Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
HGK ZAKON Vezano za trenutne izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija održavanja čistoće u Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Grupacija održavanja čistoće) ističe kako u tekstu Zakona nedostaju odredbe o regulaciji i kontroli rada centra za gospodarenje otpadom, osobito u dijelu određivanja cijene za obradu i zbrinjavanje otpada, a u kontekstu tržišne ekonomije (načela ekonomičnosti) koja će se suprotstaviti načelu blizine iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Također, Grupacija održavanja čistoće predlaže da se u ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, uključe i izmijene članka 33. stavka 2. na način da isti glasi: „Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1 ovog Zakona sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom iz članka 29. stavka 10.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
GRAD ZAGREB ZAKON Predlaže se izmjena članka 36. stavka 3. na način da isti glasi: „Radi provedbe mjera iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje nepropisno odloženog otpada: vlasniku odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojoj je nepropisno odložen otpad, osobi koju zatekne pri odlaganju otpada na nedozvoljenom mjestu odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom) ako je otpad odložen na tom području (dobru). Naime, komunalni redari često, u nadzoru terena ili pomoću tehničkih uređaja, zatiču osobe koje odlažu otpad na nedozvoljenim mjestima, a nemaju adekvatno pravno sredstvo koje bi im omogućilo brzo i efikasno sankcioniranje takvih prekršitelja. Prema trenutnom zakonskom rješenju, samo imaju ovlast o takvim situacijama obavijestiti nadležnu inspekciju. Slijedom navedenoga, predlažemo da se navedeni Zakon izmjeni na način da komunalni redari imaju ovlast kazniti ranije opisane prekršitelje na mjestu događaja kao i da mogu narediti uklanjanje nedozvoljeno odloženog otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON Predlaže se da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom propiše odredba vezano za namjenu građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom, a sukladno Mišljenju KLASA: 351-01/14-02/493, URBROJ: 517-01-14-01 od 23. svibnja 2014, donesenom po tada nadležnoj ministrici graditeljstva i prostornoga uređenja i ministru zaštite okoliša i prirode. Odbijen Ovim Zakonom se ne uređuje namjena građevina
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON Koristimo priliku izmjena predmetnog Zakona da još jednom istaknemo potrebu donošenja odredbi koje bi utvrdile obvezu izrade standardiziranih izvješća o provedbi planova gospodarenja otpadom, a koja su dužna izrađivati jedinice lokalne samouprave. Štoviše potrebno je postaviti zakonski okvir koji nedvosmisleno utvrđuje jasna metodologija izrade izvješća na način da se ista može lako pratiti i usporediti tako da informacije o provedbi budu relevantne i lako dostupne. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
Ponikve voda d.o.o. Krk ZAKON Predlaže se izmijeniti članak 33. st.2. Zakona o održivom gosdpodarenju otpadom na način da isti glasi:" Struktura cijene javne usluge iz čl. 30.st.1.ovog Zakona čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne. Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge iz čl.30.st.1.ovog Zakona sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom iz čl. 29.st.10." U čl. 29. dodati stavak koji glasi: Referentna godina za izračun poticajne naknade može biti 2010. godina ili ranija godina." Obrazloženje: Nakon 2010. godine mnoge su JLS ostvarilče značajne rezultate u odvojenom prikupljanju otpada pa bi bile u neravnopravnom položaju. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona Pitanje se ne uređuje Zakonom
ZELENA AKCIJA ZAKON Ove izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom, nažalost, ne donose dovoljno nužnih promjena kojima bi se napokon postavili temelji za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom. Suprotno tome, ove izmjene najvećim dijelom izbacuju određene stavke koji su poslove gospodarenja otpadom detaljnije uređivali i osiguravali pravilniju provedbu poslova vezanih za gospodarenje otpadom te osim toga nameću jedinicama lokalne samouprave obavezu predavanja otpada u centre za gospodarenje otpadom što je protivno redu prvenstva gospodarenja otpadom i neprihvatljivo s obzirom na činjenične probleme s kojima se taj zastarjeli koncept susreće na primjerima prvih izgrađenih centara. Zelena akcija poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na opsežnije izmjene kako bi se unaprijedili pojedini segmenti sustava i onemogućile štetne interpretacije od strane neodgovornih dionika u sustavu, što je trenutno slučaj zbog brojnih kontradiktornih odredbi u Zakonu. Izmjene upućene u javnu raspravu ne odnose se na ključne nedostatke u Zakonu na koje je Zelena akcija upozorila i prilikom donošenja Zakona 2013. godine. Smatramo kako je potrebno izmijeniti niz članaka u Zakonu, posebice zato što je velik dio njih kontradiktoran. Primjerice, kod općih zahtjeva o prekograničnom prometu otpadom u članku 120. st. 2. navodi se kako je zabranjeno uvoziti otpad za korištenje u energetske svrhe, a u članku 120. st. 5. implicira se da je uvoz moguć navođenjem da domaći otpad ima prednost u korištenju u energetske svrhe u odnosu na strani otpad. Također, vezano za naplatu javne usluge odvoza otpada, u čl. 30. st. 6. navodi se kako je korisnik usluge dužan snositi troškove razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge, da bi se čl.33. st. 2. uvela odredba da za naplatu kriterij količine, osim mase predanog otpada, može biti i volumen spremnika. To se od strane brojnih neodgovornih JLS potom interpretira kao proizvoljno odabrani volumen koji često ne odgovara stvarnim potrebama građana/ki pa stoga građani/ke plaćaju više nego što bi uistinu trebali. To je utvrdio i Upravni sud u Zagrebu koji je proglasio nezakonitom naplatu u Zagrebu gdje je komunalno poduzeće iskoristilo ove rupe u Zakonu i nametnulo naplatu po volumenu spremnika, a ne stvarnim količinama otpada u spremniku. Da se ove i slične malverzacije i štete po građane i okoliš ne bi događale potrebno je pristupiti sustavnim i cjelovitim izmjenama Zakona. U nastavku iznosimo samo neke od nužnih promjena koje su potrebne: - jasno definirati zabranu uvoza otpada u svim oblicima (RDF, SRF itd.) za energetsku oporabu (spaljivanje i suspaljivanje); - izbaciti spalionicu otpada iz definicije građevina od državnog značaja jer ona to nije prema strogo propisanoj hijerarhiji priroteta u gospodarenju otpadom; - jasnije definirati obavezu naplate odvoza otpada prema stvarno predanoj količini otpada, a ne proizvoljno nametnutom volumenu spremnika; - proširiti odredbu o isplati novčane naknade zbog umanjene vrijednosti nekretnine na vlasnike nekretnina koji žive blizu svih vrsta odlagališta i centara za gospodarenje otpadom (primjerice CGO Piškornica je već imao niz požara i prekoračenih emisija štetnih plinova); - povećati novčane kazne za kažnjive radnje štetnog utjecaja na okoliš neodgovornim gospodarenjem otpadom jer se pokazalo da su trenutne kazne nedostatne za zaustavljanje onečišćivača (primjer slučaja Ježdovec); - unijeti kaznene odredbe za nedonošenje planova gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave, itd. Navedeni primjeri i prijedlozi izmjena Zakona pokazuju kako je nužna cjelovita intervencija u izmjene Zakona kako bi se on u cijelosti poboljšao, stoga pozivamo Ministarstvo da uvaži naše zahtjeve. Jasnije i nedvosmislene odredbe te kriteriji sukladni strogo propisanim prioritetima u gospodarenju otpadom učinit će Zakon lakše primjenjivim u praksi, a sve u cilju kvalitetnog zbrinjavanja otpada u skladu s javnim interesom i zaštitom okoliša. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
vesna petrović ZAKON Iako se ovim izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom ukidaju neke odredbe koje će smanjiti administrativno opterećenje gospodarskih subjekata koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom (izuzeća iz Očevidnika prijevoznika, dozvola za gospodarenje otpadom, obavijesti Ministarstvu o prekograničnom prometu otpadom itd.), na snazi ostaju brojne odredbe koje opterećuju poslovanje poduzetnika, a ne doprinose poboljšanju sustava gospodarenja otpadom. Držim da bi prilikom izmjena propisa trebalo dizajnirati odredbe tako da se maksimalno pojednostave birokratske procedure (dozvole, potvrde, evidencije, očevidnici, zahtjevi) i na taj način smanji administrativni trošak poduzetnicima koji posluju s otpadom, a što je i u skladu s mjerama i programima Vlade RH https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2018/04%20travnja/93%20sjednica%20VRH//93%20-%201.pdf Kako bi se smanjile količine otpada na odlagalištima i povećale stope recikliranja potrebno je maksimalno unaprijediti poslovno okruzenje u području gospodarenja otpadom, a to je: - liberalizacija, a ne monopolizacija tržišta otpadom, - digitalizacija administrativnih procedura, - rezanje administrativnih procedura na mjeru propisanu obavezama iz direktiva EU, a ne njihovo strožije prenošenje u domaće zakonodavstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
branka genzić-horvat ZAKON Udruga za zaštitu okoliša Resnik, UZOR, predsjednik Branka Genzić-Horvat I ove izmjene nisu usmjerene na gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom i prioritetima prema prema povećanim ciljevima izmjene Direktive o otpadu i kohezijske politike EU. Ovim izmjenama se suprotno tim ciljevima ne jača prevencija nastanka, odvojeno prikupljanje i recikliranaje, nego se nalaže potencira prikupljanje miješanog komunalnog otpada, te se uvodi obveza predaje miješanog komunlanog otpada jedinica lokalne samouprave CGO-ima, te se propisuje naknada za odlagališta otpada, čime se potencira zadnji stupanj u hijerarhiji, a to je odlaganje na odlagališta. To je suprotno Direktivi o odlagališta i propisanim obveezama u pogledu smanjenja odlaganja otpda na odlagališta. I ove izmjene su u funkcijai jačanja CGO-a kao oblika, koji je orijentiran na prikupljanje miješanog komunalnog otpada, ima niski postotak odvajanja i nije u skaldu s najboljiom europskom praksom u odvojenom prikupljanju otpada. Ni ovim izmjenama Zakona nisu promijenjene odredbe o spalionici otpada, koja i dalje ostaje objekt od državnog značaja, pa je u tom kontekstu i zadržana koncepcija prikupljanja miješanog komunalnog otpada u CGO-ima, radi proizvodnje RDF-a kao goriva za spalionice. Spalionice otpada treba brisati kao način zbrinjavanja otpada. Izmjene ne sadrže nove pooštrene ciljeve cirkularne ekonomije u skladu s najnovijom regulativom EU, koje smo dužni implremntirati. Izmjene ne sadrže ni odredbe o obvezi osnivanja burze otpada i trgovanja sekundarnim sirovinama. Zbog čega građevine iz čl. 30 ne moraju imati dozvolu za uporabu građevina za odlagališta otpada. To je suprotno propisima o gradnji. U izmjenama treba i precizno urediti odredbe o naplati po količini predanog otpada, koje ne ostavljaju JLS mogućnost manipulacije volumenom, što je suprotno EU Direktivi i njenim izričitim načelima pravednog sustava naplate. RH treba novi cjeloviti Zakon o gospodrenju otpadom koji će implementirati novu povećanu regulativu u odnosu na ciljeve cirkularne ekonomije, što smo dužni učiniti, a ne pogodovati interesima pojedinih grupacija i pojedinaca usmjerenih na profit suprotno intereima građana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Ured pučke pravobraniteljice ZAKON U javnom savjetovanju nalazi se samo tekst prijedloga zakona, bez ustavne osnove za donošenje, ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedica koje će donošenjem zakona proisteći, a Prethodna procjena za Zakon o održivom gospodarenju otpadom provodila se istovremeno, odnosno od 9. kolovoza do 24. kolovoza 2018. Mišljenja smo da je svaki rad na izmjenama i dopunama propisa, ujedno prilika i obveza za uvođenje najviših mogućih standarda zaštite okoliša i ljudskog zdravlja u korist sadašnjih i budućih generacija, jer se ovim zakonom (čl. 1. važećeg Zakona) utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Isti smo stav iznijeli i u našem mišljenju prilikom izmjena i dopuna ovog Zakona u 2017., koje je tada primljeno na znanje i za koje je navedeno da će se uzeti u obzir prilikom izrade novog Zakona. Stoga ponovno ističemo da je navedenim prijedlogom izmjena i dopuna nedovoljno iskorištena prilika za jačanje sustava gospodarenja komunalnim otpadom sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje otpada, a kako je propisano čl. 7. postojećeg Zakona. Naime, istim se uvodi obveza predaje miješanog komunalnog otpada u centar za gospodarenje otpadom (CGO) te se uvodi pravo na novčanu naknadu onim JLS na čijem se području nalazi odlagalište koje koristi druga JLS, čime se prvenstveno podržava ili održava zadnji, odnosno 5. red prvenstva. Istovremeno, u predloženom tekstu se ne spominju studije izvedivosti koje se, sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine, trebaju izraditi za svaki CGO i u kojima trebaju biti prikazane sve mjere koje je potrebno provesti na širem području obuhvata CGO-a da bi se dosegli ciljevi i opravdao planirani kapacitet. Stoga ukazujemo na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu te preporuku pod rednim brojem 177. Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, da u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, izradi sve studije izvedivosti za planirane ŽCGO-e, uključujući reviziju predviđenih lokacija te procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje. Pozdravljamo uvođenje mogućnosti kompostiranja manje količine biootpada bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, no primjećujemo da ostaje nerazrađena i nepojašnjena priprema za ponovnu uporabu, koja je na 2. mjestu reda prvenstva te se sukladno Smjernicama za uspostavu sustava ponovne uporabe u RH, odnosi na uspostavu Centara za ponovnu uporabu i Mreža za ponovnu uporabu. Naime, Plan gospodarenja otpadom predviđa uspostavu centara za ponovnu uporabu, kao mjeru sprječavanja nastanka otpada kojom se potiče razmjena i ponovna uporaba isluženih predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još se uvijek mogu koristiti, poput tekstila, namještaja, električnih i elektroničkih uređaja te predmeta široke potrošnje poput posuđa, knjiga, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme i slično. Osim što je ova mjera od višestruke koristi za zaštitu okoliša (tlo, voda, zrak i resursi), korisna je i za sektor ekonomije i zapošljavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Mirko Radolović ZAKON Zakonom nije jasno definirana razlika između nasipavanja i odlaganja otpada odnosno u kojem slučaju se odlaganje otpada u iskopane površine ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju smatra nasipavanjem. Problem je što o tome ovisi da li se izdaje dozvola za oporabu otpada ili za zbrinjavanje otpada odlaganjem na odlagalište. Potrebno je jasnije definirati. Odbijen Primjedba nije jasna, odlaganje je detaljno uređeno pravilnikom, a dodatno će se urediti i nasipavanje
Mirko Radolović ZAKON Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom – članak 89. Iako smatram da je potrebno imenovati osobu odgovornu za gospodarenje otpadom odredba zakona je u praksi teško provediva i na neadekvatan način definirana zakonom te je dokazivanje zadovoljavanja uvjeta onemogućeno iz sljedećih razloga: • nisu definirani poslovi gospodarenja otpadom a zahtjeva se tri godine iskustva na poslovima gospodarenja otpadom • zahtjeva se zvanje tehničke, tehnološke ili prirodoslovne struke, a nije jasno na koji stupanj stručne spreme se odredba odnosi, kao niti što spada u tehničku, tehnološku ili prirodoslovnu struku. Naime, zvanje se stječe i završetkom srednje škole, postoji propis koji definira prirodne, tehničke i ostale znanosti, dok pojam struke nije definiran ali se koristi u smislu ekonomske struke, građevinske struke itd. Odredba je u potpunosti nejasna i nedefinirana. • zahtijeva se da imenovana osoba nije obavljala posao odgovorne osobe u pravnoj osobi kojoj je za to vrijeme oduzeta dozvola a ne postoji registar oduzetih dozvola za gospodarenje otpadom te ne postoji način na koji je moguće utvrditi kojim pravnim osobama je dozvola oduzeta i koje su bile imenovane odgovorne osobe. • zahtijeva se da imenovana osoba u zadnjih tri godine nije osuđena za kazneno djelo ili prekršaj propisa koji uređuju zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, odnosno za kazneno djelo gospodarskog kriminaliteta, a nije jasno od kojih tijela i na koji način (da li po službenoj dužnosti ili zaključkom prema stranci) tražiti izvode iz kaznene i prekršajne evidencije. • zahtijeva se da imenovana osoba posjeduje temeljna znanja o propisima o gospodarenju otpadom, kategorizaciji otpada te rizicima i mogućnostima skladištenja i obrade otpada a ne postoji službeni program izobrazbe niti potvrda. Isto tako na osnovu dokaza koje je potrebno dostaviti uz zahtjev propisanim člankom 88. (imenovanje, radna knjižica ili ugovor o radu za odgovornu osobu) nije moguće utvrditi zadovoljavanje svih uvjeta iz članka 89. ZOGO koji se odnose na odgovornu osobu i na zamjenika odgovorne osobe. Također nije jasno koji su to uvjeti koje nadležno tijelo u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom utvrđuje vezano uz odgovorne osobe - oni propisani člankom 89. zakona ili kako stoji u članku 91. oni uvjeti propisani posebnim propisom (ako se mislilo na Pravilnik o gospodarenju otpadom napominjem da su istim propisani jedino poslovi odgovorne osobe, ali ne i uvjeti). Prihvaćen Prihvaćeno
Mirko Radolović ZAKON Privremena dozvola za gospodarenje otpadom propisana je člankom 94. zakona. Kako se u pokusni rad provodi samo za velike građevine za gospodarenje otpadom (u prvom redu za Centre za gospodarenje otpadom) postoji problem nositelja zahtjeva za izdavanje dozvole jer pokusni rad provodi izvođač radova što bi značilo da isti mora zadovoljavati sve uvjete koji su člankom 91. propisani za izdavanje dozvole (upisnu djelatnost gospodarenja otpadom, zaposlene odgovorne osobe za gospodarenje otpadom koji zadovoljavaju uvjete, da raspolaže osiguranjem od štete, …). S druge strane ako je to naručitelj onda postoji mogućnosti da izvođač učini propuste te da pri prijavi nepravilnosti inspekciju prijavljuje sam sebe. Članak je potrebno brisati ili revidirati. Odbijen Primjedba nije jasna
Mirko Radolović ZAKON Potrebno je na adekvatan način regulirati izdavanje odobrenja za mobilne uređaje. Iz dolje navedenih razloga predlaže se umjesto obveze izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom razmatranje propisivanja očevidnika mobilnih uređaja i pojednostavljivanje procedure za njihov rad na planiranim lokacijama. Razlozi: Iako članak 86., stavak 1., točka 1., Zakona propisuje da se Dozvolom za gospodarenje otpadom, između ostalog, određuje adresa građevine u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom, iznimno od spomenute odredbe, a u svrhu reguliranja obavljanja djelatnosti koje uključuju postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja otpada te obradu mobilnim uređajem, članak 87., stavak 1. propisuje da se u spomenutim slučajevima dozvolom može odrediti više adresa. Dakle određivanje adresa za mobilne uređaje je obvezno, ali je iste potrebno unaprijed odrediti. Izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za mobilni uređaj za svaku lokaciju pojedinačno onemogućava vlasnika uređaja da se sa ishođenom dozvolom javi na potencijalne natječaje (jer nema dozvolu u trenutku kad natječaj bude objavljen, a u roku prijave na natječaj nije moguće ishoditi dozvolu zbog dugotrajnosti propisanog postupka) te administrativno opterećuje tijela nadležna za izdavanje dozvola, a financijski samog vlasnika uređaja. Također je člankom 91., stavak 1., točka 6. propisano da, bez iznimke za obradu mobilnim uređajem, građevina u kojoj se planira gospodariti otpadom mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja što je još jedan od ograničavajućih čimbenika kojima se gubi svrha mobilnog uređaja (što ako se npr. rekonstruira hotel ili bolnica unutar građevinskog područja naselja, a planira se oporabljivati otpad na mjestu nastanka, odnosno na samom gradilištu). Isto tako Pravilnikom o gospodarenju otpadom člankom 5., stavak 3. propisani su opći uvjeti koje mora udovoljiti građevina u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom ako postupak uključuje mobilni uređaj. To znači da se zadovoljavanje uvjeta koji su opisani kroz elaborat mora očevidom utvrđivati za svaku pojedinu lokaciju i da bi na toj lokaciji trebao biti u vrijeme očevida i navedeni uređaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Mirko Radolović ZAKON Zakonom nije jasno definirano što se podrazumijeva pod „postupcima prije oporabe ili zbrinjavanja“. U zakonu se spominje samo u pojmovniku i kasnije u poglavlju oko izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom u kojem se navodi da se za taj postupak (i za mobilna postrojenja) utvrđuje rok važenja, a ne rok revizije. Potrebno je jasnije definirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Mirko Radolović ZAKON Zakon o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine", 94/13) potrebno je mijenjati ne samo u dijelu koji se odnosi na povredu prava Europske unije već i u dijelu koji se odnosi na postupak donošenja i izvješćivanja po planovima gospodarenja otpadom, u domeni izdavanje privremene dozvole za gospodarenje otpadom za pokusni rad građevina za gospodarenje otpadom, u domeni izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom (odgovorna osoba, mobilno postrojenje), u domeni izobrazbe i u domeni gospodarenja morskim otpadom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Zagrebački holding d.o.o. ZAKON U članku 28. ZOGO propisane su obveze JLS, a u čl. 35. opisan je način njihovog izvršavanja. Problem je u tome što obveze JLS propisane ZOGO-m nisu usklađene s obvezana JLS propisanim Uredbom o komunalnom otpadu. U čl. 35. st.1 ZOGO propisano je da Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini. Istovremeno Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom u članku 5. propisuje obvezu prikupljanja biorazgradivog i reciklabilnog otpada na obračunskom mjestu korisnika usluge. Problem je dvostruki: 1. Zakon propisuje jedno, a Uredba nešto drugo. Stoga je potrebno uskladiti obveze propisane Zakonom i Uredbom. 2. Obveze navedene Zakonom i Uredbom se preklapaju pa tako Zakon i Uredba obvezuju uspostavu odvojenog prikupljanja papira putem spremnika na javnim površinama, ali i na obračunskom mjestu korisnika usluge. Radi se o obvezi uspostave dvojnog sustava prikupljanja otpadnog papira koji nepotrebno povećava troškove sustava gospodarenja otpadom. Konačni prijedlog bi bio da se svakoj JLS omogući da ovisno o lokalnim potrebama i svojim mogućnostima odredi koji će sustav odvojenog prikupljanja koristiti za pojedinu vrstu otpada. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
6. MAJ d.o.o. ZAKON Izmjenama i dopunama predmetnog zakona treba regulirati rad CGO. Trenutačnim ne postoji nikakva regulativa i CGO posluju kao trgovačka društva. Posebno treba regulirati načela naplate preuzimanja otpada na zbrinjavanja od komunalnih poduzeća. Trgovačka društva koja upravljaju CGO danas propisuju različite cijene za preuzimanje otpada prema različitim JLS, a zakonodavac obavezuje te iste JLS da otpad zbrinjavaju u tom istom CGO. Situaciju koju je izazvao zakonodavac ne-regulacijom poslovanja CGO dovodi do monopola na tržištu te iste CGO koji propisuje različite cijene komunalnim poduzećima po svojoj vlastitoj želji. Prihvaćen Prihvaćeno
