Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Veronika Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Porez na dodanu vrijednost je jedino u Mađarskoj veći nego u Republici Hrvatskoj, ostale konkurentske zemlje imaju niži PDV. U cilju porasta BDP-a i životnog standarda smatram da bi dugoročni cilj trebao biti smanjenje PDV-a na 20%. Svake godine ili svake druge godine bi se PDV trebao smanjiti za 1 p.p. Kako bi se smanjio PDV potrebno je smanjiti državnu potrošnju, povećati BDP i kupovnu moć poreznih obveznika, te ravnomjerno rasporediti porezno opterećenje. Predložene izmjene neće donijeti pravednije porezno opterećenje jer prema izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, porezni obveznik je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a nakon što u prethodnoj ili tekućoj godini ostvari isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kn). Navedena izmjena neće ostvariti svoju svrhu i cilj: Primjer 1: Poreznik obveznik posluje sezonski od 15.3. do 15.10., te podnosi tromjesečno prijavu PDV-a. Obzirom da je u I tromjesečju poslovao samo 16 dana, porezni obveznik u I tromjesečju nije ostvario isporuke veće od praga za upis u registar obveznika PDV-a dok je u II tromjesečju poreznik ostvario isporuke veće od praga za upis u registar obveznika PDV-a. Na temelju predloženih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, porezni obveznik neće biti obveznik PDV-a u III tromjesečju već samo u IV tromjesečju. Budući da porezni obveznik posluje sezonski, bit će porezni obveznik samo 15 dana u IV tromjesečju, a slijedeće godine može osnovati novo trgovačko društvo u okviru kojeg nastavi poslovati bez PDV-a. Primjer 2: Obzirom na ciklični trend ekonomije u RH, porezni obveznik ostvaruju manje prihode u I i IV kvartalu, dok ostvaruje veće prihode u II i III kvartalu. Porezni obveznik u I tromjesečju nije ostvario isporuke veće od praga za upis u registar obveznika PDV-a. dok je u II tromjesečju poreznik ostvario isporuke veće od praga za upis u registar obveznika PDV-a. Na temelju predloženih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, porezni obveznik neće biti obveznik PDV-a u III tromjesečju već samo u IV tromjesečju, a slijedeće/tekuće godine može osnovati novo trgovačko društvo u okviru kojeg nastavi poslovati bez PDV-a. Ravnomjernije porezno opterećenje se može riješiti na više načina: • uvođenjem mjesečnog limita za obvezu upisa u registar obveznika PDV-a (npr. 50.000 kn mjesečno) i/ili • ukidanjem mogućnosti tromjesečnog oporezivanja za nova trgovačka društva (članak 84. stavak 2.) Prihvaćanjem navedenih izmjena spriječila bi se nepoštena tržišna utakmica i ravnomjerno porezno opterećenje. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. U postavljenim limitima fiskalnog okvira o dostavljenom prijedlogu vodit će se računa tijekom izmjena i/ili dopuna propisa na području PDV-a. Izmjene u vezi upisa u registar obveznika PDV-a poreznih obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a predlaže se u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a. Napominje se da Zakonom o PDV-u nije moguće propisati zabranu otvaranja novih trgovačkih društva jer isto nije predmet Zakona o PDV-u. Propisivanje mjesečnog limita za upis u registar obveznika PDV-a nije u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom Zakon o PDV-u treba biti usklađen.
2 Mesna industrija RAVLIĆ d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, U ime grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa, molimo vas da u obzir uzmete cijelu poreznu vertikalu proizvodnog procesa svježeg mesa. Drugim riječima to znači da je nužna jedinstvena stopa na sve elemente iz proizvodnog procesa, baš kao što je u svim zemljama u okruženju. Predlažemo da snižena stopa bude primjenjivana i na žive životinje, jer se problem crnog tržišta na ovaj način neće riješiti, a s poreznog aspekta nastat će značajne neravnoteže i pomutnja. Trenutno je 13% na stočnu hranu, pa imamo 25% na žive životinje, pa od 1.1. 13% na svježe meso, zatim 25% na mesne prerađevine. Možete li ikako proširiti sniženu stopu na mesne pripravke i mljeveno meso? Ukoliko ovo ne uvažite nastati će totalna zbrka na tržištu, jer će primjerice svježe meso koje se uslužno melje u mesnici odjednom ići u drugu poreznu stopu. Također molim vas pojašnjenje što znači i obuhvaća pojam svježe meso? Da li pod tim podrazumjevate i svježe pakirano meso, što bi po nama bilo apsolutno logično. Svježi svinjski vrat, ako zaplinjavamo ili vakumiramo na zahtjev kupca i dalje je svježe meso. Također konfekcionirano pakirano meso (npr. sv. vrat u pliticama) je također svježe meso i kao takvo ga treba tretirati. Ukoliko se u obzir ne uzme grupa mesnih pripravaka, što je de facto hladna prerada od svježeg mesa, imat ćemo ponovno veliku zbrku zbog mesnica koje imaju dozvolu za vlastitu proizvodnju, koji od svježeg mesa rade npr. čevapčiće ili pljeskavice. Ukratko naša topla preporuka bi bila da se osim na žive životinje, korigirana niža stopa PDV-a odnosi i na mljevena mesa, mesne pripravke i mesne prerađevine. Zahvaljujem i srdačno pozdravljam, Mario Ravlić, mag. oec., izvršni direktor MI RAVLIĆ d.o.o. i predsjednik grupacije KIPCM HGK Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se snižena stope PDV-a 13% primjenjuje na isporuku živih životinja. Naime, obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. Nacrtom prijedloga propisano je da se snižena stopa PDV-a 13% primjenjuje između ostalog na isporuku mesa i jestivih klaoničkih proizvoda iz pojedinih KN oznaka. S tim u vezi predlaže se da ministar financija pravilnikom propiše dobra na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a koristeći njihove KN oznake. Vezano uz pojašnjenje pojma svježe meso napominje se da se odredbe Zakona o PDV-u u vezi primjene snižene stope PDV-a detaljno propisuju pravilnikom.
3 Vlatka Nidogon NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, s točke gledišta potrošača, moram se zapitati zašto mlijeko i mliječni proizvodi kao temeljna namirnica u svakodnevnoj prehrani svih dobnih skupina i socijalnih kategorija stanovništva nisu u ovom prijedlogu Zakona obuhvaćeni nižom međustopom PDV-a? U vrijeme kada trošimo 30% svojih prihoda na hranu, kada je mljekarski sektor na koljenima budući da je u posljednjih 10 godina broj isporučitelja mlijeka smanjen 80%, a broj krava za 31%, mi i dalje kao društvo ustrajemo na 25% PDV-a na mlijeko i mlječne proizvode? Stalno se pozivamo na tradiciju i iskustvo u prehrambenoj industriji, ali s ovakvim trendovima i pritiscima kojima je cijeli sektor izložen samo ćemo ubrzati procese započete od ulaska zemlje u EU, gdje se bilježe negativni trendovi po svim sektorskim pokazateljima uspješnosti. Korištenje mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj po statistici nalaze na samom začelju korištenja u usporedbi s drugim članicama EU (odakle dolaze jeftini mliječni proizvodi koji konkuriraju na polici našim proizvođačima). Stoga, nužno je smanji stopu PDV-a na gotove mliječne proizvode, ali i na repromaterijal za primarne proizvođače. Tako bi se ispravila nepravda te građanima omogućio pristup domaćim mliječnim proizvodima. Time bi se i našim proizvođačima stvorili uvjeti kakvi imaju proizvođači u susjednim zemljama, što bi dovelo do poticaja u općoj potrošnji koji će u konačnici i povećati proračunske prihode te doprinijeti razvoju naših ruralnih krajeva (što opet ima značajne demografske i dugoročne učinke). Opće je poznato kako kroz proizvodnju mlijeka zapošljavamo najveći broj radnika po jedinici obradive površine u odnosu na sve druge stočarske proizvodnje - to je grana koja realizira značajn dio ratarske proizvodnje (čiju proizvodnju država stimulira). Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
4 Saša Debeljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST - Uvođenje posebne evidencije o primljenim računima ( čl. 14 ) povećava administraciju. Ukoliko se želi provoditi nadzor nad primjenom zakona smatram da bi to trebalo biti u nadležnosti inspektorata koji će vršiti nadzor pojedinog poduzetnika. Dodatna administracija te oblik nadzora koja se želi uvesti za sve porezne obveznike ne olakšava poslovanje u RH, osobito zbog toga što su i samo rokovi za predaju PDV obrasca kratki. - S obzirom da se Zakonom definiralo da se svi ispravci eventualnih pogrešaka moraju napraviti u zadnjem obračunskom razdoblju ( rok predaje do 20.01. za sve ispravke i kontrolu cijele prethodne godine, kao i ispravci pretporeza za imovinu) nakog što je ukinut PDV-K obrazac, trebalo bi onda barem za to zadnje razdoblje produžiti rok za dostavu obrasca barem do 31.01. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Porezni obveznik obvezan je podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav.
