Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GEMINI-ZAGREB D.O.O., BOŠKOVIĆEVA 7, ZAGREB PRAVILNIK Članak 4. stavak b) predlažemo da se kontrola vrši nasumično, jednom u 8 godina, naime kada je nasad osnovan i to je potvrđeno od Nadzornog tijela, na njemu je potrebno održavanje i interes je pojedinca da isti napreduje Članak 7. Smatramo da proizvođači ne bi trebali snositi troškove stručnog nadzora, naime ako KKO uđu u sustav državnih potpora, time bi poizvođači KKO bili degradirani u odnosu na OPG i poljoprivredne proizvođače, jer isti nemaju troškova nadzora Nije prihvaćen Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji ("Narodne novine" br. 15/2018) člankom 9. propisno je da se stručni nadzor obavlja najmanje jednom godišnje. S obzirom da je Zakon propisao navedenu odredbu podzakonskim aktom nije dopuštena izmjena zakonskih odredbi. Nadalje vodeći računa da je za osnivanje nasada moguće koristiti strane brzorastuće vrste, obveza o provedbi stručnog nadzora jednom godišnjem tijekom vegetacije predstavlja minimum kojim se osigurava prevencija i zaštita protiv pojave raznih bolesti i štetnika te zapuštanja površina i nekontroliranog širenja pojedinih vrsta na ostale poljoprivredne i šumske površine. Uzgoj kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednim tlima predstavlja svojevrsnu novu agrošumarsku praksu, kako kod šumoposjednika tako i kod poljoprivrednih proizvođača. Zato je cilj stručnog nadzora kontinuirano praćenje pravilne uzgojne prakse koja ima izuzetno važnu obvezu zaštite okoliša. Upravo zato se potpore za uzgoj kultura ostvaruju u okviru Zelenih plaćanja na Ekološki značajnim površinama, dok se s druge strane za uzgoj kukuruza kao jedne od najzastupljenijih ratarskih kultura ostvaruju osnovna plaćanja. Cjenik stručnog nadzora temeljit će se na jedinici površine na kojoj se uzgajaju, međutim trošak nadzora neće imati za cilj nepotrebno financijsko opterećenje proizvođača.
2 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIK, II. STRUČNI NADZOR Mišljenja smo da je nepotrebno vršiti nadzor svake godine pa i češće kako se to definira člankom 4. Predlažemo da se uspostavi odnosno vrši kontrola prilikom uspostave nasada te potom periodički, 4 puta tijekom trajanja nasada. Nadalje uz ograničavanje tipa tla na kojem je moguće saditi kulture kratkih ophodnji, smatramo da je prekomjerni stručni nadzor dodatno opterećenje prema uzgajivačima. Podržavamo provoditi povremene kontrole uzgoja i pružati uzgajivačima savjete na njihove upite, a da ih se pri tome dodatno ne opterećuje prekomjernima nametima stručnog nadzora. Da li je ovakva praksa kontrole standard i za ostale poljoprivredne kulture, primjerice kukuruz? Nije poznato kako će biti definirana cijena, odnosno trošak stručnog nadzora. Da li po izlazu na teren, po hektaru, broju sadnih jedinki? U slučaju komercijalnog uzgoja, primjerice na 10 000 ha, ukoliko je trošak nadzora po ha, lako se dolazi do vrlo viskoih iznosa nadzora, koji će zasigurno demotivirati ulazak gospodarskih subjekata u proizvodnju ovih kultura te se samim tim narušava ekonomika uzgoja. Nije prihvaćen Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji ("Narodne novine" br. 15/2018) člankom 9. propisno je da se stručni nadzor obavlja najmanje jednom godišnje. S obzirom da je Zakon propisao navedenu odredbu podzakonskim aktom nije dopuštena izmjena zakonskih odredbi. Nadalje vodeći računa da je za osnivanje nasada moguće koristiti strane brzorastuće vrste, obveza o provedbi stručnog nadzora jednom godišnjem tijekom vegetacije predstavlja minimum kojim se osigurava prevencija i zaštita protiv pojave raznih bolesti i štetnika te zapuštanja površina i nekontroliranog širenja pojedinih vrsta na ostale poljoprivredne i šumske površine. Uzgoj kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednim tlima predstavlja novu agrošumarsku praksu, kako kod šumoposjednika tako i kod poljoprivrednih proizvođača. Zato je cilj stručnog nadzora kontinuirano praćenje pravilne uzgojne prakse koja ima izuzetno važnu obvezu zaštite okoliša. Upravo zato se potpore za uzgoj kultura ostvaruju u okviru Zelenih plaćanja na Ekološki značajnim površinama, dok se s druge strane za uzgoj kukuruza kao jedne od najzastupljenijih ratarskih kultura ostvaruju osnovna plaćanja. Cjenik stručnog nadzora temeljit će se na jedinici površine na kojoj se uzgajaju, međutim naknada za pokrivanje troškova nadzora neće imati za cilj nepotrebno financijsko opterećenje proizvođača te će biti određena sukladno dosadašnjim iskustvima provedbe stručnog nadzora u poljoprivrednoj proizvodnji.