Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Alojzije Brkić NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 16. Nakon isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj za dodjelu državnih stipendija te razmatranja svih potpunih i pravodobnih prijava, Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija na temelju kriterija natječaja iz članka 9. ovoga pravilnika utvrđuje rang-liste za svaku kategoriju državnih stipendija. Rang-liste objavljuje najkasnije nakon 30 dana od dana zatvaranja Natječaja ako su u državnome proračunu osigurana sredstva ili najkasnije osam (8) dana nakon objave državnoga proračuna za fiskalnu godinu ako se time osiguravaju sredstva za isplatu stipendija. Nije prihvaćen Obzirom na količinu zaprimljenih prijava prošle akademske godine (13.436 završenih prijava), rok za obradu ne može biti kraći od 60 dana.
2 Alojzije Brkić NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 16. Smatram da je rok od 60 dana za objavu rang-lista predugačak, prijave su elektroničke, a preko sustava e-Matice, e-Porezne, e-MUP-a i ISSP povlači se većina podataka. Obrada podataka je pretpostavljam automatizirana, barem za prijave koje su poslane isključivo elektronski bez dodataka, stoga predlažem rok od 30 dana. Nije prihvaćen Obzirom na količinu zaprimljenih prijava prošle akademske godine (13.436 završenih prijava), rok za obradu ne može biti kraći od 60 dana.
3 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 13. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 80. stavku 3. propisuje kako akademska godina počinje 01. listopada tekuće godine i završava 30. rujna iduće godine. Kako za čitavo to vrijeme traju i studentske obveze, nejasno je zašto se člankom 13. Nacrta Pravilnika jamči isplata stipendije u samo 9 mjesečnih rata. Stipendija bi se trebala isplaćivati za razdoblje akademske godine za koju se dodjeljuje te je stoga odredba stavka 3. suvišna. Nejasno je temeljem kojeg je izračuna propisan iznos stipendije od 1200,00 kn mjesečno u periodu od 9 mjeseci. Obzirom da je upravo ministar nadležan za područje znanosti i obrazovanja odgovoran za osiguravanje sredstava za isplatu državnih stipendija, nejasna je odredba stavka 2. navedenog članka. Isto tako, nejasno je i što se u stavku 3. navedenog članka podrazumijeva pod razdobljem za koje će se dodjeljivati stipendija. Pravilnikom je potrebno propisati vrijeme trajanja državne stipendije, odnosno da li se za svaku akademsku godinu raspisuje novi natječaj na kojeg se onda prijavljuju svi potencijalni korisnici, uključivo i raniji stipendisti, ili se stipendija dodjeljuje za određenu razinu studija, uz uvjet ispunjavanja uvjeta. Nije prihvaćen Tekst pravilnika u ovome trenutku predviđa dodjelu stipendija kroz devet mjeseci počevši od prosinca svake kalendarske godine. Ova dinamika utvrđena je na temelju trajanja zimskog odnosno ljetnog semestra akademske godine kada se procjenjuje da su troškovi studenata najveći. Iznos stipendije ovisi o sredstvima osiguranim u državnom proračunu odnosno drugim izvorima. Intencija je je osigurati adekvatnu financijsku potporu za najveći mogući broj studenta kojima je ona najpotrebnija. Napominjemo kako je broj stipendija koje se dodjeljuju gotovo udvostručen prošle akademske godine (2016./2017. godine dodijeljeno je 5.286 stipendija, a akademske godine 2017./2018. dodijeljeno je 10.027 stipendija). U članku 14., stavku 2. propisano je da Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija raspisuje ministar do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Iz navedenog slijedi da se za svaku akademsku godinu raspisuje novi natječaj.