Petrica Koštić ZAKON Predlažem da se radi smanjenja troškova javne usluge omogući naplata putem volumena, na način da broj odvoza bude unaprijed određen (utječe na fiksni dio cijene), a da korisnik sam bira veličinu posude (utječe na varijabilni dio cijene) i da jednom godišnje ima pravo besplatno zamijeniti posudu za onu drugog volumena. Ovime će se smanjiti ukupna cijena usluge jer će troškovi uspostave sustava biti manji, a cijena usluge optimalna (nije potrebna ugradnja čipova, uređaja za očitanje pražnjenja posuda, prijenos podatak, izmjena evidencije i informacijskog sustava). Ne znam da li je netko razmišljao kako će se obračunavati usluga u slučaju kvara vage na vozilu (potrebna ugradnja vaga na zamjenska vozila). Poznato je tko ma koristi od ugradnje čipova na posudama i prijenosu podataka i nepotrebno skupog sustava. Ovako pod krinkom zaštite potrošača zapravo nepotrebno povećavamo troškove sustava i kompliciramo sustav, a da istodobno nije optimalan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Petrica Koštić ZAKON Potrebno temeljito uskladiti sve pojmove i termine u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, pravilnicima i odlukama te Planu gospodarenja otpadom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 1. S obzirom na prirodu izmjene predmetnog Zakona u odnosu na Direktivu 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom industrija vađenja minerala i njenoj izmjeni- dakle prenošenje Direktive u pravni poredak RH potrebno je uskladiti kontradiktoran tekst iz točke 4. stavka 2 članka 3. Zakona koji u svemu upućuje na primjenu spomenute Direktive. Upućivanje na Direktivu jednom kad je prenesena nije potrebno, jer se isto podrazumijeva. Štoviše, ostavljanje ovakve formulacije jedino može dodatno zbuniti adresate ove norme i tako otvoriti prostor različitim tumačenjima odredbi o gospodarenju otpadom od industrije vađenja minerala. Predlažemo brisanje spomenute točke 4. stavka 2 članka 3. Zakona iz razloga neusklađenosti s intencijom iz članka 1. Zakona kao i daljnjih vezanih normi ovog Zakona koji u detalje razrađuju problematiku gospodarenja otpadom od industrije vađenja minerala. Štoviše, Zakon predviđa i donošenje Pravilnika o istom koji će još jasnije obraditi spomenuto područje stoga je ovakva formulacija u članku 3. suvišna. Odbijen Zakonom se prenosi dio direktive te se u navedenom članku navode reference na sve direktive koje se prenose ovim Zakonom
HGK ZAKON, Članak 1. Grupacija održavanja čistoće u Hrvatskoj gospodarskoj komori predlaže promjenu – usklađivanje Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom u dijelu da jedinica lokalne samouprave može odlučiti ovisno o svojim potrebama u čl. 5 st.2 i 3. sa prijedlogom vezanim za članak 35 st 1. točka 2. Vezano za trenutne izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK) navodi kako je potrebno propisivanje Plana gospodarenja otpadom područne (regionalne) samouprave kojim bi se i županije primoralo na aktivnije sudjelovanje u provedbi mjera i projekata u gospodarenju otpadom. Također, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK smatra kako je, uz predloženo propisivanje obveze predaje miješanog komunalnog otpada u centar sukladno Planu, potrebno zakonski osnažiti i Sporazume (Ugovore) o predaji otpada između jedinica lokalne samouprave (JLS) i centra, a na kojima se temelje sve studije izvedivosti za svaki pojedini centar. Također, potrebno je predvidjeti novčane kazne za kršenje tih odredbi od strane JLS-a i davatelja usluge. Osim navedenog, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK ističe kako centar vrši uslugu za isporučitelje javne usluge i oni bi međusobno trebali sklopiti ugovor. JLS svojom Odlukom o načinu isporuke usluge (prema Uredbi) određuje da javni isporučitelj usluge svoj otpad (MKO) predaje na obradu u Centar (čemu može prethoditi sporazum županije i JLS s tog područja), a sve sukladno Planu gospodarenja otpadom. Odbijen Prijedlozi nisu predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 2. Vezano za izmjenu članka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, uočile su kako se u tekstu ovog zakonskog prijedloga koristi termin „patološki otpad“ (članak 12). Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se navedeni termin primjereno definira u članku 2 ovog zakonskog prijedloga. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 2. Vezano za izmjenu članka 4., i nove točke 22.a. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako definiciju treba korigirati jer mineralna sirovina ili mineral nije nalazište organske ili anorganske tvari, nego je mineralna sirovina organska ili anorganska tvar iz prirodnih (mineralnih) nalazišta. Prirodno (mineralno) nalazište je lokacija na kojoj se u prirodi (zemljinoj kori) nalazi mineralna sirovina. Također, Vezano za izmjenu članka 4., i nove točke 35.a. Zakona o održivom gospodarenju otpadom članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno definirati pojam 'obrada mineralne sirovine, ili naznačiti propis u kojem je navedeno definirano. Odbijen Definicija je preuzeta iz EU direktive
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 2. Predlažemo u točki 23. iza riječi D12 i točke dodati rečenicu koja je brisana. „Mobilnim uređajem za obradu otpada ne smatra se onaj uređaj koji se koristi duže od šest mjeseci na određenoj lokaciji, osim mobilnog uređaja kojim se koristi radi sanacije onečišćene lokacije“. Ovo iz razloga što smo upoznati s postupcima neadekvatne obrade otpada, konkretno medicinskog otpada ( Jastrebarsko), u mobilnim uređajima te smatramo da brisanje ove odredbe otvara mogućnost višekratnog i dugotrajnog korištenja ovakvih uređaja koji su ekonomski isplativiji od izgradnje potrebnih građevina za zbrinjavanje i obradu otpada. Dakle, u ovom slučaju postavlja se pitanje ograničenosti uporabe mobilnih uređaja, koje je ranije bilo jasno definirano vremenskim periodom. Odbijen Izmjena definicije ograničava lokacija na kojoj se može postaviti mobilni uređaj te je dodatno ograničenje od šest mjeseci nepotrebno
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 2. Članak 2. nova točka 22 a Predlažemo definiciju "Mineralna sirovina" korigirarati sukladno regulativi koja ju opisuje. Odbijen Definicija je prenesena iz EU direktive
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 2. U navedenom članku predlaže se da se pojmovno odredi „Centar za ponovnu uporabu“. Imajući u vidu da Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN, 3/17) navodi Centra za ponovnu uporabu, mišljenja smo kako je zakonski potrebno definirati pojam Centar za ponovnu uporabu i uvjete koji isti treba ispunjavati. Naime, u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2022. godine predviđena je pored ostaloga uspostava centara za ponovnu uporabu čija je aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad, a sve radi postizanja cilja 1.1. smanjenja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada. Isto tako, navedenim Planom predviđeno je da se isti smatraju građevinama od lokalnog značaja. Zakon o održivom gospodarenju otpadom ne sadrži u svojim odredbama definiciju o tome što se smatra centrom za ponovnu uporabu, a slijedom toga ne sadrži niti odredbe o tome koji bi to bili općeniti uvjeti za uspostavu takvih centara, te se isto ne predviđa niti u predloženim izmjenama i dopunama navedenog Zakona. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 2. U točki 14a. predlaže se iza riječi „suspenzijama“ dodati riječi: „određeno elaboratom gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina“. Navedeno se predlaže iz razloga kako bi se otklonila svaka dvojba o tome koje se mjesto može smatrati građevinom/postrojenjem za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnim sirovinama, pri čemu bi se uvjeti za određivanje takvog mjesta u navedenom elaboratu propisali Pravilnikom o gospodarenju otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina. Odbijen Pitanje će se urediti pravilnikom
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 2. U točki 14a, a u dijelu u kojem se određuju vremenska razdoblja postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina, mišljenja smo kako je ista odredba nejasna te stvara dvojbu o tome o kojim se vremenskim razdobljima radi, obzirom da određenjima „dulje od šest mjeseci“, „dulje od jedne godine“, „dulje od tri godine“, nisu određena vremenska razdoblja. Naime, pod vremenskim razdobljem se podrazumijeva određivanje parametara koji označavaju početak i kraj nekog perioda u vremenu. Također, potrebno je definirati što se smatra „otpadom kategorije A“. Odbijen Definicija je preuzeta iz EU direktive
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 2. . Primljeno na znanje Primljeno na znanje
vesna petrović ZAKON, Članak 3. Članak 13. (Deklasifikacija otpada) treba brisati. Iz članka 12. stavka 6. izbrisano je da će se pravilnikom donijeti posebni uvjeti za deklasifikaciju otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
vesna petrović ZAKON, Članak 4. Stavak 4. članka 4. rečenica je nezgrapna nakon što je tekst rečenice izmijenjen. Jasnije bi bilo: "Posjednik otpada može odrediti ukidanje statusa otpada za određenu vrstu otpada kad ishodi potvrdu Ministarstva o upisu u Očevidnik za ukidanje statusa otpada.“. Prihvaćen Prihvaćeno
Mirko Radolović ZAKON, Članak 5. Vezano uz članak 20. potrebno je jasno definirati da li se godišnje izvješće JLS koje se dostavlja JP(R)S odnosi na PGO RH ili na PGO JLS jer je nelogično da JLS donosi svoj plan, a izvješća o provedbi donosi vezano u PGO RH kojeg donosi Vlada RH. Isto tako potrebno je jasnije definirati način izvješćivanja JP(R)S i na koji način se izvješća objedinjuju. Predlaže se propisivanje obaveznog sadržaja izvješća. Naime, na ovaj način je dopušteno JLS da na proizvoljan način izvještavaju o PGO što onemogućava objedinjavanje na regionalnoj i državnoj razini. Potrebno je sagledati koji su podaci na razini RH potrebni i na koji način će ti podaci kasnije biti korišteni pri izvješćivanju prema EU odnosno potrebno je JLS i JP(R)S uputiti koju metodologiju izračuna (npr. stope reciklaže) primjenjivati. Izvješćivanje mora biti jednostavno i unificirano. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 5. Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK ističe sljedeće: „Potrebno je dodati dva stavka u članku 23. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (dalje: ZOGO), koja bi glasila: „(6) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u koordinaciji sa jedinicama lokalne samouprave (JLS) donijeti objedinjeni Plan gospodarenja otpadom područne (regionalne) samouprave. (7) Izvršno tijelo područne (regionalne) samouprave (župan) sporazumno sa izvršnim tijelima jedinicama lokalne samouprave (načelnici, gradonačelnici) dužan je uspostaviti provedbeno i koordinacijsko tijelo za osiguranje uvjeta i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom utvrđenih objedinjenim Planom gospodarenja otpadom područne (regionalne) samouprave.“ Također ističu, da je alternativa prijedlog da se zakonom definira da Jedinica područne (regionalne) samouprave (JP(R)S) donese Plan gospodarenja otpadom koordinirano s JLS), a da JLS-ovi donose Odredbe i mjere za provođenje tog plana. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 6. Vezano za stavak 11. predloženih izmjena članka 26. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK navodi sljedeće: „Prema Odluci o implementaciji PGO RH 2017-2022, rok izrade Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada (Mjera br. 37.1 – M 4.1) bio je 4. kvartal 2017. godine. (uvjet iz predpristupnog ugovora)“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 7. Vezano za novu predloženu točku 8. stavka 1. članka 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK ističe kako je potrebno je dodati sljedeće: „… sukladno Planu i aktu o predaji/preuzimanju (ugovor ili sporazum) otpada u Centar gospodarenja otpadom.“ Odbijen Pitanje se uređuje ugovorom, a ne ovim Zakonom
HGK ZAKON, Članak 7. Vezano za novu predloženu točku 9. stavka 1. članka 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom ističe kako je Zakonom potrebno definirati tko donosi Odluku o prestanku rada i zatvaranju odlagališta (iz članka 28. stavka 1. točke 9.). Donosi li je jedinica lokalne samouprave (JLS) na čijem se području nalazi odlagalište ili sve JLS koje koriste uslugu isporučitelja javne usluge koji upravlja odlagalištem ili osoba koja upravlja odlagalištem? Prijedlogom dopune članka 26. navedeno je da ministar Odlukom određuje redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta, a osoba koja upravlja odlagalištem dužna je obustaviti rad i zatvoriti odlagalište sukladno Odluci ministra (čl.26 st.11). Odbijen Pitanje se uređuje pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 7. Dio teksta “…briše se točka i…” je suvišan i vjerojatno je ostao greškom. Točka 7. je zadnja točka. Odbijen Ne radi se o grešci
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 7. Propisuje se da JLS mora osigurati predaju otpada u CGO. CGO koji su izgrađeni pokazali su sve slabosti takvog sustava i potrebno je napraviti temeljite promjene na način da se osigura decentralizacija tako da JLS imaju svoja modularna postrojenja za obradu miješanog otpada i odlagališta obrađenog inertnog otpada, umjesto da stotinama kilometara prevoze otpad u CGO-e koji ili ne funkcioniraju ili većinom niti neće biti izgrađeni minimalno narednih 5 godina. Stoga ove stavke treba izbaciti. Odbijen Izgradnja CGO-a je određena u važećem i prethodnom Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
