Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o boravku u prihvatnom centru za strance
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE | Smatramo kako se ovim Pravilnikom otvara se vrlo širok prostor za arbitrarno postupanje organa vlasti. Mogućnost posjete iznimno je restriktivna do te mjere da se može uskratiti ukoliko se utvrdi “sklonost nedoličnom ponašanju” posjetitelja, što zaista ostavlja prostor raznim interpretacijama. Posjete se moraju najaviti barem dva dana unaprijed, a otvara se i pravna mogućnost nadziranja posjeta. Te restrikcije odnose se kako na organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, tako i na odvjetnike. Time se onemogućava efikasno pružanje pravne i druge pomoći i podrške, krši se ustvno jamstvo na slobodu i neovisnost odvjetništva i onemogućava se monitoring detencije. Prava na informiranje, na pritužbe, na medicinsku skrb, na obrazovanje, na slobodne aktivnosti neadekvatno su regulirane. Brojna posebna jamstva za djecu nisu predviđena. U mnogočemu su te osobe stavljene u nepovoljniji položaj od zatvorenika bez ikakvog pravnog uporišta. Stoga, pozivamo Ministarstvo unutarnjih poslova da odbaci ovaj prijedlog te da u suradnji s dionicima koji pružaju pomoć i podršku osobama smještenim u prihvatnim centrima donese pravilnik kojim će se poštivati međunarodni standardi (CPT, Odbor UNa za prava djeteta, SPT, Vijeće Europe) i EU pravo. | Primljeno na znanje | Pravilnik je izrađen sukladno Zakona o strancima (Narodne novine br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) i u obvezi je donošenja (članak 137. stavak 2.). Izričaj „sklon nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa“ odnosi se na evidentirane počinitelje protupravnih ponašanja a osobito onih s elementima nasilja. Rok od dva dana najave posjete određen je iz tehničkih i organizacijskih razloga. Prava na informiranje, obrazovanje, na pritužbe, na medicinsku skrb, na slobodne aktivnosti ničim nisu uskraćena. |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE | Ovim Pravilnikom se utvrđuje način prihvata, način smještaja, boravak, kretanje, raspored dnevnih aktivnosti kao i prava i obveze za vrijeme boravka u tri centra koji provode ograničavanje slobode kretanja državljanima trećih zemalja. Međutim, iako su sva tri centra namijenjena sličnoj svrsi, njihovi poslovi različito su definirani Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, pa je predviđeno da Tranzitno prihvatni centri Trilj i Tovarnik provode ograničenje kretanja stranaca koji su zatečeni u nezakonitom prelasku vanjske granice Europske unije do njihova preseljenja u Prihvatni centar za strance (pretpostavlja se Ježevo), koji obavlja poslove prihvata i smještaja stranaca te organizira i obavlja preprate poradi prisilnih udaljenja stranaca iz države. Iako smo u komunikaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova prilikom donošenja Izmjena i dopuna Zakona o strancima jasno naznačili da bi se odredbe o ograničenju slobode kretanja i ovlasti donošenja rješenja o istom trebale jasnije normirati, naše preporuke nisu uvažene. Naime, iz tako propisanih poslova centara može se zaključiti da su Tranzitno prihvatni centri Trilj i Tovarnik prvenstveno namijenjeni za kraći boravak stranaca u njima, međutim nedavni tromjesečni smještaj ranjivih skupina, i to tražitelja međunarodne zaštite, to opovrgava, stoga se i u njima trebaju stvoriti čim bolji uvjeti za takvu dugotrajnu detenciju, kao i adekvatna pravna, psiho-socijalna i psihološka pomoć koja pretpostavlja i puni pristup organizacijama civilnog društva, jer je prisutan višegodišnji izostanak institucionalne podrške na tom planu. Stoga držimo važnim u sam Pravilnik uvrstiti i točan raspored dnevnih aktivnosti, s potrebom razlikovanja takvog rasporeda za ranjive skupine, koji bi trebao pratiti njihova specifična prihvatna i postupovna jamstva, koja uključuju pristup obrazovanju i psihosocijalnom tretmanu i neometan pristup boravku na svježem zraku. Pri tome ističemo da bi detencija ranjivih skupina, neovisno jesu li one obuhvaćene definicijom Zakona o strancima ili Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, trebala biti zadnji izbor, i to kada se individualnom procjenom utvrdi da takav smještaj odgovara njegovim osobnim okolnostima i potrebama, osobito zdravstvenom stanju, a njeno trajanje trebalo bi biti što kraće. Naime, to naglašava i Europski odbor za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u daljnjem tekstu CPT), dodajući pri tome nužnost izbjegavanja lišavanja slobode djece, bila ona u pratnji roditelja ili ne, pozivajući se na apele UN-ovog Odbora za prava djeteta i Konvenciju o pravima djeteta. Također, Europski sud za ljudska prava drži kako manjak privatnosti, stres, nesigurnost i neprijateljsko okruženje u detenciji imaju štetne posljedice na djecu. Takve situacije dovode do anksioznosti, psiholoških smetnji i degradacije percepcije djece o ulozi i važnosti njihovih roditelja. Nadalje, postojanje različitih prostornih uvjeta unutar triju centara ukazuje i da bi se prilikom donošenja rješenja o ograničavanju slobode kretanja trebalo o istome voditi računa. Naime, i Direktiva o povratku u čl. 17 navodi da se djeci bez pratnje osigurava, u mjeri u kojoj je to moguće, smještaj u ustanovama koje imaju osoblje i mogućnosti koji uzimaju u obzir potrebe njihove dobi. Uz čl. 1., 2. i 3. Smatramo da bi sam raspored dnevnih aktivnosti trebao biti sastavni dio ovog pravilnika, te da bi trebao, kao i Pravilnik, biti preveden, uz engleski i francuski, i na jezike kojim najčešće govore iregularni migranti i tražitelji međunarodne zaštite: urdu, arapski, farsi paštu i somalijski jezik, na koje su prevedeni i obrasci iz Zakona o strancima. Uz sve poteškoće koje smo učili u vezi s prevođenjem, koje se prvenstveno odnose na dostupnost prevoditelja te uporabu tehničkih pomagala kako prilikom donošenja rješenja kojim se osobi ograničava sloboda kretanja, tako i prilikom smještaja i boravka u Centru, smatramo izuzetno važnim da osobe razumiju pravila boravka u centru, tim više što se sukladno čl. 138. Zakona o strancima stroži policijski nadzor, koji uključuje i veće uskrate slobode kretanja unutar Centra, može odrediti osobi koja krši odredbe pravila boravka. CPT također ističe važnost upoznavanja migranata s njihovim pravima na jeziku koji razumiju, a prema potrebi uz prevoditelja, izbjegavanje prevođenja od strane osoba kojima je ograničena sloboda kretanja te ukazuje na nužnost potpisivanja izjave kojom potvrđuju da su upoznati s pravilima boravka i informirani o svojim pravima. | Nije prihvaćen | Zakonom o strancima regulirani su uvjeti i razlozi pod kojim se stranci smještaju u Centar i oni nisu u nadežnosti ovog Pravilnika. Raspored dnevnih aktivnosti uređen je člankom 17. Pravilnika i on ne treba biti dio Pravilnika obzirom da određivanje satnice ograničava prilagođavanje dnevnih aktivnosti strukturi trenutno smještenih državljana trećih zemalja i zadovoljavanja konkretnih potreba kako i prilagodbu uvjetovanu godišnjim dobima. Osim toga ograničila bi se organizacija rada u slučaju iznenadnih i nepredviđenih situacija. Vezano za upoznavanje s pravima i obvezama stranaca u Centru člankom 2. i 3. ovog Pravilnika jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama kao što je to propisano i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja prije smještaja stranca u Centar. Pisani prijevodi pravilnika, nakon što pravilnik bude preveden, biti će postavljeni i stalno dostupni i u pisanom obliku na oglasnim pločama. |
| 3 | Zemljani - Are You Syrious? | PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE, I. OPĆE ODREDBE | Svi članci i obveze odnose se na državljane trećih zemalja. Potrebno je uvrstiti članak ili članke o standardu postupanja službenika koji se ne odnose isključivo na uporabu sile, već i općenito na postupanje službenika, uz poštivanje dostojanstva i integriteta svake osobe. | Nije prihvaćen | Sva postupanja policijskih službenika, uključujući poštivanje dostojanstva, ugleda i časti svake osobe, regulirana su Zakonom o policiji, Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima i razrađena su u Pravilniku o načinu policijskog postupanja. |
| 4 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE, I. OPĆE ODREDBE | Sukladno ovlasti pravobraniteljice za djecu iz članka 9. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17), dostavljamo prijedloge i mišljenje na tekst Pravilnika o boravku u Prihvatnom centru za strance (u daljnjem tekstu: Pravilnika). Primjedbe na tekst Pravilnika, s obrazloženjem te prijedlozi poboljšanja: A) Načelne primjedbe i prijedlozi Smatramo potrebnim Pravilnikom detaljnije regulirati odredbe vezano za uvjete smještaja u centru koji bi trebali biti primjereni za smještaj male djece u smislu opremljenosti spavaonica, prostora za igru i dječje aktivnosti, osiguranja osnovnih potrepština za djecu te adekvatne prehrane budući da je pravo na primjeren životni standard propisano člankom 27. Konvencije o pravima djeteta. Vezano za pružanje zdravstvene zaštite djece u centru, pravobraniteljica za djecu je stajališta da sva djecu smještena u centar, odnosno djeca bez pratnje i djeca s obiteljima trebaju imati osiguranu zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja što je u skladu sa preporukama točke 55. zajedničkog Općeg komentara br. 4 (2017) Odbora za zaštitu prava radnika migranata i članova njihovih obitelji i br. 23 (2017) Odbora za prava djeteta. Međutim, budući da trenutno zakonsko rješenje propisuje navedeni opseg zdravstvene zaštite samo maloljetnicima bez pratnje, predlažemo takvu odredbu uvrstiti u Pravilnik. Također, preporučujemo u Pravilnik uvrstiti odredbu o mogućnosti redovitih posjeta posebnog skrbnika i telefonske komunikacije između djeteta i posebnog skrbnika. Nadalje, predlažemo dodatnom odredbom regulirati prava i obveze policijskih službenika i drugih djelatnika koji rade u centru i u svakodnevnom su kontaktu s državljanima trećih zemalja. | Nije prihvaćen | Smještaj maloljetnika i obitelji reguliran je odredbama članka 138. b Zakona o strancima, te nema potrebe za njegovom razradom, obzirom da Centar ima poseban objekt za smještaj ranjivih skupina koji je prilagođen njihovim potrebama. Zdravstvena skrb se uređuje Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 80/13 i 15/18), a opseg zdravstvene zaštite za pojedine kategorije državljana trećih zemalja uredit će se Pravilnikom o načinu pružanja zdravstvene zaštite strancu koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj Skrbnika rješenjem imenuje nadležni Centar za socijalnu skrb. Sva postupanja policijskih službenika regulirana su propisima koji uređuju poslove, ovlasti i postupanje policijskih službenika. |
| 5 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Podržavamo donje primjedbe, obzirom da se državljaninu/državljanki treće zemlje, kojem/kojoj je ograničena sloboda kretanja smještajem u centar, mora odmah po prihvatu u centar i na jeziku koji razumije uručiti dokument/izjava (u pisanom obliku) u kojem su navedena njegova/njezina prava, način zaštite tih prava te obveze kako bi se osiguralo da su oni zaista upoznati/upoznate s tim informacijama. U slučaju da se radi o osobi koja je mlađa od 18 godina, osobi koja je nepismena ili ima poteškoća u razumijevanju pruženih informacija, ovlašteni službenik je dužan na razumljiv i prikladan način objasniti njegova prava, obveze i način zaštite. | Nije prihvaćen | Člankom 2. i 3. ovog Pravilnika kao i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama (po dolasku u centar, državljanina treće zemlje se upoznaje s pravilima boravka u centru i postupkom prisilnog udaljenja odnosno mogućnostima dobrovoljnog odlaska“ državljanin trećih zemalja usmeno se informira o pravilima boravka i postupku koji će se provoditi vezano za njegov povratak). |
| 6 | Centar za mirovne studije | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Pravilnik ne pruža dovaljna jamstva da će stranci biti adekvatno informirani o svojim pravima. Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) ističe kako je „samo po sebi jasno da su prava osoba lišenih slobode od malog značaja ukoliko osoba nije svjesna njihovog postojanja“ (CPT, Report to the Government of Turkey, para 26.). CPT predviđa da bi neregularni migranti lišeni slobode trebali “žurno biti informirani, bez odgode, o svojim pravima i primjenjivim postupcima, i to na jeziku koji razumiju” (CPT, Factsheet, Immigration Detention, p.3). Prema tome, neophodno je dodati odredbu koja jamči pravo na informiranje: “Državljani treće države bit će informirani na jeziku koji razumiju o svojim pravima i primjenjivim postupcima bez odgode.” S tim u vezi potrebno je osigurati uslugu prevođenja za potrebe komuniciranja informacija o pravima za državljane trećih zemalja koji ne razumiju jezike na kojima komuniciraju službenici prihvatnih centara. CPT traži od država da sustavno pružaju informacije o pravilima u ustanovi i informacije o pravima i obvezama osoba lišenih slobode u pisanom obliku na najčešće korištenim jezicima te da prema potrebi koriste profesionalne prevoditelje (CPT, Factsheet, Immigration Detention, str. 3.) U odnosu na tražitelje međunarodne zaštite, Direktiva 2013/33/EU jamči pravo zadržanim tražiteljima na “sustavno prosljeđivanje informacije koje objašnjavaju pravila koja se primjenjuju u centru za smještaj te određuju njihova prava i obveze na jeziku koji razumiju ili se opravdano pretpostavlja da ga razumiju”(čl. 10. st.5.). Europski sud za ljudska prava utvrdio je povredu prava na efikasni pravni lijek u detenciji na temelju toga što tražitelj međunarodne zaštite koji je bio lišen slobode nije mogao ostvariti svoja prava upravo zato što nije imao informacije o njima na jeziku koji je mogao razumijeti (Rahimi protiv Grčke, ESLJP, 2011, para 120-121). Posebna jamstva trebala bi biti pružena djeci lišenoj slobode na način da bi trebali postojati pisani materijeli koji bi im trebali objasniti njihova prava na način koji je prilagođen djeci, sukladno njihovoj dobi i zrelosti, na jeziku koji razumiju i koji je rodno i kulturološki senzibiliziran (EU Guidelines on Child-Friendly Justice, Guidelines 2, 4, https://www.coe.int/en/web/children/child-friendly-justice#{%2212440309%22:[0]}) . | Nije prihvaćen | Člankom 2. i 3. ovog Pravilnika kao i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama (odgovor kao i pod komentarom 5.). |
