. Primljeno na znanje Sve primjedbe su uzete u obzir te nije zanemaren niti jedan aspekt.
174 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Člankom 35. ...za više knjižnica određenog teritorijalnog... Izrijekom jasno navesti koje vrste knjižnica se podrzumijevaju pod sintagmom "više knjižnica"! Trebalo bi jasnije obrazložiti rad i ovlasti matične djelatnosti. Primljeno na znanje Matična djelatnost biti će uređena pravilnikom.
175 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Treba izrijekom navesti podjelu (do kojeg broja su male, srednje i velike knjižnice) i prema tome brojčano urediti statuse upravih i stručnih vijeća te ovlasti ravnatelja. Generaliziranje ne ide u korist nikome. Nije prihvaćen Navedena materija će u okviru Zakona biti uređena Statutom svake pojedine knjižnice, ovisno o potrebama knjižnice i područja na kojem se nalazi.
176 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E ...provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja, programa i aktivnosti te druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima... Primljeno na znanje Prijedlog nije razumljiv.
177 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Svaka veća javna knjižnica trebala bi imati zaposlenog računovođu, pravnika-tajnika, informatičara, pomoćno osoblje. U praksi to nije tako! Manje knjižnice trpe! Opet vidljiva neujednačenost u poslovanju. Ovaj Zakon bi to nekako trebao urediti. Primljeno na znanje Nerazumljiv prijedlog.
178 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. (5) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Mišljenja sam da bi uvjeti trebali biti jedinstveni za sve i izrijerkom propisani na nacionalnoj razini: minimalno 5 godina radnoga iskustva (stečenog u granama informacijskih i komunikacijskih znanosti), položen stručni ispit, stalna stručna, ali i znanstvena usavršavanja, govorenje stranoga jezika i menadžerske sposobnosti. Provedba javnoga natječaja bez uplitanja politike. Rok 5 godina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer sve knjižnice na području Republike Hrvatske ne djeluju u jednakim uvjetima.
179 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. (2) iz područja društvenih znanosti, "polja informacijskih i komunikacijskih znanosti" (potrebno ubaciti u tekst) ! Nikako ne može biti bilo tko iz područja društvenih znanosti jer to nije napredak za struku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti kao i s većim dijelom knjižničarske struke.
180 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. ---> Onda su osnivači, upravna vijeća i ravnatelji odgovorni za osiguravanje redovitih stručnih usavršavanja djelatnika na godišnjoj razini. Matična služba dužna je vršiti nadzor nad tim segmentom, a matičnu službu dužna je kontrolirati NSK. Ukoliko se uoče propusti, uvesti novčane kazne za odgovorne osobe. Isto bi trebalo vrijediti i pri zapošljavanju "stručnoga" kadra. Na ovaj način bi se donekle uredio sustav pravne kontrole, povećala transparentnost i poboljšao rad knjižnica. Ovo treba dodatno izrijekom navesti u Članku 32., Stavak (1). Prihvaćen NSK vodi i organizira stručno usavršavanje knjižničara, dok sredstava za stalno stručno usavršavanje djelatnika osigurava osnivač, osim ako posebni zakonom nije drugačije određeno.
181 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18. zasniva se na nerealnoj tvrdnji. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog.
182 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - rad stručnih knjižničarskih djelatnika. Prijedlog: brojkom navesti "minimalno dva djelatnika u javnim i drugim vrstama knjižnica"! Obrazloženje: Ako se uvažava IFLA/UNESCO-ov Manifest za narodne (javne) knjižnice, onda bi se trebalo ići na cjelodnevnu otvorenost knjižnice za sve građane. Važno je i za napredak poslovanja u kontekstu uvođenja novih službi i usluga te provođenja aktivnosti. Stoga su minimalno potrebna dva djelatnika. Neki osnivači to izbjegavaju jer im zapošljavanje drugoga djelatnika stvara opterećenje za proračun pa sve poslove obavlja samo jedna osoba. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima.
183 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća -----> "... te Ministarstava znanosti i obrazovanja pod čijom su ingerencijom neke od knjižnica"! (Ubaciti u tekst.) Bilo bi dobro kada bi napokon profunkcionirala suradnja između ova dva Ministarstva na papiru. Napredak knjižnica i struke, i jednima i drugima, trebao bi biti u interesu. Nije prihvaćen Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Slijedom navedenoga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
184 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Obrazloženje: Školske knjižnice su specifične po svojoj naravi te svoju djelatnost temelje u okviru odgojno-obrazovnog rada, stručnoga te kulturnoga i javnoga rada/djelatnosti pa bi se u njihovo djelovanje trebalo uključiti, uz nadležni MZOS, i Ministarstvo kulture (djelomično). IFLA zagovara suradnju između narodnih i školskih knjižnica pa je navedeno neophodno. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. U donošenju standarda sudjeluje HKV I NSK kao krovne institucije za knjižnice.
185 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica. - Izrijekom navesti koliko je to često? Redoviti (godišnji, dvogodišnji...) i izvanredni stručni nadzor. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
186 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. Članak 20. (1) Javnom knjižnicom upravlja ravnatelj. - > ovo je dvosmislena tvrdnja. Obrazloženje: Ako knjižnice imaju Upravna vijeća, onda knjižnicom upravljaju oni, tj. donose odluke, a ne ravnatelj. Ravnatelj je u praksi, na žalost, samo figura. Treba izrijekom u tančine razjasniti sve uloge! U manjim javnim knjižnicama uglavnom upravlja (no, kod njih veliku ulogu, nerijetko i zadnju riječ, ima osnivač, a u većima upravo vijeće iz redova politike po nalogu osnivača). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice.
187 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Za manje javne knjižnice u kojima radi samo jedan djelatnik koji ima dvojnu ulogu i ravnatelja knjižnice i diplomiranoga knjižničara (na papiru samo ravnatelja) točno razjasniti koliko smije vremenski raditi kao ravnatelj, a koliko s korisnicima knjižnice te razgraničiti koliko korisnika može opsluživati jedna osoba, tj. u ovome slučaju jedne polovine radnoga vremena. Ovo je bitno zbog ujednačavanja poslovanja na nacionalnoj razini i pozicioniranja knjižnica u očima javnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog se odnosi na detalje koji se ne mogu regulirati ovim Zakonom.
188 Andreja Zubac I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Treba obratiti pažnju na javne knjižnice koje djeluju u sastavu Centara za kulturu. Ravnatelji nerijetko ne poznaju struku i fizički su dislocirani od knjižnice. Voditelji knjižnica, nerijetko i samo diplomirani knjižničari - djelatnici knjižnice, odrađuju za njih skoro sve stručne poslove. Tako da bi ovakve javne knjižnice trebalo razdvojiti i imenovati ravnatelja stručnjaka. Navesti u Zakonu! Prihvaćen Prihvaćeno.
189 Andreja Zubac PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Članak 6. i ostali članci u kojima se rabi riječ "korisnici". Zakonom (ni ovim, ni prethodnim - Zakon o knjižnicama. // Narodne novine 105 (1997), 5(1998), 104(2000)) nije do kraja izrečeno tko se sve smatra korisnikom knjižnice. Jesu li to samo članovi knjižnice ili svi građani koji imaju knjižnično-informacijsku potrebu (neovisno o članstvu), a dolaze u potrebi u knjižnicu po pomoć te žele koristiti njezine usluge (aktivnosti) ako im to javna/narodna (gradska ili općinska) knjižnica dopusti? Javne knjižnice u Republici Hrvatskoj nemaju ujednačeno poslovanje pa prema ovome Zakonu nisu obvezne otvoriti svoja vrata svim građanima što je proturječno europskim i svjetskim dokumentima, RH Ustavu i stabilnom, inkluzivnom društvu. Ova nejasnoća može utjecati na otvorenost knjižnica u kontekstu šire dostupnosti pružanja usluga svim građanima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojam "korisnik" razumijeva svakog korisnika bez obzira na članstvo.
190 Anica Tkalčević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavam očitovanje Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu a posebno naglašavam da "Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
191 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
192 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
193 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
194 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
195 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Brisati članak. Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
196 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. Prihvaćen Prihvaćeno, uz napomenu da je izostavljena riječ analogno budući da je nakladnik obvezan dostaviti obvezni primjerak u obliku kojem ga je objavio.
197 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
198 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
199 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Nije prihvaćen Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
201 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
202 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. Prihvaćen Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. Knjižnica vjerske knjižnice su specijalne knjižnice te se ne navode u ovom članku.
203 Aniko Smiljanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
204 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentare kolegice Stropnik, Črnjar i Vugrinec. Bilo kakav razvoj nemoguć je bez ulaganja u isti. Za razvoj knjižnične djelatnosti nužni su educirani djelatnici i reguliran zakonodavni okvir djelatnosti. Ovaj prijedlog u potpunosti iz zakona izbacuje potrebu za stručnim djelatnicima, uvodi niz dvojbenih definicija, donosi definicije pojmova koji se potom više ni ne spominju i sl. Jedino čemu će usvajanje ovakvog prijedloga doprinijeti jest imenovanje niz potpuno nestručnih ljudi na mjestima ravnatelja (kasnije analogijom i djelatnika), potpunom srozavanju struke, prebacivanju djelatnosti na komercijalne informacijske servise kojima je profit jedini cilj, smanjiti mogućnosti ravnopravnog pristupa informacijama za svih, uništenju pisane baštine kao kulturnog dobra hrvatskog naroda itd. Ono što je u ocjeni stanja navedeno kao motiv donošenja novog zakona u samom prijedlogu ili nije uopće regulirano ili je učinjeno sporadično, neadekvatno i nejasno što nas dovodi do toga da sam prisiljena reći da je postojeći zakon sa svim svojim manama bolje rješenje od ovog prijedloga. Gradska knjižnica Rijeka 11.07.2018 12:35 0 0 Iako se donekle dalo naslutiti u kojem će smjeru ići predloženi tekst Zakona, ipak nismo mogli očekivati toliki korak unatrag u smislu deprofesionalizacije i pokušaja komercijalizacije jedne djelatnosti u osnovi okrenute najširoj zajednici . Zapanjujuće je do kolike se mjere jednim prijedlogom Zakona može degradirati struka odnosno cijela profesija. Deklarativno, radi usklađivanja s "europskim praksama". Nažalost ne onim dobrim kao što su, primjerice, skandinavske. Posljedice mogu biti nesagledive, od nestručnog i nekompetentnog vođenja ustanova, zapošljavanja nestručnih kadrova iako postoje obrazovani stručnjaci, promjena statusa postojećih knjižnica odnosno ukidanje stajališta pokretnih knjižnica u korist „jeftinijih“ (udruge, zadruge..) ili profitabilnijih (trgovačko društvo..) "formalno-pravnih oblika" i dr. Stoga još jednom apeliramo da se ovaj i ovakav tekst povuče iz procedure i pristupi izradi novog prijedloga Zakona. Gorana Tuškan 11.07.2018 21:33 0 0 Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nema konkretnog prijedloga.