6. MAJ d.o.o. ZAKON, Članak 7. stavak 8: treba dozvoliti JLS odnosno komunalnim poduzećima da otpad zbrinjavaju sukladno "načelu ekonomičnosti", u skladu sa EU direktiva u gospodarenju otpadom. Zakonodavac treba propisati standarde kako se mora zbrinuti otpad, a ne propisivati točno lokacije tj. točno trgovačko društvo koje zbrinjavati taj otpad, po cijenama koji oni žele. Definiranjem da otpad mora završiti u točno određenom CGO onemogućuje se da JLS taj otpad zbrine na kvalitetniji način i još jeftinije. Posebno se treba voditi računa da na kraju taj trošak plaćaju građani. Zakonom odrediti da se otpad može zbrinuti u točno određenom CGO kojim upravlja trgovačko društvo, a iz prakse znamo da ti isto trgovačko društvo propisuje različite cijene za različite JLS samovoljno, predstavlja derogiranje bilo kakvog tržišnog natjecanja. Smatramo da zakonom propisati monopol određenom trgovačkom društvu, zasigurno ima bitan utjecaj na tržišno natjecanje. Odbijen Pitanje se uređuje Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
HGK ZAKON, Članak 8. Vezano za članak 8. ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija održavanja čistoće u Hrvatskoj gospodarskoj komori navodi kako je predmetno prihvatljivo ukoliko se istovremeno izmijeni članak 24. Uredbe na način da se u stavku 7. izmijeni referentna godina odnosno umjesto 2015. bude 2010. ili ranija. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
vesna petrović ZAKON, Članak 9. Što konkretno znači odredba 3a. s obzirom da u Planu nije detaljno propisano koje su obaveze JLS u odnosu na Centre. Da li davatelj usluge može miješani komunalni otpad iz Lupoglava (Istarska županija) voziti u CGO Marišćina (Primorsko goranska županija)? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Petrica Koštić ZAKON, Članak 10. Predlažem povećanje na minimalno 5.000 stanovnika. Odbijen Granična vrijednost se podiže sa 1500 na 3000
GKP PRE-KOM d.o.o. ZAKON, Članak 10. Grad Prelog i 11 JLS sukladno sporazumu imaju zajedničko reciklažno dvorište a svako naselje obilazi i mobilno reciklažno dvorište. Odvojeno se sakuplja 60% otpada na kućnom pragu. Sada bi trebali izgraditi još nekoliko fiksnih reciklažnih dvorišta (npr. Donji Kraljevec, Podturen..) i onda se postavlja pitanje tko će pokrivati bespotrebne troškove novih reciklažnih dvorišta. Granicu treba za JLS treba dići na minimalno 5000 stanovnika (poželjno 10000 stanovnika) Odbijen Granična vrijednost se podiže sa 1500 na 3000
HGK ZAKON, Članak 10. Vezano za članak 10. ovog predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu smatraju kako bi u navedenom članku trebalo definirati mijenjaju li se dosadašnji stavci 5 i stavci 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12, odnosno brišu li se, odnosno postaju li stavci 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13, sadašnjeg članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 10. Grupacija održavanja čistoće u Hrvatskoj gospodarskoj komori vezano za ovaj prijedlog predlaže sljedeće: „Predlaže se da članak 35. st 1. točka 2. glasi: „i postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno skupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada na javnoj površini i/ili na obračunskom mjestu korisnika javne usluge.“ Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 10. Vezano za izmjenu u stavku 2. točkama 1. i 2. članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija održavanja čistoće u Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Grupacija održavanja čistoće HGK) predlaže da se broj „1.500“ zamjeni sa brojem „5.000“. Također, Grupacija održavanja čistoće HGK predlaže brisanje točke 4. stavka 2. čl 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom jer dovođenje mobilnog reciklažnog dvorišta u svako naselje predstavlja veliki i neopravdani trošak u poslovanju davatelja javne usluge. Odbijen Granična vrijednost se podiže sa 1500 na 3000
HGK ZAKON, Članak 10. Vezano za predloženi novi stavak 5. članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom navodi kako je potrebno iza riječi „posredstvom“ dodati riječi „reciklažnog dvorišta i/ili“. Odbijen Stavak se odnosi samo na mobilna reciklažna dvorišta
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 10. S obzirom na odredbu točke 2. stavka 1. članka 35. ističemo kako se u praksi pojavljuje problem ne postavljanja spremnika za odvojeno sakupljanje metala, iako potreba za istim postoji i iako je obveza jedinica lokalne samouprave ovdje jasna. Štoviše i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom predviđa postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje metala na javnim površinama, kao i za staklo i plastiku. Kako praksa nije usklađena s zakonskom obvezom predlažemo donositelju Zakona učestaliju kontrolu zakonitosti u postupanju jedinica lokalne samouprave prilikom provedbe ovog Zakona i pod zakonskih akata te izricanje odgovarajućih sankcija u slučaju kršenja, a sve u cilju uspješne provedbe navedenih normi u praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 11. Vezano za izmjene članka 41. i dodavanje novih stavaka, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK navodi sljedeće: „Člankom 183. Zakona o održivom gospodarenju otpadom određeno je da se primjenjuje/ostaje na snazi Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/2006). U prijelaznim odredbama ovih izmjena i dopuna potrebno je definirati status „starog Pravilnika“ do donošenja novog. Isto tako je potrebno precizirati da li se novčana naknada za korištenje odlagališta otpada primjenjuje i za centre za gospodarenje otpadom u čijem su sastavu bioreaktorska ploha i odlagalište neopasnog proizvodnog otpada, obzirom da se prema formulaciji u prijedlogu radi samo o odlagalištima.“ Prihvaćen Prihvaćeno
GKP PRE-KOM d.o.o. ZAKON, Članak 11. Sada se dodaje Eko renta koja je ukinuta 2013 donošenjem ZOGO, treba uvesti taksu za odlaganje otpada i iz te takse obeštetiti JLS koje imaju odlagališta a time će se svi potaknuti na odvajanje otpada. Uvođenjem takse za odlaganje otpada koju bi plaćale sve JLS u RH spriječilo bi se da neke JLS sa odlagalištima počinu naplaćivati značajne iznose JLS bez odlagališta. Grad Prelog i 11 JLS gdje mi sakupljamo otpad odvojeno sakupe 60% otpada i sada nakon plaćanja penala prema Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom članak 24., plaćati će i eko rentu jer su zatvorili i sanirali soje odlagalište. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
kristina tibaut ZAKON, Članak 11. U kojem roku ministar donosi pravilnik? potrebno je navesti rok u kojem ministar mora donijeti pravilnik. S obzirom na to da je nejasna trenutna sudbina pravilnika iz 2006. godine jer je u sadašnjem ZOGO-u propisano da će se isti primjenjivati do stupanja na snagu uredbe i pravilnika iz članka 182. ZOGO-a, bilo bi poželjno ovim izmjenama i dopunama ZOGO-a utvrditi pravni značaj spomenutog pravilnika iz 2006. godine u razdoblju od donošenja akata iz članka 182. ZOGO-a pa do donošenja novog pravilnika prema ovim izmjenama i dopunama ZOGO-a, odnosno vrijedi li pravilnik iz 2006. godine u navedenom razdoblju, a prije donošenja novog pravilnika. Zbog sadašanjeg zakonskog uređenja nastala je pravna praznina ili nedoumica u pogledu primjene i važenja. Naime, nije istog značenja izričaj "primjenjuje se" i "na snazi je", a što je potvrdilo i nadležno ministarstvo u svojim tumačenjima na brojne upite jedinica lokalne samouprave. Prihvaćen Prihvaćeno
Petrica Koštić ZAKON, Članak 11. U ugovorima o sufinanciranju nabave posuda za otpad i mobilnih reciklažnih dvorišta od strane Fonda uvedeno je ograničenje da se posude ili mobilna reciklažna dvorišta mogu koristiti na području jedinice lokalne samouprave što je veliko ograničenje kod zajedničkog gospodarenja otpadom za više jedinica lokalne samouprave (sada su potrebne rezervne posude za svaku jedinicu lokalne samouprave, umjesto da bude jedna rezerva za sve). Propisati da se sufinacirane posude i mobilna dvorišta mogu koristiti u svim jedinicama lokalne samouprave koje imaju zajedničko gospodarene otpadom. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
Zagrebački holding d.o.o. ZAKON, Članak 11. Predlažemo da se u članku 11, stavak 5 prijedloga ovog propisa nakon točke dopuni na sljedeći način: - ukoliko je isto predviđeno Planom gospodarenje otpadom jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada. Odbijen Predloženo nije potrebno dodatno propisivati Zakonom
Grad Ivanec ZAKON, Članak 11. Novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada jedinice lokalne samouprave su prema prijašnjem zakonskom rješenju podmirivale na teret svojih proračunskih sredstava. Po svemu sudeći takvo rješenje zadržano je i u predloženim izmjenama i dopunama zakona. Ovakvim rješenjem na neki se način napušta opće načelo gospodarenja otpadom 'onečišćivač plaća'. Da bi se u određenoj mjeri navedeno izbjeglo, te da se omogući lakše podnošenje obveze plaćanje naknade za korištenje odlagališta otpada, jedinicama lokalne samouprave – obveznicama plaćanja naknade, potrebno je omogućiti prikupljanje namjenskih sredstava za podmirenje te obveze iz cijene javne usluge, tj. od samih onečišćivača. Navedeno bi se postiglo proširenjem namjene naknade iz čl. 33. st. 13. na način da se st.16. istog članka mijenja i glasi: „Naknada iz stavka 13. ovog članka može se odrediti u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, sanacije neusklađenog odlagališta na području te jedinice lokalne samouprave, za plaćanje novčane naknade za korištenje odlagališta jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada, i za nabavu opreme za prikupljanje komunalnog otpada, kada tu opremu nabavlja jedinica lokalne samouprave.“ Istovremeno je potrebno u čl. 11. predloženih izmjena i dopuna da se u predloženom stavku 7. iza riječi pravilnikom brišu točka i navodni znaci gore, te da se dopuni riječima „ u skladu s čl. 33. ovoga Zakona.“ Odbijen Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je namjenska naknada za gradnju građevina koja se može koristiti samo za propisane namjene
M SAN EKO d.o.o. ZAKON, Članak 12. Predlažemo izmjenu članka 44. stavka 4. na sljedeći način: (4) Proizvođač i/ili posjednik otpada dužan je osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu uz pošiljku otpada predati prateći list koji sadrži informacije o vrsti otpada koji čini pošiljku, o osobama koje imaju pošiljku u posjedu, o vlasništvu nad pošiljkom i druge potrebne informacije o pošiljci. Obrazloženje: Mišljenja smo kako je upisivanje količine (odvage) neprihvatljivo iz razloga što njihova procjena količine uvelike odstupa od realne odvage koja se odvija prilikom zaprimanja otpada kod ovlaštene osobe koja posjeduje Dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. Predložena izmjena pratećeg lista bi kao posljedicu mogla imati ogroman nesrazmjer u stanju zaprimljenog i proslijeđenog otpada. Odbijen Pitanje se uređuje pravilnikom
vesna petrović ZAKON, Članak 12. Stavak 4. članka 44. izmjeniti u skladu s izmjenom u stavku 1. tako da bi rečenica trebala glasiti: "Proizvođač i/ili posjednik otpada dužan je osobi koja se smatra ovlaštenom za preuzimanje otpada sukladno članku 84. stavku 6. ovoga Zakona uz pošiljku otpada predati prateći list koji sadrži informacije o vrsti i količini otpada koji čini pošiljku, o osobama koje imaju pošiljku u posjedu, o vlasništvu nad pošiljkom i druge potrebne informacije o pošiljci." Nadalje, u cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva, potrebno je iz obaveze predaje pošiljke otpada uz prateći list isključiti proizvođače neopasnog otpada, budući da nas Direktiva o otpadu 2008/98/EC (čl. 35. st. 1.) na to ne obavezuje. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
vesna petrović ZAKON, Članak 12. U cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva u članku 44. stavku 8. propisati obavezu čuvanja podataka o postupanju s otpadom najmanje 3 godine umjesto dosadašnjih 5 godina. (U skladu s čl. 35. stavkom 2. Direktive o otpadu 2008/98/EC.). Prihvaćen Prihvaćeno
