Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
2 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
3 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
4 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
5 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
6 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
7 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
8 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
9 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
10 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
11 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
12 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
13 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
14 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
15 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
16 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
17 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
18 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
19 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
20 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
21 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
22 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
23 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
24 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Razmotreno. Ne prihvaća se . Navedeni članci usklađeni su sa mišljenjima struke na brojnim sastancima.
25 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
26 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. 40. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
27 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
28 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog.
29 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
30 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
31 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
32 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
33 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
34 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
35 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
36 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
37 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
38 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
39 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
40 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
41 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
42 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
43 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
44 Zrinka Udiljak Bugarinovski I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
45 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
46 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva: II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima.
47 Zrinka Udiljak Bugarinovski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam komentar Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručno odbor HKD-a da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
48 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Postoji Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015.-2020. Nije prihvaćen Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
49 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. U stavak (3) treba DODATI standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
50 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Članak 47. BRISATI OBRAZLOŽENJE Ove kaznene odredbe trebaju biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti, jer se tiču nakladnika i tiskara. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
51 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Podržavamo prijedlog Knjižnica grada Zagreba o BRISANJU stavka (3) s navedenim obrazloženjem, odnosno neusklađenosti s odredbama Prekršajnog zakona. Nije prihvaćen Prihvaćen.
52 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Podržavamo prijedlog i smatramo da treba dodati stavak (5): Općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu. OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
53 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Podržavamo prijedlog da: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
54 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Primjedba na stavak (3): Nije jasno kako STRUČNI nadzor nad radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice može obavljati Hrvatsko knjižnično vijeće čiji članovi samo manjim dijelom, prema prijedlogu zakona, dolaze iz stručne knjižničarske zajednice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer Hrvatsko knjižnično vijeće prema ovom Zakonu čine istaknuti stručnjaci iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti.
55 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Stavak (1) treba glasiti: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. Prihvaćen Prihvaćen.
56 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. Stavak (1) BRISATI, odnosno uskladiti s prethodnim sugestijama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
57 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. BRISATI - pitanje obveznog primjerka treba biti dio zakona o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
58 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. BRISATI članak 40. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
59 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Slažemo se s prijedlogom da se čl. 39. dopuni i izmijeni tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. Dopuniti tj. napisati stavak (2): (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
60 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
61 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, omogućavao je trajan aktivan doprinos struke u uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative tj. predlaganja. Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. Nije prihvaćen U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
62 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Predlažemo izmjenu stavka (2) da glasi: Po jednog člana Hrvatskog knjižničnog vijeća imenuju ministar nadležan za kulture te ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dok Hrvatsko knjižničarsko društvo imenuje tri člana. Izabrani članovi HKV-a između sebe biraju predsjednika, sukladno odredbama poslovnika o radu HKV-a. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
63 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Prijedlog zakona pridonosi marginaliziranju knjižničarske struke načinom izbora članova HKV-a te nedemokratičnosti imenovanjem predsjednika HKV-a. Do sada je HKD imalo 3 člana u HKV- koji su između sebe birali predsjednika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
64 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Članak 36. treba glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
65 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Stavak (2) treba dopuniti da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi. OBRAZLOŽENJE: Potrebna je drugačija kategorizacija sadržaja matične djelatnosti temeljena na analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
66 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Prijedlog zakona nije dosljedan. Člankom 34. stavak (1) definirane su knjižnice koje čine knjižnični sustav. Primjerice, u Članku 8. pored nabrojanih vrsta spominju se i knjižnice vjerskih zajednica, dok ih u Članku 34. stavak (1) nema, kao da nisu dio sustava. Također nije jasno da li sve ostale nabrojane vrste knjižnice u različitim člancima u ovom prijedlogu Zakona bez obzira na osnivača i način osnivanja (privatne knjižnice, knjižnice kao udruge, zaklade, zadruge, trgovačka društva i sl.) čine knjižnični sustav i koji su mehanizmi provedbe da sustav funkcionira obzirom da navedeni pojavni oblici funkcioniraju prema različitim zakonima i različitim načinima vođenja financijskog poslovanja. Nije prihvaćen Odbijeno. Knjižnice vjerskih zajednica brisane i teksta zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice. Knjižnični sustav RH čine knjižnice koje se dijele prema sadržaju i namjeni knjižničnog fonda, te u knjižnični sustav spadaju sve knjižnice neovisno o pravnom obliku u kojem su osnovane.
67 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Predlažemo da stavak (1) glasi: Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. U stavak (2) dodati: - usklađivanje konzorcijske nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
68 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Stavak (1) treba glasiti: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stavak (2): Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Stavak (3): BRISATI Stavak (4): Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
69 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI U prijedlog Zakona neophodno je uvrstiti stručna knjižnična zvanja kao što je u postojećem Zakonu. Nomenklatura zvanja jedno od temeljnih odrednica svake profesije pa tako i knjižničarske. Način stjecanja zvanja može se propisati pravilnikom ali zvanja moraju i trebaju biti navedena u Zakonu. Prihvaćen Uvjeti i način stjecanja zvanja propisuju se pravilnikom u skladu s razvojem struke i pravnom stečevinom.
70 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. BRISATI Čl. 31. OBRAZLOŽENJE: Oblici osnivanja knjižnica kao udruga, zaklada, zadruga i trgovačkih društva nisu niti potrebni niti prihvatljivi, jer destabiliziraju knjižnični sustav. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
71 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Predlažemo dopunu i izmjenu Članka 30. da glasi: (1) Sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu knjižnične građe, sredstva za programe, materijalne troškove, kao i sredstva za investicije, investicijsko održavanje i opremanje. (2) Sredstva za plaće osiguravaju, ovisno o vrsti knjižnica, osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (3) Sredstva za nabavu knjižnične građe i pristup izvorima informacija koji nisu besplatni namjenski za tu svrhu osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnih ministarstava. (4) Sredstva za posebne programe (informatizacija knjižnica, usluge bibliobusa, kulturno-animacijski i drugi programi,) osiguravaju osnivači, Republika Hrvatska i županije a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (5) Sredstva za materijalne troškove osiguravaju osnivači. (6) Sredstva za investicijsko održavanje i opremanje knjižnica namještajem i računalima osiguravaju osnivači i Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva. (7) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se dijelom i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (8) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
72 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Stavak (1) treba izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
73 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Odredba iz stavka (1) da osnivač osigurava sredstva za plaće ne može se primijeniti na sve vrste knjižnica. Primjerice, sredstva za plaće školskim knjižničarima osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U prijedlogu zakona sredstva za nabavu građe se ne spominju. Podsjećamo da je knjižnična građa, prema Članku 1, stavku (2) ovog prijedloga zakona "... od interesa ... za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu"(!). Prihvaćen Prihvaćeno.
74 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Stavak (1) izmijeniti da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće VII. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: U većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, stoga voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova i mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci (odgovarajuće VII. razini obrazovanja, tj. diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
75 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Prijedlog stavka (2): Knjižnica u sastavu ima voditelja i stručno/knjižnično vijeće osim u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. OBRAZLOŽENJE: U školskim knjižnicama uglavnom je zaposlena jedan knjižničar. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu.
76 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Članak 22. stavak (2) treba glasiti: Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
77 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Odredba da za ravnatelja može biti imenovana osoba bez bilo kakvih stručnih i teoretskih znanja iz područja knjižničarstva, bez uvjetovanja da je stručno knjižnično zvanje potrebno steći u propisanom roku povlači za sobom nebrojene posljedice. U velikom broju manjih općinskih knjižnica ravnatelji su ujedno i jedini djelatnici knjižnice. U tom slučaju netko tko nema stručnog knjižničnog obrazovanja ne može obavljati knjižničnu djelatnost te se ne može govoriti o razvoju struke (kao što predlagatelj u prijedlogu zakona navodi), već o negiranju knjižničarske struke i sustavnoj deprofesionalizaciji. Dok je, primjerice, u Zakonu o arhivima navedeno da ravnatelj treba imati položen stručni ispit iz arhivske struke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
78 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Predlažemo: Ravnateljem narodne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja knjižničarstva, najmanje pet godina rada u knjižnici i odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
79 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. Podržavamo prijedloge da Članak 20 glasi: (1) Samostalnom knjižnicom upravlja ravnatelj. (2) Ravnatelj predstavlja i zastupa samostalnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (3) Ako samostalna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 19. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice.
80 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. DOPUNITI: ‒ donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒ razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒ utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice (prema prijedlogu većina članova UV nisu stručnjaci u području knjižničarstva). Potrebno je da nadziru provođenje donesenih planova. Prihvaćen Dodano je u stavku 2. da prijedlog akata iz stavka 1. predlaže ravnatelj.
81 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Predlažemo BRISANJE Stavka (3). Nije prihvaćen Predlagatelj nije obrazložio prijedlog.
82 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakon o knjižnicama gotovo je identičan prijedlogu Zakonu o muzejima i ne uzima obzir osobitosti knjižničarske djelatnosti. U oba (prijedloga) zakona građu je definirana da je od posebnog interesa i pod zaštitom Republike Hrvatske. No, za razliku od muzejske građe koja se trajno čuva, knjižnična građa obuhvaća najrazličitije pojavne oblike (slikovnice, stripove, ilustrirane knjige, društvene igre, igračke, neknjižnu građu....) posuđuje se korisnicima, podložna je trošenju i knjižnice su dužne provoditi redovite otpise u skladnu s Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe. Vrijednu knjižničnu građu koja jest od posebnog interesa za RH ne posjeduju sve vrste knjižnica niti svaka knjižnica. Prema tome od posebnog interesa u Zakonu o knjižnicama može biti samo knjižnična djelatnost koja podrazumijeva građu, usluge, programe, rad stručnog knjižničnog osoblja i sve druge aspekte rada knjižnica u službi zajednice. U knjižnicama bilo koje vrste (školske, narodne, visokoškolske, specijalne i dr.) gotovo sav fond je stručno obrađen, unesen u računalnu bazu s podacima dostupnim u online katalogu i skupnim katalozima. Stoga se ne može na isti način ne može tretirati građa/ fond u ova dva zakona. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
83 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Slažemo se s prijedlogom da stavak (2) glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač.
84 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Stavak (1) treba glasiti: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice.
85 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (2) BRISATI . Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
86 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Stavak (1) treba glasiti: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: U prijedlogu zakona nekoliko puta se različito definira javna knjižnica (ponekad kao isključivo samostalnu: čl. 3. i čl. 17., a ponekad kao knjižnica u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu RH (čl. 10.)). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
87 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Stavak (2) treba glasiti: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Termin "knjižnice na visokim učilištima" zamijenjen je terminom "visokoškolske...knjižnice". Prihvaćen Prihvaćeno.
88 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Smatramo da Upisnik treba ostati u nadležnosti Ministarstva kulture u kojem postoji Sektor za muzejsku i knjižničnu djelatnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
89 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Stavak (3) treba glasiti: Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
90 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Stavak (2) izmijeniti i navesti da Standarde iz stavka 1. ovog članka "za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuje ministar nadležan za kulturu za narodne knjižnice, za školske,..., a za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost.
91 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Stavak (3) izmijeniti: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. Nije prihvaćen Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
92 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Predlažemo da stavak (2) glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Prihvaćen Prihvaćen.
93 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. U stavku (1) navedeni su uvjeti koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice, no stručni knjižničarski djelatnici nisu definirani zakonom. Nije prihvaćen Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
94 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Podržavamo prijedlog HKD-a da stavak (1) glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
95 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. BRISATI u potpunosti, jer razrađuje čl 9. koje je potrebno mijenjati. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
96 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. U potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva da Članak 9. treba glasiti onako kako je propisano u Člancima 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. OBRAZLOŽENJE: Važećim Zakonom (prema čl. 4. i 5.) knjižnice funkcioniraju kao ustanove, samostalne ili u sastavu koje su osnovale javnopravne ili druge domaće pravne ili fizičke osobe. Nepotrebnom je podjela knjižnica na "javne" i "privatne". Dovoljna je podjela na samostalne i one u sastavu. Uvođenjem "privatnih knjižnica" kao da se pokušava poremetiti usklađeni ustroj usklađen prema standardima. Također se slažemo na neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: koje su jednom predstavljene kao ustrojstvena jedinica, a u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
97 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažemo stavak (2) BRISATI ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovakva nedorečenost i izraz "prema potrebi" ostavlja prostor za manipulacije, primjerice omogućava smanjivanje broja knjižnica, zatvaranje knjižnica pod "izgovorom" da je takvo što moguće zakonom, a da korisnici i zajednica neće ostati bez usluga knjižnice, jer će to preuzeti druga knjižnica. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
98 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Stavak (1) bi trebao glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv koji odgovara međunarodnoj, UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nepotrebno je mijenjati termine koji se koriste u hrvatskom i svjetskom knjižničarstvu. Slažemo se s iznesenim mišljenjem HKD-a da je nejasan pojam knjižnice "vjerskih zajednica" (mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, kao i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja). To je i svojevrsna diskriminacija i ideološko obilježavanje knjižnice koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Slažemo se da je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
99 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. treba glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46.. U potpunosti nedostaje poglavlje o zaštiti knjižnične građe u prijedlogu Zakona. Odredba koje su u prijedlogu zakona su neprecizne, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Prijedlog spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
100 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Slažemo se i podržavamo prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva kako bi trebao glasiti Stavak (1). OBRAZLOŽENJE: Treba istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima (i korisnicima s posebnim potrebama). Knjižnice su inicijatori i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podržavaju razvoj pojedinca i društva u cjelini. U stavku su izostavljena bibliometrijska istraživanja, što je izuzetno važno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe (izgradnja fonda) važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i svakako to treba spomenuti. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
101 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST Podržavamo komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
102 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Slažemo se s prijedlogom da Stavak (3) treba BRISATI. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
103 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (2) treba glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. PODRŽAVAMO OBRAZLOŽENJE HKD-a Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
104 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak (1) treba glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.
105 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. BRISATI OBRAZLOŽENJE: Pri korištenju termina iz područja knjižničarstva potrebno je držati se UNESCO-ovih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata navedenog područja, kao i standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine. U Republici Hrvatskoj je knjižničarska terminologija usklađena i općeprihvaćena. U ovom članku treba definirati vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. Većina definicija navedenih u prijedlogu zakona je pogrešna ili neprikladan. Zakonom se definiraju pojmovi u knjižničarstvu, oni su definirani dokumentima UNESCO-a, IFLA-inim međunarodnim dokumentima, kao i postojećom tradicijom knjižničarske terminologije u RH koja se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodnim i u Hrvatskoj prihvaćenim standardom HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Također se slažemo s komentarom HKD-a da je uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, može imati prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, koje za sobom povlači konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3. – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
106 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Podržavamo ranije prijedloge prema kojima: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. Nije prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
107 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlažemo dodati stavak (3): Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
108 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Stavak (2) treba glasiti: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: Podržavamo obrazloženje Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva kojim traži izmjenu i dopunu stavka (2). Pojam javne službe, uređene normama upravnog prava, u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Dakle, javni interes se NE MOŽE svesti samo na građu, već on proizlazi iz DJELATNOSTI. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
109 Zagrebačko knjižničarsko društvo I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Stavak (1) treba glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Samo dio knjižnične djelatnosti odnosi se na rad s knjižničnom građom. Knjižnična djelatnost obuhvaća aktivnosti i sadržaje, službe i usluge kojima se potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, a to je omogućeno svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Snaga i utjecaj knjižnične djelatnosti izuzetno je važna u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici, a tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
110 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA BRISATI: Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Slažemo se prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva, jer nemoguće da nije "...potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“. To znači da se zakonom ne namjerava uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu. Međutim može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Prijedlog zakona bez dodatnog financiranja ne potiče razvoj djelatnosti, a očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva i drugo. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
111 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO "Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ..." OBRAZLOŽENJE: U kontekstu zakona, ne može se govoriti o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“. Godine 1850. nije se promijenio način tiskanja, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); s napisanim obrazloženjem ne treba naglašavati 1850 godinu. DODATI: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ Nepotrebno se govori o „sadržaju“ djelatnosti! Upisnik knjižnica već postoji, ne treba ga propisivati. Uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“ kao da knjižnice u sastavu nisu javne. Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. Ponavlja se sve iz poglavlja 2., što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. godine. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano međutim navedeni starosni prag je dogovoren zajedno sa strukom. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
112 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće:..." potrebno je uskladiti s IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Podržavamo primjedbu Hrvatskog knjižničarskog društva, da bi ovdje trebalo istaknuti probleme uočeni u Ocjeni stanja. Mnogo toga je nabrojeno, ali se dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti (toga u prijedlogu zakona uopće nema). Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-ovih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim financiranje je uređeno glavom V. sredstva za rad knjižnica, člankom 31. Isto tako, u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
113 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI DIO: "Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je..." je tek navođenje statistike, bez ocjene stanja, kako je navedeno u naslovu. Nedostaju ocjene stanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
114 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni koji od ovdje spomenuti dokumentI uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog a u nenormativnom dijelu zakona je nemoguće i nesvrsishodno pobrojati sve dokumente uzete u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
115 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI BRISATI: Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. OBRALOŽENJE: Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Prema trenutno važećem zakonu knjižnicama osnivači mogu biti osobe iz javne ili privatne sfere. Svim knjižnicama je omogućeno djelovanje, bez obzira na osnivača, a kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona (posebice čl. 4. i 5.) knjižnice djeluju kao ustanove, samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba) ili kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. U potpunosti podržavamo stav Hrvatskog knjižničarskog društva navedeno obrazloženje, jer je iz Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) vidljivo da su upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica (tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“), stoga je neispravno navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje promjena u prijedlogu zakona, niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebna je podjela knjižnica na "javne" i "privatne" (koje i danas postoje), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvo poboljšanje i usustavljenost struke, već se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Komercijalna djelatnost trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta koji se odnosi na vjerske zajednice. Ostatak primjedbe se ne prihvaća budući da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
116 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju koje se navode da "... su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti" - nisu navedene na odgovarajući način u prijedlogu zakona ili se uopće ne navode. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
117 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Istina je da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u knjižničarskoj struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U prijedlogu zakona to je potkrijepljeno navođenjem pojave digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga, digitalnih repozitorija i dr. No, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Upitno je tko će donijeti standard za digitalizaciju, u prijedlogu zakona nedostaje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (zaštita baštine u digitalnom okruženju...) i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, u članak 12. dodani su standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ostatak odredbi je na odgovarajući način unesen i razrađen Nacrtom prijedloga zakona.
118 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavamo prijedlog o rješavanju statusa Hrvatske knjižnice za slijepe koji treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, a nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica ima, a s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima, slažemo se s prijedlogom da Hrvatskoj knjižnici za slijepe dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnoj razini više od 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Prihvaćen Prihvaćeno, Hrvatska knjižnica za slijepe uređena je glavom V. Nacrta prijedloga zakona.
119 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije naveden osnovni motiv predlagača, također neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona ( Zakon o muzejima, Zakon o arhivima) preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Razmotreno ali se ne prihvaća. Ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon
120 Zagrebačko knjižničarsko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zagrebačko knjižničarsko društvo u potpunosti podržava prijedlog Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva kojim se traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj ne daje konkretne razloge povlačenja Zakona iz procedure, ne daje konkretne prijedloge. Ističe se da je Nacrt prijedloga Zakona prošao stručnu raspravu te da je raspravljen sa brojnim zainteresiranim dionicima.
121 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Prijedlog izmjena: Brisati javnih i staviti knjižnica. Obrazloženje prijedloga: U nacrtu Zakona stoji za članak 32, stavak (1) „Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi.“ Po navedenom znači kako samo u javnim knjižnicama stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova. U ostalim knjižnicama može raditi bilo tko!? Prihvaćen Prihvaćeno. Brisane su javne knjižnice.
122 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK Prijedlog izmjena: Brisati ovo poglavlje iz nacrta Zakona a pitanje obveznog primjerka regulirati Zakonom o obveznom primjerku. Obrazloženje prijedloga: S obzirom na dugogodišnju tradiciju prikupljanja obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj najbolje je ovu problematiku izdvojiti iz ovog Zakona i regulirati posebnim Zakonom o obveznom primjerku. Članci 38 do 42 samo djelomično rješavaju pitanje obveznog primjerka i neprimjenjivi su dok se ne donese Pravilnik o obveznom primjerku. Spuštanje rješavanja ove važne problematike na podzakonski akt nije dobro jer podzakonski akti mogu regulirati isključivo knjižničarsku problematiku. Djelomično prihvaćen Obvezni primjerak će se detaljno urediti pravilnikom, a ovim Zakonom ostavljen je prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine.
123 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Prijedlog izmjena: članak 10 i članak 11 - Potrebno je navesti vrste knjižnica sukladno ISO 2879:2013 i uskladiti ova dva članka. Obrazloženje prijedloga: Neusklađeni su članci 10 i 11 nacrta Zakona: tako u članku 10, stavak (6) stoji „Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao ustrojstvenu jedinicu“ ali u članku 11, stavak (1) „U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova.“ Nije prihvaćen Republika Hrvatska uređuje osnivanje knjižnica u skladu s praksom i razvojem djelatnostima u Hrvatskoj vodeći računa o specifičnostima u RH. II komentar - ne prihvaća se, u jednom i drugom slučaju knjižnica se osniva kao sastavni dio pravih osoba - knjižnice u sastavu.
124 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Prijedlog izmjena: U članku 8 vrste knjižnica – trebala bi biti podjela prema međunarodnom ISO 2789:2013. Obrazloženje prijedloga: Staviti definicije prema ISO 2789:2013. Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova.
