Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 varaždinski potrošač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. čl.25.st.2. - brisati: "ako djeluje na lokalnom području." OBRAZLOŽENJE: Udruge često djeluju na regionalnom području, a savezi i šire pa se sudjelovanje predstavnika zbog toga ne može ograničiti samo ako udruga djeluje na lokalnom području. Nije prihvaćen Zahtjev da udruga djeluje na lokalnom području osigurava da u sastavu savjetodavnog tijela sudjeluju udruge koje su izravno zainteresirane za probleme potrošača na lokalnom području i aktivne u zaštiti potrošača tog područja.
2 varaždinski potrošač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 13. Komentar na čl. 132.a - Prije polaganja stručnog ispita trebao bi se organizirati neki oblik stručnog tečaja kao priprema za polaganje istog. Također ukoliko netko od volontera udruge za zaštitu potrošača, a koja se bavi i savjetovanjem potrošača, želi polagati stručni ispit, trebalo bi mu se polaganje istog omogućiti na isti način kao i osobi koja obavlja poslove savjetovanja potrošača na temelju javnog natječaja za provedbu kojeg su sredstva osigurana u državnom proračunu, ali za njega to nebi trebala biti obveza. Nije prihvaćen Predlagatelj navodi da je organizirao cikluse stručnih edukacija za predstavnike udruga za zaštitu potrošača, a s navedenom praksom će se nastaviti i u idućem razdoblju.
3 varaždinski potrošač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Stavak 11. dodati: "... Naknada za rad u savjetodavnim tijelima i povjerenstvima za reklamacije potrošača je obavezna, a određuje ju internim aktima jedinica lokalne samouprave ili trgovac." OBRAZLOŽENJE: U praksi se događa da volonteri u udrugama sudjeluju u savjetodavnim tijelima o vlastitom trošku jer se čak ni troškovi prijevoza ne refundiraju. Navedeno predstavlja veliki problem kada se primjerice donose novi cjenici pa se takvi savjeti održavaju gotovo pa na dnevnoj bazi, a udruga nema dovoljno sredstava da namiruje takve troškove volonteru. Nije prihvaćen Savjetodavno tijelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i povjerenstvo za reklamacije potrošača iz stavaka 3. i 4. ovoga članka financira tijelo, odnosno trgovac koji ga osniva sukladno svojim internim aktima. Ostale primjedbe koje navodi sudionik savjetovanja nisu predmet Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.
4 varaždinski potrošač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Komentar na st.4. - Umjesto „uz mogućnost ponovnog izbora za još jedno razdoblje” definirati članak na način: „Predstavnike iz stavka 2. i 3. ovoga članka imenuju udruge za zaštitu potrošača na razdoblje sukladno aktima jedinice lokalne samouprave iz stavka 1., odnosno trgovca iz stavka 3. i 6. ovoga članka uz mogućnost reizbora.” OBRAZLOŽENJE: Ovakvim ograničenjem na 2 mandata predstoji opasnost da neće imati tko sudjelovati u takvim savjetima jer ne postoji u svakoj udruzi toliki broj volontera koji će, kako je do sada praksa pokazala, o vlastiti trošak dolaziti na savjet. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   Stavkom 1. članka 66.a Zakona je utvrđeno: "U slučaju sklapanja ugovora o uslugama na daljinu putem telefona trgovac je dužan potrošaču dostaviti ponudu na trajnom mediju na način kojim će nedvojbeno biti moguće utvrditi trenutak zaprimanja ponude. Međutim stavkom 3. istog članka je utvrđeno da se odredba ovog članka ne primjenjuju na ugovore sklopljene temeljem posebnog propisa kojim se uređuju elektroničke komunikacije.« Mišljenja smo da ne postoje opravdani razlozi da svi ostali trgovci budu „diskriminirani“ u odnosu na teleoperatore. Naime, svjedoci smo koliko problema potrošači imaju sa telefonskim sklapanjem ugovora baš s teleoperatorima. Ako se zadrži ovaj dio propisa, tada bi trebalo propisati i teleoperatorima da čuvaju snimke tel. razgovora barem 6 mjeseci, kao bitan dokaz u eventualnom sporu koji bi mogao pokrenuti potrošač. Doduše, to se trebalo napraviti i posebnim propisom koji regulira elektroničke komunikacije. Na ovaj način bilo tko može na kućnu adresu primiti „Potvrdu o sklopljenom ugovoru“ bez da je ikad sa nekim razgovarao o tome (ili nešto takvo nije tražio, već možda potpuno drugačije), a taj „trgovac“ uopće to ne mora ni dokazivati. Na kraju, predlažemo da se briše stavak 3.članka 66.a Zakona. Nije prihvaćen Ugovori kojima se uređuju elektroničke komunikacije izuzeti su iz primjene ovog članka budući da su isti uređeni posebnim propisima.
6 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 139. Dodaje se točka 3. članka 139. Zakona, i to: (3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne provodi poslove i aktivnosti sukladno odredbi stavka 1. (zaštita potrošača) članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te poslove utvrđene odredbom članka 126., i odredbi stavka 5. članka 132. ovog Zakona. Obrazloženje: Polazeći od postojeće prakse gotovo da nijedna JLS nije organizirala poslove zaštite potrošača, ne obavlja poslove informiranja i izobrazbe potrošača; u pravilu ne organiziraju savjetovanja potrošača; ne pokazuju nikakav interes za unapređivanje i promicanju prava potrošača niti sudjeluju u provedbi Nacionalnog programa ZP, osim vrlo malog broja JLS koji sudjeluju u financiraju rad udruga ZP (Zadar, Zagreb ....). Zakonska pretpostavka postoji ali za poslove ZP koji se smatraju poslovi od općeg interesa ne postoji sankcija za odgovorne osobe JLS za ne izvršavanje zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. Predlaže se da se u stavku 5. članka 18. brišu se točka: 1. oglašavanje, i 2. ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija i ugovore sklopljene na daljinu iz dijela III. glave III. odjeljka I. ovoga Zakona Obrazloženje: Ukoliko trgovac nije obvezan primijeniti odredbe stavka 4. oglašavanjem ili prilikom zaključivanja ugovora izvan poslovnih prostorija ... trgovcu je omogućeno da potrošača neadekvatnom informacijom upućuje na donošenje odluke o kupnji ne poznavajući cijene prije i u tijeku trajanja posebnog oblika prodaje. Nije prihvaćen Predmetno je uređeno Direktivom 2005/29/EZ EP i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća – direktivom maksimalne harmonizacije. Predložena izmjena sadržajno ne mijenja postojeće uređenje već samo na jasniji način regulira iznimku od obveze trgovca da ističe i redovnu cijenu i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje.
8 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Predlaže se brisanje stavka 8. Izmenena i dopuna ZZP, odnosno prijedlaže da stavak 7. ostaje na snazi. Obrazloženje: Upućivanje potrošača da ultimativno nakon postupka prigovora iz članka 10. I reklamaciju iz članka 25. ZZP da pravdu ostvaruje putem alternativnoga rješavanja potrošačkih sporova je namjerno odugovlačenju postupka suprotno interesima potrošača. Naime, pored toga što postupak prigovora i reklamacije traje so tri mjeseca alternativno rješavanje spora traje još jednu do dvije godine sa neizvjesnim rezultatom. Prijedlog ne daje mogućnost da potrošač može ostvariti pravo putem redovnog sudskog postupka. U svakom slučaju odredba stavka 7. članka 25. ZZP je osiguranje jednako pravnog postupka kako za davatelja javne usluge, tako i potrošača. Prihvaćen Prihvaćeno.
9 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Predlaže se brisanje stavka 1. članka 25. definirano člankom 5. Izmjena i dopuna ZZP. te se predlaže izmjena i dopuna stavka 1. članka 25.ZZP na način da se iza riječi „nediskrimunirani način.“ U nastavku dodaje tekst: „Obvezuje se tijelo javne vlasti da prilikom odlučivanja o stavu savjetodavnog tijela razmotri i izdvojeno mišljenje člana savjetodavnog tijela iz sastava udruge za zaštitu potrošača kojim je istaknuto neslaganje sa prijedlogom zaključka savjetodavnog tijela.“ Obrazloženje: - Svođenje učešća udruge zaštite potrošača zaštite gospodarskih interesa građana/potrošača na davatelje javnih usluga samo na nivo JLS znači da se potrošačima uskraćuje pravo iskazivanja stavova o odlukama kojima se definiraju prava i obveze potrošača koje odluke donose davatelji javnih usluga državnog nivoa, agencije, ministarstva, usluge odvjetničke i JB komore, pa i Vlade Rh. - Potrošači, posebice u savjetodavnim tijelima dokazano su „fikus demokraciji“ i pre-često preglasavani. Koja je svrha sudjelovanje u radu tijela kada se ne uvažavaju stavovi potrošača. Izdvojeno mišljenje izneseno na tijelu koje donosi odluke o obvezama potrošača i ako se o istom raspravlja korak je daljnjem razvoju demokratizaciji procesa odlučivanja te se time zaista osigurava transparentan i objektivan način odlučivanja neovisno dali će se izdvojeno mišljenje prihvatiti ili ne. Nije prihvaćen U cilju veće transparentnosti prilikom donošenja odluka koje se odnose na prava potrošača, odredbama Zakona o zaštiti potrošača propisana je i obveza osnivanja savjetodavnih tijela pri tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne samouprave koje odlučuju o pravima i obvezama potrošača, poglavito u odnosu na određivanje uvjeta prodaje i cijena pojedinih javnih usluga, članovi kojih su i predstavnici udruga za zaštitu potrošača. Međutim, u praksi je provedba navedenih odredbi nailazila na određene poteškoće u odnosu na doseg njene primjene, odnosno na određivanje koja tijela javne vlasti imaju obvezu osnivanja savjetodavnih tijela. Budući da je ovakvo uređenje obuhvaćalo iznimno veliki broj tijela javne vlasti koje u svojem djelokrugu rada ne donose odluke vezano uz prava potrošača korisnika javnih usluga, potrebno je preciznije definirati tijela koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga. Slijedom navedenog, budući da je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da su poslovi zaštite potrošača u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave, predlaže se osnivanje savjetodavnih tijela samo pri jedinicama lokalne samouprave koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga definiranim Zakonom o zaštiti potrošača.