Zagrebački holding d.o.o. ZAKON, Članak 12. Predlažemo da se članak 12., stavak 4. i 5. prijedloga ovog propisa izmjeni na sljedeći način: (4) Proizvođač i/ili posjednik otpada dužan je osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu uz pošiljku otpada predati prateći list koji sadrži informacije o vrsti i količini otpada koji čini pošiljku, o osobama koje imaju pošiljku u posjedu, o vlasništvu nad pošiljkom i druge potrebne informacije o pošiljci, odnosno na odgovarajući način ispuniti obrazac ePL-O u aplikaciji e-ONTO (5) Posjednik otpada koji je preuzeo pošiljku otpada u posjed dužan je prilikom preuzimanja pošiljke otpada potvrditi preuzimanje pošiljke ovjerom pratećeg lista, odnosno potvrditi ePL-O putem aplikacije eONTO za predmetnu pošiljku otpada Obrazloženje: Pravilnikom o gospodarenju otpadom predviđeno je vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada putem aplikacije eONTO pa nije jasno iz kojeg se razloga ponovno vraćamo na obrazac u tiskanom obliku? Primljeno na znanje Pitanje se uređuje Pravilnikom o gospodarenju otpadom
Petrica Koštić ZAKON, Članak 12. Propisati da se prateći listovi popunjavaju za spremnike veće od 1.100 litara, budući da se manji spremnici predaju zajedno s otpadom iz kućanstva , a to može izdati skupljač za cijelu pošiljku (smetlaru). Ovime se znatno olakšava rad i smanjuje administrativni poslovi za malo gospodarstvo. Ujedno se predlaže jednostavniji način pratećih listova elektroničkim putem (jedinstvena evidencija za RH) na način da proizvođač ili posjednik otvore prateći list sa svojim podacima i podacima o otpadu, izlistaju bar kod i stavljaju ga na spremnik (veći od 1.100 litara , skupljač skenira kod i upisuje podatke o vozaču, a na odlagalištu se nakon skeniranja upisuje masa i preuzimanje otpada i zaključuje prateći list. Ovime nestaje potreba za dvostrukom evidencijom (prateći listovi i očevidnici /e-ONTO). Inspekcija skeniranjem koda ima u realnom vremenu sve podatke o otpadu. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 12. Za predloženu izmjenu članka 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), Grupacija Centara za gospodarenje otpadom HGK navodi kako je, vezano za odredbe koje se odnose na prateće listove, a poglavito ovjeru pratećeg lista, potrebno pojasniti (u slučaju obveze vođenja e-ONTO) u odnosu na odredbe članka 45. ZOGO i članaka 34. do 38. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/2017). Vezano za ovaj članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu uočile su da u izmijenjenom članku 44. nedostaje stavak 3. Također, vezano za predloženu izmjenu članka 44. stavka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu predlažu izmjenu naziva 'osoba koja se smatra ovlaštenom' u 'ovlaštena osoba'. Osim toga, vezano za stavak 2. točku 3. predloženog izmijenjenog članka 44. ZOGO, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako bi trebalo detaljnije pojasniti odnosi li se navedena odredba na sve muljeve iz bilo kojeg uređaja ili samo za KBO 19 08 05. Djelomično prihvaćen Nejasna primjedba Pitanje se uređuje pravilnikom
HGK ZAKON, Članak 12. Vezano za stavak 8. predloženog izmijenjenog članka 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacije održavanja čistoće u HGK ističe kako nije logično da se podaci o postupanju s opasnim otpadom čuvaju kraće nego za neopasni otpad. Odbijen Obveza iz EU Direktive, a 12 mjeseci se odnosi samo na prijevoz otpada
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 12. U skladu s izmjenama u stavku 1. ovog članka, predlaže se u stavku 4. zamjena riječi „osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom“ u „osobi koja se smatra ovlaštenom za preuzimanje otpada“ . Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 12. Smatramo kako je u stavku 6. došlo do slučajnog propusta zakonodavca te se stoga predlaže da članak 44. stavak 6. glasi: „Proizvođač i/ili posjednik otpada je odgovoran za točnost podataka koje navodi u pratećem listu.“ Odbijen Odbijeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 12. Potrebno definirati "patološki otpad" radi osiguravanja javne sigurnosti i zaštite zdravlja. Prihvaćen Prihvaćeno
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 12. Stavak 2, točka 5. - Predlaže se da se ne ograničava proizvođača otpada koji kompostira otpad da mora biti na istoj lokaciji na kojoj otpad nastaje – npr. tvrtka ili OPG uzgajaju voće i povrće, prodaju to voće i povrće u trgovini čiju su vlasnici, a koja se ne nalazi na mjestu gdje se biootpad kompostira – dio voća i povrća se ne proda i gnjili ili propada. Odbijen Iznimka se odnosi na kompostiranje na mjestu nastanku, ostali slučajevi se uređuju dozvolom
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 12. Stavak 5 - Prijevoznik otpada prilikom preuzimanja otpada nema u prijevoznom sredstvu pečat za ovjeru Pratećeg lista. Predlaže se ukinuti obvezu ovjere pečatom i ostaviti samo potpis. Primljeno na znanje Obveza korištenja pečata na Pratećem listu je ukinuta 2017. Pravilnikom o gospodarenju otpadom
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 12. Stavak 7 - I ovdje se predlaže ukinuti obvezu ovjere pečatom i staviti da posjednik otpada preuzima otpad u posjed nakon potpisa Pratećeg lista Primljeno na znanje Obveza korištenja pečata na Pratećem listu je ukinuta 2017. Pravilnikom o gospodarenju otpadom
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 12. U stavku 1. predlaže se umjesto riječi: „koja se smatra ovlaštenom“, izmjene riječima: „koja je ovlaštena“. Izmjena se predlaže radi jasnijeg i nedvojbenog određenja tko je osoba ovlaštena za preuzimanje otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 12. Članak 12. U članku 12. spominje se "patološki otpad" nigjde u Zakonu ne postoji definicija. Prihvaćen Prihvaćeno
Petrica Koštić ZAKON, Članak 13. Ne znam čemu služi e-ONTO, osim paralelnog sustava i inspekcije . Iz e-ONTO nije moguće dobiti statističke podatke, pa se nepotrebno moraju voditi i očevidnici. Uvođenjem jedinstvenog elektronskog pratećeg lista dobiva se jednostavan i efikasan sustav praćenja otpada i naravne bez tiskanja velikog broja i primjeraka pratećeg lista u papirnatom obliku. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
vesna petrović ZAKON, Članak 13. Stavak 1. članka 45. - U cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva, potrebno je iz obaveze vođenja Očevidnika o nastanku i tijeku otpada, izuzeti proizvođače i prijevoznike neopasnog otpada, budući da nas Direktiva o otpadu 2008/98/EC (čl. 35. st. 1.) na to ne obavezuje. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
M SAN EKO d.o.o. ZAKON, Članak 13. Komentar: S obzirom na sve one koji imaju pravo preuzeti otpad, bez obzira radi li se o preuzimanju u posjed ili ne; i činjenicu da Posrednik u gospodarenju otpadom opciju preuzimanja otpada (sudeći prema sadržaju Pratećeg lista) nema, potpuno je nejasno koja je uloga Posrednika. Isti se ne može upisati u prateći list, a definitivno preuzima nečiji otpad, također nužno mora biti upisan u Očevidnik posrednika u gospodarenju otpadom. Prema predloženoj izmjeni stavka nije dužan voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, ali i dalje ima mogućnost preuzimanja otpada u posjed u trenutku preuzimanja otpada od proizvođača i/ili posjednika, unatoč kojoj se (ponavljamo) ne može evidentirati u pratećem listu. Nejasno je na koji način se može evidentirati njihova uloga i način preuzimanja, oni svakako imaju ulogu u cjelokupnom procesu, ali ista se nema gdje naznačiti. Odbijen Posrednik u gospodarenju otpadom, u sklopu djelatnosti posredovanja, ne obavlja prijevoz otpada
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 14. Predlaže se dodavanje novog stavka koji bi glasio: „Protiv rješenja kojim se uskraćuje suglasnost na Plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.“ Mišljenja smo kako je navedeno sukladno zajamčenom ustavnom pravu na žalbu kojim se jamči svakoj osobi pravo na žalbu u slučajevima kada je o njezinim pravima i pravnim interesima negativno odlučeno. Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 14. U stavku 1. predlaže se brisanje riječi „stavka“ i unošenje riječi „članka“ budući da smatramo da se radi o slučajnom propustu zakonodavca. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 14. Vezano za predloženi članak 48. a stavak 2., članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mole pojašnjenje je li navedena odredba u skladu s člankom 10, stavkom 2, Pravilnikom o gospodarenju otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina? Također, vezano za stavak 7. istog članka, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako bi u navedenom članku trebalo stajati kako se zahtjev za produženjem dozvole dostavlja prije isteka važeće dozvole. Članice Zajednice mišljenja su kako se ovako definiranom odredbom može dogoditi da proizvođač u određenom periodu, od isteka suglasnosti do izdavanja nove, ostane bez suglasnosti. Primljeno na znanje Donijet će se novi pravilnik o gospodarenju otpadom od mineralne sirovine
Marko Komin ZAKON, Članak 15. Znači li to da posjednici opasnog otpada nemaju obvezu izrade analize otpada ukoliko se radi o količini većoj od jedne tone, tj. predaje DFKSO obrasca uz prateći list ukoliko je količina otpada manja od jedne tone? Ukoliko posjednici više nemaju tu obvezu potrebno je izmijeniti članak 167. stavak 1. točku 12. i točku 13. gdje se propisuje novčana kazna za navedeni prekršaj. Prihvaćen Prihvaćeno
Hrvatska akreditacijska agencija ZAKON, Članak 16. Hrvatska akreditacijska agencija predlaže izmjenu st.1. koja glasi "Pravna osoba može obavljati uzorkovanje i ispitivanje otpada ako je akreditirana za odgovarajuću metodu ispitivanja i uzorkovanja." Prihvaćen Prihvaćeno
Hrvatska akreditacijska agencija ZAKON, Članak 16. Hrvatska akreditacijska agencija u st.1. predlaže jasniju definiciju izraza "odgovarajuća metoda". Naime postavlja se pitanje da li se radi o metodama iz međunarodno priznatih norma ili se radi o izvedbenim karakteristikama metoda (granica kvantifikacije, mjerna nesigurnost itd.). U st. 2. predlažemo da se dodatno pojasni tko izdaje ovlaštenja za akreditirane laboratorije te koji su uvjeti za ovlaštenje. Nastavno na st.3. željeli bismo naglasiti da Hrvatska akreditacijska agencija vodi javno dostupan registar akreditiranih tijela s važećim popisom metoda te ujedno predlažemo da se taj popis koristi kao izvor informacija o akreditiranim laboratorijima koji uzorkuju i ispituju otpad. Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 16. Ukazuje se na propust zakonodavca budući stavak 4. nije dovršen te je stoga nejasan. Prihvaćen Prihvaćeno
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 17. - Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 18. Kako je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO) u izmjenama, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK predlaže izmjene članka 55. i to na sljedeći način: „U članku 55. ZOGO-a u stavku 1 potrebno je dodati na kraj rečenice: „…u minimalnom udjelu od 50% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada.“ Odbijen Nije predmet izmjena Zakona i obveza je prenesena iz EU direktive
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 19. Budući su brisani stavci 3. i 4. ostaje nejasnim hoće li se ti stavci unijeti u Pravilnik i postoji li uopće obveza donošenja Pravilnika kojim se uređuje gospodarenje otpadnim uljima. Ukoliko postoji, smatramo obveznim to navesti u ovom članku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 19. Neobjašnjivo je obrisan stavak koji propisuje da se zabranjuje izvoz otpadnog ulja za zbrinjavanje spaljivanjem i suspaljivanjem ako je regeneracija tehnički izvediva u RH. Potrebno je taj stavak vratiti, jednako kao i popratni stavak 4. Odbijen Sada važeća materijalna odredba nije provediva u praksi
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 22. Naveden je netočan stavak. Sredstva javnog priopćavnja spominju se u stavku 3., a ne stavku 2. članka 71. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 22. Vezano za predloženu izmjenu u članku 71., Grupacija održavanja čistoće HGK ističe kako bi umjesto stavak 2. trebalo stajati stavak 3. jer se predmetno odnosi na stavak 3. članka 71. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Prihvaćen Prihvaćeno
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 23. Nije jasno da li se ovo odnosi na fizičku osobu – obrtnika ili samo fizičku osobu? U kojem slučaju fizička osoba stavlja proizvod na tržište? Prihvaćen Prihvaćeno
M SAN EKO d.o.o. ZAKON, Članak 23. Predlažemo izmjenu članka 74. stavka 1. na sljedeći način: „(1) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada dužna je plaćati naknadu gospodarenja tom posebnom kategorijom otpada.“ Obrazloženje: Predlažemo izmjenu ovog stavka jer je suvišno spominjati „fizičku osobu“ ukoliko je već kao i pravna osoba dio definicije iz članka 4. stavka 1. točke 49. ovog Zakona: „Proizvođača proizvoda“ (pravna ili fizička osoba – obrtnik koja na profesionalnoj osnovi razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu). Ukoliko smatrate da nije suvišna molimo za objašnjenje o kojoj fizičkoj osobi se ovdje radi. Prihvaćen Prihvaćeno
