Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gabriela Banić IV. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 46. U čl. 46. umjesto "jedne godine" trebalo bi pisati "pet godina". Nije prihvaćen Podnositelj komentara nije naveo niti obrazložilo razloge za produženje roka sa jedne godine na čak pet godina.
2 Gabriela Banić IV. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 45. U članku 45. st. (1) potrebno je rok produžiti na pet godina. Nije prihvaćen Podnositelj komentara nije naveo niti obrazložilo razloge za produženje roka sa jedne godine na čak pet godina.
3 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 43. U stavku 1. umjesto 50.000 staviti 120.000 kuna. Postoji osigurač da se kazna primjereno određuje prema visini plaće kroz ovaj dio: obustava ne smije prelaziti polovinu neto plaće. Nije prihvaćen Smatra se da je utvrđeni iznos od 50.000,00 kuna primjeren i adekvatan za ovu vrstu sankcije. Posebice iz razloga što sukob interesa nije kazneno djelo.
4 Gabriela Banić III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 42. Predlaže se dodati u čl. 42. st. 2. koji glasi: "Opomena se objavljuje u Narodnim novinama" Nije prihvaćen Nepotrebno, budući da je člankom 37. stavkom 7. Zakona propisano da se odluke Povjerenstva objavljuju na mrežnim stranicama Povjerenstva.
5 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 41. U članku 41. stavku 2. treba dodati i sankcioniranje po novopredloženom članku vezano za zabrane poslovanja poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela. Nije prihvaćen Članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu obveznici primjene ovog Zakona.
6 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 41. U članku 41. stavku 2. iza riječi: „članka 18. stavaka 1. i 4.“ predlažemo dodati riječi: „članka 19. stavka 1.“. Obrazloženje Člankom 19. stavkom 2. propisano je da Povjerenstvo može pokrenuti postupak protiv dužnosnika ukoliko postupi protivno odredbi stavka 1. istog članka, odnosno ukoliko ne prijavi nadležnim tijelima da mu je ponuđen dar ili kakva druga korist povezana s obnašanjem javne dužnosti. S obzirom da je propisana mogućnost pokretanja postupka, potrebno je propisati i mogućnost izricanja sankcije u slučaju da se u postupku utvrdi da je došlo do povrede navedene odredbe Zakona. Prihvaćen Prihvaćeno na predloženi način.
7 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 40. U stavku 2. treba precizirati tko donosi to rješenje? Nije prihvaćen S obzirom da je predstojnik Ureda Povjerenstva državni službenik na istog se primjenjuje propis koji se odnosi na državne službenike, nepotrebno je i suvišno ovim Zakonom propisivati tko donosi rješenje o rasporedu.
8 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 38. U članku 38. treba ispraviti stavak 2. na način da ovako stoji: Ukoliko dužnosnik obnaša drugu javnu dužnost iz članka 3. ovog Zakona, postupak koji je pokrenut sukladno stavku 1. ovog članka se može nastaviti do donošenja odluke. Nije prihvaćen Predloženo ne pridonosi u bitnom kvaliteti predmetne odredbe.
9 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 38. U članku 38. stavak 1. treba izbaciti: Povjerenstvo može voditi postupak protiv dužnosnika najduže 18 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti. Objašnjenje: radi se o štetnom i nepotrebnom administrativnom ograničavanju rada Povjerenstva u već pokrenutim postupcima. Eventualno se može ograničiti pokretanje postupaka na do godinu dana nakon isteka roka trajanja ograničenja iz čl 20. Nije prihvaćen Radi primjene načela pravne sigurnosti i zaštite prava pojedinaca, vrijeme vođenja postupka potrebno je ograničiti.
10 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 37. U stavku 1. treba izbaciti izbaciti "Obavijest o otvaranju predmeta Povjerenstvo je dužno dostaviti dužnosniku", jer je dužnosnik ionako dobiva nakon što se objavi dnevni red za sjednicu na kojoj se donesi odluka o pokretanju/nepokretanju postupka. Dužnosnika se može eventualno obavijestiti ali samo pet dana prije sjednice o dnevnom redu, na kojoj se odlučuje o pokretanju ili nepokretanju postupka protiv njega/nje. Uvođenje obveze obavještavanja dužnosnika već u trenutku otvaranja predmeta narušava objektivnost i nepristranost provođenja postupka te bitno umanjuje šanse utvrđivanja počinjenih povreda. Nije prihvaćen Postupci koji vodi Povjerenstvo nisu tajni postupci te pravo dužnosnika kao i svakog građanina da bude upoznat s mogućim pokretanjem postupka protiv njega. Nadalje, u odnosu na otvaranja predmeta i poduzimanja radnje smatra se da se otvaranje predmeta prva radnja koje poduzima povjerenstvo temeljem članka 37. stavka 1. Zakona.
11 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 37. U stavku 1. umjesto otvoriti predmet treba staviti: poduzeti radnju. Naime, kako znati da je vjerodostojna prijava ako se ne pokrene radnja? Postoje elektronski upisnici. Tendencija je da sve prijave budu u e-upisniku kako bi se izbjegla mogućnost da se arbitrarno određuje oko čega se poduzima radnja. Ako se predmet otvara samo povodom vjerodostojnih prijava, tko i na temelju kojih kriterija i u kojem trenutku, ocjenjuje vjerodostojnost i osnovanost neke prijave? Način na koji je ova odredba sročena otvara mogućnost zlouporabama u pravcu odbacivanja prijava i to mimo javnih sjednica, na način da se podneseno pismeno nikada niti ne evidentira u sustavu. Nije prihvaćen Budući da je člankom 37. stavkom 1. Zakona propisano da se predmet otvara temeljem prijave, ali i u slučajevima kada Povjerenstvo raspolaže saznanjima iz bilo kojeg drugog izvora kao i na osobni zahtjev dužnosnika nije moguće da Povjerenstvo ne odluči o pokretanju postupak u roku od 30 dana od dana otvaranja predmeta.
12 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 37. Predlažemo da u stavku 2. umjesto u roku 30 dana od otvaranja predmeta - bude u roku od 30 dana od zaprimanja prijave povjerenstvo će poduzeti prvu radnju. Jer ako ostane rok od 30 dana za pokretanje ili nepokretanje postupka može se dogoditi da se predmet ne pokrene jer se unutar 30 dana neće pribaviti dokumentacija koja potvrđuje osnovanost i vjerodostojnost prijave. Nije prihvaćen Budući da je člankom 37. stavkom 1. Zakona propisano da se predmet otvara temeljem prijave, ali i u slučajevima kada Povjerenstvo raspolaže saznanjima iz bilo kojeg drugog izvora kao i na osobni zahtjev dužnosnika nije moguće da Povjerenstvo ne odluči o pokretanju postupak u roku od 30 dana od dana otvaranja predmeta.