10 Tomislav Lončar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Svaki novi Zakon i njegova izmjena donose dobre stvari samo i jedino za trgovce, gospodarstvenike, obrtnike i sve one kategorije koje NISU POTROŠAČI. Bilo bi u redu da se vrati prvi Zakon na snagu kada su potrošači imali prava i znale su se obveze svih ostalih. Primljeno na znanje Komentar nije primjeren, niti je u vezi sa savjetovanjem.
11 Telemach Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 9. Postoji nedosljednost u odnosu na čl. 5. stavak 8. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača budući da navedena odredba predviđa da potrošač po primitku odgovora na svoj prigovor može pokrenuti postupak pred ovlaštenim tijelom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova, a što u slučaju javnih usluga znači u trenutku dok reklamacijski postupak još traje. Članak 9. Prijedloga pravo potrošača na pokretanje postupak predviđa tek u slučaju spora između potrošača i trgovca što postupak rješavanja pritužbi pred povjerenstvom to svakako još nije. Prihvaćen Prihvaćeno.
12 Telemach Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. Komentar na članak 8. : Iako izmjene stavaka 4. i 5. članka 43. Zakona o zaštiti potrošača nisu na javnoj raspravi predlaže se drugačije zakonsko rješenje od postojećeg budući da s postojećim postoje praktični problemi s kojima se trgovci svakodnevno susreću u praksi te koji u konačnici ne pridonose većim pravima potrošača/krajnjih korisnika. Radi se o činjenici da u Republici Hrvatskoj ne postoje ovlašteni vještaci za npr. nove tehnologije te se primjerice kod vještačenja mobilnih uređaja za vještake predlažu vještaci za elektroniku ili pak oni za telekomunikacije koji nemaju potrebna stručna znanja te potrebne resurse i alate za preispitivanje. Potrebno je percipirati činjenicu da se u tim slučajevima relevantno vještačenje ne može provesti, dok se nalazi i dijagnostika ovlaštenih servisnih centara za nove tehnologije ne uzima relevantnim te ih se ne smatra ovlaštenim ustanovama. Stoga se predlaže izmjena stavka 4. na način: „(4) Nedostatak na robi kada je to nužno, dokazuje se vještačenjem u za to ovlaštenim servisnim centrima ili uz pomoć ovlaštenog sudskog vještaka. Vezano za stavak 5. članka 43. Zakona o zaštiti potrošača a koji određuje da ako se nedostatak na robi pojavi u roku od šest mjeseci od dana prijelaza rizika na potrošača, a trgovac smatra da nedostatak u tom trenutku nije postojao, troškove vještačenja snosi trgovac, predlažemo pravičnije rješenje a koje je sadržavao prethodni Zakon o zaštiti potrošača koji je predviđao da troškove vještačenja, neovisno od trenutka u kojem se nedostatak pojavio, snosi potrošač ili trgovac, ovisno o rezultatu vještačenja. Otvoreno je i pitanje predujmljivanja trošak vještačenja te tko određuje osobu vještaka, a koje nije riješeno niti ovim prijedlogom. Stoga se predlaže izmjena stavka 4. na način: „(4) Nedostatak na robi kada je to nužno, dokazuje se vještačenjem u za to ovlaštenim servisnim centrima ili uz pomoć ovlaštenog sudskog vještaka, a troškove vještačenja snosi potrošač ili trgovac, ovisno o rezultatu vještačenja. Predlaže se i novi stavak 5. uz brisanje stavka 6. članka 43. Zakona o zaštiti potrošača, a koji bi jasnije odredio redoslijed zahtjeva na koje kupac ima pravo u slučaju materijalnog nedostataka robe kako su isti regulirani člankom 410. Zakona o obveznim odnosima, a i kako bi se uskladio s komparativnim zakonodavstvima, primjerice Austrije i Njemačke. Tako se predlaže odredba: „(5) Iznimno od stavka 2 ovog članka, kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može prvenstveno zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, a ukoliko navedeno nije moguće da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Ukoliko navedeno nije moguće ili nije moguće u nekom određenom vremenu ili je spojeno sa znatnim neugodnostima za potrošača, tada može zahtijevati smanjenje cijene ili izjaviti da raskida ugovor. Primljeno na znanje Prijedlog članka nije predmet javne rasprave.
13 Telemach Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Komentar na članak 5. stavak 8. : Predmetna odredba u suprotnosti je s člankom 50. stavak 13. te člankom 51. stavak 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17, dalje: ZEK) koji definira pravni put rješavanja prigovora odnosno pritužbe krajnjeg korisnika javne komunikacijske usluge te postupak rješavanja spora pred Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM) nakon što je pravni put kod operatora iscrpljen. A isti je iscrpljen tek nakon što povjerenstvo za pritužbe potrošača odluči po pritužbi potrošača. Nadalje, smatramo da je postojeće zakonsko rješenje gdje povjerenstvo za pritužbe krajnjih korisnika predstavlja drugi stupanj rješavanja prigovora (pritužbi), najekonomičnije i najsvrsishodnije rješenje radi specifičnosti i kompleksnosti telekomunikacijskih usluga pojedinog operatora, koje bilo koje tijelo za alternativno rješavanje potrošačkih sporova teže može sagledati i razumjeti od samog operatora i povjerenstva. Također i radi trajanja postupka budući je povjerenstvo dužno odlučiti o pritužbi krajnjeg korisnika u roku od 30 dana dok postupak alternativnog rješavanja spora traje 90 dana. Stoga smatramo da su potrošačka prava bolje zaštićena kroz postojeće zakonsko rješenje s jednim pravnim putem rješavanja, umjesto da potrošač bira, a uzimajući u obzir i pravnu sigurnost gdje i same pritužbe krajnjih korisnika/potrošača ne bi bile rješavane različito . Također, nejasno je u kojem bi odnosu bio postupak rješavanje spora pred HAKOM-om s postupkom alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, da li korisnik nakon drugog stupnja odnosno postupka alternativnog rješavanja spora, na čije rješenje pristane te koje je obvezujuće za trgovca/operatora ima pravo na podnošenje zahtjeva za rješavanje spora pred HAKOM-om. Zaključno, povjerenstvo za rješavanje pritužbi osnovano je kod svakog operatora javnih komunikacijskih usluga te će kao takvo i uz predloženo rješenje nastaviti djelovati te stvarati jednake troškove trgovcu/operatoru kao što ih ima i danas. Uz alternativni postupak koje krajnji korisnik može izabrati, trgovcu se ovdje nameću novi troškovi, resursi i prilagodbe procesa koji su ustaljeni, a koji neće potrošaču/krajnjem korisniku osigurati dodatnu zaštitu prava niti povećati razinu postojećih. Stoga predlažemo da se predmetni stavak ispusti. Prihvaćen Prihvaćeno.
14 Stipe Šola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Stavaka 6 Tijela za podnošenje reklamacije potrošača u isto vrijeme ne mogu biti i tijela za ADR!. Stoga predloženo osnivanje povjerenstva za reklamacije potrošača za trgovce koji imaju do pet zaposlenih pri HOK-u ili HGK treba izmijeniti na način da se to odnosi na trgovce do dvadeset zaposlenih i da se tako predložena povjerenstva osnivaju aktom jedinica regionalne samouprave nakon provedenog javnog poziva za imenovanje u to povjerenstvo. Obrazloženje HOK i HGK su odlukom nadležnog tijela (MINGO) određeni kao ADR tijela te u isto vrijeme ne mogu biti tijela koja će se skrbiti za interese svojih članova ( trgovaca) i tijela koja će rješavati po reklamacijama potrošača na račun njihovih članova te tijela koja će rješavati sporove prema Zakonu o ADR! Nije prihvaćen Tijela koja provode postupke alternativnog rješavanja sporova različita su od povjerenstava za reklamacije potrošača koja se osnivaju pri Hrvatskoj obrtničkoj, te Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kada je riječ o tijelima za mirenje (Centar za mirenje HOK-a i HGK-a) sudionici se mogu sporazumjeti oko osobe izmiritelja, a i samo mirenje se ne može provesti bez suglasnosti i sporazuma obiju strana. Nadalje, sudovi časti imaju propisana formalna pravila koja se moraju poštivati kako bi se izbjegao sukob interesa, te nepristranost u vođenju postupka.