125 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Vezano za definiciju javne knjižnice sporan je i članak 4 stavak (2) Prijedlog izmjena – treba brisati „javnih“ i glasi: (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske . Obrazloženje prijedloga: Katalozi knjižnica koje prema odredbama ovog nacrta Zakona nisu javne nije cjelovita najvrijednija knjižnična građe. Što je npr. s knjižničnom građom Instituta za etnologiju i folkloristiku čija je kompletna knjižnična građa i dokumentacija proglašena kulturnim dobrom ili npr. Sveučilišna knjižnica Pula koja prima obvezni primjerak 70 godina – to nije baština samo zato jer one nisu javna knjižnica…. Shodno predloženome treba ispraviti tekst „što se uređuje s predloženim Zakonom“ kao i tekst „Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći“. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
126 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog izmjena u članku 3, značenje određenih pojmova. Sporne su većina definicija. Treba definicije uzeti iz međunarodnog – hrvatskog standarda ISO 2789:2013. Obrazloženje prijedloga: Posebice je sporna definicija javne knjižnice (koja se provlači kroz cijeli nacrt Zakona): Članak 3, točka 3. stoji „javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Prema ovakvoj definiciji obuhvaćane su samo: narodne knjižnice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, dvije sveučilišne knjižnice (Rijeka i Split) te Znanstvenu knjižnicu u Zadru (samo oko 180 knjižnica). Ako se MK poziva na europske i svjetske dokumente onda se za definicije knjižnica trebala koristiti međunarodnim standardom (koji je i hrvatski standard) ISO 2789:2013. Izvadak za definiciju public library=javna knjižnica=narodna knjižnica Definicija iz Standarda ISO 2789:2013: 2.1.10 public library general library that is open to the public and that serves the whole population of a local or regional community and is usually financed, in whole or in part, from public funds Note 1 to entry: A public library is defined as open to the public, even if its services are primarily intended for a particular part of the population to be served, such as children, visually impaired persons, or hospital patients. Its basic services are free of charge or available for a subsidized fee. This definition includes services provided to schools by a public library organization and services provided to public libraries in a region by a regional organization. Mogući prijevod: narodna knjižnica opća knjižnica koja služi cjelokupnoj populaciji lokalne ili regionalne zajednice, a obično se djelomično ili u potpunosti financira iz javnih fondova NAPOMENA 2 Narodna knjižnica može biti namijenjena najširoj korisničkoj populaciji, ili posebnim grupama korisnika, kao što su djeca, slabovidne osobe, bolnički pacijenti ili zatvorenici. Njene osnovne usluge su besplatne ili dostupne uz subvencioniranu pristojbu. Ova definicija obuhvaća usluge koje školama pruža narodna knjižnica i usluge koje narodnim knjižnicama iz određene regije, pružaju regionalne organizacije. Drugi prijedlog izmjena (ako se ne mijenja definicija javne knjižnice):Uz JAVNE KNJIŽNICE dodati ili KNJIŽNICA U SASTAVU JAVNE INSTITUCIJE. Prihvaćen Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, uključujući i definiciju narodne knjižnice, definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
127 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Prijedlog izmjena u članku 1, stavak (2) umjesto formulacije „knjižnična građa od interesa RH“ staviti „knjižnična djelatnost od interesa RH“. Obrazloženje prijedloga: U važećem Zakonu o knjižnicama knjižnična je djelatnost od interesa RH. U nacrtu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti knjižnična je građa od interesa RH. Konačno je promijenjen naziv zakona ali se zanemarilo da je djelatnost širi pojam koji osim građe obuhvaća i njezinu obradu, zaštitu, digitalizaciju i omogućavanje dostupnosti građe korisnicima. To je, kao cjelina, svakako od interesa RH. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
128 Zagorka Majstorović I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Prijedlog izmjena: članak 50, stavak (3) - dodati važeće standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
129 Vlatka Buneta PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva vezano uz prijedlog zakona te zahtjev da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave. Temeljem pristiglih primjedbi potrebno je napraviti novi nacrt zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
130 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog zakona treba povući iz procedure i u novi prijedlog zakona unijeti između ostalih i sljedeće izmjene koje se odnose na status školskih knjižničara: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja trebali bi zajednički donositi ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to onaj pri AZOO. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Prijedloga zakona iz procedure. Prema Prijedlogu zakona stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
131 Višnja Tepeš I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32 potrebna je izmjena i dopuna Stavka 4: Pravilnik o stručnim knjižničnim zvanjima te uvjete i način njihova stjecanja zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog HKV-a i HUŠK-a. Nadalje, do sada su školski knjižničari polagali dva stručna ispita, te se ovaj problem mora riješiti budućim Pravilnikom u suradnji dvaju ministarstava na način da se jasno definira kako su školski knjižničari obvezni položiti jedan (1) stručni ispit i to pri AZOO. Nije prihvaćen Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
132 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Uz podršku očitovanju Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu, posebno naglašavam da:"Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
133 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
134 Višnja Tepeš PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
135 Višnja Tepeš I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32., st. 1 Apsolutno je nedopustivo ne navesti knjižničarska zvanja: pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Članak 32., st. 4 Obavezno izmijeniti i nadopuniti: Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. U Pravilniku se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći na način da se jasno definira kako je obveza školskih knjižničara polaganje jednog (1) stručnog ispita pri AZOO, a za ostale knjižničare također polaganje jednog (1) stručnog ispita NSK. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
136 Višnja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskog knjižničarskog društva i slažem se s prijedlogom da se Zakon povuče iz procedure i vrati na doradu u cilju izrade novog prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
137 Violeta Lukač PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Čitajući Prijedlog slažem se sa svim izmjenama i predlažem ovaj prijedlog TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA: Članak 23. Stavak 2. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Komentar: Školska knjižnica je također knjižnica u sastavu koja ima najčešće samo jednog zaposlenog knjižničara pa ne može stajati da knjižnica u sastavu u pravilu ima stručno vijeće. Predlažemo izmjenu: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. Stručno vijeće se ne osniva jedino u slučajevima kada je voditelj ujedno i jedini zaposleni u knjižnici. Time bi i školski knjižničari konačno dobili status voditelja kao i kolege u visokoškolskim knjižnicama. Primljeno na znanje Odredba je izmijenjena na način da stručno vijeće imaju knjižnice koje imaju više od 5 zaposlenih.
138 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
139 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati Prihvaćen Prihvaćeno
140 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog.
141 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
142 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno,
143 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
144 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
145 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
146 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
147 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
148 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
149 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
150 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
151 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
152 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
153 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
154 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
155 Viktorija Tomšić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
156 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
157 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Ujedno su u članak 12. dodani standardi za digitalnu knjižnicu te je određeno tko donosi iste, a člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona je jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica. Vezano uz primjedbu da financiranje nije propisano, upućujemo na članak 31. Nacrta prijedloga zakona. Nadalje, za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Naglašavamo da se pravna forma osnivanja ne može ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica.
158 Viktorija Tomšić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se sa zaključcima HKD-a vezano za prijedlog ovog Zakona. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Nije prihvaćen Primljeno na znanje, ne prihvaća se budući da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati.
159 Vikica Semenski PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
160 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
161 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41. a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
162 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
163 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
164 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
165 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
166 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Nije prihvaćen Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
167 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. Prihvaćen Prihvaćeno. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
168 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
169 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
170 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
171 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
172 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
173 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri1-3 osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
174 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
175 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
176 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
177 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
178 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
179 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Smatramo da članovi Upravnog vijeća moraju biti osobe sa završenim visokim obrazovanjem radi obavljanja dužnosti iz područja djelatnosti Upravnog vijeća.
180 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač
181 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice.
182 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
183 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
184 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
185 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
186 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi odnosno nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
187 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost Ne prihvaća se prijedlog da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
188 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Nije prihvaćen Razmotreno i nije prihvaćeno, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
189 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen
190 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. Nije prihvaćen Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
191 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
192 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
193 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
194 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
195 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
196 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
197 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
198 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
199 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
200 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
201 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prihvaćen Prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe regulirana je člankom 44. Zakona.
202 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
203 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
204 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
205 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
206 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
207 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
208 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, međutim Nacrt prijedloga zakona rađen je u dogovoru s radnom skupinom i knjižničarskom strukom.
209 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog. Nenormativni dio Nacrta prijedloga zakona koji se tiče ocjene stanja je djelomično mijenjan.
210 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. Prihvaćen Ocjena stanja preuređena na način da su uzeti u obzir relevantni dokumenti iz područja knjižničarske struke.
211 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, odredbe koje se odnose na knjižnice vjerskih zajednica su brisane. Međutim, što se tiče pravne forme osnivanja, ista se ne može se ograničiti, pa tako ni zabraniti osnivanje privatnih knjižnica, stoga su privatne knjižnice izrijekom navedene. Vezano uz primjedbu za imenovanje ravnatelja javne knjižnice, navedeni članak je dopunjen na način da je potrebno da osoba ispunjava uvjete iz pravilnika kojim se propisuju stručna zvanja u knjižničarskoj struci.
212 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje međutim nije dan konkretan prijedlog.
213 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zaštita knjižnične građe je regulirana posebnom glavom Nacrta prijedloga zakona. Međutim netočan je navod da za digitalizaciju nije navedeno tko donosi standard budući da je člankom 6. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona jasno navedeno da su prilikom obavljanja digitalizacije knjižnične građe iz svojih zbirki knjižnice dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 12. stavka 2. u kojem se navodi tko donosi standarde za pojedine vrste knjižnica.
214 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe Prihvaćen Prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe su razrađene u posebnoj glavi V. Nacrta prijedloga zakona, u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
215 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog. Što se tiče zvanja, ukazujemo na činjenicu da su knjižničarska zvanja brojna kao i da su u bliskoj budućnosti izvjesne njihove izmjene. Ako bi se odredbe o uvjetima unosile u Zakon, svakom izmjenom uvjeta ili nazivlja zvanja morao bi se mijenjati Zakon. Također napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ukazalo ovom ministarstvu da je tijekom 2018. godine planirana izrada novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, cilj koje je smanjenje broja reguliranih profesija, odnosno s Popisa reguliranih profesija potrebno je izostaviti profesije koje nisu u skladu s definicijom regulirane profesije prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15). S tim u vezi stručna zvanja u knjižničarskoj struci biti će potrebno mijenjati.
216 Vesna Ivanković PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
217 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Članak 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - predlaže i unaprjeđuje standarde i propise od značenja za knjižničnu djelatnost - daje prijedloge, preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže i daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice te knjižnice nacionalnih manjina Nije prihvaćen Odbijeno. Knjižnice nacionalnih manjina nisu posebno istaknute jer se radi o zbirkama knjižnične grade unutar narodnih knjižnica. Uveden termin visokoškolske knjižnice umjesto knjižnice na visokim učilištima.
219 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Članak 32. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
220 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak 15. (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne, specijalne i manjinske knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
221 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. (3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
222 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Članak 13. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena odredba usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
223 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne, manjinske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
224 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Članak 11. (1) U školskim ustanovama, visokoškolskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjižnice djeluju kao sastavni dio ustanova. Nije prihvaćen Odbijeno. Postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
225 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna, knjižnica vjerske zajednice te knjižnica nacionalne manjine. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Umjesto pojma "knjižnica na visokom učilištu" prihvaćen je pojam "visokoškolska" knjižnica. Knjižnica vjerske zajednice brisana je iz teksta Zakona, a knjižnica nacionalne manjine nije istaknuta u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Ovakva formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke.
226 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
227 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: stručnu obradu i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku Nije prihvaćen Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija.
228 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. 1.knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje, sređivanja i zaštite knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona, a što uključuje i definiciju knjižnične djelatnosti definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
229 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (2) Knjižnična djelatnost i knjižnična građa od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
230 Vesna Ivanković I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i upravljanje knjižnica, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uvjeti i način obavljanja knjižnične djelatnosti detaljno je uređeno u tekstu Zakona.
231 Vanja Jurilj PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Poštovani, Poštovani, u nastavku prilažemo očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je dan na javnu raspravu s molbom za njegovo povlačenje iz dalje procedure i prijedlogom izrade novoga nacrta. Obrazloženje Knjižnična djelatnost od posebnoga je društvenog interesa za Republiku Hrvatsku jer, u skladu s međunarodnim dokumentima i smjernicama, ispunjava svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u zajednici. Da bi u potpunosti mogao ispuniti sve te društveno važne uloge, sustav knjižnica Republike Hrvatske mora biti definiran kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, imati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti te kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Nažalost, prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne ispunjava niti jedan od neophodnih ciljeva: ne promatra i ne definira knjižnice Republike Hrvatske kao povezani sustav, ne definira načine koji osiguravaju njegovu učinkovitost, ne osigurava ravnomjerne infrastrukturne preduvjete i ne određuje kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu. Budući da ne osigurava niti jedan od elemenata neophodnih za funkcioniranje knjižnica i knjižnične djelatnosti, a k tome ne poštuje ni postojeće međunarodne profesionalne standarde i terminologiju, mišljenja smo da Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti mora biti u potpunosti povučen iz dalje procedure, a umjesto njega izrađen novi prijedlog utemeljen na profesionalnim načelima i usklađen sa strateškim ciljevima razvoja društva. Zastupamo i stav da bi prije donošenja zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti bilo neophodno donijeti Nacionalnu strategiju razvoja knjižnica i knjižnične djelatnosti koja bi bila usklađena s već donesenom Nacionalnom strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Samo tako doneseni i usklađeni dokumenti mogli bi osigurati zakonodavni okvir koji omogućava ne samo razvoj knjižnične djelatnosti, nego i njeno potpuno i svrsishodno sudjelovanje u ostvarenju društva kakvo želimo! Vjerujemo da to i jest cilj donošenja svih zakonodavnih dokumenata! Školske knjižnice u Prijedlogu zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Prema važećim nacionalnim (Nacionalni okvirni kurikulum) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest), školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj 2016. je djelovalo 1768 knjižnica od kojih su njih 1217 knjižnice osnovnih i srednjih škola, što čini 70 % ukupnoga broja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Od 3380 zaposlenih na stručnim poslovima u svim knjižnicama 1329 knjižničara ili 40 % radi u školskim knjižnicama. Školski knjižničari su i među najobrazovanijima u struci (preko 93 % ima potrebnu visoku stručnu spremu, završen studij bibliotekarstva i pedagoške kompetencije). Bez obzira na veliku ulogu školskih knjižnica u ukupnome odgojno-obrazovanom sustavu definiranu Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, na veliku ulogu školskih knjižnica u Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja i na njihovu nadmoćnu zastupljenost u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske, školske knjižnice nisu niti u jednom bitnom segmentu zastupljene u predloženom zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću. Prijedlog S obzirom na značajnu obrazovnu ulogu svih knjižnica, a naročito na činjenicu da najbrojnije knjižnice u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske imaju prvenstveno obrazovnu ulogu (sve osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske knjižnice, a velikim dijelom i Nacionalna i sveučilišna knjižnica), smatramo da je neophodan snažniji angažman i utjecaj Ministarstva znanosti i obrazovanja na donošenje zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebala bi kreirati oba ministarstva uz potporu Hrvatskog knjižničnog vijeća i profesionalnih udruženja - Hrvatskog knjižničarskog društva koje zastupa interese svih vrsta knjižnica i Hrvatske udruge školskih knjižničara koja zagovara interese školskih knjižnica i knjižničara. Hrvatska udruga školskih knjižničara je brojem članova, aktivnostima u Međunarodnoj udruzi školskih knjižničara (IASL-u), s predstavnicima u najvišim svjetskim stručnim tijelima, IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice i zajedničkom IFLA/IASL-ovom radnom tijelu, a prije svega svakodnevnim iskustvom svojih predstavnika u neposrednom radu u školskim knjižnicama, apsolutno kompetentna zastupati i zagovarati interese djelatnosti školskih knjižnica i njenih knjižničara. Samo dokument koji svim vrstama knjižnica, kao i knjižničarima zaposlenim u njima, omogućava podjednake uvjete rada i razvoja može biti preduvjet za razvoj knjižničnog sustava Hrvatske. Vjerujemo da će i taj napor, s ciljem stvaranja zaista kvalitetnog dokumenta za sve knjižnice i knjižničare Hrvatske, biti učinjen zbog njihova značaja u odgoju i obrazovanju, osiguranju ekonomskog razvoja i očuvanju kulturnog identiteta! S poštovanjem, Članovi Upravnoga odbora Hrvatske udruge školskih knjižničara: Anica Tkalčević, dr.sc. Korina Udina, Goranka Braim Vlahović, Beata Doko, Tanja Radiković i Vedran Škarica Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Članica IFLA/IASL-ovog radnog tijela Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Nacrt prijedloga zakona napravljen je uz konzultacije Ministarstva znanosti i obrazovanja te drugih brojnih zainteresiranih dionika. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
232 Valentina Strelar Dananić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
233 Valentina Mikec PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ovakav Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je neprihvatljiv i podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva da se povuče iz saborske procedure nakon javne rasprave, te da se napravi novi nacrt zakona prema pravilima i standardima struke, te potrebama društva. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
234 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 53. Dodati čl. 54., koji glasi: Odredbe ovog zakona koje se odnose na reguliranje obveznog primjerka primjenjivat će se do donošenja Zakona o obveznom primjerku. Nije prihvaćen Obvezni primjerak reguliran je odredbama Zakona na drugačiji način nego do sada, te će iste stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
235 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
236 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
237 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
238 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Članak 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:……… IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati: 5) općina i grad koji nisu osnovali i financirali narodnu knjižnicu iz članka 11. st. 2. ovoga Zakona godinu dana od njegovog stupanja na snagu OBRAZLOŽENJE Člankom 11. propisana je navedena obveza općina i gradova s više od 3000 stanovnika da osnuju narodnu knjižnicu, ali ne i bilo kakva sankcija u slučaju da je ne osnuju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da su obveze osnivača propisane ovim Zakonom i Zakonom o lokalnoj i (područnoj) regionalnoj samoupravi, prema kojem osnivanje ustanova u kulturi potpada pod samoupravni djelokrug. Sankcije za osnivača predviđene su u odredbama o nadzoru.
239 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
240 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
241 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
242 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
243 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. Članak 40... (1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. (2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. (3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
244 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
245 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. Članak 38.. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
246 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Djelomično prihvaćen Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove, sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
247 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra. Članak 37. - Ne prihvaća se iz razloga što članove Hrvatskog knjižničnog vijeća moraju imenovati središnja tijela državne uprave u čijem djelokrugu su knjižnice te relevantne institucije u tom području.
248 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Prihvaćen Ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo ministra kulture te nije tijelo državne uprave i ne može predlagati već samo savjetovati odnosno davati mišljenja. U odnosu na stručnost sastava ne stoji iznesena tvrdnja budući da članak 38. naglašava da član Vijeća može biti samo istaknuti stručnjak iz područja knjižničarske djelatnosti.
249 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
250 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
251 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
252 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
253 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
254 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
255 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela. Člankom 21. je propisano koje knjižnice obvezno imaju stručno vijeće.
256 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
257 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
258 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
259 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
260 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(3)... Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Nije prihvaćen Stavak 1. Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice. Stavak 2. Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač. Stavak 3. Predlagatelj ne obrazlaže prijedlog.
261 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
262 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Članak. 15 (2)... Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 15., st. 2. treba izmijeniti tako da glasi: Odluku o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno.
263 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
264 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se Standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
265 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
266 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
267 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10…. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
268 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
269 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
270 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
271 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
272 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
273 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona.Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
274 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
275 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
276 Tomislav Staničić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
277 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
278 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Odredbe o Hrvatskoj knjižnici za slijepe unesene su u Zakon, a što se tiče primjedbe da muzejska, knjižnična i arhivska djelatnost nisu identične, a da postoje odredbe koje ih uređuj na identičan način, ističe se da su i javni muzeji i javne knjižnice i državni arhivi ustanove tako da je valjalo prihvatiti rješenja koja se odnose na njihovu organizaciju, a temelje na Zakonu o ustanovama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti koje se uređuju podzakonskim propisima.
279 Tomislav Staničić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
280 Tomislav Silić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam stavove Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
281 Tomislav Silić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam stavove i komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predlažem da se Zakon povuče iz procedure kako bi se izradio novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti! Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
282 Tino Perlain, mag. bibl. PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Članak 32. (1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. - Ne bi trebalo izbacivati nazive od pomoćnog knjižničara do knjižničarskog savjetnika. Ti precizni nazivi služe kako se zakon ne bi iščitavao na pogrešan način. (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. - izbačen je dio rečenice "na prijedlog knjižničarskog vijeća" te dodano " uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje". S jedne strane možda nije loše da dva ministarstva efikasnije surađuju glede knjižničarstva no gdje je ovdje stručno knjižničarsko mišljenje??? Nije prihvaćen Članak 32. stavak 1. U praksi se traži smanjenje reguliranih profesija, a u tijeku je i promjena kvalifikacijskog okvira tako da može doći do promjena naziva pojedinih zvanja pa je potrebna fleksibilnost u uređenju tih pitanja.
283 Tatjana Krpan Mofardin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Primljeno na znanje Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
284 Tatjana Krpan Mofardin PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam i slažem se da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave i na temelju pristiglih primjedbi knjižničara i struke izradi novi prijedlog Zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
285 Svjetlana Buljević PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Ne slažem se sa čl. 21., st.2. i st.3. Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti jer smatram da svo osoblje u knjižnici mora biti knjižničarske struke, a osobito je važno da ravnatelj knjižnice ima knjižničarsku struku uz završen drugi studij društvenog usmjerenja. Ako zakonom omogućimo da nam knjižnice vodi osoblje koje ne poznaje struku, možemo samo očekivati veliki pad kvalitete u do sada dobro vođenom i organiziranom knjižničarskom sustavu RH. Stoga predlažem da st. 2. i st. 3. čl. 21. glase ovako „Za ravnatelja se može imenovati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci te stručne, radne i organizacijske sposobnosti temeljem kojih se može očekivati da će uspješno voditi Knjižnicu i da ispunjava ostale uvjete određene zakonom. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za ravnatelja Knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 1. ovog članka.“ Ne slažem se niti s formulacijom čl. 32-st.1.Prijedloga Zakona jer sadašnji važeći Zakon u čl.34.st.1. jasno navodi tko treba obavljati stručne poslove u knjižnicama. Zbog velikih manjkavosti Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a osobito zbog degradacije struke, jer bez stručnih ljudi nema nikakvog unaprijeđenja knjižnične djelatnosti, u potpunosti se slažem sa Zaključnom odredbom Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborke procedure te da se temeljem pristiglih primjedbi, napravi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Prihvaćen Prihvaća se.
286 Sveučilište u Zadru I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti ne može ostati na razini „stručni knjižničarski djelatnici“ jer je termin neprecizan, a zakon treba biti nedvosmislen i jasan. Ovaj zakon mora definirati zanimanje, odnosno kvalifikacije stručnih djelatnika koji nose tu djelatnost kao što su (primjerice): knjižničarski pomoćnik, pomoćni knjižničar, knjižničar kao središnje stručno zvanje, te viša stručna zvanja. Pravilnikom se dodatno (a to mu je i funkcija) uređuje i regulira način stjecanja tih kvalifikacija. To je posebice važno zbog usuglašavanja s reguliranim profesijama. U protivnom se knjižnična djelatnost vraća desetljećima unazad, u vrijeme kada su stručni djelatnici u knjižnicama bili priučavani za rad u knjižnicama (u nedostatku visokoškolskog obrazovanja i primjerenih studijskih programa) te su svoju stručnost stjecali na tečajevima, doškolovanjima i edukacijama izvan visokoškolskih institucija. Zakonom se moraju odrediti stručni djelatnici koje „nose struku“, pogotovo u Hrvatskoj kao zemlji koja je u posljednjim desetljećima dostigla standarde propisane i proklamirane međunarodnim dokumentima, a ne dopustiti vraćanje u vrijeme kada kod nas nisu postojali akreditirani studijski programi za stručne djelatnike u knjižnicama. Navedeno ne isključuje i druge potrebne profile u knjižnicama, ovisno o vrsti knjižnice i njezinoj ulozi. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
287 Sveučilište u Zadru PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Prijedlog Zakona ne rješava funkcioniranje knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj jer je nedosljedan, nesustavan, unosi terminološku zbrku i ne akceptira postojeće međunarodne dokumente i domaća dostignuća struke. Nije ga moguće komentirati po člancima, jer oni polaze od nedorađenih polazišta, a i ovakvi kakvi jesu, često nisu usklađeni ni unutar samog prijedloga. Stječe se dojam da je namjera bila urediti pitanje narodnih knjižnica, a ne svih knjižnica u sustavu i cjelovite knjižnične djelatnosti. Prijedlog bi trebao krenuti od postojećeg zakona u kojem je trebalo urediti neke zastarjele stvari – postojeći je zakon aktualniji i precizniji od ovog prijedloga Zakona koji sugerira daleko niži standard za knjižničnu djelatnost nego je to bilo prije više desetaka godina. 1. Terminologija općenito unosi nered u cijeli sustav jer se iste riječi/pojmovi koriste u različitim značenjima i kontekstima (npr. javno je ponekad u značenju suprotnosti privatnom, a drugi put u značenju narodne knjižnice). Vrste knjižnica treba uskladiti s međunarodnom klasifikacijom i ustaljenom hrvatskom praksom. 2. Postavka da su zbirke od javnog interesa za RH, a ne knjižnična djelatnost kao što bi trebalo biti, može imati dalekosežne negativne posljedice. Zbirke same po sebi nemaju smisla ako se izdvajaju iz konteksta djelatnosti koja osigurava njihovu opstojnost u namjeni i svrsi, a to uključuje cjelokupnu knjižničnu djelatnost, a ne zbirke (fizičke?) same po sebi. 3. Prijedlog Zakona pisan je gotovo isključivo za narodne knjižnice, izuzev dijela o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i spominjanja drugih vrsta knjižnica usputno i ne dosljedno, unatoč činjenici da je gotovo 3/4 sveukupnog broja knjižnica u Republici Hrvatskoj te njihovi materijalni i humani resursi nisu narodne knjižnice (najviše je školskih i visokoškolskih) koje se od narodnih razlikuju i po funkciji i po uslugama, što posljedično utječe i na stručne aspekte rada i njihovo funkcioniranje. 4. U ocjeni stanja zanemareno je da se usluge za korisnike ne tiču samo fizičke građe, nego ponajprije pristupa, obrade i postupanja s informacijama, neovisno o nositelju informacije (formatu i mediju). Prijedlog Zakona u potpunosti zanemaruje činjenicu da knjižničari ne rade (samo) s fizičkim objektima (građom) - takav loš pristup provlači se kroz cijeli tekst. To je posebice vidljivo s obzirom na djelatnost i usluge visokoškolskih knjižnica, pa se tako zanemaruje njihova uloga u obrazovanju korisnika (znanstvenika i studenata) i znanstvenoj komunikaciji koja uključuje digitalne repozitorije, digitalno znanstveno izdavaštvo i rad s raznim vrstama informacijskih sustava. Sve što se odnosi na uporabu novih tehnologija u okviru knjižnične djelatnosti dodano je „kao ukras“, sporadično i često na neodgovarajućim mjestima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
288 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Do sada je prema postojećem Zakonu o knjižnicama, u poglavlju XII o Kaznenim odredbama kažnjavana samo ona fizička osoba iz izdavaštva koja se nije pridržavala odredbi o obveznom primjerku, vidi čl. 50. Kazne su se odnosile na knjižnice, i na odgovorne osobe u knjižnici, odnosno pravne osobe u čijem se sastavu nalazi knjižnica, vidi čl. 51. U prijedlogu novoga zakona, radi prekršaja iz članka 46, st. 1, novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova, vidi čl. 46, st. 2. Objašnjenje: Kažnjava se neobavljanje sljedećih poslova: neprikupljanja statističkih podatke o svom poslovanju i unošenja u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri NSK, zbog nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe te redovitog provođenja postupak revizije i otpisa građe, nezakonitog, ilegalnog obavljanja knjižnične djelatnosti te zbog onemogućavanja uvida u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora, S obzirom na vrstu poslova čije neobavljanje podliježe kažnjavanju, fizička osoba iz članka 46, st.1 je knjižničarski djelatnik, najčešće diplomirani knjižničar. Nije slučajno da je kazna za navedene prekršaje u visini njegove mjesečne plaće. Ovdje treba istaknuti da neobavljanje poslova iz čl. 46., st. 1 najčešće ne ovisi o fizičkoj osobi. Ne mogu se prikupiti podaci ukoliko ih druge fizičke osobe nisu izradile, ne mogu se pokrenuti poslova koji prethodno, nisu timski organizirani. Puno je više prekršaja koje fizička osoba može u knjižnici sama uraditi, za njih biti direktno odgovorna. Ozbiljno bi trebalo kažnjavati zbog otuđenja ili namjernog uništavanja knjižnične građe i opreme, lošeg ophođenja prema korisnicima, kolegama itd. Predlaže se: Ova odredba iz čl. 46 smatra se presedanom i treba je odbaciti kao neprihvatljiv prijedlog novoga zakona o knjižnicama. Prihvaćen Prihvaćen.
