Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o ublažavanuju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA Ovaj Zakon se mora (EU INSPIRE direktiva) uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Zašto se to mora, odnosno zašto je obveza RH te koji je razlog tomu; molim pogledajte linkove: https://www.youtube.com/user/inspireEU http://www.nipp.hr/ https://www.youtube.com/watch?v=gnvEgBy8cFs https://www.youtube.com/watch?v=WOogJ8-7eZ0 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ivan Čuljak PRIJEDLOG ZAKONA O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Potrebno je izbaciti riječ "koje" iz rečenice: "Važna novina ovog Zakona je uspostava Registra šteta koji će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete i iznos štete i predstavlja prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda koje." Potrebno je izmijeniti:"Iako nije u nadležnosti ovoga zakona, implementacija mjera prilagodbe na klimatske promjene bi značajno smanjila utjecaj trenutnih i preddstojećih klimatskih promjena i nastanak šteta od prirodnih nepogoda." u: "Iako nije u nadležnosti ovoga Zakona, implementacija mjera prilagodbe na klimatske promjene bi značajno smanjila utjecaj trenutnih i predstojećih klimatskih promjena i nastanak šteta od prirodnih nepogoda." Prihvaćen Prihvaća se.
3 DRAŽEN ANIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA 1. Odlomak koji započinje riječima "iz važeće metodologije" ... u tekstu Zakona nije navedeno da se dijelovi A1 i A2 ne primjenjuju. 2. U odlomku "važna novina! ... riječ koje. je nepotrebna 3. U odlomku "sustav pružanja pomoći": Koliko mora biti umanjenje vrijednosti imovine pravnih osoba kojima se IZNIMNO također može dodijeliti pomoć za ublažavanje posljedica prirdone nepogode?? U obrazloženju prijedloga zakona se to ne spominje! Nije prihvaćen 1. Primljeno na znanje. 2.Predlagatelj navedenim naglašava važnost promjene dostave podataka putem Registra šteta, u kontekstu jednostavnijeg, transparentnijeg, bržeg i točnijeg načina, elektroničkim putem u jedinstven Registar u kojem će se evidentirati sve štete nastale na području RH uslijed prirodnih nepogoda. 3. Predmetni odlomak odnosi se na postupanje temeljem postojećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 73/97, 174/04). Umanjenje vrijednosti imovine pravnih osoba u eventualnom slučaju dodjele sredstava pomoći, a na prijedlog nadležnog ministarstva, nije se razlikovalo od postotka umanjenja vrijednosti imovine fizičkih osoba.
4 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, GLAVA I. Predmet ZakonaČlanak 1. 1. Naziv Zakona je neprimjeren. U nazivu moraju stajati riječi "procjena štete" jer je utvrđivanje štete prvi korak prije donošenja odluke o ublažavanju štete. 2. Ovaj zakon mora biti usklađen sa ciljevima postavljenim u dokumentu UN-a Sendai Framework for Disaster Risk Reduction.The Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015-2030 (Sendai Framework) is the first major agreement of the post-2015 development agenda, with seven targets and four priorities for action. It was endorsed by the UN General Assembly following the 2015 Third UN World Conference on Disaster Risk Reduction (WCDRR). Na internetu postoji nekoliko dokumenata koji detaljno opisuju kako podatke treba prikupljati i kako procjenjivati nastalu štetu. Vidi: Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015-2030; Strategic Approach to Capacity Development for Implementation of the Sendai Framework for Disaster Risk Reduction; Technical Guidance for Monitoring and Reporting on Progress in Achieving the Global Targets of the Sendai Framework on Disaster Risk Reduction. Dio tih materijala mogao bi se ugraditi u budući PRAVILNIK koji će se donijeti na osnovi ovog zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Značenje pojmovaČlanak 2. čl.2.,st.1.točka 1: Iako je definicija građevine doslovno prepisana iz Zakona o gradnji jezično ona ne valja - pogrešno je napisati "sa ili bez instalacija" a treba "s instalacijama ili bez njih". čl.2, st.1 točka 9.: Nelogično je za početak prirodne nepogode odrediti datum proglašenja umjesto datum nastanka. Od nastanka do proglašenja nepogode može proteći više dana tijekom kojih se događa šteta na imovini a to strogom primjenom ove točke ne bi bilo uzeto u obzir. čl.2, st.1 točka 11: Pogrešno je definirati stambenu zgradu kao zgradu koja je stalno naseljena. Jasno je da se