13 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 37. Uz članak 37. Povjerenstvo predlaže da se umjesto citiranog članka sistematiziraju dvije odredbe koje glase: „Članak 37. Povjerenstvo može pokrenuti postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika. O pokretanju ili nepokretanju postupka, Povjerenstvo donosi pisanu odluku. Povjerenstvo je dužno izvijestiti podnositelja prijave o svojoj odluci. Povjerenstvo obvezno pokreće postupak iz svoje nadležnosti na osobni zahtjev dužnosnika. Povjerenstvo će nakon otvaranja predmeta na primjeren način o tome obavijestiti dužnosnika. Povjerenstvo će o pokretanju postupka iz stavka 1. ovog članka izvijestiti dužnosnika te obvezno zatražiti njegovo očitovanje o navodima prijave koje je dužnosnik dužan dostaviti Povjerenstvu u roku od 15 dana od primitka pisanog zahtjeva. Podnositelju prijave iz stavka 1. ovog članka jamči se zaštita anonimnosti. Povjerenstvo ima pravo pribaviti činjenice i dokaze djelovanjem drugih tijela javne vlasti. Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužne su bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti zatražene obavijesti i dokaze. Osim kad je Zakonom drugačije propisano, postupak pred Povjerenstvom, osim postupka glasovanja, otvoren je za javnost. Konačne rezultate provedenog postupka Povjerenstvo je dužno javno obznaniti. Odluke Povjerenstva moraju biti obrazložene. Odluke Povjerenstva objavljuju se na internetskim stranicama Povjerenstva. Članak 38. Povjerenstvo je dužno u roku od 30 dana od dana otvaranja predmeta poduzeti radnju u predmetu, odnosno donijeti odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka. Povjerenstvo može pokrenuti postupak protiv dužnosnika najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti. Povjerenstvo može voditi postupak protiv dužnosnika najduže 18 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti. Ograničenja iz prethodnog stavka ne odnose se na dužnosnika koji nakon prestanka obnašanja javne dužnosti u odnosu na koju je počinio povredu ovog Zakona, obnaša drugu javnu dužnost iz članka 3. ovog Zakona.“ Obrazloženje: Povjerenstvo otvara predmet odmah po zaprimanju prijave te ako utvrdi da je prijava vjerodostojna, osnovana i neanonimna donosi odluku o pokretanju postupka, a u suprotnom odluku o nepokretanju postupka. Utvrđivanju vjerodostojnosti i osnovanosti prijave ne može se pristupiti ukoliko predmet prethodno nije otvoren. Svaka zaprimljena prijava se urudžbira te je samim time predmet već otvoren. Također Povjerenstvo ističe da je rok od 30 dana od dana otvaranja predmeta za donošenje odluke prekratak. Naime, u složenim predmetima kada Povjerenstvo traži i čeka) očitovanja drugih tijela nerealno je očekivati da će u navedenom roku Povjerenstvo uspjeti obraditi predmet u onoj mjeri potrebnoj za donošenje odluke. Stoga, izričaj članka 37. u predloženom sadržaju držimo nedovoljno preciznim te smatramo da je postupak pred Povjerenstvom potrebno urediti na predloženi način. Nije prihvaćen Predložene izmjene ne pridonose poboljšanju kvalitete odredbe, a time ni kvaliteti postupka pred Povjerenstvom. Nadalje, predloženim izmjenama nisu uzeta u obzir stajališta Ustavnog suda izražena u Odluci i Rješenju, Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012. Vezano uz predloženi stavak 1. smatra se da rješenje prema kojem Povjerenstvo može odlučiti hoće li ili ne otvoriti predmet je manje kvalitetno od predloženog ovim Zakonom, a prema kojem je Povjerenstvo dužno otvoriti predmet. Vezano uz predloženi stavak 2. nejasno je zašto bi Povjerenstvo bilo obvezno pokrenuti postupak po zahtjevu dužnosnika a ne bi bilo obvezno pokrenuti postupak u ostalim slučajevima navedenim u stavku 1. predloženog članka. U predloženom stavku 3. nejasna je razlika između radnji otvaranja predmeta i pokretanja postupka iz predloženih stavaka 1. i 2. predloženog članka. Vezano uz predloženi stavak 6. prema kojem Povjerenstvo ima pravo pribaviti činjenice i dokaze djelovanjem drugih tijela javne vlasti, u gore navedenoj Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske istaknuto je da je riječi: „pribaviti činjenice i dokaze“ u budućim izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, nužno zamijeniti drugim odgovarajućim riječima (primjerice, mjerodavne podatke, obavijesti).
14 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 33. U stavku 2. predlažemo izbaciti mogućnost reizbora. GONG se zalaže se za produljenje mandata ali bez mogućnosti reizbora. Nije prihvaćen Predlagatelj nije obrazložio razloge za primjenu takvog rješenja.
15 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 33. U stavku 1. predlažemo da se biraju na sedam godina. Nije prihvaćen Predlagatelj nije obrazložio razloge za primjenu takvog rješenja.
16 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 31. Treba izbaciti stavak 2. kod članka 31. - zbog mogućnosti blokade donošenja odluka u slučaju sukoba sa čl. 30 st. 9. Nije prihvaćen Komentar nejasan.
17 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 30. U članku 30. stavak 6. i 7. treba stajati: umjesto u pravilu "od najmanje dvostruko više". Nije prihvaćen Prihvaćanjem predloženog onemogućio bi se u potpunosti izbor članova Povjerenstva u slučaju da se na javni poziv ne javi najmanje dvostruko veći broj kandidata. Navedeno bi moglo dovesti do nemogućnosti rada toga tijela.
18 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 28. U članku 28. stavak 1. alinea 2. treba dodati: ustrojavanje i vođenje brige o svim registrima definiranim ovim zakonom. U alineji 3. dodati: jamči zaštitu anonimnosti pondositelja prijava. Nije prihvaćen Nepotrebno, budući da je u članku 12. stavku 2. Zakona propisano da Povjerenstvo ustrojava, vodi i ažurira predmetne registre, a što uključuje i predloženo. Nepotrebno, isto je propisano u članku 37. stavku 4. Zakona.
19 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 27. Trebalo bi definirati u postotku koliki dio proračuna bi se odnosio na rad Povjerenstva. Tako izvršna vlast ne bi mogla biti u mogućnosti poticati ili ne poticati rad povjerenstva, što bi ojačalo neovisnost rada. Nije prihvaćen Nije spojivo s propisanom metodologijom donošenja i određivanja državnog proračuna.
20 Gong III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA, Članak 26. U čl. 26 stavku 4. umjesto pet, mandat bi trebao trajati sedam godina bez mogućnosti reizbora jer ona otupljuje oštricu rada. Nije prihvaćen Dosadašnje iskustvo iz rada Povjerenstva ne ukazuje da bi mandat u trajanju od sedam godina bez mogućnosti reizbora bio od bitnog utjecaja na kvalitetu rada tog tijela.
21 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 25. U članku 25. stavku 1. umjesto "ukloni nedostatke i nepravilnosti u izvješću" treba stajati: Povjerenstvo će pokrenuti postupak. Nije prihvaćen Prihvaćanjem predloženog Povjerenstvo bi bilo obvezno pokretati postupke i u slučajevima ne namjernih i banalnih pogrešaka u izradi Izvješća o imovinskom stanju.
22 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 25. Predlažemo da se stavci 1.i 2. citiranog članka zamijene važećim člancima 26. i 27. Obrazloženje Predloženim člankom onemogućuje se pokretanje postupka i izricanje sankcije dužnosnicima koji svjesno izbjegavaju obvezu točnog, istinitog i potpunog prikazivanja podataka o svojoj imovini. Naime, predloženom odredbom dužnosnicima se daje mogućnost da u dodatnom roku uklone nedostatke, odnosno nadopune svoje izvješće o imovinskom stanju te ukoliko to učine Povjerenstvo protiv istih neće moći pokrenuti postupak. Postupak redovite provjere propisan na predloženi način gubi svoju svrhu. Nije prihvaćen Članci 26. i 27. važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa bili su predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, te su isti u dijelu odredbi ukinuti. Člankom 25. ovog Zakona, izvršeno je usklađivanje s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda, Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012.