| 7 | Isusovačka služba za izbjeglice | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Smatramo da se državljaninu treće zemlje, kojem je ograničena sloboda kretanja smještajem u centar, mora odmah po prihvatu u centar i na jeziku koji razumije uručiti dokument/izjava (u pisanom obliku) u kojem su navedena njegova prava, način zaštite tih prava te obveze kako bi se osiguralo da su oni zaista upoznati s tim informacijama. U slučaju da se radi o osobi koja je mlađa od 18 godina, osobi koja je nepismena ili ima poteškoća u razumijevanju pruženih informacija, ovlašteni službenik je dužan na razumljiv i prikladan način objasniti njegova prava, obveze i način zaštite. | Nije prihvaćen | Člankom 2. i 3. ovog Pravilnika kao i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama (odgovor kao i pod komentarom 5. i 6.). |
| 8 | KL | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Kako bi se osiguralo da su državljani trećih zemalja zaista upoznati te da razumija svoja prava i obveze trebalo bi uvesti obvezu dokumentiranja tog postupka upoznavanja sa svojim pravima i obvezama. Ovlašteni službenici centra su dužni upoznati državljana treće zemlje s njegovim pravima i obvezama utvrđenih ovim Pravilnikom te mu predati tiskanu verziju pravila prevedenih na jezik koji razumije. Državljanin treće zemlje potpisuje Izjavu kojom potvrđuje da je upoznat sa svojim pravima i obvezama utvrđenih ovim Pravilnikom. | Nije prihvaćen | Člankom 2. i 3. ovog Pravilnika kao i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama (odgovor kao i pod komentarom 5. 6. 7. i 8). |
| 9 | KL | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Budući da je potreba za prijevodom na Arapski, Farsi, Urdu, Turski jezik već utvrđena, trebalo bi svakako specificrati obvezu za te kao i za ostale jezike koje su u uporabi od državljana treće zemlje. | Nije prihvaćen | Člankom 2. i 3. ovog Pravilnika kao i člankom 52. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja jasno je propisana procedura upoznavanja s pravima i obvezama (odgovor kao i pod komentarom 5. 6. i 7.). |
| 10 | Zemljani - Are You Syrious? | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo da se odredba o osiguravanju jednakog položaja uskladi sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) te da se izrijekom navedu sve osnove koje su zaštićene ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Člankom 3. ovog Pravilnika propisuje se da se državljaninu treće zemlje osigurava ravnopravan položaj tijekom boravka u centru neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi ili drugim osobinama. Navedena odredba, kojom se propisuje da se ravnopravan položaj osigurava neovisno o izričito navedenim osobinama te drugim osobinama, ne isključuje osnove diskriminacije utvrđene Zakonom o suzbijanju diskriminacije. |
| 11 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Članak 3 uskladiti sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, čl. 1, stavak 1, pa tako navesti i druge osnove diskriminacije kao što je npr. seksualna/spolna orijentacija. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 3. ovog Pravilnika zajamčen je ravnopravan položaj u odnosu na izričito navedene, ali i druge osobine (odgovor kao i pod komentarom 10.). |
| 12 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Nejasno je u odnosu na koga ili što se državljaninu treće zemlje osigurava ravnopravan položaj. Predlažemo preformulirati članak 3. tako da glasi: „Prema državljaninu treće zemlje osigurava se ravnopravno postupanje te korištenje prava i izvršavanje obveza, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi ili drugim osobinama.“ Predlažemo dodati stavak 2. koji glasi: „Prema djetetu smještenom uz članove obitelji i djetetu bez pratnje državljaninu treće zemlje, postupat će se uz uvažavanje njegove dobi, stupnja razvoja, specifičnih potreba, sposobnosti i zrelosti.“ | Nije prihvaćen | Odredbom članka 3. ovog Pravilnika zajamčen je ravnopravan položaj državljana trećih zemalja, vezano uz izričito navedene, ali i druge osobine (odgovor kao i pod komentarom 10. i 11.). |
| 13 | Zemljani - Are You Syrious? | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Osim upoznavanja s mogućnošću kontaktiranja s konzularnim ili diplomatskim predstavništvima te svim pravima iz ovog Pravilnika državljanin treće zemlje treba biti upoznat i s razlozima smještanja u centar, činjenicom da će smještaj u centru biti o njegovom/njenom trošku te također o ostalim pravima koja ima (npr. mogućnosti podnošenja pritužbe pučkom pravobranitelju u zatvorenoj omotnici) i to na jeziku koji razumije i na način koji mu/joj je primjeren i razumljiv (ovisno o dobi, pismenosti i slično). | Nije prihvaćen | Zakonom o strancima regulirani su uvjeti i razlozi pod kojim se stranci smještaju u Centar te se sukladno čl. 130. navedenog Zakona upoznaju s razlozima ograničenja slobode kretanja i svojim pravima. Podnošenje pritužbi regulirano je odredbom članka 26. Pravilnika. |
| 14 | Hrvatski pravni centar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | U članku 5. stavku 3. ne navode se zadaci koji se mogu dodjeljivati državljanima treće zemlje. Predlaže se izričito navesti o kojima se zadacima radi. | Primljeno na znanje | U članku 5. stavak 3. briše se. |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Potrebno je u stavku 3. ovog članka jasno definirati zadaće koje ovlaštene službene osobe mogu dodjeljivati osobama smještenim u centar. Naime, obveze smještenih osoba definirane su člankom 25. Pravilnika pa nije jasno koje se to dodatne zadaće mogu dodjeljivati i temeljem kojih kriterija, a da se pri tome uvaže sva kulturološka, religijska, zdravstvena i prihvatna obilježja smještenih osoba. | Primljeno na znanje | U članku 5. stavak 3. briše se. |
| 16 | Pravobranitelj za djecu RH | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Predlažemo dodati odredbu nakon članka 5. st.1. koja će definirati da će ovlašteni službenici koji su u kontaktu sa djecom i obiteljima biti posebno educirani za rad sa djecom stranim državljanima. Važnost edukacije službenika koji rade s djecom naglašava s u točki 95. Općeg komentara br. 6 (2005) UN Odbora za prava djeteta o postupanju prema djeci bez pratnje. Također, predlažemo dodati u članku 5. iza stavka 3. odredbu da je nakon smještaja obitelji s djecom ili maloljetnika bez pratnje, centar dužan kontaktirati Ured državne uprave/Gradski ured radi osiguranja prava na obrazovanje djece, sukladno članku 46. st. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17). | Nije prihvaćen | Uključenje u obrazovni sustav predviđen je kroz blaže mjere (alternativa detenciji) i takva djeca ili obitelji ne bi bili smješteni u Centru, obzirom da isti nije niti predviđen za dugotrajni boravak djece i obitelji. Smještaj može trajati samo najkraće moguće vrijeme i podložan je sudskoj kontroli. U centru postoje posebno osposobljeni službenici za rad s djecom. |
| 17 | Zemljani - Are You Syrious? | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 7. | Predlažemo da se u istom članku kojim se propisuje obveza predaje osobnih stvari te čuvanja Potvrde propiše obveza Centra da čuva osobne stvari državljanina treće zemlje kao i način povratka ovih stvari vlasniku (a što je sada djelomično regulirano člankom 30. ovog Pravilnika). | Nije prihvaćen | Člankom 30. stavkom 3. jasno je propisana obveza Centra da se predmeti koji su oduzeti Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta vraćaju strancima po otpustu iz Centra |
| 18 | Hrvatski pravni centar | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 7. | Predlaže se u stavku 1. dodati sljedeću rečenicu: "Pretragu državljanina treće zemlje obavlja policijski službenik ili službenica istog spola kao i državljanin treće zemlje." U odnosu na stavak 2. predlaže se razmotriti nužnost oduzimanja mobilnih telefona tj. mogućnost redovnog pristupa mobilnim telefonima, a u skladu sa standardima Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). | Djelomično prihvaćen | Članak 7. stavak 1. Pravilnika mijenja se i glasi: „Pretragu obavlja policijski službenik istog spola na način da se ne vrijeđa dostojanstvo i osobni integritet državljanina treće zemlje“. |
| 19 | KL | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 7. | Trebalo bi omogućiti zadržavanje mobilnih telefona koji nemaju mogućnost audio i/ili audio-video snimanja budući da funkcija takvih mobilnih telefona je isključivo za ostajanje u kontaktu s vanjskim svijetom i prilikama što ne predstavlja nikakvu prijetnju za sigurnost ili prava ostalih osoba. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 28. stavka 1. točke 20., članka 7.,članka 21. i članka 27 stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika jasno propisuju dužnosti Centra i državljana trećih zemalja te je tako istima propisano koji se predmeti oduzimaju državljaninu treće zemlje prije smještaja u prihvatni centar, te se svakom državljaninu treće zemlje koji je smješten u prihvatni centar jamči pravo na besplatne privatne telefonske razgovore odnosno omogućuje da s osobama izvan centra komunicira putem javne telefonske govornice. |
| 20 | KL | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 7. | Trebalo bi izbrisati dio prve rečenice drugog stavka koji glasi "i druge stvari (mobilne telefone, fotoaparate i sl.)". Kada se propisuje obveza da netko mora predati vlastite stvari ovlaštenim službenicima te stvari moraju biti jasno utvrđene. Ne bi trebala postojati obveza predaje knjiga, slika i sličnoga te to mora jasno biti navedeno u ovoj odredbi. | Nije prihvaćen | Člankom 28. stavkom 1. točkom 20. propisuje se između ostaloga da je posjedovanje predmeta pogodnih za napad, bijeg ili samoozlijeđivanje zabranjeno, u koje predmete spadaju i mobilni telefoni ili fotoapati, dok se člankom 7. Pravilnika, između ostaloga propisuje i obveza policijskih službenika da takve predmete izuzmu na potvrdu o privremenom oduzimanju zbog same sigurnosti stranaca. Također Centar posjeduje i vlastitu knjižnicu koja je uvijek dostupna državljanima trećih zemalja. Sve oduzete stvari državljnima trećih zemalja po otpustu iz Centra se vraćaju. |
| 21 | Zemljani - Are You Syrious? | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | S obzirom na ovu zabranu, molimo pojasniti na koji način bi bile smještene transrodne osobe. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 3. ovoga Pravilnika, svim državljanima trećih zemalja koji se smještaju u centar osiguran je ravnopravan položaj. |
| 22 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Dodati u stavak 1. da smještaj u centru mora odgovarati međunarodnim standardima i domaćim propisima te uvjetima primjerenim ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima. | Nije prihvaćen | Ovim člankom, sukladno preporukama Vijeća Europske unije danih nakon provedene evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, Akcijskom planom za uklanjanje nedostataka utvrđenih schengenskim evaluacijama Republike Hrvatske, utvrđena je minimalna veličina prostorije u prihvatnom centru za strance po osobi. |
| 23 | Roditelji u akciji - Roda | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Članak uskladiti sa standardima propisanima u Pravilniku o standardu smještaja i prehrane zatvorenika jer je sada nedorećen i substandardan. Dodati da se u 4m2 minimalno po osobi broje i djeca, bez obzira na dob. Dodati da svaka osoba treba imati osiguran ormar za osobne stvari. Potrebno je osigurati posebne sobe za siguran boravak male djece (zaštićen namještaj, kreveti s ogradama). Osoba s invaliditetom treba imati smještaj i boravak prilagođen svojim potrebama. | Nije prihvaćen | Uvjeti koje moraju ispunjavati sobe za smještaj u centru propisani su odredbom članka 8. ovog Pravilnika, a napominjemo da su Centri opremljeni i objektima za smještaj ranjivih skupina u koje spadaju i djeca i osobe s invaliditetom. |
| 24 | Isusovačka služba za izbjeglice | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Slažemo se s prethodnim komentarima o neodređenosti odredbi o smještaju stranaca te predlažemo da se u stavak 1. doda kako smještaj u centru mora odgovarati međunarodnim standardima i domaćim propisima te uvjetima primjerenim ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima. | Nije prihvaćen | Ovim člankom, sukladno preporukama Vijeća Europske unije danih nakon provedene evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, utvrđena Akcijskom planom za uklanjanje nedostataka utvrđenih schengenskim evaluacijama Republike Hrvatske, utvrđena je minimalna veličina prostorije u prihvatnom centru za strance po osobi. |
| 25 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Neprecizno propisani standardi smještaja. Ako je predviđena minimalna veličina sobe od 4 m2, koliko je maksimalna veličina sobe, tj. koliki broj osoba može biti smješteno u jednu sobu. Pod formulacijom „određeni broj kreveta s madracima“ nije jasno koliko kreveta se može staviti u sobu (pojedinačni, kreveti na kat, za djecu rane dobi (krevet s ogradom) itd.). Predlažemo konkretno navesti veličinu prostorije, broj kreveta u konkretnoj kvadraturi, opis dostupnog sanitarnog prostora (zasebno korištenje, zajedničko korištenje itd.). | Nije prihvaćen | Ovim člankom, sukladno preporukama Vijeća Europske unije danih nakon provedene evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, utvrđena Akcijskom planom za uklanjanje nedostataka utvrđenih schengenskim evaluacijama Republike Hrvatske, utvrđena je minimalna veličina prostorije u prihvatnom centru za strance po osobi. |