4 Mate Landeka NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 12. Poštovani, imam zamjerku na točku (2) ovog članka. Ostaje nejasno zašto se odjednom uvela kvota stipendija za studente koji žive izvan RH. Do prošle godine nikakvih kvota nije bilo, a sada se hrvatske obitelji s prebivalištem izvan RH odjednom smatra kao one koje imaju viši standard od obitelji s istim primanjima koje žive u RH (što apsolutno nije istina) jer kako drugačije objasniti činjenicu da, nakon promjene praga, jedan student iz RH s 500 bodova dobije stipendiju, a student s prebivalištem izvan RH ne dobije stipendiju ni s 1700 bodova. Po čemu studenti izvan RH ugrožavaju one koji žive u njoj? Kada ne bi bilo praga,prema rezulatitama posljednjeg natječaja, lakom računicom bi se uvidjelo da bi granica za dobivanje stipendija bila 600 bodova i za Hrvate u RH i za one izvan RH. Dakle, za Hrvate koji žive u RH granica bi se podigla samo za 100 bodova, a nepravda prema ostalima bi se ispravila. Također, uz brisanje praga, prema posljednjem natječaju stipendiju bi dobilo dodatnih oko 300 studenata izvan RH ˝na štetu˝ Hrvata u RH, čime je, usput rečeno, kvota stipendija jednaka 8% umjesto zadanih 5%. Jasno je da se odbacivanjem ove točke brojčano ne događa znatnija promjena, ali zato će ona biti na veliko zadovoljstvo svih onih studenata izvan RH koji su tu stipendiju zaslužili kao i njihove kolege s prebivalištem u RH s istim prihodima. Stoga smatram da se ova točka treba ukinuti i da je bolja od opcije koju je nepažnjom predložio gospodin Brkić u prethodnom komentaru jer kvota od 10% znači 1000 stipendija za Hrvate izvan RH, a toliko ih se zapravo ni ne prijavi na natječaj. Lijep pozdrav, ML! Nije prihvaćen Kvota propisana člankom 12. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa jamči studentima koji imaju prebivalište izvan RH proporcionalni broj stipendija. Temeljena je na udjelu broja prijava studenata čije je prebivalište izvan RH u ukupnom broju prijava studenata koji su ispunjavali uvjete iz prethodnih godina, ona predstavlja granicu kojom se studentima koji nemaju prebivalište u RH osigurava 5% državnih stipendija. U akademskoj godini 2017./2018. broj ukupno zaprimljenih prijava u E kategoriji studenata koji imaju prebivalište izvan RH bio je 971. Broj ispravnih prijava iznosio je 815. Od 815 ispravnih prijava pravo na stipendiju ostvarilo je 500 studenata.
5 Alojzije Brkić NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 12. (2) Kvota stipendija za studente koji imaju prebivalište izvan RH iznosi 10% ukupnoga broja stipendija koje se dodjeljuju. Nije prihvaćen Kvota propisana člankom 12. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa jamči studentima koji imaju prebivalište izvan RH proporcionalni broj stipendija. Temeljena je na udjelu broja prijava studenata čije je prebivalište izvan RH u ukupnom broju prijava studenata koji su ispunjavali uvjete iz prethodnih godina, ona predstavlja granicu kojom se studentima koji nemaju prebivalište u RH osigurava 5% državnih stipendija. U akademskoj godini 2017./2018. broj ukupno zaprimljenih prijava u E kategoriji studenata koji imaju prebivalište izvan RH bio je 971. Broj ispravnih prijava iznosio je 815. Od 815 ispravnih prijava pravo na stipendiju ostvarilo je 500 studenata. Iz navedenog slijedi da kvota od 10% koju predlažete ne bi bila ispunjena.