23 HRVOJE ŠIMIĆ II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 21. izmijeniti stavak 1. - pogreška u izrazu Povjerenstvo provjerava izvršenje obveze podnošenja Prihvaćen Prihvaća se na predloženi način.
24 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 20. U članku 20. stavak 5. treba maknuti cijeli drugi podstavak koji počinje: -u slučaju imenovanja ili izbora ili zasnivanja radnog odnosa s tijelom javne vlasti... Nije prihvaćen Podnositelj komentara nije naveo niti obrazložio razloge brisanja odredbe.
25 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 20. U članku 20. stavak 1. treba dodati i okolnosti slične ugovoru o radu, poput pružanja konzultantskih usluga npr. većinom jednog pravnoj osobi. Nije prihvaćen Predloženim iz komentara dužnosnicima bi se onemogućilo obavljanje bilo kakvog posla godinu dana nakon prestanka obavljanja javne dužnosti, a čime bi se nepotrebno ugrožavala njihova egzistencija te zbog profesionalne neaktivnosti umanjivale radne i stručne sposobnosti.
26 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 20. U članak 20. stavak 3. treba dodati čl.16. i novopredloženi članak koji se odnosi na zabranu stupanja poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela JLRS u poslovni odnos s tijelom u kojem obnašaju dužnost. Nije prihvaćen Dodavanjem članka 16. u stavak 3. članka 20. Zakona, praktično bi se onemogućilo osobama koje su prije obnašanja javne dužnosti obavljale poslove članova upravnih tijela i nadzornih odbora da se po prestanku obnašanja javne dužnosti vrate na svoja radna mjesta. Time bi se destimuliralo osobe koje imaju manager-ska znanja i iskustva stečena u gospodarstvu i privatnom sektoru da ista prenesu u javni sektor.
27 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 20. Članak 20. predloženog Zakona predlažemo propisati na sljedeći način: „Dužnosnik tijekom obnašanja dužnosti, kao i u razdoblju od jedne godine od dana prestanka obnašanja dužnosti, ne smije bez natječaja stupiti u radni odnos u tijelo u kojem je obnašao javnu dužnost, te u trgovačka društva i druge pravne osobe koje su u vlasništvu tijela u kojem je obnašao dužnost, odnosno koja su obuhvaćena njegovim djelokrugom rada i nadležnosti. Dužnosnik u roku od jedne godine nakon prestanka obnašanja dužnosti ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost. Ograničenje iz stavka 1. i 2. ovog članka ne odnosi se na dužnosnike koji se nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, vraćaju na isto ili na drugo odgovarajuće radno mjesto na kojem su radili prije stupanja na dužnost, sukladno prethodno sklopljenom sporazumu s poslodavcem. Pravna osoba iz stavka 1. i 2. ovog članka ne smije imenovati ili izabrati na dužnost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti protivno odredbama ovog članka. Obveze koje za dužnosnika proizlaze iz članka 7., 8., 9., 16. i 17. ovog Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Obveza iz stavka 5. ovog članka, u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona primjenjuju se razmjerno propisanim pravima dužnosnika na naknadu nakon prestanka obnašanja dužnosti. Obveze iz stavka 5. ovog članka, u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona ne odnosi se na dužnosnike koji imaju većinski udio u vlasništvu u poslovnim subjektima. Obveze iz stavka 5. ovog članka u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona ne odnose se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. Odredba stavka 8. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U slučaju iz stavka 2. ovog članka Povjerenstvo će na zahtjev dužnosnika pokrenuti postupak utvrđivanja sukoba interesa, te ukoliko iz okolnosti konkretnog slučaja utvrdi da ne postoji sukob interesa, dužnosnik smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos iz stavka 2. ovog članka. Kad Povjerenstvo utvrdi povredu odredaba iz stavka 1., 2., 4. i 5. ovog članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.“ Obrazloženje Povjerenstvo ističe da propisivanje „perioda hlađenja“ nakon obnašanja dužnosti predstavlja međunarodno priznati standard kojim se otklanja sumnja da se javna dužnost koristila u svrhu postizanja osobnog probitka tijekom i nakon mandata (zapošljavanje dužnosnika u tijelima javne vlasti nakon prestanka mandata). Nije prihvaćen Vezano uz stavak 1. predložene izmjene nejasno je na koji način sudjelovanje dužnosnika u natječaju za radno mjesto eliminira mogući sukob interesa, budući da je natječaj samo jedan od mogućih odabira kandidata za radno mjesto. Vezano uz stavak 3., predložena odredba je sadržajno ista odredbi stavka 5. postavka 1. ovog Zakona. U odnosu na predložene stavke 6., 7., 8. i 9. nerazumljiva je veza između obveza dužnosnika propisanih tim stavcima i članka 14. Zakona (Primanje darova). U odnosu na predloženi stavak 10., a vezano uz Odluku i Rješenje Ustavnog suda, Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012, smatra se neprihvatljivim proširenje ovlasti Povjerenstva na način da ono svojim odlukama daje posebna odobrenja dužnosnicima za postupanja koja su protivna ovom Zakonu. Takvo rješenje bilo bi suprotno osnovnoj namjeni i svrsi ovog Zakona te bi u praksi moglo dovesti do ukinuća instituta „perioda hlađenja“.
28 HRVOJE ŠIMIĆ II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 20. ispraviti tekst stavak 1. Dužnosnik u razdobolju od jedne godine nakon prestanka obnašanja dužnosti , ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu s tijelom u kojem je obnašao dužnost ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost. stavak 2. treba brisati - u neskladu sa člankom 50. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske kojom je određeno da se poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Nije prihvaćen Predloženi ispravak ne doprinosi kvaliteti odredbe. Odredba iz stavka 2. ovog Zakona identična je odredbi iz sada važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Pri tome, ističe se da je Ustavni sud Republike Hrvatske ocjenjivao ustavnost toga Zakona (Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012.) pri čemu nije utvrdio neustavnost spomenute odredbe.
29 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 19. U članku 19. stavku 2. treba dodati ulogu zainteresirane javnosti. Ukoliko Povjerenstvo dođe do informacija (iz medijskih napisa, dojava i prijava, indicija) o nedopuštenom utjecaju na nepristranost dužnosnika, dužno je pokrenuti postupak. Nije prihvaćen Nepotrebno, budući da je člankom 37. stavkom 1. Zakona, propisano da Povjerenstvo može otvoriti predmet temeljem prijava kao i u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa.
30 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 18. U članku 18. stavku 1. treba dodati: i s poslovnim subjektom u vlasništvu tog tijela. Nije prihvaćen Podnositelj komentara nije naveo niti obrazložilo razloge za predloženu dopunu.
31 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 18. Ovdje bi trebalo ubaciti cijeli članak koji će se odnositi na zabranu poslovanja poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela JLRS s tijelom u kojem obnašaju dužnost kao i s pravnim subjektima kojima je to tijelo osnivač - veza čl. 3. st. 4. (novopredloženi). Ako zabrana nije životna (npr. na otocima) treba se propisati obaveza prijavljivanja poslova u registar poslovnih odnosa. Nije prihvaćen Članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu obveznici primjene ovog Zakona.
32 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 18. U članku 18. stavku 5. riječi: „mišljenja iz stavka 2.“ treba zamijeniti riječima: „dokumentacije iz stavka 4.“. Prihvaćen Prihvaća se na predloženi način.
33 Gabriela Banić II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 18. Članak 18. treba brisati! Nije prihvaćen Podnositelj komentara nije naveo niti obrazložilo razloge brisanja odredbe.