289 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. Čl. 34, stavak 1. (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica se ne navode kao dio Knjižničnog sustava RH, izuzev ako nisu, prema važećem zakonu, u skupini specijalnih knjižnica. Novi zakon bi trebao pojasniti pripadaju li knjižnice vjerskih zajednica skupini specijalnih knjižnica ili su izlučene kao još jedna posebna skupina koja je u Knjižničnom sustavu Republike Hrvatske. Navedeni tekst ovog prijedloga zakona navodi na zaključak da su knjižnice vjerskih zajednica 'izbačene' iz Knjižničnog sustava RH. Usvajanjem ovog prijedloga zakona Republika Hrvatska bi se odrekla kulturnog blaga i ozakonila nebrigu i nenadzor nad njim, i u konačnici ubrzala njegovo propadanje. Ozakonjenje kulturocida nije i ne može biti interes građana Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Odbijeno. Odredba o knjižnicama vjerskih zajednica je brisana iz teksta Zakona jer iste spadaju u specijalne knjižnice.
290 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12. Stavak 1. i 2. (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - program rada i razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Komentar : Intencija da se knjižnice vjerskih zajednica izdvoje iz skupine specijalnih knjižnica? Što je s njihovim standardima „knjižnica vjerskih zajednica“? Prihvaćen Prihvaćen
291 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. , stavak 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. KOMENTAR : Ovdje su knjižnice vjerskih zajednica izdvojene iz skupine specijalnih knjižnica u posebnu skupinu! Prihvaćen Prihvaćeno. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
292 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Čl. 3, stavak 5. 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti Komentar : Knjižnice vjerskih zajednica posjeduju vjerojatno primarno građu s vjerskom tematikom dostupnu javnosti. Većina samostanskih knjižnica posjeduje i značajan broj inkunabula, stariju građu na latinskom i drugim jezicima, rukopisnu građu ,dokumente, matice, karte. notnu građu itd., … i njeguju zbirku Croatica. Njihov fond bi trebalo biti od interesa za Republiku Hrvatsku koja skrbi o knjižnoj građi kao dijelu svoje baštine. Mnogi samostani i njihove knjižnice kroz povijest su bili rasadište pismenosti i kulture diljem Hrvatske. Mnogi nemaju sređen fond i prostor za pohranu, stoga njihova građa nije dostupna javnosti. Prihvaćen Prihvaćeno. Točka 5. članka 3. Nacrta prijedloga zakona je brisana, a knjižnična građa vjerskih zajednica koja ima status kulturnog dobra razrađena je među odredbama kojima se uređuje zaštita knjižnične građe.
293 Sveučilišna knjižnica u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. … Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. … Komentar : Prema postojećem Zakonu o knjižnicama, knjižnice vjerskih zajednica pripadaju skupni specijalnih knjižnica i sukladno tome pripadaju im sva njihova prava, stoga navedena ocjena nije istinita. Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice. Komentar : Specijalne knjižnice, skupina kojoj pripadaju i vjerske knjižnice, dio su knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Zašto se u prijedlogu novog zakona izdvajaju u posebnu skupinu i prestaju biti dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske? To je nedopustivo jer u svojim zbirkama čuvaju neprocjenjivo kulturno dobro i važnu povijesnu građu. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, …. . Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), …. . Komentar : U statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2016. godinu navode se podaci o djelovanju 1768 knjižnica u RH od kojih je 146 specijalnih knjižnica s 223 zaposlenika. U tom broju specijalnih knjižnica, podrazumijeva se da udio imaju i „vjerske“ jer su prema važećem Zakonu o knjižnicama dio te skupine. Prihvaćen Prihvaćeno i preuređeno.
294 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. ČLANAK 42. (3): Nakladnik digitalne građe ima pravo odrediti uvjete pristupa, ali je dužan dopustiti minimalnu razinu pristupa u „prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i ostalih sedam knjižnica koje primaju i obvezni primjerak u tiskanom obliku …“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su promijenjene s obzirom na nove tehnologije.
295 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. ČLANAK 40: komentar: ne postoji definicija depozitne knjižnice, odnosno odluka o tome koje bi to knjižnice bile, a taj se pojam spominje i u trenutnom zakonu i u ovom nacrtu. Dostupnost OP-a u svim sveučilišnim knjižnicama nezamjenjiva je potpora obrazovnom i znanstvenom radu na cijelom području RH. Kako zakonodavac nije obvezan donijeti neki budući Zakon o obveznom primjerku, ne može se rješenje tako važnog pitanja prebaciti na zakon kojeg možda nikada neće ni biti. Prijedlog – (1)Nakladnik je dužan dostaviti …“devet obveznih primjeraka, od kojih Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava dva, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, kao i u Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.“ Nije prihvaćen Nije prihvaćeno. Obvezni primjerak se skuplja u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe, a ne radi dostupnosti građe.
296 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. ČLANAK 39: predlažemo dodati i svrhu „potpora znanstveno-istraživačkoj djelatnosti“ Primljeno na znanje Temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
297 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. KOMENTAR ČLANKA 38: nedostaje definicija obveznog primjerka, a opseg građe na koju se odnosi može se definirati u Pravilniku, kao što se primjećuje u komentaru Sveučilišne knjižnice Rijeka PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje.“ Prihvaćen Obvezni primjerak definiran u članku 3. Nacrta prijedloga Zakona.
298 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave.
299 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 37. STAVAK 1. I 2. (1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižničarstva. (2)Po jednog člana imenuju: - ministar nadležan za kulturu, - ministar nadležan za prosvjetu, - ministar nadležan za znanost, te - Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske. Tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na to da sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi.
300 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 36. Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi knjižnične djelatnosti su u djelokrugu Ministarstva kulture sukladno zakonu kojim se uređuje djelokrug rada središnjih tijela državne uprave a Hrvatsko knjižnično vijeće ne može predlagati opće akte ministru jer bi to bilo suprotno Zakonu o sustavu državne uprave koji propisuje ovlasti ministra.
301 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. KOMENTAR U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. Prihvaćen Prihvaćeno.
302 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 35, STAVAK 1. I 4. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen Prihvaćeno
303 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 32, STAVAK 1. I 2. (1)Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
304 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 31, STAVAK 1. (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. Prihvaćen Ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
305 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 30. (1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. (2) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za zaštitu knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra osiguravaju se iz državnog proračuna. (5) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Zaštita knjižne građe je regulirana člankom 44. ovog Zakona.
306 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 21, STAVAK 2. I 3. (2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja informacijskih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Tako imenovani ravnatelj je dužan ispuniti uvjete iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet godina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
307 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 20. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 20, STAVAK 1. (1) Javnom knjižnicom upravlja upravno vijeće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Članaci 34. i 35. Zakona o ustanovama propisuju da se unutarnje ustrojstvo ustanove uređujestatutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju te da ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kako je Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti poseban zakon, njime je moguće propisati drugačije upravljanje. S obzirom da je ravnatelj osoba koja je odgovorna za rad knjižnice važno mu je dati i ovlast upravljanja knjižnicom, a upravno vijeće također kroz svoje zakonom mu dane ovlasti, ima značajan utjecaj na rad i poslovanje knjižnice.
308 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
309 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 18, STAVAK 2. (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Prihvaćen Prihvaćeno
310 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 13, STAVAK 2. (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne knjižnice ministar nadležan za kulturu, na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - za specijalne knjižnice ministar nadležan za kulturu, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za djelatnost ustanove u čijem su sastavu, te na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske i znanstvene knjižnice ministar nadležan za znanost i obrazovanje na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se primjedba da se standardi donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
311 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 8, STAVAK 1. (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena te specijalna. Prihvaćen Uveden pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku.
312 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 7. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima kojima se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
313 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 6, STAVAK 1. (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu ◊odgovarajuću zaštitu knjižnične građe ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i poučavanje korisnika metodama pronalaženja odgovarajuće knjižnične građe i vrednovanja informacijskih izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju knjižničnih usluga ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa. ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Nije prihvaćen Odbijeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija.
314 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: specijalna knjižnica je samostalna knjižnica ili knjižnica u sastavu koja pokriva neku znanstvenu disciplinu ili određeno polje znanja odnosno područje 6. knjižnica vjerske zajednice je specijalna knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 7. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: visokoškolska knjižnica je samostalna knjižnica ili knjižnica u sastavu kojoj je osnivač visoko učilište. 8. UBAČENA NOVA DEFINICIJA: sveučilišna knjižnica je središnja visokoškolska knjižnica na sveučilištu. 9. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 10. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima 11. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 12. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 13. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 14. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 15. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 16. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedene vrste knjižnica su razrađene unutar glave 3. koja se tiče organizacije knjižnica.
315 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Ovim se Zakonom: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja informacijske i drugih pismenosti, vrijednosti kulture i obrazovanja te očuvanja nacionalnog stvaralaštva i kulturnog dobra - osigurava jednaka dostupnost knjižnične građe i informacija radi napretka društva u cjelini - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. Nije prihvaćen Odbijeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona.
316 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, nema razloga da sva knjižnična građa ima zaštitu RH. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
317 Sveučilišna knjižnica u Splitu I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 1, STAVAK 2. (2) Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu.
318 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , O B R A Z L O Ž E N J E Ovo nisu obrazloženja, već skraćeni opisi sadržaja pojedinih članaka. Ne navodi se dakle, zašto je predloženo pojedino rješenje, već se mora ičitavati svaki članak i razmišljati „što je predlagač ovime htio reći“, a većina članaka je nejasna i odredbe se mogu tumačiti na više načina. Primljeno na znanje Obrazloženje je sastavljeno sukladno Nomotehničkim pravilima.
319 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. KOMENTAR: Isti kao i uz članak 13. st. 3 Nije prihvaćen Navedena odredba je usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra.
320 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog doveo bi do poteškoća kod određenja koji ministar bi potpisivao prijedlog dok je ovim zakonskim rješenjem omogućeno sudjelovanje oba ministra.
321 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. KOMENTAR: U stavku 1. treba odvojiti od ostalih pravilnike koje prema našem prijedlogu zajednički donose ministar znanosti i ministar kulture Primljeno na znanje Jasno regulirano tko donosi Pravilnik.
322 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Ministar nadležan za kulturu i Ministar nadležan za znanost i obrazovanje će u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, zajednički donijeti Pravilnik iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona. Sadašnji stavak (2) postaje stavak (3)... itd. Primljeno na znanje Jasno regulirano tko donosi Pravilnik.
323 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. KOMENTAR: U stavku 1., nejasan je pojam knjižnice. Primljeno na znanje Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi.
324 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 48. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice koje su pravne osobe i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Primljeno na znanje Pojam knjižnice u ovom članku odnosi se na sve knjižnice na koje se Zakon odnosi.
325 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. KOMENTAR: Nije potreban detaljni opis svakog nepropisnog postupka kod obveznog primjerka, već opća prekršajna odredba o nepridržavanju obveze dostave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Pravna ili fizička osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja financira i objavljuje odnosno izdaje građu iz članka 40. ovoga Zakona za nedostavljanje pojedinog izdanja pojedinog naslova obveznog primjerka knjižnične građe sukladno čl. 38. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna. (2) Odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 kuna. Nije prihvaćen Sadašnjim člankom jasnije propisane prekršajne odredbe.
327 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. KOMENTAR: U stavku 1. nejasno je, ako se radi o knjižnici u sastavu, kako kazniti i knjižnicu i pravnu osobu u čijem je sastavu knjižnica. Treba dodati stavak 2., u kojem predvidjeti kaznene odredbe za pravnu osobu u kojoj: - knjižnica u sastavu nije ustrojena kao posebna ustrojbena jedinica - se voditelju knjižnice uskraćuje pravo redovitog sudjelovanja u radu formalnog tijela matične ustanove koje raspravlja o knjižničnom poslovanju - pravna osoba provodi knjižničnu djelatnost, a nije je registrirala na trgovačkom sudu, te nije za obavljanje knjižnične ustrojila knjižnicu i osigurala rad stručnog knjižničarskog osoblja, odnosno takvu uslugu ugovorila s drugom knjižnicom koja ima odgovarajuće uvjete. U sadašnjem stavku 3. upitno je treba li za prekršaj neprikupljanja i neunošenja statističkih podataka, nepoduzimanja mjera za zaštitu knjižnične građe i neprovedbu revizije i otpisa, osim čelnika, kazniti i osobu zaduženu za te poslove. Hoće li se samom činjenicom da nisu uneseni statistički podaci, poduzete mjere zaštite, nije provedena revizija, kazniti i osoba koja obavlja te poslove, ukoliko je upozorila čelnika, a čelnik je zabranio unos statističkih podataka, poduzimanje mjera, provedbu revizije... Penalizacija osobe koja nije izvršila radni zadatak rješava se Zakonom o radu, pa ovu odredbu treba brisati. Primljeno na znanje Kod knjižnica u sastavu, za prekršaj je odgovorna pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica, kao i odgovorna osoba u navedenoj pravnoj osobi. Odredba o odgovornosti fizičke osobe je brisana.
328 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica kao pravna osoba, odnosno pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja: 1. nije prikupila statističke podatke o knjižničnom poslovanju i unijela ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prema standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. ovoga Zakona 2. nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provodila postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilnicima iz članka 7. ovoga Zakona 3. ne omogući uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 43. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona. 4. uskraćuje voditelju knjižnice u sastavu pravo sudjelovanja u radu stručnog vijeća matične ustanove, u skladu s odredbom članka 23. stavka 4. ovoga Zakona (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja: 1. nije osigurala obavljanje knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama članka 11. stavka 1, 2. 3. i 4. ovog Zakona 2. obavlja knjižničnu djelatnost, a nije pribavila rješenje o postojanju uvjeta u skladu s odredbom članka 12. stavka 2. ovoga Zakona 3. nije osigurala rad knjižničnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima u skladu s odredbom članka 32. stavka 1. ovog zakona. (3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Prihvaćen Prihvaćeno, smisao odredbe iz Nacrta prijedloga zakona je isti.
329 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. KOMENTAR: Iako Ministarstvo kulture možda lakše provelo stručni nadzor nad zakonitošću rada knjiižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba te obveze lišiti ministarstvo u čijem sustavu djeluju te knjižnice. Ako ostane ovako kako je predloženo, ministarstvo nadležno za znanosti i visokog obrazovanje će još manje nego sada primjećivati da u njegovom sustavu djeluju i knjižnice koje ovdje obavljaju javnu službu. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
330 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
331 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. KOMENTAR: U Stavku 1. i stavku 4. nije jasno zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Stručni nadzor je element matične djelatnosti, pa ga ne može obavljati knjižnica koja nije matična. Ako je razlog ovakvoj odredbi da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
332 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica sukladno pravilniku iz članka 35. stavka 4. ovog Zakona. (4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. Prihvaćen Prihvaćen.
333 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. KOMENTAR: U posljednjem članku o OP-u, potrebno je samo navesti odredbe koje će se regulirati pravilnikom. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisano je da se pravilnikom uređuje postupanje s obveznim primjerkom.
334 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Pravilnikom o obveznom primjerku, ministar nadležan za kulturu će pobliže propisati teritorijalno porijeklo publikacija obveznog primjerka, vrste publikacija koje se dostavljaju, depozitne knjižnice, broj obveznih primjeraka koji se dostavljaju, rokove deponiranja, te prava i obveze deponenata i depozitnih knjižnica u pogledu postupanja s obveznim primjerkom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom se uređuje općenito postupanje s obveznim pravilnikom.
335 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. KOMENTAR: Isti komentar, kao kod prethodnog članka: postupci deponenata su predmet Pravilnika. U članku se koristi se nestručna terminologija. Pravilno je umjesto „Online publikacija“, što označava da se mijenja u realnom vremenu, upotrijebiti „mrežna publikacija“. „On-line“ nije nije isto što i e-knjiga i e-serijska publikacija, jer one mogu biti i na materijalnim nositeljima. Radi se mrežnim publikacijama, koje obuhvaćaju više vrsti građe, a ,mrežne e-knjige i mrežne e-publikacije su samo neke od vrsti mrežne građe. U daljnjem teksta unutar poglavlja o obveznom primjerku treba navesti ostale vrste odrebi koje spadaju u zakon, prema Međunarodnim smjernicama UNESCO-a o obveznom primjerku. Prihvaćen Prihvaćeno.
336 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak i središnja depozitna knjižnica obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (2) U cilju očuvanja i osiguranja pristupa objavljenoj materijalnoj baštini nacije na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, osim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obvezni primjerak se pohranjuje i u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, u depozitnoj knjižnici, koju će, uz prethodnu suglasnost njezinog osnivača, odrediti ministar nadležan za kulturu Pravilnikom iz članka 42. ovog Zakona. (3) Osnivači depozitnih knjižnica odgovorni su za osiguravanje uvjeta za njihovo poslovanje s obveznim primjerkom koji se propisuju Pravilnikom iz članka 38. ovog Zakona. (4) Ministar kulture može depozitnoj knjižnici uskratiti pravo na primanje obveznog primjerka, ako njezin osnivač nije osigurao uvjete iz prethodnog stavka. (5) Depozitne knjižnice kojima su osigurani uvjeti iz prethodnog stavka, odgovorne su za očuvanje predmeta obveznog primjerka. (6) Depozitne knjižnice imaju pravo i dužnost omogućiti javni pristup zbirkama obveznog primjerka u svojem prostoru i putem međuknjižnične posudbe, ali građu nabavljenu obveznim primjerkom ne smiju posuđivati izvan prostora knjižnice (7) Nabava građe obveznim primjerkom smije biti zamjena za druge vidove nabave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Obvezni primjerak se uređuje na novi način sukladno novim tehnologijama i njegovoj svrsi.
337 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. KOMENTAR: Postupci deponenata predmet su podzakonskog akta. Ovdje treba načelno regulirati obvezu dostave obveznog primjerka i potrebu suradnje s NSK. U samoj odredbi kako je predložena, vidi se da NSK više distribuira OP drugim knjižnicama, već se svi troškovi dostave prenose na izdavače. Primljeno na znanje Nema jasnog prijedloga.
338 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 40. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Deponenti obveznog primjerka (dalje: Deponenti) su nakladnici koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaju ili proizvode tiskane publikacije, publikacije u drugim materijalnim oblicima, odnosno elektroničke publikacije u materijalnom ili mrežnom obliku. (2) Deponenti su dužni besplatno i o svome trošku dostavljati obvezni primjerak nacionalnoj instituciji odgovornoj za obvezni primjerak sukladno ovom Zakonu i Pravilniku iz članka 38. ovog Zakona. (3) Deponenti i nacionalna institucija odgovorna za obvezni primjerak međusobno surađuju u cilju unaprjeđenja vidljivosti i raspoloživosti publikacija dostavljenih u depozit.“ Nije prihvaćen Nije prihvaćeno. Navedeni članak je dogovoren s predstavnicima struke.
339 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. KOMENTAR: Svrha obveznog primjerka cjelovito je iskazana u UNESCO –vim smjernicama i treba je u cijelosti ugraditi u Zakon. UNESCO-ve smjernice izričito navode da se model obveznog primjerka mora uspostaviti na nacionalnoj razini, što ne isključuje mogućnost da niže upravne razine same razvijaju interne sustave obveznog primjerka. Stoga propisivanje izgradnje regionalnih zbirki s nacionalne razinem, nije u skladu sa Smjernicama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe o obveznom primjerku su sukladne UNESCO-vim smjernicama.
340 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra, - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije, - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj, - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
341 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. KOMENTAR: Ovo nije definicija obveznog primjerka (treba je je unijeti na početku zakona), već obuhvat, koji je postavljen preširoko i neusklađen s međunarodnim klasifikacijama. Prema međunarodnim smjernicama, obuhvat se ne regulira općim zakonom, nego pravilnikom. Umjesto obuhvata, ovdje treba definirati predmet obveznog primjerka Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
342 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Predmet obveznog primjerka su sve vrste publikacija namijenjene javnosti, uključujući i one na elektroničkom fizičkom i mrežnom mediju, osim onih koje su isključene Pravilnikom o obveznom primjerku, koji na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležna za znanost i obrazovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba ovog članka regulirana je u suglasnosti s knjižničarskom strukom.
343 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. KOMENTAR: S obzirom da je 76% knjižnica i 54% zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatsko knjižnično vijeće ne bi trebalo biti samo tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture, već i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. Prihvaćen U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost.
344 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. (1) Hrvatsko knjižnično vijeće je međuresorsko savjetodavno tijelo ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanja, koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu odredbama ovog zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture ili ministarstvo nadležno za poslove znanosti i i obrazovanja. (2) Hrvatsko knjžnično vijeće ustrojava se pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture. Prihvaćen U Hrvatskom knjižničnom vijeću nalazi se i predstavnik ministarstva nadležnog za znanost.
345 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. U stavku 2. , sukladno analizi prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. U stavku 3., ostavlja se općenito rješenje da se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koje se pokazalo lošim, jer se sredstva osiguravaju samo na poziciji Ministarstva kulture i to samo za matične narodne knjižnice. Treba navesti na kojoj poziciji DP-a se osiguravaju sredstva za koje vrste matičnih knjižnica. U stavku 4. treba propisati da oba ministra zajednički donose Pravilnik o matičnoj djelatnosti, a ne samo ministar kulture, jer u sustavu znanosti i visokog obrazovanja djeluje 76% knjižnica i 54% zaposlenih. Djelomično prihvaćen Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade pravilnika kojom se uređuje matična djelatnost, a prihvaćeno je da navedeni pravilnik donosi ministar kulture uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje jer dva ministra zajednički ne mogu donijeti pravilnik.
346 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. (2) Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Repubike Hrvatske - funkcionalnu integraciju elemenata poslovanja uključenih knjižnica na načelu racionalnog korištenja materijalnih i ljudskih resursa na području matičnosti (3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji ministarstva u okviru kojeg se financira redovita djelatnost matične knjižnice. (4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji zajednički donose ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Razmotreno. Ovaj prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade Pravilnika kojim se uređuje matična djelatnost i kojim će biti detaljnije razrađen navedeni zakonski članak.
347 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. KOMENTAR: U stavku 1., podsustave treba ujednačiti sa standardom ISO 2789., a posebno imenovati podsustave specijalnih knjižnica, s obzirom na različitu resornu nadležnost. Sveučilišne knjižnice su knjižnice visokih učilišta, a znanstvene knjižnice su vrsta specijalnih knjižnica. U stavku 2. treba lektorirati tekst. Nisu knjižničarske zbirke, nego knjižnične zbirke. Nabava je dio izgradnje zbirki. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke.
