Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o porezu na promet nekretnina

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Božica Horvat PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA Zaključak da ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine nije utjecalo na odluke kupaca o kupnji nekretnina treba uzeti s velikim oprezom ili ga je potrebno potkrijepiti dodatnim dokazima vezanim za broj osoba koji kupuje prvu nekretninu u 2017. godini. Pad broja poreznih obveznika za 4,85% u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu mora se smatrati značajnim čak i neovisno o tome što je njihov ukupan broj veći od onoga iz 2015. godine jer se taj pad događa u uvjetima gospodarskog rasta i ubrzanog pada nezaposlenosti odnosno u uvjetima koji bi teoretski trebali voditi prema povećanoj potražnji za nekretninama. Smanjenje broja poreznih obveznika u 2017. godini nikako se ne može pripisati isključivo povećanoj potražnji za prvim nekretninama krajem 2016. godine. Naime, prema tablici koju ste objavili, u 2015. godini oslobođenje od plaćanja poreza za prvu nekretninu koristilo je 9.130 obveznika, dok je u 2016. godini isto oslobođenje koristilo 12.320 poreznih obveznika. Riječ je o porastu od 3.190 obveznika koji bi se teoretski mogao pripisati žurnoj kupnji nekretnine krajem 2016. godine umjesto čekanja 2017. godine. U 2017. se ne bilježi pad samo za tih 3-4 tisuće obveznika kao što bi se očekivalo, već ukupan broj poreznih obveznika koji su kupili nekretninu pada za čak 12 tisuća (s 254 tisuće u 2017. na 242 tisuće u 2016. godini) i to unatoč tome što je stopa poreza smanjena s 5 na 4%. Navedeno je da je temeljem Zakona o subvencioniranju stambenih kredita u 2017. godini odobreno 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita. Usporedi li se ovaj broj s 9.130 osoba koje su u 2015. godini ostvarile pravo na oslobođenje od plaćanja poreza vidljivo je da je broj građana koji je u 2017. godini mogao ostvariti određene povlastice pri kupnji prve nekretnine smanjen za gotovo 7.000 (odnosno oko 75%) u odnosu na 2015. godinu. (Usporedba s 2016. dala bi drastičnije podatke, ali zbog poreznih promjena početkom 2017. ne bismo ju mogli smatrati objektivnom.) Iako je izmjenama zakonodavnog okvira prekinuta diskriminacija onih koji su na nekretnine plaćali porez na dodanu vrijednost, uvedena je potencijala nova osnova za diskriminaciju ovisno o tome kupuje li netko prvu nekretninu stambenim kreditom ili iz drugih sredstava. U nekim je slučajevima taj pristup opravdan, međutim postojeće zakonodavno rješenje ne nudi nikakve poticaje/olakšice za osobe koje nisu imale stalno zaposlenje te su novac za prvu nekretninu prikupljale u višegodišnjem periodu obavljajući različite prekarne poslove (bilo zbog uvjeta na tržištu rada ili zbog zanimanja u kojima su takvi poslovi uobičajeni) kao ni za osobe koje do sredstava za prvu nekretninu mogu doći uz pomoć roditelja/rodbine ili prodajom neke druge imovine da bi kupili nekretninu i sl. Za takve osobe uvjeti kupnje prve nekretnine svakako su novim rješenjem otežani te bi njihov interes za kupnju nekretnine mogao biti smanjen. Uzimajući u obzir da je Hrvatska pri vrhu EU ljestvice udjela mladih ljudi koji ostaju živjeti s roditeljima te da kupnja nekretnine može imati značajnu ulogu u usporavanju iseljavanja, predlažem da se ovo pitanje detaljnije razmotri kod izrade budućih rješenja te da se razmotri mogućnost drugih olakšica za osobe koje prvu nekretninu ne kupuju putem stambenog kredita (pod određenim uvjetima vezanima za cijenu i veličinu nekretnine poštujući princip racionalnog postupanja s proračunskim novcem) kako bi im se nadoknadila otežana kupovina koja je posljedica ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine. Primljeno na znanje Smanjenje broja obveznika poreza na promet nekretnina u 2017. u odnosu na 2016. za 4,85% ne može se pripisati isključivo ukidanju olakšice za kupnju prve nekretnine. Naime, na tržište nekretnina utječe niz čimbenika kao što su: demografski trendovi, kretanje agregatnog dohotka stanovništva, tržišni uvjeti financiranja, cijene nekretnina u odnosu na trošak gradnje nekretnina, cijene nekretnina u odnosu na cijene najma, cijene nekretnina u odnosu na neto raspoloživi dohodak i sl. Iako se broj obveznika poreza na promet nekretnina u 2017. smanjio u odnosu na broj obveznika poreza na promet nekretnina u 2016., napominjemo da je broj obveznika poreza na promet nekretnina u 2017. i dalje bio veći od broja obveznika poreza na promet nekretnina u 2015. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje je, stupanjem na snagu Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 116/15.), ukinuto s ciljem pravednijeg oporezivanja i izbjegavanja daljnjeg nejednakog postupanja u odnosu na građane koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine na koju se plaća porez na dodanu vrijednost i koji tog poreza ne mogu biti oslobođeni. Kao kompenzacijska mjera svim poreznim obveznicima smanjena je stopa poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Navedena stopa poreza na promet nekretnina plaća se na sve promete nekretnina oporezive porezom na promet nekretnina, neovisno o načinu i uvjetima stjecanja nekretnine. Ponovno uvođenje navedenog oslobođenja ne bi dovelo do postizanja nekih od osnovnih ciljeva porezne reforme (izgradnja socijalno pravednijeg i jednostavnijeg poreznog sustava) nego do ponovne diskriminacije dijela građana koji vlastito stambeno pitanje rješavaju kupnjom nekretnine koja je u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Prijedlog da se razmotri mogućnost olakšice za građane koje prvu nekretninu ne kupuju putem stambenog kredita kako isti ne bi bili diskriminirani u odnosu na građane koji imaju mogućnost doći do stambenog kredita nije relevantan za ovaj dokument.