205 Aniko Smiljanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se sa svim prijedlozima i primjedbama Hrvatskog knjižničarskog društva na prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kako slijedi dalje u tekstu: Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
206 Anita Tufekčić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam molbu Hrvatske udruge školskih knjižničara, kao i molbu Hrvatskog knjižničarkog društva da se povuče Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz dalje procedure i izradi novi nacrt. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure
207 Annabel Domović Luketić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam zahtjev Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatskog knjižničarskog društva za povlačenjem prijedloga Zakona iz procedure u cilju dorade i izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
208 Annabel Domović Luketić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 34. Zakona iz 1997. glasi: "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4 novog Zakona izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. U školskim knjižnicama stručne poslove obavljaju stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Poslove diplomiranog knjižničara i stručnog suradnika knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE Izostavljanjem stručnih knjižničarskih zvanja koja su u skladu s duhom vremena ostavlja se prostora korupciji i srozavanju stručnosti u knjižnicama. Danas kada postoji studij knjižničarstva koji obrazuje knjižničare različitih profila, (a posao knjižničara u idealnom slučaju zahtijeva stručna znanja, široku naobrazbu i „meke vještine“), nužno je Zakonom jasno definirati stručna knjižničarska zvanja. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci. Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
209 Antonija Mandić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U navedenom članku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. Pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada. Predlažem da Članak glasi: Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
210 Antonija Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
211 BISERKA PTIČAR I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ne slažem se sa stavom da ravnatelj knjižnice može biti isključivo knjižničarske struke. Smatram da je osoba s VSS društvenog smjera uz obavezan uvjet radnog iskustva 5 godina u knjižnici ili 10 godina u kulturi kompetentna i sposobna biti ravnateljem knjižnice. Osobno imam više od 16 godina radnog staža u knjižnici, VSS, diplomirani pravnik i smatram da ja i druge kolege moje struke ili voditelji računovodstva, diplomirani ekonomisti s dugogodišnjim radnim iskustvom u knjižnici imamo dovoljno znanja i iskustva biti ravnatelji. Ravnatelj knjižnice osim knjižničarske struke mora poznavati barem osnove prava i financija, ali za te poslove ima pravnika i računovođu koji ga savjetuju. Isto tako ravnatelj knjižnice koji je recimo pravnik ili ekonomista za pitanja knjižničarske struke ima stručno vijeće koje će ga savjetovati. Biserka Ptičar, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Nužno je sreknuti pozornost na školske knjižnice kao knjižnice u sastavu. Stoga je u stavku 2. potrebno izostaviti riječi "u pravilu", te dodati stavak 3. koji bi pobliže definirao knjižnice u sastavu s jednom zaposlenom osobom. Dakle, prijedlog novog teksta je: (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno vijeće. (3) Voditelj knjižnice u sastavu koja ima jednog zaposlenika ujedno ima i ulogu stručnog vijeća. Prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu, a člankom 21. je propisano koje knjižnice su u obvezi imati stručno vijeće.
213 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Nikako se ne smije dopustiti da knjižnicom upravlja netko tko nije knjižničar po struci! Stoga, treba dopuniti stavak 2. na sljedeći način: (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom i Zakonom. Čak ni na ponovljenom se natječaju ne može dopustiti da knjižnicom upravlja nestručna osoba, jer se time također otvara mogućnost raznih manipulacija. Stoga članak 3 treba brisati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
214 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. DOPUNA: (1) Javnom knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a ravnatelj rukovodi radom i organizira poslovanje knjižnice sukladno Zakonu o ustanovama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice.
215 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Suludo je razmišljati o mogućnosti osnivanja knjižnice na bilo koji način osim kao ustanove, sukladno ovom i Zakonu o ustanovama, jer bilo koji drugi oblik osnivanja bio bi podložan financijskim, kadrovskim i svim drugim oblicima malverzacija i manipulacija. Stoga predlažem da ovaj članak glasi ovako: Članak 9. (1) Knjižnica se osniva kao ustanova. (2) Druge ustanove, udruge, trgovačka društva i druge pravne osobe mogu osnovati knjižnicu koja djeluje kao knjižnica u sastavu i nema pravnu osobnost. Prihvaćen Brisan
216 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ovom je članku nužno podrobnije navesti vrste i uloge svih vrsta knjižnična pojedinačno. Dodatno na jedna od komentara, školsku je knjižnicu nužno definirati kao knjižnicu u sastavu osnovnoškolske, srednjoškolske ili domske ustanove, a čija je svrha prije svega potpora odgojno-obrazovnom radu učenika i djelatnika ustanove u čijem je sastavu, te kulturnoj i javnoj djelatnosti te ustanove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovaj članak se odnosi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, a njihove uloge se pobliže uređuju standardima.
217 Bojan Lazić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Čl. 1. je nužno definirati na sljedeći način: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
218 Branka Ljepoja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
219 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
220 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
221 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. EKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
222 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
223 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
224 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. EKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
225 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
226 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
227 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
228 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
229 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
230 Branka Turk I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
231 Branka Turk PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
232 Branka Turk PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam sljedeći komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
233 Centar za kulturu Čepin - knjižnica PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Djelatnici Knjižnice Centra za kulturu Čepin dijele mišljenje Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva, kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice, da se prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, sastavi novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda knjižničarske struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
234 Damjana Frančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
235 Daniela Živković I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Čl. 32 ovog prijedloga Zakona trebao bi nositi naslov Knjižnični djelatnici. U njemu nužno treba navesti knjižničarska zvanja koja čine većinu zaposlenika knjižnica: diplomirani knjižničar, knjižničar, pomoćni knjižničar. Svaka struka ima zvanje koje tu struku nosi pa tako i knjižničarstvo. To je diplomirani knjižničar. Poznato nam je da su sadašnji nazivi zvanja usvojeni za važeći zakon nakon dosta promišljanja i dogovaranja s članovima komisija a s obzirom na različitost naziva u diplomama postojećih studija za knjižničarsko zvanje u Hrvatskoj. Napominjem da se u pravilnicima mogu određivati i mijenjati određeni uvjeti stjecanja zvanja no sam naziv zvanja mora biti zakonom zadan. Smatram da izlika kako nemamo bolje ili drugačije nazive zvanja od sadašnjih ne može opravdati izostavljanje tih naziva iz ovog prijedloga Zakona. (prof. dr. sc. Daniela Živković, predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci) Prihvaćen članak 31. stavak 1. propisuje da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižnična zvanja odgovorni za obavljanje svih poslova u knjižnici a uvjeti i način njihova stjecanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom.
236 Daria Pestić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U podržavam stavove Hrvatske udruge školskih knjižničara i slažem se s prijedlogom da se prijedlog Zakona povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
237 Davorka Semenić-Premec, dipl. knjižničar / član Komisije za čitanje / član Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama / Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva sadržanog u tekstu "Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" te povlačenje ovakvog Prijedloga zakona o knjižnicama iz saborske procedure. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
238 Dejana Golenko PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, podržavam iznesena stajališta Hrvatskog knjižničarskog društva u tekstu Primjedbi uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, kao i zamolbu da se predloženi Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu, uz savjetovanje hrvatske knjižničarske zajednice (znanstvene i stručne), pritom uzevši u obzir pristigle primjedbe nakon javne rasprave. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
239 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2)Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno
240 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
241 Dina Mašina Delija, viša knjižničarka, potpredsjednica Odbora za nakladničku djelatnost, članica Radne grupe za društvene medije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva te, sukladno tome, predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno. Predlagatelj ne navodi konkretne razloge svojeg prijedloga.
242 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Treba dopuniti stavak 4. na način da i ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz ministara nadležanog za kulturu donosi Pravilnik o matičnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje a dva ministra ne mogu zajednički donijeti pravilnik.
243 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Nedorečena je formulacija da su stručni djelatnici „odgovorni“ za obavljanje stručnih poslova. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA: „Stručne poslove u knjižnicama obavljaju stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja.“ Knjižničarska zvanja odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika također moraju biti definirani u Zakonu (npr. knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja). Pravilnikom se dodatno mogu definirati načini stjecanja tih kvalifikacija. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
244 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Iako je navedeno da se predloženim izmjenama Zakona želi potaknuti razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture itd. ovim prijedlogom se unazađuje knjižnična djelatnost jer osnovu razvoja knjižnične djelatnosti čine stručni knjižnični djelatnici koji su ovim prijedlogom marginalizirani. Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih ustanova ukida se sadašnja dobra praksa i zalaganje za profesionalizaciju struke i knjižnica te razvoj knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci na razini sveučilišnog diplomskog studija knjižničarskog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do 3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova te stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odnosno završen sveučilišni diplomskog studij iz područja knjižničarstva. Prihvaćen Prihvaćeno. Regulirano člankom 20. , osim toga regulirano da voditelj knjižnice mora zadovoljiti iste uvjete kao i ravnatelj knjižnice.
245 Dora Rubinić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
246 Dora Rubinić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ljiljane Črnjar i drugih vezano uz dio koji se odnosi na dio „Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.“ IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prijedlog novog teksta: Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se, u suradnji i uz sufinanciranje osnivača, omogućilo ispunjavanje minimuma standarda za pojedine vrste knjižnica. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
247 Dora Rubinić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s komentarom Sveučilišne knjižnica Rijeka i drugih da je Prijedlogom Zakona dan nejasan status knjižnicama u sastavu pravnih osoba te da one ovim prijedlogom ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti što može unazaditi velik broj knjižnica visokih učilišta, sveučilišta, instituta itd. Nejasno je smatra li se da one i dalje obavljaju javnu službu ili pak postaju „privatne“ te gube sadašnja prava što može utjecati na kvalitetu njihovog poslovanja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nacrt prijedloga zakona jasno regulira status knjižnica u sastavu.
248 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
249 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
250 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. čl. 50. st. 3. - Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
251 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
252 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
253 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
254 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
255 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
256 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
257 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
258 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
259 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
260 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
261 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
262 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Djelomično prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
263 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. čl. 32. st. 1. - Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. čl. 32. st. 2. Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. čl. 32. st. 3. Brisati Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
264 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
265 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
266 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
267 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. čl. 23. (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
268 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Čl. 22. st. 2. Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
269 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
270 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
271 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Čl. 18. st. 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog.