34 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 17. U članku 17. stavku 1. treba dodati: niti s poslovnim subjektom u kojem to tijelo ima udjele (primjer Zagrebački Holding). Nije prihvaćen Imajući u vidu da je u pojedinim područjima Republike Hrvatske za pojedine djelatnosti registriran ograničeni broj sposobnih izvršitelja, prihvaćanjem prijedloga proširio bi se krug poslovnih subjekata s kojima nije moguće stupiti u poslovni odnos do mjere da bi to moglo ugroziti izvršenje pojedinih poslovnih aktivnosti koje su od posebnog značenja i važnosti za građane na takvih područjima (primjerice otoci, brdsko-planinska područja, ruralna područja i sl.). U onim područjima Republike Hrvatske gdje takvi problemi ne postoje (primjerice Grad Zagreb ili druga veća gradska središta) kroz primjenu ostalih instituta ovog Zakona te drugih zakona (Zakon o pravu pristup informacijama) moguće je na primjeran način osigurati zaštitu javnog interesa te spriječiti sukob interesa.
35 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 17. U članku 17. stavku 1. iza riječi „dužnost“ predlažemo dodati riječi: „niti sa poslovnim subjektom u kojem tijelo javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost ima udjele u vlasništvu“. Obrazloženje: Navedeno predlažemo iz razloga velikog koruptivnog rizika koji proizlazi iz uočenih učestalih situacija istovremenog obnašanja dužnosti i obavljanja funkcije člana skupštine trgovačkog društva u vlasništvu tijela javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost. Bez predloženog ograničenja poslovni subjekt u vlasništvu dužnosnika mogao bi stupati u poslovne odnose sa poslovnim subjektima u vlasništvu tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost. Iza stavka 5. predlažemo dodati stavak 6. koji glasi: „ Ako poslovni subjekt u kojem dužnosnik ima više od 0,5 % udjela u vlasništvu, putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu, o takvom je poslovnom događaju dužnosnik dužan obavijestiti Povjerenstvo.“ Obrazloženje: Prijedlog Povjerenstva je bio da se u novom Zakonu brišu odredbe članka 16. koje se odnose na obvezu prijenosa upravljačkih prava dužnosnika na temelju udjela u vlasništvu trgovačkih društava s obzirom da se istom obvezom ne postiže željena svrha, ali ne u cijelosti, pa tako je potrebno u novom Zakonu zadržati važeću odredbu članka 16. stavka 3. koja se odnosi na obvezu dužnosnika da obavijesti Povjerenstvo o stupanju u poslovni odnos s tijelima iz predloženog stavka 6. Iza članka 17. predlažemo dodati članak 18. koji glasi: „Ako poslovni subjekt u kojem član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima više od 0,5 % udjela u vlasništvu putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obnaša javnu dužnost, odnosno sa poslovnim subjektom u kojem udjele u vlasništvu ima tijelo vlasti u kojem obnaša javnu dužnost, o takvom je poslovnom događaju član predstavničkog tijela dužan obavijestiti Povjerenstvo. Članovi predstavničkih tijela dužni su Povjerenstvu dostaviti podatke o poslovnim subjektima u kojima imaju od više od 0,5 % i više udjela u vlasništvu. Ako poslovni subjekt u kojem član obitelji dužnosnika ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu, putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s državnim tijelima, jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu, o takvom je poslovnom događaju dužnosnik dužan obavijestiti Povjerenstvo. U slučaju dvojbi oko stupanja u poslovne odnose iz stavka 1. i 3. ovog članka, članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zatražiti mišljenje Povjerenstva. Povjerenstvo je dužno u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva dati mišljenje iz stavka 3. ovog članka.“ Obrazloženje: Zbog postojanja koruptivnog rizika potrebno je imati uvid i u poslovne odnose poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tijelom javne vlasti, odnosno s poslovnim subjektom u kojem udjele u vlasništvu ima tijelo vlasti u kojem obnašaju javnu dužnost. Nije prihvaćen U odnosu na izmjene članka 17. i prijedlog novog članka 18., ističe se da, imajući u vidu da je u pojedinim područjima Republike Hrvatske za pojedine djelatnosti registriran ograničeni broj sposobnih izvršitelja, prihvaćanjem predloženog proširio bi se krug poslovnih subjekata s kojima državna tijela i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ne mogu stupiti u poslovni odnos i to do mjere da bi to moglo ugroziti izvršenje pojedinih poslovnih aktivnosti koje su od posebnog značenja i važnosti za građane na tim područjima (primjerice otoci, brdsko-planinska područja, ruralna područja i sl.). U onim područjima Republike Hrvatske gdje takvi problemi ne postoje (primjerice veliki gradovi) propisani instituti i mehanizmi iz ovog Zakona kao i primjena ostalih zakona (Zakon o pravu na pristup informacijama i dr.) moguće je na primjeren način osigurati zaštitu javnog interesa te spriječiti sukob interesa i ograničiti koruptivni rizik.
36 Gabriela Banić II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 17. U čl. 17. st. (2) treba brisati tekst iza prvog zareza jer po ovome tvrtke u kojima članovi uprave dužnosnika imaju udjele duže od dvije godine prije imenovanja dužnosnika na javnu dužnost, mogu sklapati ugovore sa državom. Nije prihvaćen Nepotrebno se ograničavanju poduzetničke aktivnosti osoba koje su u srodstvu s dužnosnikom.
37 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 16. Uz članak 16. stavak 2. iznosima da Povjerenstvo predlaže da predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave budu dužnosnici u smislu predloženog Zakona. Ukoliko navedeni prijedlog ne bude prihvaćen (kako i nije ovim Prijedlogom zakona) suvišan je dio stavka 2. koji glasi „i većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“. Nije prihvaćen Predloženim stavkom 2. propisuju se obveze postupanja onim dužnosnicima koji u sklopu javne dužnosti koju obavljaju, obavljaju i dužnosti predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
38 HRVOJE ŠIMIĆ II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 16. stavak 2. izmijeniti (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka dužnosnici koji obnašaju dužnosti predsjednika i članova uprava trgovačkih društava koja se smatraju prema Zakonu o trgovačkim društvima povezanim društvima sa Republikom Hrvatskom i/ili jedinicom lokalne samouprave, mogu biti članovi nadzornih odbora u trgovačkim društvima, bez prava na primanje naknade. obrazloženje: RH i JLS nemaju vlasništvo u trgovačkim društvima već članske udjele : mogu imati većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz istih razloga zbog kojih se ne prihvaća komentar na članak 3. stavak 1. točku 29. Zakona.
39 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 14.   Uz članak 14. na odgovarajući način se odnosi primjedba istaknuta uz članak 4. stavak 6. Nije prihvaćen Nije jasno koji je to odgovarajući način.
40 BORIS DIVJAK II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 14.   Kod čl.14 važno je propisati razdoblje u kojem se darovi preko 500kn ne smiju primati. Npr. ukoliko dužnosnik prima svaki dan dar od 499kn, to je mjesečno oko 15.000kn koje smije zadržati. Znači od istog darovatelja dar smije zadržati samo ukoliko ga već nije primio tijekom iste kalendarske godine ili sl. Nije prihvaćen Učestalo primanje darova od istog darovatelja na način koji je opisan u komentaru upućivalo bi na osnovanu sumnju počinjenja kaznenih djela davanja i primanja mita.