5 PricewaterhouseCoopers d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST UKIDANJE PRIJENOSA POREZNE OBVEZE KOD OVRHE Ministarstvo financija predlaže da se na isporuke nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe više ne primjenjuje prijenos porezne obveze na kupca. Međutim, prijedlog, nažalost, nije obrazložen i nije objašnjeno koje su prednosti te izmjene, tj. što se njome konkretno želi postići. Smatramo da će se time zapravo dodatno zakomplicirati postupak obračuna PDV-a u ovršnim prodajama, povećat će se opterećenje kupca nekretnine u smislu potrebe za angažiranje dodatnog novca za financiranje PDV-a jer će kupac morati platiti cijenu s PDV-om (ako nekretnina podliježe obračunu PDV-a), a onda čekati da mu PDV bude vraćen kroz poreznu prijavu UVOĐENJE POSEBNE EVIDENCIJE O PRIMLJENIM RAČUNIMA Uz podnošenje mjesečne prijave PDV-a Ministarstvo financija predlaže novu administrativna obvezu za porezne obveznike, a to je podnošenje evidencije o primljenim računima. U uvodnom objašnjenju se navodi da je izmjena uvedena radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, s ciljem sprječavanja poreznih prijevara. Smatramo da se ovime uvode dodatna administrativna opterećenja za porezne obveznike koja je teško opravdati. Porezni obveznici ionako moraju predavati značajan broj formulara i podataka Poreznoj upravi. Nije jasno kako će Porezna uprava te podatke koristiti, za koje sve svrhe i s kojim potencijalnim posljedicama. Iz tog razloga predlažemo odustajanje od ove izmjene propisa i nalaženje drugog načina nadzora onih poreznih obveznika koji krše propise. DODATNI PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O PDV-U - ISPRAVAK POREZNE OSNOVICE I PDV-A Predlažemo pojednostaviti administrativni postupak vezan uz ispravak (umanjenje) porezne osnovice i obveze PDV-a kod poreznog obveznika (isporučitelja) u slučaju naknadnog umanjenja cijene za isporučena dobra/obavljene usluge. U skladu s trenutnim odredbama Zakona o PDV-u (članak 33. stavak 7.), u slučaju naknadne izmjene porezne osnovice porezni obveznik (isporučitelj) može umanjiti svoju poreznu obvezu samo ako porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Svjesni smo da odredbe PDV Direktive dopuštaju zemljama članicama propisivanje uvjeta koje je potrebno zadovoljiti da bi isporučitelju po osnovi naknadnog umanjenja cijene bilo dozvoljeno umanjiti izlazni PDV, te da odredbe propisane člankom 33. stavkom 7. Zakona nisu suprotne PDV Direktivi (to pravo država članica je, uostalom, potvrđeno i presudom Suda Europske unije u slučaju Kraft foods C-588/10, ali je tom presudom Sud zauzeo stav da ti uvjeti moraju biti razumni, tj. Ne smiju biti prekomjerni, nego ih se mora moći relativno lako zadovoljiti). Istovremeno, veliki broj zemalja članica nije propisao nikakve dodatne uvjete, iako PDV Direktiva dopušta takvu mogućnost, ili su ti uvjeti vrlo blagi. Tako, primjerice, Slovenija samo propisuje da isporučitelj smije umanjiti izlazni PDV ako je obavijestio kupca o iznosu PDV-a koji kupac ne smije odbiti (dakle, dostavio odobrenje), dok neke druge zemlje nemaju propisane čak ni ovakve minimalne uvjete. Primjerice, Slovačka, Francuska, Velika Britanija, navode samo opće odredbe o ispravku na strani isporučitelja, ali i obvezu primatelja odobrenja da ispravi pretporez. Hrvatskim Zakonom o PDV-u nije propisan mehanizam koji bi prisiljavao primatelja odobrenja da obavijesti isporučitelja o ispravku pretporeza, što ima za posljedicu nejednake uvjete na strani isporučitelja i primatelja, odnosno povoljniji je položaj primatelja odobrenja. Također, posljedica takvog mehanizma (uvjeta) ispravka pretporeza kod poreznih obveznika (isporučitelja) stvara značajno administrativno opterećenje zbog potrebe za stalnim praćenjem vraćenih odobrenja, poglavito kada se radi o poreznim obveznicima kod kojih je izdavanje naknadnih odobrenja učestalo pa se radi o značajnom broju takvih dokumenata (npr. u djelatnosti trgovine), dok istovremeno primatelji nisu obvezni, osim dobrovoljno, sudjelovati u takvom postupku. Zaključno napominjemo da je Zakonom o PDV-u (članak 63. stavak 1.) propisana obveza poreznog obveznika da izvrši ispravak pretporeza ako je odbitak viši ili niži od onoga na koji porezni obveznik ima pravo, što je upravo situacija kad primi odobrenje od isporučitelja. U skladu s prethodno opisanim, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje na strani isporučitelja, te uspostavio ravnopravni položaj isporučitelja i primatelja isporuke u određenom poslovnom odnosu u smislu ispravka PDV-a, predlažemo sljedeću izmjenu: Postojeći tekst Zakona (članak 33. stavak 7.) „Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.“ Prijedlog novog teksta istog članka: „Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako je poreznom obvezniku kome su isporučena dobra ili obavljene usluge dostavio obavijest o ispravku porezne osnovice i PDV-a te o toj dostavi ima odgovarajući dokaz.“ Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u vezi zadržavanja odredbe o prijenosu porezne obveze pri isporuci nekretnina u postupku ovrhe. U vezi prijedloga za odustajanje od propisivanja obveze podnošenja evidencije o primljenim računima napominje se da se isti predlaže radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara. S tim u vezi napominje se da je provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati. U vezi prijedloga da se pojednostavi postupak ispravka (umanjenja) porezne osnovice, napominje se da je odredbom članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u propisan ispravak porezne osnovice koji je u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
6 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Mišljenja smo kako su ugrubo pogođene kategorije namirnica koje će biti oporezivane po sniženoj stopi PDV-a, iz razloga što su u prijašnjim razdobljima upravo te kategorije namirnica bilježile vrlo visoke udjele u mjesečnim troškovima kućanstava, a ujedno i najveće stope inflacije, posebice voće i povrće. Predlažemo da se snižena stopa PDV-a, osim na svježe meso, primjenjuje i na suhomesnate proizvode i mesne prerađevine (npr. pripravke od začinjenog mljevenog mesa, kobasice i sl.) jer se i ti proizvodi konzumiraju u velikoj mjeri pa je time i veća mogućnost da se barem malo poveća životni standard onih sa najnižim primanjima, koji na druge načine neće ni osjetiti ovu poreznu reformu Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voća i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice.
7 Višnja Kudera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Mjere nisu konzistentne. Ministarstvo financija najavljivalo je niže stope PDV-a na ključne prehrambene proizvode, ali u prijedlog zakona nije uvrstilo nižu stopu na mliječne proizvode poput jogurta, sireva ili vrhnja. Riječ je o proizvodima koji su temeljna namirnica u svakodnevnoj prehrani svih dobnih skupina stanovništva i čiju bi nižu cijenu osjetili svi socijalni slojevi hrvatskog društva Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice.
8 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Zajednica obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Zajednica obnovljivih izvora energije) predlaže da s obzirom na smanjenje PDV-a za isporuku električne energije kućanstvima na 13 % te reguliranu cijenu plina za kućanstva, PDV na drvni pelet ne prelazi 10 %. Nadalje, ističu kako Hrvatska, s proizvodnjom od 300.000 tona peleta, zauzima važan dio svjetskog tržišta, odnosno više od 1,2% svjetske proizvodnje peleta. Zajednica obnovljivih izvora energije smatra kako je njihov navedeni prijedlog u skladu s praksom drugih članica EU te može dugoročno unaprijediti položaj obnovljivih izvora energije u RH, kao i znatno ojačati ispunjenje EU ciljeva koje je Hrvatska preuzela. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Dodatno napominjemo da se prema Direktivi 2006/112/EZ mogu primijeniti najviše dvije snižene stope PDV-a, a Republika Hrvatska primjenjuje snižene stope od 5% i 13%, stoga se ne može propisati i snižena stopa PDV-a od 10%.
9 Davor Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Članak 85.stavak 10. predstavlja dodatno kompliciranje prijava obrasca poreza na dodanu vrijednost. Navedeni obrazac bi se trebalo pojednostaviti i prilagoditi na uzoru na neke druge zemlje EU (npr,Irska). Također, rokovi u kojima se on podnosi su prekratki , te kao takvi predstavljaju problem za računovodstvene servise i poduzetnike. Ne stiže se dostaviti kompletna dokumentacija, pa evidencije nisu potpune. Radi toga je potrebno dostavljati obrazloženja razlika (npr.PPO u građevini i sl.), ili ispravke PDV obrazaca. Navedeno bi se riješilo produljenjem rokova za predaju obrazaca koji se tiču PDV-a na 30-i ili barem 25-i u mjesecu. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. S tim u vezi napominje se da je provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati. U vezi prijedloga za produljenje rokova za predaju obrazaca, napominje se da je porezni obveznik obvezan podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav.
10 Tatjana Schneider NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Dostavljanje Evidencije primljenih računa će dodatno opteretiti sustave, te su takve evidencije prilično opsežne što će, u konačnici, otežati nadzor i produžiti rokove za izvršenje prava na povrat, Nadalje rok do 20. u mjesecu je, zbog kašnjenja računa, prilično kratak. Produžavanjem roka bi se omogučilo objektivniji uvid u poslovanje i smanjilo količinu dokumentacije koja prelazi u nardeni mjesec, te bi i slika poslovnih događaja bila realnija i smanjila bi se potreba ispravljanja PDV obrazaca. Pojednostavljvanje samog obrasca bi bila još jedna smjernica ka rasterećenju poduzetnika i učinkovitijoj i lakšoj provedbi nadzora. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. S tim u vezi napominje se da je provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati. U vezi produženje roka za podnošenje obrazaca, napominje se da je porezni obveznik obvezan podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav.
