Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o trošarinama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK TEMELJNE ODREDBE , Članak 6. Članice Zajednice obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj gospodarskoj komori ( u daljnjem tekstu: Zajednica obnovljivih izvora energije) smatraju kako je Prijedlog zakona o trošarinama kontradiktoran u dijelu koji se odnosi na proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije. Naime, članak 6. stavak 1. točka 8 glasi: (1) Trošarinskim obveznikom smatra se: 8. proizvođač kada proizvedenu električnu energiju koristi za vlastitu potrošnju, što je u suprotnosti s prijedlogom članka 105. stavka 8. točka 3: (8) Trošarina se ne plaća na električnu energiju: 3. koja se dobiva korištenjem iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvođač koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geotermalnih izvora, sunčeve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proizvoda od biomase. Navedeno se može interpretirati na način da bi električna energija dobivena iz OIE bila podložna trošarinama ako se ne bi koristila za vlastite potrebe. Mišljenje je kako proizvođač električne energije iz OIE, naročito oni mali, ne bi trebali biti zahvaćeni sustavom trošarina. Članak 6. stavak 1. točka 8 može imati posljedicu za sve proizvođače električne energije koji u naravi nisu proizvođači električne energije, već koriste proizvodne jedinice za proizvodnju energije u slučaju nužde. Pojedini poslovni subjekti moraju se osigurati od ispada napajanja električnom energijom na način da koriste vlastite pomoćne generatore za takav slučaj (hoteli, bolnice, FINA, komunikacijske relejne stanice i slično). U Prijedlogu ovog zakona nije vidljivo da postoji izuzeće takvih subjekata, a članak 6. točka 8 govori upravo o proizvodnji za vlastitu potrošnju. Uz navedeno, postavlja se i pitanje mjerenja takve energije jer kasnije, u članku 99. navedenog Prijedloga zakona, propisuje se obveza korištenja brojila sa plombom, a što, prema mišljenju članica Zajednice obnovljivih izvora energije, ne postoji u ovakvim slučajevima. Jedino, u članku 96. st. 10. propisano je „U slučaju kada je poslovna ili neposlovna uporaba beznačajna, može se smatrati da ne postoji“, te se s obzirom na navedeno postavlja pitanje može li se vrlo rijetko korištenje pomoćnog generatora za navedenu svrhu smatrati beznačajnim (čime se otvara mogućnost raznim manipulacijama)? U članku 97. st. 4 jasno je propisano kako je trošarinska osnovica MWh, obično se ne radi o značajnijim količinama u navedenom slučaju (možda koji MWh).“ Nije prihvaćen Trošarinskim obveznikom iz članka 6. stavka 1. točke 8. smatra se proizvođač električne energije (koji sukladno posebnim propisima ima ishođenu energetsku djelatnost proizvodnje električne energije) i proizvedenu električnu energiju koristi za vlastitu potrošnju. Ukoliko trošarinski obveznik električnu energiju proizvodi korištenjem obnovljivih izvora energije tada mora prema članku 26. prijedloga Zakona ishoditi odobrenje za oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda za namjene iz članka 105. stavka 8. prijedloga Zakona da bi mogao koristiti električnu energiju bez plaćanja trošarine. Člankom 105. stavkom 8. propisana su oslobođenja na električnu energiju. Ukoliko pojedini subjekti nisu dužni ishoditi propisanu dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije sukladno posebnim propisima tada nisu obvezni podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika i ne smatraju se trošarinskim obveznikom te se između ostaloga na njih ne odnose odredbe Zakona u vezi mjerenja električne energije. U vezi s člankom 99., komentar je pogrešno usmjeren, budući da se navedena odredba odnosi na mjerenje energenata, a ne električne energije.
2 Hrvoje Japunčić TEMELJNE ODREDBE , Članak 14.     U proteklom dužem vremenskom razdoblju tuzemnim proizvođačima jakih alkoholnih pića, veliki financijski problem je činilo i čini "nesrazmjer" novčanih tokova u kontekstu rokova plaćanja trošarinskih davanja i posebice naplate od strane trgovačkih lanaca. Može se uvidjeti da je do sredine prošle godine, česta situacija bila, da su rokovi naplate preko 90 pa i više od 120 dana, dok je od spomenute sredine (usporedo s poslovnim procesom vezanim uz predstavnika vlasnika najvećeg tuzemnog trgovačkog lanca) da su rokovi plaćanja se sveli na rokove oko 60 dana. Također s obzirom na praktičnu vršnost prodaje JAP proizvoda u RH (07-08, 11-12 mj), velika većina tuzemnih proizvođača mora proizvodnju (za)početi (i) nekoliko mjeseci prije same distribucije/davanja u prodaju, što slijedom sustava obračuna plaćanja trošarina ponovno čini nesrazmjer i poremećaj novčanih tokova. Nastavno na prethodno spomenuto, slobodan sam iznijeti prijedlog da se tuzemnim proizvođačima JAP-a omogući slijedom koliko toliko sada "primjenjivih" rokova plaćanja trgovačkih lanaca od 60 dana, da se i rokovi plaćanja trošarinskih davanja "usklade" s navedenim rokom, odnosno barem u intezivnim mjesecima proizvodnje. (uz definiranje istih u sklopu samog akta; primjer 01.04. - 30.06. odnosno 01.09. - 30.10. tekuće godine) Dodatni prijedlog je da se u sklopu akta barem utvrdi mogućnost da meritorno državno tijelo, u slučaju širih ekonomskih poremećaja ili specifičnih poslovnih situacija, ima unificiranu mogućnost prolongata roka plaćanja trošarinskih davanja. Prihvaćen Primjedba je već uvažena, budući da je člankom 14. stavkom 8. Nacrta prijedloga Zakona produljen rok plaćanja trošarine na alkohol i alkoholna pića u odnosu na postojeće normativno uređenje: Članak 14. (8) Trošarinski obveznik na alkohol i alkoholna pića mora iskazati obračunatu trošarinu kao i podatke o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim trošarinskim proizvodima u mjesečnom izvješću i to za sve obveze nastale u obračunskom razdoblju. Trošarinski obveznik dostavlja mjesečno izvješće nadležnom carinskom uredu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja. Obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Trošarina se mora platiti najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja.