Petrica Koštić ZAKON, Članak 24. Zakonom je, između ostalog, propisano da se djelatnost SKUPLJANJA otpada može započeti, ako pravna osoba ima izdanu dozvolu za gospodarenje otpadom. Zakonom je nejasno kako bi skupljač otpada trebao dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom, ako nema građevinu (npr. odlagalište otpada) jer je ona osnova dokumentacija kod podnošenja zahtjeva za izdavanjem dozvole. Također, nije naznačeno da li upis u Očevidnik prijevoznika uz utovar pokriva i skupljanje otpada ili ne. Ovo je potrebno urediti kod više članaka koji se odnose na izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
vesna petrović ZAKON, Članak 24. Stavak 3. članka 84. - U cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva i državne uprave izuzeti iz obaveze upisa u Očevidnik subjekte koji skladište vlastiti proizvodni otpad. Ova obaveza nije propisana Direktivom o otpadu 2008/98/EC. Prihvaćen Prihvaćeno
vesna petrović ZAKON, Članak 24. Članak 84. stavak 1. - U cilju administrativnog rasterećenja izuzeti iz obaveze ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom subjekte koji se bave oporabom otpada, u skladu s člankom 24. Direktive o otpadu 2008/98/EC. Postupak izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom objediniti s postupkom izdavanja okolišne dozvole. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 24. st. 13. Obrisano je da se koncesije dijele sukladno zakonu te je to potrebno vratiti jer stavak bez toga otvara mogućnosti za zloporabe. Odbijen Koncesije su uređene posebnim Zakonom, članak je usuglašen s Ministarstvom financija te predloženi tekst ne "otvara mogućnosti za zloporabe"
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 24. U stavku 5a, predlaže se propisati iznimka u odnosu na prijevoz komunalnog otpada. Navedeno se predlaže radi izbjegavanja svake dvojbe i nedoumice koja bi mogla nastati u primjeni ovoga Zakona, Imajući u vidu da je ovim Zakonom, kao i Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom propisana obveza građana da svoj komunalni otpad pored ostalog mogu odvojeno prikupljati i predavati u reciklažna dvorišta, mišljenja smo kako zabrana prijevoza otpada fizičkoj osobi (građanina) u potpunosti onemogućava da odvojeno prikupljeni otpad prevezu od svog kućanstva do reciklažnog dvorišta, već bi i u tim slučajevima bili primorani angažirati pravnu osobu koja je upisana u Očevidnik prijevoznika otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 24. Kako je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO) u izmjenama, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK predlaže izmjene članka 83. ZOGO na sljedeći način:“ U čl. 83. ZOGO-a potrebno je dodati stavak (7) koji glasi: „(7) Ministarstvo je obavezno imenovati povjerenika za praćenje i kontrolu provedbe za svaki od projekata izgradnje građevina od državnog značaja iz stavka 3. ovog članka.“ Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
HGK ZAKON, Članak 24. Vezano za novi stavak 5.a. članka 84. ZOGO-a, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je neophodno jasnije razlučiti definicije za pojmove: fizička osoba, fizička osoba (građanin), fizička osoba - obrtnik koji se navode u ovom zakonskom prijedlogu. Članice Zajednice predlažu korištenje jednostavnijih izraza i njihovo tumačenje u pojmovniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 24. Vezano za predloženu izmjenu u članku 84. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK ističe kako je potrebno je dodati stavak 13 a koji glasi: „(13 a) Ministar će svojom Odlukom definirati preduvjete koji određuju nužnost dodjele koncesije iz prethodnog članka, kriterije i uvjete koje mora ispuniti koncesionar kao i vrijeme trajanja koncesije za obavljanje poslova sukladno Zakonu o koncesijama. Rok trajanja koncesije ne može biti dulji od 6 mjeseci od početka rada Planom definirane građevine za obradu otpada od državnog značaja koje su definirane člankom 83. stavkom 3.“ Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 26. U stavku 1a. točki 1., predlaže se brisati da se dozvolom određuje klasifikacija građevine/postrojenja. Unatoč tome što iz članka 105a. Zakona vjerojatno proizlazi da će se klasifikacija građevine/postrojenja za obradu otpada od eksploatacije mineralnih sirovina propisati pravilnikom ministra, upitno je može li se uopće dozvolom za gospodarenje otpadom klasificirati građevine/postrojenja imajući u vidu propise kojima se uređuje gradnja i namjena građevina obzirom da se u postupku izdavanja dozvole obavezno mora priložiti i uporabna dozvola kojom se određuje namjena; odnosno smatra li se namjena i klasifikacija jednim te istim značenjem. Odbijen Obveza određena EU direktivom
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 27. Stavak 4., predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „Iznimno od odredbi stavka 3. točki 1. i 2. ovoga članka uz zahtjev za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole za mobilno postrojenje za pripremu otpada prije oporabe ili zbrinjavanja, te zahtjeva za dozvolu za mobilno postrojenje za oporabu otpada, ne prilaže se akt kojim se dozvoljava uporaba građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom.“ Nejasno je zašto se za djelatnost druge obrade otpada (priprema otpada prije oporabe ili zbrinjavanja) nije potrebno ishoditi akt kojim se dozvoljava uporaba građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom, kada je isto potrebno za sve druge djelatnosti gospodarenja otpadom (sakupljanje, oporaba, zbrinjavanje), te se očito mislilo da iznimke vrijede samo u slučaju zahtjeva za mobilno postrojenje. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 27. Stavak 6. točka 3., predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „mišljenje nadležnoga tijela za prostorno planiranje o ispunjavanju uvjeta iz članka 91. stavka 1. točka 6. ovog zakona, osim za mobilno postrojenje.“ Nadležno tijelo za prostorno planiranje izdaje mišljenje isključivo za građevina u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom kako je propisano člankom 91., stavkom 1., točkom 6. ovoga Zakona, a ne za lokaciju odnosno katastarsku česticu. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 27. Vezano za predložene izmjene članka 88. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom navodi sljedeće: „Ukoliko je građevinskom dozvolom (ili drugim aktom kojim se odobrava gradnja) prije izdavanja uporabne dozvole uvjetovan pokusni rad, stavkom 5. potrebno je predvidjeti izuzeće i za taj slučaj. Ukoliko je (npr. za Centre) s izvođačem ugovoreno projektiranje i gradnja (do uporabne dozvole – uključujući i pokusni rad), potrebno je definirati način i podnositelja zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom.“ Odbijen Pitanje je već uređeno člankom 94. Zakona
HGK ZAKON, Članak 28. Vezano za točku 2. stavka 1. izmijenjenog članka 89. ZOGO, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, mišljenja su kako promjene članka 89. točke 2., kojima se određuje područje u kojem osoba odgovorna za gospodarenje otpadom, treba imati kvalifikaciju, ali ne i stupanj (ECTS bodovi) koji treba imati. Stoga se predlaže da se uz kvalifikaciju definira i minimum ostvarenog stupnja. Dodatno, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako u ovoj točci stavka (1) nije potrebno izdvajati jednu vrstu otpada i jednu struku. Članice Zajednice zalažu se za primjenu jednakih kriterija za sve kategorije otpada i sve struke. Ovakvim pristupom može se dogoditi da za postupanje pojedinim izrazitom opasnim kategorijama otpada rukovodi nekvalificirana osoba. Djelomično prihvaćen Odredba je izmijenjena
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 28. Članak 89. Primjedba se odnosi na prijedlog promjene članka 89., točnije na točku 2., a određuje područje u kojem osoba odgovorna za gospodarenje otpadom, treba imati kvalifikaciju, ali ne i stupanj (ETS bodovi) koji treba imati. Osim toga u istoj točci se izdvaja samo jedna vrsta otpada i za nju propisuje, samo jedna struka, koje mora biti odgovorna osoba, za tu vrstu otpada. Postavlja se pitanje zašto nisu posebno propisani i uvjeti koje mora zadovoljiti odgovorna osoba za gospodarenje, daleko opasnijim vrstama otpada, kao što su infektivni otpad ili za razne vrste otpada koje se svrstavaju u opasni otpad? Po tom ključu, za otpad iz kemijske industrije, odgovorna osoba mogla bi biti samo kemijski tehnolog, za infektivni otpad samo biomedicinska struka, otpad od građenja, građevinar i slično. Prema tome ili je potrebno navesti sve vrste otpada za koje će se propisati koje kvalifikacije odgovorna osoba za gospodarenje otpadom treba udovoljavati ili nije potrebno izdvajati ni jednu kategoriju otpada. Djelomično prihvaćen Odredba je izmijenjena
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 28. Stavak 1, točka 5. - Nije jasno na koji način se dokazuje točka 5. Da li je to potvrda koja se dobije na temelju obrazovanja prema Programu za odgovorne osobe i povjerenike koji je ukinut odlukom? Prihvaćen Prihvaćeno
vesna petrović ZAKON, Članak 28. Članak 89. stavak 1. točka 1. - Uvjet o 3 godine iskustva na poslovima gospodarenja otpadom za odgovornu osobu predstavlja zapreku za razvoj poduzetništva, jer je riječ o trošku dodatnog zaposlenika za poduzetnika koji pokreće posao, a sam nema 3 godine iskustva u tom području. Nejasno je i koji su to poslovi gospodarenja otpadom i kako se navedeno iskustvo dokazuje. Članak 89. stavak 1. točka 2. - Uvjet da osoba odgovorna za gospodarenje otpadom mora imati jednu od 3 propisane struke također predstavlja zapreku poduzetništvu. Nejasno je zašto ovaj uvjet za zaposlenika odgovornog za gospodarenje otpadom isključuje diplomiranog ekonomistu, dok bi istovremeno automehaničar SSS (tehnička struka) bio prihvatljiv za to radno mjesto. Članak 89. stavak 1. točka 5. - Kako se dokazuje da imenovana osoba odgovorna za gospodarenje otpadom posjeduje temeljna znanja o propisima o gospodarenju otpadom, kategorizaciji otpada te rizicima i mogućnostima skladištenja i obrade otpada? Djelomično prihvaćen Odgovor: izjavom
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 28. Ovim izmjenama izbačen je zamjenik odgovorne osobe koji bi u slučaju odsutnosti odgovorne osobe trebao izvršavati njezine obaveze. Potrebno je vratiti stavak kakav je bio jer se u slučaju spriječenosti odgovorne osobe pojavljuje problem tko će voditi njene poslove. Odbijen Nužno je postojanje odgovorne osobe, a ne zamjenika
vesna petrović ZAKON, Članak 29. Članak 90. stavak 3. - Obaveza izrade elaborata gospodarenja otpadom od strane ovlaštenih inženjera, članova komore predstavlja dodatni administrativni trošak za gospodarstvo. Izradu elaborata treba liberalizirati odnosno omogućiti strankama da odaberu hoće li samostalno raditi elaborate ili u suradnji s vanjskim stručnjacima. Odbijen Nije predmet izmjena Zakona
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 29. Članak 29. Primjedba se odnosi na prijedlog izmjene članka 90., odnosno na novi stavak 3a., te stavak 4. koji se mijenja. Kao i u prethodnom slučaju, ponovo se izdvaja ista vrsta otpada za koju elaborat gospodarenja otpadom može izraditi samo pravna osoba ovlaštena za izradu projekata građenja naftno-rudarskih objekata i postrojenja ili osoba ovlaštena za izradu rudarskih projekata. Koje to svojstvo ima otpad od eksploatacije mineralnih sirovina da bi ga toliko izdvajalo od drugih vrsta (opasnog) otpada? Pa se ponovo postavlja pitanje, zašto, na isti način, u Zakonu nije propisano tko izrađuje elaborat o gospodarenju azbestnim otpadom, otpadom od industrije titan dioksida ili već navedenih i drugih vrsta otpada? Ako se radi o „specijalnoj“ vrsti otpada, zbog čega se izuzima nositelja izrade elaborata gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina od obveze raspolaganja osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi mogao prouzročiti način gospodarenja otpadom, propisan elaboratom kojeg je izradio? Ako ne postoji komora navedenih stručnjaka, to ne znači da izrađivač ne bi trebao odgovarati za štetu i u skladu s tim raspolagati osiguranjem od odgovornosti za štetu uzrokovanu primjenom postupka gospodarenja otpadom kako je navedeno u elaboratu. Štete na okoliš mogu biti velike, pa se postavlja pitanje zbog čega bi operater odgovarao za nastalu štetu, a izrađivač elaborata, čiju je izradu operater platio, bio bi pošteđen troška sanacije štete nastale njegovom krivnjom? Primljeno na znanje Stavak izmijenjen