11 Hrvatsko knjižničarsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Mišljenje Prema Prijedlogu direktive vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise stav je Hrvatskog knjižničarskog društva da stopa PDV-a koja je do sada iznosila 25% na publikacije u elektroničkom obliku (koje podrazumijevaju e-knjige, e-časopise i e-novine) treba biti izjednačena sa stopom PDV-a na tiskane kako bi se potaknula kupnja, a time i proizvodnja elektroničkih publikacija u Hrvatskoj. Jedan od razloga opadanja produkcije e-knjiga u Hrvatskoj svakako je i visoka stopa PDV-a te se u Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost treba uvrstiti i ta stavka. Usprkos početnoj zainteresiranosti nakladnika za izdavanje e-knjiga u Hrvatskoj od 2009. godine do danas primjećujemo kako je interes za kupovinu e-knjiga zanemariv, a cijena je svakako jedan od bitnijih razloga za to. Takva visoka cijena e-knjiga u Hrvatskoj opterećuje ionako slabo tržište, a smanjenjem PDV-a može se potaknuti razvoj tržišta i kupovine e-knjiga i u hrvatskim knjižnicama kojima je strateški zadatak izgraditi digitalne zbirke u njihovom razvoju od tradicionalnih prema digitalnim knjižnicama. U današnje tehnološko doba ponašanje korisnika digitalnih tehnologija brzo se mijenja, a korisnik tih tehnologija očekuje da ih ima sve više te da im može pristupiti bilo kad i bilo gdje, a to se odnosi i na e-publikacije. Prijedlog: Hrvatsko knjižničarsko društvo smatra da se unutar članka 38. stavak 2c Zakona o porezu na dodanu vrijednost treba dodati sljedeći nastavak: (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga: c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim u svim materijalnim i elektroničkim oblicima. ________________________________________ [D1]kojima je strateški zadatak izgraditi digitalne zbirke u njihovom razvoju od tradicionalnih prema digitalnim knjižnicama. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III te Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Naime, Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije propisana mogućnost primjene snižene stope na elektroničke publikacije jer se isporuka istih u smislu navedene Direktive smatra elektronički obavljenim uslugama.
12 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Opći komentar Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Prijedlog: Dugoročna najava programiranog sniženja opće stope PDV. Najaviti strategiju programa smanjenja stope u narednih 5 godina svake godine po jedan postotni bod od 24% za 2020 do 20% PDV za 2024. što će zasigurno imati opće pozitivan psihološki utjecaj na razmišljanje poduzetnika, poslodavaca, posloprimaca i potrošača (sva populacija), a istovremeno se usklađujemo sa ostalim članicama EU i smanjujemo prijenos porezne obveze, a trenutna prosjećna stopa iznosi između 21/22%, postajemo konkurentni i očekivano mani interes za „reverse charge“ u korist RH. Procijenjeni gubici agregatnih uplata smanjili kompenzirali bi se, a moguće i uvećali povećanjem broja obveznika i po osnovi ukupne mase iskazanog prometa, te kroz uvećanje ukupne mase poreznih prihoda po drugim osnovama. Obrazloženje i PRAVILNIK O PDV -uzročno posljedična veza je sa općim i posebnim stopama PDV, oslobođenja PDV (glava IX i X pravilnika) veličinom obrtnika, poduzetnika (samoposlodavac, obiteljski poslodavac, poduzetničko samozapošljavanje i poslodavaci prema trećim osobama), sa godišnje određenim prometom, dinamikom plaćanja pdv po obračunu i konačno utjecajem u načelu povoljnih odnosno konkuretnih stopa ili povlastica kod Poreza na dobit/dohodak. Visoka stopa PDV, a koja je posebno otežavajuća za mikro, male, dijelom i za srednje poduzetnike porezne obveznike, a koji su istovremeno poslodavci koji imaju radno intenzivnu djelatnost i iznimno manje mogućnosti odbitka pretporeza (osim u slučaju manipulacija), te koji zapošljavaju prosjećno npr. od 7 do 30 radnika i prijavljuju godišnji promet koji prelazi limit 3 miliona kuna. Istovremeno takvi mikro i mali poduzetnici-poslodavci ulaze u nepovoljniju stopu poreza na dobit od 18%. U trgovini i uslugama značajnom padu ukupne aktivnosti pridonosi međunarodna internet trgovina B2C ili čak P2C, te razni modeli uslužnih ili intelektualnih djelatnosti, a kod kojih postoji značaja odljev sredstava prema poduzetnicima koji sjedište imaju na područjima porezno povoljnijeg okruženja ili tzv.poreznih oaza ili poluoaza, te naravno izostaju i davanja na troškove rada. -Poduzetnici i poslodavci koji obavljaju godišnji promet do 3 miliiona nisu zainteresirani za povećanje godišnjeg prihoda i poslovne aktivnosti na ime iste pravne osobe jer im zakonodavni propisi nude mogućnost otvaranja službeno ili neslužbeno povezanih jdoo, doo ili obrta izvan sustava PDV do 300 tisuća kuna godišnje, a prema najavama tek će se sa ovom godinom ograničiti mogućnost da u istoj godini nisu dužni prijaviti prelazak limita unutar iste godine na koji način im je propisima dopušteno konkurirati onima i sa većim godišnjim prometom i svim obveznicima pdv sa prometom do 3 miliona kuna i povoljnijom stopom poreza na dobit u visini 12%. -Najava smanjenja stope PDV, uz podizanje limita godišnjeg prihoda na 5,2 ili čak na 10,4 miliona kuna kao granične vrijednosti za obračun poreza na dobit od 12% , svakako imalo pozitivan utjecaj, ali i znatno smanjilo poreznu evaziju odnosno povećala bi se porezna odgovornost, bez dodatne porezne represije kroz porezni nadzor. Iskazivanje prihoda , povećanje volumena poslovanja, novo zapošljavanje, socijalno i društveno odgovorno poslovanje uzi podmirenje javnih davanja imeprativ su za svaku zemlju koja teži uređenosti i napretku. Umjesto zaključka: Proširenjem broja poreznih obveznika, specifičnim poreznim rasterećenjem poduzetnika-poslodavca, time i građanina pojedinca kao posloprimca , uz primjenu modernih alata kontrole kretanja roba, usluga i financijskih tokova, smanjenjem nepotrebnog odljeva, dakle stvaranjem pozitivno stabilnog poreznog okruženja moguće je dugoročno povećati ukupne proračunske prihode, stvoriti povoljnu poduzetničku klimu , povećati atraktivnost obavljanja nesamostalnog rada kod postojećih poslodavaca u realnom sektoru, novo otvaranje samostalnog ili namjenskog outsourcing rada ili poduzetništva. U konačnici to ide sporo ali težnja je stvoriti atraktivnije uvjete na tržištu rada i poslovanja, sa ciljem povratka migrirane radne snage koja bi time svoj povratak osim kao potencijalni posloprimci na tržištu rada, svojim iskustvom mogli očekivano biti zainteresirani za poduzetničke aktvnosti i ulaganja. Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit, porez na nekretnine, te lokalni ili županijski porezi su u međusobnoj korelaciji pa time skupno djeluju na 3 ključne komponente : robno novčani tokovi i razmjena, stopa zaposlenosti, održivost zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.U postavljenim limitima postojećeg fiskalnog okvira o dostavljenom prijedlogu vodit će se računa tijekom izmjena i/ili dopuna propisa na području PDV-a
13 elena wolsperger dolezil NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, koristim priliku ukazati Vam na destimultivnu politiku potrošnje svih mliječnih proizvoda (izuzev mlijeka) u RH na koje se obračunava stopa PDV-a od 25% - obraćam vam se iz pozicije potrošača. Hrvatska ima najveću stopu PDV-a na osnovne životne namirnice a mliječni proizvodi svakako su osnovne životne namirnice koje trebaju biti svakodnevno zastupljene u ljudskoj prehrani. Nadalje, u Hrvatskoj se bilježi smanjenje potrošnje mliječnih proizvoda što je zasigurno rezultat iznimno visokih cijena mliječnih proizvoda uslijed visoke stope PDV-a. Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi biti dostupna svim slojevima našeg društva te u tom smjeru je potrebno graditi legislativu koja će to omogućiti. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
14 Primorsko-goranski savez NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Budući da su hrvatski građeni već dosad pogođeni izuzetno visokim i sveobuhvatnim porezima, ovakvi zakonski prijedlozi neće biti dostatni za znatna poboljšanja opće ekonomske situacije. Štoviše, neki od prijedloga mogli bi dodatno opteretiti ionako krhki sustav. Konkretno, kad je PDV u pitanju, zbog njegove izuzetno visoke stope te niza ostalih poreza, mislimo da su predložene promjene nedovoljne. Ukoliko se u ovom trenutku ne može više učiniti za provedbu poreznih rasterećenja, onda svakako treba precizirati pojmove svježeg, voća, povrća i mesa. Isto tako treba jasno naznačiti, koje su procedure za provođenje ovog prijedloga. Nadalje, provedeno analizu treba iskoristiti kako bi se odmah ovim promjenama naveli daljnji koraci i nova rasterećenja, što je nužno za poslovno planiranje, koje je preduvjet investicija. Svi prijedlozi promjena za svih devet Zakona, obuhvaćenih ovom nazovi reformom imaju isti problem – unose nesadržajne promjene, (osim čl. 11 Zakona o doprinosima – koji pak nanosi veliku štetu, s osjetnim povećanjem nameta poduzetnicima), doprinose općoj nesigurnosti, guše poduzetnički duh, stvaraju nove prepreke, što sve zajedno rezultira nazadnom, neinovativnom i slabom ekonomijom. Dugoročno vodi novim, skupim zaduženjima i onda neizbježnim poskupljenjima i opadanju životnog standarda. Nisu li naši građani zaslužili bolje? Nije prihvaćen Odredbe Zakona o PDV-u u vezi primjene snižene stope PDV-a detaljno se propisuju pravilnikom.