6 Alojzije Brkić NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 12. Poštovani, članak 12, točka 2 koji je u Pravilnik unio bivši ministar Barišić smatram nepravednim i zakidanjem prava, jer smatram da nije dopustivo da se pravi razlika studenata istog socio-ekonomskog stajališta na osnovu prijavljenog prebivališta (posebno jer svi mi imamo hrvatsko državljanstvo i sukladno tome ostvarujemo prava kao i svi ostali hrvatski građani). Nejasno mi je kako osoba s 1800 bodova s prebivalištem u BiH (i koja je zbog tolikog broja bodova očito u lošem materijalnom stanju) treba strahovati hoće li dobiti stipendiju, koju studenti iz RH dobiju s 3-4 puta većim primanjem po članu kućanstva. To je direktni udarac na mlade ljude koji su došli u RH obrazovati se i pridonositi društvu. Ovakav nepravedan i ponižavajući odnos prema njima mogao bi rezultirati da se i oni odsele u drzave gdje mogu ostvariti svoja prava. Stoga apeliram da se ovaj članak ukine ili povisi granica na 10% (broj prijavljenih koje ova odredba pogađa je ionako nizak). Dodatno, budući da na izvodima za primanja iz Porezne ispostave u BiH ne dolaze sredstva koja se uplaćuju na osnovu mirovinskih prava, smatram da je potrebno uz dokumente iz Porezne ispostave dostaviti i potvrde za (ne)isplaćenu mirovinu za zavoda PIO/MIO. Time bi se dobio uvid u pravo imovinsko stanje kandidata iz BIH i "zatvorila usta" onima koji ovaj članak pradaju time da u BiH obitelji imaju veća primanja jer sva primanja nisu upisana na dokumentima iz Porezne uprave. Nije prihvaćen Kvota propisana člankom 12. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa jamči studentima koji imaju prebivalište izvan RH proporcionalni broj stipendija. Temeljena je na udjelu broja prijava studenata čije je prebivalište izvan RH u ukupnom broju prijava studenata koji su ispunjavali uvjete iz prethodnih godina, ona predstavlja granicu kojom se studentima koji nemaju prebivalište u RH osigurava 5% državnih stipendija. U akademskoj godini 2017./2018. broj ukupno zaprimljenih prijava u E kategoriji studenata koji imaju prebivalište izvan RH bio je 971. Broj ispravnih prijava iznosio je 815. Od 815 ispravnih prijava pravo na stipendiju ostvarilo je 500 studenata. Iz navedenog slijedi da kvota od 10% koju predlažete ne bi bila ispunjena.
7 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 11. Propisuje da će u slučaju istog broja bodova prednost pri dodjeli državne stipendije za E kategoriju – studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa, prednost imati onaj student koji ima niži prihod po članu obitelji. Obzirom da je broj prikupljenih bodova jedini propisani kriterij za donošenje odluke o dodjeli stipendije i stvaranje rang-list bilo bi dobro, ukoliko je moguće, osigurati sredstva za dodijeliti stipendiju svim studentima koji su prešli bodovni prag i imaju isti broj bodova te zadovoljavaju sve propisane kriterije. Nije prihvaćen Iznos sredstava za stipendije je fiksan te nažalost nije moguće svim studentima sa istim brojem bodova dodijeliti stipendiju. S obzirom da se radi o stipendijama koje se dodjeljuju studentima slabijeg socio-ekonomskim prednost se u tom slučaju daje studentima koji imaju niži prihod po članu obitelji. Napominjemo kako je broj stipendija koje se dodjeljuju gotovo udvostručen prošle akademske godine (2016./2017. godine dodijeljeno je 5.286 stipendija, a akademske godine 2017./2018. dodijeljeno je 10.027 stipendija).
8 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 9. Vezano uz sustav bodovanja za državnu stipendiju za kategoriju E, odnosno studente slabijeg socio-ekonomskog statusa, točka 6. propisuje kako se za studenta koji studira izvan mjesta prebivališta, a smješten je u studentskom domu priznaje 200 bodova, dok se za ostale studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta priznaje 300 bodova. Nejasno je ulaze li u ovako postavljene kriterije za dodjeljivanje 300 bodova i studenti koji, primjerice, žive u mjestu prebivališta a svakodnevno putuju u mjesto studija te razlozi zbog kojih ta kategorija studenata ostvaruje više bodova nego studenti smješteni u studentskom domu. Nije prihvaćen Studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta, a smješteni su u studentskom domu već je dodijeljena subvencija za smještaj za razliku od studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta, a nisu smješteni u studentskom domu koji ili svakodnevno putuju do mjesta studiranja ili žive kod privatnog stanodavca i plaćaju cijenu najma stana te im se zbog navedenog priznaje 100 bodova više.