348 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava, u koji se povezuju podsustavi narodnih,školskih, knjižnica visokih učilišta i specijalnih knjižnica. Unutar podsustava specijalnih knjižnica posebno se izdvajaju znanstvene knjižice, knjižnice vlasti, zdravstvene, poslovne, knjižnice medija, regionalne, muzejske, arhivske, knjižnice vjerskih zajednica i druge specijalne knjižnice. (2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: - usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica što se provodi kroz matičnu djelatnost - nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - standardizacije i usklađivanja postupaka u izgradnji knjižničnih zbirki, obradi i protoku građe i informacija - izgrađivanja središnjih upisnika, skupnih kataloga i drugih baza podataka, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalnog repozitorija hrvatske izdavačke produkcije. - razvitka mrežnih informacijskih usluga - usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanju programa edukacije - jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Zakon ne regulira detaljno materiju kako je predloženo već će se isto urediti Standardima. U stavku 2. izmijenjen termin - knjižnične zbirke.
349 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. KOMENTAR: U stavku 1. bitno je da stručne knjižničarske poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a to se ne propisuje. U stavku 2., ako ministar daje isključivo viša zvanja, znači li to da se temeljna knjižničarska zvanja stječu samim školovanjem u području knjižnične i informacijske znanosti? Trenutno svaki studij knjižničarstva daje drugačije akademsko zvanje. Trebalo bi ostati „na prijedlog“, a ne „uz mišljenje“ Hrvatskog knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
350 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Stručne knjižničarske poslove u javnim knjižnicama obavljaju osobe koje su stekle odgovarajuća knjižničarska zvanja sukladno pravilniku iz stavka 4. ovoga članka. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
351 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. KOMENTAR: U stavku 1. Potrebno je regulirati redovite izdatke knjižnice koje treba financirati osnivač kao redovitu djelatnost knjižice, kao što je najavljeno u uvodnim objašnjenjima. Redovita djelatnost po standardu HRN ISO 2789:2014, uključuje nabavu građe, a isključuje investicije (kapitalna ulaganja). U stavak 2. treba uključiti i sredstva za kapitalna ulaganja. U stavak 4. potrebno je dodati i odredbu o ugovornom financiranju knjižnične djelatnosti za škole, visoka učilišta i znanstvene institute, kao što je to učinjeno za narodne knjižnice. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva.
352 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Sredstva za redovitu djelatnost knjižnica osigurava osnivač, a uključuju sredstva za nabavu knjižnične građe (uključujući licence), sredstva za plaće i naknade osoblju te sredstva za materijal, usluge i ostale rashode poslovanja, uključujući tekuće i investicijsko održavanje i redovitu zamjenu uredske i komunikacijske opreme i namještaja. (2) Sredstva za kapitalna ulaganja i posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe (3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. (4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovog Zakona dužne su osigurati škole, visoka učilišta i znanstveni instituti na koje se ove odredbe odnose, a sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 6. i 7. dužni su osigurati općine i gradovi te županijena koje se ove odredbe odnose. Primljeno na znanje Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
353 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. KOMENTAR: Po Zakonu o radu, jednog člana upravnog vijeća mora birati radničko vijeće. Nije prihvaćen Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi.
354 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 28. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od devet članova od kojih po tri imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, dva bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda zaposlenika, a jedan je predstavnik radnika kojeg imenuje i opoziva radničko vijeće. Nije prihvaćen Odbijeno. Odbijeno iz razloga jer Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao specijalni zakon derogira opći zakon kojim se uređuju radni odnosi.
355 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. KOMENTAR: U stavku 1. je nejasno zašto sve ostale knjižnice obavljaju „knjižničnu djelatnost“, a NSK „knjižničnu I INFORMACIJSKU djelatnost“. Ili svugdje dodati „i informacijsku“, ili to ovdje brisati. Nije prihvaćen U smislu ovog Zakona pojam "knjižnična djelatnost" obuhvaća organiziranje i pružanje javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija, slijedom navedenoga informacijska djelatnost obuhvaćena je navedenim pojmom. NSK je krovna institucija za knjižnice, uz opće zadaće propisane ovim Zakonom obavlja i posebne zadaće, između ostalog, obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta te djelatnost središnjeg knjižno-informacijskog sustava.
356 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 25. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Nije prihvaćen NSK je krovna institucija za knjižnice, uz opće zadaće propisane ovim Zakonom obavlja i posebne zadaće, između ostalog, obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta te djelatnost središnjeg knjižno-informacijskog sustava.
357 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. KOMENTAR: Knjižnicu ne treba voditi osoba koja nije završila znanstveni studij. S obzirom da se ne traži kvalifikacija iz knjižnične struke, ravnatelj koji nije knjižničarske struke, ne može biti stručni voditelj knjižnice. Članak 37. Zakona o ustanovama u tom slučaju predviđa razdvajanje poslovodne funkcije i funkcije vođenja stručnog rada, a u članku 46. za taj slučaj predviđa uvođenje Stručnog voditelja knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
358 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Prijedlog novog teksta: (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. (4) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice. (5) Ravnatelj knjižnice koji ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja ujedno je i stručni voditelj knjižnice. (6) Ukoliko ravnatelj knjižnice nema stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja, Upravno vijeće Knjižnice dužno je imenovati Stručnog voditelja knjižnice iz reda knjižničnog osoblja, koji e ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. (7) Stručni voditelj Knjižnice vodi stručni rad ustanove, predsjedava stručnom vijeću knjižnice, a imenuje ga i razrješava upravno vijeće ustanove po prethodno pribavljenom mišljenju stručnog vijeća. Stručni voditelj knjižnice redovito sudjeluje u radu Upravnog vijeća knjižnice. (8) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Nije prihvaćen U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
359 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. KOMENTAR: Točka 1. i 2. :Umjesto formulacije „plan rada i razvitka knjižnice“, Bolje bi bilo držati se formulacije iz Zakona o ustanovama, kao bi se pokrile sve varijante naziva i vremenskog obuhvata takvog dokumenta. Točka 5. Preuska je formulacija da upravno vijeće „utvrđuje način i uvjete korištenja“ knjižnične građe, jer suvremena knjižnica nije fokusirana isključivo na korištenje knjižnične građe, već na pružanje i drugih različitih usluga korisnicima. Točka 6. Upravno vijeće ne treba odlučivati o svakoj promjeni u organiziranju rada, već o općoj organizaciji rada propisanoj odgovarajućim općim aktom Primljeno na znanje Predlagatelj nije predložio ništa konkretno.
360 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Upravno vijeće: - donosi programe rada i razvoja knjižnice - nadzire izvršavanje programa rada i razvoja knjižnice - odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju - donosi statut i druge opće akte - utvrđuje usluge knjižnice i način te uvjete njihovog korištenja. - odlučuje o promjenama u općoj organizaciji rada - obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
361 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. KOMENTAR: U stavku 2., Ravnatelj prisustvuje i često, kao stručni voditelj knjžnice, predlaže odluke Upravnom vijeću, u kojem ne odlučuje. Ukoliko bi mu član njegovog stručnog tima bio nadređen kao član Upravnog vijeća, eventualno neslaganje između ravnatelja i predstavnika stručnog tijela, moglo bi dovesti do blokade u vođenju razvoja knjižnice U stavku 3. U knjižnicama sastavnicama Sveučilišta, kao visokim učilištima koja teže znanstvenoj izvrsnosti, nije primjereno da u upravnom vijeću sudjeluju osobe koje nisu završile znanstveni studij. Djelomično prihvaćen stavak 2. Upravno vijeće nije nadređeno ravnatelju. stavak 3. Prihvaćeno
362 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, a jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi (3) Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. (4) Način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno
363 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. KOMENTAR: S obzirom da je javna knjižnica i ona koja je u sastavu pravne osobe, treba navesti i tijela knjižnice u sastavu Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici.
364 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Tijela javne knjižnice kao pravne osobe su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće. (2) Tijela javne knjižnice u sastavu pravne osobe su: predstojnik odnosno voditelj knjižnice i stručno vijeće. (3) Privatna knjižnica ima tijela porpisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovog zakona. Djelomično prihvaćen Razmotreno i djelomično prihvaćeno. Javna knjižnica je u osnovnim pojmovima definirana kao neprofitna pravna osoba, Za knjižnicu u sastavu predviđen je voditelj knjižnice i stručno vijeće, ako ima više od pet zaposlenih.
365 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. KOMENTAR: U stavku 1. je nejasno sukladno kojem zakonu knjižnica prestaje s radom. Treba se pozvati se na odgovarajuće zakone (Zakon o ustanovama, Zakono o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, ovaj Zakon ...). U stavku 2. je nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu, jer su i one javne knjižnice. Treba izmijeniti nadležnost pojedinog ministarstva s obzirom na resor u kojem djeluje knjižnica. Ministarstvo kulture ne bi trebalo odlučivati npr. o bolničkoj knjižnici. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U članku 14. stavku 1., navodi se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona temeljem kojega je osnovana, a u obrazloženju članka 14. navodi se pozivanje na odgovarajuće zakone: Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zadrugama i drugo. Članak 9. stavak 5. Zakona propisuje da knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu te se stoga ne prihvaća prijedlog da je u članku 14. stavku 2. nepotrebno navoditi knjižnice u sastavu. U članku 14. stavku 2. navodi se da odluku o prestanku i statusnim promjenama knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
366 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama knjižnica u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice vlasti, medija, muzejske, arhivske i knjižnice vjerskih zajednica, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice visokih učilišta, znanstvene, zdravstvene i poslovne knjižnice. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća Prihvaćen Knjižnice vjerskih zajednica su brisane iz teksta Zakona, a knjižnice nacionalnih manjina nisu istaknute u tekstu Zakona, jer se radi o zbirkama knjižnične građe unutar narodnih knjižnica. Umjesto knjižnica na visokim učilištima prihvaćen je termin "visokoškolske" knjižnice, a postojeća formulacija nastala je u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i predstavnicima struke
367 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. KOMENTAR: Iza stavka 1. nedostaje odredba o tome tko predlaže standarde. U stavku 2. Standarde treba donijeti u onom ministarstvu koje pokriva djelatnost kojoj doprinosi pojedina vrsta knjižnice. Nejasno je zašto se u stavku 3. govori o „nacionalnom planu razvitka knjižnica..., a ne o „Strategiji razvoja kinjižnica i knjžnične djelatnosti RH“. Ovakav naziv bi omogućio lakše uključivanje politike knjižničarstva u politiku društvenog razvoja. Zašto ministar nadležan za znanosti i obrazovanje daje samo prethodno mišljenje, kad većina knjižnica i knjižničara u RH djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja? Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 3.. koja se odnosi na Strategiju obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
368 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. (2) Standarde za pojedine vrste knjižnica predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima one vrste knjižnica za koje se donosi standard. (3) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i specijalne knjižnice u kulturnoj i medijskoj djelatnosti te knjižnice vjerskih zajednica, ministar nadležan za kulturu uz prethodno Mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i specijalne knjižnice na području znanosti, javne vlasti, zdravstva i gospodarstva, ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća (4) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem Nacionalne strategije razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice predloženo da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica. Ne prihvaća se dio vezan uz suradnju sa Hrvatskim knjižničarskim društvom i stručnjacima jer suradnju sa strukom nije potrebno propisivati Zakonom.
369 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. KOMENTAR: U stavku 1. „sredstva za rad“ se u ovoj formulaciji mogu različito tumačiti. Treba biti jasno da se misli na financijska sredstva. Treba biti jasno našto se misli pod pod pojomom „Program rada i razvitka“ (sugestija Državne revizije u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka) U stavku 2. nije primjereno da za sve specijalne knjižnice postojanje uvjeta utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. Specijalne knjižnice mogu obavljati svoju djelatnost u različitim sektorima, pa ministarstvo kulture nije uvijek prikladno za utvrđivanje uvjeta (npr. za zdravstvene knjižnice) Djelomično prihvaćen Sredstva za rad su točno definirana Zakonom, a porogram rada i razvitka nije potrebno detaljnije razrađivati, jer je to općepoznti pojam u knjižničarskoj struci. Ministarstvo kulture nadležno je za specijalne knjižnice općeg tipa.
370 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - financijska sredstva za rad - rad stručnih knjižničarskih djelatnika - godišnji program rada i dugoročni plan razvitka. (2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice vlasti, medija, muzejske, arhivske i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice visokih učilišta, znanstvene, zdravstvene i poslovne knjižnice, na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Za ostale vrste knjižnica matična knjižnica predlaže nadležnost ministarstva nadležnog za poslove kulture ili ministarstva nadležnog za poslove znanosti i obrazovanja. Nije prihvaćen Odbijeno jer nije svrishodno navoditi u zakonu sve vrste specijalnih knjižnica s obzirom da broj takvih knjižnica nije ograničen.
371 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. KOMENTAR: Po uzoru na stavke 2. i 3. ovog članka koji se odnose na obvezu osnivanja narodne knjižnice, potrebno je uvesti obvezu škola, visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta da osiguraju knjižnične usluge za svoje zaposlenike, učenike odnosno studente. Nejasna je formulacija stavka 1. da se u školama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima knjžice mogu osnovati „kao sastavni dio ustanova“. Znači li to da školske, knjižnice visokih učilišta i instituta ne mogu biti pravne osobe? Zašto primjerice više visokih učilišta ne bi smjelo osnovati samostalnu knjižnicu? Ukoliko se „sastavni dio“ shvati kao „u sastavu“, to bi značilo da će sveučilišne knjižnice u Rijeci i Splitu izgubiti pravnu osobnost i postati podružnice, odjeli i sl. svojih sveučilišta. Prihvaćen Zakon osigurava uslugu knjižnične djelatnosti za sve ustanove. Zakonom nije propisano da će pojedine knjižnice izgubiti pravnu osobnost već se osigurava pružanje knjižničnih usluga u slučaju osnivanja novih visokoškolskih obrazovnih ustanova.
372 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Brisati stavak 1. Umjesto postojećeg stavka 1. uvesti stavke: (1) Škole i visoka učilišta dužni su osigurati obavljanje knjižnične djelatnosti za svoje zaposlenike i učenike odnosno studente, a javni znanstveni instituti za svoje zaposlenike, u skladu s ovim Zakonom. (2) Škole i visoka učilišta s više od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili više od 500 učenika odnosno studenata te javni znanstveni instituti s više od 40 zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, dužni su osnovati knjižnicu na način opisan u članku 9. ovog Zakona i registrirati knjižničnu djelatnost u sudskom registru. (3) Iznimno od prethodnog stavka, škole, visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu obavljanje knjižnične djelatnosti ugovorno povjeriti drugoj pravnoj osobi koja ima osigurane uvjete za provođenje knjižnične djelatnosti iz čl. 12 st. 1 i 2 ovog Zakona i udovoljava odgovarajućem standardu iz čl. 13. st. 1 ovog Zakona. (4) Škole i visoka učilišta s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentu radnog vremena ili manje od 500 učenika odnosno studenata te znanstveni instituti s manje od 40 zaposlenih u ekvivalentnu radnog vremena, mogu obavljanje knjižnične djelatnosti povjeriti drugoj knjižnici na način opisan u prethodnom stavku. Postojeći stavak (2) postaje stavak (5) itd. Prihvaćen Razmotreno, odredba je usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je nadležno za školstvo i obrazovanje.
373 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. OPĆI KOMENTAR: U stavku 1., javnu knjižnicu može se osnovati i u sastavu pravne osobe u punom ili pretežitom vlasništvu RH. Prihvaćen Ako se knjižnica osniva unutar javnopravne osobe tada i takva knjižnica ima karakter javne knjižnice.
374 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Javnu knjižnicu, kao ustanovu ili ustrojbenu jedinicu u sastavu ustanove, može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Mogućnost osnivanja ustrojbene jedinice u sastavu ustanove već je predviđena ovim zakonom koji omogućava osnivanje knjižnice u sastavu.
375 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo odnosno kao ustrojbena jedinica navedenih pravnih osoba sukladno propisima koji reguliraju njihov ustroj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Prihvaćen Brisan
376 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. KOMENTAR: U ovom članku, iza stavka 1. treba u daljnjim stavcima definirati svaku nabrojanu vrstu knjižnice, kako bi bilo što manje dilema kojoj primarnoj vrsti pripada pojedina knjižnica. Ukoliko je namjera Zakona uskladiti se s međunarodnim dokumentima, podjelu knjižnica treba temeljiti na standardu HRN ISO 2789:2014, a s obzirom na raznolikost specijalnih knjižnica, treba nabrojati podvrste, budući da se po tome može utvditi i pripadnost određenom resoru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovaj članak se odnosi na sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, a njihove uloge se pobliže uređuju standardima.
377 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, knjižnica visokog učilišta i specijalna knjižnica, koja može biti: znanstvena, knjižnica vlasti, zdravstvena, poslovna, knjižnica medija, regionalna, muzejska, arhivska, knjižnica vjerske zajednice i druga specijalna knjižnica. (2) Nacionalna knjižnica je knjižnica odgovorna za pribavljanje i zaštitu primjeraka svih relevantnih dokumenata objavljenih u Republici Hrvatskoj. (3) Narodna knjižnica je opća knjižnica koje je otvorena javnosti i koja služi cjelokupnoj populaciji lokalne ili regionalne zajednice i obično je financirana, u cijelosti ili djelomice, iz javnih izvora. (4) Školska knjižnica je knjižnica vezana za sve tipove škola ispod 6. razine obrazovanja, čija je primarna funkcija da služi učenicima i nastavnicima tih škola. (5) Knjižnica visokog učilišta je knjižnica čija je primarna funkcija da služi studentima, akademskom i stručnom osoblju na sveučilištima i drugim institucijama 6. i više razine obrazovanja. (6) Specijalna knjižnica je knjižnica koja pokriva jednu disciplinu ili posebno područje znanja ili posebni regionalni interes. Uključuje knjižnice koje prvenstveno služe specifičnoj kategoriji korisnika ili su primarno posvećene posebnom obliku dokumenata, kao i knjižnice osnovane od organizacija radi služenja ciljevima njihove djelatnosti. (7) Znanstvena knjižnica je specijalna knjižnica znanstvene institucije. (8) Knjižnica vlasti je specijalna knjižnica koja služi bilo kojoj službi, odjelu ili agenciji vlasti ili parlamentu, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. (9) Zdravstvena knjižnica je specijalna knjižnica koja služi zdravstvenim stručnjacima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. (10) Poslovna knjižnica je specijalna knjižnica koja služi informacijskim potrebama osoblja industrijskih ili poslovnih tvrtki. (11) Knjižnica medija je specijalna knjižnica koja služi medijskim kućama ili izdavačkim organizacijama. (12) Regionalna knjižnica je specijalna knjižnica koja služi određenoj regiji, a koja se ne može opisati kao narodna, školska, knjižnica visokog učilišta ili znanstvene institucije, niti kao dio mreže nacionalne knjižnice. (13) Muzejska knjižnica je specijalna knjižnica muzeja. (14) Arhivska knjižnica je specijalna knjižnica arhiva. (15) Knjižnica vjerske zajednice je specijalna knjižnica religijske institucije. (16) Druga specijalna knjižnica je specijalna knjižnica koja nije navedena u stavcima 7. do 15. ovog članka. Prihvaćen Nomenklatura je prihvaćena i usuglašena sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja a za svaku vrstu knjižnice će biti doneseni standardi te neće doći do konfuzije u razumijevanja pojmova
378 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. KOMENTAR: Nije dobro da isti pravilnik regulira i zaštitu građe i reviziju i otpis, jer su to dvije različite vrste aktivnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sve navedene aktivnosti su donekle povezane.
379 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje revizija i otpis knjižnične građe. (2) Pravilnike iz prethodnog stavka donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
380 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. KOMENTAR: (1) Nabava je sastavni dio izgradnje knjižničnih zbirki. Izostavljena je suvremena knjižnična zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. U knjižničnu građu spadaju i online izvori (mrežni e-izvori), pa ih ne treba dodavati, jer ispada da se knjižnice bave samo materijalnim medijima. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci, knjižnično osoblje, pa ih treba tako navesti. Prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
381 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Knjižnična djelatnost Knjižnična djelatnost obuhvaća: - izgradnju knjižničnih zbirki - stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku - davanje knjižnične građe na korištenje odnosno osiguravanje pristupa knjižničnoj građi, uključujući međuknjižničnu posudbu i dostavu elektroničkih dokumenata - digitalizaciju knjižnične građe - usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe i informacijskih pomagala - vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava - ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
382 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. KOMENTAR: Stavak (2) Treba uzeti u obzir da je građa nastala do 1850. godine često katalogizirana u općim katalozima knjižnice zajedno s građom nastalom iza 1850. Nejasno je jesu li takvi opći katalozi također dio Registra kulturnih dobara ili ne. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
383 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a zapisi ove knjižnične građe u katalozima javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona
384 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. KOMENTAR: S obzirom da ovaj zakon regulira obvezni primjerak Republike Hrvatske, treba dati njegovu definiciju, kao i definiciju drugih pojmova bitnih za institut obveznog primjerka. Točka 3. Definicija javne knjižnice nije ispravna. Knjižnice u sastavu neprofitnih javnih osoba također su javne knjižnice. Točka 8. Definicija knjižnične građe je loša. Nije dobar termin „jezični“ jer jezični dokument može biti i zvučni. Nije spomenut tiskani oblik građe (nije isto što i analogni). Knjižnična građa su i mrežno dostupni e-izvori na kojima knjižnica ima pravo korištenja (licencu), ali ne i vlasništva. Dokument u mrežnom digitalnom obliku ne mora biti proizveden u više primjeraka, već je isti primjerak istovremeno dostupan većem broju korisnika. Definiciju treba bazirati na ISO standardu (def. 2.3.28. u HRN ISO 2789:2014) Točka 10. Definicija knjižnične zbirke je loša. Načela i kriteriji za izgradnju Zbirke ne moraju biti općeprihvaćeni. Točka 11. Što za definiciju nakladnika znači zakonito izdavanje? “? Mnogi režimi su branili izdavanje određenh publikacija, pa su one bile nezakonito izdane. Knjižnice ih svejedno prikupljaju i stavljaju na korištenje. Točka 12. : Izrada, prerada, oblik su irelevatni za definiciju publikacije. Publikaciju određuje iskučivo objavljivanje. Točka 13. Digitalnu tiskarsku matrice ne definira dobrovoljnost njene dostave knjižnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
385 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Prijedlog novog teksta: U ABECEDNI REDOSLIJED DODATI DEFINICIJE: Deponent obveznog primjerka je obveznik dostave obveznog primjerka, pravna i/ili fizička osobe koja proizvodi konačnu verziju publikacije namijenjene javnosti. Depozitna knjižnica je knjižnica koja pohranjuje obvezni primjerak. Obvezni primjerak je obveza nakladnika odnosno proizvođača svih vrsta publikacija, bez obzira na medij, na dostavu i pohranjivanje u depozitnu knjižnicu propisanog broja primjeraka konačne verzije svake publikacije namijenjene javnosti. ZAMIJENITI TEKST SLJEDEĆIH DEFINICIJA TEKSTOM: 3. Javna knjižnica je je neprofitna pravna osoba ili ustrojstvena jedinica neprofitne pravne osobe, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je u njihovom pretežitom vlasništvu. 8. Knjižnična građa je svaki dokument koji knjižnica stavlja na raspolaganje svojim korisnicima, a obuhvaća informacijske izvore koje drži lokalno, udaljene izvore na koje je osigurala pravo pristupa te slobodne izvore na internetu koje je katalogizirala u svom online katalogu. 10. Knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema određenim načelima i kriterijima. 11. Publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je stavljen na raspolaganje javnosti. 12. Digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
386 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Prijedlog novog teksta: (1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, organizacija knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice, sredstva za rad knjižnica, rad knjižničarskih djelatnika, knjižnični sustav Republike Hrvatske, rad Hrvatskog knjižničnog vijeća, obvezni primjerak Republike Hrvatske i nadzor nad radom knjižnica. (2) Knjižnična djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. (3) Knjižnična djelatnost obavlja se u knjižnicama. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje rada knjižničarskih djelatnika, koje će se urediti Pravilnikom. Obvezni primjerak i nadzor nad radom knjižnica uređeni su detaljno u tekstu Zakona. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako se knjižnična djelatnost obavlja u knjižnicama, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
387 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Komentar: U stavku 1. predmet zakona nije cjelovito prikazan, navode se sadržaji koji zauzimaju manji dio predmeta reguliranja ovog zakona, a izostaju važni sadržaji koji su regulirani. U stavku 2. nejasno je što znači da knjižnična građa ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. To se može reći za građu koja je kulturno dobro. Građa u knjižnicama stalno se mijenja, nabavlja i otpisuje prema potrebama korisnika. Od interesa za Republiku Hrvatsku trebala bi biti knjižnična djelatnost, za koju na odgovarajućem mjestu u zakonu treba eksplicitno navesti da se obavlja kao javna služba i da se obavlja u knjižnicama. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. ističe se da se ne može obuhvatiti uređenje cijelog Zakona. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
388 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, PREKRŠAJNE ODREDBE U prekršajnim odrebama i dalje se ne penalizira nepridržavanje odredbi bitnih za ostvarivanje knjižnične djelatnosti kao djelatnosti od posebnog interesa, kao što je neorganiziranje knjižnične djelatnosti za ustanove znanosti i obrazovanja, uskraćivanje prava voditelju knjižnice u sastavu da sudjeluje u radu tijela matične ustanove, angažman nestručnog osoblja na stručnim knjižničarskim poslovima i sl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, radi se o radno pravnim odnosima.