272 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
273 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
274 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
275 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Čl. 13. st. 2. - Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. čl. 13. st. 3. - 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
276 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12. st. 1. - U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena.
277 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
278 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
279 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
280 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
281 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
282 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
283 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
284 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
285 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
286 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
287 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
288 Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
289 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E U potpunosti se slažem s komentarom Sveučilišne knjižnice Rijeka. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Nije iznesen konkretan prijedlog.
290 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
291 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
292 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
293 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
294 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
295 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
296 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
297 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
298 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
299 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
300 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
301 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
302 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
303 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
304 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
305 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
306 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (2) Brisati Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
307 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Primjedba koja se odnosi na članak 31. ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija. Vezano za članak 32. navedeno će biti regulirano pravilnikom.
308 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
309 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
310 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
311 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
312 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
313 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
314 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog.
315 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
316 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
317 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
318 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
319 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
320 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
321 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
322 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
323 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
324 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
325 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
326 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
327 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
328 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
329 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
330 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
331 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glase: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
332 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom.
333 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međunarodni dokumenti su uzeti u obzir, ali je klasifikacija i sadržaj djelatnosti uređen u skladu sa specifičnostima u Republici Hrvatskoj. Što se tiče Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezin stataus je definiran na način da se na nju primjenjuje Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osim ako posebnim odredbama toga zakona nije drukčije određeno. Što se tiče školskih knjižnica i visokoškolskih, sva pitanja vezana za te knjižnice bit će uređena standardima koje donosi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje.
334 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju." Nije prihvaćen Odbijeno. Razmotreno, ocjena stanja je navedena i u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
335 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stručna radna skupina uzela je u obzir međunarodne dokumente pri izradi Nacrta prijedloga Zakona, a klasifikacija knjižnica i obvezni primjerak uređeni su s obzirom na specifičnosti u Republici Hrvatskoj.
336 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama)." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Za ravnatelja knjižnica su propisani uvjeti te moraju imati knjižnično zvanje sukladno pravilniku,a što se tiče navoda da prema važećem zakonu mogu djelovati javne i privatne knjižnice bez obzira na pravnu formu, ističe se da to ne odgovara činjeničnom i pravnom stanju stvari, jer prema važećem zakonu privatne knjižnice mogu biti samo ustanove, što je protivno Zakonu o uslugama.
337 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom uređena su posebnim propisima o zaštiti privatnosti, uredbama Europske unije koje se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo već se primjenjuju izravno, s čime su sve knjižnice i upoznate kroz matičnu službu.
338 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… " Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
339 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Prihvaćeno. U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe te je na navedeni način propisan njezin status i zadaće.
340 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima." Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
341 dr. sc. Dunja Holcer, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
342 Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Treba otkloniti dvosmislenost pojma iz čl. 12 (1) prijedloga:.... "osigurati RAD stručnih...", umjesto onako kako bi to po trebalo pisati: - "osigurati STRUČNE KNJIŽNIČARSKE DJELATNIKE". Ovdje se NE radi samo o semantici, pogotovo ako se uzme jednako dvosmislen prijedlog u čl. 32. (1) koji govori o tome da su (oni) koji djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja ODGOVORNI za obavljanje svih stručnih poslova i to samo u "JAVNIM" knjižnicama ( "privatne", po običaju, kako god hoće). Tako bi se moglo bi u vezi oba ta članka dogoditi da netko u pravilnike stavi, ili tako dvosmislene izraze jednostavno protumači kako je doduše, potrebno da tu i tamo netko stručan RADI u knjižnicama (i to samo javnim) i da su takvi “odgovorni” za stručni rad, ali TKO sve radi, napose na STRUČNIM poslovima (kako je sada formulirano), dapače, čak i kako, u kojoj vrsti radnih odnosa, te KOLIKO i kakvih djelatnika (pomoćnih i manipulativnih djelatnika imaju mnogi, nije u tome problem), ostaje NEIZREČENO. A samim time i podložno manipulacijama. Dapače, netko zlonamjeran bi mogao izvesti iz navedenog da bi RAD nekolicine stručnih djelatnika mogao pokrivati rad koga god i kako god u knjižnicama, čak i u vezi stručnih poslova. Postoje već slučajevi loše prakse koji nisu rijetki, da se uzimaju ad hoc i privremeno, na stručno usavršavanje u knjižnicama, različite osobe različitih struka. Pa nakon njih neke druge itd. I tako se, dok se krpaju rupe privremenim zapošljavanjem nestručnih koje se produžuje unedogled, a cjelokupnom idejom ovog Prijedloga bi se taj problem još više kanonizirao i dozvolio, dodatno i na mala vrata degradira temeljni smisao i razvoj struke, kao i stručnost u knjižnicama. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se.Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima .
343 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. U ovakvoj konfiguraciji Hrvatskog knjižničnog vijeća, uz terminologiju iz prvog stavka, broj članova Vijeća kao i raspodjelu velika je vjerojatnost da barem jedna od daleko najveće dvije skupine knjižničara (knjižničari iz narodnih knjižnica ili školski knjižničari) ne bude zastupljena u tom Vijeću, što ne daje dobar legitimitet tom Vijeću. Potrebno je ili promijeniti omjere ili broj članova vijeća ili dodati mogućnost da i predstavnici dviju školsko knjižničarskih udruga budu članovi vijeća. Možda da se izmjenjuju u pojedinim mandatima. Može se staviti i opcija da HKD daje 3 člana od kojih je jedan iz narodnih, jedan iz školskih i jedan iz ostalih knjižnica. Oblikovanje članka kako bi se eliminirala vrišteća neravnopravnost iz njega prepuštam predlagatelju Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
344 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Kako oba sustava u kojima djeluju knjižničari imaju svoj sistem napredovanja, u ovome bi članku trebalo dodati i usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (MK i MZO) Tekst bi mogao glasiti: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ usklađivanja stručnih zvanja knjižničara s oba područja nadleštva (nad knjižničarima – Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete Nije prihvaćen Odbijeno. Navedeni prijedlog ne uređuje se u području materije o knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, nego će isto biti uređeno pravilnikom o stručnim zvanjima.
345 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Ovdje nedostaju dijelovi teksta koji su u važećem Zakonu pod člancima 34. i 35. Standardi razvoja knjižničnog sustava koji su bili regulirani tim člancima možda jesu dosegnuti, pa je to, opet navodim, možda razlog da su izostavljeni iz prijedloga. Zapravo je to novi potencijal da se ti standardi podignu na višu razinu, pri čemu mislim posebice na čl. 35. U njemu bi u prvom stavku umjesto 2 godine trebalo biti 1 godine, a u drugom stavku bi trebalo maknuti mogućnost da se netko bez diplome knjižničarstva zapošljava u knjižnici na mjestu diplomiranog knjižničara, budući postoji akademska potpora za tu mogućnost, tj. dovoljno diplomiranih knjižničara izlazi iz sustava obrazovanja. Članak 32. bi trebao biti prijašnji 34., 33. bi trebao biti prijašnji 35., s predloženim izmjenama, a predloženi 32. bi trebao biti 34. i dalje. Također, u novom bi stavku novog članka 33. napokon trebao biti riješen problem polaganja dva stručna ispita za one knjižničare koji su pod nadleštvom dvaju Ministarstava. To već godinama kao problem navodi jedna od najbrojnijih populacija knjižničara – školski knjižničari, ne ulazeći u pitanje potrebe oba ispita, već njihovog objedinjavanja koje bi donekle donijelo i financijsku uštedu u proračunu. Također, slažem se da se pitanje napredovanja u zvanja u prijedlogu članka 32. definira pravilnikom, tako je i u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja već dugi niz godina, no bilo bi dobro makar pobrojati postojeća zvanja za koja nadležnost ima Ministarstvo kulture. Tekst bi mogao glasiti: Članak 32. (1) Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. (2) Poslove pomoćnog knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara. (3) Poslove knjižničara može obavljati osoba koja ima završenu višu školu i položen stručni ispit za knjižničara. (4) Poslove diplomiranog knjižničara može obavljati osoba koja ima završen studij knjižničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjižničarstva, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Članak 33. (1) Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici na radnim mjestima pomoćnog knjižničara i knjižničara bez položenoga stručnog ispita dužne su ga položiti u roku od 1 godine od dana zapošljavanja. (2) Na radnom mjestu diplomiranog knjižničara mogu se zaposliti samo diplomirani knjižničari. (3) Stručni ispiti iz članka 34. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona polažu se pred ispitnim povjerenstvom Hrvatskoga knjižničnog vijeća prema pravilniku o polaganju stručnih ispita i programu što ih na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar kulture. (4) U slučaju da diplomirani knjižničar koji polaže stručni ispit dolazi iz knjižnice pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja, stručni ispit se usklađuje i objedinjuje prema postojećim pravilnicima oba ministarstva. Članak 34. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja viši knjižničar i knjižničar savjetnik, odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen Stručna zvanja, te načini njihovog stjecanja kao i polaganje stručnih ispita detaljno će biti regulirani pravilnikom.
346 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Sredstva za plaće u knjižnicama koje su i pod nadleštvom Ministarstva znanosti i obrazovanja osigurava to Ministarstvo, a ne osnivači knjižnica, barem je takav slučaj s većinom knjižnica pod njihovim nadleštvo, tu se prije svega podrazumijevaju školske knjižnice. Razlog za to leži u činjenici zaštićenoj Ustavom da obrazovanje mora biti dostupno svima u jednakim uvjetima, a taj pravedan uvjet ne bi se mogao poštovati kad bi plaće osiguravali osnivači iz nejednako razvijenih dijelova Republike Hrvatske. Stoga bi stavak (1) tog članka treba preoblikovati drugačije ili dodati još jedan stavak ispod postojećeg kojim će biti navedena iznimka kako ovakva situacija ne bi derogirala trenutni stupanj razvoja knjižničarske djelatnosti. Članak bi mogao glasiti: (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Iznimno, sredstva za plaće u knjižnicama pod nadleštvom i Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu uključena u sredstva za rad koja osigurava osnivač već Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (3) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (4) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
347 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Potrebno je definirati ima li knjižnica u sastavu s jednim zaposlenikom (što je najčešće slučaj sa školskim knjižnicama, koje su uz narodne najbrojnije) pravo da taj zaposlenik automatizmom bude i voditelj takve knjižnice, budući da radi poslove spektra diplomiranog knjižničara, i u 90% slučajeva ima i tu diplomu pa ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Formulacija bi bila 2. stavak, a predloženi 2. bio bi treći. Tekst bi mogao glasiti: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. (2) Isto se može odnositi i na specifični slučaj kada je u knjižnici zaposlena samo jedna osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice budući da radi i poslove voditelja knjižnice u sastavu. (3) Odluku o izboru i razrješenju voditelja knjižnice u sastavu donosi tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica. Prihvaćen Ne prihvaća se, jer isto ovisi o unutarnjem ustrojstvu pravne osobe unutar koje se nalazi knjižnica.