| 26 | Pravobranitelj za djecu RH | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Predlažemo dodati odredbu koja propisuje da će uvjeti smještaja u centru biti prilagođeni djeci, sukladno međunarodnim standardima u zaštiti ljudskih prava i poštivanju najboljeg interesa djeteta. Navedena odredba se odnosi na uvjete smještaja u centru u dijelu gdje se smještaju obitelji, posebno djeca mlađe dobi, pa ti tako primjerice centar trebao biti opremljen krevetima sa zaštitnom ogradom i ostalim potrepštinama. | Nije prihvaćen | Smještaj maloljetnika i obitelji u centru uređen je odredbom članka 138.b Zakona o strancima. |
| 27 | KL | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 8. | Standardi smještaja državljana treće zemlje bi trebali biti minimalno na razini propisanih standarda smještaja zatvorenika te stoga predlažem da se odredba izmijeni na sljedeći način: Sobe za smještaj u centru moraju imati dnevnu svjetlost, minimalno 4 m2 i 10 m3 po osobi te, sukladno veličini prostorije, određeni broj kreveta s madracima koji moraju biti međusobno razmaknuti minimalno 80 cm. Svaka prostorija u kojoj žive državljani treće zemlje mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid. Temperatura zraka u prostoriji u kojoj borave državljani trećih zemalja u tijeku sezone grijanja ne smije biti niža od 22°C danju i 15°C noću. | Nije prihvaćen | Standard smještaja definiran je u glavi II. Pravilnika te usklađen s preporukama Vijeća Europske unije danih nakon provedene evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, utvrđena Akcijskom planom za uklanjanje nedostataka utvrđenih schengenskim evaluacijama Republike Hrvatske. |
| 28 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 9. | Odbor UN-a za prava djece zahtjeva od država da hitno i u potpunosti ukinu imigracijsku detenciju djece dok Evropski parlament navodi kako djeca ne smiju biti lišavana slobode zbog imigracijskih razloga. | Primljeno na znanje | Smještaj maloljetnika i obitelji u centru uređen je člankom 138.b Zakona o strancima. |
| 29 | Hrvatski pravni centar | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 9. | Predlaže se razmotriti navedenu odredbu s obzirom da smještaj djeteta u detenciju treba predstavljati iznimku i to samo ako nije moguće primijeniti blaže mjere. Smještaj djeteta u centrima za zadržavanje može se primjenjivati samo kao posljednja mjera i na najkraće moguće vrijeme. Podredno predlaže se iza riječi skrbnik dodati “i ako maloljetni državljanin treće zemlje na to pristaje”. | Nije prihvaćen | Smještaj maloljetnika i obitelji u centru uređen je člankom 138.b Zakona o strancima te se primjenjuje Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje. |
| 30 | Centar za mirovne studije | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 9. | Predlažemo da se u svrhu zaštite prava i interesa djece uloži dodatan napor u pronalasku adekvatnog smještaja kroz sustav socijalne skrbi te da ih se ne smješta u institucije zatvorenog tipa kao što je prihvatni centar za strance. Detencija maloljetnika, a posebice maloljetnika bez pratnje može imati kratkoročne, ali i dugoročne negativne efekte na njihovu dobrobit zbog nedostataka koji proizlaze iz same prirode ovakvog tipa. Nadalje, tijelima javne vlasti, u svakom postupanju koje se odnosi na djecu, primarni cilj mora biti zaštita interesa djeteta u skladu sa člankom 24. Povelje o temeljnim pravima EU, te svako ograničenje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih ovom Poveljom, u ovom slučaju pravu na slobodu i sigurnost (čl.6), mora biti predviđeno zakonom i mora poštovati bit tih prava i sloboda, a podložno načelu proporcionalnosti, ograničenja tih prava su moguća samo ako su potrebna i ako zaista odgovaraju ciljevima od općeg interesa ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih osoba (čl. 24.). Stoga predlažemo da se smještaj maloljetnika pa čak i maloljetnika u pratnji odrasle osobe, prvenstveno realizira kroz sustav socijalne skrbi. Institucije Europske Unije ozbiljno razmatraju ukidanje detencije djece. Tako Europski parlament navodi kako djeca ne smiju biti lišavana slobode zbog imigracijskih razloga (http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20180426IPR02614/children-must-not-be-detained-for-immigration-purposes-parliament-says) . Odbor UN-a za prava djece zahtjeva od država da hitno i u potpunosti ukinu imigracijsku detenciju djece (http://www2.ohchr.org/english/bodies/crc/docs/discussion2012/2012CRC_DGD-Childrens_Rights_InternationalMigration.pdf). Ukidanje detencije zahtjeva i Vijeće Europe (http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-DocDetails-EN.asp?fileid=21295). S obzirom da nažalost nacionalno zakonodavstvo još uvijek dopušta mogućnost detencije djece, izuzetno je bitno postaviti stroge standarde. Smještaj u prihvatni centar mora predstavljati zadnju opciju, te se za svakog pojedinog maloljetnika, trebaju temeljito i u potpunosti ocjenjivati okolnosti slučaja. (članak 37. Konvencije o pravima djeteta) Ovakvo rješenje je predviđeno i Direktivom o utvrđivanju standarada za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (Direktiva 2013/33/EU) u članku 11. Nadalje, prilikom svakog postupanja prema maloljetnicima posebno je osigurati potrebne proceduralne mehanizme (http://www.refworld.org/docid/5423da264.html) kao što su dodjeljivanje posebnog skrbnika prije smještaja u prihvatni centar (FRA, Skrbništvo nad djecom kojoj je uskraćena roditeljska skrb), osigurati vođenje i obavještavanje djeteta o postupku na djetetu razumljivom i dobi prilagođenom jeziku, uz mogućnost ostvarivanja kontinuiranog i nesmetanog kontakta sa osobljem centara socijalne skrbi, posebnim skrbnikom i rodbinom, kao i osiguranje veće slobode kretanja, u vidu češćeg sudjelovanja na sportskim aktivnostima i boravka na svježem zraku dulje od dva sata dnevno, a što je predviđeno člancima 17. i 18. ovog Pravilnika te osigurati obrazovanje djeteta u skladu s člankom 2. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kako bi se izbjegla eksploatacija djece, ona moraju biti smještena odvojeno od odraslih osoba, osim ukoliko to nije u njihovom najboljem interesu. Djeca koja su u pratnji roditelja, moraju biti smještena zajedno s njima, te da su majka i dijete smješteni zajedno u posebnom dijelu koji osigurava ispunjavanje njihovih specifičnih potreba. (https://www.coe.int/en/web/cpt/-/cpt-factsheet-on-immigration-detention?desktop=true) | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano odredbama Zakona o strancima i Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje (odgovor na komentar 26). |
| 31 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 9. | Tijekom prethodnih petnaestak godina, naglašavano je i navedeni su brojni razlozi zbog kojih se djetetu bez pratnje ne bi trebao imenovati skrbnikom netko od stranaca smještenih u PCS. Nadležni centar za socijalnu skrb nema podataka na kojima bi temeljio odluku da je imenovanje skrbnika “iz grupe” djetetu bez pratnje u skladu s dobrobiti djeteta. Brojni podaci iz prakse, analiza i literature ukazuju na neprihvatljivost, kao i rizike koji prijete djetetu bez pratnje u slučaju imenovanja skrbnika “iz grupe”, osobe s kojom je putovalo ili “sunarodnjaka” (rođaka, “ujaka”). Osoba koja se imenuje skrbnikom djetetu bez pratnje morala bi imati znanja i sposobnosti zastupati prava djeteta (među ostalim, biti neovisna, izvan sfere sukoba interesa, poznavati propise, pravila, procedure u Hrvatskoj, što je teško očekivati od stranog državljanina, iz “grupe”), i to u skladu s načelom dobrobiti djeteta. Predlažemo brisati ovako formulirani članak 9. te navesti da će se djeci bez pratnje osigurati smještaj odvojen od odraslih osoba. | Nije prihvaćen | Smještaj maloljetnika i obitelji u centru uređen je člankom 138.b Zakona o strancima te se primjenjuje Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje. |
| 32 | Zemljani - Are You Syrious? | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 10. | S obzirom na vremenski period u kojemu državljanin treće zemlje može boraviti u centru smatramo da je dodjeljivanje odjeće samo prilikom prihvata previše ograničavajuće. Stoga predlažemo da se dodjela odjeće ne regulira kao jednokratan čin već na način koji će omogućiti da se zadovolje stvarne potrebe osobe za novom odjećom. | Nije prihvaćen | Člankom 15. ovog Pravilnika propisano je da se zamjena posteljine obavlja svaki tjedan. Podjela čistog rublja organizirana je u spremištu centra svakodnevno, a mijenja se prema potrebama. |
| 33 | Pravobranitelj za djecu RH | II. PRIHVAT, SMJEŠTAJ I BORAVAK U CENTRU, Članak 10. | Predlaže se u stavku 1. članka 10. Pravilnika proširi odredba prema kojoj će se obiteljima s djecom i djeci bez pratnje osigurati odgovarajuća odjeća i obuća te ostale potrepštine u ovisno o dobi djeteta sukladno ostvarivanju prava djeteta na životni standard propisan u članku 27. Konvencije o pravima djeteta te točki 43. zajedničkog Općeg komentara br. 3 (2017) Odbora za zaštitu prava radnika migranata i članova njihovih obitelji i br. 22 (2017) Odbora za prava djeteta gdje se naglašava da djeca migranti imaju pravo na životni standard koji odgovara njihovom tjelesnom, duševnom, duhovnom i moralnom razvoju. | Nije prihvaćen | Člankom 15. ovog Pravilnika propisano je da se zamjena posteljine obavlja svaki tjedan. Podjela čistog rublja organizirana je u spremištu centra svakodnevno, a mijenja se prema potrebama. Podjela nepovratnog higijenskog pribora obavlja se svaki tjedan. |
| 34 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE, III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE | Uz čl. 6.,12. i 13. Tijekom NPM obilazaka svih triju prihvatnih centara, utvrđene su poteškoće u organizaciji zdravstvene zaštite, budući je osobama kojima je ograničena sloboda kretanja smještajem u centar zdravstvena zaštita organizirana na način da se u slučaju potrebe poziva hitna medicinska pomoć, dok u Prihvatni centar za strance ježevo tim opće/obiteljske medicine dolazi u centar dva puta u tjednu i obavlja prve preglede, kao i preglede osoba sa zdravstvenim poteškoćama, što se također pokazalo nedostatnim zbog dugog čekanja za obavljanje prvog pregleda. Dodatno, posebne prostorije namijenjene za smještaj osoba za koje postoji sumnja u zarazne bolesti nisu opremljene videonadzorom, niti imaju mogućnost poziva zvonom i nemaju mogućnost otvaranja iz prostorije pa je time onemogućeno pozivanje u slučaju potrebe. Također, obzirom da centri nemaju, osim policijskih službenika u različitim policijskim zvanjima, zaposlenih osoba drugih struka, poput socijalnih radnika, psihologa, medicinskog osoblja, razvidno je da policijski službenici praktično, na vlastitu odgovornost, vrše procjenu zdravstvenog stanja stranaca, stoga bi trebalo za sve osobe za koje postoji sumnja da boluju od zarazne ili druge ozbiljnije bolesti pozvati hitnu medicinsku pomoć, kako bi liječnik otklonio svaku sumnju i obavio prvi pregled, odnosno opći pregled iz čl.12.st.1. ovog pravilnika. ZMPZ također propisuje da se prilikom smještaja ranjivih skupina u detenciju treba utvrditi odgovara li takav smještaj njihovim osobnim okolnostima i potrebama, osobito zdravstvenom stanju (čl. 54 st.7), pa je prvi opći pregled potrebno što žurnije obaviti. Stoga ističemo da bi opseg pružanja hitne medicinske pomoći trebao obuhvatiti i pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni za otklanjanje neposredne opasnosti po život i zdravlje, te neodgodivu primarnu zdravstvenu zaštitu. Posebno ističemo da prema CPT standardima ocjena zdravstvenog stanja iregularnih migranta tijekom ograničenja slobode kretanja treba biti prioritet. Naime, na njihovo duševno i tjelesno zdravlje mogu negativno utjecati prethodna traumatska iskustva, dok gubitak osobnog i kulturnog okruženja na koje je osoba naviknula i neizvjesnost u vezi budućnosti mogu dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Također, prema CPT standardima, zdravstveni djelatnik morao bi svakodnevno biti prisutan u Centru, i to prvenstveno radi primanja zahtjeva za liječnički pregled, osiguravanja i izdavanja propisanih lijekova, vođenja medicinske dokumentacije i kontroliranja higijenskih uvjeta. Na nedostatak zdravstvenih djelatnika već smo upozoravali tijekom dosadašnjih obilazaka, jer policijski službenici praktično, na vlastitu odgovornost, vrše procjenu zdravstvenog stanja stranaca, nadziru provedbu propisanih medicinskih tretmana, te obavljaju druge dijagnostičke ili tretmanske poslove, što svakako prelazi okvire njihove osposobljenosti, educiranosti, ali i ovlasti. Stoga smatramo da treba prethodno riješiti sve navedene poteškoće, pa tek onda propisati obveze iz čl. 12., uz potrebu da se onda i prostor koji se naziva ambulantom opremi sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima, u pogledu prostora, radnika i medicinsko- tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Dodatno, kao tijelo koje obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), sukladno Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, smatramo da usprkos činjenici što hrvatsko zakonodavstvo sadrži norme koje jamče viši stupanj zaštite tražiteljima međunarodne zaštite koji su istovremeno i žrtve mučenja, odnosno svim kategorijama kojima su potrebna posebna postupovna i prihvatna jamstva, njihova prava se još uvijek ne ostvaruju jer ne postoje postupci/protokoli koji se primjenjuju za njihovo prepoznavanje, a naročito u postupku donošenja rješenja, a niti kasnijem ograničavanju slobode kretanja zbog niza razloga- nedostatna zdravstvena zaštita i njena organizacija, nepostojanje sporazuma s NGO-ima koji bi pružali potporu ranjivim skupinama, kao i nepopunjenost sistematiziranih radnih mjesta u pogledu psihologa/ socijalnog radnika za provođenje nužnih tretmana vezanih uz određeno specifično stanje ili posljedice prouzročene djelima mučenja, silovanjem ili drugim teškim oblicima nasilja, što može dovesti do pogoršanja njihova zdravstvenog stanja. | Nije prihvaćen | Sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja kao i obujam zdravstvene zaštite odredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. Ovaj Pravilnik određuje obveze Prihvatnog centra za strance u organizaciji pružanja dostupnosti zdravstvene skrbi. Prostorije u koje se privremeno smještaju državljani trećih zemalja zbog sumnje u zarazne bolesti nisu opremljene kamerama jer bi se time narušila privatnost osoba. Za vrijeme smještaja u tim prostorijama osobe su pod pojačanim nadzorom ovlaštenih službenika. Osobe se u tim prostorijama smještaju na najkraće moguće vrijeme, tj. do dolaska hitne medicinske pomoći, ili po uputi liječnika koji određuje vrijeme promatranja zdravstvenog stanja. |