389 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, NADZOR NAD RADOM KNJIŽNICA U poglavlju o nadzoru nad radom knjižnica stručni nadzor se nepotrebno daje i drugim knjižnicama osim matičnih, a nelogično je da nadzor nad zakonitošću rada knjižnice u sustavu znanosti i obrazovanja obavlja ministarstvo nadležno za kulturu. Prihvaćen Prihvaćeno, uređeno u članku 45. Nacrta prijedloga Zakona.
390 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, OBVEZNI PRIMJERAK Nove odredbe o obveznom primjerku nisu usklađene s međunarodnim dokumentima, a unose i drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Predlagač se opredijelio na dvostupanjsku regulaciju ove problematike – na razini zakona gdje trebaju biti regulirana temeljna načela i na razini pravilnika gdje će se regulirati pojedinosti. U ovom se zakonu reguliraju se pojedinosti, a izostaje regulacija općih načela, što je suprotno međunarodnim smjernicama. Umjesto da se definira pojam obveznog primjerka, propisuje se njegov obuhvat i to suprotno načelu dovođenja u odnos troškova procesuiranja i vrijednosti za istraživanje nacionalne baštine, pa tako svatko tko isprinta neki letak ili oglas u više primjeraka, mora ga o svom trošku dostaviti NSK, što se sigurno neće dogoditi. Istovremeno se ne pomišlja da se propiše dostava novina u digitalnom obliku umjesto na papiru, što opterećuje spremišta, iziskuje troškove za nabavu polica, za obradu, donošenje iz spremišta, restauraciju itd. Među vrstama građe kojima se osigurava pristup ne spominju se mrežne publikacije. Nove odredbe o obveznom primjerku, osim opisane neusklađenosti s međunarodnim dokumentima, unose drastičnu promjenu u stupnju dostupnosti materijalne nacionalne produkcije na cijelom teritoriju RH. Sada ostaje samo jedan „komplet“ nacionalne produkcije u NSK (i još jedan rezervni u nekom drugom gradu o čemu će se naknadno odlučiti), a građani, među kojima i istraživači i studenti regionalnih sveučilišta u RH ostaju bez pristupa nacionalnoj produkciji na svom teritoriju (cca 7.000-8.000 tiskanih naslova godišnje). U prethodnim raspravama, ovakvo se rješenje pravdalo racionalizacijom troškova dostave (kod izdavača) i obrade i čuvanja OP-a (u regionalnim knjižnicama). Naša analiza pokazuje da se radi o uštedi od cca 3.000.000 kn na nacionalnoj razini, zbog kojeg bismo se iznosa trebali odreći dostupnosti nacionalne baštine na cijelom teritoriju Hrvatske. Za usporedbu, za inozemne znanstvene baze podataka iz državnog proračuna se godišnje troši oko 25.000.000 kn, pri čemu smatramo da bi i ovaj iznos trebao biti veći. Osim potrebe slobodnog pristupa nacionalnoj produkciji u hrvatskim regijama, postoji i kulturnopolitički kontekst postojanja cjelovito očuvane zbirke nacionalne pisane baštine na određenom teritoriju. Ne treba zaboraviti da je istraživanje i dokazivanje postojanja glagoljskih zapisa u Istri i Rijeci nakon 2. svjetskog rata bio dokaz hrvatskog identiteta ovih krajeva i doprinijelo odluci da se Rijeka i Istra nakon rata vrate Hrvatskoj. U to vrijeme u riječkim knjižnicama praktički nije bilo hrvatske literature, već su se bogate riječke knjižnične zbirke sastojale pretežno od zapisa na talijanskom i mađarskom jeziku. Od 1949. godine, današnja Sveučilišna knjižnica Rijeka je fondu od 80.000 primjeraka predratne zbirke (koja je od 1969. godine registrirani spomenik kulture), pridružila još 240.000 primjeraka nacionalne hrvatske produkcije, za koju sada prestaje obveza čuvanja. Upravo su zbirke obveznog primjerka RH bile početkom 1990-ih godina razlog da se regionalne naučne knjižnice u RH iz nadležnosti općinskih uprava prijeđu u nadležnost sveučilišta kojima je trebao cjeloviti izvor informacija za svoj znanstveni razvoj. Nitko Hrvatskoj danas neće uzeti Rijeku, no ostaje pitanje koliko će hrvatskog identiteta biti vidljivo u znanstvenom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka za desetak godina, ukoliko prestane dobivati hrvatski obvezni primjerak, osobito u svjetlu favoriziranja STEM područja, za koje je relevantna literatura praktički u cijelosti na engleskom jeziku. No, ovo je pitanje nacionalne i regionalne kulturne politike, te politike razvoja sveučilišta u okrilju kojih se danas prikuplja obvezni primjerak RH, a ne knjižničarske struke, koja će svoje poslovanje sigurno uspješno uskladiti s činjenicom da se od nje više ne očekuje čuvanje nacionalne kulturne baštine. Predlaže se da se problematika obveznog primjerka regulira posebnim Zakonom o obveznom primjerku RH, u kojem će se propisati opća načela i pojedinosti modela obveznog primjerka. Ukoliko bi predlagač ipak inzistirao na dvostupanjskoj regulaciji (dio u općem zakonu o knjižnicama, dio u pravilniku), dolje predlažemo novi tekst cijelog poglavlja o obveznom prmjerku, usklađen s Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine. Djelomično prihvaćen Djelomično uvaženo. Definicija obveznog primjerka propisana je u članku 3. a u članku 40. su propisana načela. Također članak 39. sadrži on line publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, web stranice idr) Odredbe o obveznom primjerku novelirane su uzimajući u obzir suvremene okolnosti, potrebe za stvaranjem nacionalne zbirke pisane baštine koja se čuva u NSK Zagreb, uvjetima za čuvanje obveznog primjerka, činjenicom da sve ono što obuhvaća obvezni primjerak nije potrebno svim vrstama knjižnica koje su ga dobivale. Također se napominje da se do sada važeći Zakon nije provodio u cijelosti jer nakladnici nisu dostavljali sve što obuhvaća obvezni primjerak. Radi toga je ovim Zakonom ostavljen prijelazni period od dvije godine u kojem će se osigurati cjelovita provedba odredbi o obveznom primjerku poštujući načela određena Međunarodnim smjernicama UNESCO-a iz 2000. godine i IFLA –inom izjavom iz 2011. godine.
391 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE Hrvatsko knjižnično vijeće treba se baviti svim vrstama knjižnica, ali po ovom prijedlogu i dalje obavlja samo poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, iako 76% knjižnica i 54% zaposlenih u knjižnicama djeluje u sustavu znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prijedlog nije utemeljen na sadržaju Zakona jer se ovo Vijeće bavi cjelovitim Hrvatskim knjižničnim sustavom i svim pitanjima cjelovite djelatnosti.
392 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Knjižnični sustav Republike Hrvatske definira se kao skup pojedinih vrsta knjižnica, a da se ništa ne kazuje o strukturi toga sustava, međusobnom odnosu knjižnica unutar pojedine vrste i među vrstama. Matična djelatnost ne postavlja se kao jedinstveni sustav već se dopušta egzistiranje više paralelnih sustava matičnosti po različitim kriterijima (po vrstama knjižnica i po znanstvenim područjima) što otežava izgradnju jedinstvenog knjižničnog sustava RH. Ponavlja se opća odredba postojećeg zakona o financiranju matične djelatnosti iz državnog proračuna, koja se nikad provodila za sustav sveučilišnih matičnih knjižnica, pa ništa ne garantira da će se sada provoditi. Iz obuhvata matičnosti isključuju se neke djelatnosti koje su se u praksi do sada uspješno obavljale u sustavu matičnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Navedena materija uredit će se pravilnikom a u skladu s kriterijima koji su navedeni u članku 45. stavku 2. kojim je reguliran Hrvatski knjižnični sustav.
393 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI U odredbama o knjižničarskim djelatnicima više se jasno ne propisuje da stručne knjižničarske poslove moraju obavljati osobe sa stručnim knjižničarskim zvanjem, bilo u javnim, privatnim ili knjižnicama vjerskih zajednica. Prihvaćen U članku 33. stavku 1. propisano je da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova.
394 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA Unutar poglavlja „Sredstva za rad knjižnica“, ne nalazimo uvodno obećano definiranje troškova redovite djelatnosti knjižnice. Suprotno međunarodnim standardima, ovdje u potrebna sredstva za rad knjižnice ne spadaju sredstva za nabavu građe. Također, ne predviđa se ugovorno financiranje knjižnične djelatnosti u sustavu obrazovanja i znanosti, kao što se to čini za narodne knjižnice. Prihvaćen Prihvaćeno.
395 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Organizacija knjižnica počiva na podjeli knjižnica po vrstama koje nisu sukladne niti međunarodnim standardima, niti stanju u RH. Tako jedna vrsta sveučilišne, a druga visokoškolske knjižnice, iako i hrvatsko visoko obrazovanje i ISO standard barataju jedinstvenim pojmom „visoko učilište“. Po novom zakonu knjižnica može biti ustrojena i kao trgovačko društvo. Takvoj je knjižnici osnovni cilj stvaranje profita, a ne slobodni pristup znanju kao javnom dobru. Jedini zahtjev koji zakon postavlja privatnoj knjižnici jest da ima stručno vijeće i da za nju rade stručni knjižničari. Pod takvu definiciju privatne knjižnice mogu se podvesti i globalni informacijski servisi koji trguju pravom na pristup znanstvenim informacijama, što je danas veliki svjetski biznis u vlasništvu globalnih igrača na svjetskim burzama, kao što su npr. Alliance, Bank of America i sl.. Kupci njihovih „proizvoda“ (jedan znanstveni članak košta i do 40 eura) su javne, državno financirane obrazovne ustanove, a one ne moraju po ovom zakonu osnivati knjižnice koje bi zastupale javni interes slobodnog pristupa informacijama. Kad je riječ o upravljanju knjižnicama, predlagač ne smatra da su za upravljanje i vođenje knjižnice pred kojom stoji prilagodba razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, potrebna stručna knjižničarska znanja koja se danas stječu na tri hrvatska sveučilišna diplomska studija, već je dovoljno završiti diplomski stručni studij iz društvenih znanosti. Stručno knjižničarsko zvanje ne traži se niti u knjižnici koja ima jednog do dva zaposlena, koji obavljaju sve stručne poslove, a takvih u RH ima popriličan broj. Ne otvara li se na ovaj način mogućnost „uhljebljivanja“ nestručne osobe na mjestu ravnatelja, odnosno voditelja knjižnice? Primljeno na znanje Organizacija knjižnica je definirana u suradnji sa strukom.
396 Sveučilišna knjižnica Rijeka I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST Obuhvat knjižnične djelatnosti je nepotpun, pojmovno netočan i zastario. Spajanje pravilnika o zaštiti građe s pravilnikom o reviziji i otpisu je stručno neutemeljeno. Nije prihvaćen Odbijeno. Ministarstvo kulture je stava da navedena tvrdnja nije istinita te da u konkretnom slučaju nije iznesen konkretan prijedlog. Spajanje pravilnika o zaštiti građe s pravilnikom o reviziji i otpisu nije neutemeljeno jer postoji tendencija da se smanji broj podzakonskih propisa.
397 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , I.OPĆE ODREDBE Opće odredbe su nejasne, definicije pojmova netočne, a ostaje nedorečeno je li knjižnična djelatnost u cjelini definirana kao javna služba. Primljeno na znanje Člankom 2. je propisano obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
398 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Umjesto ocjene stanja, ovdje se uglavnom predstavlja sadržaj zakona i elementi knjžničnog sustava. Navode se statistički podaci o knjižnicama, ali se iz toga ne izvode nikakve ocjene iako bi za daljnji rad na zakonu bilo izuzetno važno uočiti, npr. da knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja čine 76% od ukupnog broja knjižnica u RH, a njihovi zaposlenici 54% od ukupnog broja zaposlenih u knjižnicama RH, iako zakon predlaže Ministarstvo kulture. Kod ocjene postojećeg zakona uopće se ne problematiziraju odredbe sadašnjeg Zakona važne za struku koje se u praksi uopće ne primjenjuju. Radi se primjerice o odredbama o postupku osnivanja i prestanka knjižnica, gdje se knjižnica može osnovati samo ako su joj osigurani uvjeti za rad, da se knjižnica u sastavu mora ustrojiti kao posebna ustrojbena jedinica, da voditelj knjižnice u sastavu mora sudjelovati u upravljanju na razini pravne osobe, da u knjižnici moraju raditi stručni knjižničarski djelatnici, itd. Ne ističu se osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, već se nasumce izdvajaju pojedine teme ili rješenja iz Zakona. U tekstu nisu navedene posljedice koje će proisteći donošenjem ovog zakona, već se samo rečenice koje su prethodom poglavlju navedene u prezentu, sada stavljaju u futur. Uvodna objašnjenja ne oslikavaju što predlagač želi postići ovim zakonom, već je potrebno pomno analizirati sam predloženi tekst. Primljeno na znanje Razmotreno. Ovaj Nacrt prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je usuglašen na brojnim sastancima s predstavnicima struke, te predstavnicima tijela državne uprave i predstavlja konsenzus postignut na navedenim sastancima kao i na brojnim sastancima stručne radne skupine, tako da ne stoje primjedbe predlagatelja o neprimjerenosti Zakonskog teksta.
399 Sveučilišna knjižnica Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Iako se kao glavni argument za donošenje novog Zakona o knjižnicama navode velike društvene promjene i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije koji je promijenio knjižničnu djelatnost, pa ih treba regulirati u novom zakonu, novi zakon o njima uglavnom ništa ne kaže. Iako je „Ocjeni stanja“ navedeno da u zakon treba unijeti odredbe o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju, te odredbe u zakon nisu unesene. Isti je slučaj digitalizacijom, digitalnim matricama, mrežnim uslugama (za njih se koristi krivi pojam „online usluga“) i digitalnim repozitorijima. Ovi se pojmovi u tekstu zakona ne spominju ili se spominju samo sporadično. Predlagači tvrde da su novim zakonom željeli obuhvatiti sve pravne osobe, privatne i vjerske zajednice, no sasvim suprotno, neki subjekti obuhvaćeni prethodnim zakonom iz novog zakona nestaju. Naime, novim zakonom knjižnice u sastavu pravnih osoba gube status javnih knjižnica i ulaze u „sivu zonu“ nereguliranosti, a takvih je 90% od ukupnog broja knjižnica u RH, od čega 85% otpada na školske knjižnice, knjižnice visokih učilišta i knjižnice znanstvenih instituta. Umjesto da se zakonom osigura bolji pristup javnosti znanstvenim i stručnim informacijama u knjižnicama visokih učilišta i znanstvenih instituta, te se knjižnice sada zatvaraju za javnost odnosno nejasno je obavljaju li i po novom zakonu javnu službu. Iako predlagač navodi da Zakon treba uzeti u obzir međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj zajednici, u dva bitna područja koja se reguliraju zakonom: 1. klasifikacija vrsti knjižnica i 2. obvezni primjerak, međunarodni dokumenti apsolutno nisu uzeti u obzir, naprotiv, postupa se upravo suprotno njihovim načelima. Opći zaključak je da je prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nejasan, pojmovno netočan i zastario. Predložena organizacija i financiranje knjižnica slabi njihovu sposobnost da proširuju javni slobodni pristup znanju za sve kategorije stanovništva, potpomognut suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Ne traži dovoljnu stručnu kompetentnost u vođenju knjižnica i obavljanju knjižničarskih poslova. Ne osigurava učinkovit knjižnični sustav Republike Hrvatske niti ostvarivanje svrhe instituta obveznog primjerka da osigura trajno čuvanje i javni pristup nacionalnoj pisanoj baštini na cjelokupnom teritoriju RH. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Ističe se da Zakon uređuje i pitanje digitalizacije, obveznog primjerka, informacijskog sustava, pravnih oblika knjižnica kao i to da knjižnice obavljaju javnu službu.
400 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. Podržavam prijedlog HKD-a U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
401 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Slazem se s komentarom HKD-a U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje.
402 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 46. Zar statistika zaslužuje mjesto u kaznenim odredbama? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. Podržavam prijedlog Sveučilišne knjižnica u Splitu 1 IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA ČLANAK 44, STAVAK 1. (1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač, obavlja nadležno ministarstvo sukladno članku 12. stavku 2. ovog zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se odredba o nadzoru je formulirana u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave.
404 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 15. Čl. 15., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona. Sintagma "...javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave..." može dovesti do zabuna i do pogrešnih interpretacija da knjižnice u sastavu pravnih osoba... nisu javne knjižnice pa predlažem "...javnih samostalnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba ..." Nije prihvaćen Odbije. Predložena nomenklatura u cijelosti zadovoljava potrebe razgraničenja djelokruga iz područja djelatnosti kulture i znanosti i obrazovanja a imajući u vidu da se knjižnice dijele s obzirom na namjenu i sadržaj knjižničnog fonda.
405 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. Čl.13., st. 2. bi trebao glasiti: (2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka donosi: - za narodne i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća - za školske, visokoškolske, znanstvene, sveučilišne i i dio specijalnih knjižnica koje su pod njegovom nadležnošću ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. OBRAZLOŽENJE: Jedan dio specijalnih knjižnica prema trenutnoj klasifikaciji knjižnica ne spada pod ministarstvo nadležno za poslove kulture, već pod ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja, pa je u skladu s time potrebno ispraviti ovaj, ali i još neke članke/stavke u ovom prijedlogu Zakona Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se primjedba vezano uz stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dio specijalnih knjižnica Navedena odredba usklađena je sa ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukom. Prihvaća se prijedlog vezan uz predlaganje standarda od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom da je u popisu nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisano da ista izrađuje nacrt prijedloga standarda za sve vrste knjižnica.
406 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
407 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Slažem se s prijedlogom HKD-a Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom.
408 Sofija Konjević, IRB-Centar za znanstvene informacije, HKD član Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu, Uredništvo mrežnih stranica HKD-a PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s s prijedlogom Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Odbijeno, prijedlog se ne prihvaća.
409 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima
410 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Prihvaćen Prihvaćeno
411 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
412 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Nije prihvaćen Odbijeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke.