348 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ovdje bi valjalo konstatirati činjenicu da neke od knjižnica (pobrojati ih) potpadaju i pod nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja pa da imaju i svoje specifičnosti regulirane zakonima i pravilnicima i tog ministarstva. Tekst bi mogao glasiti: (3) Školske, sveučilišne i visokoškolske i znanstvene knjižnice u nadležnosti su i Ministarstva znanosti i obrazovanja te imaju i svoje specifičnosti regulirane i zakonima i pravilnicima i tog Ministarstva. Prihvaćen Navedeni prijedlog je propisan u članku 12. Nacrta prijedloga zakona.
349 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Obzirom na dobru praksu knjižnica, bolje je ostaviti sintagmu o tome da je knjižnična djelatnost od interesa RH iz važećeg Zakona što znači dodavanje 2. članka u tekst 1. stavka. Ovdje je dodan 2. stavak koji se odnosi na građu kao kulturno dobro ako je dobro shvaćeno, ali je rečenica nespretno formulirana tim više jer je nastavak na Ovim Zakonom uređuje se… Članak bi trebao glasiti: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Odnos prema knjižničnoj građi od interesa za Republiku Hrvatsku koja ima njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu .
350 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o terminologiji Prijedloga Službena podjela knjižnica obzirom na stupanj samostalnosti je samostalna i knjižnica u sastavu i valjalo bi ju poštivati kao i pri podjeli knjižnica prema vrstama korisnika - pojam visokoškolska knjižnica. Djelomično prihvaćen Djelomično usvojeno. Pojam visokoškolska knjižnica prihvaćen.
351 Draženka Stančić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Osobe koje se zapošljavaju u knjižnici sa samo jednim zaposlenikom (poput školskih) obzirom na širok raspon potrebnih kompetencija moraju zadovoljavati uvjete za rad na poslovima diplomiranog knjižničara. Prihvaćen Primljeno na znanje. Navedena materija bit će regulirana pravilnikom.
352 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o strukturi Zakona Raspored poglavlja trebao bi biti: 1. Opće odredbe, 2. Knjižnična djelatnost, 3. Knjižnični sustav, 4. Organizacija knjižnica, 5. Sredstva za rad knjižnica, 6. Knjižnični djelatnici, 7. Hrvatsko knjižnično vijeće, 8. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 9. Obavezni primjerak, 10. Prekršajne odredbe, 11. Prijelazne i završne odredbe Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Struktura Zakona je sastavljena na način da logično prati uređenje svih područja koja se odnose na knjižnice i knjižničnu djelatnost.
353 Draženka Stančić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Općenita primjedba o mišljenju Stručnog odbora HKD-a Slažem se sa svim primjedbama Stručnog odbora HKD-a, osim što neke s aspekta školskog knjižničarstva dopunjujem uz pojedine članke. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
354 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Predlaže se brisanje stavka 3. Odredba je suvišna jer ravnatelj kao odgovorna osoba ima ovlasti odnosno instrumente kojima može utjecati na organiziranje poslovanja pa tako primjerice može sankcionirati određeno ponašanje zaposlenika i sl. dok fizička osoba nema takve ovlasti. Stoga se ne može izjednačiti odnosno staviti na istu razinu odgovornost ravnatelja i zaposlenika kao fizičke osobe što navedena odredba čini (jer je razlika samo u visini novčane kazne, a ne i u prekršajnoj odgovornosti). Prihvaćen Prihvaćeno.
355 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Predvidjeti sankcije za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze i za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području. Predlaže se ubaciti novi članak: Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: (1) jedinica lokalne samouprave koja ne poduzme osiguravanje knjižnične usluge iz čl. 11. ovog Zakona (2) osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica iz čl. 30. ovog Zakona Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
356 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Brisati u ovom obliku odnosno redefinirati pojmove u skladu s UNESCO-vim, IFLA-inim, i drugim međunarodnim dokumentima iz područja knjižničarstva, standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađenom i općeprihvaćenom knjižničarskom terminologijom u RH. Unijeti definiranje izostavljenih pojmova (vrste knjižnica, stručni knjižničarski djelatnici, matična djelatnost, središnje knjižnice nacionalnih manjina). Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
357 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlaže se: (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Svođenje cjelokupne knjižnične djelatnosti samo na građu nije prihvatljivo! Sve knjižnice ne posjeduju knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali obavljaju djelatnost - prikupljaju građu, pružaju usluge, provode programe koji jesu od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, predložena formulacija u suprotnosti je s čl. 7 ovog prijedloga zakona koji nalaže da su knjižnice dužne provoditi reviziju i otpis knjižnične građe dok se istovremeno propisuje da je knjižnična građa od posebnog interesa za državu?! Bitno je također naglasiti da je knjižnična djelatnost javna služba jer su knjižnične usluge po definiciji javne usluge osnovane s ciljem javnog interesa i zadovoljavanja informacijskih, obrazovnih i kulturnih potreba građana. Predlaže se dodati stavak 3. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. U članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
358 Društvo bibliotekara Istre PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Dijelimo stav i mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskoga knjižničarskog društva kao i brojnih kolega iz knjižničarske zajednice te upućujemo zamolbu za povlačenjem ovog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Ovaj prijedlog zakona s jedne je strane loše strukturiran, nejasan, u pojedinim odredbama kontradiktoran, neusklađen s teorijom i praksom hrvatskog i međunarodnog knjižničarstva dok s druge strane zanemaruje osobitosti knjižničarske djelatnosti uvodeći upitne odredbe za daljnji razvoj knjižnica i knjižnične djelatnosti. Stoga podržavamo prijedlog cjelokupne knjižničarske zajednice da se temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
359 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama kako je određeno važećim Zakonom o knjižnicama tj. "... dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osam obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru." Obrazloženje: U svijetlu povijesne važnosti obveznog primjerka publikacija kao baštine kao i dostupnosti publikacija i informacija na širem području djelovanja općeznanstvenih i sveučilišnih knjižnica važno je njegovo prikupljanje odrediti zakonom, a ne pravilnikom. Nije prihvaćen Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama.
360 Društvo bibliotekara Istre I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
361 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
362 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
363 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
364 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
365 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
366 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
367 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Brisati: Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. Nije prihvaćen Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća.
368 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
369 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
370 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. U članku 12 (1) govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Nije prihvaćen Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
371 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
372 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
373 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu s knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
374 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
375 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
376 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
377 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Prijedlog: U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja kako bi osnivačima knjižnica bilo jasno tko može raditi u knjižnici. Nije prihvaćen Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
378 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
379 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažemo brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalnopravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. Nije prihvaćen Ne postoji opasnost destabilizacije i deprofesionalizacije knjižnične djelatnosti u Nacrtu prijedloga zakona.
380 Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavamo komentar Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
381 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U cijelosti podržavamo prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
382 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
383 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice Prihvaćen Prihvaćen.
384 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
385 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju! Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
386 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
387 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
388 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
389 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
390 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
391 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: - stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra -izrade nacionalne bibliografije -vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji -pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima -izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija -izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
392 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
393 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Slažemo se sa stavom HKD-a. Stavak (1) treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Stavak (2) treba glasiti: Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
394 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže standarde za pojedine vrste knjižnice, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
395 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
396 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: -usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost -nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti -standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija -izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice -razvitka mrežnih informacijskih usluga -usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije -jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
397 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati (osim što bi trebalo razmisliti o novom nazivu za "pomoćne knjižničare jer je diskriminirajući. Pomoćni knjižničari samostalno obavljaju poslove u većini knjižnica, dakle nikome ne pomažu.), ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno obavlja stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "odgovorni" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako ne može adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati 48. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U Zakon treba navesti tko obavlja stručne poslove u knjižnicama. Razmisliti o novom nazivu za „pomoćne knjižničare jer je degradirajući“, ostalo ostaviti. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
398 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
399 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima
400 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
401 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
402 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
403 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ali ne i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje svih tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi ne bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
404 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
405 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Članak 18, st 2 promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Članak 18 st 3: Brisati Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač
406 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17. Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
407 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
408 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
409 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
410 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom
411 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Članak 11 (1) treba glasiti: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje: terminološki uskladiti s ostalim stavkama u članku 11 te jasno istaknuti tko je dužan osnovati i financirati knjižnicu. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu jer županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti financijsku obvezu regionalne (lokalne) uprave u tom smislu. Članak 11.(2) predlažemo dopunu: Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području. OBRAZLOŽENJE: Nije navedeno koja druga vrsta knjižnice može obavljati djelatnost narodne knjižnice na području određene općine kada je ta općina izuzeta obveze da osniva narodnu knjižnicu samostalno ili u suradnji s drugom općinom. Nije prihvaćen Vezano za stavak 1. navedenog članka isto je regulirano prethodnim člankom, a obveza županije u financiranju knjižnica u sastavu je propisana ovim Zakonom i propisanim standardima. Vezano za stavak 2. istoga članka pod "drugim knjižnicama" podrazumjeva se bilo koja vrsta knjižnica utvrđene prema odredbama ovoga Zakona.
412 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
413 Društvo knjižničara Karlovačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen prijedlog. Nacrt prijedloga Zakona uređuje status Hrvatske knjižnica za slijepe na način da je propisuje da je Hrvatska knjižnica za slijepe središnja javna ustanova od interesa za Republiku hrvatsku koja obavlja djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe pristupačni formatima u svrhu pružanja knjižnične usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Detaljnije uređenje djelatnosti ove knjižnice normira se unutarnjim aktima navedene knjižnice.