15 M SAN Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. M SAN Grupa d.d. se u tijeku svog redovnog poslovanja u svojstvu distributera računalne opreme i potrošačke elektronike susreće sa višestrukim problemima vezano uz postupak utvrđivanja postojanja materijalnog nedostatka navedene robe te ostvarenja prava potrošača nakon eventualnog utvrđenja postojanja istog. Do navedenog dolazi zbog nedorečenosti odnosno nedovoljne jasnoće zakonskih tekstova kao i neopravdanog podilaženja potrošačima upravo u kontekstu materijalnog nedostatka. Slijedom navedenog, iako predložene izmjene nisu predmet ove javne rasprave, predlažemo sljedeće izmjene Zakona o zaštiti potrošača i posljedično Zakona o obveznim odnosima, na kojeg Zakon o zaštiti potrošača upućuje upravo u pogledu materijalnog nedostatka. Članak 43. st. 4. Zakona o zaštiti potrošača U praksi se često susrećemo sa problematikom vještačenja tehničke robe odnosno činjenicom da vještačenja obavljaju vještaci koji ne raspolažu niti znanjem niti alatom potrebnim za nužna preispitivanja tehničke robe i utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja materijalnog nedostatka. Zbog toga predlažemo ili da se vještačenje ukine te da se kupca/potrošača odmah nakon što je ovlašteni servis utvrdio nepostojanje materijalnog nedostatka, uputi na prijavu inspektoratu ili da se osnuje zasebno tijelo/ustanova u kojoj će se definirati pojedini servisni centri koji bi onda pružali ovakve usluge. Članak 43. stavak 5. Zakona o zaštiti potrošača Vezano uz snošenje predujma troškova vještačenja, zbog učestale zlouporabe navedenog instituta od strane potrošača, pogotovo u situacijama kada je ovlašteni servis zaključio da materijalnog nedostatka nema, predlažemo sljedeće: Ako se nedostatak pojavio u roku od 6 mjeseci, a ovlašteni servis je utvrdio da se ne radi o materijalnom nedostatku, nadležni inspektorat će naložiti kupcu i trgovcu da predujme trošak vještačenja na iste dijelove, a nakon provedenog vještačenja, ovisno o rezultatu, nadležni inspektorat će rješenjem naložiti da trošak cjelokupnog vještačenja snosi kupac ili trgovac. Također predlažemo da se omogući trgovcima od strane inspektora u samom rješenju kojim se određuje provođenje vještačenja da u roku od 8 dana predloži osobu vještaka te da ukoliko trgovac u tom roku ne predloži osobu vještaka, da je inspektor ovlašten izabrati sam vještaka. Članak 410. Zakona o obveznim odnosima u vezi s člankom 43. stavkom 2. Zakona o zaštiti potrošača Nužno je urediti redoslijed ostvarenja prava na otklanjanje materijalnog nedostatka odnosno zahtjeva na koje kupac ima pravo i to u smislu da kupac prvenstveno ima pravo na popravak ili zamjenu stvari pa ako to nije moguće ili nije moguće u nekom određenom vremenu ili je spojeno sa znatnim neugodnostima za kupca, kupac tek onda može tražiti smanjenje cijene ili raskid ugovora. U suprotnom predlažemo da se uredi mogućnost za trgovca da odbije način otklanjanja nedostatka koji je izabrao kupac, ako je navedeni način otklanjanja moguć samo uz neproporcionalne troškove za trgovca. Pritom bi bilo nužno posebno uzeti u obzir vrijednost robe u ispravnom stanju, značaj nedostatka i činjenicu da li bi otklanjanje nedostatka moglo uslijediti na drugi način bez znatne štete za kupca. Kao zasebnu stavku navodimo problematiku vezano uz raskid Ugovora na koji kupac ima pravo uslijed utvrđenja materijalnog nedostatka te smatramo da dosadašnja praksa prema kojoj je trgovac dužan u slučaju raskida ugovora vratiti cjelokupni iznos plaćen za kupljenu stvar, bez obzira na proteklo vrijeme u kojem se potrošač služio kupljenom stvari nije pravična. Navedeno bi trebalo urediti na način da se ne vraća cjelokupni plaćeni iznos, već onaj iznos vrijednosti, koliko bi ta stvar imala na tržištu u tom trenutku, naravno bez nedostatka, ali uzimajući u obzir dotada postignutu starost stvari. Uporište za ovakav prijedlog nalazimo u čl. 419. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, prema kojem prilikom raskida ugovora svaka strana duguje onoj drugoj naknadu za korist koju je u međuvremenu imala te st. 2. prema kojem kupac duguje prodavatelju naknadu za korist od stvari i kad mu je nemoguće vratiti je cijelu (funkcionalnu) ili njezin jedan dio, a ugovor je ipak raskinut. Navedeno također proizlazi iz čl. 471. st. 2 Zakona o obveznim odnosima prema kojem je kupac dužan vratiti prodavatelju stvar u stanju u kojem je bila kad mu je predana i dati mu naknadu za njezinu uporabu do raskida ugovora. Nije prihvaćen Vezano uz propisivanje dodatnih pravila u odnosu na odgovornost za materijalne nedostatke stvari, predlagatelj ne može prihvatiti, budući da je problematika odgovornosti za materijalne nedostatke stvari detaljno uređena Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine, br, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 269/18), a paralelno uređivanje iste materije dovelo bi do pravne nesigurnosti u pogledu ostvarivanja prava. Budući da se Zakon o zaštiti potrošača odnosni isključivo na odnos između potrošača i trgovca, dok se Zakon o obveznim odnosima odnosi na širi krug adresata, propisivanje na predloženi način dovelo bi do različitih pravila vezano uz istu materiju.
16 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 13. Članak 13.b. Članak 135.dodaje se stavak 3. Potrošač koji inspektorima prijavi nekakvu negativnost smatra se strankom u postupku OBRAZLOŽENJE Potrošač prijavi da je prevaren po pitanju materijalnog nedostatka namještaja. Inspektor odradi posao i potrošač traži zapisnik jer se radi o njegovu namještaju. Inspektor ne daje zapisnik jer potrošač nije stranka u postupku, ali od stranke traži da plati polog za vještačenje. Kako može tražiti polog od osobe koja nije stranka u postupku? Nije prihvaćen Odredbama članka 28. stavka 1. i stavka 2. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu (Narodne novine br. 14/14. i 56/16) propisano je slijedeće: 1) Inspektor pokreće postupak po službenoj dužnosti, iznimno na zahtjev stranke, kada je to zakonom propisano. 2) Kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, inspektor će uzeti u obzir predstavke koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa. Iz samog značenja pojma „pisanog prigovora potrošača“ definiranog člankom 5. točkom 12. Zakona o zaštiti potrošača kao prigovora koji potrošač upućuje trgovcu na trajnom mediju, a kojim iznosi svoje nezadovoljstvo u odnosu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu, proizlazi da se istim potrošač obraća trgovcu u vlastitoj stvari, dakle radi zaštite svojih prava i pravnih interesa pa kao takav ima u postupku i status zainteresirane osobe. Dakle, u svim drugim situacijama kada se podnositelj prijave ne obraća tržišnoj inspekciji u vlastitoj stvari, primjenjuju se citirane odredbe članka 28. stavka 1. i 2. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu. Da podnositelj predstavke sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa uređuje i odredba članka 28. stavka 5. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu. Odredbom članka 28. stavka 3. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu određeno je da kad inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama. Potrošač kao podnositelj predstavke, neovisno o tome radi li se isključivo o njegovoj stvari ili ne, ima pravo biti upoznat s tijekom i ishodom inspekcijskog postupka, dok se zapisnik sastavlja o obavljenom inspekcijskom nadzoru i uručuje se stranci nad kojom je nadzor obavljen. Stoga se ne prihvaća prijedlog da se potrošaču koji prijavi nekakvu negativnost prizna svojstvo stranke u postupku.
17 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 13. Članak 13.a. Članak 135.dodaje se stavak 2. Tržišni inspektor će postupiti po prijavi potrošača, bez obzira na iscrpljene postupke iz članka 10.i 25.ovog Zakona , ako se radi o interesu više potrošača, a posebno ako prijavu podnosi udruga potrošača. OBRAZLOŽENJE: Kada trgovac u nekom supermarketu prevari potrošača različitim cijenama na polici i blagajni za pretpostaviti je da se radi o prevari većeg broja potrošača. Neka su prevareni po kunu ili dvije njima se ne isplati pisati pisma trgovcu pa prijava inspektorima koji će doći nakon 30 dana , a trgovac i dalje krade . Što je s neizdavanjem računa , prodajom robe s isteklim rokom trajanja idr. Smrdljivo meso? Nekako imamo dojam da je to napravljeno kako bi se manje opterećivali inspektori. Nije prihvaćen Inspekcijski postupak na okolnost kontrole primjene Zakona o zaštiti potrošača pokreće se uvijek po službenoj dužnosti, neovisno o tome radi li se o predstavci koju potrošač podnosi u vlastitoj stvari, predstavci koja upućuje na potrebu zaštite većeg broja potrošača ili pak redovnom inspekcijskom nadzoru.
18 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 13. Članak 132.a stavak 1. treba promijeniti da tekst glasi: Osoba koja obavlja poslove savjetovanja potrošača u savjetovalištu i prima plaću – osobni dohodak za svoj rad mora položiti stručni ispit za obavljanje poslova savjetovanja potrošača pri nadležnom ministarstvu za poslove zaštite potrošača. Osobe koje volontiraju u udrugama mogu ako to žele polagati stručni ispit za savjetovanje potrošača ili im se taj ispit može priznati radi specifičnih okolnosti (npr. višegodišnje davanje savjeta). OBRAZLOŽENJE Na način koji je predložen želi se utjecati na rad udruga civilnog društva tako da se volonterima koji rade besplatno i u svoje slobodno vrijeme nameće da moraju polagati stručni ispit za davanje iskustvenih savjeta. To bi bilo u redu ako takve stručne ispite moraju polagati i drugi volonteri u drugim udrugama, a ne samo potrošači čime ih se diskriminira.(branitelji, udruge invalida, udruge umirovljenika).Tako Ministarstvo može vršiti i selekciju hoće li nepočudne volontere maknuti iz udruga strožimkriterijima na ispitima. Ali najbitnije je ako volonteri u drugim udrugama ne moraju polagati takve ispite a daju nekakve iskustvene savjete onda to ne trebajuniti potrošači. To je direktno uplitanje u rad udruga civilnog društva. Kada Ministarstvo ili lokalna zajdnica kroz projekte daje plaću onda se slažemo da i postavlja uvjete za ta radna mjesta, ali ne za volontere. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da osobe koja obavlja poslove savjetovanja potrošača na temelju javnog natječaja za provedbu kojeg su sredstva osigurana u državnom proračunu moraju položiti stručni ispit za obavljanje poslova savjetovanja potrošača pri ministarstvu nadležnom za poslove zaštite potrošača. Također, osobe koje volontiraju imaju mogućnost, polaganja stručnog ispita.