| 35 | Hrvatski pravni centar | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 12. | Predlaže se jasno propisati u kojem roku se obavlja liječnički pregled tijekom radnih dana, a u kojem roku u dane vikenda, blagdana i praznika. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. |
| 36 | Centar za mirovne studije | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 12. | Predlažemo da se institut inicijalnog zdravstvenog pregleda detaljnije regulira. On je važan mehanizam borbe protiv zlostavljanja osoba lišenih slobode i nekažnjivosti počinitelja (CPT, 26th General Report of the CPT, 2016, str.16.). Inicijalni zdravstveni pregled trebao bi detektirati, kako fizičke, tako i psihičke bolesti i smetnje. Europski pod-odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (SPT) predlaže da se inicijalni zdravstveni pregled provodi na način da se bilježi detaljna povijest bolesti,uključujući I navode o recentnom nasilju, mučenju ili zlostavljanju; postojanje nelagode ili simptoma, rezultate kliničkog pregleda i način na koji su povrede zadobivene; podatak o tome je li pregledano cijelo tijelo te mišljenje medicinskog stručnjaka o tome jesu li podaci konzistentni (SPT, Visit to Ukraine, UN Doc CAT/OP/UKR/3, 18 May 2017, paras 57-58, 60). Posebna jamstva trebala bi biti osigurana ženama žrtvama seksualnog nasilja na način da im bude pružena psihološka pomoć (Bangkok Rules, Rule 6) te tražiteljima međunarodne zaštite, i to posebice ženama i djeci (European Measures of Detention of Asylum Seekers, Recommendations 12-13). Inicijalni zdravstveni pregled mora biti proveden od strane neovisnih medicinskih stručnjaka uz jamstvo provjerljivosti bez nadzora policijskih službenika ili drugih zaposlenika centra (CPT, Report to the Netherlands, 2017, para 23; Istanbul Protocol, para 124.). | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. |
| 37 | Isusovačka služba za izbjeglice | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 12. | Smatramo da je člankom nužno propisati rokove u kojima je stranac dužan podvrgnuti se općem liječničkom pregledu te predlažemo da se, u skladu s prethodnim Pravilnikom, pregled obavlja odmah po prihvatu odnosno u vremenu od 24 sata od prihvata stranca u centar. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. |
| 38 | KL | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 12. | Sukladno prethodnoj verziji ovog Pravilnika dodati na kraj rečenice: "koji se odrađuje odmah, a najkasnije unutar 3 dana od smještaja u centar". | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. |
| 39 | Zemljani - Are You Syrious? | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | U odnosu na propisano postupanje u slučajevima pogoršanja zdravstvenog stanja državljanina treće zemlje, smatramo kako u ovim situacijama zdravstveno stanje ne bi trebao sanirati ovlašteni službenik već da je potrebno propisati pozivanje hitne medicinske pomoći. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. (odgovor na komentar 35. 36. 37. i 38). |
| 40 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Predlažemo dodavanje riječi liječenje u stavak 2 na način da sada glasi: "Ako izvan radnog vremena ambulante centra dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja državljana treće zemlje, ovlašteni službenik poduzet će potrebne mjere i radnje radi pružanja pomoći i liječenja, te otklanjanja mogućeg širenja bolesti." | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva (odgovor na komentar 35. 36. 37. 38. i 39.). |
| 41 | Roditelji u akciji - Roda | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Stavak 3 mijenjati da glasi: Trudnicama i rodiljama se tijekom trudnoće, porođaja i puerperija osigurava posebna medicinska skrb. | Nije prihvaćen | Sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja kao i obujam zdravstvene zaštite odrediti će se posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva. (odgovor na komentar 35. 36. 37. 38. 39. i 40.). |
| 42 | Centar za mirovne studije | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Prijedlogom Pravilnika propušteno je detaljnije regulirati sadržaj medicinske skrbi. Osobe lišene slobode trebale bi imati pristup preventivnoj, kurativnoj I palijativnoj medicinskoj skrbi (UN Committee on Economic, Social and Cultural Rights, General Comment 24: The Right to the Highest Attainable Standard of Health (Article 12), 2000, para 34. See also European Prison Rules, Rule 43.1; European Measures of Detention of Asylum Seekers, Recommendation 13; IACHR Principles and Best Practices, Principle X.). SPT naglašava kako je bitna briga za psihološku dobrobit osoba lišenih slobode, kako putem inicijalnog zdravstvenog pregleda, tako i putem naknadnih pregleda (SPT, Visit to Ukraine, UN Doc CAT/OP/UKR/3, 18 May 2017, para 32). CPT napominje kako je neophodno regulirati kako policijski službenici ne bi trebali biti ti koji odlučuju o tome treba li zahtjev osoba lišenih slobode da vide liječnika biti odobren, ili ne, već bi svaki takav zahtjev trebao biti odobren (CPT, Report to the Netherlands, 2017, para 22). | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva (odgovor na komentar 35. 36. 37. 38. 39. 40. i 41). |
| 43 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Nejasno koje će „mjere i radnje“ poduzeti ovlašteni službenik radi pružanja pomoći te otklanjanja mogućeg širenja bolesti. Predlažemo konkretno navesti što će poduzeti ovlašteni službenik: Ako izvan radnog vremena ambulante centra dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja državljana treće zemlje, ovlašteni službenik (nemedicinskog zvanja) bi trebao pozvati hitnu medicinsku pomoć. Smatramo kako se ne bi trebala ostavljati odgovornost ovlaštenom službeniku (koji nije medicinskog zvanja) da procjenjuje o zdravstvenom stanju državljana treće zemlje, već se treba pozvati hitna medicinska pomoć, radi otklanjanja zdravstvenog i životnog rizika oboljele osobe. Liječničku terapiju/tretman provodi liječnik, a slijedi je oboljela osoba. Predlažemo preformulirati stavak 3. na način da glasi: „Državljanin treće zemlje dužan je uzimati propisanu liječničku terapiju sukladno uputama liječnika.“ | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom, u Glavi III, utvrđuju se obveze centra u svezi dostupnosti pružanja zdravstvene skrbi, dok će se sadržaj zdravstvenog pregleda državljana trećih zemalja, kao i obujam zdravstvene zaštite, odrediti posebnim pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva (odgovor na komentar 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. i 42). |
| 44 | Pravobranitelj za djecu RH | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Budući da članak 13. stavak 1. predviđa državljanima treće zemlje osiguranje hitne medicinske skrbi, iza članka 13. stavka 1. predlažemo dodati odredbu da će se maloljetniku bez pratnje osigurati zdravstvena zaštita u istom opsegu kao osiguranoj osobi iz obveznog zdravstvenog osiguranja te u slučaju potrebe psihosocijalna podrška, sve uz prisutnost prevoditelja. Sukladno članku 22. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 80/13) maloljetnici bez pratnje ostvaruju zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja te smatramo potrebnim uskladiti Pravilnik s navedenim Zakonom. Također, tijekom obilazaka Prihvatnih centara pravobraniteljica za djecu uočila je potrebu pružanja psihosocijalne podrške djeci smještenoj u centru budući da su djeca u procesima migracija često izložena riziku fizičkih ozljeda, psiholoških trauma, marginalizacije, diskriminacije, ksenofobije, seksualnog i ekonomskog iskorištavanja, odvajanja od obitelji i sl., a pružanje takve podrške djeci je u skladu s točkom 44. i 54. zajedničkog Općeg komentara br. 4 (2017) Odbora za zaštitu prava radnika migranata i članova njihovih obitelji i br. 23 (2017) Odbora za prava djeteta gdje se posebno naglašava da bi djeca trebala imati pristup specifičnoj skrbi i psihološkoj podršci, jer različito reagiraju na stresne situacije od odraslih. Posebno važnim smatramo sudjelovanje prevoditelja prilikom pružanja zdravstvene zaštite te psihosocijalne zaštite radi efikasnosti, uspješnosti i kvalitete angažmana stručnog osoblja. | Nije prihvaćen | Obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj, opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te druga prava i obveze stranaca s tim u vezi propisani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 80/13 i 15/18) |
| 45 | KL | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Budući da nije nužno da dođe samo do "pogoršanja zdravstvenog stanja", a da je potrebno reagirati predlažem sljedeću izmjenu: "Ako se izvan radnog vremena ambulante centra kod državljanina treće zemlje pojavi zdravstveni problem, ovlašteni službenik će poduzeti potrebne mjere i radnje radi pružanja promoći te otklanjanja mogućeg širenje bolesti". | Nije prihvaćen | Odredba članka 13. ovoga Pravilnika između ostaloga jasno propisuje da je državljaninu treće zemlje uvijek osigurana hitna medicinska skrb a navedeni prijedlog odredbe stavka 2. ima isti smisao kao i propisana odredba u Pravilniku. |
| 46 | KL | III. ZDRAVSTVENA SKRB, ODRŽAVANJE HIGIJENE I OSOBNE NJEGE, Članak 13. | Zašto je izbačeno propisano radno vrijeme ambulante? Iako isto nije prethodno bilo poštovano, trebalo bi se jasno i realno odrediti njeno radno vrijeme. | Nije prihvaćen | Radno vrijeme ovisi o mogućnostima djelatnika ambulante te isto nije moguće odrediti ovim Pravilnikom, nego će biti navedeno u Rasporedu dnevnih aktivnosti. |
| 47 | Roditelji u akciji - Roda | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | Dodati iza stavka 1. Radi zaštite dobrobiti male djece, omogućit će se prostor, sadržaji i aktivnosti za smislen i aktivan boravak djece. Napominjemo da se prema Europskim zatvorskim pravilima mala djeca ne smiju tretirati kao zatvorenici i njihov pristup navedenim sadržajima treba biti nesmetan i neograničen. | Nije prihvaćen | Člankom 138.b Zakona o strancima propisuje se smještaj maloljetnika i obitelji u centru (odgovor na komentar 26 i 30.). |
| 48 | Hrvatski pravni centar | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | Predlaže se urediti raspored dnevnih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 17. ovoga Pravilnika utvrđeno je da raspored dnevnih aktivnosti utvrđuje rukovoditelj centra ili osoba koju on za to ovlasti, a raspored se postavlja na oglasnu ploču centra te, po potrebi, i na druga mjesta u centru, tako da je dostupan osobama smještenim u centru. |
| 49 | Centar za mirovne studije | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | S obzirom da nacionalno zakonodavstvo još uvijek dopušta detenciju djece, smatramo da je neophodno osigurati sadržaje za djecu koji će barem donekle umanjiti negativne posljedice lišavanja slobode. Djeci trebaju biti osigurane razne aktivnosti, igraonice i didaktičke igračke (https://www.coe.int/en/web/cpt/-/cpt-factsheet-on-immigration-detention?desktop=true) | Primljeno na znanje | Za djecu je osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. |
| 50 | Isusovačka služba za izbjeglice | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | U skladu s naslovom poglavlja, predlažemo da u ovaj dio nadoda odredba kojom će biti propisan raspored i satnica dnevnih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Člankom 17. ovoga Pravilnika propisano je da rukovoditelj centra ili osoba koju on za to ovlasti utvrđuje raspored dnevnih aktivnosti, koji se postavlja na oglasnu ploču centra odnosno po potrebi i na druga mjesta u centru, tako da bude dostupan državljanima trećih zemalja smještenim u centru, a može se mijenjati sukladno potrebama državljana trećih zemalja te poslovima, aktivnostima i potrebama centra. |
| 51 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | U članku 1. je navedeno kako će se ovim Pravilnikom propisati raspored dnevnih aktivnosti. Međutim, ovaj članak navodi samo fragmentarno sadržaje dnevnih aktivnosti te u stavku 4. ističe kako raspored dnevnih aktivnosti utvrđuje rukovoditelj centra ili osoba koju on za to ovlasti. Iz ovog članka nije razvidno kako je strukturirano vrijeme i sadržaj aktivnosti punoljetnih odnosno maloljetnih državljanina treće zemlje. Kad je riječ o djeci primjerice, nije razvidno vrijeme predviđeno za uključivanje u obrazovne sadržaje, psihosocijalnu podršku, vrijeme boravka na svježem zraku, slobodne aktivnosti itd. Predlažemo u Pravilniku navesti okvirni raspored dnevnih aktivnosti, s istaknutim razlikovanjem aktivnosti i sadržaja za punoljetne i za maloljetne državljanine treće zemlje, te rukovoditelju centra ostaviti uređivanje detaljnijeg rasporeda dnevnih aktivnosti ovisno o konkretnoj strukturi populacije smještene u centar u danom trenutku. | Nije prihvaćen | Članak 17. ovoga Pravilnika u dovoljnoj mjeri uređuje Raspored dnevnih aktivnosti, a navedeno ne treba biti dio Pravilnika obzirom da se određivanje satnice ograničava prilagođavanje dnevnih aktivnosti strukturi trenutno smještenih državljana trećih zemalja i zadovoljavanja konkretnih potreba. Osim toga ograničila bi se organizacija rada u slučaju iznenadnih i nepredviđenih situacija. |
| 52 | KL | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | Zašto je izbačen raspored dnevnik ativnosti iz članka 18. Pravilnika na snazi? | Nije prihvaćen | Člankom 17. ovoga Pravilnika propisano je da rukovoditelj centra ili osoba koju on za to ovlasti utvrđuje raspored dnevnih aktivnosti, koji se postavlja na oglasnu ploču centra odnosno po potrebi i na druga mjesta u centru, tako da bude dostupan državljanima trećih zemalja smještenim u centru, a može se mijenjati sukladno potrebama državljana trećih zemalja te poslovima, aktivnostima i potrebama centra. Raspored aktivnosti nije izbačen iz Pravilnika. |