15 Silvija Bungić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Treba se datum dostavljanja PDVobrazaca,PDV-S,PDV-ZP odrediti do 25.-tog u mjesecu,a ne do 20-tog u mjesecu,s obzirom što računi kasne s ispostavljanjem računa,stranke kasne s dostavom dokumentacije,a knjigovodstveni servisi onda ne stignu to sve proknjižiti i provjeriti,pogotovo ako imaju dosta stranaka.Mislim da bih ovaj prijedlog do 25-tog u mjesecu uvelike knjigovođama olakšao posao i mogli bi bez velikog stresa,sve dokumente ažurno provjeriti i na vrijeme obrasce dostaviti,a Porezna uprava ionako samo povlaći već poslane e-obrasce bez unošenja istog. Također,sam za dobrovoljno uvođenje PDV-K obrasca do 28.02. kako je nekad bilo,jer s predajom zadnjeg PDV u godini, poslodavci ne stignu napraviti kvalitetno inventuru,računi od telekoma i ostalih režija kasne i onda obrazac nije ispravno prikazan.Na ovaj način do 28.02. stignu se sve greške prilikom godišnje provjere svih računa uvidjeti i ukalkulirati i eventualni manjkovi od invetura i zaostali računi.To nam je uveliko bilo od koristi,nego njegovo ukidanje. Nije prihvaćen Porezni obveznik obvezan je podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav. Obveza podnošenja Obrasca PDV-K ukinuta je u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
16 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Trenutačnim zakonskim rješenjem privatni pružatelji usluga studentske prehrane stavljeni su u nepovoljniji položaj u donosu na studentske centre koji pružaju istu uslugu jer su na cijenu usluge koju naplaćuju jedni dužni platiti PDV po stopi od 25 %, a drugi su oslobođeni te obveze. Takvim rješenjem ugroženo je poslovanje samo dvadesetak privatnih davatelja usluga studentske prehrane te se dovodi u pitanje opstojnost nekoliko studentima važnih lokacija na kojima mogu ostvariti svoje pravo na prehranu od kojih su pojedine davatelje usluga studenti proglasili i među najboljima u svojem gradu. Predlažemo da se u zakonu, podredno pravilniku o PDV-u koji će se na temelju zakona koji se donosi donositi ili mijenjati, propiše da se i privatni davatelji usluge studentske prehrane oslobode plaćanja PDV-a za taj dio svoje djelatnosti. Nije prihvaćen Odredbama članka 133. Direktive Vijeća 2006/112/EZ državama članicama Europske unije dana je mogućnost propisivanja uvjeta za primjenu pojedinačnog oslobođenja iz članka 132. stavka 1. točaka (b), (g), (h), (i), (l), (m) i (n) Direktive, i osobama koje nisu tijela s javnim ovlastima, s tim da država članica može propisati jedan od uvjeta ili više njih koji trebaju biti zadovoljeni. Sukladno navedenom, odredba članka 133. točke (a) Direktive prenesena je u članak 39. stavak 3. Zakona o PDV-u kojim je propisano da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) toga članka, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Obzirom da privatni pružatelji usluga studentske prehrane djelatnost obavljaju u okviru trgovačkog društva na njih se ne može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u, obzirom da se osnivaju radi ostvarivanja dobiti te se ne smatraju ostalim osobama iz članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u.
17 Savez samostalnih sindikata Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST STAVOVI SINDIKATA UDRUŽENIH U SSSH U VEZI PRIJEDLOGA POREZNE REFORME 2019. U vezi predloženih mjera porezne reforme, za koje smatramo da ih je nužno sagledavati u cjelini, smatramo i predlažemo slijedeće: 1. Pozdravljamo smanjenje stope PDV-a, sa 25% na 13% za određene proizvode prehrane, jer bi to moglo dovesti do pada troškova života za do 1% na godišnjoj razini. 2. Ne vidimo smisao u ukidanju obveznog doprinosa za zapošljavanje, jer je nezaposlenost u Hrvatskoj još uvijek visoka, njen karakter je ciklički, te nije jasno iz čega će se financirati naknade za nezaposlenost, koje su u Hrvatskoj nekoliko puta manje nego u većini zemalja EU, a koristi ih svega 16% nezaposlenih. Podsjećamo da doprinos, koji služi za isplatu naknade na nezaposlenost, postoji u mnogim uređenim državama EU, te tako iznosi od 1,5% bruto plaće u Njemačkoj, 2,25% u Rumunjskoj, pa do 4,55% u Nizozemskoj. 3. Povećanje izdvajanja za zdravstvo od 1,5% (neto 1%, ako uzmemo u obzir da se ukida doprinos za ozljede na radu) donekle će smanjiti deficit koji postoji u zdravstvu, ali neće riješiti temeljne probleme istog. Stoga predlažemo restrukturiranje i racionalizaciju troškova u cijelom sustavu zdravstva ne misleći pri tom na plaće zdravstvenih radnika (liječnika, medicinskih sestara i sl). Također bismo voljeli znati u koje svrhe se do sada trošilo 0,5% doprinosa za ozljede na radu. 4. Razlika u smanjenju stopa doprinosa od 0,7% sigurno neće imati nikakav utjecaj na povećanje neto plaća radnika. 5. Mišljenja smo da bi se osobni odbitak kod poreza na dohodak mogao povećati na 4.500 kuna, sa sadašnjih 3.800 kuna, kako bi širi krug zaposlenih imao nekih vidljivih koristi od porezne reforme, uz uvažavanje činjenice da već sada polovica zaposlenih ne plaća porez na dohodak. Povećanje granice uvođenja porezne stope sa 17.500 na 30.000 kuna neće imati željeni efekt na zadržavanju visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj, jer je efekt za iste (0,3% zaposlenih) financijski mali, a za ostale socijalno upitan, jer se na mala vrata uvodi tzv. „flat tax“. Osim navedenog, predlažemo: 1. da se odredi neoporezivi dio za prehranu radnika tijekom rada od 30 kuna po radnom danu, isključivo kada radnik radi; 2. da se izmjeni dio Pravilnika o porezu na dohodak, vezano za rad na terenu, gdje su bila propisana dva uvjeta tj. da radnik radi 30 km od mjesta prebivališta i 30 km od sjedišta poslodavca (taj drugi uvjet, treba brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u građevinarstvu, te poslodavac zbog tog drugog uvjeta, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu); 3. tražimo da se odredba i o neoporezivanju smještaja i prehrane za sezonske radnike primjenjuje i u sektoru građevinarstva; 4. da se neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu poveća sa sadašnjih 170 na 200 kuna, jer se nije mijenjao od 2006. godine, a inflacija je u međuvremenu, kumulativno, iznosila oko 20%, te da dnevnica za rad na terenu (terenski dodatak) također iznosi 200 kuna; 5. da dodatak za otežane uvjete rada bude neoporeziv u iznosu do 500 kuna mjesečno; 6. da neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga za radnike trgovačkog društva gdje bi se navedena kupnja i realizirala iznosi 5% od kupovne cijene roba i usluga (primjer Austrije); 7. da se pomorski dodatak isplati neoporezivo do 350 kuna dnevno, a pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe isplati neoporezivo do 500 kuna dnevno (oboje +100 kuna); 8. da se neoporeziva isplata naknade za odvojeni život od obitelji poveća sa sadašnjih 1.750 na 2.000 kuna mjesečno; 9. da se isplata otpremnine prilikom redovitog odlaska u mirovinu poveća sa do 8.000 kuna na 10.000 kuna; 9. da se neoporezivi iznos otpremnine, a koji se maksimalno može isplatiti zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza prema Zakonu o radu, poveća sa 6.500 na 7.000 kuna za navedenu godinu rada kod poslodavca, a sukladno tome i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti sa do 8.000 kuna na 8.500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca; 10. da se potpora (neoporezivo) za novorođenče poveća sa „ u visini jedne proračunske osnovice na dvije prema posebnom propisu“; 11. dar djetetu (neoporezivo) do 15 godina starosti sa 600 na 700 kuna godišnje; 12. prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl) povećaju sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 13. da se dar u naravi poveća sa sadašnjih 600 na 700 kuna godišnje (neoporezivo) godišnje sa PDV; 14.da se potpora zbog invalidnosti radnika poveća sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje-neoporezivo, potpore za slučaj smrti radnika sa 7.500 na 8.000 kuna, a jednokratna potpora u slučaju smrti člana uže obitelji sa 3.000 kuna na 3.500 kuna; 15.da se poveća neoporezivi iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana ,sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 16. da se poveća neoporeziva isplata jubilarne nagrade i to : -za 10 godina radnog staža sa do 1.500 na do 2.000 kuna -za 15 godina radnog staža sa do 2.000 kuna na 2.500 kuna -za 20 godina staža sa do 2.500 kuna na do 3.000 kuna -za 25 godina staža sa do 3.000 kuna na do 3.500 kuna -za 30 godina staža sa do 3.500 kuna, na do 4.000 kuna -za 35 godina staža sa do 4.000 kuna na do 4.500 kuna -za 40 godina staža i svakih narednih 5 godina staža sa do 5.000 na do 6.000 kuna. SSSH kao i sindikati udruženi u SSSH traže da budu uključeni u raspravu i odlučivanje kroz sve faze porezne reforme, te da im budu dostavljeni jasni izračuni, koji argumentiraju predložene izmjene poreznih i pratećih propisa, sa procjenom učinaka istih na zaposlene i stanovništvo u RH. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Zakona o PDV-u.
18 Nasrin Elgharni NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Predlažem da svježe voće, povrće i mesu budu precizno definirani. Nisam proizvođač, ali koliko vidim kao potrošač, na našem tržištu plasirano je puno suhomesnatih proizvoda domaćih proizvođača, pa je logično predložiti da i ta kategorija bude obuhvaćena promjenama. Opet i u ovom prijedlogu promjene Zakona, sve izgleda više kao kozmetička promjena, nego stvarna. Treba vidjeti koji su interesi promjena i u skladu s tim postupati. Kao što piše i u ostalim komentarima, nedostaje sinkronizacije između Zakona. Naime, ukoliko jedan dio promjena direktno uništava poduzetnike, onda je iluzorno očekivati kako će ostali Zakoni poboljšati tešku ekonomsku situaciju.Svakako, dobro je što se razmišlja o smanjenju PDVa, no opet isto nedovoljno i nejasno. Opet, gdje je strategija i koji je cilj? Nije prihvaćen Odredbe Zakona o PDV-u u vezi primjene snižene stope PDV-a detaljno se propisuju pravilnikom. U vezi prijedloga da se sniženom stopom PDV-a obuhvate i suhomesnati proizvode domaćih proizvođača napominje se da smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voća i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice.