19 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 10. članak 106.dodaje se stavak (2) koji glasi: Sredstva za ostvarivanje kolektivne zaštite potrošača osigurati će nadležno ministartvo. OBRAZLOŽENJE: U slučaju da kao i do sada za zaštitu kolektivnih interesa potrošača budu nadležni između ostalih i Savezi potrošača za pravnu zaštitu )npr.odvjetnike) treba predvidjeti i financijska sredstva. Financijska sredstva trebaju biti dostatna za pokretanje postupka, te treba predvidjeti sredstva za naknade ukoliko potrošači izgube spor. Nije prihvaćen Sredstva za pokretanje kolektivne zaštite potrošača trebaju osigurati ona imenovana tijela i osobe koje se odluče za pokretanje navedenog postupka. Također, potrebno je naglasiti da su, imenovana tijela i osobe prije pokretanja postupka kolektivne zaštite, dužne pokrenuti postupak prethodnog upozorenja tijekom kojeg se može prekinuti nedopušteno ponašanje trgovca a mogu pokrenuti i postupak mirenja, čime se može ostvariti svrha kolektivne zaštite potrošača, bez pokretanja sudskog postupka. Navedeni postupci koji prethode pokretanju sudskog postupka osiguravaju visoku razinu zaštite i mogu doprinijeti rješavanju problema na tržištu.
20 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. Članak 8.d. Članak 79.ZZP-a(Potrošač nema pravo na jednostrani raskid ugovora iz ovoga odsjeka ako je) 5. predmet ugovora zapečaćena roba koja zbog zdravstvenih ili higijenskih razloga nije pogodna za vraćanje, ako je bila otpečaćena nakon dostave, a odobena je od naših agencija. (npr agencija za ljekove) OBRAZLOŽENJE To je vrlo širok pojam da li je madrac takva roba, razni pripravci poslani internetom koji nisu odobreni ni od kakve naše agencije 8. potrošač posebno zahtijevao posjet trgovca radi obavljanja hitnih popravaka ili poslova održavanja, s time da ako prilikom takvog posjeta, uz one usluge koje je potrošač izrijekom zahtijevao, trgovac pruži i neke druge usluge, odnosno isporuči i neku drugu robu osim one koja je nužna za obavljanje hitnih popravaka ili poslova održavanja, potrošač ima pravo na jednostrani raskid ugovora ako se trgovac nije držao rokova u vezi s tim dodatnim uslugama ili robom OBRAZLOŽENJE Potrošač se javi trgovcu da mu hitno odradi nekakav posao trgovac obeća i ne dođe. 9. predmet ugovora isporuka zapečaćenih audiosnimaka ili videosnimaka, odnosno računalnih programa, koji su otpečaćeni nakon isporuke, osim ako su neispravni OBRAZLOŽENJE Trgovac pošalje uredno zapečačen program koji kada se raspakira potrošač ne može otvoriti jer je nešto neispravno Točka 12 mijenja se i glasi 12. predmet ugovora pružanje usluge smještaja koji nije namijenjen stanovanju a do početka smještaja je manje od 30 dana, pružanje usluge prijevoza robe, usluge najma vozila, usluge isporuke hrane i pića ili usluga vezanih uz slobodno vrijeme, ako je ugovoreno da usluga bude pružena određenog datuma ili u određenom razdoblju OBRAZLOŽENJE Potrošaču mora biti omogućen raskid ugovora, ali isto tako da se dade i iznajmljivaču mogućnost da ima vrijeme naći drugu osobu kao najmoprimca. Nije prihvaćen Odredbe članka 70. su preuzete iz Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja je maksimalne harmonizacije. Propisivanje dodatnih odredbi od strane države članice je zabranjeno, te bi isto impliciralo pokretanje postupka povrede prava protiv Republike Hrvatske.
21 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. Članak 8.c. Članak 73.ZZP-a mijenja se i glasi: (1) Ako trgovac nije obavijestio potrošača o njegovu pravu na jednostrani raskid ugovora sukladno članku 57. stavku 1. točki 8. ovoga Zakona, pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora iz članka 72. ovoga Zakona je neograničeno. OBRAZLOŽENJE Često puta se skriva od potrošača da je na neki način produljio ugovor ili mu se povečao račun, bez obavijesti zato treba imati rok za raskid neograničen. Isključenje prava na jednostrani raskid ugovora. To treba promijeniti i u svim drugim člancima ZZP-a gdje to stoji Nije prihvaćen Odredbe članka 70. su preuzete iz Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja je maksimalne harmonizacije. Propisivanje dodatnih odredbi od strane države članice je zabranjeno, te bi isto impliciralo pokretanje postupka povrede prava protiv Republike Hrvatske.
22 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. Članak 8.b. Dodati članak 66.b.ZZP-a (1) Potrošač ima pravo, ne navodeći razloge za to, jednostrano raskinuti ugovor sklopljen izvan poslovnih prostorija ili sklopljen na daljinu u roku od 14 dana, a kod telekomunikacijskih ugovora u roku 14 dana od dana kada je na računu uočio daq se davatelj suluge ne drži ugovora. OBRAZLOŽENJE Često da događa da tek kada potrošač dobije račun vidi da ga je trgovac prevario Nije prihvaćen Odredbe članka 70. su preuzete iz Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja je maksimalne harmonizacije. Propisivanje dodatnih odredbi od strane države članice je zabranjeno, te bi isto impliciralo pokretanje postupka povrede prava protiv Republike Hrvatske.
23 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. Članak 8.a. ZZP članak 66a stavak 3 brisati: (1) U slučaju sklapanja ugovora o uslugama na daljinu putem telefona trgovac je dužan potrošaču dostaviti ponudu na trajnom mediju na način kojim će nedvojbeno biti moguće utvrditi trenutak zaprimanja ponude. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka smatra se sklopljenim kad potrošač potpisanu ponudu ili pisani pristanak pošalje trgovcu. (3) (BRISATI) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore sklopljene temeljem posebnog propisa kojim se uređuju elektroničke komunikacije.«. OBRAZLOŽENJE Najviše prevara se dešava prilikom sklapanja ugovora na daljinu za telekomunikacije ili propisima kojima su uređuju elektroničke komunikacije. Svi osim njih trebaju trebaju potrošaču poslati potpisanu ponudu koju potrošači moraju potpisati i vratiti natrag trgovcu. Na prošloj radnoj grupi trebalo mi je 30 minuta da uvjerim članove u opravdanost prijedloga da bi u Sabor otišao prijedlog kojeg uopće radna grupa nije vidjela a odnosi se na uzuzetak- Nije prihvaćen Predmetna problematika ugovora kojima se uređuju elektroničke komunikacije izuzeti su iz primjene ovog članka budući da su isti uređeni posebnim propisima.
24 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 8. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:”Ako proizvod zbog materijalnog nedostatka, a po izboru potrošača ostaje na popravku u ovlaštenom servisu, servis je dužan na zahtjev potrošača osigurati mu i dostaviti zamjenski proizvod.” Nije prihvaćen Ugovorne strane u kupoprodajnom odnosu jesu trgovac i potrošač. S tim u vezi isključivo je trgovac u obvezi omogućiti potrošaču ostvarenje njegovih potrošačkih prava. Osiguranje zamjenskog proizvoda predstavlja dobru poslovnu praksu koju potrošači prepoznaju, a što poslovne subjekte čini konkurentnijima.
25 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Stavak 10. Ako potrošač može pokrenuti sudski spor samo kada iscrpi sve mogućnosti žalbenog postupka tako i trgovca na to treba obvezati jer je inače potrošač diskriminiran. Nije prihvaćen Zakon o zaštiti potrošača predmetnom odredbom upućuje potrošača da spor s trgovcem treba riješiti dogovorom, a što je za potrošača najbrži i najedonstavniji put za zaštitu svojih prava.
26 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Stavak 4. diskriminira potrošače i dirketno je miješanje u rad udruga civilnog društva. Zašto clanovima lokalne zajednice i trgovačkih društava nije ograničen rad na dva mandata ? Nažalost udruge nemaju baš previše članova koji bi se mogli permanentno izmjenjivati posebno u manjim sredinama . Što smeta Ministarstvu gospodarstva da u nekom savjetu ili povjerenstu djeluje osoba i tri mandata?? TREBA BRISATI PRIJEDLOG OGRANIČENOG MANDATA. Prema prijedlogu MINGA može se desiti da u jednoj lokalnoj zajednici imamo samo jednog člana udruge potrošača pa na kraju neće moći biti izabran ponovo, te u lokalnoj zajednici ili trgovačkom društvu neće biti član potrošača što nikako neide u prilog potrošačima !! To je vraćanje unazad i oduzimanje stečenih prava potrošača. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. (2) U radu savjetodavnog tijela iz stavka 2. ovoga članka sudjeluje i predstavnik udruge za zaštitu potrošača . OBRAZLOŽENJE U stavku 2. Poslije riječi potrošača staviti točku. Bitno je da ne mora biti predstavnik potrošača iz same lokalne zajednice. Može biti udaljen i nekoliko kilometara. Ako udruga djeluje na cijelom području Republike Hrvatske onda može djelovati i u toj lokalnoj zajednicimada nema direktno na tom području nekog člana. Nije prihvaćen Zahtjev da udruga djeluje na lokalnom području osigurava da u sastavu savjetodavnog tijela sudjeluju udruge koje su izravno zainteresirane za probleme potrošača na lokalnom području i aktivne u zaštiti potrošača tog područja.