41 BORIS DIVJAK II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 13. Iz članka nije razvidno da je registar dostupan javnosti. To se svakako mora osigurati, inače gubi smisao. Nije prihvaćen Člankom 12. ovog Zakona propisani su javni registri koje ustrojava, vodi i ažurira Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Uvid u imovinske kartice dužnosnika ostvaruje se putem uvida u Registar dužnosnika, a koji je ustrojen kao javni registar. Stoga, nema potrebe posebno propisivati javnost Registra izvješća o imovinskom stanju.
42 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 12. U članak 12. stavak 2. treba dodati: Registar predstavničkih tijela JLRS koji sadrži podatke o lokalnom dužnosniku (ime i prezime, dužnost koju dužnosnik obnaša i tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost, početak i kraj mandata, te odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa temeljem koje se isti smatra dužnosnikom). Prema uzoru na europski model treba dodati i Registar transparentnosti zainteresirane javnosti - u koji se registriraju članovi tijela koja savjetuju ili imaju priliku utjecati na Hrvatski sabor, Predsjednik RH, Vlada RH i ministarstva, a koji sadrži podatke o članovima (ime, prezime, poslovi ili funkcija koju član obnaša, tijelo/radna skupina pri kojem član djeluje, početak i kraj mandata, opis interesa, organizacija i inicijativa koje se zagovaraju, te odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa temeljem koje se isti smatra dužnosnikom Nije prihvaćen Članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu obveznici primjene ovog Zakona. Vođenje Registra transparentnosti zainteresirane javnosti nije predmet uređenja ovog Zakona.
43 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 12. U članku 12. stavak 2. treba dodati: Registar poslovnih odnosa-obavezu prijavljivanja svih poslovnih odnosa sa subjektima u vlasništvu dužnosnika s tijelima javne vlasti. Nije prihvaćen Budući da je Zakonom propisano vođenje Registra poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima, a temeljem kojega se može pratiti poslovne odnose u koje stupaju takvi poslovni subjekti, iz prijedloga nije razvidno koji su razlozi i potreba uvođenja Registra poslovnih odnosa kao još jednog novog registra.
44 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 12. U članku 12. stavku 2. iza točke 4. predlažemo dodati točke 5. i 6. koje glase: „Registar poslovnih odnosa između poslovnih subjekata u vlasništvu dužnosnika i članova njegove obitelji i tijela propisanih člankom 17. stavkom 6. ovog Zakona koji sadrži podatke: naziv poslovnog subjekta, oblik ustrojstva, adresa, OIB, navođenje dužnosnika i člana njegove obitelji (ime i prezime) te naznaku srodstva, visina poslovnog udjela dužnosnika odnosno člana obitelji dužnosnika u poslovnom subjektu, podaci o tijelu javne vlasti s kojim se ulazi u poslovni odnos, datum stupanja u poslovni odnos i ugovorena vrijednost poslovnog odnosa. Registar poslovnih odnosa između poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i jedinice u kojoj isti obnašaju dužnost, odnosno poslovnog subjekta u kojem udjele u vlasništvu ima jedinica u kojoj obnašaju dužnost, koji sadrži podatke: naziv poslovnog subjekta, oblik ustrojstva, adresa, OIB, ime i prezime člana predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, visina poslovnog udjela u poslovnom subjektu, podaci o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave s kojim se ulazi u poslovni odnos, datum stupanja u poslovni odnos i ugovorena vrijednost poslovnog odnosa.“ . Obrazloženje S obzirom da Povjerenstvo predlaže da se u novom Zakonu zadrži odredba članka 16. stavka 3. važećeg Zakona kojom je propisana obveza dužnosnika da obavijesti Povjerenstvo u slučajevima kada poslovni subjekt u kojem ima više od 0,5 % udjela u vlasništvu stupa u poslovni odnos s drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu, potrebno je ustrojiti i Registar takvih poslovnih odnosa. (vidi prijedlog i obrazloženje uz članak 17.) Povjerenstvo također predlaže da se novim Zakonom propiše obveza članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da obavještavaju Povjerenstvo o poslovnim odnosima između poslovnog subjekta u kojem član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima više od 0,5 % udjela u vlasništvu i tijela javne vlasti u kojem obnaša javnu dužnost, odnosno poslovnog subjekta u kojem udjele u vlasništvu ima tijelo vlasti u kojem obnaša javnu dužnost. Slijedom navedenoga, potrebno je propisati i obvezu ustrojavanja Registra o predmetnim poslovnim odnosima. (vidi obrazloženje uz predloženi članak 18. stavak 1.) Nije prihvaćen Registri koji su propisani Zakonom smatraju se dostatnim za ispunjenje svrhe i ciljeva ovog Zakona. Uvođenje novih registara pored propisanih ne bi u bitnom doprinijelo učinkovitijem radu Povjerenstva i ostvarivanju svrhe ovog Zakona. Budući da je Zakonom propisano vođenje Registra poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima, a temeljem kojega se može pratiti poslovne odnose u koje stupaju takvi poslovni subjekti, iz prijedloga nije razvidno koji su razlozi i potreba uvođenja Registra poslovnih odnosa kao još jednog novog registra.
45 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 10. U članku 10. umjesto "istinito" treba stajati "točno". Dužnosnici su dužni točno i potpuno odgovoriti ne samo na pitanja o imovini nego i na ona o privatnim, partikularnim i posebnim interesima. Nije prihvaćen Pojmovima „istinito i potpuno“ obuhvaćeno je i „točno“.
46 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. U stavku 20. treba zakonski definirati s kojim tijelima Povjerenstvo treba potpisati protokol o razmjeni podataka. Nije prihvaćen Primjenom predloženog iz komentara u stvarnosti se ne bi obuhvatila sva tijela (primjerice, koja bi bila osnovana nakon donošenja Zakona).
47 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. U stavku 14. izbaciti "u kapitalu", jer se ne odnosi na primjerice vlasništvo u odvjetničkom uredu ili drugoj samostalnoj djelatnosti. Nije prihvaćen Obveza dostave podataka o udjelima u odvjetničkom uredu obuhvaćena je obvezom dostave podataka o udjelima u poslovnim subjektima.
48 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. U članku 9. stavku 6. potrebno je uključiti i slučajeve izvan Zakona o radu, poput autorskih ugovora, ugovora o djelu... posebno za konzultantske poslove. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer nije dano obrazloženje razloga zbog kojih bi se trebalo uključiti i takve podatke.
49 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. U članku 9. stavku 1. treba dodati: Ukoliko je imovina naslijeđena obvezno je navesti od koga i kada je stečena. Nije prihvaćen Isto je utvrđeno u alineji 7. stavka 1. članka 9. Zakona, a kojim je propisano da je dužnosnik navesti „izvor“ (od koga) i „način stjecanja“ (nasljeđivanje, kupoprodaja, darovanje i sl.)
50 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. U članku 9. stavku 2., potrebno je iza riječi „promjena“ dodati riječ „ispravak“, a umjesto točke dodati riječi: „i 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti.“ Obrazloženje: Navedenom intervencijom propisuju se sve situacije u kojima je dužnosnik u obvezi podnositi izvješće o imovinskom stanju. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično na način da će odredba glasiti: „(2) Razlog podnošenja Izvješća o imovinskom stanju dužnosnika može biti: početak obnašanja dužnosti, ponovni izbor na istu dužnost, promjena, ispravak, kraj obnašanja dužnosti.“. Odredbama ovog Zakona nije predviđeno da je dužnosnik po isteku 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti dužan podnijeti izvješće o imovinskom stanju.