19 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST U okviru predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost bilo bi korisno uvrstiti i slijedeće promjene stopa PDV-a: - za tekuće mlijeko i kruh crni, bijeli i polubijeli 1% (ili najviše 2%) - za mliječne proizvode (jogurt, vrhnje, sir i maslac) 13% - za sapun, pastu za zube i toaletni papir 13%, - za konzumna jaja 13%, - za ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla 5%. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se snižena stope PDV-a 13% primjenjuje na isporuku jaja. S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. PDV-om po stopi 5% oporezuje se isporuka kruha i mlijeka te po stopi 13% isporuka jestivih ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla. Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5 %. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III te Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
20 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, Izražavamo zabrinutost što prijedlogom nove porezne reforme, kao dijelom javne politike, dodatno nije zahvaćen posebno ugrožen sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji. Iako su u ovaj sektor konstatno ulažu značajna sredstva još uvijek svjedočimo konstantnom padu broja proizvođača mlijeka i broja mliječnih krava, čime se utječe ne samo na rast uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda već i goveđeg mesa budući da su zbog strukture govedarske proizvodnje u našoj zemlji farme koje se bave proizvodnjom mlijeka ujedno i izvor teladi za tov. U ne tako dugom razdoblju unazad zadnjih desetak godina smo tako ostali bez 80% proizvođača mlijeka te 31,4% krava, i to osobito muznih kojih je broj manji za 38,1%. Radi jačanja održivosti sektora ali i održivosti proizvodnje i prerade mlijeka u našoj zemlji smatramo da je pored mlijeka u tekućem stanju potrebno nižom stopom PDV-a zahvatiti i ostale mliječne proizvode, osobito fermentirane mliječne proizvode, vrhnje, maslac te sireve. Dodatno stopa PDV-a od 25% na mliječne proizvode je u nas jedna od najviših u Europskoj uniji ali i zemljama u našem okruženju. Iako u trenutnom zakonskom aktu za koji se predlažu navedene izmjene i dopune stoji da se PDV po stopi od 13% obračunava na jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, ova odredba se ne primjenjuje na mliječne namaze, vrhnje i maslac, iako bi se temeljem ove odredbe zakona svakako već danas ovi proizvodi trebali oporezivati stopom od 13%. Mlijeko i mliječni proizvodi oduvijek su imali vrlo važnu ulogu u prehrani ljudi, i to osobito djece. Zbog značaja mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani djece provodi se jedan od najstarijih programa u Europskoj uniji Školsko mlijeko, a program provodi i naša zemlja. Stoga predlažemo da se za ove proizvode primjenjuje što je moguće niža stopa PDV-a od 0% za tekuće mlijeko i fermente te 10% za vrhnje, maslac i sireve. Na taj način omogućili bi se cjenovno dostupniji prehrambeni proizvodi, a time i efekt primjene manjih stopa PDV-a na mliječne proizvode ne bi značajnije utjecao na državni proračun. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. S tim u vezi napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. naime, budući da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voća i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice.
21 Grga Kostelac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST PDV na pelene, dječja kolica i autosjedalice treba biti 5% isto kao i na dječju hranu i pripravke. Popis dječje hrane i pripravaka (odnosno uvrštavanje na popis) bi se trebalo prethodno odobravati kako ne bi došlo do malverzacija, a i kako bi se lakše provodila kontrola kvalitete kod te posebno osjetljive skupine proizvoda. Nije prihvaćen PDV-om po stopi 13% oporezuje se isporuka dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu te dječjih sjedalica za automobile. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da isporuka dječjih kolica nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
22 Juraj Turčin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Ustavom Republike Hrvatske čl.49. st.2. jamči se jednak pravni položaj na tržištu a Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 20.11.2006. čl.4. , čl.7., čl.25. i čl.28. diktira uvođenje jedinstvenih stopa PDV-a kako bi se omogučila jednakost ne samo na nacionalnom tržištu nego i tržištu EU. U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u čl. 39. pod b), c), d) i e) navedena su oslobođenja za djelatnosti, proizvode i usluge za određene djelatnosti od javnog interesa a za područje koje obuhvaća zdravstvo, te su ista oslobođenja dodatno definirana Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost čl.50. i čl.51. iz čega je razvidno da poslovni subjekti koji djeluju i pružaju usluge ili izrađuju proizvode u zdravstvu na te iste proizvode i usluge nisu dužni obračunati PDV bez obzira na oblik i ovlasti poslovnog subjekta. Mišljenja izdana od strane porezne uprave 20.03.2018. klasa: 900-01/18-01/14, urbroj: 497-O1lO1-18-01, 12.01.2017. broj klase: 410-19/16-02/155 i 30.01.2017. broj klase:410-19/16-02/155 u kojima se drugačije tretira trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost od zdravstvene ustanove (bolnice ili poliklinike) ili samostalne zdravstvene djelatnosti nije u skladu s Ustavom, Direktivom EU i Zakonom te Pravilnikom o PDV-u. U istim mišljenjima napominje se da trgovačka društva ne obavljaju javnu zdravstvenu službu i da nisu prema licu zakona jednako vrijedna kao subjekti koji istu obavljalju ili ostali subjekti koji posluju u drugačijoj poslovnoj formi. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u čl. 24. stoji: "Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba koju po stručno-medicinskoj doktrnini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom." U čl. 35. istog Zakona stoji kako zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva, i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan istim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama, Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o koncesijama. Isto tako u čl. 36. stoji da se Zdravstvena djelatnost kao javna služba obavlja u okviru mreže javne zdravstvene službe i izvan mreže javne zdravstvene službe. Dakle razvido je da zdravstvenu djelatnost kao javnu službu u i izvan "mreže" obavljaju subjekti kroz mjere zdravstvene zaštite (čl.17) kako bi se osigurala dostupnost zdravstvaene zaštite (čl.14 st.1) a u skladu sa Planom zdravstvene zaštite (čl.6.). Planom zdravstvene zaštite Republike Hrvatske definirano je sveobuhvatno pružanje zdravstvene zaštite rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika (čl.III. st.3.), prioritetna razvojna područja (čl.IV.), osnove razvoja zdravstvene djelatnosti (čl.VIII.) te se ponovo definira da zdravstvenu djelatnost u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, mrežom ugovornih subjekata medicine rada te mrežom hitne medicine i da se dravstvena djelatnost može obavljati i izvan mreže u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (čl. IX.) Sljedom navedenog smatram da tvrtke koje posluju kao d.o.o., koje su osnovane prema Zakonu o zdravstvenoj djelatnosti i Zakonu o trgovačkim društvima, imaju ishođena mišljenja Hrvatske komore dentalne medicine, Hrvatske liječničke komore (ili neke druge nadležne zdravstvene komore) i Ministarstva zdravstva o osnovanosti registracije navedene djelatnosti na adresi sjedišta (koje dakle posluju u službi zdravstvene službe u interesu RH jer je mišljenjima izjavljena potreba za obavljanjem te djelatnosti na toj lokaciji), imaju pravo ne obračunavati PDV na zdravstvene usluge koje se pružaju iz potrebe poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta bez obzira radilo se o dijagnostičkim postupcima, preventivnim postupcima, medicinskim zahvatima ili protetskim pomagalima. To je potrebno jasno i nedvosmisleno propisati ovim zakonom kako bi se izbjegla loša tumačenja zakona. Također napominjem da je u zemljama EU ustaljena praksa da su zdravstvene usluge oslobođene PDV-a. Nije prihvaćen Odredbama članka 133. Direktive Vijeća 2006/112/EZ državama članicama Europske unije dana je mogućnost propisivanja uvjeta za primjenu pojedinačnog oslobođenja iz članka 132. stavka 1. točaka (b), (g), (h), (i), (l), (m) i (n) Direktive, i osobama koje nisu tijela s javnim ovlastima, s tim da država članica može propisati jedan od uvjeta ili više njih koji trebaju biti zadovoljeni. Sukladno navedenom, odredba članka 133. točke (a) Direktive prenesena je u članak 39. stavak 3. Zakona o PDV-u kojim je propisano da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) toga članka, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Stoga se na trgovačka društva ne može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točke b) Zakona o PDV-u, obzirom da se osnivaju radi ostvarivanja dobiti te se ne smatraju ostalim osobama iz članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u.
23 Željko Bjeliš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST U cilju zaštite domaće proizvodnje, predlažem da se jasno definira pojam 'svježe voće i povrća', na način da pojam 'svježe' podrazumjeva povrće isporučeno 3 dana od dana berbe i voće 5 dana od dana berbe. Smatram da bi na ovaj način, uz pomoć fitosanitarne inspekcije, sanitarne inspekcije i carine smanjili uvoz voća i povrća iz trećih zemalja te smanjili dotok starog i nekvalitetnog voća i povrća iz članica EU. Također predlažem smanjenje stope PDV-a na takvo 'svježe voće i povrće' na 8%, što bi dalo više prostora domaćoj robi i potaklo povećanje proizvodnje. Nije prihvaćen Člankom 98. Direktive Vijeća 2006/112/EZ propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Odredbe Zakona o PDV-u u vezi primjene snižene stope PDV-a detaljno se propisuju pravilnikom.
24 Bojan Hadžisejdić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, Kako PDV predstavlja jedan od najznačajnijih prihoda državnog proračuna, smatram da je upravo njegovo kvalitetno zakonsko rješenje ključ funkcioniranja državnih financija. Molio bih zakonodavca da svoju pažnju usmjeri na kvalitetna rješenja ovog Zakona, a da odustane od nerealnih povećanja osnovica za poreze i doprinose direktora trgovačkih društava jer će takvi zakonski prijedlozi rezultirati zatvaranjem trgovačkih društava i dodatnim odljevom porezno platežno sposobnih stanovnika iz RH. U tom slučaju, bilo kakva porezna stopa, pomnožena s nulom će rezultirati istim tim brojem (nula) prikupljenih kuna u državni proračun. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Zakona o PDV-u.