3 HGK TEMELJNE ODREDBE , Članak 14.     Zajednica obnovljivih izvora energije u HGK navodi kako su prema članku 14. st. 3, navedeni trošarinski obveznici dužni dostavljati mjesečna izvješća. Vezano uz navedeno, Zajednica obnovljivih izvora energije moli pojašnjenje jesu li navedeni trošarinski obveznici obvezni izvještavati da im je proizvodnja nula (što je u većini slučajeva) ili su dužni izvješće dostavljati samo u slučajevima kada proizvodnja postoji (izuzeće je navedeno samo za dnevne obračune trošarina, a iz teksta nije razvidno mogu li se dotični svrstati u takvu kategoriju). Nije prihvaćen Člankom 14. stavkom 12. propisano je da se mjesečno izvješće ne podnosi za mjesec u kojem nije bilo promjena podataka o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim trošarinskim proizvodima i duhanskim proizvodima iz članka 94. ovoga Zakona kao i podataka o obračunatoj trošarini. Slijedom navedenog, ukoliko nije bilo proizvodnje električne energije mjesečno izvješće se ne podnosi.
4 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 67. Vezano za članak 67. stavak 4. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama daje se izdvojeno mišljenje članice Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja u Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojem se navodi sljedeće: "Predloženom stipulacijom stavka 4. članka 67. ovog Prijedloga proizlazi da se takvom odredbom mijenja od sadašnjim zakonom propisane opcije („Vlada Republike Hrvatske može uredbom mijenjati visine trošarina“) na obligatornu i jedinu mogućnost izmjene visine trošarine. Naime, ukoliko će se visina trošarine ubuduće mijenjati isključivo uredbom Vlade, a takva uredba prethodno ne prođe e-savjetovanje građanstva (sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama), takva odredba može imati snažan utjecaj na poslovanje pravnih subjekata u smislu izazivanja poslovne nesigurnosti i nemogućnosti pravovremenog i preciznog planiranja troškova poslovanja. Naime, ukoliko se usvoji ovakav prijedlog, to može potencijalno značiti da će pravni subjekti biti onemogućeni u iznošenju svojih argumenata. Navedeno može imati dalekosežne posljedice kako za pivarsku tako i ostale industrije pića. Ukoliko se takva odluka o povećanju trošarina donese iznenada i s kratkim rokom primjene, to može značiti da cijeli informatički sustav u kojem poslujemo mora biti prilagođen promjeni u kratkom roku. Na žalost to je neizvedivo i zahtijeva veliki vremenski i ljudski angažman, jer takve iznenadne promjene ne znače samo promjenu trošarine na proizvodu (što uzrokuje veći trošak proizvodnje) već i prilagodbu cijelog izvještajnog sustava koji se koristi prema Carini. Slijedom navedenog, predlaže se da se navedena formulacija ublaži ili da se stavi prikladan (višemjesečni) vremenski rok stupanja na snagu takve uredbe." Primljeno na znanje I trenutno važećim Zakonom o trošarinama propisano da se sve visine trošarina mijenjaju uredbom i ne radi se o novoj odredbi. Izmjenama se brišu visine trošarine iz Zakona radi primjedbe Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, koji smatra da se uredbom, kao nižim pravnim aktom ne mogu mijenjati visine koje su propisane zakonom jer je to protuustavno. Dakle radi se o normativnom usklađenju, a ne o novoj odredbi.
5 Slavka Gerovac TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 80. Dakle, vlasnik voćnjaka ima mogućnost proizvesti npr. desetak litara šljivovice za svoje kućanstvo, da ne bi prekršio odredbe Zakona o trošarinama mora otići do najčešće udaljenog carinskog ureda da podnese prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika, platiti vlasniku uređaja za destiliranje, platiti trošarinu i jako dobro paziti da se pravodobno odjavi iz registra jer će slijedeće godine morati platiti trošarinu neovisno što nije ništa proizveo. Zar ne bi bilo jednostavnije da se mali proizvođači jakog alkoholnog pića do 20 lit.čistog alkohola izuzmu iz trošarina? Ovo i stoga što mali proizvođač za vlastite potrebe nije trošarinski obveznik u pravom smislu riječi. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća iz sljedećih razloga: Vlasnik voćnjaka nije trošarinski obveznik ukoliko ne posjeduje kotao za destilaciju. Institut malog proizvođača jakog alkoholnog pića podrazumijeva fizičku osobu koja proizvodi jako alkoholno piće za vlastite potrebe u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje. U tom slučaju, trošarinu plaća godišnje u paušalnom iznosu 100,00 kuna za kotao do 100 litara ili 200,00 kuna za kotao zapremnine veće od 100 litara. Mali proizvođač jakog alkoholnog pića ne smije prodavati alkoholno piće. Prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika može poslati poštom/e-mailom nadležnom carinskom uredu. Uz navedeno, izuzimanje mali proizvođača jakog alkoholnog pića od plaćanja trošarine, kako se to predlaže u komentaru bilo bi u suprotnosti s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31. 10. 1992., str. 21.).
6 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 96. Članice Zajednice obnovljivih izvora energije u HGK, smatraju, budući da članak 96. st. 2. ovog Prijedloga zakona definira proizvode temeljem članka 2. stavka 1 i 2 EU Direktive 2003/96/EZ, kako bi bilo prikladno prenijeti taj dio Direktive u naše zakonodavstvo. Prihvaćen U članku 96. stavak 2. dodat će se novi stavak 3. sa popisom energenata sa pripadajućim KN oznakama iz Direktive2003/96/EZ.