28 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. Članak 25.stavak 1. (izmjene ministarstva) promijeniti da glasi: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga dužna je osnovati savjetodavno tijelo u čijem sastavu mora biti i predstavnik udruge za zaštitu potrošača, te donositi odluke, nakon suglasnosti savjetodavnog tijela, na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. OBRAZLOŽENJE: Ako savjetodavno tijelo daje mišljenje , to mišljenje nikoga ne obvezuje. Koja je uopće svrha savjetodavnog tijela čiji se stav ne mora uvažiti, ali ako savjetodavno tijelo daje suglasnost onda to nešto znači. Nije prihvaćen Kako se prijedlog odnosi na predmet odlučivanja koji ulazi u samoupravni djelokrug jedinica lokalne i regionalne samouprave, navedena tijela samostalno donose odluku, a savjetodavno tijelo daje mišljenja i pojašnjenja jedinici lokalne i područne samouprave u slučajevima kada odlučuje od pitanjima iz područja prava potrošača.
29 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. Članak 4.b. U članku 24. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Javnim uslugama u smislu ovoga Zakona smatraju se: 1. elektroničke komunikacijske usluge 2. javna vodoopskrba i javna odvodnja 3. opskrba plinom u javnoj usluzi 4. opskrba električnom energijom u univerzalnoj usluzi 5. obavljanje dimnjačarskih poslova 6. poštanske usluge 7. prijevoz putnika u javnom prometu 8. prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada HUZP Dodati točke 9. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.“. 10.opskrba toplinskom energijom bilo do sada 11.upravitelji zgrada 12.bankarske usluge 13.održavanje groblja, krematorija i prijevoz pokojnika bilo pa izbačeno OBRAZLOŽENJE Parkiranje na javnim mjestima, upravitelji zgrada su veliki problem jer obuhvaćaju kao i bankarstvo puno građa RH koji se nekaju kome požaliti. To su usluge koje mi plaćamo kao i vodoinstelatera ili kozmetičara, ali nemamo nikakvu podršku tržne inspekcije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. Članak 4. a Članak 24. Iza stavka 2.dodati stavak 3, a stavci 3 i 4. postaju stavci 4 . i 5. Stavak 3. Provjeru zakonitosti cjenika javnih usluga provodi nadležno ministarstvo. OBRAZLOŽENJE Primjerice kod naplate odvoza kućnog otpada trgovačka društva su naplaćivala kako su htjela jer je lokalna zajeddnica donosila cijenike koji nisu bili u skladu sa postojećim zakonima. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad usklađenosti cjenikom pružatelja javne usluge uređeno je posebnim propisima kojima se uređuje pojedina javna usluga.
31 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. (5) Odredbe stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na: 1. oglašavanje OBRAZLOŽENJE Brisati predloženu točku 1. jer onda dolazi do zavaravajućeg oglašavanja kada potrošač ne vidi za koliko je nešto smanjeno. Cijena može biti smanjena za 50 lipa. 2. ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija i ugovore sklopljene na daljinu iz dijela III. glave III. odjeljka I. ovoga Zakona 3. slučajeve kada posebni oblik prodaje traje najdulje tri dana.“. OBRAZLOŽENJE Bisati točku 3. jer trgovac može uredno putem računala obaviti svaku promjenu cijena i obavijestiti o staroj i novoj cijeni što je i sada slučaj s npr. Lidelom ili Kauflandom kada pojedine proizvode smanjuju u tijeku dana. Nije prihvaćen Pitanje isticanja cijene kako kod redovnog oblika, tako i kod posebnog oblika prodaje (kao i za pitanje propisane iznimke kod oglašavanja) uređeno je Direktivom 2005/29/EZ EP i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća – direktivom maksimalne harmonizacije. Vezano za iznimku koja propisuje da se ne moraju istaknuti dvije cijene kada je riječ o slučajevima kada posebni oblik prodaje traje najdulje tri dana, smatramo da ista predstavlja odgovarajuću ravnotežu u odnosu između trgovca i potrošača. Naime, praksa je pokazala da je obveza isticanja dvije cijene kod posebnih oblika prodaje koji traju kraće od tri dana zapravo teško provediva, poglavito ako trgovac u ponudi ima velik broj proizvoda koje želi ponuditi potrošačima u okviru posebnog oblika prodaje.
32 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. U članku 18. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase: „(4) Tijekom trajanja posebnog oblika prodaje iz ove glave Zakona koji se obavlja unutar poslovnih prostorija, trgovac je dužan istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje . Cijena u redovnoj prodaji je ona cijena po kojoj se proizvod prodavao najmanje 30 dana prije početka trajanja posebnog oblika prodaje OBRAZLOŽENJE Treba definirati što znači unutar poslovnih prostorija treba promijeniti unutar poslovnih prostorija ili trgovačkog centra. trgovac je dužan istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje Trgovci često puta nekoliko dana prije očekivane prodaje iz stavka 1. članka 17. povećaju cijenu npr. za 50%, pa onda pa onda na akciji , sniženju ili rasprodaji umanje cijenu za još 30%, da bi u konačnici potrošači sve platili 20% više. Nije prihvaćen U članku 5. važeći Zakon o zaštiti potrošača definira poslovne prostorije u točki 14. Vezano za pitanje isticanja cijene kako kod redovnog oblika, tako i kod posebnog oblika prodaje (kao i za pitanje propisane iznimke kod oglašavanja) isto je uređeno Direktivom 2005/29/EZ EP i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća – direktivom maksimalne harmonizacije.
33 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. Članak 3.g. Članak 17. Stavak (1) Zabranjeno je ostavljanje oglasnih poruka i materijala na ili ispred kućnih vrata potrošača, te je zabranjeno ostavljanje oglasnih poruka i materijala u ili na poštanskim sandučićima ako je takva zabrana na njima jasno napisana. OBRAZLOŽENJE: Još uvijek se događa da se ostavljaju reklame zataknute za vrata stana ili kuće koje su poziv lopovima da tu nema nikoga . To treba zabraniti, a ubacivanje u poštanske sandučiće samo ako je ta zabrana napisana. Nije prihvaćen Smatramo da je važeća odredba adekvatno uređena. Potrošač ima mogućnost istaknuti zabranu ostavljanje reklamnog materijala ispred kućnih vrata. Imajući u obzir da postoje potrošači koji zaista i žele zaprimati takve materijale, apsolutna zabrana nije prihvatljiva
34 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. članak 3.f. Članak 16.ZZP-a Dodati stavak 4. Vrećice s oznakama i logotipom trgovca ne smiju se naplaćivati OBRAZLOŽENJE: U izmjenama ZZP-a iz 2009.g. na velika zvona Ministarstvo gospodarstva i tadašnji Odjel za zaštitu potrošača su se hvalili kako se više vrećice s logotipom trgovca neće smjeti naplaćivati. Poslije su se priklonili kapitalistima i tu rečenicu su maknuli iz zakona te opet potrošači moraju financirati REKLAMU trgovca. Koji je pritom interes Ministarstva gospodarstva? Ne bi li to ministarstvo trebalo težiti ravnopravnom odnosu potrošača i trgovca, a ne da potrošači financiranju njihovu reklamu ? Bila je reklama jedne trgovačke kuće koju je reklamirala naša poznata skakačica u vis. Jesmo li mi potrošači financirali tu reklamu plaćanjem vrećica? Postoji li analiza iz koje je vidljiko koliko manje su trgovci prodali vrećica sa svojim logotipovima i oznakama ili je sve ostalo isto? Zašto se ne mogu kupiti vrećice obične bijele boje jer ako nešto kupujem onda hoću imati izbor! Nije li to zatvaranje tržišta što je prma EU nedopustivo. Nije prihvaćen Razlog zbog kojeg je u Zakonu o zaštiti potrošača iz 2014. godine izostavljena odredba kojom se trgovcu zabranjuje naplaćivanje plastičnih vrećica koje služe za nošenje kupljenih proizvoda, a imaju logotip ili znak trgovca, jest udovoljavanje obveza Republike Hrvatske propisanih europskim zakonodavstvom. Naime, sukladno Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, države članice dužne su provoditi politiku za smanjenje uporabe plastičnih vrećica radi sprečavanja njihovog negativnih utjecaja na okoliš, a jedna od mjera smanjenja uporabe jest i njihova naplata.