25 Krešimir Dugonjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, predlažem smanjenje PDV-a na 5 % za svježu ribu, meso, povrće, voće i na med, sir i vrhnje, te konzumna jaja smatrajući da bi se tako uz nabavni (veleprodajni) i maloprodajni PDV od 5 % značajno srušila cijena tih proizvoda, nominalno za petinu, odnosno 20 % za potrošača u maloprodajnoj trgovini, ali i ostvarila značajna ušteda ili višak kod proizvođača koji bi prema ekonomskoj logici usmjerili taj novac u daljnju proizvodnju, uložili u radnu snagu, a mnogi vjerovatno i pokrili neke hitne tekuće izdatke ili vratili prijašnje zajmove. Time bi se smanjila nelikvidnost, povećale plaće radnika i povećala ulaganja, npr. u poljoprivredi u nove zasijane hektare, a u akvakulturi u nova morska, ali i slatkovodna riblja uzgajališta, kao i školjaka i rakova (od kojih bi država dobila povećane prihode od koncesija). Također predlažem i PDV od 5 % na proizvodni i prehrambeni materijal za voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, peradarstvo i ribouzgoj. Predlažem PDV od 10 % na igračke za uzrast do 12 godina života, jer prema procjenama tržište igračaka u RH vrijedi oko 500 milijuna kuna godišnje te smanjenjem PDV-a na 10 % država ne bi izgubila značajne prihode, a omogućila bi pravedniji razvoj djeteta do srednjoškolske dobi. Također, dijete pri odrastanju začas preraste odjeću i obuču, pa predlažem PDV od 10 % na dječji asortiman odjeće i obuče do 12 godine života, kao i na dječja kolica, pelene, dodatke prehrani i slično u svrhu olakšavanja izdataka roditelja i povećavanja životnog standarda djeteta do 12 godine života s ciljem demografske obnove RH. * RTL je u svojoj analizi izračunao da jedno dijete po određenim fazama života "košta" roditelje do 18-te godine života nekoliko stotina tisuća kuna. Navodim to kao ogroman interes javnosti za taj problem. Predlažem i PDV od 25 % ili posebni porez na plastične vrećice čime bi se u skladu sa direktivama EU prešlo na biorazgradive, platnene i papirnate vrećice koje ne štete okolišu, a koje bi mogle stvoriti nove industrije i nova radna mjesta u RH kroz penalizaciju plastične ambalaže i poticanje zelenih održivih industrija što je moguće i iz fondova EU. K tome bi se otvorilo veliko tržište EU sa 500 milijuna potrošača sa svakodnevnim navikama i potrebama. Također, predlažem smanjenje PDV-a na 10 % za štedna rasvjetna tijela i uređaje čime bi se u skladu sa EU direktivama potaknula energetska učinkovitost i ušteda te bi prema ekonomskom kotaču ostavila višak novca potrošaču za druge namjene, a istodobno smanjila cijenu tih proizvoda krajnjem potrošaču. U skladu sa najavljenim alokacijama novca poreznih obveznika u zdravstveni sustav, predlažem PDV od 10 % na bicikle koji postaju sigurno, zdravo i ekološki osviješteno prometno sredstvo na našim cestama. Također predlažem zasebni porez ili trošarinu na "slatko", odnosno na grickalice, slatkiše i zašećerena bezalkoholna pića čiji bi se prihodi direktno alocirali zdravstvu zbog tzv. rizičnih navika. Pretpostavljam da bi se mogla odrediti trošarina ili porez ad valorem od maloprodajne cijene tih artikala, a koja bi bila dovoljna za pokrivanje određenih izdataka zdravstva. Predlažem i uvođenje posebnog poreza na oružje čija sredstva bi se mogla alocirati na policiju, a smanjila bi prisutnost oružja u privatnim rukama (odnosno oko 100 000 pištolja i oko 200 000 pušaka) te samim time opasnost po sigurnost drugih građana. Naravno, bilo bi idealno kada bi se i policija izdvojila iz proračuna kao onomad zdravstvo te da sredstva prikupljaju iz naplaćenih kazni od prekršaja i drugih protuzakonitih radnji, što bi smatram povećalo djelotvornost policijskih službenika te u mnogome pridonijelo sigurnosti građana. S obzirom da se navode određene usluge kao subjekt oporezivanja, predlažem uvođenje PDV-a od 5 % na bankarske usluge (vođenje računa, provizije i naknade). Osim što bi se minimalno oporezivale banke mogao bi se pratiti i tok novca, kao npr. stečenog sumnjivim radnjama. Vezano uz taj problem, smatram da RH mora ući u dogovor jednog dijela zemalja članica EU po kojem se uveo minimalni porez na sve financijske transakcije unutar i iz EU i koliko se sjećam taj namet je iznosio 0,1 % po transakciji, u smislu spriječavanja pranja novca. Kriminal bez obzira na banke nema legitimitet pred očima zakona. Sveukupno gledano, ove mjere bi dale snažan podstrek gospodarstvu i povećale raspoloživi dohodak građana koji bi u ekonomskom krugu ili vrtuljku prenamijenili višak u kućnoj blagajni za novi potrošački ciklus (dakle opet bi platili PDV, trošarine, račune i slično), ulaganje u obrazovanje i vraćanje starijih zaduženja čime bi se opet smanjila nelikvidnost. Smatram da rušenjem troškova za nominalnih 20 % ili 15 % (za spomenute artikle), trgovci ne bi imali drugog izbora nego i srušiti cijene za nominalnih 20 % ili 15 % (za spomenute artikle), jer bi bili penalizirani od potrošača. Uz to i uz sadašnji PDV od 25 % imaju uračunati rabat do 40 % i trgovačku maržu po 30 % u prosjeku. Napomenuo bih da su kruh i mlijeko (ali i papir, knjige, novine i lijekovi) kao proizvodi široke upotrebe oporezovani sa PDV-om od 5 %, pa državni proračun ne trpi. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. PDV-om po stopi 13% oporezuje se isporuka sadnica i sjemenja, gnojiva, pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda te hrane za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. PDV-om po stopi 13% oporezuje se isporuka dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da isporuka dječjih igračaka, odjeće, obuće te dječjih kolica nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da isporuka bicikala i štednih rasvjetnih tijela nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Isporuka plastičnih vrećica oporezuje se PDV-om po stopi 25%. Financijske transakcije oslobođene su plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 135. stavka 1. točke d) i e) Direktive Vijeća 2006/112/EZ koje su implementirane u Zakon o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom. Bezalkoholna pića koja se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj oporezuju se posebnim porezom sukladno Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
26 Branimir Jurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Nije mi jasno zašto se i dalje oporezuju po najvećoj stopi ogrijevno drvo i mineralna voda. Riječ je o domaćim proizvodima, a drvo kao energent je ostalo u biti jedini energent sa najvećom stopom. Nije prihvaćen Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. S tim u vezi napominje se da budući da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu ovim izmjenama snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voća i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice.
27 APP d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Smatramo da je stopa PDV-a od 25% previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te da se odredi snižena stopa poreza na dodanu vrijednost u RH, kao i u mnogim drugim članicama (Slovenija 9,5%, Italija 5%, Francuska 10%, Španjolska 10%). Uporište za traženje navedenog nalazimo u Direktivi 2006/112/EZ, od 28.studenog 2006. Godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u prijevozu putnika i njihove prtljage. Primjena snižene stope PDV-a od 10% na usluge prijevoza putnika utjecati će pozitivno na standard građana i socijalni status istih, znajući da iste usluge koriste uglavnom najosjetljivije kategorije stanovništva, a poseban pozitivni efekt će se osjetiti u ruralnim i slabo naseljenim područjima, kao i jedna od pozitivnih demografskih mjera. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
28 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo prijedlog za dopunu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, budući da njegova primjena posredno i neposredno utječe na realizaciju prava i interesa djece. Imajući u vidu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, prezaduženost građana te naročito masivan odljev stanovništva iz zemlje, nužno je pristupiti reformi poreznog sustava kako bi se smanjilo porezno opterećenje i uveo socijalno pravedniji porezni sustav. Podržavamo smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost. Međutim, posebno se zalažemo za značajnije smanjenje PDV na svježe voće, povrće, meso i ribu te njihove prerađevine, te se nadamo da će Ministarstvo financija u najavljenoj poreznoj reformi ustrajati na smanjenju, budući da je riječ o egzistencijalnim proizvodima u kategoriji proizvoda iz članka 38. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV 5%). Imajući u vidu najosjetljivije kategorije subjekata, što su svakako djeca i obitelji s djecom, ukazujemo na potrebu razmatranja smanjenja stope PDV na isporuke proizvoda i usluga koje se njih svakodnevno i egzistencijalno tiču, što zasigurno jesu ovi proizvodi, zajedno s kruhom i mlijekom. Pored navedenog, osim predloženog smanjenja stope PDV na dječje pelene, preporučamo uvođenje smanjenja stope PDV na isporuke pomagala za djecu s teškoćama u razvoju, dječju odjeću i obuću (uključujući dječju sportsku odjeću i obuću), dječju opremu, dječju kozmetiku, proizvode za njihovu zaštitu i sigurnost, igračke, bicikle, sportsku opremu i zaštitnu opremu za djecu koja se bave sportom, naročito onu čija je upotreba propisana zakonom, kao i za onu koja se preporuča (npr. zaštitna oprema u borilačkim sportovima, biciklističke zaštitne kacige te posebna sjedala za vožnju djece na biciklima i dr.). Preporučamo i dodatno smanjenje PDV na isporuke dječjih sjedalica za automobile, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. Kada su u pitanju djeca i njihove potrebe, nastavno prijedlogu za sniženje stope PDV na navedene proizvode i usluge, preporučamo da se razmotriti i oslobođenje od PDV, odnosno uvođenje nulte stope PDV. Nadamo se da će naši prijedlozi biti uzeti u obzir kako bi se smanjilo porezno opterećenje roditelja, uveo socijalno pravedniji porezni sustav, te doprinijelo poboljšanju standarda obitelji. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da se snižena stopa PDV-a 5% primjenjuje na svježe voće, povrće, meso i ribu te njihove prerađevine, napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. U vezi prijedloga da se dodatno smanji PDV na isporuke dječjih sjedalica za automobile, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu napominje se da PDV-om po stopi 13% oporezuje se isporuka dječje hrane i prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. Nadalje, prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da isporuka dječjih igračaka, odjeće, obuće te bicikala nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