9 Ivo Vučko NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 9. Smatram da bi se određeni dio bodova trebao dobiti na račun kronično bolesnog roditelja. Liječenje kronično oboljelog roditelja snažno utječe na rashode obitelji i pridonosi slabljenju socio-ekonomskog statusa obitelji studenta. Povući ću paralelu konstatacijom da djeca barem jednog oboljelog roditelja imaju barem 1 dodatan bod pri upisu u srednju školu, a ta kategorija bodova se zove "posebni bodovi". Zaključno, mislim da je više nego pravedno da i djeca barem jednog teško oboljelog roditelja (npr. Crohnova bolest i slično) dobiju barem 300 bodova za svakog takvog roditelja. Vjerodostojnost teškog oboljenja treba regulirati jednostavnom potvrdom nadležnog liječnika obiteljske medicine o postojanju bolesti uz otpusno pismo koje potvrđuje hospitalizaciju i dijagnozu. Stoga predlažem sljedeći upis u članku 9.: 12) Za studenta koji ima barem jednog teško oboljelog roditelja priznaje se 300 bodova, a za studenta čija su oba roditelja teško oboljela priznaje se 600 bodova. Nije prihvaćen Studenti ostvaruju pravo na državnu stipendiju temeljem zbroja bodova po različitim kategorijama. Ova kategorija nije predviđena iz razloga što Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne može procjenjivati niti je nadležno za provjeru i tumačenje liječničkih isprava i dijagnoza širokog spektra kroničnih bolesti.
10 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 7. Obzirom da je je u Pravilniku riječ o studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa, valjalo bi razmisliti da li obveza ovjeravanja izjave da članovi obitelji nemaju OIB, predstavlja preveliki trošak za studenta slabijeg socio-ekonomskog statusa i njegovu obitelj. Nije prihvaćen Ukoliko student ili članovi njegove obitelj nemaju OIB nužno je priložiti vlastoručno potpisanu i ovjerenu izjavu da član obitelji nema OIB budući da Ministarstvo znanosti i obrazovanja podatke o prihodima u Republici Hrvatskoj preuzima isključivo iz službene evidencije porezne uprave i to prema OIB-u člana obitelji. Ukoliko član obitelji nema OIB potrebno je dostaviti ovjerenu izjavu da član obitelji nema OIB kako bi se mogućnost manipulacije podacima o prihodima svela na minimum.
11 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA, Članak 6. U stavku 1. članka 6. potrebno je precizno navesti koju vrstu potvrde prilažu studenti koji jesu ili su bili pod skrbništvom odnosno studenti kojima je priznato ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi kao i tijelo koje je nadležno za izdavanje takve potvrde. Za navedenu kategoriju studenata, a koji više nisu pod skrbništvom i ne koriste socijalnu uslugu smještaja nije propisan dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na mirovinu, kao što je to kod drugih kategorija. Djelomično prihvaćen U tekstu javnog natječaja propisuje se vrsta potvrde koju su studenti dužni dostaviti. Za studente koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na poslijediplomske sveučilišne studije bit će propisana proračunska osnovica.
12 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA Tekstu Pravilnika nedostaje preambula u kojoj bi bio vidljiv i pravni temelj za njegovo donošenje. Ukoliko su to i dalje članci 88. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i 48d. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, isto bi trebalo biti navedeno u preambuli predmetnog Pravilnika. Obzirom da je Zakonom o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16 , 104/16) pravilnik definiran kao provedbeni propis kojim se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, nejasno je zašto se svake godine donosi novi pravilnik kojim se uređuju uvjeti i načini ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa, čiji je tekst iz godine u godinu gotovo identičan. Primljeno na znanje Temelj za donošenje pravilnika je članak 88. stavka 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH, 131/17) i članak 48.d Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03 i 148/13). Preambula će biti navedena pri objavi Pravilnika u Narodnim novinama. Sukladno procedurama e-savjetovanja istu nije potrebno stavljati na e-savjetovanje jer nije predmet javne rasprave. Novi pravilnik donosi se s ciljem lakšeg snalaženja u tekstu. Pravilnik je namijenjen prvenstveno studentima te se čini praktičnije da se sve promjene nalaze na istom mjestu.