35 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. Članak 3.e. Članak 15.stavak 3. ZZP-a promijeniti U vezi s osporenim neplaćenim dospjelim novčanim potraživanjima, trgovcu koji pruža javnu uslugu, ili drugu uslugu nije dopušteno prodati dug potrošača , pokrenuti postupak prisilne naplate do okončanja sudskog ili izvansudskog postupka. OBRAZLOŽENJE: Trgovac koji pruža javnu ili drugu uslugu npr pričuva zgrade ne smije pokrenuti prisilnu naplatu dok nije obavijestio o dugu i završio sve postupke. Bitno je i zabraniti prodaju duga jer dolazi do uznemiravanja potrošača koji uslijed toga čak i plaćaju prije nego je žalbeni postupak okončan. Nije prihvaćen Pravo ustupanja dugovanja uređeno je Zakonom o obveznim odnosima. Samim ustupom dugovanja potrošač ne smije doći u nepovoljniju poziciju no što je bio u ranijem dužničkom odnosu i potrošač ima istu obvezu ispunjenja svog dugovanja (visina, rok ispunjenja) kao što je imao prema ranijem vjerovniku. Zaprimajući prigovore potrošača, ustanovljeno je da nakon ustupa duga dolazi do učestalog kontaktiranja potrošača od strane trećih osoba koje su preuzele dug. Obzirom na kompleksnost problematike koja zadire u više upravnih područja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poticat će rješavanje predmetne problematike a kako bi se iznašlo najpovoljnije rješenje koje bi zaštitilo potrošače, ali i osiguralo naplatu dospjelih dugovanja.
36 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. Članak 3.d. Članak 12 dodati novi stavak (6) koji glasi: Trgovac je dužan dati jamstvo prema pravilima u Europskoj uniji OBRAZLOŽENJE U nijednom zakonu ne piše koliko je nama poznato da je prema Direktivi EU trgovac dužan dati jamstvo od dvije godine i to treba implementirati u hrvatsko zakonodavstvo. Nije prihvaćen Odgovornost trgovca za sukladnost robe s ugovorom uređena je člankom 5. Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu (SL L 171) u kojem se propisuje da se trgovac smatra odgovornim kada neusklađenost postane očita u roku od dvije godine od datuma isporuke robe – navedeno se odnosi na odgovornost trgovca za materijalne nedostatke stvari što je i implementirano u članku 404. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18). Za razliku od odgovornosti za materijalne nedostatke koja proizlazi iz samog Zakona i ne može biti dulja od dvije godine, jamstvo za ispravnost prodane stvari („komercijalno jamstvo“) izdaje proizvođač i/ili trgovac i navedeno jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano, što uključuje i pitanje roka na koje je jamstvo izdano, što znači da sam proizvođač i/ili trgovac određuje duljinu trajanja jamstva. Slijedom navedenog, ukoliko trgovac jamči za ispravnost prodane stvari primjerice 5 godina, tijekom tog vremena, dužan je osigurati rezervne dijelove i servis.
37 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. Članak 3.c. Članak 12 ZZP-a dodati novi stavak (5) koji glasi: Trgovac je dužan osigurati rezervne dijelove za proizvod dupli period vremena nego što traje jamstvo OBRAZLOŽENJE Trgovci više uopće nisu u obvezi osiguranja dijelova poslije jamstvenog roka Nije prihvaćen Odredbom članka 16 a. Zakona o trgovini (Narodne novine br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13 i 30/14) propisano je da je trgovac koji stavlja na tržište tehničke proizvode, motorna i druga vozila, dužan je tijekom jamstvenog roka osigurati servis i rezerve dijelove za navedene proizvode. Obzirom na brzi razvoj tehnologije, mišljenja smo da bi prijedlog koji se odnosi na obvezu osiguravanja rezervnih dijelova u dvostruko dužem razdoblju od razdoblja jamstva predstavljao neravnotežu u odnosu potrošača i trgovca.
38 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. Članak 3.b. Članak 12 ZZP-adodati novi stavak (4) koji glasi: Trgovac je dužan popraviti proizvod u primjerenom roku , a najdulje u roku 15 dana od dana predaje proizvoda OBRAZLOŽENJE: Do sada su trgovci popravljali proizvod u primjerenom roku, ali nažalost nitko ne može odrediti što je primjereni rok. Da li je primjereni rok 40 dana za popravak jednog hladnjak u kućanstvu, mašine za pranje rublja ili mobitela, kada auto dijelove nabave s drugog kraja svijeta u roku 3 dana?? Primjerenim rokom s maltretiraju potrošači. Primjereni rok u Hrvatskoj i Njemačkoj nikako nije isti. Na radionici CARDS koji je organiziralo Ministarstvo gospodarstva gđa Günter jer rekla nazovete servisera on dođe isti ili slijedeći dan i uređaj je popravljen. Nije prihvaćen Trajanje primjerenog roka određuje se u svakom konkretnom slučaju s obzirom na sve okolnosti istog, stoga njegovo trajanje nije moguće odrediti u danima. Predmet popravka/zamjene mogu biti najrazličitiji proizvodi te se ne može unaprijed predvidjeti primjereni rok za iste. Navedeno je uređeno Zakonom o obveznim odnosima u skladu s odredbama Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu (Službeni list L 171). Napominjemo da je u tijeku revizija predmetne Direktive, te ukoliko će se navedena problematika urediti na razini Europske unije, isto će se prenijeti i u nacionalno zakonodavstvo.
39 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 3. U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Za usluge popravaka i održavanja proizvoda ukoliko je vrijednost usluge veća od 500,00 kuna, trgovac je dužan potrošaču ispostaviti ponudu na papiru ili nekom drugom trajnom mediju (ako to potrošač želi i trgovac može ispuniti) s opisom radova te potrebnog materijala i dijelova za popravak.”. OBRAZLOŽENJE: Ponuda na trajnom mediju ništa ne znači. Trgovac nije obvezan napisati ponudu na papiru ili će mu poslati SMS. Dati će mu disketu,a potrošač nema računalo. Prihvaćen Prihvaćeno.
40 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 2. Članak 2.a. Članak 10.stavak 6.ZZP-a mijenja se i glasi: (6) Trgovac je dužan voditi i čuvati evidenciju prigovora potrošača iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka na trajnom mediju tri godine od dana primitka pisanog prigovora potrošača u sjedištu trgovačkog društva. OBRAZLOŽENJE Po sadašnjim propisima trgovac mora čuvati prigovore u trgovini gdje su predani što bitno otežava rad inspekcijskoj službi jer ako je sve u sjdištu trgovačkog društva onda inspektori mogu odmah vidjeti kakve su bile pritužbe Također treba produljiti rok čuvanja da se vidi kontinuitet odnosa prema potrošačima Nije prihvaćen Člankom 18. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se izmjena važećeg članka 138. stavka 1. točke 14. važećeg Zakona navodi da se brišu riječi “na prodajnom mjestu“ kako bi se olakšala obveza vođenja evidencije zaprimljenih prigovora potrošača. Predmetna evidencija služi za inspekcijski nadzor trgovca kako bi se utvrdilo krši li trgovac prava potrošača, a s druge strane vođenje evidencije olakšava samom trgovcu unaprjeđenje svog poslovanja općenito. Vremenski rok čuvanja iste na razdoblje od godine dana, u zadnjih 11 godina primjene pokazao se optimalnim, te nema potrebe za produljenjem istog.
41 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 2. Članak 8. ZZP-a Dodaje se stavak (5) koji glasi Potrošač ima pravo vratiti ispravan proizvod u roku 8 dana od dana kupovine u originalnoj ambalaži, te ima pravo na zamjenu drugog proizvoda ili ako nema nešto što bi potrošaču odgovaralo ima pravo na povrat novca. OBRAZLOŽENJE: Često puta potrošači nešto kupe ili im bude poklonjeno, što im ne odgovara i onda ne mogu dobiti povrat novca ili im se navedeni proizvod ne želi zamijeniti za nešto drugo što je čak suprotno dobrim poslovnim običajima trgovca. Nije prihvaćen Mogućnost povrata ispravnog proizvoda je predviđena je samo u slučaju kupnje izvan poslovnih prostorija ili na daljinu što je rezultat usklađivanja s Direktivom 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja je direktiva maksimalne harmonizacije. Stoga isto pravilo nije moguće propisati u slučaju kupnje u poslovnim prostorijama. Međutim, na kupnju u poslovnim prostorijama primjenjuju se Posebne uzance u trgovini na malo („Narodne novine“, broj 16/95), odnosno dobri poslovni običaji trgovca.
42 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 1. Članak 1.b. U čl. 5. ZZP-a dodati točku 37. koja glasi :”razumni rok za otklanjanje materijalnog nedostatka na proizvodu” je rok u kojem proizvod treba biti popravljen, a ne može biti duži od 15 dana . Članak 6.stavak (2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču najmanje veličine 3 milimetra . OBRAZLOŽENJE: Definicija jasni , vidljivi i čitljivi ne znači ništa jer netko bolje vidi, a netko lošije. Kada je HUZP prijavljivao nečitkost i nevidljivost Državni inspektorat je slao u nadzor mlade inspektore koji su dobro vidjeli i tvrdili da je sve dobro. To je relativna definicija pa treba biti određena. Nije prihvaćen Trajanje razumnog roka se ne može unaprijed odrediti zakonom jer njegovo trajanje ovisi o svim okolnostima konkretnog slučaja. Zahtjev koji propisuje da podaci proizvoda koji se nude potrošačima na području Republike Hrvatske moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi, zaista znači da podaci moraju biti istaknuti na takav način da ih prosječni potrošač lako može vidjeti i pročitati. Mogućnost propisivanja veličine fonta slova, predviđena je samo za hranu i to temeljem Uredbe 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 koja se provodi i u nacionalnom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Propisivanje veličine fonta slova za ostale proizvode a koje nije uređeno zakonodavstvom Unije značilo bi kršenje slobode kretanja roba i impliciralo bi pokretanje postupka povrede prava protiv Republike Hrvatske. Ukoliko će se na razini Unije donijeti propis kojim će se urediti propisivanje veličine fonta slova za proizvode koji nisu hrana, predmetni će se propis preuzeti u zakonodavstvo Republike Hrvatske.