7 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 101. Udruženje cestovnog teretnog prometa u HGK predlaže sljedeće dopune Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama: "Vezano za članak 101. stavak 3. predmetnog nacrta prijedloga Zakona o trošarinama predlaže se stavak 3. dopuniti sljedećim tekstom : 3) Korisnici prava iz članka 103. ovoga Zakona koriste plavi dizel samo za pogon poljoprivrednih strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomoćnih motora ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov te za rad pogonskih i pomoćnih motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi, kao i za pogonsko gorivo za plovidbu kao i za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Evidencije o krajnjim kupcima i prodanim količinama lož ulja dostavljaju se Carinskoj upravi. Gore navedeni prijedlog dopune Zakona o trošarinama Udruženje cestovnog teretnog prometa predlaže zbog toga što sve zemlje članice EU imaju praksu da gorivo u rashladnim (stacionarnim) uređajima tretiraju kao neoporezivo gorivo. Osnovno načelo je pritom da to gorivo nikako ne smije služiti za pogon vozila, već isključivo za održavanje odgovarajućeg toplotnog režima u pokretnoj komori. Stoga spremnici goriva moraju biti strogo razdvojeni, što većina auto-hladnjača manje nosivosti ne može ispuniti. Kod auto-hladnjača poluprikolica spremnik se nalazi u okviru navedenog vozila, strogo odvojen od spremnika za gorivo vučnog vozila. Na taj način i plavi dizel (točenje goriva izvan RH) u spremnicima rashladnih uređaja ne bi predstavljao carinski prekršaj. Također bi mogućnost točenja plavog dizela stavila hrvatske prijevoznike u kondicioniranom transportu u ravnopravan položaj s konkurencijom, što dosad nije bio slučaj.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se Nije primjenjivo na ovu odredbu jer se u ovom članku propisuje isključiva namjena fiskalno označenog plavog dizela, čije korištenje je vezano uz namjensku nacionalnu dodjelu potpore i između ostalog ne može se dodjeljivati korisnicima izvan Republike Hrvatske. Nadalje, plavi dizel trenutno ima propisanu visinu trošarine u iznosu od 0,00 kuna što bi bilo u suprotnosti sa odredbama Direktive 2003/96 EZ prema kojoj dizelsko gorivo koje se koristi za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Naime, navedeno dizelsko gorivo prema Direktivi 2003/96 EZ mora imati visinu trošarine. U odnosu na primjenu povrata trošarine na dizel koji se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe, provedba i nadzor ovoga instituta bi bila kompleksna i nerazmjerna očekivanim učincima.
8 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 101. Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika predlaže do punu čl. 101. st. 3. predloženog Zakona o trošarinama: 1.Korištenje lož ulja i plavog dizela, čl. 101. st. 3. (3) Korisnici prava iz članka 103. ovoga Zakona koriste plavi dizel samo za pogon poljoprivrednih strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomoćnih motora ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov, te za rad pogonskih i pomoćnih motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi, kao i za pogonsko gorivo za plovidbu. Predlaže se postojeći tekst dopuniti sljedećim tekstom: "Korisnici prava iz čl.103. koriste plavi dizel samo za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Evidencije o krajnjim kupcima i prodanim količinama lož ulja dostavljaju se Carinskoj upravi." Nije prihvaćen Nije primjenjivo na ovu odredbu jer se u ovom članku propisuje isključiva namjena fiskalno označenog plavog dizela, čije korištenje je vezano uz namjensku nacionalnu dodjelu potpore i između ostalog ne može se dodjeljivati korisnicima izvan Republike Hrvatske. Nadalje, plavi dizel trenutno ima propisanu visinu trošarine u iznosu od 0,00 kuna što bi bilo u suprotnosti sa odredbama Direktive 2003/96 EZ prema kojoj dizelsko gorivo koje se koristi za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Naime, navedeno dizelsko gorivo prema Direktivi 2003/96 EZ mora imati visinu trošarine. U odnosu na primjenu povrata trošarine na dizel koji se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe, provedba i nadzor ovoga instituta bi bila kompleksna i nerazmjerna očekivanim učincima.
9 Oliver Vlainić TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 103. Oliver Vlainić u ime Hrvatskoga šumarskog društva: Hrvatsko šumarsko društvo podržava inicijativu Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije za korištenje plavog dizela i bezolovnoga motornog benzina pri radovima pridobivanja drva iz šume. Gospodarenje šumama je, kao i poljoprivreda i ribarstvo, strateški interes RH. U današnjim uvjetima cijena radova pridobivanja drva (sječa i vuča) je niska, a radovi se ugovaraju najduže na godišnjoj razini što nepovoljno djeluje na opstajanje, a pogotovo razvoj poduzetnika u šumarstvu. Zbog težine posla, male dodane vrijednosti te visoke cijene strojeva i tehnologija potrebnih pri sječi i izradi drvnih sortimenata, poduzetnici koji se bave ovim poslom rade u izuzetno teškim uvjetima i pitanje je njihova opstanka, čime se opet dovodi u pitanje gospodarenje našim najvrjednijim prirodnim resursima, šumama, i funkcioniranje sektora temeljenim na šumama. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
10 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 103. Udruženje cestovnog teretnog prijevoza u HGK predlaže dopuniti članak 103. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama sljedećim tekstom, kao dodatni stavak: „Korisnici prava na potrošnju plavog dizela su fizičke i pravne osobe u komercijalnom prijevozu robe registrirane za komercijalni prijevoz robe koje imaju sjedište na području Europske Unije.“ Nije prihvaćen Nije primjenjivo na ovu odredbu jer se u ovom članku propisuje isključiva namjena fiskalno označenog plavog dizela, čije korištenje je vezano uz namjensku nacionalnu dodjelu potpore i između ostalog ne može se dodjeljivati korisnicima izvan Republike Hrvatske. Nadalje, plavi dizel trenutno ima propisanu visinu trošarine u iznosu od 0,00 kuna što bi bilo u suprotnosti sa odredbama Direktive 2003/96 EZ prema kojoj dizelsko gorivo koje se koristi za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Naime, navedeno dizelsko gorivo prema Direktivi 2003/96 EZ mora imati visinu trošarine. U odnosu na primjenu povrata trošarine na dizel koji se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe, provedba i nadzor ovoga instituta bi bila kompleksna i nerazmjerna očekivanim učincima.