51 HRVOJE ŠIMIĆ II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 9. iza članka 9. dodaje se članak 9a. Izvješća osoba koje se namjeravaju kandidirati za mjesto dužnosnika jednaka su izvješćima dužnosnika iz članka 9. ovog zakona. Povjerenstvo na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke o Izvješća osoba koje se namjeravaju kandidirati za mjesto dužnosnika opisane u članku 9. stavak 1. do 16. osim podataka za koje je izričito navedeno da se ne objavljuju. Povjerenstvo može uskratiti objavu Izvješće osoba koje se namjeravaju kandidirati za mjesto dužnosnika ukoliko sadrže podatke koje ne udovoljavaju sadržaju izvješća, o čemu pisano obavještava kandidata, nakon čega kandidat može dostaviti novo izvješće. Pisana obavijest povjerenstva upućena kandidatu ne predstavlja odluku kojom se odlučuje o pravima ili obavezama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz istih razloga zbog kojih se ne prihvaća predloženi članak 8.a
52 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 8. Ovako definiran rok za prijavu promjene na imovini, može dužnosnika zbuniti ukoliko u istoj godini stekne i otuđi imovinu jer će stanje istekom godine biti nepromijenjeno (npr. dužnosnik stekne imovinu u novcu i podmiri porezni dug). Zato predlažemo da u zakon uđe formulacija: 30 dana od nastupanja promjene . Nije prihvaćen Predloženom odredbom dužnosnik je obvezan prijaviti svaku promjenu imovinskog stanja ili osobnog statusa, a pod pojmom promjena podrazumijeva se svaka izmjena odnosno svako stjecanje kao i svako otuđenje imovine. Stoga, situacija koja je opisana u komentaru predstavlja pogrešno tumačenje predložene odredbe.
53 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 8. U članku 8. stavku 2. predlažemo da se rok od 30 dana skrati na 15 dana. Obrazloženje: Uvažavajući relativno kratko razdoblje u kojem je Povjerenstvo nakon prestanka obnašanja dužnosti dužno provesti postupak redovite provjere imovinskog stanja dužnosnika, potrebno je skratiti rok u kojem su dužnosnici dužni podnijeti izvješće kako bi Povjerenstvu ostalo što više vremena za provođenje radnji koje je u okviru redovite provjere dužno provesti. Iza stavka 3. predlažemo dodati stavke 4. i 5. koji glase: „Dužnosnici su nakon isteka dvanaest mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, obvezni u roku od 15 dana podnijeti Povjerenstvu izvješće o svojoj imovini. Izvješće iz stavka 4. ovog članka bit će javno dostupno na stranicama Povjerenstva 8 dana od dana objave.“ Obrazloženje: Člankom 20. stavak 3. ZSSI-a propisano je između ostaloga da se odredbe članka 8. i 9. ZSSI-a odnose na dužnosnike još dvanaest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, pa je isto potrebno jasno i propisati te na jednom mjestu u Zakonu navesti sve obveze dužnosnika vezane za podnošenje izvješća o imovinskom stanju. Nije prihvaćen Skraćivanje roka sa 30 na 15 dana smatra se zanemarivo, imajući u vidu dužinu razdoblja u kojem je Povjerenstvo dužno provesti postupak redovite provjere imovinskog stanja dužnosnika kojem je prestala dužnost. Predložene izmjene u stavku 3 u nomotehničkom smislu ne doprinose u bitnom kvaliteti samog zakonskog teksta.
54 HRVOJE ŠIMIĆ II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 8. iza članka 8. dodaje se članak 8a. Osobe koje se namjeravaju kandidirati za dužnosnika dužni su zajedno sa svojom prijavom za kandidiranje podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnosti koju obavljaju, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog druga i životnog partnera te malodobne djece, sa stanjem na dan predaje kandidature. Ako postoji postupak koji prethodi provjeri urednosti kandidature, obaveza za dostavu prijave nastupa nakon što kandidatura bude potvrđena. Osoba koje se namjerava kandidirati za mjesto dužnosnika ne može biti pozvana na odgovornost za davanje netočnih ili nepotpunih podataka u izvješću ili ako ne podnese izvješće Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga jer namjera kandidiranja ne znači da će osoba biti izabrana na javnu dužnost. Nepotrebno bi se Povjerenstvo opteretilo provjerama imovinskog stanja osoba koje nisu niti u mogućnosti da budu u sukobu interesa.
55 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 7. Zabrane iz alinea h), i) i j) treba uvesti i u upitnike za članove ad hoc radnih skupina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se iz razloga jer je komentar nejasan.
56 Gong II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 7. Dodati uz alineu h): ili informacije dostavljene državnim tijelima. Nije prihvaćen Postojeća odredba obuhvaća i informacije dostavljene državnim tijelima jer temeljem istih državna tijela i djeluju.
57 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA, Članak 7. Uz članak 7. točku i) na odgovarajući način se odnosi primjedba istaknuta uz članak 4. stavak 6. Nije prihvaćen Komentar je nerazumljiv.
58 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U članak 5. treba dodati da dužnosnici moraju "djelovati transparentno i postupati časno", odnosno treba uvesti načelo transparentnosti. U stavku 4. treba precizirati da građani imaju pravo na pravovremeni pristup točnim i potpunim informacijama. Prihvaćen Prihvaćeno na način da odredba glasi: „Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano i transparentno čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.“.
59 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. U članku 4. treba definirati drugu javna dužnost kao svaku dužnost na koju je dužnosnik izabran izravno od građana, imenovan od Predsjednice, Sabora, Vlade ili izvršne ili predstavničke vlasti na lokalnoj ili regionalnoj razini. Nije prihvaćen Definiranjem druge javne dužnosti unijela bi se pravna nesigurnost i izazvalo niz dvojbi u praksi. Naime, istom bi se proširio krug dužnosnika, a bez jasnog i preciznog definiranja istih.
60 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. U članku 4. stavku 1. predlažemo definirati pojam primanja dužnosnika na način da isti glasi: „Primanjem dužnosnika, u smislu ovog Zakona, smatra se svaki novčani primitak po bilo kojoj osnovi, osim naknade putnih i drugih troškova.“ Obrazloženje Ovakvom definicijom primanja dužnosnika bili bi obuhvaćeni svi novčani primici dužnosnika, a ne samo oni koje dužnosnik ostvaruje iz radnog odnosa. Na taj način bi se omogućila naplata sankcije i na drugim primanjima dužnosnika, primjerice primanjima ostvarenima temeljem ugovora o djelu koji nerijetko imaju obilježja ugovora o radu. Iza stavka 5. citiranog članka, predlaže se dodati stavak 6. koji glasi: „Drugom javnom dužnošću u smislu ovog Zakona, uz dužnosti koje su obuhvaćene u članku 3. ovog Zakona smatra se svaka dužnost na koju je dužnosnik izravno izabran od građana, imenovan od Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, ministara u Vladi RH ili od izvršne ili predstavničke vlasti na lokalnoj odnosno područnoj (regionalnoj) razini.“ Obrazloženje: Odredbama ZSSI-a propisuju se pravila vezana za obnašanje druge javne dužnosti. U interesu pravne sigurnosti te isključivanja svake mogućnosti diskrecione interpretacije pojma „druge javne dužnosti“, potrebno je ovaj pojam u smislu primjene odredbi ZSSI-a jasno definirati. Vezano uz postojeći stavak 6., predlažemo da se odredbe koje se odnose na pojam dara (članak 4. stavak 6., članak 7.i i članak 14.) radi jasnoće i preglednosti teksta sistematiziraju na jednom mjestu u predloženom Zakonu, odnosno u članku 14. Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom učinjena je znatna promjena u ovom području u odnosu na sadašnje rješenje i to prvenstveno na način da se istim sadašnji pojam „plaća dužnosnika“ kojom se smatra: „…svaki novčani primitak za obnašanje javne dužnosti, osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti.“, zamjenjuje pojmom primanje dužnosnika. Taj pojam je širi od pojama plaća dužnosnika te isti uz plaću dužnosnika uključuje i novčane primitke na koje dužnosnik ima pravo po prestanku obnašanja javne dužnosti te novčani primitak ostvaren po osnovi radnog odnosa.