43 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 1. Članak 1.a. Članak 5 ZZP-a .iza točke 6.dodati točku 6a koja glasi: Redovna cijena je ona cijena po kojoj se proizvod prodavao najmanje 30 dana prije početka trajanja posebnog oblika prodaje OBRAZLOŽENJE: Često se dešava da trgovac nekoliko dana prije početka posebnog oblika prodaje poveća cijenu npr za 30% pa je onda snizi na 20% i mi potrošači plaćamo veću cijenu u rasprodaji za 10%. Nije prihvaćen Predmetno je već uređeno odredbama Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ br. 41/14 i 110/15) o nepoštenoj poslovnoj praksi u članku 33. kojim se zabranjuje poslovna praksa trgovca koja bi mogla potrošača zavaravati o postojanju određene pogodnosti u odnosu na cijenu, a što se procjenjuje od slučaja do slučaja. Također, predlagatelj navodi da predložena definicija izlazi iz okvira Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća koja je maksimum harmonizacije. Propisivanje dodatnih nepoštenih poslovnih praksi trgovaca od strane države članice je zabranjeno, te bi isto impliciralo pokretanje postupka povrede prava protiv Republike Hrvatske.
44 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Kao i puno puta do sada članovi udruga za zaštitu potrošača koji su bili u radnoj grupi za izmjene i dopune ZZP- a poslužili su kao „fikus“ Ministarstvu gospodarstva i alibi da su u grupi sudjelovali potrošači. U Ministarstvu vjerojatno smatraju da su jedino dobri njihovi prijedlozi, a da drugi nitko NEMOŽE predlagati. Ako već govorimo o prijedlozima izmjena i dopuna onda bi se trebali uvažiti i prijedlozi udruga potrošača. Čak je i ovaj prijedlog napravljen tako da se ne može ubaciti novi prijedlog već samo komentirati ono što je napisano. Toloko o demokratskim promjenama zakona. Primljeno na znanje Komentar nije primjeren, niti je u vezi sa savjetovanjem.
45 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 6. A) U nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (dalje: Zakon) predloženo je dodavanje članka: Članak 6. Iza članka 38. dodaje se naslov i članak 38. a koji glasi: „Teret dokaza Članak 38.a Teret dokaza o točnosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom je na trgovcu.“. U obrazloženju ovog članka navedeno je da se ovom odredbom nacionalno zakonodavstvo usklađuje s odredbama Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje: Direktiva) B) U predmetnoj Direktivi odredba koja reguliran pitanje dokazivanja glasi: Članak 12. Sudovi i upravna tijela: dokazivanje tvrdnji Države članice sudovima odnosno upravnim tijelima dodjeljuju ovlasti koje im omogućuju da u građanskim ili upravnim postupcima predviđenima u članku 11.: a) zahtijevaju od trgovca da dostavi dokaz o točnosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom ako se, uzimajući u obzir legitimni interes trgovca i svake druge stranke u postupku, takav zahtjev čini primjerenim na temelju okolnosti predmetnog slučaja; i b) činjenične tvrdnje smatraju netočnima ako dokaz tražen u skladu s točkom (a) nije dostavljen ili ga sud odnosno upravno tijelo smatra nedostatnim. Uz uvodno obrazloženje u Direktivi koje glasi: (21) Osobe odnosno organizacije za koje se prema nacionalnom pravu smatra da imaju legitimni interes u ovim pitanjima moraju raspolagati pravnim lijekovima za pokretanje postupaka protiv nepoštene poslovne prakse bilo pred sudom ili upravnim tijelom koje je nadležno odlučivati o pritužbama, ili za pokretanje odgovarajućeg sudskog postupka. Iako nacionalno pravo određuje na kome je teret dokaza, primjereno je sudovima i upravnim tijelima omogućiti da od trgovaca traže pružanje dokaza o točnosti činjeničnih tvrdnji. C) Odredbe Direktive i pripadajuće obrazloženja odnose se na mogućnost da sudovi ili druga nadležna tijela zahtijevaju od trgovca dostavu dokaza u postupku, te se propisuju posljedice ne postupanja ili dostave nedostatnog dokaza. Direktiva nikako ne propisuje da bi teret dokaza činjeničnim tvrdnjama o poštenosti prakse trebao biti na trgovcu. Citirano obrazloženje Direktive se poziva upravo na nacionalno pravo u dijelu dokazivanja tvrdnji i činjenica u postupku uz predviđanje mogućnosti da se sudovima i upravnim tijelima omogući da od trgovca traže dostavu određenih dokaza. Ako bi teret dokaza bi isključivo na trgovcu, to bi bilo protivno načelima dokazivanja u sudskim postupcima koji propisuju da je svaka strana u postupku dužna dokazati svoje tvrdnje i činjenice koje iznosi u postupku. Navedeno bi se moglo smatrati i suprotnim načelu dokazivanja prema kojem se dokazuju“ pozitivne“ činjenice, a ne“ negativne“. Primjerice, ako bi tužitelj tvrdio da se radi o agresivnoj poslovnoj praksi, na trgovcu bi ležalo teret dokaza da se ne radi o agresivnoj poslovnoj praksi. Nadalje, se otvara mogućnost obijesnog parničenja protiv trgovaca u kojem bi protivna strana iznosila tvrdnje bez potrebe dostave dokaza (?), a na trgovcima bi bila obveza dokazivanja suprotnog. D) Sugeriramo da pravila dokazivanja budu regulirana već postojećim mjerodavnim zakonima te da se zakonska odredba uskladi s odredbama Direktive. Nije prihvaćen S obzirom da Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u članku 12. državama članicama daje ovlast da sudovima odnosno upravnim tijelima dodjeljuju ovlasti koje im omogućavaju da u građanskim ili upravnim postupcima iz čl. 11: (a) zahtijevaju od trgovca da dostavi dokaz o točnosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom ako se, uzimajući u obzir legitimni interes trgovca i svake druge stranke u postupku, takav zahtjev čini primjerenim na temelju okolnosti predmetnog slučaja; i (b) činjenične tvrdnje smatraju netočnima ako dokaz tražen u skladu s točkom (a) nije dostavljen ili ga sud odnosno upravno tijelo smatra nedostatnim, te se ista odredba upravo u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača želi inkorporirati u nacionalno gospodarstvo. Ovdje se teret dokazivanja prebacuje na trgovca samo u vezi pitanja poslovne prakse trgovca. Naime, suprotno općim načelima dokazivanja, ovdje je riječ o utvrđivanju činjenica kojima raspolaže trgovac, stoga se od trgovca zahtjeva da dokaže kako je njegova poslovna praksa u skladu s važećim propisima.
46 HP-Hrvatska pošta d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 6. Novo predložena odredba u članku 38.a ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača teret dokazivanja prebacuje isključivo na trgovca što je u potpunosti različito općem pravilu o teretu dokazivanja. Naime, postojanje činjenice koja je izjavljena u postupku treba dokazati onaj tko iz te činjenice izvodi svoja prava kao i što istinitost određene tvrdnje treba dokazati onaj koji tvrdi da neka činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njeno postojanje. U tom smislu ističemo da je ovim zakonom potrebno teret dokazivanja temeljiti na općim pravnim postavkama da svaka stranka snosi teret dokazivanja za činjenice koje su nužne za uspjeh njezinog zahtjeva a što je široko prihvaćeno kao zakonsko i običajno pravilo u velikom broju europskih zemalja kao i u samoj Direktivi 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća. Sukladno navedenom predlažemo brisanje predmetne odredbe. Nije prihvaćen S obzirom da Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u članku 12. državama članicama daje ovlast da sudovima odnosno upravnim tijelima dodjeljuju ovlasti koje im omogućavaju da u građanskim ili upravnim postupcima iz čl. 11: (a) zahtijevaju od trgovca da dostavi dokaz o točnosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom ako se, uzimajući u obzir legitimni interes trgovca i svake druge stranke u postupku, takav zahtjev čini primjerenim na temelju okolnosti predmetnog slučaja; i (b) činjenične tvrdnje smatraju netočnima ako dokaz tražen u skladu s točkom (a) nije dostavljen ili ga sud odnosno upravno tijelo smatra nedostatnim, te se ista odredba upravo u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača želi inkorporirati u nacionalno zakonodavstvo.
47 HP-Hrvatska pošta d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA S obzirom da je u izradi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača željeli bismo ukazati na usklađivanje pravne terminologije ovog zakona sa Zakonom o poštanskim uslugama. Naime, iako te odredbe nisu sadržane u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača predlažemo da se izmijeni čl. 17 st.1 Zakona o zaštiti potrošača na način da se pojam "poštanski sandučić potrošača“ zamijeni pojmom „kućni kovčežić potrošača". Pojam "poštanski sandučić" ne postoji u zakonskoj regulativi kojom se uređuje obavljanje poštanskih usluga. Ujedno predlažemo da se u članku 5., točka 24. pojam "univerzalna pisma i dopisnice" zamijeni pojmom " poštanske pošiljke" iz razloga što se za sklapanje ugovora na daljinu ne koriste samo pisma i dopisnice već i ostale vrste pošiljaka kao što su preporučene pošiljke, vrijednosne pošiljke, paketi i hpekspres pošiljke. Budući da se korisnicima ne može zabraniti da dokumentaciju šalju i kao vrijednosnu pošiljku ili paket (iako je predviđen za slanje roba i predmeta), smatramo da bi pojam "sredstva daljinske komunikacije" trebalo proširiti najširim mogućim pojmom, a to su "poštanske pošiljke" čime ne bi bila isključena niti jedna vrsta pošiljke. Nije prihvaćen Prijedlog koji navodi sudionik nije predmet Nacrta prijedloga zakona.