| 53 | KL | IV. RASPORED DNEVNIH AKTIVNOSTI, Članak 17. | Sukladno Pravilniku koji je trenutno na snazi prvi stavak bi se trebalo izmjeniti na sljedeći način: U skladu s dnevnim aktivnostima, državljanima trećih zemalja će se omogućiti praćenje TV programa,čitanje tiskovina, korištenje knjižnice te sportske aktivnosti. | Nije prihvaćen | Odredba članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika dovoljno je jasna i ima isto značenja kao i prijedlog s time da tiskovine nije moguće osigurati iz tehničkih razloga a knjižnica je svim državljanima trećih zemalja uvijek dostupna. |
| 54 | Zemljani - Are You Syrious? | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Propisivanje mogućnosti rada bez novčane naknade moglo bi dovesti do zloupotrebe kršenja ljudskih prava osoba smještenih u centru te stoga predlažemo izbaciti ovu mogućnost ili uvesti mogućnost rada, ali uz stjecanje novčane naknade. | Prihvaćen | Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 55 | Roditelji u akciji - Roda | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Smatramo da bi za malu djecu, ako će već biti smještena u PCS, trebao biti osiguran neometan i neograničen boravak na svježem zraku. Potrebno je osigurati dostupne i primjerene sigurne sadržaje za djecu na otvorenom. Nažalost, ovaj pravilnik potpuno zanemaruje potrebe i prava djece za obrazovanjem, ako je maloljetnik/ca smještena u PCS i omogućen mu/joj je boravak na svježem zraku najmanje 2 sata, u praksi to može značiti samo 2 sata dnevno. | Primljeno na znanje | Za djecu je osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. Uključenje u obrazovni sustav provodio bi se u slučaju primjene blažih mjera iz članka 132. stavka 5. Zakona o strancima, obzirom da smještaj u centru može trajati samo najkraće moguće vrijeme i podložan je sudskoj kontroli. |
| 56 | Hrvatski pravni centar | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Smatramo da bi državljani trećih zemalja kao osobe kojima je ograničena sloboda kretanja trebali imati pristup otvorenom prostoru i svježem zraku bez vremenskih ograničenja, odnosno u trajanju duljem od 2 sata dnevno kao što je propisano Informativnim dokumentom CPT/Inf(2017)3 o imigracijskom pritvoru Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz ožujka 2017. Boravak na svježem zraku u trajanju duljem od 2 sata smatramo osobito važnim u odnosu na djecu i ostale pripadnike ranjivih skupina. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika, kojom je propisano da se državljaninu treće zemlje omogućuje boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno, dok je za djecu osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. Ovisno o vremenskim okolnostima boravak na svežem zraku može trajati i duže. |
| 57 | Hrvatski pravni centar | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | U članku 18., stavku 2. rečenica "Državljani trećih zemalja mogu dragovoljno i bez novčane naknade raditi u centru." je preopćenita i potrebno ju je detaljnije razraditi. Ako se misli na rad stranaca, postavlja se pitanje radne dozvole, sadržaja i vrste posla koji bi obavljali, prava na novčanu naknadu, osiguranja od nezgode na poslu i profesionalnih oboljenja. Ako se misli na volontiranje, to je potrebno jasno navesti. | Prihvaćen | Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 58 | Centar za mirovne studije | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | CPT zahtjeva da osobe lišene slobode u prihvatnim centrima za strance tokom dana imaju slobodan pristup aktivnostima na svježem zraku. Područja na svježem zraku bi trebala biti adekvatno opremljena na način da je osiguran hlad, klupe i sl. (https://www.coe.int/en/web/cpt/-/cpt-factsheet-on-immigration-detention?desktop=true) Nadalje, smatramo kako bi osobe lišene slobode trebale odtvarivati naknadu svoj rad. Takva naknada predviđena je za zatvorenike čl. 84. Zakona o izvršavanju kazne zatvora te nema uporišta za stavljanje osoba lišenih slobode u prihvatni centar u nepovoljniji položaj od zatvorenika (https://www.coe.int/t/democracy/migration/Source/migration/Compilation%20of%20existing%20standards_eng.pdf) | Prihvaćen | Člankom 18. stavkom 1. propisano je da se državljaninu treće zemlje omogućuje boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno, dok je za djecu osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. Ovisno o vremenskim okolnostima boravak na svežem zraku može trajati i duže. Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 59 | Ured pučke pravobraniteljice | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Kao što smo prethodno istaknuli, ranjive skupine, naročito djeca, tijekom dana bi trebale imati neograničen i nesmetan pristup svježem zraku. | Nije prihvaćen | Člankom 18. stavkom 1. propisano je da se državljaninu treće zemlje omogućuje boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno, dok je za djecu osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. Ovisno o vremenskim okolnostima boravak na svežem zraku može trajati i duže. |
| 60 | Isusovačka služba za izbjeglice | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Mišljenja smo da rečenica iz stavka 2. "Državljani trećih zemalja mogu dragovoljno i bez novčane naknade raditi u centru." ne pripada u poglavlje naziva Boravak na svježem zraku. Uz to, budući da je jedno od temeljnih prava i obveza koje proizlazi iz pojma "rad" isplata plaće (odnosno novčane naknade) smatramo da bi ovu rečenicu trebalo drugačije formulirati. | Prihvaćen | Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 61 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Smatramo neophodnim razgraničiti i konkretnije odrediti vrijeme boravka na svježem zraku za djecu. Rečenica: „Državljani trećih zemalja mogu dragovoljno i bez novčane naknade raditi u centru.“ ne pripada pod naslov „Boravak na svježem zraku“. Predlažemo je uvrstiti pod „Raspored dnevnih aktivnosti“. Također predlažemo jasnije odrediti „rad u centru“ (na kojim poslovima), kao i odnosi li se to na rad djece, odnosno koje eventualne radno-okupacione aktivnosti u centru bi mogla obavljati djeca uz upoznatost i suglasnost djetetovog skrbnika o tome. | Prihvaćen | Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 62 | Pravobranitelj za djecu RH | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Članak 18. predviđa boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno u za to određenom prostoru centra. Predlažemo dodati novu odredbu prema kojoj će se djeci omogućiti boravak na svježem zraku u trajanju dužem od 2 sata dnevno, u skladu s mogućnostima centra i uzimajući u obzir najbolji interes djeteta. Također, djeci će se omogućiti dodatni rekreacijski i edukativni sadržaji. Tijekom ranijih obilazaka Prihvatnih centara za strance pravobraniteljica za djecu uočila je nezadovoljstvo djece s organizacijom vremena u centru i sadržajima koji se nude djeci koja su duže vrijeme smještena u detenciju. Tu se prvenstveno misli na pedagoški rad s djecom, učenje hrvatskog jezika, radionice i ostale aktivnosti primjerene djeci. Radi navedenog smatramo potrebnim Pravilnikom regulirati navedeno | Nije prihvaćen | Vezano uz odredbu članka 18. ovoga Pravilnika, za djecu je osigurano dječje igralište, igračke, slikovnice i dr. (odgovor na komentar 56. i 59.). |
| 63 | KL | V. BORAVAK NA SVJEŽEM ZRAKU, Članak 18. | Radi dosljednosti i sukladnosti s ostalim propisima, predlažem izmjenu posljednje rečenice drugog stavka na sljedeći način: Državljani trećih zemalja mogu volontirati u centru. | Prihvaćen | Članak 18. stavak 2. Pravilnika mijenja se i glasi: „Prilikom boravka na svježem zraku državljani trećih zemalja se slobodno kreću i mogu sudjelovati u sportskim i društvenim aktivnostima, ali pri tome ne smiju kršiti druga pravila ponašanja utvrđena ovim Pravilnikom“. |
| 64 | Roditelji u akciji - Roda | VI. PREHRANA , Članak 19. | U stavak 3. predlažemo dodati: "Bolesni državljanin treće zemlje, trudnica i dojilja, dobiva hranu koju po vrsti i količini odredi liječnik" U stavak 4. uz djecu do 12 godina dodati i trudnice i dojilje (ako nećete prihvatiti prijedlog za stavak 3.) te nastavak da" prehrana djece treba biti prilagođena dobi, usklađena sa normativima za prehranu djece u dječjim vrtićima i školama". Dodati stavak da za djecu koja ne doje treba biti osigurana prehrana umjetnim mlijekom u skladu s Međunarodnim pravilnikom o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko, do najmanje 12 mjeseci starosti djeteta. U stavak 5. dodati "prema svojim etičkim, kulturološkim ili religijskim uvjerenjima...". U stavak 8. dodati iznimku unošenja i konzumiranja hrane u sobu za trudnice, rodilje (babinjače) i dojenčad (do 12 mjeseci) te za bolesne osobe. Ovime bi se uskladila praksa prehrane u Prihvatilištu s onom u Kaznionici u Požegi gdje borave djeca do 3g, trudnice i majke, a smatramo da standardi za ranjive skupine u PCS ne bi smjeli ići ispod standarda koji se primjenjuju na zatvorenice, te napominjemo da se mala djeca prema Europskim zatvorskim pravilima nikako ne smiju tretirati kao zatvorenici. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 131. stavka 2. Zakona o strancima i na glavu VI. ovoga Pravilnika. Boravak u prihvatnim centrima za strance nije moguće uspređivati sa smještajem u kaznionicama. Trudnice, rodilje i dojenčad u centrima ne borave u ćelijama te boravak u centrima provode samo najkraće moguće vrijeme. U tom periodu se osigurava prehrana sukladno uputama liječnika. |
| 65 | Hrvatski pravni centar | VI. PREHRANA , Članak 19. | Predlaže se u stavku 6. brisati “vrijeme propisano člankom 18. ovog Pravilnika” s obzirom da članak 18. regulira boravak na svježem zraku. Dodatno ako se uredi raspored dnevnih aktivnosti člankom 17. onda se predlaže broj “18,” zamijeniti s “17.” | Prihvaćen | Članak 19. stavak 6. mijenja se i glasi: „Obroci se konzumiraju u blagovaonici Centra u vrijeme utvrđeno rasporedom iz članka 17. ovog Pravilnika“. |
| 66 | Centar za mirovne studije | VI. PREHRANA , Članak 19. | Smatramo kako je važno omogućiti pravo na konzumiranje hrane prema “drugim uvjerenjima”, budući da u članku 3. ovog Pravilnika jesu nabrojene osnove po kojima se osigurava ravnopravan položaj, a koji odgovara osnovama i u drugim propisima poput Ustava Republike Hrvatske. Na taj nečin bi i, primjerice, vegetarijanicima i veganima bila zajamčena adekvatna prehrana. | Nije prihvaćen | Upućujemo da je odredbom članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika propisano da državljanin treće zemlje ima pravo na konzumiranje hrane prema svojim vjerskim uvjerenjima, a napominjemo da Centar prilagođava i priprema posebnu prehranu u slučaju medicinske indikacije i po isključivoj preporuci liječnika. |
| 67 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. PREHRANA , Članak 19. | Osobama kojima je ograničena sloboda kretanja smještajem u centar trebali bi se u pravilnim razmacima osiguravati odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a primjereni su dobi, zdravlju, vjerskim i kulturnim zahtjevima. Trudnice, dojilje i bolesnici trebali bi dobivati hranu po vrsti i količini koju odredi liječnik, te bi im se trebao osigurati neometan pristup kuhinji, odnosno mjestu gdje mogu uzeti i konzumirati dodatne obroke. Sastav i hranidbenu vrijednost trebao bi nadzirati liječnik ili druga osoba medicinske struke. | Primljeno na znanje | Upućujemo da je odredbom članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika propisano da državljanin treće zemlje ima pravo na konzumiranje hrane prema svojim vjerskim uvjerenjima, a napominjemo da Centar prilagođava i priprema posebnu prehranu u slučaju medicinske indikacije i po isključivoj preporuci liječnika. (odgovor na komentar 66.). |
| 68 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | VI. PREHRANA , Članak 19. | Predlažemo dodati u stavak 5. da državljanin treće zemlje ima pravo na konzumiranje hrane prema svojim vjerskim i kulturološkim uvjerenjima. U odnosu na dob, prehrana djece školske, predškolske i dojenačke dobi se razlikuje. Pitanje je prilagodbe mjesta prehrane, isključivo u blagovaonici i maksimalno 4 obroka dnevno. Potrebno je diferencirati prehranu djece u odnosu na dob, s posebnim osvrtom na osiguranje odgovarajuće prehrane djeci do 12 mjeseci starosti koja ne doje i eventualne posebne potrebe koje proizlaze iz zdravstvenog stanja djeteta (npr. pothranjenost, dijabetes itd.). | Nije prihvaćen | Upućujemo da je odredbom članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika propisano da državljanin treće zemlje ima pravo na konzumiranje hrane prema svojim vjerskim uvjerenjima, a napominjemo da Centar prilagođava i priprema posebnu prehranu u slučaju medicinske indikacije i po isključivoj preporuci liječnika. (odgovor na komentar 66. i 67.). |
| 69 | Pravobranitelj za djecu RH | VI. PREHRANA , Članak 19. | Jednako kao i u obrazloženju uz članak 10. Pravilnika, u članku 19. iza stavka 4. predlažemo dodati odredbu u kojoj se regulira da će se omogućiti posebna priprema i vrsta hrane za djecu, posebno djecu predškolske dobi i dojenčad, sukladno članku 27. Konvencije o pravima djeteta. | Nije prihvaćen | Upućujemo da je odredbom članka 19. stavka 4. ovoga Pravilnika propisano da djeca do 12 godina starosti dobivaju četiri obroka na dan, kao i da, sukladno Pravilniku, državljanin treće zemlje ima pravo na konzumiranje hrane prema svojim vjerskim uvjerenjima, a napominjemo da Centar prilagođava i priprema posebnu prehranu u slučaju medicinske indikacije i po isključivoj preporuci liječnika. (odgovor na komentar 66. 67. i 68). |
| 70 | KL | VI. PREHRANA , Članak 19. | Iz stavka 6. proizlazi da se obroci konzumiraju za vrijeme boravka na svježem zraku. Predlažem izmjenu "u vrijeme propisano člakom 17. ovog Pravilnika" ili ponovno vratiti raspored dnevnik aktivnosti iz čl. 18. pravilnika na snazi. | Prihvaćen | Članak 19. stavak 6. mijenja se i glasi: „Obroci se kozumiraju u blagovaonici Centra u vrijeme utvrđeno rasporedom iz 17. ovog Pravilnika“. |