29 AUTOTRANSPORT D.D. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
30 Čazmatrans Vukovar d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
31 ČAZMATRANS DALMACIJA PUTNIČKA AGENCIJA D.O.O. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
32 Autotransport Karlovac d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
33 Čazmatrans d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
34 Čazmatrans Promet d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
35 ČAZMATRANS - NOVA d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, smatramo da je stopa od 25 % poreza na dodanu vrijednost previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te je potrebno učiniti sve kako bi se za djelatnost usluge javnog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj odredila snižena stopa poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo univerzalnu stopu od 10% PDV-a za sve oblike prijevoza u unutarnjem cestovnom putničkom prometu i međunarodnom cestovnom putničkom prometu na području Republike Hrvatske. Razmišljanje da će stoga osnova manje plaćati porez i strani prijevoznici na području Republike Hrvatske je realna, međutim, plaćati ćemo i mi kao prijevoznici manje, pa nam stoga osnova neće biti nelojalna konkurencija. Strani prijevoznici su nama nelojalna, nekorektna i netržišna konkurencija, samo ako državna tijela ne rade svoj posao i ne kontroliraju iste, putem njihovih poreznih brojeva na teritoriju Republike Hrvatske, a na to ne može utjecati ni jedan prijevoznik u Republici Hrvatskoj, niti visina stope PDV-a koju bi plaćali, već državna tijela čiji je djelokrug kontrole poreza stranih prijevoznika u nadležnosti. Niz zemalja je primijenilo Direktivu 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u cestovnom putničkom prijevozu.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
36 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja Zakonske odredbe daju hrvatskim obveznicima mogućnost ispravka obveze prema osnovi PDV-a u vezi s nenaplativim potraživanjima, ali je procedurom ispravak otežan za porezne obveznike. Naime, jedan od uvjeta za ispravak je da porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu raspolaže pisanom izjavom primatelja isporuke da je ispravio odbitak pretporeza u svojim poslovnim knjigama i evidencijama. Drugim riječima, ispravak nije moguć bez suradnje kupca. Primjerice, porezni sustav Velike Britanije nalaže automatsku i zakonsku obvezu kupcima da izvrše povrat pretporeza Poreznoj upravi ako nisu platiti svojim dobavljačima u roku od šest mjeseci od isporuke dobara, odnosno primljene usluge. Američka gospodarska komora smatra da se Porezna uprava Hrvatske također, promjenom zakonskih propisa, treba uključiti u postupak naplate nenaplativih potraživanja i propisati rok u kojem porezni obveznici moraju napraviti ispravak pretporeza ako nisu platili svoje dobavljače na vrijeme. Time bi se olakšao proces ispravka poreznim obveznicima koji se nisu uspjeli naplatiti za isporučena dobra i obavljene usluge, a istovremeno su imali obvezu platiti PDV iz vlastitih sredstava jer nisu naplatili svoja potraživanja od kupca. Također bi se teret ispravka pomaknuo s poreznog obveznika na Poreznu upravu, što se smatra ispravnim i djelotvornijim postupkom. Alternativni način rješavanja ovog problema je u primjeni u Sloveniji gdje je poreznim obveznicima omogućeno da isprave svoju obvezu PDV-a na potraživanja koja nisu naplatili na sukladan način na koji je to riješeno kod ispravka potraživanja za potrebe oporezivanja porezom na dobit. AmCham smatra da nema zapreke da se takvo rješenje implementira i u hrvatski porezni sustav, obzirom da su takve odredbe već stipulirane u Zakonu o porezu na dobit. Primljeno na znanje Odredbama članka 33. stavka 7. Zakona o PDV-u propisan je ispravak porezne osnovice koji je usklađen s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
37 Martina Rako NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ako će te uvest obvezu da se uz obrazac PDV do 20.u mjesecu dostavljaju sve ulazni računi, najjednostavnije bi bilo da uvedete fiskalizaciju i na račune koje se naplaćuju transakcjskim putem. To bi vam bio pun pogodak jer to vam je jedna od sivih zona. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Zakona o PDV-u.
38 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vezano za Zakon o porezu na dodanu vrijednost za koji su predložene izmjene i dopune, Udruženje cestovnog putničkog prometa u Hrvatskoj gospodarskoj komori (Udruženje cestovnog putničkog prometa) predlaže dopuniti postojeći Zakon o porezu na dodanu vrijednost na način da se za usluge javnog cestovnog prijevoza putnika u nacionalnom prometu propiše snižena stopa PDV-a i to u visini 10%, a koja bi se primjenjivala i na usluge prijevoza u unutarnjem prometu i prijevoza u međunarodnom prometu. Navedenu dopunu Udruženje cestovnog putničkog prijevoza predlaže jer se sada porez na dodanu vrijednost obračunava na usluge cestovnog prijevoza putnika i to u iznosu 25% bez iznimke. Udruženje cestovnog putničkog prometa želi skrenuti pozornost na činjenicu da Republika Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a koja se obračunava na usluge cestovnog prijevoza od svih zemalja Europske unije (uz iznimku Republike Mađarske koja ima višu stopu od Republike Hrvatske, ali samo na usluge nacionalnog prijevoza). Veliki broj zemalja ima nultu stopu, posebno kada se radi o prijevozu unutar Zajednice i međunarodnom prijevozu. Slijedom navedenog, Udruženje cestovnog putničkog prometa predlaže izmjenu Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da se za usluge javnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske i u nacionalnom i u međunarodnom prometu propiše snižena stopa PDV-a u iznosu od 10%.“ Također iznosi se izdvojeno mišljenje članice računovodstvene djelatnosti te se navodi sljedeće: „Predlaže se omogućavanje predaje PDV obrasca do 25. u mjesecu za protekli mjesec kod predaje mjesečnih predaja obrazaca tj. do 25. u mjesecu za kvartalnu predaju tromjesečnih obveznika. Predlažemo ponovno uvođenje PDV-K obrasca s rokom predaje do 28.02. za prethodnu godinu za poslodavce koji su u sustavu poreza na dohodak, te do 30.04. za prethodnu godinu za poslodavce koji su u sustavu poreza na dobit.“ Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. S tim u vezi napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. U vezi prijedloga da se omogući predaje PDV obrasca do 25. u mjesecu za protekli mjesec kod predaje mjesečnih predaja obrazaca tj. do 25. u mjesecu za kvartalnu predaju tromjesečnih obveznika napominje se da je porezni obveznik obvezan podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav. Što se tiče prijedloga da se ponovno uvede PDV-K napominje se da je obveza podnošenja Obrasca PDV-K ukinuta u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja poreznih obveznika. .
39 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Puna podrška izmjenama i dopunama 1. smanjenje regresivnog učinka PDV-a u pogledu primjene poreznih stopa PDV-a, ako je moguće već opću stopau sa 25% na 24% 01.01.2019., a ukoliko je to sa 2020. planirati smanjenje po 1 postotni bod svake sljedeće godine u razdoblju 2021-2024. Proširiti primjenu sniženih stopa od 13% i 5% na veći broj proizvoda i usluga u cilju konkuretnosti i gdje su proizvodno, prodajne i uslužne aktivnosti usmjerene pretežito odnono u glavnini prema krajnjim korisnicima B2C. 2. upisivanje u registar obveznika PDV-a koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a, nije samo i isključivo predmet izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV, već značajno utječe u smislu smanjenja nelojalne konkurencije unutar mikro i malih poreznih obveznika bez obzira na vrstu pravne osobnosti, u odnosu na sve ostale koji odgovorno i savjesno posluju, te se djelomično rješava problematika neformalno vlasničko suvlasnički povezanih poreznih obveznika. Ostaje otvoreno pitanje na koji način i koliko će se to efikasno nadzirati i kontrolirati odnosno operativno provoditi upis i kada nastupa trenutak obveze upisivanja. Teoretski porezni obveznik je mogao umjesto 300 tisuća isporučiti roba i usluga u vrijednosti npr. 600 tisuća ili neograničeno, osim što su time cjenovno konkurirali redovnim obveznicima pretpostavka je da je dio takvih poreznih obveznika stvorio nenaplative obveze prema vjerovnicima ili proračunu. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna te će se navedeni prijedlog razmatrati kada se za to steknu svi potrebni uvjeti.
40 FIDES NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nisu obuhvaćene Stečajne mase iza brisanih subjekata. Izmjenama Stečajnog zakona (NN 71/15), te Zakona o sudskom registru (NN 110/15) uvedena je odredba o upisu Stečajne mase iza brisanog subjekta u sudski registar, te dodjela OIB-a stečajnoj masi. Stečajna masa u sudskom registru nema upisanu niti jednu djelatnost. Stečajnu masu nakon zaključenja stečajnog postupka čini imovina koja iz nekog razloga nije bila predmet unovčenja i podjele tijekom otvorenog stečajnog postupka. Stečajna masa ne obavlja gospodarsku djelatnost. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost člankom 6. st. 1. propisano je da je porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost „svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti“, dok je člankom 6. st. 2 pojašnjen pojam „gospodarske djelatnosti“ prema kojem je „Gospodarska djelatnost« u smislu stavka 1. ovoga članka je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.“ Prema dosadašnjoj praksi postoje nejednaka postupanja kod upisa Stečajnih masa u registar obveznika PDV-a. Porezna uprava temeljem Mišljenja Klasa: 410-19/17-02/75, Ur. broj 513-07-21-01/17-2 od 07. travnja 2017. godine upisuje (neke, ali ne i sve, bez obzira da li je ranije društvo bilo u sustavu PDV-a ili ne) stečajne mase u registar obveznika PDV-a, u samom Mišljenju je navedeno da „ne postoji zakonska osnova“ i „mišljenja smo da bi trebalo“. Napominjem, navedeno Mišljenje nije javno dostupno, te se postavlja pitanje kako postupati po nečemu što nije dostupno javnosti, niti se zna da postoji, a isto nije propisano niti Zakonom niti Pravilnikom. Nije prihvaćen Odredbe Zakona o PDV-u u vezi oporezivih transakcija detaljnije se pojašnjavaju pravilnikom. Tako je Pravilnikom o PDV-u pojašnjeno da isporuke u okviru likvidacije, stečaja i sličnih postupaka podliježu oporezivanju. Stečajna masa obveznik je PDV-a ako je ista ostala iza društva koje je bilo upisano u sustav PDV-a.