11 Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 103. Predlažemo da se članak 103. proširi novim stavkom: "Korisnici prava na potrošnju plavog dizela i bezolovnog motornog benzina za namjene u šumarstvu su licencirani izvođači šumarskih radova upisani u odgovarajući upisnik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, a koji su definirani sukladno posebnim propisima." Predlažemo proširenje korištenja bezolovnog motornog benzina i plavog dizela za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi, i izvođenjem radova u šumarstvu (izuzev prijevoza drva kamionima). Obrazloženje: Šumarstvo je gospodarska djelatnost prvenstveno vezana za ruralna područja Republike Hrvatske, koju unazad više godina obilježava nedostatak radne snage, obujam proizvodnje od 5,379 milijuna m³ drva (Hrvatske šume d.o.o. – 2017.), niska vrijednost proizvoda (prosječno 305 kn/ m³– Hrvatske šume, 2017.) te posljedično niski troškovi proizvodnje – sječe, izradbe i privlačenja drva po šumskim predjelima (106 kn/m³), pri čemu prosječna potrošnja bezolovnog benzina za sječu i izradbu drva motornim pilama iznosi 0,25 l/m³, a prosječna potrošnja dizelskog goriva šumskih vozila za privlačenje drva iznosi 1,3 l/m³, što u konačnici predstavlja značajan udio u strukturi troškova proizvodnje obloga drva. S obzirom da se iz iznosa trošarine izdvaja naknada za ceste, a da strojevi kojima se izvode radovi na šumi i šumskom zemljištu ne koriste cestovnu infrastrukturu (uglavnom nisu niti registrirani), smatramo da je i ovo argument za uvođenje korištenja plavoga dizela u šumarstvu. Navedenim, kroz ovu bi se mjeru poslodavcima u šumarskome sektoru kroz smanjeni direktni trošak proizvodnje osiguralo više sredstava za plaće ili modernizaciju strojeva i proizvodnje, čime bi šumarski radovi postali konkuretniji na tržištu rada, ali bi se i osigurala opskrba drvom drvoprerađivačkoj industriji. Posebno ističemo, da sukladno odredbama članka 50. Zakona o šumama (NN 68/2018) šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani, a postupak licenciranja izvođača, kao i vođenje njihove evidencije provodi Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (članak 5. Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije – NN 22/06). Potencijalni korisnici plavoga dizela u sektoru šumarstva bili bi tako licencirani izvođači (kriterij za dobivanje kartice), čime bi se jasno definirao krug korisnika. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
12 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 103. 2. Korištenje lož ulja i plavog dizela, čl. 103. Predlaže se postojeći tekst dopuniti sljedećim tekstom: "Korisnici prava na potrošnju plavog dizela su fizičke i pravne osobe u javnom prijevozu tereta registrirane za javni prijevoz tereta,a koje imaju sjedište na području Europske Unije." Obrazloženje: Sve zemlje članice EU gorivo u rashladnim (stacionarnim) uređajima tretiraju kao neoporezivo gorivo, a koje ne smije služiti za pogon vozila. Zbog toga se i spremnici goriva razdvajaju, pri čemu nastaje problem u slučaju vozila manje nosivosti. Predloženom dopunom teksta ne bi dolazilo do carinskog prekršaja. Ujedno bi se dozvolom točenja plavog dizela hrvatski prijevoznici u kondicioniranom transportu izjednačili glede uvjeta rada s konkurencijom. Nije prihvaćen Nije primjenjivo na ovu odredbu jer se u ovom članku propisuje isključiva namjena fiskalno označenog plavog dizela, čije korištenje je vezano uz namjensku nacionalnu dodjelu potpore i između ostalog ne može se dodjeljivati korisnicima izvan Republike Hrvatske. Nadalje, plavi dizel trenutno ima propisanu visinu trošarine u iznosu od 0,00 kuna što bi bilo u suprotnosti sa odredbama Direktive 2003/96 EZ prema kojoj dizelsko gorivo koje se koristi za pogon rashladnog (stacionarnog) uređaja s odvojenim samostalnim spremnikom goriva za održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima u komori priključnog vozila. Naime, navedeno dizelsko gorivo prema Direktivi 2003/96 EZ mora imati visinu trošarine. U odnosu na primjenu povrata trošarine na dizel koji se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe, provedba i nadzor ovoga instituta bi bila kompleksna i nerazmjerna očekivanim učincima.