tom odredbom želi uskratiti pravo podnošenja prijave štete za vikendice, apartmane i neuseljene stanove. Međutim, svrha je Zakona ustanoviti cjelokupnu štetu prouzročenu prirodnom nepogodom jer se želi ustanoviti kolike posljedice šteta zbog prirodne nepogode ima na gospodarstvo i državni proračun te postoji li mogućnost ublažavanja posljedica sredstvima EU. Odvojeno od toga odluka je o tome kome će se šteta djelomično nadoknaditi. Predlažem novi tekst: Stambene zgrade su obiteljske i višestambene zgrade. čl.2., st.1, t.11: Pogledati u Zakon o kritičnim infrastrukturama što je sve njime obuhvaćeno i objasniti razliku javne i kritične infrastrukture. Djelomično prihvaćen Definicija "građevina" je izmijenjena na temelju mišljenja nadležnog ministarstva te glasi: „građevina je sklop definiran propisom kojim se uređuje gradnja“. Prihvaća se primjedba vezana za početak prirodne nepogode. U članku 2. propisano je kako su stambeni objekti stalno naseljene obiteljske i višestambene zgrade. Zakonom omogućava se određenje jasnijih kriterija i postupanja nadležnih tijela u načelima postupanja koji do sada nisu na pravi način bili provedivi bez ovakvog određenja normativnih rješenja.
6 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Značenje pojmovaČlanak 2. Poštovani, Predlažem dopunu definicije u točci 4. stavku 1. članka 2. vezano uz štete u poljoprivredi da se ugrade odredbe na način da se iste odnose na objekte za držanje i iskorištavanje domaćih životinja te prateću infrastrukturu. Obrazloženje: Naime nejasno je što se podrazumijeva pod uzgojnim instalacijama po pitanju stočarstva te bi na ovaj način moguće s edalo više jasnoće u ovoj definiciji. Kao primjer navodim da štete od elementarnih nepogoda mogu zahvatiti ne samo proizvodni objekt, kao primjerice objekt u kojem se drže životinje već objekti koji se nalaze uz sami objekt a primjericve služe za skladištenje stočne hrane ili organskog otpada koji nastaje u ovoj proizvodnji. Nije prihvaćen U članku 2. definirane su štete u poljoprivredi. Vezano za objekte za skladištenje, isti spadaju u kategoriju gospodarskih objekata, te nisu predmet gore navedene definicije.
7 PP Orahovica d.o.o. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Prirodna nepogodaČlanak 3. Predlažemo da se u članku 3. stavak (2) prijedloga Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda doda točka 12. a dosadašnja točka 12. postaje točka 13. 12. Iznimno povećanje temperature vode tijekom duljeg razdoblja i obilna i dugotrajna kiša u sektoru ribarstva i akvakulturi Komentar: Navedeno je sukladno Smjernicama za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (2015/C 217/01), odjeljak 5.3. Naime, višednevne visoke temperature u ljetnom razdoblju podižu temperaturu vode ribnjaka i uzrokuju znatne štete na proizvodnji ribe. Nije prihvaćen Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovu različitih mjera, a to se naročito odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici pravne osobe, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi i šumarstvu.
8 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Prirodna nepogodaČlanak 3. U stavku 4. članka 3. utvđeno je kada se može proglasiti elementarna nepogoda, međutim nejasno je na koji će se način utvrditi da je nepogoda umanjila vrijednsot imovine na području JLS za 30% Djelomično prihvaćen Općinska odnosno gradska povjerenstva procjenjuju nastalu štetu.
9 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Prirodna nepogodaČlanak 3. čl.3, st.2, točka 3: nije svaki požar prirodna nepogoda. Treba razdvojiti požar otvorenog prostora (požar u prirodi, šumski požar) od drugih vrsta požara nastalih ljudskom aktivnošću (požar prouzročen tehničkim razlozima, nehajem i sl.). čl.3, st.2, točka 11: definicija je nestručno sročena. Nakon savjetovanja sa stručnjakom za geotehniku, sveučilišnim profesorom, predlažem za točku 11: klizanje tla. Ako se želi podrobnije opisati ovu vrstu nepogode onda treba napisati: klizanje tla i stijena, muljni tok, odron i prevrtanje stijenske mase. Nije prihvaćen 1. Predmet ovoga Zakona nije utvrđivanje uzroka nastanka prirodnih nepogoda već ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica istih. 2. Definicija je navedena na temelju prijedloga nadležnog ministarstva, te nadopunjuje prirodnu nepogodu koja je u Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) bila definirana kao „odron zemljišta“.