413 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
414 Simona Šamanić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U odnosu na stavak 2. prihvaća se, u članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
415 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta (ukidanje instituta obveznog primjerka sveučilišnih knjižnica u postojećem sustavu). Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ... Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
416 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Zašto nije naveden osnovni motiv predlagača kako bi i iz tog stava nastali problem bio transparentnije raspravljen, kao što je naveden u prijedlogu Zakona o muzejima Također, zbog navedenih procesa javila se nužnost usklađenog postupanja sa muzejskom, arhivskom i knjižničnom građom. OBRAZLOŽENJE Neka se nepovoljna rješenja iz jednog zakona preslikavaju na ostala dva i to je potrebno transparentno navesti. Tako se npr. iz Prijedloga Zakona o muzejima na ostale zakone preslikava situacija: „Zakonom o muzejima iz 2015. proširen je popis stručnog osoblja u muzejima u obavljanju muzejske djelatnosti za što nije postojala podrška stručne javnosti. Također, navedena zvanja nisu zaživjela u praksi kao specifičnost muzejske djelatnosti. Ali, u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisana su knjižnična zvanja i nikakvih prijepora u svezi toga nema, niti ih je bilo. No, unatoč tomu, iz sva tri zakona (Arhivi, Knjižnice, Muzeji) stručna zvanja su izbačena i propisivat će se pravilnicima. 2. KOMENTAR PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI S OBZIROM NA DJELOKRUG HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Smatramo da se pitanje statusa Hrvatske knjižnice za slijepe treba razjasniti i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Naime, Hrvatska knjižnica za slijepe, iako javna ustanova u kulturi čiju djelatnost financira Ministarstvo kulture, nije razvrstana u upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture. Zbog specifičnosti i ključne uloge koju knjižnica zauzima s obzirom na proizvodnju i distribuciju građe u pristupačnim formatima predlažemo da joj se dodijeli status matičnosti koji bi bio posebno istaknut i novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. U nastavku ćemo pobrojati činjenice i navesti prijedlog statusa te sukladno tome prokomentirati Prijedlog zakona. Činjenice o Hrvatskoj knjižnici za slijepe: Hrvatska knjižnica za slijepe javna je ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou preko 50 godina pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. U ime Republike Hrvatske osnivačka prava obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Hrvatska knjižnica za slijepe sastoji se od posudbenog odjela, odjela za proizvodnju zvučnih izdanja i tiskare za brajicu. Budući da sama proizvodi svoj fond u pristupačnim formatima (brajica, zvučna knjiga i strojno čitljivi oblici), 80% osoblja čine osobe koje nisu knjižničarske struke. Po sadržaju je fond knjižnice identičan fondu narodnih knjižnica ali je po formi specifičan. Uključena je u rad međunarodne Sekcije knjižnica koje pružaju usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv (Libraries serving persons with print disabilities section) pri IFLA-i. Slijedom toga njezine su posebne zadaće: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s prije svega narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi U listopadu ove godine će Ugovor iz Marakeša stupiti na snagu što će predstavljati prijeloman trenutak za proizvodnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima na nacionalnom ali prije svega međunarodnom nivou. Hrvatska knjižnica za slijepe će se uključiti u međunarodnu platformu i steći u okviru Ugovora iz Marakeša status ovlaštenog subjekta. PRIJEDLOG STATUSA: Hrvatska knjižnica za slijepe nije specijalna knjižnica već zaslužuje status matične narodne knjižnice za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv (u svijetu knjižnice poput Hrvatske knjižnice za slijepe imaju status nacionalne ili narodne knjižnice za osobe kojim standardni tisak nije čitljiv ili pak institucije koja na nacionalnom nivou pruža usluge osobama kojim standardni tisak nije čitljiv). U skladu s time Hrvatska knjižnica za slijepe bi trebala biti repozitorij građe proizvedene u pristupačnim formatima, brinuti o politici proizvodnje i distribucije dotične građe, te razvoju usluga i standarda za korisnike kojima standardni tisak nije čitljiv. Imajući sve navedeno na umu, predlažemo da se u Prijedlogu Zakona uvrsti i istakne zasebnim člankom status i djelokrug Hrvatske knjižnice za slijepe kako slijedi: Članak... (1) Hrvatska knjižnica za slijepe je javna ustanova u kulturi koja se bavi proizvodnjom građe u pristupačnim formatima i na nacionalnom nivou pruža usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. (2) Hrvatska knjižnica za slijepe središnja je knjižnica za knjižnične usluge namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv. (3) Temeljem Uredbe osnivači Knjižnice su Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih. (4) Sredstva za rad osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo kulture, a poslovni prostor Hrvatski savez slijepih. Članak ... Zadaće Hrvatska knjižnice za slijepe su: - tiskanje, snimanje i prilagodba građe na standardnom tisku u pristupačne formate - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - suradnja s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u zemlji i svijetu - praćenje standarda u područjima asistivne tehnologije, proizvodnje knjižne građe u pristupačnim formatima i pružanja usluga korisnicima kojima standardni tisak nije čitljiv - praćenje međunarodne politike zagovaranja prava osoba kojima standardni tisak nije čitljiv - suradnja s narodnim, školskim i visokoškolskim ali i drugim knjižnicama te srodnim institucijama u državi - okupljanje obveznog primjerka građe proizvedene u pristupačnim formatima na području Republike Hrvatske - praćenje programa proizvodnje pristupačnih formata na području Republike Hrvatske - obavljanje drugih zadaća predviđenih drugim propisima i Statutom Hrvatske knjižnice za slijepe 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Trenutno važeći Zakon o knjižnicama je jasnije strukturiran i napisan, pa bi bilo poželjnije u njega dodati odredbe vezane uz novosti u poslovanju knjižnica. Stoga smatramo da nema potrebe mijenjati cijeli Zakon. OBRAZLOŽENJE U „Ocjeni stanja“ opravdano se naglašava da su se u proteklih 20-tak godina dogodile velike promjene u struci pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, što se ilustrira pojavom digitalizacije, digitalnih matrica, elektroničkih usluga (za njih se koristi pojam „online usluga“), digitalnih repozitorija… Međutim, u samom tekstu zakona, neke od tih novina se uopće ne spominju ili se spominju samo sporadično. Primjerice, za digitalizaciju knjižnične građe navodi se da se mora standardizirati, no ne navodi se tko će donijeti taj standard. Isto tako, navodi se „zaštita baštine u digitalnom okruženju“ kao jedna od novosti nastalih pod utjecajem novih tehnologija, a kasnije se u Prijedlogu zakona potpuno izbacuje poglavlje o zaštiti knjižnične građe (prema trenutno važećem zakonu, čl. 45. i 46.)… 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Slažemo se, ali te odredbe u sam Zakon nisu unesene na odgovarajući način. Stoga je potrebno u tekst Zakona unijeti jasne odredbe u svim segmentima koji se navode u tekstu. 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE Neistinita je tvrdnja kako sadašnjim zakonom nije omogućen rad svim vrstama knjižnica. Neovisno o tome tko im je osnivač, osoba iz javne ili privatne sfere, sve su knjižnice u sadašnjem Zakonu omogućene, jedino što su funkcionalno usklađene, kroz opće odredbe o organizaciji knjižnica iz glave i postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. S obzirom da su u Upisnik knjižnica https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=202&pregled=1 (odaberi: „specijalne“) prema Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (NN 139/98, 25/17) upisane i mnoge knjižnice vjerskih zajednica i to kao tip knjižnice: „U sastavu“, Vrsta knjižnice: „specijalna“ neispravno je navoditi vjerske zajednice ili specijalne knjižnice kao jedan od razloga za donošenje tih promjena niti ih je potrebno isticati. Sve te knjižnice već su zakonito registrirane u upisnik prema pravilniku i čl. 8. Zakona, od mnogih samostanskih do raznih vrsta specijalnih knjižnica u sastavu trgovačkih društava (Belišće d.d., Podravka, Saponia itd.) Nepotrebnom podjelom knjižnica na "javne" i "privatne" (jer se ona i danas podrazumijeva), umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11., st. 2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Oni koji se žele baviti komercijalnom djelatnošću trgovanja informacijama putem trgovačkih društava ili drugih oblika koji su posebno i jasno formalnopravno regulirani drugim zakonima (o trgovačkim društvima, o zadrugama…) i danas to mogu i rade u više primjera (npr. informacijski servisi poput IUS Info), samo takva samostalna društva ni po čemu nisu, niti moraju, a po nekim drugim propisima koji reguliraju komercijalne djelatnosti sve do propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, niti ne mogu biti knjižnice. U gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Predloženi tekst zakona kojim ravnatelji javnih knjižnica nisu nužno osobe s iskustvom u knjižničarstvu, a za ostale vrste knjižnica nisu niti propisana zvanja za ravnatelje – takvim tekstom zakona se ne doprinosi razvoju knjižnične djelatnosti utemeljene na standardima nego se djelatnost ovim zakonom naprotiv unazađuje. Naime, niti u sastavu Hrvatskog knjižničnog vijeća niti u sastavu stručnih vijeća knjižnica s više od 5 zaposlenih nije nužno da većinu članova čine stručni knjižnični djelatnici koji su jedini osposobljeni za provođenje standarda. Preslikavanje situacije iz muzeja, kako je navedeno u Prijedlogu Zakona o muzejima: „- jačanje upravljačke uloge ravnatelja muzeja propisivanjem uvjeta pri izboru ravnatelja za zanimanja izvan muzejske struke“ odnosi se na muzeje, ali ne i na knjižnice, jer to nisu iste vrste ustanova. Dobro upravljanje knjižnicama je usko povezano uz posjedovanje stručnih knjižničarskih znanja (dobivenih kroz formalnu edukaciju i polaganje stručnog ispita te naročito uz iskustvo rada u knjižnicama). 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili navesti: Preporuke Vijeća Europe i druge relevantne međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci koji su uzeti u obzir prilikom izrade ovog teksta. OBRAZLOŽENJE Nigdje nisu navedeni da li su i koji od ovdje spomenutih vrsta dokumenta uzeti u obzir pri izradi ovog Zakona. Naprotiv, u nekim važnim područjima koja se reguliraju Zakonom međunarodni dokumenti važni za knjižničarsku struku nisu uzeti u obzir, već se postupalo upravo suprotno načelima međunarodnih dokumenata, npr. međunarodna klasifikacija vrsta knjižnica i obvezni primjerak. 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja…. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%). IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Navedena je statistika, ali ne i ocjena stanja, kako je navedeno u naslovu, stoga je potrebno izvesti ocjene na temelju svega navedenog u ovom poglavlju. 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće: - određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu - utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske - uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe - uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica - uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu - precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje - uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice - propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici - uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost - propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica - uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća - propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija - uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona - uređuju se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Potrebno je usklađenje prema IFLA-inim smjernicama i relevantnim međunarodnim i domaćim dokumentima. Isto tako, bilo bi za očekivati da se ovdje istaknu problemi uočeni u Ocjeni stanja. Osim toga, dio ovdje opisanih rješenja razlikuje se od onih u tekstu zakona, npr. financiranje redovne djelatnosti, koja se u tekstu zakona uopće ne spominje. Potrebno je uvesti i držati se svjetski prihvaćene klasifikacije knjižnične djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je držati se UNESCO-vih, tj. IFLA-inih međunarodnih dokumenata i postojeće tradicije knjižničarske terminologije u RH. U dijelu: „Uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti“ neprimjerena je formulacija „sadržaj“. Zakonom se uređuje knjižnična djelatnost, a sadržaj, revizija i otpis tematika su pravilnika, a ne zakona. Uvodi se nejasan pojam „javna knjižnica“. „Precizira se status NSK“: znači li to da se misli na posebni zakon o NSK? Značenjem pojmova, na način kako se navodi u Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ne definiraju se knjižnice iz sustava obrazovanja i znanosti (školske i visokoškolske knjižnice) koje su zbirno gledajući najbrojnije vrste knjižnica prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Nisu obuhvaćeni mnogi važni pojmovi, npr. depozitarna knjižnica. Ne vidi se primjena ijednog međunarodnog dokumenta namijenjenog knjižničarskoj struci. 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997. Djelomično prihvaćen U Nacrt prijedloga zakona unesene su odredbe o knjižnici za slijepe, uređena je Croatica - nacionalna zbirka. Napominje se da je Ocjena stanja, osnovana pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, nenormativni dio Nacrta prijedloga Zakona koji je dogovoren i usuglašen s brojnim zainteresiranim dionicima iz područja knjižničarske struke.
417 Simona Šamanić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam primjedbe Hrvatskog knjižničarskog društva da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz daljnje procedure te se pristupi izradi novog prijedloga Zakona koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke. Također, podržavam prijedlog Hrvatske udruge školskih knjižničara kojim bi se u novi Zakon uvrstile odredbe o školskim knjižnicama jer "niti jedan od ključnih problema školskih knjižnica i knjižničara nije ovim zakonom reguliran: nisu osigurani ravnomjerni infrastrukturni preduvjeti, nije određen kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, nije osigurano sudjelovanje predstavnika školskih knjižničara u donošenju bitnih zakonodavnih dokumenata - sukladno tome nisu riješeni problemi financiranja nabave knjižnične građe, polaganja stručnih ispita, usklađenih kriterija za stručno napredovanje, članstvo predstavnika školskih knjižničara u Hrvatskome knjižničnome vijeću." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure. Normiranje područja koja predlagatelj navodi kao neriješena, opterećivalo bi te tekst Zakona te će se navedena pitanja riješiti podzakonskim aktima i drugim dokumentima.
418 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
419 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Nije prihvaćen Odbijeno. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
420 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
421 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. Brisati cijeli članak. Nije prihvaćen Ova odredba je nužna radi osiguranja urednog financijskog poslovanja knjižnica bez obzira na pravni oblik u kojem su osnovani.
422 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
423 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. U odnosu na odredbu o izboru ravnatelja u situaciji kada se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja, ističemo da je ova odredba neophodna za knjižnice u malim sredinama u kojima se često događa da se ne može naći osoba koja ima zakonom propisane kvalifikacije te navedena činjenica može dovesti do zatvaranja knjižnice. Kako bi se izbjeglo zatvaranje knjižnica u manjim sredinama koje su tamo često jedine kulturne institucije, neophodno je na ovaj način omogućiti njihovo funkcioniranje. Kako osoba ravnatelja u svakom slučaju mora imati visokoškolsko obrazovanje iz područja društvenih znanosti, dosegnuti standardi neće biti narušeni.
424 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Nije prihvaćen Prema prijedlogu je nejasno na koji način bi se birala tri člana Upravnog vijeća, ako većinu imenuje osnivač
425 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
426 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. Čl. 12., st. 3. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
427 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
428 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 10. (1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. (3) Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. (4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. (6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
429 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. Prihvaćen Brisan
430 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čl. 8. st. 2. Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Zakonom je precizno definirano prestanak rada knjižnice, dok se ovim člankom propisuje isključivo da prema potrebi pojedine knjižnice mogu obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.
431 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
432 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.
433 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
434 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja Predlažem brisati: „Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.“ Niti u drugim područjima (javna uprava, zdravstvo, obrazovanje i dr.) djelatnost ne mogu obavljati svi „koje žele i mogu“ niti su „svi oblici obavljanja djelatnosti formalno pravno mogući“. Ovakve tendencije vode ka destabilizaciji sustava i deprofesionalizaciji djelatnosti. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, brisan je dio teksta u kojem se spominju vjerske zajednice. Ostatak nenormativnog dijela teksta je preuređen. Ne postoji opasnost destabilizacije sustava i deprofesionalizacije djelatnosti Nacrta prijedloga zakona.
435 Silvija Perić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. ZAMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. Članak 1, st 2: Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
436 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Slažem se s komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona, koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
437 Silvija Perić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam komentare Hrvatskoga knjižničarskog društva na Uvodni dio prijedloga teksta Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i to: "9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ¬- uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti ¬ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično ¬ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ¬ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe, digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak ¬-propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica ¬-uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba ¬-precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske - uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice ¬ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama ¬ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost ¬-uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica -¬ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća -¬ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija -¬ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona – ¬ uredit će se prekršajne odredbe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA - u kontekstu zakona, ne govori se o „posljedicama“ zakona, nego o „učincima“ - 1850. godine nije se promijenio način tiskanja, a posebno nije ručno tiskanje ustupilo mjesto strojnom, nego se promijenila tehnologija proizvodnje papira i počeo se proizvoditi lakše uništivi kiseli papir (veće kiselosti nego do tada); stoga godinu 1850. ne treba naglašavati, a posebno ne s obrazloženjem koje je napisano - dodati: „status kulturnog dobra svim arhivskim primjercima svih publikacija koje pripadaju korpusu Croatica – nacionalna zbirka“ - opet se govori o „sadržaju“ djelatnosti - „propisat će se… Upisnik knjižnica“. Upisnik knjižnica već postoji! - uvodi se dihotomija „javne knjižnice“ i „knjižnice u sastavu“: znači li to da knjižnice u sastavu nisu javne? Postoje samostalne knjižnice i knjižnice u sastavu. - ponavlja se sve iz poglavlja 2., a što je već sada regulirano postojećim Zakonom o knjižnicama iz 1997." Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe propisuje se da ima status kulturnog dobra, a njezin katalog sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nadalje, navedeno obrazloženje za 1850. godinu je brisano. Za ostatak primjedbi naglašavamo da je Nacrt prijedloga zakona pisan je u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima.
438 Senka Kušar Bisić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Apsolutno se slažem sa mišljenjem i iznesenim komentarom Hrvatskog knjižničarskog društva: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odmah nakon javne rasprave te da se, temeljem pristiglih primjedbi, napravi novi nacrt zakona,koji će biti u duhu međunarodnih i domaćih pravila i standarda struke." Zakon mora biti usklađen sa suvremenom teorijom i praksom domaćeg i međunarodnog knjižničarstva i uzimati u obzir mišljenje struke jer to je preduvjet novog i boljeg Zakon, koji ide ukorak sa svjetskim dostignućima. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
439 SARA BAKOTA PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam stav Hrvatskoga knjižničarskog društva te smatram da se Prijedlog treba povući iz saborske procedure nakon javne rasprave. Nije prihvaćen Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog ni razloge za povlačenje Zakona iz procedure.
440 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 51. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 51. Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 51. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Regulirano drugim člankom te će standardi biti doneseni u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
441 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 50. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 50. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se: - Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) - Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) - Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) - Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.) IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Dodati standarde za visokoškolske, specijalne i školske knjižnice. Prihvaćen Prihvaćen.
442 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 47. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 47... donosi kaznene odredbe koje se tiču nakladnika i tiskara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Zakon o nakladničkoj djelatnosti ne postoji već je obvezni primjerak uređen ovim zakonom.
443 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 44. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U članku 44. ne spominje se izrijekom tko ima nadzor nad radom znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Predlaže se dopuna novim stavkom (4) na sljedeći način: (4) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata znanstvenih, školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaćeno, uvedena odredba "ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno" što upućuje na posebni zakon koji uređuje tu materiju.
444 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 43. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 43 (1)... Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 43, st. 1. izmijeniti na način da glasi: Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Nije obrazloženo zašto se omogućuje da stručni nadzor ne provodi matična knjižnica. Razlog ne može biti taj da se unaprijed predviđa da neće biti imenovana matična knjižnica, jer onda unaprijed predviđamo da se neće provoditi ovaj zakon. Prihvaćen Prihvaćen.
445 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 42. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 42 (1)... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Predloženo je brisanje čl. 40. u cijelosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
446 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 41. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 41... Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: Pitanje obveznog primjerka po prirodi ne spada u zakon o knjižnicama, već onaj o nakladničkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema Zakona o nakladničkoj djelatnosti u propisima Republike Hrvatske a odredbe o obveznom primjerku su od velike važnosti te se ova materija mora regulirati Zakonom.
447 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 39. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 39... Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu: ◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra ◊ izrade nacionalne bibliografije ◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji ◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima ◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija ◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 39. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Obvezni primjerak služi nacionalnom javnom interesu da se prikupi, zabilježi, očuva i osigura dostupnost objavljene zabilježene baštine nacije, a posebno: - stvaranju nacionalne zbirke knjižnične građe kao javne imovine i kulturnog dobra - izradi i objavljivanju nacionalne bibliografije - osiguranju građanima i istraživačima u zemlji i inozemstvu pristupa istraživačkoj zbirci objavljenog materijala u Hrvatskoj - osiguranju vidljivosti nakladničke produkcije knjižarima i knjižničarima u zemlji i inozemstvu te dugoročne raspoloživosti objavljenih publikacija njihovim autorima i nakladnicima odnosno proizvođačima. (2) Županije, gradovi i općine razvijaju interne sustave obveznog primjerka u svrhu stvaranja regionalnih/zavičajnih zbirki.“ OBRAZLOŽENJE U tekst zakona prenijeti UNESCO-ve smjernice. Osim toga, neki pojmovi nisu nigdje definirani, kao npr. što se podrazumijeva pod Hrvatskom digitalnom knjižnicom. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, temeljna svrha je definirana u članku 41., a preciznije će se regulirati kroz Pravilnik o obveznom primjerku.
448 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 38. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 38. Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Preuzeti iz trenutno važećeg zakona, jer daje točniju i jasniju definiciju. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno s obzirom da je sadržaj obveznog primjerka bilo nužno definirati sukladno razvoju novih tehnologija, a sadržaj definicije usklađen je sa strukom.
449 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 37. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U glavi VIII u čl. 36. i 37. regulira se Hrvatsko knjižnično vijeće na neadekvatan način koji rad tog tijela koje niti sada nije potpuno funkcionalno i ravnopravno uključeno u javnopravnu djelatnost, dodatno čini otežanim i onemogućava njegovu stručnu inicijativu. Bez detaljnog navođenja teksta, svaki dosadašnji prerogativ iz čl. 32. i 33. i iz drugih dijelova sadašnjeg Zakona koji sadrži riječ "predlaže" ili se ukinuo ili pretvorio u "daje mišljenje". Sastav Hrvatskog knjižničnog vijeća iz čl. 37. također je neadekvatan i mogućnost imenovanja samo jednog člana od strane stručnog udruženja (HKD) prema st. 2. istog članka, kao i ljudi iz djelatnosti koje uopće nisu knjižničarske (obrazovanje, znanost) daljnji rad takvog tijela čini nepotrebnim, jer ga može zamijeniti i samo ministarstvo. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Prema odredbama sadašnjeg Zakona usuglašen, Članak 36. trebao bi glasiti: Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture i ministarstvu nadležnom za poslove znanosti i obrazovanja koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: - razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj - predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti - PREDLAŽE STANDARDE ZA POJEDINE VRSTE KNJIŽNICA, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost - daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti - vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti - predlaže dodjeljivanje odgovarajućih stručnih knjižničarskih zvanja prema pravilniku iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na prijedlog stručnog povjerenstva koje u tu svrhu imenuje ministarstvo nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci ….dodatno ubačeno iz sadašnjeg Zakona: - predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe, - predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, - predlaže sustav matičnih knjižnica, - predlaže pravilnik o polaganju i program stručnih ispita knjižničnog osoblja, te članove ispitnog povjerenstva, ……. - obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture. S čl. 36. (vezan članak 32). trebao bi glasiti: (1) već iznad predložena izmjena…. (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. ..... (4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Članak 37. Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Četiri člana vijeća moraju biti iz reda istaknutih knjižničnih djelatnika odnosno iz redova znanstvenih i obrazovnih djelatnika iz znanstvenog polja „knjižničarstvo“. Članak 37. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Predsjednika Vijeća i jednog člana imenuje ministar nadležan za kulturu. Dva člana imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. OBRAZLOŽENJE: Dosadašnji rad i pravni okvir Hrvatskog knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela ministarstva kulture, unatoč otežanoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ipak je davao mogućnost trajno aktivnog doprinosa struke uspostavljanju standarda u ključnim područjima djelovanja knjižnica, posebno putem izravne inicijative (predlaganja). Uzimajući u obzir da školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice, brojčano čine većinski dio knjižnica u RH, te da su djelatnici NSK financirani preko ministarstva znanosti i obrazovanja, smatramo potrebnim da HKV postane i savjetodavno tijelo ministru znanosti i obrazovanja. Također, nijedno drugo tijelo, osim Hrvatskog knjižničarskog društva, koje doprinosi članove u HKV, nema stručnu mrežu i aktivnosti grupirane po stručnim područjima knjižničarstva (komisije, radne grupe, sekcije). Tako jedino dovoljan broj od struke izabranih članova tijela može osigurati Vijeću donošenje strateških planova, te predlaganje zakonodavne inicijative u vrlo specifičnim područjima poput standarda, zaštite građe, sustava i matične djelatnosti. Hrvatsko knjižnično vijeće u sastavu kakav se predlaže (osobe iz drugih djelatnosti) ovim zakonom nije dovoljno stručno da bi davalo bilo kakva mišljenja o stručnim knjižničarskim poslovima, zaštiti građe ili standardima. S obzirom na poslove Hrvatskog knjižničnog vijeća navedene u čl. 13, st. 2 i st. 3 tj. davanje mišljenja u vezi standarda za različite vrste knjižnica, nužno je da većina članova Hrvatskog knjižničnog vijeća budu istaknuti stručnjaci iz područja knjižničarstva. Istaknuti stručnjaci iz područja znanstvene (osim ako se ne radi o informacijsko-komunikacijskim znanostima) i obrazovne djelatnosti nisu kompetentni za davanje mišljenja o standardima za posebne vrste knjižnica. Također, i s obzirom na poslove HKV navedene u čl. 36. nužan je dolje predloženi sastav HKV-a. Kao primjer, prema Zakonu o muzejima u čl. 36. (4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnosti. Dokidanje zakonodavno-inicijativnih prava HKV-a, kao i uvođenje dodatnog broja osoba kao većinskog sastava Vijeća diskrecijskom odlukom ministra, kojima djelovanje ne izvire iz rada stručnih udruga, postojanje Vijeća čini nepotrebnim, jer bi takvo HKV ministarstvo kulture moglo i raspustiti i unutar svojih službi pokušati prerasporediti te usko specifične dužnosti unaprjeđivanja struke. Nerealno je, naravno, očekivati da će to, za struku nužno, unaprjeđivanje djelatnosti koju samo deklarativno priznaje kao javnu službu, biti moguće i tim smanjenjem ovlasti HKV, još manje kroz samo ministarstvo. No, s obzirom da ministarstvo Prijedlogom zakona djelatnost ne smatra javnim interesom iako je, kontradiktorno tom stavu, smatra i dalje javnom službom, što povlači i javni interes, u skladu s tim je i činjenica da HKV više neće moći funkcionirati kao istinski stručno tijelo, dijelom i savjetodavno. Primljeno na znanje Razmotreno. Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu kulture, te će nastavljati obavljati funkciju koju je i do sada obavljalo. U odnosu na članove,sastav vijeća mora pokrivati područja knjižničnih djelatnosti kojima se Vijeće bavi te je sukladno tome regulirana odredba o Hrvatskom knjižničnom vijeću.
450 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 36. Podržavam komentar Sanje Heberling Dragičević. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dan konkretan prijedlog.
451 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 35. (2)… Matična djelatnost obuhvaća: - stručni nadzor nad radom knjižnica - pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica - planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 35, st. 2. dopuniti i izmijeniti tako da glasi: Matična djelatnost obuhvaća: - pružanje stručne pomoći i davanje uputa za rad, uključujući poslove kod osnivanja i prestanka knjižnica i kod revizije i otpisa knjižnične građe - stručni nadzor matične knjižnice nad svim elementima poslovanja uključenih knjižnica, - brigu matične knjižnice o stručnom usavršavanju uključenog knjižničnog osoblja, - izgradnju knjižničnih sustava unutar područja matičnosti i njihovo povezivanje u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske - vođenje dijela knjižničnog poslovanja uključenih knjižnica ukoliko se na taj način racionalnije koriste njihovi materijalni i ljudski resursi.“ OBRAZLOŽENJE: Analiziranjem prakse uspješnih ishoda matične djelatnosti od 1960-ih godina do danas, nameće se drukčija kategorizacija njezinog sadržaja. Nije prihvaćen Djelomično prihvaćeno i razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
452 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 35. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA: Članak 35. (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za pojedinu vrstu knjižnica na određenom teritorijalnom području. KOMENTAR: U stavku 1., sustav matičnosti mora biti jedinstven, dakle izgrađuje se za pojedine vrste knjižnica na pojedinom teritoriju. Ako bi se paralelno izgrađivali sustavi po znanstvenom ili umjetničkom području, imali bismo paralelne sustave i došlo bi do konflikata u provođenju matičnosti. Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade pravilnika o matičnosti koji će detaljnije urediti ove temeljne postavke iz članka 36. o matičnosti.
453 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 34. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (1)… Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice. IZMJENA PRIJEDLOGA Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE Usklađeno prema člancima u prethodnom tekstu. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 34. (2)… Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju: ◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost ◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija ◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice ◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga ◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije ◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete. IZMJENA PRIJEDLOGA Dodati: - Usklađivanje konzorcionalne nabave pristupa elektroničkim izvorima Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prijedlog izmjene stavka 1. je prihvaćen. Odredba je usuglašena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Prijedlog izmjene stavka 2. se ne prihvaća. Konzorcionalna nabava je obuhvaćena u navedenom članku.