13 Autotrans d.d. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Predlažemo dopunu Nacrta prijedloga kako slijedi (dopune postojećeg prijedloga su označene crvenom bojom) : U naslovu ispred članka 104. dodati riječi „ i putnika“ tako da naslov glasi: „Povrat trošarine za komercijalni prijevoz robe i putnika“ Članak 104. predlaže se dopuniti na način da se odredbe odnose i na komercijalni prijevoz putnika tako da članak 104. glasi: (1) Pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe kupljeno bezgotovinskim oblikom plaćanja u Republici Hrvatskoj imaju osobe registrirane za komercijalni prijevoz robe i putnika sa sjedištem na području Europske Unije. Povrat trošarine se određuje u visini razlike trošarine važeće na dan kupnje dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj i minimalno propisane visine trošarine na dizelsko gorivo prema članku 7. Direktive 2003/96 EZ. (2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona ili komercijalnom prijevozu putnika vozilima kategorije M2 i M3. (3) Korisnici prava na povrat su dužni upisati se u registar korisnika prava na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i komercijalnom prijevozu putnika. (4) Povrat plaćene trošarine ostvaruje se na temelju zahtjeva koji se podnosi nadležnom carinskom uredu uz dokaz o registraciji motornog vozila te obavljenom komercijalnom prijevozu i računima za kupnju dizelskog goriva na području Republike Hrvatske, na kojem mora biti naveden podatak o registarskoj oznaci motornog vozila. Nadležni carinski ured može tražiti prilaganje i drugih dokaza za koje ocijeni da su bitni za odlučivanje o zahtjevu. (5) Ministar financija pravilnikom propisuje detaljnije odredbe o upisu u registar korisnika prava na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i komercijalnom prijevozu putnika te postupku podnošenja i sadržaju zahtjeva za povrat i dokazima za ostvarivanje prava na povrata trošarine, sadržaj te način vođenja evidencija i nadležnost carinskih ureda za odlučivanje o zahtjevu za povrat trošarine. Obrazloženje: Direktiva Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije dozvoljava državama članicama da uvedu povrat dijela trošarina kako na komercijalni prijevoz robe tako i na komercijalni prijevoz putnika vozilima kategrije M2 i M3. Isto bi imalo značajan utjecaj na smanjenje troškova prijevoznika, a time i na veću konkurentnost na sve zahtijevnijem tržištu cestovnog prijevoza putnika. Nema razloga zašto da predlagatelj izostavlja prijevoz putnika od povrata trošarina iz članka 104. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
14 AUTOTRANSPORT D.D. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
15 Čazmatrans Vukovar d.o.o. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
16 ČAZMATRANS DALMACIJA PUTNIČKA AGENCIJA D.O.O. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
17 Autotransport Karlovac d.o.o. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
18 Čazmatrans d.o.o. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
19 Čazmatrans Promet d.o.o. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
20 ČAZMATRANS - NOVA d.o.o. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Vezano uz izmjenu članka 104. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, u pravilu po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu, a posebice prema stranoj konkurenciji i visokim troškovima pogonskog goriva. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Količina potrošnje goriva za cestovni putnički promet iznosi nešto više od 10 500 tona plinskog ulja godišnje, u odnosu na prijevoz tereta, čija potrošnja godišnje iznosi preko 315 000 tona. Obzirom da je količina potrošnje goriva u prijevozu tereta neuporedivo veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema bitan značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti prijevoznika Republike Hrvatske u odnosu na strane prijevoznike, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, brža mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Nikako nismo protiv prijedloga da se vrši povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo za komercijalni prijevoz tereta i roba, ali je neprihvatljivo i neshvatljivo da se to ne primjeni na povrat dijela trošarina na utrošeno gorivo koje služi za pogon vozila koja obavljaju komercijalni cestovni prijevoz putnika? Obzirom na visoku cijenu pogonskog goriva i PDV – a, cestovni prijevoznici će biti izrazito nekonkurentni i u neravnopravnom tržišnom položaju na EU tržištu. Ovim putem tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Predlažemo izmijeniti članak 104. stavak 2. na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo linijski ili povremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ U tom smislu predlažemo da se za svakih 1000 l pogonskog goriva za autobuse (plinskog ulja) izvrši povrat trošarina od iznosa koji se sada naplaćuje 408,23 € do iznosa koji je propisan kao minimum za sve države članice od 330,00 €, dakle razliku od 78,23 € u kunskoj protuvrijednosti. Također, smatramo da su to sredstva koja bi se izdvojila iz Državnog proračuna za cestovne prijevoznike putnika zanemarive u odnosu na efekte koji bi se postigli takovom stimulacijom i intervencijom na tržištu da bi se on sasvim sigurno još bolje punio. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
21 HOK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Pozdravljamo prijedlog da se u sustavu trošarina u robnom cestovnom prometu dio iznosa vrati prijevoznicima. Dodatno predlažemo priznati pravo na povrat trošarina i prijevoznicima koji se bave prijevozom putnika te odgovarajuće prilagoditi članak 104. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
22 UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. U naslovu ispred članka 104. predlažemo dodati riječi „ i putnika“, jer prema Direktivi Vijeća 2003/96/EZ (čl. 7. st.3.točka b) pravo na povrat trošarina imaju i prijevoznici koji se bave prijevozom putnika (bilo redoviti ili izvanredni, za kategorije M2 i M3). Slijedom toga - prilagoditi cijeli članak 104. tako da bude definirano da se odnosi i na prijevoz putnika. Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