| 71 | Zemljani - Are You Syrious? | VII. VJEROISPOVIJEST, Članak 20. | U dijelu članka "Rukovoditelj centra ili osoba koju on ovlasti može privremeno onemogućiti vjerske obrede državljana trećih zemalja ako bi se time ugrozila sigurnost, red i mir u centru." potrebno je navesti primjere vjerskih obreda koji ugrožavaju sigurnost, red i mir u centru. | Nije prihvaćen | Državljanima trećih zemalja jamči se pravo na provođenje obreda uz poštivanje vjerskih i kulturoloških nazora drugih osoba u centru. Provođenje vjerskih obrada može se privremeno ograničiti ako bi se time ugrozila sigurnost, red i mir u centru. Tako primjerice u slučaju epidemiološke situacije centri moraju postupati po uputama epidemioloških službi. |
| 72 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | VII. VJEROISPOVIJEST, Članak 20. | Predlažemo promjenu stavka 1 na način da sada glasi: "Državljanin treće zemlje ima pravo na provođenje vjerskih obreda sukladno svojoj vjeroispovijesti. U centru će se osigurati poštivanje vjerskih i kulturoloških nazora svih stranih državljana, uz zabranu štetnih i nasilnih tradicijskih praksi." Brisati stavak 3 jer je protivan temeljnom pravu na slobodu vjeroispovijesti: "Rukovoditelj centra ili osoba koju on ovlasti može privremeno onemogućiti vjerske obrede državljana trećih zemalja ako bi se time ugrozila sigurnost, red i mir u centru." | Nije prihvaćen | Ukazujemo da se sukladno članku 20. stavku 3. ovoga Pravilnika provođenje vjerskih obreda onemogućuje zbog postojanja sigurnosnih razloga. |
| 73 | Hrvatski pravni centar | VII. VJEROISPOVIJEST, Članak 20. | Predlaže se u stavku 1. dodati rečenicu „Centar je dužan osigurati uvjete i prostor za obavljanje vjerskih obreda državljana trećih zemalja.“ | Nije prihvaćen | Odredba članka 20. stavka 1. ovog Pravilnika je vrlo jasna i bespotrebno je posebno propisivati prostor i uvjete pod kojima državljani trećih zemalja mogu obavljati svoje vjerske obrede, obzirom im je prostor za to uvijek osiguran te nema potrebe za detaljnijim objašnjenjem načina ostvarivanja tih prava. |
| 74 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | VII. VJEROISPOVIJEST, Članak 20. | Predlažemo navesti kriterije, odnosno koji oblici ponašanja prilikom vjerskih obreda ugrožavaju sigurnost, red i mir u centru, kako se ne bi dovela u pitanje proizvoljnost ograničavanja prakticiranja vjere. | Nije prihvaćen | Odredba članka 20. stavka 1. ovog Pravilnika je vrlo jasna i bespotrebno je posebno propisivati oblike ponašanja prilikom provođenja vjerskih obreda, tim više što Centri nisu ovlašteni taksativno navodili kriterije vjerskih obreda, obzirom isti ovise o vjerskoj, kulturološkoj ili drugoj strukturi državljana trećih zemalja smještenih u Centru te situacijama koje se ne mogu unaprijed znati i predvidjeti. Primjer: U slučaju epidemiološke situacije u Centru za zdravlje smještenih osoba je odgovoran Centar i zadržava pravo da postupa po uputama epidemioloških službi. |
| 75 | Roditelji u akciji - Roda | VIII. TELEFONIRANJE , Članak 21. | Tijekom boravka u centru dijete bez pratnje ima pravo na besplatne telefonske razgovore sa skrbnikom i/li pravnim zastupnikom. | Prihvaćen | Članak 21. stavak 1. mijenja se na način da mu se na kraju dodaje nova rečenica koja glasi: „Maloljetnik bez pratnje ima pravo na besplatne telefonske razgovore sa skrbnikom i pravnim zastupnikom.“ |
| 76 | Hrvatski pravni centar | VIII. TELEFONIRANJE , Članak 21. | U skladu s prijedlogom u odnosu na članak 7., predlaže se razmotriti nužnost oduzimanja mobilnih telefona tj. mogućnost redovnog pristupa vlastitim mobilnim telefonima, a u skladu sa standardima Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Predlaže se dodavanje stavka 4. koji glasi: "Državljaninu treće zemlje omogućit će se da se redovito, svakog tjedna koristi vlastitim mobilnim telefonom, a po potrebi će korištenje biti omogućeno i češće." | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 28. stavka 1. točke 20. ovoga Pravilnika odnosno da se navedeno propisuje iz sigurnosnih razloga. |
| 77 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | VIII. TELEFONIRANJE , Članak 21. | Predlažemo da se djeci bez pratnje omogući besplatno telefoniranje sa skrbnikom i pravnim zastupnikom. | Prihvaćen | Članak 21. stavak 1. mijenja se na način da se na kraju dodaje nova rečenica koja glasi: „Maloljetnik bez pratnje ima pravo na besplatne telefonske razgovore sa skrbnikom i pravnim zastupnikom.“ |
| 78 | KL | VIII. TELEFONIRANJE , Članak 21. | Sukladno prethodno iznesenim komentarima predlažem izmjenu drugog stavka na sljedeći način: Tijekom boravka u centru državljanin treće zemlje može komunicirati s osobama izvan centra putem javne telefonske govornice, o svome trošku ili putem privatnih mobitela pod uvjetom da isti nemaju mogućnost audio i/ili vizualnog snimanja. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 28. stavka 1. točke 20. ovoga Pravilnika odnosno da se navedeno propisuje iz sigurnosnih razloga. |
| 79 | Zemljani - Are You Syrious? | IX. POSJETE , Članak 22. | U članak je potrebno uvrstiti da, ukoliko nadležno tijelo odbije posjet, dužno je pismeno navesti razlog odbijanja. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se jasno propisuje da se posjeta se može onemogućiti ako se utvrdi da posjetitelj nije najavljeni posjetitelj ili ako predstavlja opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje ili je sklon nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa, a s tim u vezi, ukazujemo na odredbu članka 5. Zakona o strancima. |
| 80 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | IX. POSJETE , Članak 22. | Brisati "Posjeta se mora najaviti centru pisanim putem najmanje dva dana ranije" obzirom da to ne odgovara realnim potrebama osobama smještenima u centru. Postoje situacije u kojima je nužno hitno reagiranje, kao što je npr. posjeta odvjetnika/odvjetnice u slučaju postojanja roka protekom kojeg bi se moglo propustiti ostvarenje nekog važnog prava ili u slučaju kad osobi prijeti prisilno udaljenje. Pravilnik treba predvidjeti mogućnost hitne posjete, a procjenu hitnosti ne bi trebali provoditi policijski službenici jer bi ona mogla uključivati povjerljive informacije između pružatelja pravne pomoći i stranke. Također, mogućnosti ograničavanja posjete puno su šire postavljene od onih predviđenih Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (čl. 117. - čl. 119.) bez ikakvog uporišta. Nema, naime, opravdanja, staviti osobe lišene slobode u prihvatnim centrima za strance, među koje se u praksi nerijetko ubrajaju tražitelji međunarodne zaštite, žene i djeca, u nepovoljniji položaj od počinitelja teških kaznenih djela. Tako, sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora posjeta se može uskratiti iz razloga sigurnosti (čl. 118.). S druge strane, Pravilnik predviđa puno širu listu razloga među kojima su opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje te sklonost nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa. Restrikcije koje proizlaze iz termina “sklonost nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa” su toliko nejasno i široko postavljene, da uvodi iznimnu pravnu nesigurnost te je otvorena zloupotrebama. Nejasno je tko bi trebao vršiti takvu procjenu i na temelju kojih parametara. | Nije prihvaćen | Odredba članaka 22. stavka 3. ovoga Pravilnika, je vrlo jasna i uvedena je zbog organizacijskig i sigurnosnosnih razloga obzirom su centri štićeni objekti Ministarstva unutarnjih poslova najviše kategorije i njime se ne uvodi nikakva pravna nesigurnost niti ikakova zlouporaba. Eventualne hitne posjete, ukoliko su opravdane, će nakon procijene uvijek biti i dopuštene. |
| 81 | Roditelji u akciji - Roda | IX. POSJETE , Članak 22. | Dodati stavak da djeca bez pratnje imaju pravo na svakodnevni posjet skrbnika, te najavu posjeta smanjiti na 1 dan ranije. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članak 22. stavak 1. ovoga Pravilnika u kojem je jasno navedeno da posjete mogu biti najmanje dva puta tjedno. Posjete skrbnika ne smatraju se posjetama, s obzirom na pravo na nesmetanu i neograničenu komunikaciju. |
| 82 | Hrvatski pravni centar | IX. POSJETE , Članak 22. | Predlažemo u članku 22. stavku 3. riječi „dva dana“ zamijeniti s „jedan dan“. S obzirom da se članak 22. odnosi i na posjete odvjetnika te nadležnih institucija i organizacijama (vidjeti članak 26., stavak 3.) predlažemo da se duljina posjete u tim slučajevima ne ograničava na način propisan člankom 22., stavkom 5. te predlažemo dodavanje stavka 7. koji glasi.: “Odvjetnicima te nadležnim institucijama ili organizacijama iz područja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru radnog vremena centra neće se ograničavati trajanje posjeta.” | Nije prihvaćen | Člankom 131. stavkom 3. Zakona o strancima propisano je da će se državnim tijelima, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava osobama kojima je ograničena sloboda kretanja omogućiti da posjete centar, a ovim Pravilnikom propisuje se da se posjete moraju najaviti dva dana ranije, s obzirom na postojanje ograničenja u organizaciji rada centara. |
| 83 | Centar za mirovne studije | IX. POSJETE , Članak 22. | Odredbama iz čl. 22. prerestiktivno su regulirane posjete. Naime, nerealno je od primjerice, odvjetnika i pružatelja pravne pomoći očekivati da se najave najmanje dva dana unaprijed. Neke situacije zahtijevaju hitno reagiranje, primjerice ako stranki teče nekakav rok protekom kojeg gubi, ili bi mogla izgubiti, subjektivno pravo, ili joj prijeti prisilno udaljenje. Pravilnik ne predviđa mogućnost hitne posjete, Čak i da u iznimnim slučajevima i predviđa hitnu posjetu, procjenu hitnoće ne bi trebali provoditi policijski službenici jer bi ona mogla uključivati povjerljive informacije između pružatelja pravne pomoći i stranke. Nadalje, mogućnosti ograničavanja posjete puno su šire postavljene od onih predviđenih Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (čl. 117. - čl. 119.) bez ikakvog uporišta. Nema, naime, opravdanja, staviti osobe lišene slobode u prihvatnim centrima za strance, među koje se u praksi nerijetko ubrajaju tražitelji međunarodne zaštite, žene i djeca, u nepovoljniji položaj od počinitelja teških kaznenih djela. Tako, sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora posjeta se može uskratiti iz razloga sigurnosti (čl. 118.). S druge strane, Pravilnik predviđa puno širu listu razloga među kojima su opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje te sklonost nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa. Restrikcije koje proizlaze iz termina “sklonost nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa” su toliko nejasno i široko postavljene, da uvodi iznimnu pravnu nesigurnost te je otvorena zlouporabama. Nejasno je tko bi trebao vršiti takvu procjenu i na temelju kojih parametara. | Nije prihvaćen | Odredba članaka 22. stavka 3. ovoga Pravilnika, je vrlo jasna i uvedena je zbog organizacijskih i sigurnosnosnih razloga obzirom su centri štićeni objekti Ministarstva unutarnjih poslova najviše kategorije i njime se ne uvodi nikakva pravna nesigurnost. Eventualne hitne posjete ukoliko su opravdane će nakon procijene uvijek biti i dopuštene. (odgovor na komentar broj 80). |
| 84 | Ured pučke pravobraniteljice | IX. POSJETE , Članak 22. | Vezano uz st. 4. članka 22., treba propisati u kojem postupku i na koji način će se utvrđivati da posjetitelj predstavlja opasnost za javni poredak, javnu sigurnost ili zdravlje ili je sklon nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa, kako bi se izbjegla arbitrarnost u postupanju. Vezano uz st. 6. također ostaje nejasno kako i temeljem kojih kriterija će se utvrditi da li posjetitelj dolazi u drugačijem svojstvu nego što je najavljeno i znači li to da smještene osobe imaju mogućnost samo nadziranih posjeta. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 5. stavka 2. Zakona o strancima. Ovlašteni službenici su educirani za obavljanje poslova utvrđivanja okolnosti posjeta – utvrđivanje identiteta, utvrđivanje valjanosti isprava (punomoći i dr.), tako da primjerice se posjeta neće dopustiti ako osoba zatraži posjet maloljetnoj osobi za koju postoji osnovana sumnja da je sudjelovala u njezinom krijumčarenju ili trgovanju. |
| 85 | Isusovačka služba za izbjeglice | IX. POSJETE , Članak 22. | Predlažemo da se iz stavka 6. dio rečenice "ili se tijekom posjete utvrdi da posjetitelj dolazi u drugačijem svojstvu nego što je najavljeno." briše ili jasnije propiše što to znači budući da je ovakva formulacija dosta neodređena i nedorečena, a i ostavlja mogućnost arbitrarnog odlučivanja. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 5. stavka 2. Zakona o strancima. Ovlašteni službenici su educirani za obavljanje poslova utvrđivanja okolnosti posjeta – utvrđivanje identiteta, utvrđivanje valjanosti isprava (punomoći i dr.), tako da primjerice se posjeta neće dopustiti ako osoba zatraži posjet maloljetnoj osobi za koju postoji osnovana sumnja da je sudjelovala u njezinom krijumčarenju ili trgovanju. (odgovor na komentar 84.). |
| 86 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | IX. POSJETE , Članak 22. | Predlažemo da se djetetu bez pratnje omogući pravo na redovite (po potrebi i svakodnevne) posjete skrbnika, uz najavu posjeta 1 dan ranije. Skrbnici su većinom osobe zaposlene u ustanovama socijalne skrbi te obavljaju poslove skrbništva uz redovne poslove. Stoga je potrebno omogućiti im veću fleksibilnost i olakšati obavljanje poslova skrbništva, što je u interesu i djeteta i centra i samog skrbnika, kao i brzine i kvalitete provođenja pojedinih postupaka. | Djelomično prihvaćen | Upućujemo na odredbu članak 22. stavak 1. ovoga Pravilnika u kojem je jasno navedeno da posjete mogu biti najmanje dva puta tjedno. Posjete skrbnika ne smatraju se posjetama, s obzirom na pravo na nesmetanu i neograničenu komunikaciju. |