10 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Prirodna nepogodaČlanak 3. Poštovani, Prilikom navođenja prirodnih nepogoda molim vas obratite pozornost na Uredbu (EU) br. 1305/2013 u kojoj se velikim dijelom navode razni oblici nepogoda koji utjeću na poljoprivrednu proizvoidnju. Osobito upućujem na korištene definicije u članku 2. spomenute uredbe. Primjerice kao prirodna nepogoda ovdje nije navedena najezda štetnika, zarazne bolesti ili drugi uzrok biotske ili abiotske naravi koji može utjecati na poljoprivredne kulture ili zdravlje životinja. Nije prihvaćen Zakonom je propisano je kako se prirodnom nepogodom osim navedenog smatraju i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
11 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 4. Poštovani, U stavku 1. članka 4. predlažem da se obuhvate i domaće životinje. Nije prihvaćen Predmetnim člankom ukazuje se na potrebu utvrđivanja prioriteta prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta. (Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona, obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status).
12 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 7. Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine utvrđene su mjere, a među kojima se nalazi i mjera 17. Upravljanje rizica, podmjera 17.1. Premije za osiguranje usjeva, životinja i bilja, u kojoj je prihvatljiv trošak polica osiguranja koja pokriva gubitke proizvodnje veće od 30%, a intenzite potpore je 65% od vrijednosti premije, a najviđše 75.000 eura. Slijedom navedenog mišljenja sam da nema potrebe za dodatnim subvenicjama polica osiguranja, nego planirana sredstva usmjeriti za druge namjene vezane uz predloženi Zakon Nije prihvaćen Dodatne subvencije polica osiguranja za štete na poljoprivredi nisu u nadležnosti ovoga zakona.
13 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 9. Nema komentara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 12. predlažem dodavanje točke 10. u stavku 2. koji glasi: 10. predlaže županu raspored pomoći iz županijskog proračuna. Nije prihvaćen Županijski proračun nije u nadležnosti ovoga Zakona.
15 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 12. U čl. 12, st. 3 po prvi puta spominje se budući Pravilnik. U tekstu prijedloga Zakona nigdje se ne spominje šteta nastala gubitkom života i zdravlja ljudi prouzročena prirodnom nepogodom. To je šteta koja ima svoj novčani ekvivalent i treba ju proračunati i prikazati u cjelovitom prikazu štete. Također se nigdje ne spominje način evidentiranja troškova povezanih s prirodnom nepogodom (evakuacija stanovnika, pomoći, privremeni smještaj). Mnogo pojedinosti o navedenom može se naći u Zakonu o utvrđivanju ratne štete (NN 61/91) i u Uputi za primjenu tog Zakona (NN 54/93). Posebno upozoravam na točku A.2, točku 8 i obrazac Š-08 i tablicu 12 u Uputi vezanu za procjenu štete nastalu gubitkom života. Snažan potres u Zagrebu može prouzročiti 10.000 poginulih pa je to nedvojbeno i gospodarski gubitak i trošak. U članku 31, st.3 bez detaljnijeg objašnjenja navedeno je stradanje stanovništa i troškovi pa te elemente štete u Pravilniku treba preciznije definirati. Nije prihvaćen Gubitak ljudskog života uslijed prirodnih nepogoda nije predmetom ovoga Zakona kojim je propisano je u kojim slučajevima se prirodna nepogoda može proglasiti, a isti se odnosi na štetu na imovini.
16 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 14. Predlažme dopunu stavka 2. dodavanjem točke 11. koja glasi. 11. predlaže raspored pomoći iz općinskih/gradnskih proračuna načelniku/gradonačelniku Nije prihvaćen Općinski odnosno gradski proračun nije u nadležnosti ovoga Zakona.