HGK ZAKON, Članak 29. Vezano za predmetno, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK (dalje, članice Zajednice) mišljenja su kako nije potrebno izdvajati jednu kategoriju otpada, odnosno struku koja može izraditi elaborat gospodarenja otpadom. Članice Zajednice mišljenja su kako nije potrebno na takav način izdvajati jednu kategoriju otpada već se odredbe zakonskog prijedloga moraju odnositi na sve kategorije jednako. Članice Zajednice mišljenja su kako nije potrebno izuzimati nositelja izrade elaborata gospodarenja ovom kategorijom otpada od obveze raspolaganja osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi mogao prouzročiti način gospodarenja otpadom, propisan elaboratom kojeg je izradio. Propisani mehanizmi zaštite predstavljaju mehanizam osiguranja kada ne postoji komora predmetnih struka, a članice Zajednice mišljenja su kako svi jednako moraju odgovarati za potencijalnu štetu nastalu kroz direktno dokazivu odgovornost nositelja izrade elaborata. Štete na okoliš mogu biti velike, pa se članice Zajednice zalažu za pravičnu raspodjelu odgovornosti za potencijalni nastanak šteta, kako operatera tako i nositelja izrade elaborata. Primljeno na znanje Stavak izmijenjen
HGK ZAKON, Članak 30. Vezano za predložene izmjene članka 91. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom ističe sljedeće: „U prijedlogu izmjena navedeno je da se u stavku 1. mijenja točka 1. i to na način „da je podnositelj zahtjeva registriran sukladno pravilniku iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona“, te iz navedenog nije jasno na koju se registraciju misli obzirom da se tek pokreće postupak izdavanja dozvole. Ista formulacija se koristi i za upise u očevidnike posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovaca otpadom, reciklažnog dvorišta.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 30. Vezano za predloženu izmjenu stavka 2. predmetnog članka, izričaj „oporabu otpada nasipavanjem, ako se nasipavanje obavlja za potrebe i tijekom građenja građevine ili se radi o povratu obrađene mineralne sirovine u ležište.“, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je ovakav izričaj nedorečen te ga je potrebno detaljnije objasniti. Također, predlažu izmjenu stavka 2.a. jer se dodavanjem riječi „vlastiti“ u navedeni tekst stavka 2.a. jasnije definira značenje navedenog stavka te bi isti trebao glasiti: „ (2a) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina ne utvrđuje se da je građevina u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja vlastitim otpadom planirana dokumentom prostornog uređenja niti se utvrđuje ispunjavanje obveze raspolaganja osiguranjem od štete koja može nastati kao posljedica gospodarenja otpadom.“. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 30. U stavku 1. točka 2. potrebno je jasnije odrediti šta se smatra „prostor za skladištenje otpada“. Nejasno je smatra li se „prostorom za skladištenje otpada“ građevina za skladištenje otpada za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, obzirom da je člankom 4. stavkom 1, točkom 55. propisano da je skladištenje otpada privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana. Nadalje, u slučaju ishođenja dozvole za sakupljanje otpada, je li uz građevinu za sakupljanje otpada potrebno raspolagati i dodatnim prostorom za skladištenje otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 30. Stavak 2. alineja prava predlaže se izmijeniti na način da ista glasi: „-mobilno postrojenje ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. i 6. ovog članka već se utvrđuje da lokacija gospodarenja otpadom na kojoj će se postaviti mobilno postrojenje udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 86. stavka 4. ovog Zakona“ Nadležno tijelo za prostorno planiranje izdaje mišljenje isključivo za građevine u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom kako je propisano člankom 91. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona, a ne za lokaciju odnosno katastarsku česticu. Prihvaćen Prihvaćeno
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 30. Članak 30 stavak (2) U trećoj alineji spominje se "obrađena mineralna sirovina" koja se vraća u ležište – nema objašnjenja što se podrazumijeva pod obradom mineralne sirovine odnosno što je obrađena mineralna sirovina. Nadalje u prijedlogu izmjene članka 99. Zakona, u stavku 2a predlažemo da se ispred riječi „otpadom“ ubaci riječ „vlastitim“. Prihvaćen Prihvaćeno
vesna petrović ZAKON, Članak 30. Članak 91. stavak 2. alineja 3. - nejasna konstrukcija rečenice. "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za:... oporabu otpada nasipavanjem, ako se nasipavanje obavlja za potrebe i tijekom građenja građevine ili se radi o povratu obrađene mineralne sirovine u ležište.“. Nije jasno koji uvjet je izuzet. Prihvaćen Prihvaćeno
Zagrebački holding d.o.o. ZAKON, Članak 30. Predlažemo da se u članku 91. stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom briše točka 6. Obrazloženje: Područje prostornog uređenja regulirano je prije svega Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17.) te Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) Prostorni planovi se donose u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, a istima se uređuje svrhovita organizacija korištenja i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županije, gradova i općina. Nadalje se istima propisuju uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano Zakonom o prostornom uređenju i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne. Akti za provedbu prostornih planova određeni gore citiranim zakonima su lokacijska i građevinska dozvola Zakon o gradnji uredio je upravno područje, te pravne posljedice uporabe građevine, tako da je člankom 136 istog Zakona propisanom između ostaloga, da se izgrađena, odnosno rekonstruirana građevina može početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom propisu, nakon što je za tu građevinu izdana uporabna dozvola. Također ukazujemo i na odredbu stavka 3. Istog članka da se građevina rabi samo sukladno njenoj namjeni. Ukoliko je namjera donositelja Zakona dopustiti korištenje građevina druge namjene za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom a koje se nalaze u zonama navedenim u članku 176. Stavku 3. Tada je potrebno donijeti novi članak kojim bi se povezao članak 176. Zakona o održivom gospodarenju otpadom i poglavlje „Postupak izdavanja dozvola“ naravno u suradnji sa Ministarstvom nadležnim za građenje i prostorne planove. Postojećim člankom 91. Stavkom 1. Točka 6. Građevine koje imaju uporabne dozvole za namjenu gospodarenja otpadom a nakon čije pravomoćnosti je došlo do izmjene prostornih planova imaju probleme u postupku ishođenja dozvole za obavljanjem djelatnosti u građevinama izgrađenim za tu namjenu što je u suprotnosti sa Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIB-1373/09 od 7. srpnja 2009. godine objavljenoj u Narodnim novinama br. 88/09 u kojoj je navedeno da je građevinska dozvola sastavni dio imovine vlasnika dozvole. Odbijen Ovim Zakonom se ne uređuje pitanje namjene građevine ni namjene prostorno-planskih zona
M SAN EKO d.o.o. ZAKON, Članak 32. Predlažemo brisanje članka 99. stavaka 1. i 2. Obrazloženje: U naknadu koja se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za stavljanje EE opreme na tržište u Republici Hrvatskoj (u iznosu od 2,25 kn/kg EE opreme), ujedno je uključen i trošak zbrinjavanja iste. Na taj način je financijsko jamstvo, koje se ovim izmjenama želi uvesti, u praksi već osigurano i ovom izmjenom zapravo dolazi do dupliciranja i nepotrebnog dodatnog opterećivanja gospodarstvenika. Ishođenje Dozvole za gospodarenje otpadom zahtjeva niz obveza koje sadrže i police osiguranja od štete, izrade Elaborata i mnoštvo različitih dokumenata, ovisno o vrsti otpada i njihovom utjecaju na okoliš, stoga bi dodatno financijsko jamstvo bilo još jedno veliko opterećenje za gospodarstvo. Republika Hrvatska ima zadane ciljeve odvojenog sakupljanja otpada, a napose posebnih kategorija; no sadašnji rezultati nisu u skladu s ciljevima, što ne ostavlja prostora za dodatno opterećenje svih onih koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom sukladno prethodno ishođenim Dozvolama za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. Odbijen Financijsko jamstvo se odnosi na sav otpad, a ne samo na posebne kategorije otpada, također svrha je drugačija
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 33. Članak 33. Predloženi novi članak 105a. govori o uvjetima i postupku za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina. Cijeli članak je nepotpuna rečenica koja se sastoji samo od nabrajanja. Za pretpostaviti je da bi rečenica, odnosno članak trebao završiti sa: „propisuje Ministar pravilnikom“. Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 33. Smatramo da je došlo do propusta zakonodavca te se stoga predlaže na kraju članka 105a. Dodati riječi „propisuje ministar pravilnikom“. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 33. Na kraju članka 105a. potrebno je dodati „, propisuje ministar pravilnikom.“ Očitom omaškom ispušten je tekst „, propisuje ministar pravilnikom.“ Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 33. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, mišljenja su kako je članak ostao nedorečen , sastoji se od nabrajanja, te smatraju da bi članak trebalo nadopuniti. Prihvaćen Prihvaćeno
vesna petrović ZAKON, Članak 34. Članak 109. stavak 1. - Potrebno brisati točku 5. obavezu vođenja Očevidnika osoba koje skladišti vlastiti proizvodni otpad. Nepotrebno administrativno opterećenje za gospodarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Prihvaćen Prihvaćeno
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 34. Izbačen je očvidnik energtskih oporabitelja otpada pa je taj stavak potrebno vratiti jer Ministarstvo treba voditi očevidnike za sve vrste gospodarenja otpadom. Odbijen Očevidnik nije izbačen već je opseg očevidnika proširen i sadrži i podatke o energetskoj oporabi
vesna petrović ZAKON, Članak 35. Članak 110. stavak 7. - Procedura upisa u Očevidnik prijevoznika otpada predstavlja nepotreban administrativni trošak za gospodarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kojemu prijevoznici na uvid dostavljaju prometne i vozačke dozvole, dokumente za koje je nadležno drugo ministarstvo. Potrebno je digitalizirati upis u Očevidnik prijevoznika otpada tako da se prijevoznicima omogući samo notifikacija (upis u Očevidnik) putem web aplikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 35. Vezano za prijedlog izmijene članka 110. stavka 5 i 6. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ( dalje, članice Zajednice) mišljenja su kako su stavak 5. i stavak 6. nejasno opisani. Članice Zajednice predlažu da se oba članka preurede kako bi njihovo značenje bilo nedvosmisleno. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 35. Vezano za prijedlog izmijene članka 110. stavka 6. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija održavanja čistoće HGK navodi kako je stavak 5. ovog izmijenjenog članka 110. kontradiktoran određenju iz točke 2. st. 6 ovog članka. Djelomično prihvaćen Odredbe stavka 5. i 6. su dorađene
INA Industrija nafte d.d. ZAKON, Članak 35. Članak 35. U članku 110. koji se mijenja, potrebno je preformulirati stavke 5. i 6. Kao i u cijelom Prijedlogu Zakona potrebno je iznimke svesti na, što je moguće manji broj. Odbijen Primjedba nejasna
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 35. Stavak 4 - u suprotnosti sa Zakonom i Pravilnikom o gospodarenju otpadom prema kojem posjednik otpad prestaje biti odgovoran za otpad u trenutku predaje otpada osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom uz odgovarajuće ispunjen prateći list za otpad te DFSKO ili analizu, ukoliko se radi o opasnom otpadu. Kada posjednik zove prijevoznika da preuzme i preveze otpad, prijevoznik bi trebao imati točnu informaciju kome će predati otpad, ukoliko je nema, ne dolazi po otpad, obavještava posjednika otpada i posjednik naziva drugog prijevoznika koji može predati otpad ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom. Odbijen Pitanje se uređuje Zakonom i dodatno pravilnikom