61 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Kod točke 29. treba dodati: kao i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u vlasništvu JLRS. Nije prihvaćen Budući da navedene osobe odgovaraju za svoj rad i postupanja kao i za odluke koje donose neposredno osnivačima trgovačkih društava, a čiji čelnici su obuhvaćeni ovim Zakonom, smatra se da predsjednike i članove uprava tih trgovačkih društava nije potrebno obuhvatiti ovim Zakonom. Nadalje, imajući u vidu da je u brojnim područjima Republike Hrvatske (primjerice otoci, brdsko-planinska područja, ruralna područja i sl.) relativno mali broj osoba koje imaju potrebe stručne uvjete za obavljanje takvih poslova, prihvaćanjem prijedloga destimulirale bi se stručne osobe za obavljanje takvih poslova.
62 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. . Nije prihvaćen Prazno - nema komentara.
63 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. U stavak 3. treba dodati da se odredbe zakona odnose i na osobe iz stavka 4. Nije prihvaćen Nejasno. Članak 3. ima samo tri stavka.
64 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. trebao bi dobiti stavak 4. koji se odnosi na ograničenu primjenu ZSSI-a vezano uz zabranu poslovanja (ili ako nije životno npr. na otocima onda na obavezu prijave poslovanja) poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela s tijelom u kojem obnašaju dužnost i pravnim osobama čiji je osnivač to tijelo (ustanove, trgovačka društva itd.). Time bi se vijećnicima odnosno, članovima predstavničkih tijela, prema čl.17 zabranilo poslovanje s tijelom javne vlaste čiji su vijećnici ili ako nije životno (npr. otoci) prema čl. 18 oni bi morali prijaviti poslove s njihovim tvrtkama i tijelom javne vlasti i to u registru poslovnih odnosa. Nije prihvaćen Komentarom je predloženo propisivanje izuzetka od primjene Zakona bez jasnog i preciznog definiranja kriterija za primjenu takvog izuzetka (…ako je životno,…npr. na otocima). Prihvaćanjem predloženog Povjerenstvo bi bilo dovedeno u situaciju da arbitrarnim odlučivanjem od slučaja do slučaja odlučuje o primjeni takvog izuzetka, a što se ne smatra prihvatljivim rješenjem.
65 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Stavak 2. treba nadopuniti na način da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na osobe koje imenuje Trgovački sud na prijedlog Vlade (slučaj izvanrednog povjerenika u Agrokoru). Dodatno odredbe zakona trebale bi se primjenjivati i na: Povjerenika za informiranje, članove Vladinih Savjeta, Vijeća, radnih skupina ministarstava, kao i volonterske savjetnike za odnose s medijima i slično, osobe koje imenuje Predsjednica RH npr. za pitanja pomilovanja, ravnatelja i zamjenike Vladinih Ureda, npr za udruge. Nije prihvaćen U odnosu na osobe koje imenuje Trgovački sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske radi se o osobama koje ne obavljaju javnu dužnost već je u formalno-pravnom smislu njihov položaj najbliži članovima uprave trgovačkog društva, a koji za svoj rad neposredno odgovaraju vjerovnicima trgovačkog društva. Nadalje, Povjerenik za informiranje obveznik je ovog Zakona temeljem primjene odredbe članka 3. stavka 2., a isti je obveznik i po važećem Zakonu. Osobe, npr. kao „članovi Vladinih Savjeta, Vijeća, radnih skupina ministarstava, kao i volonterske savjetnike za odnose s medijima i slično“, ne obnašaju dužnost niti imaju ovlast odlučivanja o pitanjima iz područja obavljanja javnih dužnosti iz kojih razloga nije potrebno da iste osobe budu obuhvaćene ovim Zakonom.
66 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Pod dužnosnike u stavku 1. dodati: hrvatski zastupnici u europskom parlamentu, veleposlanike i članove konzularnih predstavništva, zamjenika ravnatelja policije, zamjenike ravnatelja porezne uprave, zamjenike ravnatelja carinske uprave, članove Nadzornog odobra HRT-a, Nije prihvaćen Vezano uz zastupnike u Europskom parlamentu, ukazuje da se na iste primjenjuje Kodeks ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa Glede postupanja diplomatskog i konzularnog osoblja, ukazuje se da se zakonitost i svrhovitost njihovih odluka kojima raspolažu financijskim sredstvima, podvrgava svakodnevnom, vrlo rigoroznom unutarnjem nadzoru, kao i inspekcijskom nadzoru te reviziji. Također, isti kao državni službenici u službi vanjskih poslova, u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima („Narodne novine“, broj 48/96, 72/13, 127/13 i 39/18) odgovaraju i za svaku težu povredu službenih dužnosti. Nadalje, u odnosu na primjerice: zamjenika ravnatelja Porezne uprave, ukazuje se da je sukladno posebnom zakonu zamjenik službenik kojeg imenuje ministar financija na prijedlog ravnatelja Porezne uprave, te se na istoga u pogledu sukoba interesa primjenjuje propis koji uređuje prava i obveze državnih službenika.
67 Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. U članku 3. stavku 1. iza točke 29. predlažemo dodati točku 30. tako da ista glasi: „30. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu tih trgovačkih društava.“ Obrazloženje Trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave raspolažu značajnim financijskim sredstvima, primjerice Zagrebački holding d.o.o. te upravo kod ove kategorije osoba postoje veliki koruptivni rizici. Slijedom navedenoga, smatramo da bi navedena kategorija osoba svakako trebala biti obuhvaćena novim Zakonom. U citiranom članku iza stavka 3. predlažemo dodati stavak 4. koji glasi: „Odredbe članka 18. stavka 1. i 2. ovog Zakona primjenjuju se na članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Obrazloženje S obzirom da Povjerenstvo predlaže da se člankom 18. propišu određene obveze i za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatramo da bi se predloženim člankom trebala obuhvatiti i ta kategorija obveznika postupanja po odredbama ovog Zakona, odnosno da bi člankom 3. trebalo obuhvatiti sve kategorije osoba na koji se Zakon odnosi kao i obveze koje za određene kategorije osoba iz njega proizlaze. Nije prihvaćen Budući da navedene osobe odgovaraju za svoj rad i postupanja kao i za odluke koje donose neposredno osnivačima trgovačkih društava, a čiji čelnici su obuhvaćeni ovim Zakonom, smatra se da predsjednike i članove uprava tih trgovačkih društava nije potrebno obuhvatiti ovim Zakonom. Nadalje, imajući u vidu da je u brojnim područjima Republike Hrvatske (primjerice otoci, brdsko-planinska područja, ruralna područja i sl.) relativno mali broj osoba koje imaju potrebe stručne uvjete za obavljanje takvih poslova, prihvaćanjem prijedloga destimulirale bi se stručne osobe za obavljanje takvih poslova. Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/0936/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Osim toga, predstavnička tijela su kolegijalna tijela koja odluke donose većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Nadalje, imajući u vidu da je u brojnim područjima Republike Hrvatske (primjerice otoci, brdsko-planinska područja, ruralna područja i sl.) relativno mali broj osoba koje imaju potrebe stručne kvalifikacije za obavljanje takve dužnosti, prihvaćanjem prijedloga destimulirale bi se te osobe za prihvaćanje obavljanja takve dužnosti kod koje postoje samo minimalni koruptivni rizici.