454 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 32. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA U čl. 32. st. 1. Prijedloga zakona, za knjižničarske djelatnike propisuje se pravno dvosmislena i neobavezna formulacija u kojoj nije jasno TKO može i smije obavljati stručne poslove u knjižnicama: "Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi." IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon jasno propisuje u čl. 34. st. 1. "Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici" i tako treba i ostati, ili uz minimalan ustupak, alternativno: "….obavljaju stručni djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja". OBRAZLOŽENJE: Činjenicom da se ukinula odredba tko točno OBAVLJA stručne poslove i navodi se samo da su oni koji imaju zvanja, "ODGOVORNI" je dvosmislena. Iz te formulacije nije jasno radi li se o tome da netko može ili smije obavljati stručne poslove, ili su tek oni djelatnici koji (slučajno, ne nužno) imaju knjižničarska zvanja, osobno ili na neki način odgovorni (?) zbog te činjenice, a ostali koji nemaju stručna zvanja po toj logici nisu odgovorni. Riječ odgovorni tako NE MOŽE adekvatno i nedvosmisleno zamijeniti riječ "obavljaju", osim ako intencija predlagača nije bila povećati već spomenuti nered i mogućnost zapošljavanja bilo koga u većini knjižnica i tu sferu potpuno prepustiti u ruke i diskrecijsku odluku svih osnivača. Navedeno bi samo doprinijelo nepotrebno stvorenim problemima stručne naravi, poput konačne degradacije i obesmisljavanje struke i obrazovanja u struci, ali i onima zakonske, korumptivno-nepotističke i društvene prirode, kao kod spomenutih uvjeta za zapošljavanje rukovodećeg osoblja u knjižnicama. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (2)(3)… (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. (3) Brisati TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 32. (4)… Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 32, st. 4. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Stručne poslove u knjižnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Nedopustivo je ne navesti stručna knjižničarska zvanja u tekstu zakona. Pravilnikom se propisuju drugi uvjeti i način stjecanja tih zvanja, pri čemu treba posebno obratiti pažnju na status školskih knjižničara od kojih se zahtjeva polaganje dva stručna ispita, što svakako treba izbjeći. Također, ne smije se dozvoliti degradiranje Hrvatskoga knjižničarskog vijeća u ovom smislu. Nije prihvaćen Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom. Nadalje, Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a koje između ostalog daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci.Slijedom navedenoga, vjeće aktivno sudjeluje u izradi propisa vezanih za stručna zvanja.
455 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primljeno na znanje Nije dan konkretan prijedlog
456 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 31. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 31… (1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. (2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. (3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. (4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. (5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati cijeli članak. OBRAZLOŽENJE: Ovo se može regulirati pravilnicima ili uputama. Nepotrebno je da bude dio zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, ovo pitanje je regulirano s obzirom na praksu provedbe financijskih poslova što prati Ministarstvo financija, tako da su odredbe definirane u suglasnosti s Ministarstvom financija.
457 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 30. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 30. (1)… Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 30., st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se od osnivača i iz državnog proračuna RH, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za redovnu djelatnost, sredstva za program, stručno usavršavanje zaposlenika, sredstva za nabavu građe, sredstva za zaštitu knjižnične građe, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Prihvaćen Prihvaćeno. Propisuje se da su sredstva za rad knjižnica definirana u ovom Zakonu osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Sredstva koja ovaj Zakon propisuje su sredstva za rad knjižnice te je definirano za što su namijenjena ta sredstva. Knjižnice dobivaju dio sredstava također iz državnog proračuna ali to je propisano drugim zakonima.
458 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 24. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 24. (1)… Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 24, st. 1. izmijeniti i dopuniti tako da glasi: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice i ima stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u većini knjižnica u sastavu rade od jedne do tri osobe, voditelj knjižnice u sastavu radi velik dio stručnih knjižničarskih poslova, stoga mora imati stečeno stručno zvanje u knjižničarskoj struci odgovarajuće 7. razini obrazovanja (diplomirani knjižničar). Prihvaćen Prihvaćeno. U članku 20. propisani uvjeti za ravnatelja javne knjižnice.
459 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 23. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 23. (2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće. IZMJENA PRIJEDLOGA (2) Knjižnica u sastavu ima voditelja i Knjižnično vijeće sukladno čl. 22. ovog zakona. Voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Fakultativna iznimka od pravila da knjižnica u sastavu može i ne mora imati voditelja, a pogotovo da ne mora imati Knjižnično vijeće, odredbu čini besmislenom. Postojeći prijedlog s formulacijom: Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće, nije dobar za knjižnice u sastavu jer se tako organizacija i stručno vođenje knjižnice prepušta volji osnivača, odnosno ustanove u čijem se sastavu knjižnica nalazi. Formulacija koju predlažemo slična je formulaciji iz Zakona o knjižnicama iz 1997. čl. 28. (N.N. 105, 1997) koja se je u proteklom periodu pokazala značajnom za rad knjižnica u sastavu jer do donošenja ovog Zakona mnoge knjižnice u sastavu nisu uopće imale voditelja te je njihov rad bio prepušten osobama bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Odredba brisana a člankom 22. je propisano da knjižnica u sastavu ima voditelja čime je udovoljeno prijedlogu. A u odnosu na prijedlog da voditelj knjižnice član je Knjižničnog vijeća i upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica. Prijedlogu nije moguće udovoljiti jer je zakonima kojima se uređuje pravni oblik pravne osoba u čijem sastavu je knjižnica, već propisan i sastav tih upravnih tijela.
460 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 22. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 22. (1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće. (2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća. (3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (2) Natpolovičnu većinu stručnih vijeća svih vrsta i statusa knjižnica, čine svi stručni knjižničarski djelatnici. OBRAZLOŽENJE Propisivanje drugačijeg sastava stručnog vijeća knjižnica gubi se temelj za poslove propisane u stavku 3. ovog članka. Stručno vijeće u kojem nadpolovičnu većinu članova ne čine stručni knjižničarski djelatnici nije kompetentno za davanje ovdje navedenih aktivnosti Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Statutom knjižnice može se sastav stručnog vijeća urediti i na predloženi način.
461 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 21. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA U čl. 20. i 21. Prijedloga propisuju se uvjeti za ravnatelja javne (u sadašnjem Zakonu najbliža pojmu "samostalne") knjižnice, koji vrijede i za voditelja knjižnica u sastavu tih javnopravnih tijela. U sadašnjem Zakonu u gl. IV "Ustrojstvo i upravljanje knjižnicama", za sve knjižnice, samostalne (javne i privatnopravne), kao i one u sastavu, u čl. 22.-28. propisan je zadovoljavajući jedinstveni i za sve usklađeni sustav biranja ravnatelja, kao i voditelja knjižnica u sastavu. Suprotno tome: - u Prijedlogu su u čl. 21. st. 2 navedeni uvjeti za ravnatelja javne knjižnice koji može biti imenovan ako ima "završen diplomski...studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij" što je neprihvatljivo srozavanje dosegnutih i u praksi već provjerenih standarda - također, u Prijedlogu je u čl. 23. propisan isti uvjet za knjižnice u sastavu pravne osobe koju je osnovala ili pretežni vlasnik država ili lokalno tijelo, ALI NE i za dosadašnje knjižnice u sastavu osoba koje nisu osnovale i nisu im pretežni vlasnici državna i lokalna tijela, što implicira da te knjižnice u pogledu rukovođenja uopće nisu podložne nikakvim prethodnim zakonskim uvjetima, pa čak niti gore spomenutim iz čl. 21. - daljnji uvjeti za izbor ravnatelja javne knjižnice uključuju u čl. 21. st. 3. i posebno, st. 4. u vezi vršitelja dužnosti, neprihvatljivi su jer otvaraju vrata neograničenim manipulacijama u vezi zapošljavanja U čl. 24. prijedloga Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice, nema uvjeta za voditelja knjižnice u sastavu tzv. „privatnih“ školskih ustanova, visokih učilišta i znanstvenih institucija, koji bi zbog javnog interesa koji proizlazi ne samo iz knjižnične, nego i djelatnosti školstva i visokog obrazovanja, morao ispunjavati iste uvjete. IZMJENA PRIJEDLOGA Ispravna formulacija u čl. 21. st. 2 trebala bi biti ona koja postoji u sadašnjem Zakonu u čl. 27. st. 2. i 3. gdje su propisani jasni kriteriji, a onaj temeljni u st. 2. glasi: "završen...studij KNJIŽNIČARSKOG usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti....iznimno od odredbe stavka 2., za ravnatelja samostalne knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski…kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno...". U čl. 24. Prijedloga koji govori o voditeljima knjižnica u sastavu, tekst bi trebao glasiti: Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i knjižnice u sastavu privatne škole, visokog učilišta i znanstvene institucije, može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja samostalne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Prije svega, s obzirom da članak 6. Prijedloga propisuje da (1) Knjižnična djelatnost obuhvaća: ..stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima, kako voditelj knjižnice, koji prema čl. 21 ne mora imati knjižničarsko obrazovanje niti uopće iskustvo rada u knjižnici, može nadzirati da li njegovi djelatnici obavljaju navedenu obradu građe u skladu sa stručnim standardima? Ukidanje potrebe za stručnim kvalifikacijama ravnatelja i voditelja javnih i knjižnica u sastavu javnih, kao i na školama i visokim učilištima (a kod tzv. "privatnih" ukidanje čak i tog smanjenog kriterija), ukidanje su i rezultata višedesetljetnog nastojanja struke da se napokon ustale standardi struke kao presudni za rukovodeća mjesta i sam rad u knjižnici, ustroj studija knjižničarstva i višestruko podizanje standarda knjižničarske djelatnosti kao rezultata tih napora. Rezultat toga bilo bi ne samo da bi u praksi u knjižnicama na strani osoblja moglo biti višestruko više stručno kvalificiranog osoblja nego što im je kvalificiran neposredni rukovoditelj, nego i već spomenuto srozavanje već dosegnutih standarda, kao i ukidanje bilo kakvih standarda vezanih uz predložene „privatne“ knjižnice. Najbitnije, ta činjenica bi, zajedno s činjenicom da niti knjižnično osoblje ne mora biti stručno kvalificirano, otvorila nepovratno vrata nebrojenim novim mogućnostima imenovanja stručno nekvalificiranih osoba putem prijateljskih i drugih veza, što je i sada jedan od najvećih problema u društvu i koji bi se time generirao i više nego što je već i u najnovije vrijeme više puta detektiran u javnosti kao problem u upravo u slučajevima (narodnih) knjižnica. Također, potpuno je neprihvatljivo i smještanje SVIH tzv. "privatnih" knjižnica, napose visokoškolskih i znanstvenih, u proizvoljnu privatnopravnu sferu, u kojoj niti Prijedlogom (loše) propisani uvjeti i standardi NE bi uopće vrijedili. Moguće je da se radi i o propustu predlagača, a u svakom slučaju, uz gore spomenute probleme koji bi iz toga proizišli, stvorilo bi i sve druge već navedene probleme glede usklađivanja knjižnica u sustave, matične djelatnosti i dr., posebno u djelatnostima koje su i dodatno od javnog interesa, posebno u obrazovanju i znanosti, bez obzira je li osnivač država ili privatna osoba. Potpuno isključivanje tzv. „privatnih“ knjižnica (pa i onih u školskoj, obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti koje su zakonski u javnom interesu) iz bilo kakvih uvjeta, od osoblja do rukovoditelja, ne samo što bi bilo suprotno čak i postojećim propisima oko nekih djelatnosti, nego bi, u kombinaciji sa dozvoljavanjem trgovačkih društava – knjižnica, generiralo potpuni i nepotrebni kaos u struci. U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (vidi: http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr odnosno http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=51079 riješeno je na način da: (čl. 40., st. 3. „(3) Ravnateljem državnog arhiva, temeljem predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada, te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za ravnatelja bilo koje institucija pa i knjižnice od izuzetne su važnosti stručne radne i organizacijske sposobnosti kao i vizija vođenja institucije. Navedeno je osigurano kroz prijedlog četverogodišnjeg plana i potrebu da se osoba odlikuje stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima. Na navedeni način, stručnost i postignuti standardi neće biti dovedeni u pitanje. Također, s obzirom na uvjet 5 godina rada u knjižnici osigurano je stručno knjižničarsko znanje. Što se tiče vršitelja dužnosti, propisani način imenovanja je posve uobičajen jer se radi o osobi koja će samo u izvanrednim situacijama doći u poziciju ravnatelja knjižnice i ostat će na navedenom mjestu do imenovanja ravnatelja redovnim putem, putem javnog natječaja. Redovno imenovanje ravnatelja putem javnog natječaja zahtijeva određeni vremenski period u kojem bi, bez odredbi o vršitelju dužnosti, knjižnica bila bez vodstva.
462 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 19. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 19. Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice ‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 19, promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće: ‒donosi plan rada i razvitka knjižnice na prijedlog ravnatelja ‒razmatra i nadzire izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice ‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju ‒donosi statut i druge opće akte ‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe na prijedlog ravnatelja ‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te ‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Upravno vijeće ne može samo donositi plan rada i razvitka knjižnice jer nemaju stručna znanja. A ako već donose planove moraju ih moći i nadzirati, a ne samo razmatrati. Prihvaćen Prihvaćeno
463 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 18. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(1)... Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18, st. 1. promijeniti tako da glasi: Samostalna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. OBRAZLOŽENJE: Knjižnice u sastavu nemaju upravno vijeće. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 18(2)... Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih znanstvenika, kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 18., st. 2. promijeniti tako da glasi: Upravno vijeće ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, dva bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje bira jednog člana iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. OBRAZLOŽENJE: U Stavak 2. vratiti broj članova Upravnog vijeća kako stoji u važećem Zakonu budući da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a naknade članovima Upravnog vijeća opteretit će proračun lokalne i regionalne samouprave što će se odraziti na poslovanje knjižnica i razvoj knjižnične djelatnosti. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona ne definira pojam "samostalna knjižnica". Propisana su tijela upravljanja knjižnicom koja se odnose na samostalne pravne osobe dok je za knjižnicu u sastavu propisano jedino da ima voditelja, a s obzirom da knjižnica u sastavu može biti u sastavu različitih pravnih osobnosti razumljivo je da oblik pravne osobnosti definira upravna tijela pravne osobe unutar koje je knjižnica u sastavu dok Nacrt prijedloga Zakona za knjižnicu u sastavu propisuje samo voditelja te knjižnice.
464 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 17. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(1)... Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 17., st. 1. treba izmijeniti tako da glasi: Tijela samostalne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Tijela knjižnice u sastavu su: voditelj i Knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj u nekoliko navrata različito definira javnu knjižnicu, ponekad kao isključivo samostalnu (čl. 3. i čl. 17.), a ponekad kao knjižnicu u sastavu čiji je osnivač u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (čl. 10.). Knjižnice u sastavu nemaju ravnatelje, niti upravna vijeća. Velika je šteta što je Predlagatelj odustao od tijela knjižnični odbor, koji je svojevrsna kombinacija upravnog i stručnog tijela, a kojeg su imale knjižnice u sastavu. Javne knjižnice mogu biti samostalne i knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 17(2)... Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Prihvaćen Ne prihvaća se, Nacrt prijedloga zakona ne poznaje pojam samostalne knjižnice, te su sukladno tome općenito propisana tijela knjižnice, a kroz odredbe cijelog zakona su propisane i iznimke od ove odredbe, ovisno o tome radi li se o knjižnici ili knjižnici u sastavu te o tome radi li se o privatnoj ili javnoj knjižnici. Također, odredba stavka 2. ne prihvaća se brisati iz razloga što privatna knjižnica može biti osnovana i u drugom pravnom obliku osim kao ustanova te za te druge pravne oblike posebni zakoni propisuju njihova tijela, tako da se za te pravne oblike ovim zakonom nije moguće propisati tijela nego se mora propisati iznimka.
465 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 14. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 14... Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Upisnik treba ostati u Ministarstvu kulture RH. OBRAZLOŽENJE: Nejasno je zašto se Upisnik prebacuje u NSK, obzirom na postojanje Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, te područja knjižnične djelatnosti u Ministarstvu kulture RH. Osim toga, znači li to da sva pitanja nacionalnog knjižničarstva i matičnost prelaze u NSK. Postavlja se pitanje uloge Ministarstva kulture RH? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je sukladno Zakonu središnja ustanova knjižničnog sustava RH.
466 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 13. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 13 (2)…. Prijedlog je, osim što je dio za školske i visokoškolske knjižnice ispravno usuglašen s postojećim ministarstvima, propisano kako standarde... "za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća" IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Sadašnji Zakon u čl. 8. opravdano tvrdi kako "Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju: - ministar kulture za narodne knjižnice.... - za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice" i ta bi formulacija trebala i ostati., te umjesto „uz prethodno mišljenje“, vratiti formulaciju "NA PRIJEDLOG Hrvatskog Knjižničnog Vijeća" OBRAZLOŽENJE: Različite specijalne knjižnice djeluju u specifičnim društvenim i znanstvenim poljima i jedino logično je da standardi, kao i do sada, budu usuglašeni s temeljnom strukom u kojoj djeluju, a ne odlukom ministra kulture. Za napomenuti je u vezi s HKV, kako "prethodno mišljenje", koje se umjesto sadašnjeg prava na predlaganje pojavljuje na više mjesta u Prijedlogu (o čemu više kasnije), pasivizira i obesmisljuje ulogu HKV kao najvišeg stručnog javnopravnog tijela koje ima inicijativnu ulogu u osmišljavanju knjižničnih politika prema tijelima javne vlasti. Umjesto toga HKV je podvrgnut izravnoj hijerarhiji i time isključen od inicijative predlaganja konkretnih mjera, te prepušten potpuno diskrecijskoj odluci ministra kulture (u svim područjima u kojima djeluju knjižnice širim od kulture) da neke standarde ili njihove promjene predloži ili ne, te eventualno post festum zatraži mišljenje. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak. 13 (3)... Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA 3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje. Nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti ministrima predlaže Hrvatsko knjižnično vijeće. OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko knjižnično vijeće, AKO u njemu većinu članova čine stručnjaci iz područja knjižničarstva (što je ugroženo Prijedlogom), predlaže ministrima nacionalni plan razvitka knjižnica, s obzirom da postojeći Zakon u čl. 32. predviđa kako HKV kao stručno tijelo predlaže program izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava, što bi bio ekvivalent sadašnjem nazivu tog plana. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezano uz članak 13. stavak 2. Standardi za specijalne knjižnice prema dosadašnjem Zakonu nikada nisu bili doneseni te je u interesu specijalnih knjižnica da se isti donesu u što kraćem roku radi ujednačavanja i poboljšanja rada u navedenim knjižnicama i to od strane Ministarstva kulture i uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća kao savjetodavnog tijela ministra kulture kojemu je između ostalog u nadležnosti da potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost. Prihvaćena primjedba vezano uz stavak 3. u dijelu vezano uz donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća. Ne prihvaća se prijedlog da se standardi i nacionalni plan razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti donose na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća umjesto uz njegovo prethodno mišljenje s obzirom da je navedena odredba usklađena sa Zakonom o sustavu državne uprave i nadležnostima ministra.
467 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 12. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (1)…. Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani: - knjižnična građa - prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji - sredstva za rad - stručni knjižnični djelatnici - program rada i razvitka. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA U navedenom članku govori se o neophodnim standardima i uvjetima koje treba osigurati pri osnivanju pojedine knjižnice. Tako u stavku 1. čl. 12. podstavak 4. govori se o osiguranju 'stručnih knjižničarskih djelatnika', pa treba naglasiti da ovaj Nacrt zakona nije definirao knjižničnog djelatnika kako to danas propisuje važeći Zakon i struka. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 12 (2)…. Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Usklađeno s prethodnim člancima po pitanju vjerskih knjižnica i naziva visokoškolske knjižnice. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 12., st. 2. izmijeniti tako da glasi: Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar te nakon pribavljanja istoga upisati knjižničnu djelatnost u Registar djelatnosti RH svoje ustanove. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da je utvrđeno da veliki broj ustanova nije registrirao knjižničnu djelatnost, smatramo posebno važnim to istaknuti u zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano za stavak 1. podstavak 4. navedenoga članka isto će biti regulirano pravilnikom. Izmjena stavka 2. navedenoga članka je razmotrena i prihvaćena. Izmjena stavka 3. istoga članka je razmotrena i nije prihvaćena, s obzirom na to da je cilj je olakšati osnivanje knjižnica. Upis djelatnosti regulirano je posebnim propisom.
468 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 11. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 11…. (1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. (2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. (3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. (4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA (1) Čl. 11., st. 1. izmijeniti tako da glasi: Školske ustanove, visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnice kao posebne ustrojbene jedinice. U bolnicama, arhivima, muzejima i javnopravnim tijelima djeluju knjižnice u sastavu ustanova. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje za izmjenu i dopunu (1) dano je u obrazloženju čl. 9. Važno je istaknuti obvezu financiranja knjižnica u sastavu. Isto tako, kako županije do sada nisu imale obavezu, nego samo mogućnost sudjelovanja u financiranju knjižnica i njihovih usluga, smatramo da je potrebno jasnije istaknuti obvezu županije u tom smislu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano prethodnim člankom.
469 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 10. Članak 10. treba odbaciti. Nije prihvaćen Odbijeno, tim člankom se uređuju važna pitanja, tj. pravna osnova za osnivanje knjižnica, a imajući da se osnivanje javnih knjižnica osigurava kao ustanova čime se osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe.