17 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Stručno povjerenstvoČlanak 15. Mišljenja sam da stručna povjerenstva treba imenovati župan, a ne skupština zbog brzine i operativnosti, stoga je prijedlog da stavak 2. glasi: (2) Stručna povjerenstva iz stavka 1. ovoga člnaka imenuje župan svojom odlukom Djelomično prihvaćen Županijsko povjerenstvo imenuje stručno povjerenstvo.
18 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 19. Mišljenja sam da u planu mjera iz stavka 2. ovoga članka će biti kod svih prirodnih nepogoda iz članka 3. predloženog Zakona teško će biti utvrditi sve navedeno, s obzirom na vrstu prirodne nepogode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 22. Mišljenja sam da bi se iznimni slučajevi iz stavka 5. trebali malo jasnije definirati ili odrediti neke uvjete za njihovo utvrđivanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 22. čl.22, st.4, t.5: Nerazumljivo je zašto se kulturna dobra izuzimaju od mogućnosti ublažavanje štete. To su građevine kao i svake druge i služe za stanovanje ili druge svrhe i dio su ukupne vrijednosti imovine na području RH. Šteta na njima mora se evidentirati neovisno o tome hoće li se djelomično nadoknaditi. čl.22, st.4, t.7: Potres je npr. "osigurljiv" rizik. Zakonom se propisuje mogućnost prijave štete (ako građevina nije osigurana) tek ako oštećenje iznosi više od 60 % vrijednosti građevine. Takva je građevina tehnički neupotrebljiva i ekonomski neisplativa za popravak. 5 % pomoći na preostalih 40 % vrijednosti građevine daje mogućnost dobivanje tek 2% naknade vrijednosti. To nije dovoljno ni za rušenje. Sukladno dokumentu PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA PODRUČJE GRADA ZAGREBA, ožujak 2016. koji je usvojila Gradska skupština Grada Zagreba na 37. sjednici 17.3.2016. za slučaj potresa procijenjeno je da će 103.630 stanova biti privremeno neupotrebljivo ili potpuno srušeno (kategorije oštećenja 3, 4 i 5). U njima živi oko 267.000 osoba. Gotovo svi ti stanovi (95 %) su u privatnom vlasništvu a neznatan broj ih je osiguran na potresni rizik. Ne može se očekivati da oštećenici raspolažu sredstvima kojima bi sebi mogli izgraditi nove stambene prostore, tim više što za desetke tisuća osoba iz višestambenih srušenih ili neupotrebljivih zgrada treba sagraditi cijela nova naselja i pripadajuću infrastrukuturu. Nužno je evidentirati svu nastalu štetu a ne samo onu koja ulazi u skupinu štete za koju se daje novčana pomoć. Ako se to ne načini "konačna šteta" utvrđena ovim zakonom neće imati nikakve veze sa stvarno nastalom štetom. čl. 22, st.5: Ovaj stavak rječju "iznimno" omogućuje donošenje arbitrarnih i koruptivnih odluka, različitih od općine do općine i totalno odstupanje od zakonskih načela. Predlažem brisanje. Ako su moguće iznimke onda su zakonske odredbe nepotrebne. Nije prihvaćen Sukladno članku 3. Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17) određeno je da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama ovog Zakona. Prema članku 2. kulturna dobra sukladno navedenom Zakonu su: - pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja - arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, - nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština te - zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Vezano za primjedbu o riziku potresa: Zakon ne predstavlja pravo bilo kojeg oštećenika da se njime automatski koristi, već je ovo propis kojim se pruža određena vrsta pomoći koja može u nekim segmentima biti i humanitarna i nema svoje izvorište na način da se bilo kome izravno omogući korištenje određenog prava. Namjera je ovog Zakona u tom dijelu dati jasnu poruku javnosti da je potrebno u većoj mjeri osiguravati imovinu, a što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoći iz državnog proračuna nisu dostatne za pokrića nastalih šteta. Na primjedbu o donošenju mogućih arbitrarnih i koruptivnih odluka, ukazuje se kako svako koruptivno djelovanje podliježe sankcijama koje nisu predmetom ovoga Zakona.