414 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Predlažemo brisanje članka 10. OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne/narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi, što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo kako bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (stavak 2.) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
415 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Isto se odnosi i na školske knjižnice u sastavu osnovnih i srednjih škola RH, važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom odgojno-obrazovnom procesu bez kojeg nema uspješnog nastavka obrazovanja na višim razinama. Nužno je osnovati knjižnicu u sastavu, školsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva i predmetnim studijem s pedagoškom grupom predmeta u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova. Prihvaćen Brisan
416 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
417 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavamo komentar HKD-a. Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi,a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica? To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
418 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
419 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
420 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Podržavamo prijedlog HKD-a da se čl.3 briše i da se drži UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
421 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
422 Društvo knjižničara Karlovačke županije I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se s obrazloženjem HKD-a. Ako Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost mora biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se ne može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
423 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
424 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
425 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. U stavak 3. Članka 50. dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
426 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
427 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
428 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
429 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
430 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
431 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
432 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
433 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
434 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
435 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
436 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
437 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
438 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
439 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Bilo bi dobro navesti koliko često bi matična knjižnica trebala provoditi stručni nadzor nad radom knjižnica. Matična služba bi trebala predlagati broj knjižničara sa pripadajućim stručnim zvanjima sukladno standardima za knjižnice (nedostaju standardi za Visokoškolske knjižnice koje žurno treba donijeti!) Djelomično prihvaćen Razmotreno, stručna skupina uzela u obzir primjedbe te je zaključeno da postojeći stavak 2. obuhvaća sve prijedloge te ih nije potrebno ovako precizno navoditi. Ovi prijedlozi dodatno će se razmotrit prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti .
440 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 33. Ovim Zakonom se ne može određivati rad privatnih knjižnica. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da sve knjižnice pa i privatne moraju osigurati rad stručnih djelatnika.
441 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. U postojećem Zakonu o knjižnicama jasno je navedeno tko može obavljati stručne poslova u knjižnicama: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar, viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Nema razloga da to ne bude navedeno i u novom zakoni. U potpunosti podržavamo stav HKD-a u vezi Članka 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
442 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Knjižnica je neprofitna ustanova ili ustrojbena jedinica. Čemu ovo sa trgovačkim društvom? Zašto se uvode pojmovi udruga ili zadruga? Jer postoji i zakon o udrugama i zakon o trgovačkim društvima..što to onda znači? Miješanjem zakona moći će se zloupotrebljavati knjižnice za otvaranje trgovačkih društava ili udruga financiranih od državnih sredstava. Mogućnosti su praktički beskonačne. Po potrebi će se koristiti zakoni o trgovačkim društvima a po nekoj drugoj potrebi zakoni o knjižnicama. Izmjenom bilo koje točke zakona prednost može dobiti npr. Zakon o trgovačkim društvima naspram Zakona o knjižnicama. Samim time od brige o građi lako ćemo prijeći na prodaju raznih roba i dobara. Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
443 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
444 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. Prijedlog: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od sedam članova od kojih po dva imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, dva biraju stručni radnici iz svojih redova neposrednim i tajnim glasovanjem te jednog svi zaposlenici na skupu radnika sukladno Pravilniku o postupku izbora Radničkog vijeća. OBRAZLOŽENJE Zaposlenici bi trebali birati svoje predstavnike u stručnom vijeću i to posebno iz reda stručnih i svih djelatnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sastav se mora odrediti na način da u upravno vijeće uđu osobe iz reda stručnjaka a imajući u vidu djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
445 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 27. Stavak 1. Prema članku 17. postojećeg Zakona Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja upravno vijeće. Stavak 6. Prema članku 18. postojećeg Zakona Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima glavnog ravnatelja te ravnatelja Razdjela nacionalne knjižnice i ravnatelja Razdjela sveučilišne knjižnice. Stavak 4. Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika… Primjedba Glavni ravnatelj NSK-a mora biti knjižničarske struke. Stoga predlažemo da se veznik „ili“ zamijeni veznikom „i“. Prijedlog (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti i zvanje knjižničarskog savjetnika… Ili (4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat iz informacijskih znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika, te najmanje pet godina iskustva u upravljanju, kao i druge uvjete propisane Statutom. Stavak 6. Primjedba Pomoćnici glavnog ravnatelja također bi trebali biti knjižničarske struke i to bi trebalo navesti u Zakonu. Prijedlog (6) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pomoćnike glavnog ravnatelja koji moraju biti VSS knjižničarske struke, a uvjeti i postupak za njihovo imenovanje uređuju se Statutom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, smatramo da uvjeti ne moraju biti kumulativni, a navedeno pitanje je usuglašeno i s knjižničarskom strukom.
446 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: (1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
447 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. U članku 23. preskočeno je ono najvažnije za knjižnice u sastavu, a bilo je lijepo razrađeno u postojećem zakonu (Članak 28.): Knjižnica u sastavu ima voditelja i knjižnični odbor sastavljen od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu. Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Sastav, zadaće i način rada knjižničnog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu knjižnice. Zašto su navedene riječi "u pravilu"? Treba ih izbrisati jer je značenje dvosmisleno: može, ali i ne mora imati (općenito su sve definicije koje imaju riječi "u pravilu" ili "može" dvosmislene i nisu pravno do kraja definirane, a služe za stvaranje lažnog privida). Također nije definiran sastav, zadaće i način rada stručnog vijeća kao što je to bilo za knjižnični odbor u važećem zakonu. Zašto se uopće vijeće naziva stručno, a ne knjižnično? Stručno vijeće (odnosno knjižnični odbor po starom) treba biti sastavljeno od djelatnika knjižnice i pravne osobe u čijem je sastavu (da se ne bi dogodilo da stručno vijeće uopće nema djelatnike knjižnice). I najvažnije što treba doslovno prenijeti iz važećeg zakona jest ovo: Voditelj knjižnice član je knjižničnog odbora i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Ovo je posebno važno za visokoškolske knjižnice jer se upravo na ovom stavku temelji pravo ravnatelja sveučilišne knjižnice da bude član senata sveučilišta, odnosno pravo voditelja fakultetske knjižnice da bude član fakultetskog vijeća (punopravni član s pravom glasa!). Kada se u članku 10, 16., 23. i 24. govori o knjižnicama u sastavu, a pogotovu ako djeluju kao ustrojstvena jedinica (čl. 10., st. 6) u muzejima, galerijama i arhivima onda se ne njih ne mogu u potpunosti primjenjivati čl. 23. i 24. jer u knjižnicama tih ustanova najčešće rade jedna do dvije osobe, ali čiji status također treba biti reguliran. Što napraviti u situaciji kada knjižnica u sastavu ima samo jednog djelatnika (najčešći slučaj u muzejskim i galerijskim knjižnicima) ili maksimalno dva djelatnika? Voditelj tada vodi sam sebe? Na koliko dugo se bira voditelj? Što ako su djelatnici iste spreme? Ili stručno vijeće od dva djelatnika koji ionako rade zajedno, valjda bi trebali i komunicirati??? Uređenje knjižnice u sastavu trebalo bi se urediti statutom ustanove i pravilnikom same knjižnice gdje bi se vodilo računa o realnom stanju knjižnice u sastavu. Prijedlog: (1) Ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica. Stavak 3. Dodati Stavak 3. koji glasi: (3) Voditelj knjižnice u sastavu član je upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Treba definirati i razlikovati knjižnicu u sastavu i knjižnicu s više od 5 zaposlenih. Svakako bi svi djelatnici knjižnice trebali biti u stručnom vijeću osim ako ih je više od predviđenog broja, onda se između sebe biraju. Dosadašnja praksa knjižnica u sastavu pokazala je da članovi odbora (sada vijeća) nisu zainteresirani niti upoznati s radom knjižnice stoga je svrsishodno da su u vijeću oni koji se i bave knjižnicom Školske knjižnice, kao jedna vrsta knjižnica u sastavu, najčešće imaju samo jednog knjižničara pa je funkcija voditelja knjižnice suvišna. Voditelj knjižnice potreban je ako knjižnica ima više od jednog zaposlenog. Također stručno vijeće u školskim knjižnicama i nije zapravo stručno, jer u njemu je samo jedan knjižničar, a u praksi ionako odluke donosi ravnatelj/školski odbor pa bi takvo vijeće imalo samo formalnu ulogu. Prijedlog Ukoliko knjižnica u sastavu ima jednog zaposlenog funkciju voditelja knjižnice vrši sam knjižničar. Ukoliko knjižnica ima više zaposlenih, upravno vijeće ustanove u čijem je sastavu knjižnica imenuje voditelja knjižnice. Voditelj knjižnice mora udovoljavati istim uvjetima kao i ravnatelj javne knjižnice. Ukoliko više osoba udovoljava uvjetima prednost ima osoba, redom kako je napisano, s višom stručnom spremom, višim knjižničarskim zvanjem, s više radnog staža. Ulogu upravnog vijeće u knjižnicama u sastavu preuzima upravno vijeće ustanove u čijem je sastavu knjižnica. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
448 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
449 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni ili specijalistički stručni studij knjižničarskog smjera, ili s njim izjednačen studij, te stečeno odgovarajuće knjižničarsko zvanje i ima najmanje pet godina rada u knjižnici te ispunjava druge uvjete propisane statutom određene knjižnice. Članak 21. treba nadopuniti Stavkom 6. koji glasi: (6) Ravnatelj javne knjižnice imenuje se na rok od četiri godine i može biti ponovno imenovan. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zakonom o ustanovama propisano je da mandat ravnatelju traje 4 godine ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Kako ovim Nacrtom prijedloga nije određeno trajanje mandata ravnatelja, primjenjuje se odredba Zakona o ustanovama.