470 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 9. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 9…. Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno. Radi se o pravno neodrživoj konstrukciji na više nivoa, koja potpuno nepotrebno otvara nepremostive dvojbe i, u krajnjoj posljedici, postojanje bilo kakvog knjižničnog sustava čini neodrživim, pa se kao takav u cijelom tekstu mora odbaciti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 9. trebao bi glasiti onako kako je već propisano u čl. 4. i 5. postojećeg Zakona o knjižnicama. Čl. 10. razrađuje čl. 9. i kao takav također se mora odbaciti. OBRAZLOŽENJE: Umjesto općih odredbi o organizaciji knjižnica iz glave I postojećeg zakona, napose čl. 4. i 5., te postojeće glave II Zakona "Vrste, osnivanje i prestanak knjižnica", dio Prijedloga s nadnaslovom "Organizacija knjižnica", napose u čl. 9. i 10. unosi nepotrebni pravni nered ne samo u postojeće stanje i organizaciju knjižnica koja se reflektira kroz desetke zakona i propisa, već i za budućnost takav prijedlog sa knjižnicama miješa, po temeljnoj svrsi i načinu funkcioniranja nespojive, organizacijske i vlasničke oblike društava osoba. Donje obrazloženje naravno, ne mora se dalje čitati ako je predlagač zabunom zamijenio knjižnicu sa knjižarom. Sadašnjim Zakonom po čl. 4. i 5. knjižnice funkcioniraju kao ustanove, bilo samostalne (osnovane od javnopravnih ili drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba), bilo kao knjižnice u sastavu (kao ustrojbene jedinice) domaćih javnih ili privatnih pravnih ili fizičkih osoba. Nepotrebnom (jer se ona i danas podrazumijeva) podjelom knjižnica na "javne" i "privatne", umjesto dosadašnje jasne podjele na samostalne i one u sastavu (koje su kao svojevrsni treći oblik spomenute u čl. 10. st. 6. Prijedloga ili kod školskih i visokoškolskih institucija u čl. 11, st.2.) ne nudi nikakvu dodatnu vrijednost osim što se time "privatne" knjižnice pokušavaju što više izdvojiti iz usklađenog i standardima harmoniziranog ustroja s ostalim knjižnicama - bez jasno obrazloženog razloga za to. Tako za tzv. „privatne knjižnice“ ne bi vrijedili čak niti oni, u Prijedlogu smanjeni, stručni standardi poput uvjeta za voditelja takve knjižnice, ili bilo kakvi zakonski nužni stručni uvjeti za zapošljavanje osoblja. U sadašnjem Zakonu vlada jedinstveni i usklađeni režim reguliranja knjižnične djelatnosti kao javne službe, gdje bilo koja knjižnica djeluje i prestaje djelovati kao ustanova, te prema čl. 2. tu djelatnost obavlja (uz legitimni privatni interes neke pravne ili fizičke osobe da je ustroji i iz nje izvlači svoj dio specifične koristi koji niti sada nije upitan!) i kao javnu službu i u interesu RH. Tako knjižnice imaju posebni temeljni propis upravnopravnog karaktera (Zakon o knjižnicama) koji temeljno razrješava na jednom mjestu upravljanje knjižnicama, sve do upravnog vijeća bilo koje samostalne knjižnice. Dodatno unošenje potpuno nesukladnih i međusobno konfliktnih dodatnih oblika organizacije i upravljanja izdvojenih iz Zakona u različite druge propise, stvara nerazrješiv nered i sprječava normalno odvijanje knjižničnih sustava (koji i u Prijedlogu postoji u čl. 34. i 35.), kao i ispunjenje temeljnih društvenih, neprofitnih zadaća zajedničkih za sve knjižnice, pa i onih koje su u sastavu neke privatnopravne osobe. Dakle, posebno samostalna, knjižnica NE može funkcionirati kao samostalno trgovačko društvo za privatni profit, jer bi se tu radilo o trgovačkom društvu, a ne knjižnici. Takvo trgovačko društvo, ili zadruga, već je u svim detaljima, kao i temeljnim svrhama propisano u Zakonu o trgovačkim društvima i nema zakonskih uvjeta niti potrebe stavljati ga u Zakon u knjižnicama. Dakle, radilo bi se o društvima koja se bave komercijalizacijom informacija za privatni interes, a koja i danas već postoje (primjer: IUS Info servis) i kao takva su moguća, s time što se tada ne radi o knjižnicama i takve su djelatnosti s razlogom i strogo odvojene od knjižnica. Razlog je, osim služenja javnom interesu i građanima, i u tome što knjižnice iz tog svog statusa crpe i neke specifične povlastice i pravnu zaštitu u propisima i u društvu, npr. kroz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, kroz školske, obrazovne, proračunske propise, propise iz područja poreza, kulture, financiranje projekata poput digitalizacije itd. i sl. NEPROFITNOST kao osnovna karakteristika knjižnica važna je i zbog natječaja za različite javne projekte financiranja na državnom, europskom i svjetskom nivou, koji smiju podupirati samo takvu djelatnost i samostalna trgovačka i privatno-interesna društva po logici tu ne mogu pripadati. Sve navedeno NE može, po zakonodavnoj logici, pravilima tržišnog natjecanja koja bi time bila narušena i dr. razlozima specifičnim za trgovačka društva ili zadruge, biti primijenjeno na komercijalno-profitne oblike udruživanja poput trgovačkih društava ili zadruga, koje su već strogo regulirane posebnim zakonima, organizirane na privatno-interesnoj bazi i za koje vrijede sasvim drugi prateći propisi, od računovodstvenih, financijskih, do organizacijskih. Takvo miješanje organizacijskih i vlasničkih oblika bilo bi u potpunom neskladu s funkcioniranjem ostalih knjižnica i njihovom temeljnom svrhom, onemogućili bi kao što je već rečeno i usklađivanje unutar matične djelatnosti, knjižničnih sustava i dr. Trgovačko društvo može, i zakonodavnih prepreka nema, osnovati i imati knjižnicu u svom sastavu, pa tako početak čl. 9. Prijedloga može glasiti i "knjižnicu može osnovati...ustanova, zaklada...", no to nema smisla posebno isticati u propisu, jer se i sadašnjim zakonom to podrazumijeva putem odredbe o drugim pravnim i fizičkim osobama, koja mu, temeljno usklađena s ostalim knjižnicama, bez prepreka može pomoći u ostvarivanju ciljeva tog društva. No, samostalna knjižnica u takvom privatnom vlasničkopravnom okviru nije ništa drugo nego komercijalni informacijski servis, kakvi postoje već i danas u RH i koji, podložni sasvim drugim propisima od knjižnica, funkcioniraju na sasvim zasebnim osnovama i bez privilegija i zakonske zaštite u određenim slučajevima, ili posebnih funkcija koje izlaze iz njihove temeljne društvene svrhe i javnog interesa. Uvođenjem nove odredbe da osnivač javne / narodne knjižnice može biti i „..pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave..“ (Stavak 1.) otvorena je mogućnost da se narodne knjižnice ponovo nađu u sastavu centara za kulturu, a što je postojeći Zakon stavio izvan snage i otvorena je mogućnost da se putem knjižnice pogoduje pojedinim interesima koji nisu za opće dobro zajednice. Isto tako, ponovo se koristi pojam javne knjižnice; neusklađenost u tretiranju knjižnica u sastavu: jednom predstavljaju ustrojstvenu jedinicu, dok u školskim ustanovama, visokoškolskim učilištima i javnim znanstvenim institucijama predstavljaju sastavni dio ustanove. Naime, visokoškolske knjižnice važna su ustrojbena jedinica matične ustanove i moraju biti jasno definirane u zakonu, naročito zbog toga što su one jedan od ključnih faktora koje, kao prateća služba nastavnome procesu, doprinose uspješnom studiranju i učenju studenata, uključene su u strateške dokumente matičnih ustanova te su u konačnici važne u postupku uspostave kvalitete pojedinog visokog učilišta i fakulteta što se očituje kroz redovito unutarnje vrednovanje kvalitete rada, ali i vanjsko vrednovanje visokoga učilišta kroz postupak reakreditacije (Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta (NN 24/2010)). Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2016. godine donijela je Kriterije za ocjenu kvalitete dijela djelatnosti visokih učilišta u sastavu sveučilišta (https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Kriterije_za_ocjenu_kvalitete_dijela_djelatnosti_visokih_ucilista_u_sastavu_sveucilista.pdf) gdje se „osigurava studentima… knjižnica…, te „…veličina, iskoristivost, dostupnost i razina opremljenosti knjižnice osigurava odgovarajuću pomoć studentima pri učenju i istraživanju…“ Iz navedenoga nužno je osnovati knjižnicu u sastavu odnosno visokoškolsku knjižnicu kao posebnu ustrojbenu jedinicu, kako bi se trajno sačuvao status tih knjižnica i visokokvalificiranih knjižničarskih djelatnika sa završenim studijem knjižničarstva u sastavu znanosti i visokoga obrazovanja, čije kompetencije jamče stručnost za obavljanje složenih poslova u vrlo promjenjivom poslovnom, obrazovnom i tehnološkom okruženju u kojemu knjižnice danas djeluju. Prihvaćen Brisan
471 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 8. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (1)…. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 8., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, znanstvena i specijalna. OBRAZLOŽENJE: Visokoškolska knjižnica je naziv udomaćen u stručnoj literaturi, a koji odgovara i UNESCO-ovoj klasifikaciji knjižnica. Nejasno je zašto se uopće odstupilo od ovog naziva. Nije jasno što Prijedlog Zakona podrazumijeva pod pojmom knjižnice vjerskih zajednica. To mogu biti sve knjižnice u vlasništvu bilo kojeg pravnog entiteta neke vjerske zajednice, a mogu biti i knjižnice s građom isključivo vjerskog sadržaja. Osim toga to je i svojevrsna diskriminacija i stavljanje ideološke oznake na neku knjižnicu koja ima karakter i građu, poslanje i djelovanje daleko šire od karaktera svoga osnivača (Npr.: Knjižnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, knjižnice bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu, Rijeci i Splitu, pa i Knjižnice HFP sv. Ćirila i Metoda i dr.). Stoga je u Zakonu dovoljno reći da knjižnicu može osnovati svaka pravna osoba ako za to ima uvjete (Članak 12.), jer su vjerske zajednice odnosno njihovi dijelovi pravne osobe na području Republike Hrvatske. To je tada u skladu s tekstom preambule i Člankom 2., stavak 3. Prijedloga Zakona u kojem se ističe važna ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 8 (2)…. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati ili jasno navesti iznimne okolnosti kada se to može primijeniti. OBRAZLOŽENJE: Ovo može otvoriti prostor za malverzacije, na primjer da se smanji broj knjižnica, da se jedna ugasi, jer ta druga može preuzeti funkciju prve. Prihvaćen Prihvaćeno. Prihvaćen pojam visokoškolska knjižnica. Knjižnice vjerskih zajednica su specijalne knjižnice te je izostavljeno njihovo navođenje u ovome članku. Propisano u članku 10. Zakona da poslove narodne knjižnice može obavljati i neka druga knjižnica što se uređuje ugovorom
472 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, ORGANIZACIJA KNJIŽNICA Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
473 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 7…. Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 7. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije, sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe u pojedinim vrstama knjižnica, a koji donosi ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća. OBRAZLOŽENJE: U postojećem Zakonu postoji poglavlje X. ZAŠTITA KNJIŽNIČNE GRAĐE: članak 45. i 46., a takvo poglavlje odnosno poglavlje o zaštiti knjižnične građe uopće nije navedeno u nacrtu novoga Zakona. U ovom Prijedlogu Zakona zaštita knjižnične građe se spominje samo u: 1.) članku 1., stavak (2), 2.) članku 3., pod 2., 3.) članku 4. koji se odnosi na očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra te u 4.) članku 7. u općenitom smislu Odredba je neprecizna, neke knjižnice smiju otpisati građu isključivo u iznimnim i posebnim okolnostima. Spojiti članak 4. i 7. te izdvojiti u posebnu glavu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Odredbe članaka su po svom sadržaju uvrštene u odgovarajuće glave Zakona. Uzimajući u obzir Zakon o sustavu državne uprave, pravilnik se donosi uz prethodno mišljenje savjetodavnog tijela (Hrvatsko knjižničarsko vijeće) jer savjetodavno tijelo nije dio sustava državne uprave.
474 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 6 (1)…. Knjižnična djelatnost obuhvaća: ◊nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki ◊stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku ◊pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu ◊digitalizaciju knjižnične građe ◊usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora ◊vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice ◊prikupljanje statističkih podataka vezanih uz provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ◊ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te ◊druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 6 (1) treba glasiti: Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: - nabavu knjižnične građe - stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe prema stručnim standardima, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro - digitalizaciju knjižnične građe - izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala - sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka - omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima - osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, uključujući međuknjižničnu posudbu te protok informacija - poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora - kulturne, informacijske, obrazovne i znanstvene sadržaje i programe - vođenje dokumentacije o građi i korisnicima - provođenje bibliometrijskih istraživanja - prikupljanje statističkih podatka o knjižnici, njezinim uslugama i korištenju, fondu, prostoru i opremi, upravljanju, financiranju i izdacima te knjižničnom osoblju - druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. OBRAZLOŽENJE: Obveza je u Zakonu istaknuti osiguravanje jednakog prava pristupa na informaciju i knjižnične usluge svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Knjižnice su pokretači i organizatori knjižničnih usluga i programa koji podupiru razvoj pojedinca i društva u cjelini. Izostavljena je suvremena zadaća izvođenja bibliometrijskih istraživanja, posebno kod praćenja znanstvene produkcije pojedinaca i institucija u visokom obrazovanju. Odabir građe važan je dio knjižničarskog posla, traži stručno znanje i treba biti spomenut. Korištenje knjižnične građe nije usluga knjižnice, nego aktivnost korisnika. Knjižnica daje građu na korištenje (posudba), odnosno osigurava pristup građi. Standard HRN ISO 2789:2014 – međunarodna knjižnična statistika definira područja prikupljanja statističkih podataka: knjižnice, usluge i korištenje, fond, pristup i oprema, upravljanje, financiranje i izdaci i knjižnično osoblje. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Ovakva definicija obuhvata knjižnične djelatnosti je preširoka, jer je u dogovoru sa strukom prihvaćena predložena definicija. Dodano da knjižnična djelatnost obuhvaća čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro.Članak 6. stavak 1. podstavak 3. izmijenjen tako da glasi: - pružanje informacijskih usluga i davanje na korištenje knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu
475 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, KNJIŽNIČNA DJELATNOST Podržavam komentar Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, nije dostavljen konkretni prijedlog.
476 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA Članak 5…. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Čl. 5. bi trebalo prebaciti u čl. 1., kao stavak 3. Nije prihvaćen Odbijeno. Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) odredba kojom se uređuje pisanje rodnih pojmova spada u sadržaj uvodnog dijela propisa, odnosno opće odredbe. Članak 5. stavljen je u Opće odredbe.
477 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 4. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (1)…. Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu koja ima obilježja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog značenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (2)…. (2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 4., st. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Jedinstveni i rijetki knjižnični primjerci ili zbirke knjiga, novina, časopisa te pojedinačni primjerci i zbirke građe posebne vrste (rukopisi, kartografska građa, grafička građa, muzikalije, sitni tisak i druga građa) mogu imati status kulturnog dobra. Svojstvo knjižničnoga kulturnog dobra utvrđuje se temeljem kriterija starosti i rijetkosti te drugih kriterija za procjenu njegove umjetničke i znanstvene vrijednosti kao i društvene i povijesne važnosti. Katalozi/inventari, odnosno pojedinačni opisi ove knjižnične građe sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Godina nastanka je samo jedan od formalnih kriterija za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra – starost. Navedena godina 1850. međunarodno je uvriježena kao gornja granica za određivanje stare knjige. Uzima se zato što označava promjenu načina tiskanja knjiga – od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama itd. Stoga se ta godina ne može primijeniti na rukopise i 'drugu knjižničnu građu'. To bi značilo da se sve što je u knjižnicama, a nastalo je do 1850., automatski proglasi kulturnim dobrom. A kulturno dobro može biti i druga knjižnična građa novijeg datuma, npr. obvezni primjerak! Sukladno ovom prijedlogu obvezni primjerak namijenjen je korištenju i posudbi pa se izgubilo svojstvo arhivskog primjerka što je u suprotnosti sa Preporukama vijeća Europe iz 2000. g. Za takvu građu pri utvrđivanju svojstva kulturnog dobra moraju se primijeniti i drugi kriteriji osim njezine starosti. Iz svega proizlazi da se zakonom isključuje velika količina građe koja je kulturno dobro, ali kao takvo nije registrirana ili se pak nalazi u knjižnicama koje zakonodavac ne prepoznaje kao javne. Time je izravno ugrožena velika količina kulturne baštine koja se nalazi npr. u specijalnim knjižnicama (u ovom prijedlogu poznate kao knjižnice vjerskih zajednica) i nije dosad registrirana kao kulturno dobro (iako ima svojstva istog). Nadalje, u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se u hitnom postupku (kao razlog je navedeno i donošenje ovog Zakona, koji se donosi u redovitoj proceduri i nije prošao javnu raspravu) usklađuje i s ovim Prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predlaže se čl. 99a koji određuje se također odnosi samo na javne knjižnice, ponovo isključujući knjižničnu građu kao kulturno dobro kod drugih imatelja. Na kraju, niti je ovim Prijedlogom niti prijedlogom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno izdvajanje više sredstava iz Državnog proračuna. Iz toga se postavlja pitanje na koji će način financirati iznimno skupi konzervatorski i restauratorski radovi na građi, kada trenutno nisu financirani ni postupci preventivne zaštite građe koja već je registrirano kulturno dobro. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 4, (3)…. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno i regulirano u članku 44. Nacrta prijedloga Zakona. Ne prihvaća se prijedlog o brisanju odredbe članka 4. stavka 3. obzirom na to da Zakon o autorskom i srodnim pravima regulira materiju zaštite autorskih prava te se ova odredba unosi u tekst ovog Zakona koja štiti autorska prava kojima nije istekao rok autorsko pravne zaštite.
478 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 3…. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja: 1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini 2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija 3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba 5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti 6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima 7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način 8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima 9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje 10. knjižnična zbirka je dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima 11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala 12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti 13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati i držati se UNESCO-vih, IFLA-inih, i drugih međunarodnih dokumenata iz područja knjižničarstva, standarda HRN ISO 2789 iz 2014. godine, usklađene i općeprihvaćene knjižničarske terminologije u RH, te u ovom članku definirati pojmove vrste knjižnica i stručne knjižničarske djelatnike. Digitalna knjižnica, digitalizacija i autorska prava trebaju se regulirati posebnom glavom zakona, vodeći pri tome računa i o ozakonjenju prakse koja postoji te uzeti u obzir da su pojedine europske zemlje već u zakon ugradile iznimku po pitanju autorskih prava za knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Veliki broj definicija pogrešan je ili neprikladan. U cilju postizanja jednoznačnosti i izbjegavanja mogućih nesporazuma potrebno je dodati i nove definicije (v. i članak 8.). „U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja...“ - ne može se zakonom odrediti značenje pojmova; pojmove u knjižničarstvu definiraju UNESCO-vi, IFLA-ini međunarodni dokumenti, postojeća tradicija knjižničarske terminologije u RH kakva se koristi u obrazovanju knjižničara i knjižničarskoj praksi, te međunarodni i u Hrvatskoj prihvaćeni standard HRN ISO 2789 iz 2014. godine. Uvođenje pojma „knjižnica vjerske zajednice“ nepotrebno je, s obzirom da su i prema važećem zakonu one svrstane u specijalne knjižnice. Isticanje na ovaj način, u najmanju ruku, ima prizvuk diskriminacijskog obilježavanja, a povlači za sobom konotaciju da i ostale knjižnice mogu zatražiti posebno „izdvajanje“, npr. knjižnice nacionalnih manjina, institutske knjižnice itd. Klasifikacija knjižnica koja se donosi u tekstu direktno je suprotna UNESCO-ovoj klasifikaciji i definiciji npr. visokoškolskih knjižnica (v. Classification of libraries u: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13086&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html). Ne može zakon izmišljati klasifikacije ni definicije knjižnica! Valjda radi toga nisu ni navedeni izvori za definicije i nazivlje/terminologiju. Posve izostaju odredbe o e-knjizi, e-čitanju, e-posudbi, e-učenju, repozitorijima… U ocjeni stanja zakona spominje se potreba reguliranja digitalizacije, repozitorija digitalne građe, obveznog primjerka, predlagatelj je propustio regulirati materiju koju je naveo u ocjeni stanja i članku 3 – digitalne knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi navedeni u članku 3. Zakona definirani su na sastancima Radne skupine za izradu Zakona u kojoj su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i predstavnici struke. Definicija knjižnice vjerske zajednice više nije predviđena člankom 3. Zakona.
479 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 2…. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu - utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti koja se obavlja kao javna služba - uređuje tko obavlja knjižničnu djelatnost i na koji način se obavlja knjižnična djelatnost - potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. - osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencija za razvoj demokracije, gospodarstva, znanosti i sudjelovanje u informacijskom društvu - osigurava nadzor nad radom knjižnica koje u okviru matične djelatnosti provodi matična knjižnica nadležna za određenu vrstu knjižnica - knjižnice povezuju u knjižnični sustav Republike Hrvatske te se time osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija krajnjim korisnicima. OBRAZLOŽENJE: Zakonom se treba odrediti način obavljanja djelatnosti i tko obavlja djelatnost, tj. vrste knjižnica. Knjižnična djelatnost potiče i razvoj znanosti i upravo je znanost jedna od ključnih društvenih aktivnosti u čijem radu sudjeluje i knjižnica kao potpora stručnom, znanstvenom i znanstveno-istraživačkom radu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Člankom 2. uređuje se svrha Zakona i osnovne smjernice kojima se postiže svrha Zakona, dok su navedeni prijedlozi detaljno uređeni u daljnjem tekstu Zakona. U podstavku 2. dodano da se ovim Zakonom potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja znanosti.
480 Sanja Paravić I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1., st. 1. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti: Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, ciljevi i zadaće knjižnica, vrste knjižnica, nazivlje stručnog knjižničarskog osoblja, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zadaće i ustroj Hrvatskoga knjižničnog vijeća i knjižnični sustav Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE: Knjižnična djelatnost obuhvaća rad s knjižničnom građom, ali obuhvaća i sve druge aktivnosti i sadržaje, službe i usluge koje potiču razvoj kulture čitanja, pismenosti, obrazovanja i informiranosti u društvu, i to u radu sa svim članovima društva bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Već odavno je potvrđena uloga i snaga knjižnične djelatnosti u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja i napretka. Nositelji svake djelatnosti su njezini stručni djelatnici. Tako je i s knjižničnom djelatnošću. Stoga se Zakon mora baviti ne samo građom, nego i djelatnošću i njezinim nositeljima. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1….(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. U članku 1. st. 2. stoji kako je samo knjižnična GRAĐA od interesa za RH, a ne kao u čl. 2. sadašnjeg zakona, u kojem je knjižnična DJELATNOST od interesa za RH. Također, u tekstu je samo posredno, ostala odredba koja je u čl. 2, st. 1 postojećeg Zakona jasno navedena kako se knjižnična djelatnost obavlja kao javna služba: Članak 2. Ovim Zakonom se: - osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Članak 1, st,. 2. Prijedloga, umjesto sadašnjeg teksta, trebao bi stoga, suglasno tekstu postojećeg Zakona, glasiti : Knjižnična djelatnost je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. OBRAZLOŽENJE: U čl. 2. Prijedloga doduše objašnjeno je da se zakonom “....-osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe”, što doduše može i tako posredno biti navedeno, ali upravo stoga se i može neposredno naglasiti u čl. 1. No, to je bitno zato što, ako i sam Prijedlog nedvojbeno priznaje javnu službu kao zakonom normiranu činjenicu, onda pravno gledano i sama djelatnost MORA biti od interesa za RH. Jer pojam javne službe (dakle one koja je posebno uređena normama upravnog prava) u pravnom smislu je definiran kao djelatnost koju društvo smatra toliko važnom da je podvrgava posebnom pravnom uređenju i da se radi o službi koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice (opći, javni interes). Tako sam pojam javne službe, kao i sadržaj knjižnične djelatnosti koji je reguliran u čl. 6. i postojećeg Zakona i Prijedloga, čine cjelokupnu knjižničnu djelatnost, neizostavno kao djelatnost od interesa za RH. Zbog te činjenice, postojeći pravni sustav u raznim poljima, od zakona do pravilnika, već je knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama dao različite pravne povlastice u svrhu ostvarenja tog interesa, od određenih autorskopravnih iznimki, prava prikupljanja osobnih podataka bez posebne privole, definiranja specifičnih uloga knjižnica u obrazovnom i kulturnom sustavu i takva degradacija temeljne svrhe knjižnica imala bi ne samo materijalne posljedice po budućnost i daljnje kodificiranje društvene uloge knjižnica, nego i teško izbrojive konzekvence na pravnu organizaciju i funkcioniranje postojećih društvenih djelatnosti, sve do temeljnih ljudskih prava građana. Ukratko, javnu službu (koja je i u Prijedlogu ostavljena) neke djelatnosti mora pratiti i javni interes kao od nje neodvojiva činjenica, koja se NE može svesti samo na građu, koja je tek puka materijalna podloga za djelatnost i javni interes. Javni interes izlazi iz djelatnosti i zbog njega djelatnost u različitim njezinim konkretiziranim oblicima uživa dodatnu pravnu zaštitu. U vezi dvojbi oko razine propisa kojim se to rješava, upravo se zakonom propisuje takav javni interes, kao u mnogim drugim slučajevima, poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr. TEKST PRIJEDLOGA ČLANKA ZAKONA Članak 1 (3)…. DOPUNA PRIJEDLOGA U čl. 1. dodati stavak 3. koji glasi: Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. U odnosu na stavak 1. prihvaćeno osim uređenje nazivlja stručnog knjižničarskog osoblja, koje će se urediti Pravilnikom. U članku 1. stavku 2. definirano je da su knjižnična građa i knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu. Također, u članku 2. definirano je da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe. Vezano uz prijedlog da se propiše kako knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, isti se ne prihvaća, obzirom da iz samog naziva Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proizlazi da knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice, a i cijelim Zakonom regulira se upravo rad knjižnica.
481 Sanja Paravić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskoga knjižničarskog društva koji glasi: "III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOGA Brisati. OBRAZLOŽENJE: „Nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu“ – to znači: ovaj zakon ne kani uvesti ništa što već ne postoji u hrvatskom knjižničarstvu, ali može ostaviti takve posljedice za koje će se godinama iz proračuna morati odvajati sredstva da bi se sanirala i nadoknadila šteta. Kakav razvoj djelatnosti Zakon planira i podržava, ako ne kani u nju investirati sredstva? O kojemu razvoju djelatnosti onda uopće može biti govora? Istovremeno, očekuje se osnivanje knjižnica u svim općinama i gradovima s više od 3000 stanovnika, pokretnih knjižnica po svim županijama, zaštita i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro iziskuje značajna materijalna sredstva ..." Nije prihvaćen Razmotreno, ne prihvaća se. Već su osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske, te nije potrebno osigurati nova sredstva. Također, ovaj Nacrt Zakona propisuje u članku 13. stavku 3. donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti za kojeg se predviđa da će proizvesti financijski učinak. Također je važno razlikovati državni proračun od proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
482 Sanja Paravić PRIJEDLOG ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI Podržavam prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva koji glasi: "Temeljem objašnjenja navedenih u tekstu prijedloga Zakona, Stručni odbor HKD-a traži da se Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti povuče iz saborske procedure odm