21 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 22. Poštovani, Prilikom primjene točke 4. stavka 4. članka 22. uzmite u obzir da mnogi poljoprivrednici, iz razloga što su predmeti u postupku, još uvijek nisu ishodili rješenje o izvedenom stanju za objekte koje su uredno prijavili u postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata što treba uzeti u obzir u prijelaznim i završnim odredbama na način da se navede da se odredbe ne primjenjuju na one godpodarske objekte za koje je spomenuti proces u postupku i donošenja rješenja po istom. Nije prihvaćen Obzirom da pokrenut postupak ishodovanja rješenja o izvedenom stanju ne znači nužno i legalizaciju objekta, nije moguće postupati temeljem prijavljenih šteta na građevinama u navedenom postupku temeljem istih kriterija kao prema legalnim građevinama. Naime, ukoliko bi se isplatila sredstva pomoći za štete na građevinama koje su u postupku ishodovanja rješenja o izvedenom stanju, a naknadno se utvrdi kako ne zadovoljavaju uvjete za navedeno rješenje, sredstva pomoći iz državnog proračuna isplatila bi se za nelegalne građevine, što je u suprotnosti s navedenim člankom Zakona.
22 PP Orahovica d.o.o. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. Predlažemo da se članak 23. stavak 7. prijedloga Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda mijenja i glasi: (7) Iznos sredstava iz stavka 6. ovoga članka može se za područje poljoprivrede i akvakulture povećati na najviše do 80 posto ukupnih sredstava koja se namjeravaju koristiti za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. Komentar: S obzirom da su u proteklim godinama razmjeri šteta od prirodnih nepogoda u poljoprivredi daleko veći u odnosu na druge vrste imovine, predlažemo da se za sektor poljoprivrede i akvakulture poveća iznos ukupnih sredstava koja se namjeravaju koristiti za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na 80 posto. Naime, osiguravajuća društva ne osiguravaju štete od posljedica elementarnih nepogoda na slatkovodnim (šaranskim) ribnjacima, odnosno gubitke dijela imovine (ribe) nastale uslijed poplave i suše, pa s obzirom na to trebalo bi zakonom predvidjeti veći iznos sredstava za nadoknadu nastalih šteta na šaranskim ribnjacima. Sredstva iz državnog proračuna i onako nisu dostatne za pokrića nastalih šteta, a kamoli za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom pa će svako povećanje iznosa sredstava za sanaciju šteta pomoći u stabiliziranju oštećenika. Nije prihvaćen Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovu različitih mjera, a to se naročito odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici pravne osobe, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi i šumarstvu.
23 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. čl.23, st.2: DHMZ ne može dati analize i procjene za nepogode kojima se ne bavi: potrese, požare, temeljno tlo. Stoga njegove procjene mogu biti samo djelomično upotrebljive za neke nepogode. Pokušajte popisati ona državna tijela koja bi mogla dati procjene za svaku od nepogoda. čl.23, st. 6: Ovaj stavak omogućuje arbitrarno odlučivanje neovisno o visini šteta utvrđenih u Registru šteta. Čemu onda Registar ako se sredstva mogu raspodijeliti bilokako? Nije prihvaćen U idućem stavku istoga članka navedeno je kako Državno povjerenstvo surađuje i s ostalim nadležnim tijelima. Državno povjerenstvo je tijelo Hrvatskog sabora koje se sastoji od 13 članova uključujući zastupnike Hrvatskog sabora, članove iz ministarstva nadležnog za financije, poljoprivredu, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša, te člana koji predstavlja društvo za osiguranje s najvećim udjelom na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj. Temeljem navedenog, predlagatelj isključuje mogućnost „arbitrarnog odlučivanja neovisno o visini šteta“.
24 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 23. Poštovani, Molim vas uzmite u obzir da police osiguranja neće moguće obuhvaćati sve štete u poljoprivredi. Postavlja se stoga pitanje što ukoliko se dogodi nepredvidivi prirodni štetni događaj koji ne pokriva niti jedna osiguravateljska kuća u našoj zemlji. Nije prihvaćen Nije precizirano o kojim je štetnim događajima riječ, vezano za koje niti jedno osiguravajuće društvo ne želi sklopiti ugovor o osiguranju. Nadalje, štete u slučaju eventualnih neosigurljivih rizika nisu predmet članka 22. St.4. (kojim se ukazuje tko ne ostvaruje pravo na dodjelu pomoći, u kontekstu osigurljivih rizika.)