23 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Udruženje cestovnog putničkog prometa HGK daje sljedeće mišljenje na članak 104. Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama: "U naslovu ispred članka 104. predlažu dodati riječi „ i putnika“ tako da naslov glasi: „Povrat trošarine za komercijalni prijevoz robe i putnika“ Članak 104. predlaže se dopuniti na način da se odredbe odnose i na komercijalni prijevoz putnika tako da članak 104. glasi: (1) Pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe kupljeno bezgotovinskim oblikom plaćanja u Republici Hrvatskoj imaju osobe registrirane za komercijalni prijevoz robe i putnika sa sjedištem na području Europske Unije. Povrat trošarine se određuje u visini razlike trošarine važeće na dan kupnje dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj i minimalno propisane visine trošarine na dizelsko gorivo prema članku 7. Direktive 2003/96 EZ. (2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona ili komercijalnom prijevozu putnika vozilima kategorije M2 i M3. (3) Korisnici prava na povrat su dužni upisati se u registar korisnika prava na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i komercijalnom prijevozu putnika. (4) Povrat plaćene trošarine ostvaruje se na temelju zahtjeva koji se podnosi nadležnom carinskom uredu uz dokaz o registraciji motornog vozila te obavljenom komercijalnom prijevozu i računima za kupnju dizelskog goriva na području Republike Hrvatske, na kojem mora biti naveden podatak o registarskoj oznaci motornog vozila. Nadležni carinski ured može tražiti prilaganje i drugih dokaza za koje ocijeni da su bitni za odlučivanje o zahtjevu. (5) Ministar financija pravilnikom propisuje detaljnije odredbe o upisu u registar korisnika prava na povrat trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i komercijalnom prijevozu putnika te postupku podnošenja i sadržaju zahtjeva za povrat i dokazima za ostvarivanje prava na povrata trošarine, sadržaj te način vođenja evidencija i nadležnost carinskih ureda za odlučivanje o zahtjevu za povrat trošarine.“ Predložene dopune predmetnog članka, Udruženje cestovnog putničkog prometa predlaže jer smatraju da se kod izrade Nacrta prijedloga Zakona o trošarinama nije vodilo računa o potrebama gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika. Direktiva Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije dozvoljava državama članicama da uvedu povrat dijela trošarina kako na komercijalni prijevoz robe tako i na komercijalni prijevoz putnika vozilima kategorije M2 i M3. Isto bi imalo značajan utjecaj na smanjenje troškova prijevoznika, a time i na veću konkurentnost na sve zahtjevnijem tržištu cestovnog prijevoza putnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj ima 5698 registriranih autobusa što je oko 3% vozila u odnosu na 156724 registriranih teretnih vozila, a kojima je predviđena mogućnost povrata. Ovo je u skladu s ranijim zahtjevima Udruženja HGK kojima je traženo da se povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz omogući ne samo za prijevoz tereta već i prijevoz putnika autobusima, a što je državama članicama dozvoljeno Direktivom 2003/96/EZ." Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
24 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Podržavamo prijedlog predlagatelja APP d.d. Prijedlog : izmijeniti članak 104. stavak (2) na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo redoviti ili privremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
25 APP d.d. TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 104. Po predmetnom Prijedlogu Zakona o trošarinama, navodimo slijedeće: u predloženom Obrascu nije uključena u cijelom obujmu potreba gospodarskog sektora kada je u pitanju povrat dijela trošarina na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo pri komercijalnom obavljanju usluga prijevoz putnika koja se isto kao i prijevoz roba temelji na odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije. U navedenoj Direktivi Vijeća 2003/96/EZ članak 7. točka 3. definira u kojim slučajevima se korištenje plinskih ulja kao pogonsko gorivo smatra komercijalnim. Citiramo: „Komercijalna plinska ulja koja se koriste kao pogonsko gorivo” znači plinsko ulje koje se koristi kao pogonsko gorivo za sljedeće potrebe: (a) prijevoz roba u najmu ili za račun drugih, ili za vlastiti račun, cestovnim vozilima ili kombinacijama zglobnih vozila koja su namijenjena isključivo za cestovni prijevoz roba s najvećom dopuštenom bruto natovarenom težinom od najmanje 7,5 tona; (b) prijevoz putnika, bilo redoviti ili privremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Naime, institut povrata trošarina značajan je za sve cestovne prijevoznike zbog jedinstvenog tržišta na kojem su konkurenti, ali i stranih prijevoznika koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske, nerijetko po povoljnijim uvjetima nego domaći, hrvatski prijevoznici. Ovakvim postupkom predlagača, prijevoznici putnika u cestovnom prometu stavljaju se u nepovoljan i neravnopravan položaj u odnosu na prijevoznike tereta u cestovnom prijevozu. Kako predlagač u analizi postojećeg stanja konstatira da su u „komercijalnom prijevozu roba utvrđene nepravilnosti u korištenju pogonskog goriva te povrat trošarine može također stimulativno djelovati na povećanje njegove zakonite nabave i manje usmjerenosti prema crnom tržištu“ isto se odnosi i na komercijalni prijevoz putnika. Osim toga, količine potrošnje goriva u prijevozu tereta je nekoliko puta veća nego kod prijevoza putnika, tako da nema veliki značaj na državni proračun, koji će sigurno kroz mjeru povrata dijela trošarina jako brzo indirektnim pozitivnim efektima vratiti se ta sredstva. Isto tako kad se spominje konkurentnost na tržištu kao i smanjenje cijena prijevoza zar se to ne odnosi i na prijevoz putnika u cestovnom prometu, kao socijalno osjetljivu kategoriju, a izostavljanjem komercijalnog prijevoza putnika iz primjene povrata dijela trošarina na utrošeno gorivo, domaće prijevoznike se stavlja u dodatno nepovoljan položaj, s obzirom na visinu iznosa trošarina, u donosu na veći dio država članica. Razlozi za primjenu povrata trošarina kod drugih članica EU, nisu samo direktno rasterećenje nego i iz drugačijih razloga, kao u provođenju određenih demografskih politika s ciljem da se pomogne područjima koja su izložena smanjenju broja stanovnika, što je u pojedinim područjima Hrvatske jako izražen i dovodi u upitnost održivosti javnog linijskog prijevoza putnika s cijenom usluga prijevoza i nerentabilnosti istog. Također se mogu očekivati efekti u podizanju plaća i zadržavanju radnika, jačanje konkurentnosti HR prijevoznika, snižavanje cijene usluge prijevoza i poticanje korištenja javnog prijevoza, smanjenje osobnih vozila na cestama i zagađenja okoliša, povećanje i poboljšavanje mreže javnog prijevoza, mogućnost nabavke kvalitetnijeg voznog parka, stimulativno djelovanje na povećanje zakonite nabave goriva i smanjivanje crnog tržišta, smanjenje sive ekonomije u komercijalnom prijevozu putnika i slično. Ovim pute tražimo da se na prijevoz putnika u cestovnom prometu, a sukladno Direktivi Vijeća 2003/96/EZ o sustavu oporezivanja energenata i električne energije primijeni sustav trošarina kao i za prijevoz tereta. Prijedlog : izmijeniti članak 104., stavak (2) na način : "(2) U smislu prethodnog stavka smatra se da se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo ako se koristi u komercijalnom prijevozu robe sa registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću dozvoljenu masu koja nije manja od 7,5 tona, kao i prijevoz putnika, bilo redoviti ili privremeni prijevoz, cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3, kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1).“ Primljeno na znanje Prijedlog je u aktivnom razmatranju i odluka će biti donesena do izrade Konačnog prijedloga Zakona.