| 87 | Pravobranitelj za djecu RH | IX. POSJETE , Članak 22. | Predlažemo dodati odredbu prema kojoj će centar djeci bez pratnje omogućiti posjete posebnog skrbnika uvijek kada je potrebno. Smatramo potrebnim uvesti takvu odredbu u Pravilnik iz razloga što je redovita komunikacija djeteta bez pratnje i posebnog skrbnika izuzetno važna za ostvarivanje prava i interesa djeteta te ostvarivanja prava djeteta na slobodno izražavanje svog mišljenja u smislu članka 12. Konvencije o pravima djeteta. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članak 22. stavak 1. ovoga Pravilnika u kojem je jasno navedeno da posjete mogu biti najmanje dva puta tjedno. Posjete skrbnika ne smatraju se posjetama, s obzirom na pravo na nesmetanu i neograničenu komunikaciju. |
| 88 | KL | IX. POSJETE , Članak 22. | Što znači da "posjetitelj dolazi u drugačijem svojstvu nego što je najavljeno." Predlažem izmjenu na sljedeći način: "Ovlašteni policijski službenik može prekinuti posjetu ako se tijekom posjete narušava sigurnost, red i mir u centru ili ako se utvrdi da posjetitelj nije najavljeni posjetitelj" | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 5. stavka 2. Zakona o strancima. Ovlašteni službenici su educirani za obavljanje poslova utvrđivanja okolnosti posjeta – utvrđivanje identiteta, utvrđivanje valjanosti isprava (punomoći i dr.), tako da primjerice se posjeta neće dopustiti ako osoba zatraži posjet maloljetnoj osobi za koju postoji osnovana sumnja da je sudjelovala u njezinom krijumčarenju ili trgovanju. (odgovor na komentar 84.i 85.). |
| 89 | KL | IX. POSJETE , Članak 22. | Ako se utvrdi da određena osoba predstavlja opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje, smatram da naš pravni sustav nameće i teže mjere nego li onemogućivanje posjeta. Predlažem izbrisati taj dio stavka budući da nije povezan s materijom koja se uređuje. Nadalje, činjenica da je netko sklon "nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa" ne bi trebalo biti razlog za uskratu posjeta državljanu treće zemlje. Netko tko je 100 puta kažnjen jer je kao pješak prešao preko crvenog ne znači puno za sigurnost prihvatnih centara. Predlažem izmjenu na sljedeći način: "Posjeta se može onemogućiti ako se utvrdi da posjetitelj nije najavljeni posjetitelj ili iz razloga sigurnosti." | Nije prihvaćen | Pojam predstavljanja opasnosti za javni poredak, javnu (nacionalnu) sigurnost i javno zdravlje propisan je europskim zakonodavstvom a osobito je sadržan u čl. 2. st.1. toč. 20. i čl. 108. Zakona o strancima, te čl. 10. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemlja te zbog samo jednog razloga nije mogao biti sadržan u „razlozima sigurnosti“. |
| 90 | KL | IX. POSJETE , Članak 22. | Zašto se produljuje potreba za najavom posjete s jednog na dva dana? | Primljeno na znanje | Zbog organizacijskih razloga, obzirom da svakodnevni i unaprijed isplanirani službeni poslovi koji su u nadležnosti Centra ne trpe odgodu, te stoga zbog planiranja posjeta i njihova rasporeda potrebno je duže vrijeme jer postoje slučajevi da se u isto vrijeme najavi više posjetitelja. |
| 91 | Zemljani - Are You Syrious? | X. PRIMANJE PISANIH POŠILJAKA I PAKETA , Članak 23. | Predlažemo u istom članku propisati mogućnost slanja pisama od strane državljanina treće zemlje. | Nije prihvaćen | Ukazujemo na odredbu članka 27. stavka 1. točke 4. i članka 21. ovoga Pravilnika, kojima je propisana mogućnost telefonske komunikacije državljana trećih zemalja, dok se ne predviđa mogućnost slanja pisama, s obzirom da Centri nisu tehnički opremljeni za tu mogućnost. |
| 92 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | X. PRIMANJE PISANIH POŠILJAKA I PAKETA , Članak 23. | U stavku 1 dodati rečenicu „Dostava pisanih pošiljaka i paketa obavlja se svaki dan.“ | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 1. ovoga Pravilnika propisano je da državljanin treće zemlje može primati pisane pošiljke i pakete tijekom boravka u centru. Dostavu pisanih pošiljki i paketa obavljaju dostavne službe ovlaštenih davatelja poštanskih usluga. Pravilnikom se ne ograničava broj i vrijeme dostave pošiljaka i paketa. |
| 93 | Hrvatski pravni centar | X. PRIMANJE PISANIH POŠILJAKA I PAKETA , Članak 23. | Predlažemo u stavku 1. dodati rečenicu „Dostava pisanih pošiljaka i paketa obavlja se svaki dan.“ | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 1. ovoga Pravilnika propisano je da državljanin treće zemlje može primati pisane pošiljke i pakete tijekom boravka u centru. Dostavu pisanih pošiljki i paketa obavljaju dostavne službe ovlaštenih davatelja poštanskih usluga. Pravilnikom se ne ograničava broj i vrijeme dostave pošiljaka i paketa. (kao i odgovor na kometar broj 90). |
| 94 | KL | X. PRIMANJE PISANIH POŠILJAKA I PAKETA , Članak 23. | Predlažem dodavanje odredbe koja garantira pravo na slanje pisma: Državljanin treće zemlje ima pravo na slanje pisama. Državljanin treće zemlje pismo u zatvorenoj omotnici predaje ovlaštenom službeniku centra koji je dužan osigurati da se pismo pošalje na adresu navedenu na omotnici. | Nije prihvaćen | Državljanima trećih zemalja nisu ograničena prava na slanje i primanje pošiljaka. Dostavne službe ovlaštenih davatelja poštanskih usluga mogu obaviti i odlaznu dostavu pošiljaka i pisama u skladu s odredbom članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika. |
| 95 | KL | X. PRIMANJE PISANIH POŠILJAKA I PAKETA , Članak 23. | Zašto je izbrisan stavak postojećeg Pravilnika na snazi: "Dostava pisanih pošiljaka i paketa obavlja se svaki dan". Predlažem vraćanje navedenog stavka. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 1. ovoga Pravilnika propisano je da državljanin treće zemlje može primati pisane pošiljkke i pakete tijekom boravka u centru. Dostavu pisanih pošiljki i paketa obavljaju dostavne službe ovlaštenih davatelja poštanskih usluga. Pravilnikom se ne ograničava broj i vrijeme dostave pošiljaka i paketa (kao i odgovor na komentar broj 90 i 91). |
| 96 | Isusovačka služba za izbjeglice | XI. NOVČANA SREDSTVA, Članak 24. | Predlažemo da se stavkom 4. propiše i način na koji će se obavljati razmjena strane valute u hrvatsku valutu. | Nije prihvaćen | Člankom 24. stavkom 4. ovoga Pravilnika, propisano je između ostaloga da se razmjena strane valute u hrvatsku kunu obalja jednom tjedno u za to ovlaštenim financijskim ustanovama i na temelju Zakona o deviznom poslovanju te nema potrebe za posebnim propisivanjem u Pravilniku. |
| 97 | KL | XI. NOVČANA SREDSTVA, Članak 24. | Radi pravne sigurnosti i zabrane iskorištavanja položaja državljana treće zemlje kojima je ograničeno kretanje predlažem izmjenu zadnjeg stavka na sljedeći naćin: Razmjena strane valute novčanih sredstava državljana trećih zemalja u hrvatsku valutu obavlja se jednom tjedno po važećem tečaju Hrvatske narodne banke. | Nije prihvaćen | Člankom 24. stavkom 4. ovoga Pravilnika, propisano je između ostaloga da se razmjena strane valute u hrvatsku kunu obalja jednom tjedno u za to ovlaštenim financijskim ustanovama i na temelju Zakona o deviznom poslovanjeu te nema potrebe za posebnim propisivanjem u Pravilniku (kao i odgovor na komentar broj 95). |
| 98 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 25. | U odnosu na točku 14. nije jasno iz kojih izvora bi dijete bez pratnje platilo troškove smještaja. Predlažemo istaknuti kako za dijete bez pratnje troškovi padaju na teret državnog proračuna. Predlažemo zasebno urediti raspored dnevnih aktivnosti, prava i obveze djece bez pratnje za vrijeme boravka u centru te na koji način, tko i u kojem opsegu mu pruža psihosocijalnu skrb. | Nije prihvaćen | Upućujemo na Rješenje o načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja (NN 66/13) kojim je određeno da se troškovi djeci do 14 godina ne naplaćuju bez obzira imaju li pratnju ili ne dok se maloljetnicima (od 14 – 18 godina) potvrda o naplati troškova izdaje uz supotpis skrbnika. |
| 99 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 26. | U stavcima 1 i 2 nužno je osigurati anonimnost pritužbi. Podržavamo donji prijedlog dodavanja stavka 3. i 4. , kao što slijedi: "(3) Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka državljanin treće zemlje može predati i anonimno u za to predviđeni kaslić koji je jasno označen i dostupan smještenim državljanima treće zemlje." Predlaže se također dodavanje stavka 4. koji glasi: "Rukovoditelj centra dužan je u roku od 8 dana odgovoriti na podnesenu pritužbu." Podržavamo prijedlog da se trenutni stavak 3. članka 26. izdvoji u poseban članak jer članak 26. normira institut pritužbi, pa se stječe dojam da se komunikacija s odvjetnikom te nadležnim institucijama ili organizacijama odnosi samo na komunikaciju vezanu uz pritužbe. Također podržavamo prijedlog da se u trenutnom članku 26. stavku 3. iza riječi „komunikacija“ doda riječ „nasamo“. Odredbe iz čl. 26. st. 3 a vezano uz čl. 22. ostavljaju prostor za nadzor policijskih službenika nad komunikacijom između odvjetnika i stranaka. Sloboda i neovisnost odvjetništva kao službe predstavlja ustavno jamstvo. Ovakvim restrikcijama krši se Ustav RH. Međunarodni standardi jamče pravo na odvjetnika osobama lišenim slobode koje podrazumijeva privatnu komunikaciju bez restrikcija i cenzure, kao što to detaljnije govori i komentar ispod, te uz to Zakon o izvršavanju kazne zatvora jamči neometani posjet odvjetnika (čl. 119. st. 2). Neopravdano je postavljati veća ograničenja u komunikaciji od onih predviđenih za zatvorenike. Neopravdano se odredbom iz čl. 26. st. 3. ograničava mogućnost posjete u odnosu na organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava samo na one s kojima je sklopljen sporazum o suradnji. Takovo ograničenje je protuzakonito i protivno EU pravu jer Zakon o strancima u čl. 131. st 3. organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava jamči posjete prihvatnim centrima bez takvih ograničenja, a sve u skladu s Direktivom 2008/115/EC (čl. 16.). | Djelomično prihvaćen | Članak 26. stavak 2. mijenja se i glas: „Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka državljanin treće zemlje može predati bilo kojem ovlaštenom službeniku koji ju je dužan predati rukovoditelju centra a koji će zatim ovlastiti osobu za poduzimanje daljnjih mjera i radnji zbog utvrđivanja osnovanosti navoda pritužbe. Pritužba se može predati i anonimno u zatvorenoj omotnici u za to posebno označeno i svim državljanima trećih zemalja dostupno mjesto u Centru, koja se potom neotvorena predaje rukovoditelju centra“. |
| 100 | Hrvatski pravni centar | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 26. | U odnosu na članak 26. stavke 1. i 2. potrebno je osigurati i anonimnost pritužbi u skladu sa standardima Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). U tom smislu predlažemo, umjesto trenutnog stavka 3. (za kojeg predlažemo izdvajanje u posebni članak, a kako je dalje navedeno), dodavanje novog stavka 3. koji glasi: "(3) Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka državljanin treće zemlje može predati i anonimno u za to predviđeni kaslić koji je jasno označen i dostupan smještenim državljanima treće zemlje." Predlaže se također dodavanje stavka 4. koji glasi: "Rukovoditelj centra dužan je u roku od 8 dana odgovoriti na podnesenu pritužbu." Predlažemo da se trenutni stavak 3. članka 26. izdvoji u poseban članak jer članak 26. normira institut pritužbi, pa se stječe dojam da se komunikacija s odvjetnikom te nadležnim institucijama ili organizacijama odnosi samo na komunikaciju vezanu uz pritužbe. Nadalje, predlažemo da se u trenutnom članku 26. stavku 3. iza riječi „komunikacija“ doda riječ „nasamo“. | Djelomično prihvaćen | Članak 26. stavak 2. mijenja se i glas: „Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka državljanin treće zemlje može predati bilo kojem ovlaštenom službeniku koji ju je dužan predati rukovoditelju centra a koji će zatim ovlastiti osobu za poduzimanje daljnjih mjera i radnji zbog utvrđivanja osnovanosti navoda pritužbe. Pritužba se može predati i anonimno u zatvorenoj omotnici u za to posebno označeno i svim državljanima trećih zemalja dostupno mjesto u Centru, koja se potom neotvorena predaje rukovoditelju centra“. |