25 DALIBOR JANDA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 25 Poštovani, Potpora iz državnog proračuna u poljoprivredi se može pružiti temeljem uredno prijavljenog programa prema EK sukladno uredbama o ABER-u (Uredba (EU) br. 702/2014) ili GBER-u (Uredba (EU) br. 651/2014 ili Smjernicama za državne potpore koje podliježu određenim pravilima i rokovima prilikom donošenja. Najžurnija reakcija donošenja neke mjere kao prvog odgovora na prirodnu nepogodu je moguća putem de minimisa i to svakako treba uzeti u obzir ograničenja ovih potpora u poljoprivredi jer se potpore po de minimisu zbrajaju, a dodatno postoji i nacionalni limit za ove potpore u poljoprivredi koji se može pružiti poljoprivrednim proizvođačima (max. 15.000 eura u tri fiskalne godine). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 31. U stavku 4. je utvrđeno da se konačna procjena štet po svakom oštećeniku prijavljuje županijkom povjerenstvu. Mišljenja sam da bi trebalo ostati zbirno izviješće kao i do sada za svaku JLS, a ne pojedinačko. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 31. čl. 31, st.(1) i (3): Nejasno je o kojoj se procjeni štete radi: je li to procjena prijavitelja ili povjerenstva? Jasno je da će prijavitelj uvijek štetu "napuhati" a povjerenstvo nema kapacitet da obiđe cijelo područje i "objektivno" utvrdi opseg štete. Stoga bi prijavitelju trebalo dati mogućnost samo da prijavi svoje osobne podatke, adresu i da opiše štetu a stručno povjerenstvo mora obilaskom terena utvrditi stvarni stupanj oštećenja. Prijavitelja treba upoznati da je Zakonom propisano ublažavanje šteta do najviše 5 % procijenjene štete pa će mnogi odustati od prijavljivanja. Nije prihvaćen Konačnu procjenu štete utvrđuje gradsko odnosno općinsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu.
28 Silva Wendling, u ime osječko-baranjske županije III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 32. U stavku 2. je propisano da su nadležna tijela dužna osigurati primjeren način izračuna stvarne štete. Budući da se radi o zakonskom prijedlogu trebalo bi pojasniti pojam primjerenog izračuna svatne štete ili odrediti neka mjerila ili kriterije. U samoj provedbi sigurno će se javiti problemi budući da će svatko drugačije utvrđivati što je primjeren način. Nije prihvaćen Način izračuna štete biti će propisan Pravilnikom.
29 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 32. čl.32, st.2: Nedovoljno definirano! Tržišne cijene i ostale podloge koje služe za novčanu procjenu štete moraju biti dostupne do kraja godine a primjenjuju se na štete u narednoj godini. U protivnom će "čekanje" na definiranje jedinstvenih cijena uzeti previše vremena da bi se konačna procjena šteta načinila u zadanim rokovima. čl.32, st.5: Ne vidi se u kojem su roku nadležna tijela dužna dostaviti zatražene podatke. Nema rješenja ni za slučaj kad ta tijela tražene podatke ne dostave. Sve to onemogućuje utvrđivanje konačne štete. Nije prihvaćen Detaljan način izračuna vrijednosti šteta biti će propisan Pravilnikom.
30 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak  35. čl.35, st.3, t.4: Netočno se navodi da se procjenjuje šteta na DIJELU objekta. Šteta se uvijek procjenjuje za cijelu građevinu. Dio objekta može biti uništen 100% a da je to za cjelinu objekta samo 10 % pa se tada šteta ni ne može prijaviti. Ova je točka u koliziji sa čl. 22(4), točka 7. čl.35, st.3, t.6: Riječi stambeni i građevinski objekti su nestručne ... stambene zgrade su građevinski objekti. Prijedlog: napisati "stambene i druge zgrade" ... Prihvaćen Prihvaća se.
31 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 45. čl.45, st.2: Riječ elektronskom zamijeniti rječju elektroničkom. Prihvaćen Prihvaća se.
32 DRAŽEN ANIČIĆ III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak  47. čl.47, st.3: Riječ elektronskom zamijeniti rječju elektroničkom Prihvaćen Prihvaća se.
33 PP Orahovica d.o.o. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 49. Predlažemo da se članak 49. stavak 1. prijedloga Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda dopuni i glasi: (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97 i 174/04). Komentar: Potrebno je dodati i „Narodne novine“, broj 174/04 koje su očito omaškom izostavljene. Prihvaćen Prihvaća se.