68 Gabriela Banić I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Svakako treba dodati iz točke 35. stavka 1. i 36. predsjednici sudova, suci i sudski savjetnici, 37. glavni, županijski, općinski državni odvjetnici te njihovi zamjenici. Nije prihvaćen Pitanja provjere imovine pravosudnih dužnosnika u svrhu sprječavanja sukoba interesa vodi i kontrolira Državno sudbeno vijeće odnosno Državnoodvjetničko vijeće, sukladno posebnim propisima. Stoga, nema potrebe ovu kategoriju obuhvatiti ovim Zakonom.
69 HRVOJE ŠIMIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. u stavku 1. točka 29. treba glasiti predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja se smatraju prema Zakonu o trgovačkim društvima povezanim društvima sa Republikom Hrvatskom i/ili jedinice lokalne samouprave, te ravnatelji javnih ustanova čiji su većinski osnivači Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne samouprave obrazloženje: RH i JLS nemaju vlasništvo u trgovačkim društvima već članske udjele : mogu imati većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja nadalje treba dodati iz točke 35. stavka 1. i 36. suci, viši sudski savjetnici, sudski savjetnici te druge osobe koje su pri sudovima ovlašteni izrađivati ili predlagati sudske odluke 37. glavni, županijski, općinski državni odvjetnici te njihovi zamjenici obrazloženje: treba proširi krug dužnosnika u smislu ovog Zakona o sprečavanju sukoba interesa jer ima pravosudnih dužnosnika /osobito sudaca/ koji su osobno jedini osnivači trgovačkih društava (vidi MBS: 80447269 - VIVUS d.o.o.) ili članovi njihovih kućanstava (vidi MBS: 080687433 - KM CONSULTING d.o.o. ) ili npr obrta ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili pak su stupanjem na dužnost prenijeli udjele (vidi MBS: 080502873 - SIDERIUS d.o.o. ) na strane državljane u tekstu stavka 2 poslije Vlada Republike Hrvatske dodati:", predsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministri u Vladi Republike Hrvatske, čelnci jedinica lokalne samouprave " obrazloženje: to se osobito odnosi na razne savjetnike i vanjske stručnjake koji se imenuju na temelju članka 23. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, a sudjeluju npr u izradama zakona, strateških razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklađivanja provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od značaja za obavljanje dužnosti Nije prihvaćen Prema Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15) ne postoje trgovačka društva povezana s Republikom Hrvatskom već samo ona kojima je Republika Hrvatska osnivač i u kojima ima poslovne udjele. Što se tiče ravnatelja javnih ustanova isti su obuhvaćeni člankom 3. stavkom 1. točkom 24. Zakona. Pitanja provjere imovine pravosudnih dužnosnika u svrhu sprječavanja sukoba interesa vodi i kontrolira Državno sudbeno vijeće odnosno Državnoodvjetničko vijeće, sukladno posebnim propisima. Stoga, nema potrebe ovu kategoriju obuhvatiti ovim Zakonom. Predloženim komentarom neosnovano i nepotrebno se proširuje krug osoba na koje se primjenjuje Zakon. Osobe koje povremeno i privremeno sudjeluju u radu radnih skupina, kao i osobe koje su imenovane savjetnicima i vanjskim stručnjacima nemaju ovlasti odlučivanja o pitanjima za rješavanja kojih su angažirane na tim mjestima. Dakle, takve osobe ne obavljaju javnu dužnost pa bi bilo neopravdano opteretiti ih obvezama iz ovog Zakona
70 Edo Karaban I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. čl.3. dopuniti iza točke 30. direktori , ravnatelji javnih ustanova i trgovačkih društava čiji je osnivač županija ili grad Zagreb, ( ravnatelji zdravstvenih, obrazovnih ustanova) Nije prihvaćen Navedene osobe odgovaraju za svoj rad i postupanja kao i za odluke koje donose neposredno osnivačima tih ustanova te se smatra da nije potrebno iste obuhvatiti ovim Zakonom.
71 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. U članak 2. stavak 2. treba dodati: kao i partikularni i posebni interesi. Nije prihvaćen Nije jasno kakvi su to točno interesi i što je točno njima obuhvaćeno te kako se isti pouzdano i točno utvrđuju.
72 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. U članak 2. stavak 1. treba dodati: kao i partikularne i posebne interese. Nije prihvaćen Nije jasno kakvi su to točno interesi i što je točno njima obuhvaćeno te kako se isti pouzdano i točno utvrđuju.
73 HRVOJE ŠIMIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. . članak 2 treba glasiti Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice: ako bi određene činjenice ili okolnosti koje proizlaze mogle utjecati na neovisnost i nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti (potencijalni sukob interesa) ili ako su takve okolnosti i činjenice utjecale ili se može smatrati da su utjecale na neovisnost i nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti (stvarni sukob interesa). obrazloženje : izostavlja se pojam privatni život jer ga nije moguće jednoznačno odrediti/ proizlazi iz predloženog da (prethodni) poslovni život ne predstavlja potencijalni sukob interesa Nije prihvaćen Predložena izmjena odredbe ne pridonosi kvaliteti odredbe, posebice stoga jer se iz predloženog teksta ne može razaznati iz čega proizlaze „određene činjenice ili okolnosti“ koje mogu utjecati na neovisnost i nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti.
74 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Trebalo bi u stavku 2. proširiti javne dužnosti i na povremene, dakle javne dužnosti nisu isključivo poslovi koje obavljaju dužnosnici u smislu ovog Zakona, nego se javne dužnosti odnose i na povremene aktivnosti npr za rad članova radnih skupina, savjetodavnih tijela, nadzornih tijela.. Nije prihvaćen Predloženim komentarom neosnovano i nepotrebno se proširuje krug osoba na koje se primjenjuje Zakon. Osobe koje povremeno i privremeno sudjeluju u radu radnih skupina, savjetodavnih tijela i nadzornih tijela ne obavljaju javnu dužnost u smislu ovog Zakona. Stoga bi neopravdano bilo opteretiti takve osobe obvezama iz ovog Zakona, a istovremeno i nepotrebno opteretiti i Povjerenstvo, kao tijelo koje je osnovano radi provedbe toga Zakona, obvezom provjere svih takvih osoba.
75 Gong I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Dodati u članak 1. stavak 1. kao svrhu zakona: transparentno prikazivanje partikularnih i posebnih interesa (npr. u slučajevima kad predstavnici poslodavaca, sindikata, gradova, županija, općina i općenito zainteresirane javnosti sudjeluju u procesima donošenja odluka ili tijelima koja donose odluke poput Gospodarsko-socijalnog vijeća, Vladinih savjeta za borbu protiv korupcije ili Partnerstvo za otvorenu vlast ili radnih skupina za oblikovanje javnih politika poput zakona, strategija, proračuna, programiranja potrošnje javnih sredstava poput EU fondova…) Nije prihvaćen Nije jasno na koji način bi se utvrdili partikularni i posebni interesi te na koji način bi Povjerenstvo iste moglo provjeriti i transparentno prikazivati. Nadalje, iz komentara nije jasno tko bi bio dužan prijavljivati i na koji način postojanje takvih interesa.