26 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 105.   Zajednica obnovljivih izvora energije u HGK (dalje: Zajednica) navodi kako stavak 8 točka 2 ovog članka propisuje da se trošarina ne plaća na električnu energiju koja se koristi za zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije u kogeneraciji te sukladno navedenom, Zajednica traži pojašnjenje u kojem se procesu električna energija koristi za kogeneraciju? Naime, Zajednica navodi kako iz formulacije navedenog stavka proizlazi kako se korištenjem električne energije kao pogonskom energijom postrojenja proizvodi električna i toplinska energija, što nije slučaj koji u praksi doista postoji. Stoga, Zajednica predlaže da se u predloženi stavak navede sljedeće: „koja se koristi za pomoćne pogone postrojenja za zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija).“ Zajednica, također, navodi kako stavak 8 točka 3. članka 105, ovog prijedloga zakona propisuje da je od trošarine izuzeta električna energija koja se dobiva korištenjem obnovljivih izvora i koristi se za vlastite potrebe. Slijedom navedenog, Zajednica ističe kako su u tekstu spomenute točke stavka 8. članka 105. prijedloga Zakona navedeni samo neki oblici obnovljive energije te smatraju kako je to nepotrebno i da bi bilo dovoljno pozvati se na definicije navedene u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Osim navedenog, Zajednica smatra kako je članak 105. stavak 8 točka 6 u suprotnosti s člankom 6. stavkom 1, točkom 8. Zajednica ističe kako je vlastita potrošnja na elektrani sva potrošnja proizvodnog postrojenja uključujući i potrošnju samog objekta, ne samo dijelove postrojenja koji su izravno uključeni u proizvodnju električne energije (npr. uljne crpke, rashladni uređaji i slično). Tehnički, vlastita potrošnja elektrane nije uvijek i vlastita opskrba, za pokretanje je većinom potrebna energija iz mreže, vrlo rijetki objekti imaju mogućnost samostalnog pokretanja bez dovođenja energije izvana. Slijedom navedenog, Zajednica predlaže brisanje teksta u članku 6. st. 1. točka 8. Nije prihvaćen Ne prihvaća se 1. Definicija u vezi korištenja električne energije u procesu kogeneracije je preuzeta iz članka 15. stavka 1. točke c) Direktive 2003/96 EZ. 2. Oblici obnovljivih izvora energije koji su navedeni članku 105. stavku 3. točke 8. prijedloga Zakona preneseni su iz članka 15. Direktive 2003/96 EZ. 3. Ne prihvaća se brisanje teksta u članku 6. stavku 1. točki 8. prijedloga Zakona jer se tim člankom propisuju trošarinski obveznici. U slučaju da proizvođač električne energije ima potrebu nabave električne energije iz mreže koju bi koristio za daljnju proizvodnju električne energije tada taj proizvođač mora ishoditi status oslobođenog korisnika trošarinskog proizvoda iz članka 26. prijedloga Zakona za namjene iz članka 105. stavka 8. točke 6. prijedloga Zakona da bi mogao koristiti električnu energiju bez plaćanja trošarine.
27 HGK TROŠARINSKI PROIZVODI , Članak 105.   Zajednica obnovljivih izvora energije u HGK je mišljenja kako bi stipulacija točke 3., stavka 1. članka 105. ovog Prijedloga zakona mogla imati posljedice na neke specifične slučajeve korištenja električne energije za punjenje električnih vozila. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Propisana odredba se odnosi na energente, a ne na električnu energiju.
28 Petrol d.o.o. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 111. članak 111. stavak 8. Trošarinski obveznik nije u mogućnosti kontrolirati niti ima pravo provjeravati da li kupac posjeduje odgovarajući sustav grijanja ili spremnike za skladištenje lož ulja. Predlažemo brisanje ovog stavka. Inspekcija na terenu bi trebala utvrditi da li kupac posjeduje odgovarajući sustav grijanja ili spremik za lož ulje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Primjedba je neutemeljena jer se radi o dostavi količina većih od 500 litara lož ulja, zbog čega se takva isporuka ne može obaviti bez odgovarajućeg sustava za skladištenje. Rješenje je preuzeto po uzoru na slično iz Irske koja se izuzetno uspješno bori s prevarama u području poslovanja s energentima.
29 INA Industrija nafte d.d. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 111. Stavak (8) Korisnik posebnog odobrenja i trošarinski obveznik nije u mogućnosti kontrolirati osobu kojoj je prodano ili isporučeno lož ulje stoga predlažemo brisanje stavka (8). Nije prihvaćen Ne prihvaća se Primjedba je neutemeljena jer se radi o dostavi količina većih od 500 litara lož ulja, zbog čega se takva isporuka ne može obaviti bez odgovarajućeg sustava za skladištenje. Rješenje je preuzeto po uzoru na slično iz Irske koja se izuzetno uspješno bori s prevarama u području poslovanja s energentima.
30 Crodux derivati dva d.o.o. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 111. Članak 111. st. 4 propisuje da se prodaja lož ulja iz posebno utvrđenih prodajnih mjesta smije obavljati samo osobama koje su se prethodno upisale u registar kupaca lož ulja, s time da se prodaja lož ulja ne smije obavljati u periodu od 30. travnja do 1. listopada. Mišljenja smo da nije potrebno ograničavati na ovakav način kupce lož ulja u nabavci potrebnog energenta, jer se uslijed loših vremenskih prilika potreba za grijanjem može pojaviti primjerice i tijekom mjeseca rujna, odnosno svibnja. Evidencija kupaca lož ulja sa količinama koje su preuzeli bit će dostupna na prodajnim mjestima i institucije ovlaštene za nadzor namjenskog trošenja lož ulja uvijek imaju mogućnost provedbe nadzora na terenu kod svakog kupca koji je kupio lož ulje u ljetnim mjesecima s ciljem utvrđivanja njegovog namjenskog trošenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Primjedba je neutemeljena jer se općenito radi o hipotetskoj postavci, dok se kupovina putem dostave može neograničeno obavljati cijelu godinu.