450 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ne može se postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja knjižnice određivati statutom knjižnice ili aktom o osnivanju knjižnice već treba biti ujednačen upravo ovim zakonom. U postojećem Zakonu o knjižnicama postupak je jasniji i određeniji. Stavak 2. Ravnatelj knjižnice treba ispunjavati uvjete za diplomiranog knjižničara, položen stručni ispiti najmanje pet godina rada u knjižnici na poslovima diplomiranog knjižničara jer jedino tako može biti osposobljen za poslove ravnatelja knjižnice. S obzirom na broj diplomiranih knjižničara koji ispunjavaju uvjete za ravnatelja knjižnice, nema potrebe da se zakonom dopušta da ravnatelji budu osobe nekog drugog obrazovanja i radnog iskustva u kulturi, znanosti ili obrazovanju kako se predlaže. Tim više što u Hrvatskoj postoje čak tri redovna petogodišnja studija knjižničarstva koji svake godine redovno završava određeni broj diplomiranih knjižničara, odnosno mag. bibliotekarstva. Također, ne bi trebalo dopustiti da se dodatni uvjeti propisuju statutom ustanove budući da statuti mogu biti različiti, a uvjeti za izbor ravnatelja knjižnice trebali bi biti ujednačeni na nacionalnoj razini što je i smisao ovog zakona. U Članku 21. nedostaje i period na koji se imenuje ravnatelj knjižnice. U trenutnom zakonu (Čl. 27) stoji da se ravnatelj imenuje na period od četiri godine i da može biti ponovno imenovan. Iz ovoga proizlazi da ravnatelj ne treba biti knjižničar što je nedopustivo! Ravnatelj knjižnice bi ipak trebao imati položen diplomski sveučilišni studij knjižničarstva odnosno informacijskih znanosti (po starom: bibliotekarstva). U uvjetima se spominje najmanje pet godina rada u knjižnici (domar, čistačica, noćni čuvar jer kako će drugačije steći pet godina rada u knjižnici ako nije knjižničar?) ili deset godina rada u kulturi - ovo omogućuje uhljebljivanje političkih stranačkih kolega koji nisu knjižničari i koji su svoju "stručnost" pokazali u drugoj struci koja nije knjižničarstvo. Čitav ovaj članak o imenovanju ravnatelja je loš i netransparentan! Ravnatelj bi trebao imati završen studij iz polja informatologije ili komunikacijskih znanosti. Ne bi se smjelo izjednačiti diplomirane knjižničare s drugim višim ili visokim spremama. U nikakvim kombinacijama ne bi smio imati manje od tri godine radnog staža u knjižnici jer je iskustvo jako bitno za taj položaj. Ne spominje se rok na koliko dugo se bira ravnatelj. Stavak 5 ovog članaka otvara polje za razne malverzacije. Navedeni uvjeti za izbor ravnatelja posve marginaliziraju knjižničarsku struku, istodobno bivajući diskriminatorni prema kandidatima iz drugih područja. (Naime, ako je „zakonodavac“ želio predvidjeti mogućnost da knjižnicom upravljaju osobe izvan knjižničarske struke, po čemu bi osobe s diplomom društvenih znanosti bile bolje od npr. humanista.) Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona utvrđuje imenovanje ravnatelja temeljem javnog natječaja a postupak i način je ostavljen osnivaču iz razloga što imenovanje ovisi i o propisima koji se odnose na jedinice lokalne samouprave kao osnivače knjižnica. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Zakonom o ustanovama propisano je da mandat ravnatelju traje 4 godine ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Kako ovim Nacrtom prijedloga nije određeno trajanje mandata ravnatelja, primjenjuje se odredba Zakona o ustanovama.
451 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
452 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: (2) Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Kvalitetne odluke može donositi i manji broj članova upravnog vijeća ako su članovi stručnjaci iz područja knjižničarstva. Većinu članova upravnog vijeća trebali bi činiti knjižničari. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač.
453 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: (1) Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stavak 2. Članka 17. Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
454 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
455 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
456 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
457 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Nije prihvaćen Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
458 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: (3) Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
459 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: (1) Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
460 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
461 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Podržavamo stav HKD-a oko ovog članka. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Prihvaćen Brisan
462 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Stavak 2. Članka 8. treba brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
463 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
464 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona.
465 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Nije prihvaćen Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija.
466 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.
467 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
468 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi , suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (1) Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: (2) Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Stavak 3. članka 4. treba brisati Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
469 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak treba brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
470 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. Nije prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
471 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
472 Društvo knjižničara u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. treba glasiti: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. (2) Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
473 Društvo knjižničara u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavamo prijedlog HKD-a da se ovaj dio briše jer je svakako potrebno osigurati dodatna sredstva za rad svih vrsta knjižnica kako bi se zadovoljili stručni standardi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
474 Društvo knjižničara u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Predlažemo da se prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče nakon javne rasprave i da se napiše novi prijedlog Zakona koji bi uvažio primjedbe i prijedloge koji su iskazani kroz komentare na e-Savjetovanju i koji bi bio napisan u skladu s međunarodnim i domaćim pravilima i standardima struke. Zakon bi trebao biti detaljniji i jasniji. U ovom obliku ostavlja prostor za različita tumačenja i ostvarivanje privatnih, a ne javnih intresa. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
475 Dubravka Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Posljedice i učinci Zakona predstavljaju istu uzročno-posljedičnu svezu. Za Croaticu, nacionalnu zbirku određen je status kulturnog dobra. Što set tiče pojma javne i samostalne knjižnice nije prihvaćen zato što se Zakonom mora urediti javna i privatna aknjižnica s time da djelatnost privatne knjižnice ne može biti ograničena pravnom formom.
476 Dubravka Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe" Prihvaćen Razmotreno i prihvaćeno. Novi Zakon o knjižnicama uređuje status i položaj Hrvatske knjižnice za slijepe.
477 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Nedostaju odredbe koje se tiču poglavlja o narodnim knjižnicama, a obuhvaćaju sljedeće posebne zadaće narodnih knjižnica: - organiziranje posebnih aktivnosti namijenjenih poticanju čitanja kod djece, mladeži, odraslih kao i osoba s invaliditetom, osoba s posebnim potrebama, djece s teškoćama u razvoju i osoba kojima standardni tisak nije čitljiv osoba s posebnim potrebama, - organiziranje službi i usluga za osobe koje se iz objektivnih razloga ne mogu služiti građom na uobičajeni način (u bolnicama, domovima za stare i nemoćne, zatvorima i dr.) Primljeno na znanje Navedeno će biti uzeto u obzir prilikom izrade pravilnika i standarda za knjižnice.
478 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Ovaj članak nije potreban s obzirom na to da je sastavljen dokument Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. koji je prihvaćen na Hrvatskom knjižničnom vijeću. Nije prihvaćen Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
479 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43./Stavak 1. Potrebna je izmjena da Stručni nadzor nad radom knjižnica obavljaju matične knjižnice na način propisan pravilnikom o matičnoj djelatnosti. Objašnjenje: Nije jasno koja je to „druga knjižnica“ koju ministarstvo može ovlastiti za poslove stručnog nadzora. Matične knjižnice trebaju zadovoljavati određene kriterije, prema tome knjižnica ili jest ili nije matična. Prihvaćen Prihvaćeno.
480 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Članak 37./ Stavak 2 Potrebno je kao i prema dosadašnjem Zakonu da po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar kulture, ministar znanosti, obrazovanja i tehnologije, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana, te da izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. Objašnjenje: Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV-u, a prema novom prijedlogu jednog člana što znači da predstavnici struke nisu zastupljeni u dovoljnom omjeru, a demokratska procedura bi bila da izabrani članovi HKD-a između sebe biraju predsjednika, a ne da on bude unaprijed imenovan od strane MK RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
481 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32./Stavak 1. Potrebno je navesti da stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Objašnjenje: U Prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom, ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
482 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Izostavljeno je i potrebno je dodati: - Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. - Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i informatičkom opremom osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. - Sredstva za rad središnje knjižnice nacionalnih manjina osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a to uključuje sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe na jeziku manjine, sredstva za realizaciju programa rada i ostale materijalne izdatke. Objašnjenje: Financiranje sustava središnjih knjižnica nacionalnih manjina nije regulirano dosadašnjim pravnim propisima o djelovanju tih knjižnica unutar Hrvatskog knjižničnog sustava. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.Knjižnice nacionalnih manjina su zbirke unutar knjižnica i njihovo je financiranje regulirano posebnim propisima.
483 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Stavak 2. Potrebna je izmijena prema kojoj se ravnateljem narodne knjižnice može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Objašnjenje: Kao uvjet za imenovanje ravnatelja narodne knjižnice navodi se studij društvenog ili „ s njim izjednačenog“ usmjerenja a ne studij knjižničarstva, „najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju..“ Navedena odredba ima za posljedicu da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva, a niti se uvjetuje, ukoliko do takvog imenovanja dođe, da je stručno knjižnično zvanje potrebno steći u propisanom roku. Napomenimo uz ovo da su u velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelji ujedno i jedini djelatnici knjižnice, što dovodi u pitanje kako će takve osobe bez stručnog knjižničnog obrazovanja obavljati knjižničnu djelatnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
484 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Potrebna je dopuna da se rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava temeljem „Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. (korigirati razdoblje na koje se odnosi) i pripadajućeg Akcijskog plana koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. S obzirom da je knjižnična struka već donijela istovrstan dokument, potrebno je taj dokument uvrstiti u Zakon te u isti Stavak unijeti dopunu odredbe o mišljenju HKV kao najvišeg stručnog tijela. Djelomično prihvaćen Prihvaćeno u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se primjedba vezana uz Strategiju i Akcijski plan s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
485 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12./Stavak 1. Potrebno je dopuniti da se knjižnica može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižničarski djelatnici - program rada i razvitka. Objašnjenje: U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
486 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, ustanova u kulturi a što je postojeći Zakon stavio izvan snage upravo iz razloga da bi se ojačali kapaciteti narodnih knjižnica kao ustanova. Uvođenjem odredbe da „ javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba..“ (Stavak 2) otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Potrebno je da definirati da narodnu knjižnicu kao javne ustanovu može osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer je prema UNESCO-vom Manifestz za narodne knjižnice (1994.) „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“. Nije prihvaćen Odredba ne omogućuje spajanje s Centrima za kulturu, tim više što je člankom 14. Zakona određeno da je za statusne promjene potrebno odobrenje ministra nadležnog za kulturu odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
487 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Javna knjižnica Narodna knjižnica je neprofitna javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sudeći prema definiciji javna knjižnica u prijedlogu Zakona radi se o narodnoj knjižnici. Do sada ovaj termin nije imao široki primjenu kao alternativni za narodnu knjižnicu već se koristio u kontekstu javne ustanove (knjižnica se osniva kao javna ustanova odnosno ustanova koja obavlja javnu službu). Narodne knjižnice kao javne ustanove do sada su, prema važećem Zakonu mogli osnovati RH, Grad Zagreb, gradovi i općine, ne i druge pravne osobe što je u skladu s međunarodnim preporukama i smjernicama. „Odgovornost za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Time se osigurava transparentnost djelovanja, nepristran odnos i jednakost u pristupu informacijama za sve građane. „Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj… Usluge su narodne knjižnice u načelu besplatne.“ (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.) Knjižnica vjerske zajednice Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk segregacije, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
488 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1./ Stavak 2. U navedenom stavku ističe se knjižnična građa kao predmet od posebnog interesa pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske. S obzirom da se pojam knjižnične građe razlikuje od muzejske građe i čini samo jedan segment djelatnosti odnosno podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice, potrebno je izmijeniti čl.1 st. 2 u Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Prihvaćeno.