13 DADA NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA Nadovezao bih se na članak 9. i jednako bodovanje nekoga tko je udaljen 10km od mjesta studiranja i nekoga tko je udaljen 5sata vožnje trajektom, ili 10 sati vožnje autobusom jer ovaj drugi je svakako prisiljen mijenjati boravište i snositi troškove stanovanja, režija, hrane. Anči je to dosta dobro već objasnila,a ja bih samo dodao kako poznajem takav slučaj, pa kome se da nek pročita ; Momak živi s majkom, ukupna su im primanja oko 3200kn mjesečno(njena plaća), a momak je inače iz daljeg otoka i želi studirati u Šibeniku. Dobiva 150bodova za prihode, 200bodova jer je jedan roditelj branitelj, 300 za studiranje van mjesta prebivališta,ukupno 650. To je malo za stipendiju. I ostao je bez stipendije prošlu godinu. Momak je našao stan u Šibeniku i s režijama i hranom ga ispadne oko 2000kn mjesečno, odakle mu ti novci, odakle gospodo? Jednostavno ovakvi se slučajevi ne smiju dozvolit, za ovakve slučajeve treba dati dodatnih 150,200 bodova. Nije prihvaćen Bodovi se dodjeljuju na način da studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta, a smješteni su u studentskome domu, ostvaruju 200 bodova, a ostali studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta ostvaruju 300 bodova. Studenti ostvaruju pravo na državnu stipendiju temeljem zbroja bodova po različitim kategorijama, a analiza dodjele stipendija od prošle akademske godine pokazala je da su studenti koji su mjesečno po članu obitelji imali prihod od 1.800,00 kn ili manje te su studirali izvan mjesta prebivališta, ostvarili pravo na stipendiju. U konkretnom primjeru koji navodite student s ostvarenih 650 bodova bi prošle akademske godine ostvario pravo na stipendiju. Naime, uvjete za dodjelu državne stipendije za akademsku godinu 2017./2018. u kategoriji E ostvarili su studenti s prebivalištem u RH s ostvarenih 500 bodova i prihodima po članu kućanstva manjim ili jednakim 2.140,74 kn.
14 anči NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA U članku 9. navedeno je da se studentu koji studira van mjesta prebivališta priznaje 300bodova. Ovo bi trebalo definitivno izmijeniti tj. uvesti dodatne bodove za one koji imaju prebivalište određen broj km od mjesta studiranja ili barem one koji studiraju van svoje županije( to bi bila najlakša opcija, ne možda u potpunosti pravedna, ali puno pravednija nego sada). U nastavku primjer; Osoba iz Solina i osoba iz Lastova upisali su studij u Splitu. Student s prebivalištem u Solinu svaki dan putuje u Split po 20-30min, plaća pokaz do 200kn mjesečno (većina slučajeva, ne nužno) Student s prebivalištem na Lastovu prisiljen je preseliti u Split, plaćati troškove stanovanja+režije min. 1200 kn mjesečno (većina slučajeva ne nužno). Obojica na natječaju dobivaju po 300 bodova. Po meni skroz nepravedno. Student iz Lastova bi trebao barem 200 bodova više imati na natječaju. Nije prihvaćen Bodovi se dodjeljuju na način da studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta, a smješteni su u studentskome domu, ostvaruju 200 bodova, a ostali studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta ostvaruju 300 bodova. Studenti ostvaruju pravo na državnu stipendiju temeljem zbroja bodova po različitim kategorijama, a analiza dodjele stipendija od prošle akademske godine pokazala je da su studenti koji su mjesečno po članu obitelji imali prihod od 1.800,00 kn ili manje te su studirali izvan mjesta prebivališta, ostvarili pravo na stipendiju.