31 APIOS d.o.o. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 111. Članak 111. stavak 8. i 9. propisuju da će korisnici posebnog odobrenja i trošarinski obveznici platiti trošarinu na lož ulje ili plavi dizel ukoliko se ustanovi da kupac nema sustav grijanja na lož ulje, ili da je mogao znati da će se isto koristiti u nezakonite svrhe. U puno slučajeva su rezervoari za skladištenje lož ulja dislocirani od same kotlovnice i prilikom isporuke je, u tim slučajevima, nemoguće utvrditi da li kupac uistinu posjeduje sustav za grijanje na lož ulje. S druge strane isporučitelj lož ulja nije u mogućnosti, niti na to nema pravo, tražiti da ga kupac pusti u kuću da provjeri kakav sustav grijanja kupac posjeduje. Također, isporučitelj nije u mogućnosti znati da li postoji sustav cijevi kojim uskladišteno lož ulje "zaobilazi" sustav grijanja. Generalno, iz svakog rezervoara se lož ulje ili plavi dizel može prepumpati u drugi rezervoar koji služi za upotrebu za koju spomenuti energent i gorivo nisu namijenjeni. Kako je u slučaju nepravilnosti tvrdnja "mogao znati" ili "nije mogao znati" vrlo teško dokaziva, mišljenja smo da su spomenuti stavci 8. i 9. nepotrebni i nepraktični. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Primjedba je neutemeljena jer se radi o dostavi količina većih od 500 litara lož ulja, zbog čega se takva isporuka ne može obaviti bez odgovarajućeg sustava za skladištenje. Rješenje je preuzeto po uzoru na slično iz Irske koja se izuzetno uspješno bori s prevarama u području poslovanja s energentima.
32 APIOS d.o.o. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 111. Obzirom na stavak 7., članka 111. ovog zakona, posjedniku posebnog odobrenja za prodaju lož ulja ili plavog dizela izdanog od carine spomenuto odobrenje se uslijed nepravilnosti može ukinuti. Ukoliko je taj posjednik odobrenja isto odobrenje pokazao svom dobavljaču lož ulja ili plavog dizela, na osnovu kojeg mu dobavljač isporučuje lož ulje ili plavi dizel, a u međuvremenu mu je iz gore navedenih razloga carina ukinula odobrenje mora postojati način da se dobavljač informira o prestanku važenja odobrenja. Unatoč činjenici da je zatajenje prestanka važenja odobrenja od strane prethodnog posjednika kazneno djelo, sukladno stavku 6, isto ne oslobađa obmanutog dobavljača plaćanja trošarine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Posebna odobrenja za prodaju lož ulja ili plavog dizela odobrenja će biti objavljena na mrežnim stranicama Carinske uprave te biti javno dostupna svim zainteresiranim stranama.
33 INA MAZIVA d.o.o. TROŠARINSKI NADZOR, MJERE OSIGURANJA NAPLATE, ZLOUPORABA PRAVA, Članak 115. Čl. 115 - prijedlog proširenja opsega tarifnih brojeva kod kojih se primjenjuju posebne mjere nadzora nad pojedinim energentima i proizvodima kada im namjena nije pogon ili grijanje i nad duhanskom sirovinom, INA MAZIVA d.o.o. kao jedinog proizvođača maziva u Republici Hrvatskoj diskriminira u odnosu na zastupnike inozemnih proizvođača maziva i trgovce mazivima, što nam nije prihvatljivo. U predloženi opseg tarifnih brojeva bila bi obuhvaćena industrijska maziva i motorna ulja čija je primjena od kućanstava do visokospecijaliziranih proizvoda napravljenih prema zahtjevima i potrebama kupaca (ulja za obradu metala, emulzija za obradbu metala, ulja za odvajanje kalupa, marinska ulja za brodove, ulja za poljoprivrednu mehanizaciju, hidraulična ulja, ulja za automatske mjenjače, različiti tipovi motornih ulja, itd.) Zbog vrlo uske namjene i prodajne cijene koja premašuje cijenu pogonskog goriva, korištenje maziva navedenih tarifnih brojeva kao gorivo nema ekonomske računice. Također skrećemo pozornost da INA MAZIVA d.o.o., kao obveznik primjene Intrastata i Zakona o trošarinama, Carinsku upravu dva puta obavještava o primicima sirovina i otpremama gotovih proizvoda. U isto vrijeme, na tržištu Republike Hrvatske postoji 40-ak tvrtki koji su zastupnici inozemnih proizvođača maziva i/ili trgovci mazivima, a koji isporučuju maziva u pakiranjima ne većima od 210 litara. Zbog toga se nameće pitanje o jednakosti položaja proizvođača maziva i zastupnika/trgovaca mazivima pri primjeni Zakonu o trošarinama zbog veličine pakiranja. Posljedice primjene takvog prijedloga Zakona o trošarinama za INA MAZIVA d.o.o. su: - gubitak kupaca i pad poslovnog rezultata kao rezultata obveze prijave kupaca u Registar trošarinskih obveznika - potreba za proširenjem dodatnih aktivnosti u poslovnim procesima INA MAZIVA d.o.o. Stoga smo slobodni zatražiti naslov da iznađe rješenje i prijedlog Zakona kojim bi se s aspekta primjene Zakona o trošarinama izjednačila pozicija u tržišnom natjecanju proizvođača maziva s jedne strane i zastupnika/trgovaca mazivima s druge strane. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Ne postoji mogućnost navodne diskriminacije jer se trošarinsko zakonodavstvo na potpuno jednak način odnosi na tuzemne i inozemne subjekte. Proširivanje opsega tarifnih brojeva je izravni rezultat utvrđenih trošarinskih prijevara s višemilijunskom štetama za državni proračun. Osim toga, za razliku od postojećeg zakonskog teksta dodatno su propisana i pojednostavljenja, pa je tako uređeno da se posebnim odobrenjem za poslovanje s energentima može korisnika odobrenja izuzeti od obveze podnošenja obavijesti o namjeravanom unosu, odnosno otpremi.