489 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Činjenica da još uvijek veliki broj općina u RH nema na svom području uslugu narodne knjižnice te da postojeće knjižnice u značajnoj mjeri ne udovoljavaju Standardima za narodne knjižnice po pitanju prostora, opreme i stručnih djelatnika, u suprotnosti je s ocjenom da za provođenje Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
490 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova. „Sporne su prekršajne odredbe, odnosno članak 46. Prijedloga. Tekst članka 46. na način na koji je predloženo u Prijedlogu Zakona je u suprotnosti s člankom 60. stavak 1. i člankom 61. stavak 2 Prekršajnog zakona. Nije prihvaćen Nije suprotno. Kazne su određene sukladno Prekršajnom zakonu što je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa.
491 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. - st.1 – alineja 6 (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice Objašnjenje: - radi se o nepotpunom podatku, jer knjižnice prikupljaju skupne statističke podatke ne samo o knjižničnoj građi, nego i o posudbi građe (koja može imati različite vrste autorstva – osobno autorstvo, korporativno autorstvo ili je nepoznati autor pa je djelo anonimno) Prijedlog dopune teksta članka: - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi i posudbi građe, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice Članak 6. - st.1 - alineja 6 (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: - prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, Objašnjenje: - nedovoljno precizno definiran podatak, jer se ne radi se o prikupljanju skupnih statističkih podataka o cjelokupnoj posudbi u svim knjižnicama, već se u Hrvatskoj prikupljanju podaci o javnoj posudbi u 20 županijskih narodnih knjižnica koji predstavljaju podatke o javnoj posudbi samo za autore koji su fizičke osobe (osobno autorstvo) Prijedlog izmjene teksta članka: - prikupljanje podataka o javnoj posudbi u županijskim matičnim narodnim knjižnicama vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska prava Nije prihvaćen U dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija knjižnične djelatnosti.
492 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona nije prošao stručnu raspravu koja bi pravovremeno ukazala na brojne sporne elemente te bi ga zbog toga bilo potrebno nakon javne rasprave povući iz saborske procedure i temeljem prijedloga teksta Zakona iz 2014. (dostupan na webu) i pristiglih primjedbi, napraviti novi nacrt zakona, koji će biti usklađen sa suvremenim pravcima razvoja, teorije i prakse domaćeg i međunarodnog knjižničarstva te potrebama razvoja hrvatskoga društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Naime, Nacrt prijedloga zakona prošao je između ostaloga i stručnu raspravu.
493 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 46 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Dodati alineju: 1. općine i gradovi koji nisu osnovali narodnu knjižnicu na svom području ili osigurali njezino financiranja u skladu sa čl. 11 ovog zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
494 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 40 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Ostaviti u zakonu pravilo o dostavljanju obveznog primjerka sveučilišnim knjižnicama. Obrazloženje: Obvezni primjerak je važan za očuvanje nacionalne kulturne baštine pa je važno da se njegovo prikupljanje (prvenstveno obveznici i primatelji) odredi zakonom, a ne pravilnikom. Odredbe u prijedlogu zakona su nejasne (npr. što su depozitne knjižnice). Nije prihvaćen Pravilnikom će se radi osiguranja provedbe zakonskih odredbi, detaljnije urediti ova materija. Što se tiče dostave i broja obveznog primjerka poštovala se dosadašnja praksa u provedbi odredbi važećeg Zakona o knjižnicama.
495 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. (kako sustav ne dozvoljava izmjenu kategorije komentara ponovno je uneseno kao - Prijedlog novog teksta) Nije prihvaćen Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
496 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 34 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, o ne razdvajanju „sveučilišnih“ i „knjižnica na visokim učilištima“ izmjene povlače i promjenu ovog članka. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
497 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 4 Prijedlog izmjena: Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja donosi ministar nadležan za kulturu uz suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene između ostaloga i s ciljem savjetovanja o navedenoj problematici. Nije prihvaćen Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
498 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 32 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Za rad na stručnim knjižničarskim poslovima potrebno je imati zvanje sveučilišnog prvostupnika odnosno magistra informacijskih i komunikacijskih znanosti koje uključuje kompetencije za rad s knjižničnom građom, upravljanje informacijama i informacijskim ustanovama te komunikaciju s korisnicima. Obrazloženje: Smatramo da bi u zakon trebalo uvrstiti kompetencije potrebne za rad na stručnim knjižničarskim poslovima. Osim toga iz formulacija stavka u trenutnom prijedlogu proizlazi da Stručni knjižničarski djelatnici koji NISU stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja NISU odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica. Oni koji su stekli zvanja su odgovorni iz čega proizlazi da oni koji nisu stekli zvanja nisu odgovorni. Nigdje se ne navodi da stručna zvanja moraju biti stečena. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
499 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 21 Stavak: 2 i 3 Prijedlog izmjena: (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici na stručnim poslovima, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Obrazloženje: Smatramo da koliko god je to moguće treba poticati da ravnatelji knjižnica budu stručne osobe. U skladu s time predlaže se u stavku 2 izbaciti "iz područja društvenih znanosti" i " ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju ", a dodati "u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti" te "na stručnim poslovima". U stavku 3 predlaže se dodati "iz područja društvenih znanosti". Ovime bi se osigurala veća stručnost ravnatelja, a istovremeno omogućilo, na ponovljenom natječaju, zapošljavanje osobe i drugih kvalifikacija ukoliko odgovarajuće stručne osobe nema. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
500 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 18 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Upravno vijeće ima 3 ili 5 članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika, pravnih i ekonomskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Obrazloženje: Trenutno predložena formulacija zahtjeva da knjižnica sa 6 djelatnika ima 5 (ili 7) članova upravnog vijeća što čini veliki nesrazmjer broja djelatnika i broja članova upravnog vijeća. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač.
501 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 13 Stavak: 2 Alineja 1 Prijedlog izmjena: Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: za narodne i specijalne knjižnice ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena, obrazloženim u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. Članak: 13 Stavak: 3 Prijedlog izmjena: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Obrazloženje: Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture koje je oformljene upravo u cilju savjetovanja oko sadržaja poput nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno.
502 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 11 Stavak: 4 Prijedlog izmjena:. U svrhu osiguranja knjižnične usluge u malim, razasutim i udaljenim naseljima u kojima ne postoje uvjeti za stacionarni oblik pružanja knjižničnih usluga, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. Obrazloženje: Predlaže se preciznija formulacija u skladu s Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). Prihvaćen Prihvaćen.
503 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 10 Stavak: 3 Prijedlog izmjena:. brisati Obrazloženje: U skladu s prethodnim prijedlozima izmjena obrazloženih u komentaru članka 3, da knjižnice vjerskih zajednica ne treba izdvajati, predložene izmjene povlače i promjenu ovog članka. Prihvaćen Prihvaćeno, stavak 3. je brisan.
504 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 9 Prijedlog izmjena: Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga ili udruga, a u slučaju privatne ili specijalne knjižnice i kao trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Obrazloženje: Smatramo da osim u slučaju privatnih i nekih specijalnih, knjižnice ne bi smjele biti ustrojene kao trgovačka društva. Prihvaćen Brisan
505 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 8 Stavak: 1 Prijedlog izmjena: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda i usluga vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, visokoškolska, znanstvena i specijalna. Obrazloženje: Kako je u komentaru članka 3 navedeno predlaže ne izdvajati knjižnice vjerskih zajednica budući da one spadaju u tip specijalnih knjižnica poput ostalih tipova specijalnih knjižnica kao što su bolničke, zatvorske, knjižnice nevladinih udruga. Osim toga predlaže se zadržati „visokoškolske“ knjižnice umjesto razdvajanja na „sveučilišne“ i „knjižnica na visokom učilištu“. Knjižnice na visokim učilištima bi u takvoj kategorizaciji obuhvaćale i sveučilišne odnosno našle bi se u pojmovno hijerarhijskom odnosu. Prihvaćen Prihvaćeno
506 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 6 Stavak: 1 Alineja: 8 Prijedlog izmjena: ponudu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, kreativnih i animacijskih sadržaja i programa Obrazloženje Knjižnice osim navedenih djelatnosti izvode velik broj kreativnih i animacijskih programa, koje smatramo da se ne bi smjelo zaobići u definiciji knjižnične djelatnosti Nije prihvaćen Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija.