48 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Žalosno je da ministarstvo radi zaštite potrošača izdvaja znatna sredstva za određene udruge potrošača koje ne čine ništa za zaštitu potrošača, a dodatnu zaradu čine naplaćivanjem telefonskih poziva ljudima koji im se naivno javljaju nadajući se savjetu (time su potrošači dvostruko prevareni). Primljeno na znanje Komentar nije primjeren, niti je u vezi sa savjetovanjem.
49 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Sustav kontole odnosno postupanje po prijava potrošača - ne postoji. Osobno sam poslao nekoliko upita i prijava Ministarstvu gospodarstva odnosno nadležnim inspekcijama, a nisam dobio niti odgovor niti izvješće o postupanja (koji su obvezni). Primljeno na znanje Komentar nije u vezi sa savjetovanjem.
50 Društvo"POTROŠAČ" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA, OCJENA  I  IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Vezano za prethodni komentar kojima se upozorava na krešenje Direktivi EU i Opće Uredbe EU o zaštiti osobnih podataka: Ako dotična država članica ne obavijesti Komisiju o mjerama kojima se u potpunosti prenose odredbe direktive ili ne primijeni rješenje za ispravak mogućeg slučaja povrede prava EU-a, Komisija može pokrenuti službeni postupak zbog povrede prava. Postupak se sastoji od niza koraka koji su utvrđeni u ugovorima EU-a, a svaki od njih završava službenom odlukom: Komisija šalje službenu opomenu u kojoj se od dotične države traže dodatne informacije, a država mora poslati detaljan odgovor u određenom razdoblju, obično u roku od dva mjeseca. Ako Komisija zaključi da država ne ispunjava svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom EU-a, može poslati obrazloženo mišljenje: službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije. U njemu se objašnjava zašto Komisija smatra da država krši pravo EU-a. Osim toga, od države članice traži se da u određenom razdoblju obavijesti Komisiju o poduzetim mjerama, obično u roku od dva mjeseca. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu. Ako država članica ne obavijesti Komisiju o mjerama kojima se na vrijeme provode direktive, Komisija može zatražiti od Suda da odredi kazne. Ako Sud utvrdi da je država članica prekršila pravo EU-a, nacionalna tijela moraju poduzeti mjere za usklađivanje s presudom Suda. Kod povrede Opće Uredbe EU o zaštiti osobnih podataka još je veći problem za RH Molimo nadležne službe da reagiraju na vrijeme Primljeno na znanje Komentar nije u vezi sa savjetovanjem.
51 Društvo"POTROŠAČ" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Proučiti Direktive, jer dio prijedloga je suprotan Direktivama Primljeno na znanje Komentar nije u vezi sa savjetovanjem.
52 Društvo"POTROŠAČ" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Neki od prijedloga koji smo Vam dostavili: IZMJENE I DOPUNE ZZP Članak 16. Stavak 4. Kod reklamacije tehničkih i nekvarljivih proizvoda ambalaža nemože biti uvjet za ostvarivanje potrošačkih prava zajamčenih zakonom (prijedlog). Članak 25. Stavak 5. U nastavku dodati: Odgovor pružatelja javnih usluga mora sadržavati uputu o pravnom lijeku. Čl. 42. Stavak 1. Točka 11. Na zahtjev potrošača trgovac je dužna dostaviti upute za upotrebu na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. Čl. 42. Stavak 2. Brisati (nema smisla) Čl. 44. Stavak 3. Potrošač ima pravo na raskid ugovora samo ako je dao trgovcu naknadni razumni rok za ispunjenje ugovora. Ovisno o vrsti ugovorenog posla, takav razumni rok nemože trajati dulje od 30 dana. Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se u slučaju kada trgovac ne ispuni obveze iz stavka 2. čl. 73.st.1 dopuna ..., osim u slučajevima kada je ugovoreno duže obvezno trajanje ugovora, tada se primijenjuje rok iz samog ugovora. čl. 73.st.2. izmjena Ako je trgovac dostavio potrošaču obavijest iz stavka 1. unutar roka iz st.1. ovog članka, računajući od rokova određenih u čl. 72. Zakona, pravo na jednostrani raskid ugovora iz čl. 72, ovog Zakona prestaje po isteku 14 dana od dana kada je potrošač primio tu obavijest Nije prihvaćen Predložena dopuna članka 16. važećeg Zakona o zaštiti potrošača nije prihvaćena, budući da je problematika ostvarivanja prava potrošača u slučaju nedostatka stvari detaljno uređena Zakonom o obveznim odnosima, a paralelno uređivanje iste materije dovelo bi do pravne nesigurnosti u pogledu ostvarivanja prava. Predlagatelj ne prihvaća navedeni prijedlog, budući da se postupak za rješavanje reklamacije pri Povjerenstvu za reklamacije trgovca-pružatelja javnih usluga vodi sukladno internim aktima svakog trgovca pružatelja javnih usluga, odnosno radi se o manje formalnom postupku kojem je cilj postizanje dogovora između trgovca i potrošača. Navedeno je već uređeno odredbama članka 42. stavka 1. točke 6. važećeg Zakona. Predmetna odredba preuzeta je iz Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, a kako je riječ o direktivi maksimalne harmonizacije, nije dopušteno odstupanje od njezinih odredbi. Trajanje razumnog roka se ne može unaprijed odrediti zakonom jer njegovo trajanje ovisi o svim okolnostima konkretnog slučaja. Predmetna odredba preuzeta iz članka 10. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, a kako je riječ o direktivi maksimalne harmonizacije, nije dopušteno odstupanje o njezinih odredbi.
53 Društvo"POTROŠAČ" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 12. Trebate ovo uskladiti sa Zakonom o udrugama Nije prihvaćen Predmetni prijedlog ne mijenja niti ulazi u prava propisana Zakonom o udrugama.
54 Društvo"POTROŠAČ" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 13. Smatramo da bi trebalo precizinije definirati tko će biti obvezan položiti stručni ispit. Jesu li to osobe koje rade u savjetovalištima koja su sufinancirana od strane Ministarsta ili i osobe koje volontiraju u nekoj udruzi za zaštitu potrošača koja osim informiranja nudi i usluge savjetovanja potrošača, a dio sredstava dobija iz proračuna jedinica lokalne samouprave putem prijave za natječaj. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da osobe koja obavlja poslove savjetovanja potrošača na temelju javnog natječaja za provedbu kojeg su sredstva osigurana u državnom proračunu moraju položiti stručni ispit za obavljanje poslova savjetovanja potrošača pri ministarstvu nadležnom za poslove zaštite potrošača.
55 Društvo"POTROŠAČ" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 5. dodati u St.10. Tijelo koje donese odluku mora staviti uputu o pravnom lijeku Nije prihvaćen Predlagatelj ne prihvaća navedeni prijedlog, budući da se postupak za rješavanje reklamacije pri Povjerenstvu za reklamacije trgovca-pružatelja javnih usluga vodi sukladno internim aktima svakog trgovca da pružatelja javnih usluga.
56 Društvo"POTROŠAČ" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA   , Članak 4. Definirati što se smatra cijenom u redovnoj prodaji i koliko se ista ne smije mijenjati tijemom akcijske prodaje, rasprodaje ili sniženja. U praksi se ne smije dopustiti da trgovac mjesec ili dva prije trajanja posebnog oblika prodaje digne cijenu proizvoda, pa je onda tijekom trajanja posebnog oblika prodaje opet spusti na cijenu koja je bila prije njezinog podizanja. Nije prihvaćen Predmetno je već uređeno odredbama Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ br. 41/14 i 110/15) o nepoštenoj poslovnoj praksi u članku 33. kojim se zabranjuje poslovna praksa trgovca koja bi mogla potrošača zavaravati o postojanju određene pogodnosti u odnosu na cijenu, a što se procjenjuje od slučaja do slučaja.
57 Društvo"POTROŠAČ" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA Društvo Potorošač je svoje prijedloge i primjedbe već više puta dostavilo nadležnom Ministarstvu gospodarstva. Iz Vašeg prijedloga je razvidno da se ide u korist trgovcima, a na štetu potrošača. Još jednom upozoravamo da je prijedlog Zakona suprotan Općoj uredbi EU o zaštiti osobnih podataka, da se krši više Direktiva EU koje su već implementirane u čl. 3. trenutno Zakona o zaštiti potrošača, te postoji velike kolizije sa odredbama Zakona o udrugama. Sve navedeno već smo više puta napomenuli, ali očigledno da moramo opet. Ovakav zakon nije korist nikome, već dovodi do potpunje pomutnje i kod potrošača i kod trgovaca. U prijedlozima imate koliziju sa Zakonom o Udrugama čl. 9, čl. 27. st. čl. 31. čl.32. i dr., zatim čl. 5., čl. 24, čl. 34 i čl. 35. Zakona o udrugama, povreda Direktive 2005/29/EZ EP I Vijeća od 11.05.2005. godine koje je već u čl. 3. ZZP impelmentirana, te potpuna neusklađenost sa Općom Uredbom EU o zaštiti osobnih podataka te Zakonom o provedbi Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka. Smatramo da ovaj prijedlog treba povući i doraditi jer ovo će nas sve "koštati" kad nas kazne iz Bruxellesa zbog kršenja Direktivi i Uredbi. Primljeno na znanje Komentar nije primjeren, niti je u vezi sa savjetovanjem.