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ZAKON, Članak 35. Stavak 6, točka 2. - u suprotnosti sa stavkom 5. Prema stavku 5. proizvođač otpada za prijevoz opada za vlastite potrebe se mora upisati u Očevidnik prijevoznika otpada, a prema stavku 6., točka 2. mora se upisati u očevidnik jedino ako prevozi vlastiti proizvodni otpad koji nastaje obradom otpad. Predlaže se razjasniti da li se proizvođač otpad kada prevozi otpad za vlastite potrebe mora upisati u Očevidnik prijevoznika otpada. Odbijen Iznimka za proizvođača otpada je propisana ovim prijedlogom
vesna petrović ZAKON, Članak 36. Članak 111. stavak 2. - Procedura upisa u Očevidnik posrednika otpada predstavlja nepotreban administrativni trošak za gospodarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Potrebno je digitalizirati upis u Očevidnik posrednika otpada tako da se posrednicima omogući notifikacija (obavijest Ministarstvu) putem web aplikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
vesna petrović ZAKON, Članak 37. Članak 112. stavak 2. - Procedura upisa u Očevidnik trgovaca otpadom predstavlja nepotreban administrativni trošak za gospodarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Potrebno je digitalizirati upis u Očevidnik trgovaca otpada tako da se trgovima omogući notifikacija - upis u Očevidnik putem web aplikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
vesna petrović ZAKON, Članak 38. Članak 113. stavak 2. - Procedura upisa u Očevidnik trgovaca otpadom predstavlja nepotreban administrativni trošak za gospodarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Potrebno je digitalizirati upis u Očevidnik reciklažnih dvorišta tako da se omogući notifikacija - upis u Očevidnik putem web aplikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 38. Točkom 6. potrebno je propisati postupak izdavanja suglasnosti. Nije propisano smatra li se suglasnost upravnim aktom, koji su uvjeti potrebni za ishođenje suglasnosti, što je u postupku potrebno utvrditi da bi se izdala suglasnost, te je li protiv rješenja kojim se odbija suglasnost dopuštena žalba. Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 39. Vezano uz stavak 2. točka 1. nejasno je hoće li se u Očevidnik oporabe otpada za koju nije potrebno ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom morati upisati sve pravne i fizičke osobe – obrtnici kojima su dodijeljeni ili će biti dodijeljeni komposteri u sklopu javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada a koji godišnje obrade do 10.000 kg komposta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 39. Navodi se da nije potrebno ishoditi dozvolu za energetsku oporabu određenog neopasnog otpada. To je neprihvatljivo jer može značiti da nije potrebna dozvola za su/spaljivanje komunalnog otpada s obzirom da se ne precizira što točno znači određeni neopasni otpad. Tako da je potrebno preciznije to definirati. Odbijen Odredba o iznimci je na snazi od 2013., dodatno je uređena Pravilnikom o gospodarenju otpadom i u skladu je s EU direktivom
Petrica Koštić ZAKON, Članak 39. Po ovome ispada da bi isporučitelj javne usluge trebao imati dozvolu za skupljanje biootpada, a ne i za kompostište gdje se radi njenoga oporaba. Koji je status reciklažnog dvorišta za građevni otpad ? Da li se i ona mogu upisati u Očevidnik oporabe otpada. Da li se ona smatraju reciklažnim dvorištem (Plan gospodarenja otpadom RH) ili ne. Koji je način dobivanja dozvole samo za skupljanje biorazgradivog i građevnog otpada ako pravna osoba nema u svom vlasništvu kompostište i reciklažno dvorište za građevni otpad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 42. Izbacuje se obavezna analiza kemijskog sastava uvezenog otpada što je degradiranje postojećih normi i potrebno je ostaviti odredbu kakva je prije stajala u Zakonu. Djelomično prihvaćen Odredba je dorađena i usklađena s EU Uredbom o pošiljkama otpada
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 42. Izbacuju se stavci 7,8,9 što je degradiranje postojećih normi i potrebno ih je ostaviti. Odbijen Odredba je dorađena i usklađena s EU Uredbom o pošiljkama otpada
HGK ZAKON, Članak 50. Vezano za predloženu izmjenu Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), Grupacija centara za gospodarenje otpadom ističe kako je u članku 167. potrebno dodati točku 17. u prvom stavku koja glasi: „17. ako kao davatelj usluge skupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada ne osigura predaju miješanog komunalnog otpada u odgovarajući centar za gospodarenje otpadom za obradu otpada sukladno aktu o predaji/preuzimanju otpada i Planu (članak 31. Stavak 1. Točka 3a.).“ Također, predlažu izmjenu i dopunu članka 168. ZOGO na sljedeći način: „u članku 168 ZOGO -a stavak 1, točka 2, bi trebala glasiti: „2. na svom području ne osigura uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom (članak 23. stavak 4., 6., i 7.)“. Prihvaćen Prihvaćeno
HGK ZAKON, Članak 50. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su da je potrebno ukinuti točke 12. i 13. članka 167. zbog ukidanja stavka 2. i 3. članka 49. te u tom smislu predlažu izmjenu članka 167. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ZAKON, Članak 50. Podržavamo izmjenu navedenu u stavku 9., međutim, naglašavamo s obzirom na iskustvo koje imamo u praksi, da postojeće zakonske odredbe, prvenstveno čl. 36. Zakona koje daju veće ovlasti komunalnim redarima još nisu zaživjele u praksi te se rijetko ili uopće ne primjenjuju. Mišljenja smo da komunalna redarstva JLS i dalje nisu svjesna uloge koju im predmetni Zakon nameće te je stoga potrebna dodatna edukacija komunalnih redara o materiji otada i nadziranja postupanja s otpadom, inače će i ove nove odredbe ostati tek slovo na papiru, kao i članak 36. Također, predlažemo učinkovitiji i stroži nadzor MZOE nad postupanjem komunalnih redarstava JLS u materiji otpada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK ZAKON, Članak 51. Vezano za predloženu izmjenu članka 169 stavka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK navodi sljedeće: „U stavku 1. treba dodati točku 14. koja će glasiti: 14. ako ne osigura predaju miješanog komunalnog otpada u odgovarajući centar za gospodarenje otpadom za obradu otpada sukladno aktu o predaji/preuzimanju otpada i Planu (članak 28. Stavak 1. Točka 8).“ Prihvaćen Prihvaćeno
GRAD ZAGREB ZAKON, Članak 52. Vezano za točku 16c., a imajući u vidu da je ovim Zakonom, kao i Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom propisana obveza građana da svoj komunalni otpad pored ostalog mogu odvojeno prikupljati i predavati u reciklažna dvorišta, mišljenja smo kako novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kn kojom će se za prekršaj kazniti fizička osoba koja obavi nedozvoljeni promet otpadom u količini koja se smatra neznatnom, u potpunosti onemogućava da odvojeno prikupljeni otpad prevezu od svog kućanstva do reciklažnog dvorišta, već bi i u tim slučajevima bili primorani angažirati pravnu osobu koja je upisana u Očevidnik prijevoznika otpada ili se sama upisati u takav Očevidnik. Također smo mišljenja da je potrebno jasnije definirati za koje radnje fizička osoba može biti kažnjena. Prihvaćen Primljeno na znanje
ZELENA AKCIJA ZAKON, Članak 53. Smanjuje se količina opasnog otpada za koju je potrebno izraditi Plan gospodarenja opasnim otpadom što je degradiranje postojećih normi i potrebno je ostaviti odredbu kakva je prije stajala u Zakonu, posebice stoga što na razini RH ne postoji nacionalni plan gospodarenja opasnim otpadom pa on velikim dijelom završava u okolišu. Odbijen Odredba se usklađuje s važećim tekstom Zakona
HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 55. Vezano za članak 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (ZIDZOGO), Grupacija centara za gospodarenje otpadom ističe sljedeće: „Nema opravdanog razloga da se jedinici lokalne samouprave ostavlja rok od godine dana od početka rada centra za gospodarenje otpadom kako bi izvršila obvezu osiguravanja predaje miješanog komunalnog otpada u Centar. Pravna osoba koja upravlja Centrom trebala bi o namjeri početka rada (datumu) obavijestiti isporučitelje usluge kojima pruža uslugu obrade i zbrinjavanja, a sve u cilju pravovremene pripreme Odluke o isporuci javne usluge i utvrđivanja cijene javne usluge (članak 179. ZOGO - procedura od oko 3 - 4 mjeseca), a donošenjem odluke i načinu isporuke sva predstavnička tijela i davanjem suglasnosti na cjenik svi gradonačelnici i načelnici, prihvaćaju uvođenje sustava gospodarenja otpadom obradom na Centru, nakon čega slijedi sklapanje ugovora između Centra i isporučitelja javne usluge.“ Također, Grupacija centara za gospodarenje otpadom predlaže izbrisati stavak 3 ovog članka ZIDZOGO jer već dva centra rade duži vremenski period. Ovim člankom produžuje se vrijeme rada neusklađenih odlagališta.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 56. Vezano za članak 56. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK predlaže dodati drugi stavak, koji bi glasio: „(2) Jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je pokrenuti izradu plana gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Odbijen Odredbom se definira rok završetka, a ne početak izrade
Petrica Koštić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 56. Dodati novi stavak koji bi propisao da doneseni postojeći planovi gospodarenja otpadom izrađeni temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom važe do isteka razdoblja za koja su izrađeni. Odbijen Predložena odredba je nepotrebna
Zagrebački holding d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 56. Predlažemo da se članak 56 prijedloga ovog propisa dopuni na sljedeći način: Jedinica lokalne samouprave dužna je imati donesen plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave sukladno odredbama članaka 21. i 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona Odbijen Odredba nije potrebna
Petrica Koštić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 58. Uvesti jedinstveni elektronski prateći list koji će zamijeniti papirnate evidencije i omogućiti korištenje podataka o svim vrstama otpada za svaku jedinicu lokalne samouprave. Nakon unošenja i zaključivanja pratećeg lista neka informatički program odradi strojno sve što je potrebno. Ovime nestaje potreba za vođenjem evidencija svih očevidnika i e-ONTO evidencije koji oduzimanju previše vremena i dodatno administrativno opterećuju obveznike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 58. Izmjenom Zakona nije jasno da li se proizvođač za prijevoz otpada za vlastite potrebe mora ili ne mora upisati u Očevidnik prijevoznika otpada (primjedba je prethodno navedena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 59. Vezano za članak 59. kojim je propisano da ukoliko osoba koja ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom ne dostavi u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona financijsko jamstvo da joj tijelo koje je izdalo dozvolu istu može ukinuti, potrebno je razmotriti je li isti u suprotnosti s člankom 32. stavkom 1. ovog Zakona kojim je propisano da pravna i fizička osoba - obrtnik osim financijskog jamstva može dostaviti drugi odgovarajući ekvivalent odnosno policu osiguranja, a imajući u vidu da je po trenutno važećim propisima jedan od preduvjeta izdavanja dozvole da podnositelj zahtjeva na spis dostavi važeću policu osiguranja, te sve važeće dozvole imaju ekvivalent financijskog jamstva, odnosno policu osiguranja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Zagrebački holding d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 59. Predlažemo da se članak 59 prijedloga ovog propisa izmijeni na sljedeći način: Osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom dužna je pribaviti i dostaviti tijelu koje je izdalo dozvolu financijsko jamstvo Zakona u roku od šest mjeseci od dana donošenja pravilnika kojim se uređuju pojedinosti određenog financijskog jamstva. Ako osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom ne ispuni u roku iz stavka 1. ovoga članka obvezu dostave financijskog jamstva, dozvola za gospodarenje otpadom tijelo koje je izdalo tu dozvolu istu može ukinuti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 61. Vezano za članak 61. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Grupacija centara za gospodarenje otpadom HGK navodi sljedeće: “Iza riječi „Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 117/2017)“ dodati i: „Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave.“ Prihvaćen Prihvaćeno