507 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 6 Prijedlog izmjena: pokretna knjižnica je privremeni ili stalni oblik opsluživanja korisnika u malim, razasutim ili udaljenim naseljima, ili u pravnim osobama, gdje nema uvjeta za stacionarne oblike pružanja knjižničnih usluga ili izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru navedeno pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). Prihvaćen Prihvaćeno. Definicija pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
508 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 5 Prijedlog izmjena: izbaciti Obrazloženje: Kako je u komentaru članka navedeno, u svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog, u komentaru, navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
509 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. U poglavlju I. Opće odredbe, članak 3., korištena su dva različita kriterija za razlikovanje tipova knjižnica pri čemu nisu navedene sve podjele prema svakom pojedinom kriteriju što dovodi do fragmentarnog, nedosljednog, nelogičnog i manjkavog uvida u tipove knjižnica i njihovog definiranja. Naime, u domaćoj je i stranoj stručnoj literaturi uvriježeno razlikovanje dvaju tipova kriterija na temelju kojih razlikujemo pojedine tipove knjižnica. S jedne strane postoji kriterij osnivanja i načina pružanja usluga, prema kojem se razlikuju privatne i javne knjižnice. Te su knjižnice u prijedlogu Zakona definirane (preformulacija njihovih definicija, u skladu s međunarodnim i domaćim stručnim izvorima, navodi se u nastavku). S druge strane, postoji kriterij namjene i sadržaja zbirki prema kojem se razlikuju nacionalne, narodne, školske (unutar njih postoje osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice), visokoškolske (unutar njih postoje sveučilišne i fakultetske knjižnice), znanstvene i specijalne knjižnice (unutar njih postoje bolničke knjižnice, muzejske knjižnice, arhivske knjižnice, zatvorske knjižnice, knjižnice vjerskih zajednica, knjižnice nevladinih udruga itd.). U svrhu postizanja sažetosti Zakona, predlaže se stoga da se ne navode i definiraju svi tipovi knjižnica prema oba gore navedena kriterija nego navođenje i definiranje samo javnih i privatnih knjižnica (tipovi knjižnica prema kriteriju osnivanja i načina pružanja usluga) budući da su one predmet i nekih drugih relevantnih članaka kasnije u Zakonu. A zbog gore navedenog razloga (knjižnice vjerskih zajednica tek su jedan tip specijalnih knjižnica u koje ubrajamo i bolničke, zatvorske, muzejske i druge knjižnice) knjižnice vjerskih zajednica smatramo da ne treba na ovaj način izdvajati niti definirati u Zakonu (niti na ovom mjestu), ako se to isto ne čini s drugim tipovima specijalnih knjižnica. U skladu s time, iz Zakona je potom potrebno ukloniti sve dijelove u kojima se spominju knjižnice vjerskih zajednica. Nadalje, pokretna knjižnica je jedna od mogućih ustrojbenih jedinica knjižnice (uz knjižničnu stanicu i stacionar) pa bi trebalo ili definirati i njih ili izbaciti pokretne knjižnice. Ukoliko se pak odluči zadržati definicija pokretnih knjižnica, predlaže se preformulacija definicije koja je usklađena s važećim Standardnima za pokretne knjižnice koji su sastavni dio Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999 (9.6.1999). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice i pokretne knjižnice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
510 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 3 Alineja: 1 Prijedlog izmjena: U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, organizacije i davanja na korištenje informacija i knjižnične građe te organizacije raznolikih programa, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini Obrazloženje: U definiciju knjižnične djelatnost ulaze i programi koji nisu nužno vezani za korištenje fonda i organizaciju i pristup informacijama. Smatramo da bi definiciji trebalo proširiti i uskladiti sa svim djelatnostima koje knjižnice obavljaju Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
511 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 2 Alineja: 3 Prijedlog izmjena: Ovim zakonom se … osigurava dostupnost informacija, knjižnične građe i usluga radi jačanja kompetencija građana Republike Hrvatske za aktivno sudjelovanje u razvoju informacijskog društva i napredak gospodarstva Obrazloženje: Knjižnična djelatnost obuhvaća više od osiguravanja dostupnosti informacija i knjižnične građe. Smatramo da su knjižnične usluge dio knjižničnih djelatnosti koje bi također trebale biti obuhvaćene ovim člankom Nije prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
512 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Zajedničko i usuglašeno mišljenje - Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, - Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru, - Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Članak: 1 Stavak: 2 Prijedlog izmjena: Knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Obrazloženje: Predlaže se da se osim knjižnične građe, i knjižnična djelatnost navede kao „od interesa su za Republiku Hrvatsku“ kako je to i navedeno u trenutno važećem zakonu Prihvaćen Prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku
513 Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica, predsjednica Komisije za izgradnju i opremu knjižnica HKD-a / Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, u cijelosti podržavam prijedlog Hrvvatskoga knjižničarskog društva sadržanog u tekstu 'Primjedbe uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti' kao i zamolbu da se predloženi Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te temeljem pristiglih primjedbi napravi novi nacrt zakona, koji će biti na razini suvremenosti i potreba hrvatskoga društva, kao i u duhu međunarodnih i domaćih pravila te standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
514 Goran Galinec PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
515 Goran Gradiček PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
516 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE U trenutno važećem Zakonu o knjižnicama pokazalo se problematičnim što nema nikakvih sankcija za osnivače koji ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze, kao ni za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju odredbu Zakona o obvezi organiziranja knjižnične djelatnosti na svom području, stoga predlažemo da se predvide sankcije i za te kategorije. Prijedlog nadopune (ubaciti novi članak): Novčanom kaznom od ____________ kaznit će se: - jedinica lokalne samouprave koja ne osigura knjižnične usluge svojim građanima u skladu s čl. 11. ovog Zakona - osnivač knjižnice koji ne osigura sredstva za rad knjižnica u skladu s čl. 30. ovog Zakona Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
517 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Podržavam komentar HKD-a: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
518 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. stavak 3.: s obzirom da su voditelji matičnih službi zaposlenici ustanova, sredstva za plaće treba osiguravati u skladu s važećim radnopravnim propisima u ustanovama. Prijedlog izmjene: (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu, uključujući sredstva za plaće voditelja matične službe u skladu s kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu ustanova u kojima su voditelji matične službe zaposleni. Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog je već sadržan u stavku 3. ovoga članka.
519 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Tko su stručni knjižničarski djelatnici? U Zakonu je potrebno navesti stručna knjižničarska zvanja, a posebnim pravilnikom propisati način njihova stjecanja. Prijedlog nadopune članka 32.: Prenijeti članke 34.-36. iz postojećeg Zakona o knjižnicama. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
520 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. : zašto nije potrebno knjižničarsko zvanje (akademsko ili stručno) za ravnatelja knjižnice? Koje su prednosti osoba koje imaju diplomu iz područja društvenih znanosti u odnosu na osobe s knjižničarskim zvanjem? Zašto uopće ograničavati u tom slučaju izbor na osobe s diplomom iz društvenih znanosti - koja je logika iza toga? S obzirom da se ovim stavkom ne traži da ravnatelj ima formalno menadžersko obrazovanje, smatram da bi bilo nužno zadržati obvezu knjižničarskog zvanja, imajući u vidu poznavanje tehnologije rada u knjižnicama. Prijedlog izmjene: Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, smjer knjižničarstva, ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara ili ekvivalent definiran posebnim pravilnikom o knjižničarskim zvanjima, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
521 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Stavak 1. Nezgodna je formulacija da treba osigurati rad stručnih djelatnika. Potrebno je osigurati određen broj stručnih knjičnih djelatnika! Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se.Cilj je osigurati rad stručnih djelatnika koji se zapošljavaju sukladno posebnim propisima.
522 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Stavak 4. : kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatram da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Prijedlog izmjene: (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, županije su dužne zajedno s općinama i gradovima na svom području osigurati i financirati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu Prihvaćen Prihvaćen.
523 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Ovaj članak unosi zbrku - neprofitna djelatnost kao trgovačko društvo? Podržavam prijedlog i komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
524 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Nije jasno zašto se izdvajaju knjižnice vjerskih zajednica? Podržavam komentar HKD-a: Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Važno je definirati u kojim iznimnim okolnostima jedna knjižnica može obavljati zadaće više vrsta knjižnica. Podržavam komentar HKD-a: IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
525 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Trebalo bi definirati koje su osnovne knjižnične usluge i utvrditi da su besplatne za korisnike, te da su osnivači dužni osigurati besplatno korištenje osnovnih knjižničnih usluga. To je uobičajeno u zakonodavstvu drugih zemalja. Prijedlog novog stavka u članku 6.: Osnovne knjižnične usluge su: korištenje knjižnične građe u prostorima knjižnice, posudba knjižnične građe te korištenje računala i pristup internetu u prostorima knjižnice. Osnovne knjižnične usluge besplatne su za sve registrirane korisnike knjižnice te su osnivači dužni osigurati besplatne osnovne knjižnične usluge na način da financiraju troškove njihova pružanja. Članak 6., stavak 1. Obuhvat knjižnične djelatnosti: treba dodati još nekoliko točaka radi preciznijeg definiranja obuhvata knjižnične djelatnosti Prijedlog dodatka: - informacijsko opismenjavanje građana - educiranje građana o korištenju tehnologija i platformi za pohranu, prenošenje i reprodukciju jezičnog, slikovnog, zvučnog i multimedijskog sadržaja u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog, stručnog ili zabavnog karaktera - izgradnju usluga za javnost na načelu jednakosti i slobodnog pristupa informacijama - organizaciju stručnih skupova i javnih manifestacija Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
526 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak 3: Komentar: s obzirom da u trenutno važećim propisima o autorskim pravima javna djelatnost knjižnica nije dovoljno zaštićena, predlažemo da se u ovom stavku spomene i pravo na slobodan pristup informacijama. Prijedlog izmjene: (3) U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava, uz uvažavanje javne djelatnosti knjižnica, prava javnosti na informiranje i prava na slobodan pristup informacijama. Nije prihvaćen Odbijeno. Zakonom o autorskim i srodnim pravima nije ograničeno pravo na slobodan pristup informacijama već kopiranje i neovlašteno korištenje građe bez odobrenja autora.
527 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog definicija knjižnične djelatnosti i knjižnične građe: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje knjižničnog fonda, osiguravanja jednakog i slobodnog pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama za građane, promicanja kulture čitanja i svih oblika pismenosti, omogućavanja cjeloživotnog obrazovanja, smanjivanja digitalne nejednakosti, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj demokratskog društva u cjelini. Komentar: s obzirom na raznolikost oblika knjižnične građe i brze promjene u tom segmentu, predlažem dodati riječ “multimedijski” u opis knjižnične građe, kao i riječ “sadržaj” umjesto dokument. Prijedlog izmjene: knjižnična građa je svaki jezični, slikovni, zvučni i multimedijski sadržaj u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog, stručnog ili zabavnog karaktera, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima. Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
528 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ovdje navedene definicije nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, podržavam prijedlog HKD-a: Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Djelomično prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
529 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. U postojećem zakonu knjižnična djelatnost je od interesa za RH. Sama knjižnična građa, bez stručne djelatnosti koja njome upravlja i daje je na korištenje javnosti, ne znači mnogo. Podržavam izmjene i komentare HKD-a: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
530 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Postojeći Zakon o knjižnicama star je više od 20 godina, i struka je doista iščekivala novi prijedlog, želeći regulirati sve ono što nam se u trenutno važećem zakonu pokazalo nedovoljno dobro riješenim te naravno osuvremeniti zakon u skladu s razvojem struke. Međutim, dobili smo prijedlog zakona koji uvelike ruši što se desetljećima brižljivo gradilo, a s druge strane niti priznaje razvoj struke niti predviđa ikakve razvojne iskorake. Primljeno na znanje Novim Nacrtom prijedloga Zakona nije narušen niti jedan do sada postavljen standard u knjižničarskoj struci. Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
531 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Svaka promjena i svaki razvoj zahtijeva određena sredstva. Ovakva tvrdnja na samom početku je omalovažavajuća za struku. Podržavam stav Hrvatskog knjižničarskog društva: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Primljeno na znanje Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
532 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Promjene koje su se dodgodile u struci i samom opsegu djelatnosti struke, a koje su u ovom uvodnom dijelu najavljene, u samom tekstu Zakona nisu uopće spomenute. Tekst Zakona nije usklađen s međunarodnim dokumentima, što je nužno učiniti, kao i navesti relevantne međunarodne dokumente koji će se u prijedlogu teksta Zakona koristiti,. Primljeno na znanje Ne postoji konkretan prijedlog predlagatelja.
533 Gorana Tuškan, Komisija za narodne knjižnice PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam zaključak Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva: Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
534 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na predloženi zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta: "Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnog je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama ispunjavaju svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u društvu. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. S obzirom da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da prijedlog zakona mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni „mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta“. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja „kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo ko