15 Ivan Markić 84 NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA DRŽAVNU STIPENDIJU NA TEMELJU SOCIO-EKONOMSKOGA STATUSA Uz stipendije, tebalo bi tim ljudima omogućiti da se samo financiraju uz rad u struci koji je vezan za studij koji upisuju. Pogotovo ako će upisati studij s kojim kasnije neće moći naći posao pa će opet trebati pomoć te se osoba biti nezadovoljna studijem i životom općenito. PREDLOŽENI SUSTAV OBRAZOVANJA I RADA Obrazovanje u nekoj struci se može samo uz sponzorstvo nekog poduzeća (projektni ured, izvođačko poduzeće, hotel, škola u nekoj sredini i sl.). Predlažem oblik da student dio vremena studira a dio radi. Za vrijeme koje radi bi trebao biti plaćen od poduzeća ili države (EU sredstva kao za stručno usavršavanje). Država uvijek može neki minimalan broj ljudi obrazovati (za svaki slučaj) ukoliko ispadne da neko zanimanje nitko ili jako mali broj želi obrazovati. Na taj način bi se riješilo dosta problema koji su sada aktualni. Nastali bi i neki novi ali potrebno ih je dobro predvidjeti i minimalizirati jer postojeće stanje je neodrživo. ZAPOSLENIK/STUDENT STUDIRANJE: Učiš nešto što znaš kako se u praksi primjenjuje i čemu koji predmet služi te si zainteresiran za problematiku i bolji si student Profesori dobivaju kvalitetne povratne informacije o potrebnim znanjima u praksi pa studente uče što ima je potrebno u praksi U praksi odmah vidiš kako će ti izgledati posao i već tokom prve godine vidiš da li te to stvarno zanima Studiraš 7-8 godina jer moraš raditi ali ti ide u staž i već si samostalan tj. zarađuješ novce RAD: Imaš posao nakon studija Nakon studija imaš praktična znanja koja će koristiti poslodavcu te možeš od poslodavca dobiti pristojnu plaću Studij vas je završilo dovoljni ne razmišljaš o odlasku u inozemstvo Odmah znaš kako će ti izgledati posao i država ne troši novac na obrazovanje onih koji se time neće baviti POSLODAVAC Ima zaposlenika sposobnog primijeniti znanja naučena na studiju Student prenese suvremena saznanja iz akademske zajednice Ima dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika jer je sam predvidio da će mu trebati te ih sponzorira Nema naglih skokova u potražnji za plaćama jer nema premalo ili previše radnika DRŽAVA Plaća studij osobama u struci koja je potrebna i imat će zadovoljne državljane koji se bave poslom koji ima se sviđa i odgovara Obrazovati će dovoljan broj određene struke pa će nedostajati poslodavcima koji će morati sami određivati koliko im kadrova treba na temelju strategije za rad i ciljevima poduzeća Obrazuje motivirane i zainteresirane osobe koje nakon studija rade u struci Nema ni previše ni premalo određene profesije na tržištu te država ima manja davanja i potrebno je manje uvoziti radne snage OBRAZOVNE USTANOVE Imaju dobar kontakt s poslodavcima i poduzećima jer inače neće imati dovoljan broj studenta Kada im strka postane prezasićena imaju vremena baviti se znanstvenim i/ili istraživačkim radom Kadrovi se mogu unutar sveučilišta prebacivati na fakultete ili struke gdje je veća potražnja Zašto svaki fakultet ima svoju katedru za matematiku, fiziku, sociologiju, engleski i sl. To sve mogu pokrivati profesori s PMF-a, filozofskog i sl. pa kada je previše građevinara a malo programera oni predaju na FER-u iste ali prilagođene predmete bez promjene radnog mjesta Slično se može i sa školama na razini gradova . Nije prihvaćen Nije predmet ovog Pravilnika.