| 101 | Centar za mirovne studije | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 26. | Odredbe iz čl. 26. st. 1. i 2. predviđaju pravo na pritužbu. Pri tome, nije jasna odredba iz st. 1. koja propisuje kako se pritužba može podnijeti samo ukoliko nije predviđena druga zaštita. Nije jasno zašto je pravo na pritužbu, koje bi trebalo biti fundamentalno pravo svake osobe lišene slobode, bilo predviđeno kako podredno pravo. CPT navodi kako je “efikasni postupak temeljem podnesene pritužbe osnovno jamstvo protiv zlouporaba u prihvatnim centrima za strance” te kako bi “prihvatni centri za strance trebali imati osiguran pristup kako unutarnjim tako i vanjskim pritužbenim mehanizmima” (CPT, Factsheet, Immigration detention, p.7). Također, pritužbeni mehanizmi trebaju biti neovisni i nepristrani. (ACHPR, Resolution On Guidelines and Measures for the Prohibition and Prevention of Torture, Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment In Africa, 2008, Guideline D 40; Mandela Rules, Rule 56.3.). Prema tome, osobama lišenim slobode trebali bi biti osigurani kako vanjski tako i unutarnju pritužbeni mehanizmi, te jedni ne bi smjeli isključivati druge. Ovim Pravilnikom nisu zajamčena gore navedena jamstva. Također je propušteno posebno regulirati postupak povodom pritužbi kao što je to učinjeno čl. 15. Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Odredba iz čl. 26. st. 3 predviđa kako je komunikacija između odvjetnika i državljana treće zemlje ograničena na način predviđen odredbama iz čl. 22. Naime, posjete se moraju najaviti najmanje dva dana ranije te da se mogu ograničiti ukoliko odvjetnik predstavlja opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje ili je "sklon nedoličnom ponašanju i kršenju pravnih propisa". Redovno, posjete traju najviše jedan sat. Također, policijski službenik je ovlašten prekinuti posjete ako se njome narušava sigurnost, red i mir u centru ili se tijekom posjete utvrdi da posjetitelj dolazi u drugačijem svojstvu nego što je najavljeno. Smatramo kako te odredbe ostavljaju prostor za nadzor policijskih službenika nad komunikacijom između odvjetnika i stranaka. Sloboda i neovisnost odvjetništva kao službe predstavlja ustavno jamstvo. Ovakvim restrikcijama krši se to ustavno jamstvo. Međunarodni standardi jamče pravo na odvjetnika osobama lišenim slobode koje podrazumijeva privatnu komunikaciju bez restrikcija i cenzorstva (Mandela Rules, Rule 119.2; A; Council of Europe, Recommendation Rec(2006)13 of the Committee of Ministers to member states, Recommendation 25;; European Measures of Detention of Asylum Seekers, Recommendation 16, CPT, 19th General Report of the CPT, 2009, para 81 and 82). Također, Zakon o izvršavanju kazne zatvora jamči neometani posjet odvjetnika (čl. 119. st. 2). Neopravdano je postavljati veća ograničenja u komunikaciji od onih predviđenih za zatvorenike. Odredba iz čl. 26. st. 3. ograničava mogućnost posjete u odnosu na organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava samo na one s kojima je sklopljen sporazum o suradnji. Takovo ograničenje je protuzakonito i protivno EU pravu jer Zakon o strancima u čl. 131. st 3. organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava jamči posjete prihvatnim centrima bez takvih ograničenja, a sve u skladu s Direktivom 2008/115/EC (čl. 16.) . | Primljeno na znanje | Članak 26. stavak 2. mijenja se i glas: „Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka državljanin treće zemlje može predati bilo kojem ovlaštenom službeniku koji ju je dužan predati rukovoditelju centra a koji će zatim ovlastiti osobu za poduzimanje daljnjih mjera i radnji zbog utvrđivanja osnovanosti navoda pritužbe. Pritužba se može predati i anonimno u zatvorenoj omotnici u za to posebno označeno i svim državljanima trećih zemalja dostupno mjesto u Centru, koja se potom neotvorena predaje rukovoditelju centra“. Također upućuje se na odredbu članka 21. stavka 2. ovoga Pravilnika, obzirom da stranci imaju mogućnost, putem telefonskih govornica, ostvariti kontakte sa vanjskim pritužbenim čimbenicima (odvjetnici, organizacije za zaštitu ljudskih prava i dr.), kao i na članak 131. stavak 3. Zakona o strancima. |
| 102 | Ured pučke pravobraniteljice | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 26. | Pučki pravobranitelj sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju i Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja ima ovlasti nenajavljenih obilazaka tijela i ustanova te pregleda prostorija u kojima se nalaze osobe lišenje slobode, slobodnog pristupa svim podacima o postupanju s osobama lišenim slobode, kao i razgovora s njima po slobodnom izboru i bez nazočnosti službenika tijela ili ustanove koju obilazi, te prema tome ne treba imati sklopljen ugovor o suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. | Primljeno na znanje | Člankom 26. stavkom 3. nisu ograničene nadzorne ovlasti pučkog pravobranitelja, obzirom su već propisane posebnim propisom. |
| 103 | KL | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 26. | Predlažem dodavanja stavka (3) koji će urediti vremensko razdoblje unutar kojeg je potrebno odgovoriti na pritužbu državljana treće zemlje na sljedeći način: "Na podnesenu pritužbu rukovoditelj centra će odgovoriti u roku od petnaest dana, a na jeziku razumljivom za državljana treće zemlje" | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbe članka 5. a Zakona o policiji. |
| 104 | Zemljani - Are You Syrious? | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | U dijelu "5. na opravdane i dozvoljene posjete" predlažemo brisanje riječi 'opravdane'. | Primljeno na znanje | Opravdane posjete će uvijek biti i dozvoljene. |
| 105 | Zemljani - Are You Syrious? | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Djeca državljani trećih zemalja trebaju imati omogućene uvjete koji podržavaju njihov razvoj i uvažavaju razvojno specifične potrebe i prava, poput primjerice prava na igru. Pritom smještaj u ovakve centre koji nisu primjereni za skupine poput djece i trudnica treba biti zadnje i iznimno rješenje. | Primljeno na znanje | Upućujemo na odredbu članka 138.b Zakonom o strancima, kojom je propisan smještaj maloljetnika i obitelji u centru. |
| 106 | Zemljani - Are You Syrious? | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Kako bi se državljani trećih zemalja ostvarili prava, potrebno je osigurati prijevod na jezik državljana trećih zemalja. U suprotnom je moguće da propisano pravo bude neostvarivo zbog onemogućene komunikacije. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 2. ovoga Pravilnika, kojom se propisuje da će se ovaj Pravilnik, osim na engleski i francuski, po potrebi prevesti i na druge jezike. |
| 107 | Zemljani - Are You Syrious? | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Molimo pojasniti u kojem smislu se državljanin treće zemlje može obratiti ovlaštenom državnom službeniku centra 'radi rješavanja svog slučaja'. | Djelomično prihvaćen | Članak 27. stavak 1. točka 1. mijenja se i glasi: „zatražiti stručnu pomoć ovlaštenih službenika radi rješavanja svoga statusa“. |
| 108 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Dodatno u stavku 1. točci 5. obrazložiti što predlagač smatra opravdanom posjetom, te točci 12, odredi što točno obuhvaća psihosocijalna skrb. | Primljeno na znanje | Ukazujemo na nužnost provjere protupravnih ponašanja posjetitelja u cilju zaštite državljana trećih zemalja. Tako se primjerice, neće krijumčaru dozvoliti posjeta osobi koju je krijumčarila i namjera takve posjete bi bila neopravdana. Psihosocijalna skrb je pojam koji obuhvaća cijeli spektar pružanja pomoći, od zadovoljenja osnovnih potreba do stručne psihološke podrške te se provodi na temelju individualnog pristupa. |
| 109 | Hrvatski pravni centar | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Predlažemo razmotriti formulaciju iz stavka 1. točke 5. jer nije jasno što se smatra opravdanom posjetom. Predlažemo da se pravo iz stavka 1., točke 12. „na psihosocijalnu i zdravstvenu skrb“, a u dijelu koji se odnosi na psihosocijalnu skrb uredi posebnim člankom Pravilnika te da se uredi što točno obuhvaća psihosocijalna skrb i je li time obuhvaćena psihološka pomoć. | Primljeno na znanje | Nužna je provjere protupravnih ponašanja posjetitelja u cilju zaštite državljana trećih zemalja. Tako se primjerice, neće dozvoliti krijumčaru posjeta osobi koju je krijumčarila i namjera takove posjete bi bila neopravdana. Opravdana posjeta će uvijek biti i dozvoljena. Pravo na psihosocijalnu skrb je pojam koji obuhvaća cijeli spektar pružanja pomoći, od zadovoljenja osnovnih potreba do stručne psihološke podrške te se provodi na temelju individualnog pristupa (odgovor kao na komentar broj 107). |
| 110 | Pravobranitelj za djecu RH | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 27. | Jednako kao i u prijedlogu i obrazloženju članka 22. predlažemo u članku 27. dodati odredbu prema kojoj djeca bez pratnje imaju pravo na besplatne telefonske pozive prema posebnom skrbniku. | Djelomično prihvaćen | Članak 21. stavak 1. mijenja se na način da mu se na kraju dodaje nova rečenica koja glasi: „Maloljetnik bez pratnje ima pravo na besplatne telefonske razgovore sa skrbnikom i pravnim zastupnikom.“ |
| 111 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 28. | Podržavamo prijedlog ISI: Potrebno je brisanje stavka 2. ili njegovu izmjenu na sljedeći način: "U cilju zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti, policijski službenici će uporabiti najblaže sredstvo prisile kojim se postiže cilj te neće upotrijebiti nesrazmjerna sredstva prisile, i to samo ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj." | Nije prihvaćen | Vezano uz odredbu članka 28. stavka 2. ovoga Pravilnika, ukazujemo na članak 82 i 83. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kojim je propisano poštivanje načela razmjernosti i postupnosti. |
| 112 | Centar za mirovne studije | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 28. | Odredba iz čl. 28. st. 1. t. 7 . brani vrijeđanje i omalovažavanje na temelju 4 osnove. Smatramo kako treba listu osnova proširiti na sve osnove iz članka 3. ovog Pravilnika U ovakvom obliku se može zaključiti da je dozvoljeno vrijeđanje na osnovi, primjerice, seksualne orijentacije. | Djelomično prihvaćen | Članak 28. stavak 1. točka 7. mijenja se i glasi: „vrijeđati i omalovažavati na osnovi rasne, vjerske, nacionalne, političke i druge pripadnosti,“ |
| 113 | Isusovačka služba za izbjeglice | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 28. | Budući da se policijski službenici u svom postupanju moraju pridržavati ovlasti koje imaju temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, i ovlast uporabe sredstava prisile detaljno je propisana istim zakonom. Zato predlažemo brisanje stavka 2. ili njegovu izmjenu na sljedeći način: "U cilju zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti, policijski službenici će uporabiti najblaže sredstvo prisile kojim se postiže cilj te neće uporabiti sredstva prisile u mjeri većoj od nužne za ostvarenje svrhe postupanja, i to samo ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj." | Nije prihvaćen | Vezano uz odredbu članka 28. stavka 2. ovoga Pravilnika, ukazujemo na članak 82 i 83. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kojim je propisano poštivanje načela razmjernosti postupnosti. |
| 114 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | XII. OBVEZE, PRAVA I ZABRANE, Članak 28. | U točki 5. predlažemo dodati „i bez odjeće“. U točki 13. predlažemo navesti: „kućnih ljubimaca i drugih životinja“ | Djelomično prihvaćen | Članak 28. stavak 1. točka 13. mijenja se i glasi: „dovođenje kućnih ljubimaca i drugih životinja u prostorije centra.“ |
| 115 | Roditelji u akciji - Roda | XIII. PRETRAGA OSOBA I PROSTORIJA , Članak 29. | Pretragu osoba, i standardnu (ne podrazumijeva skidanje odjeće sa osobe) i detaljnu (podrazumijeva skidanje odjeće s osobe) smije obaviti samo osoba istog spola koja je prošla odgovarajuću obuku. Osoba suprotnoga spola ne smije biti prisutna u prostoriji u kojoj se osoba pretražuje. Pretragu intimnih dijelova tijela smije obaviti samo liječnik. Ako je, iznimno, potrebno obaviti standardnu ili detaljnu pretragu djece predškolskoga uzrast, tada uz dijete treba biti prisutan skrbnik, a pretragu treba obaviti ženska osoba. (to je standard u hrvatskim i europskim zatvorima i kaznionicama) Ako je, iznimno, potrebno napraviti detaljnu pretragu dojenčeta ili djeteta do 3 godine, tada skrbnik, a ne policijski službenik, razodijeva i odijeva dijete. (to je standard u hrvatskim i europskim zatvorima i kaznionicama). | Djelomično prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 136. Zakona o strancima te napominjemo da je izmijenjena odredba članka 7. stavak 1. ovoga Pravilnika na način da glasi: „Pretragu obavlja policijski službenik istog spola na način da se ne vrijeđa dostojanstvo i osobni integritet državljanina treće zemlje“. |
| 116 | Centar za žene žrtve rata -ROSA | XIII. PRETRAGA OSOBA I PROSTORIJA , Članak 29. | Potrebno je dodatno proširiti ovaj članak s tekstom: Pretragu osobe može obaviti samo osoba istoga spola. Unutarnju pretragu osobe može napraviti isključivo liječnik. | Djelomično prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 136. Zakona o strancima te napominjemo da je izmijenjena odredba članka 7. stavak 1. ovoga Pravilnika na način da glasi: „Pretragu obavlja policijski službenik istog spola na način da se ne vrijeđa dostojanstvo i osobni integritet državljanina treće zemlje“. |
| 117 | Centar za mirovne studije | XIII. PRETRAGA OSOBA I PROSTORIJA , Članak 29. | Zakon o izdržavanju kazne zatvora predviđa posebna jamstva vezana uz pretragu osoba. Tako pretragu osobe može obaviti samo osoba istoga spola. Unutarnju pretragu osobe može napraviti isključivo liječnik. Pretraga osobe ne smije se koristiti kao sredstvo ponižavanja. | Djelomično prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 136. Zakona o strancima kao i na odredbu članka 7. stavak 1. ovoga Pravilnika koji je mijenjani glasi: „Pretragu obavlja policijski službenik istog spola na način da se ne vrijeđa dostojanstvo i osobni integritet državljanina treće zemlje“. |
| 118 | Pravobranitelj za djecu RH | XIII. PRETRAGA OSOBA I PROSTORIJA , Članak 29. | Predlažemo proširiti prvi stavak na način da se na kraju stavka doda rečenica: Posebno treba voditi računa o najboljem interesu prisutne djece. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odredbu članka 136. Zakona o strancima kao i na odredbu članka 7. stavak 1. ovoga Pravilnika koji je mijenjani glasi: „Pretragu obavlja policijski službenik istog spola na način da se ne vrijeđa dostojanstvo i osobni integritet državljanina treće zemlje“. Pretraga se uvijek obavlja s posebnom pozornošću, izdvojeno od drugih osoba, osobito od nazočnosti ranjivih skupina u koju spadaju i djeca. |
| 119 | Roditelji u akciji - Roda | XIV. PRESTANAK BORAVKA U CENTRU , Članak 30. | U stavak 2. dodati izuzeće od plaćanja boravka za maloljetnu djecu. | Nije prihvaćen | Rješenjem o načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja (NN 66/13)određeno je da se troškovi djeci do 14 godina ne naplaćuju bez obzira imaju li pratnju ili ne dok se maloljetnicima (od 14 – 18 godina) potvrda o naplati troškova izdaje uz supotpis skrbnika. |
| 120 | Centar za nestalu i zlostavljanu djecu | XIV. PRESTANAK BORAVKA U CENTRU , Članak 30. | Predlažemo istaknuti kako za dijete bez pratnje troškovi padaju na teret državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Rješenjem o načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja (NN 66/13)određeno je da se troškovi djeci do 14 godina ne naplaćuju bez obzira imaju li pratnju ili ne dok se maloljetnicima (od 14 – 18 godina) potvrda o naplati troškova izdaje uz supotpis skrbnika. Također napominjemo da ukoliko stranci nemaju novčanih sredstava troškovi i onako padaju na teret državnog proračuna |