41 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Opći komentar Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Prijedlog: Dugoročna najava programiranog sniženja opće stope PDV. Najaviti strategiju programa smanjenja stope u narednih 5 godina svake godine po jedan postotni bod od 24% za 2020 do 20% PDV za 2024. što će zasigurno imati opće pozitivan psihološki utjecaj na razmišljanje poduzetnika, poslodavaca, posloprimaca i potrošača (sva populacija), a istovremeno se usklađujemo sa ostalim članicama EU i smanjujemo prijenos porezne obveze, a trenutna prosjećna stopa iznosi između 21/22%, postajemo konkurentni i očekivano mani interes za „reverse charge“ u korist RH. Procijenjeni gubici agregatnih uplata smanjili kompenzirali bi se, a moguće i uvećali povećanjem broja obveznika i po osnovi ukupne mase iskazanog prometa, te kroz uvećanje ukupne mase poreznih prihoda po drugim osnovama. Obrazloženje i PRAVILNIK O PDV -uzročno posljedična veza je sa općim i posebnim stopama PDV, oslobođenja PDV (glava IX i X pravilnika) veličinom obrtnika, poduzetnika (samoposlodavac, obiteljski poslodavac, poduzetničko samozapošljavanje i poslodavaci prema trećim osobama), sa godišnje određenim prometom, dinamikom plaćanja pdv po obračunu i konačno utjecajem u načelu povoljnih odnosno konkuretnih stopa ili povlastica kod Poreza na dobit/dohodak. Visoka stopa PDV, a koja je posebno otežavajuća za mikro, male, dijelom i za srednje poduzetnike porezne obveznike, a koji su istovremeno poslodavci koji imaju radno intenzivnu djelatnost i iznimno manje mogućnosti odbitka pretporeza (osim u slučaju manipulacija), te koji zapošljavaju prosjećno npr. od 7 do 30 radnika i prijavljuju godišnji promet koji prelazi limit 3 miliona kuna. Istovremeno takvi mikro i mali poduzetnici-poslodavci ulaze u nepovoljniju stopu poreza na dobit od 18%. U trgovini i uslugama značajnom padu ukupne aktivnosti pridonosi međunarodna internet trgovina B2C ili čak P2C, te razni modeli uslužnih ili intelektualnih djelatnosti, a kod kojih postoji značaja odljev sredstava prema poduzetnicima koji sjedište imaju na područjima porezno povoljnijeg okruženja ili tzv.poreznih oaza ili poluoaza, te naravno izostaju i davanja na troškove rada. -Poduzetnici i poslodavci koji obavljaju godišnji promet do 3 miliiona nisu zainteresirani za povećanje godišnjeg prihoda i poslovne aktivnosti na ime iste pravne osobe jer im zakonodavni propisi nude mogućnost otvaranja službeno ili neslužbeno povezanih jdoo, doo ili obrta izvan sustava PDV do 300 tisuća kuna godišnje, a prema najavama tek će se sa ovom godinom ograničiti mogućnost da u istoj godini nisu dužni prijaviti prelazak limita unutar iste godine na koji način im je propisima dopušteno konkurirati onima i sa većim godišnjim prometom i svim obveznicima pdv sa prometom do 3 miliona kuna i povoljnijom stopom poreza na dobit u visini 12%. -Najava smanjenja stope PDV, uz podizanje limita godišnjeg prihoda na 5,2 ili čak na 10,4 miliona kuna kao granične vrijednosti za obračun poreza na dobit od 12% , svakako imalo pozitivan utjecaj, ali i znatno smanjilo poreznu evaziju odnosno povećala bi se porezna odgovornost, bez dodatne porezne represije kroz porezni nadzor. Iskazivanje prihoda , povećanje volumena poslovanja, novo zapošljavanje, socijalno i društveno odgovorno poslovanje uzi podmirenje javnih davanja imeprativ su za svaku zemlju koja teži uređenosti i napretku. Umjesto zaključka: Proširenjem broja poreznih obveznika, specifičnim poreznim rasterećenjem poduzetnika-poslodavca, time i građanina pojedinca kao posloprimca , uz primjenu modernih alata kontrole kretanja roba, usluga i financijskih tokova, smanjenjem nepotrebnog odljeva, dakle stvaranjem pozitivno stabilnog poreznog okruženja moguće je dugoročno povećati ukupne proračunske prihode, stvoriti povoljnu poduzetničku klimu , povećati atraktivnost obavljanja nesamostalnog rada kod postojećih poslodavaca u realnom sektoru, novo otvaranje samostalnog ili namjenskog outsourcing rada ili poduzetništva. U konačnici to ide sporo ali težnja je stvoriti atraktivnije uvjete na tržištu rada i poslovanja, sa ciljem povratka migrirane radne snage koja bi time svoj povratak osim kao potencijalni posloprimci na tržištu rada, svojim iskustvom mogli očekivano biti zainteresirani za poduzetničke aktvnosti i ulaganja. Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit, porez na nekretnine, te lokalni ili županijski porezi su u međusobnoj korelaciji pa time skupno djeluju na 3 ključne komponente : robno novčani tokovi i razmjena, stopa zaposlenosti, održivost zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna te će se navedeni prijedlog razmatrati kada se za to steknu svi potrebni uvjeti. U vezi prijedloga da se poveća prag za primjenu povoljnije stope poreza na dobit od 12% s 3 na 5,2 milijuna kuna napominje se da isti nije predmet Zakona o PDV-u.
42 elena wolsperger dolezil NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, koristim priliku ukazati Vam na destimultivnu politiku potrošnje svih mliječnih proizvoda (izuzev mlijeka) u RH na koje se obračunava stopa PDV-a od 25% - obraćam vam se iz pozicije potrošača. Hrvatska ima najveću stopu PDV-a na osnovne životne namirnice a mliječni proizvodi svakako su osnovne životne namirnice koje trebaju biti svakodnevno zastupljene u ljudskoj prehrani. Nadalje, u Hrvatskoj se bilježi smanjenje potrošnje mliječnih proizvoda što je zasigurno rezultat iznimno visokih cijena mliječnih proizvoda uslijed visoke stope PDV-a. Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi biti dostupna svim slojevima našeg društva te u tom smjeru je potrebno graditi legislativu koja će to omogućiti. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
43 Agroan doo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Obračun PDV-a na uvoz proizvoda je generator uvoza, država svojom poreznom politikom direktno pogoduje uvozu za 125 milijuna eura godišnje. „Stjecanje dobara unutar Europske unije prema čl. 9. st. 1. Zakona o PDV−u je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. Slijedom navedenog, ako dobra isporučuje porezni obveznik registriran za potrebe PDV−a iz neke od država članica EU poreznom obvezniku u RH koji ima ispravan PDV identifikacijski broj, pri toj isporuci, uz dokaze o otpremi dobara u RH, isporučitelj neće obračunati PDV, već prenosi poreznu obvezu (engl. reverse charge) na primatelja poreznog obveznika u RH. Primatelj dobara koji ima pravo na odbitak pretporeza ne treba platiti PDV (nema novčanog odljeva), već kroz Obrazac PDV iskazuje obvezu i pretporez u istom iznosu. Dakle, u tom slučaju „plaćanje“ obveze za PDV obavlja se samo obračunski. Uz Obrazac PDV, primatelj dobara koji je upisan u registar poreznih obveznika za PDV u RH, dužan je podnijeti i PDV−S Obrazac (Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije).“ Koliko su troškovi prodaje i proizvodnje niži kada poduzetnik u RH UVOZI proizvode a ne kupuje domaće zbog ovakvog obračuna PDVa Pretpostavljamo da je prosječna kta 7% god a dani vezivanja obtnog kapitala 100 dana . Samo ušteda na ciijeni kapitala potrebnog za financiranje uvoznog PDV-a je 125 milijuna eura ili za ovaj iznos troškovi uvozne robe niži su nego da se ova roba kupuje u RH , što je prevedeno i direktan trošak ( ne)konkurentnosti Hrvatskog gospodarstva (proizvodnje) koji država svojom poreznom politikom napravi . Ukoliko se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrtaje pa i po godinu dana iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu su još značajni. Proizvođač pršuta 100 000 kom godišnje uštedi kupujući uvozni but jednake kvalitete i cijene 520 000 kn. Ili cca 70 000 eura, na manjem trošku obrtnog kapitala, što čini cca 3,5% ulaznog troška sirovine. Nije prihvaćen Obveza obračuna PDV-a pri stjecanju dobara iz Europske unije propisna je odredbama članka 197. i 200. Direktive Vijeća 2006/112/EZ koje su implementirane u Zakon o PDV-u. Zakon o PDV-u je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom te istim nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
44 Koren services doo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Molim da se obrati pozornost na rok predaje PDV obrasca. Rok za podnošenje PDV obrasca bi trebalo vratiti na zadnji dan u mjesecu za proteklo obračunsko razdoblje (mjesečno ili tromjesečno) Nije prihvaćen Porezni obveznik obvezan je podnijeti Obrazac PDV do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja kako bi se omogućilo da Republika Hrvatska pravovremeno dostavi podatke u VIES sustav.
45 Goran Gaćina IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Poštovani, koristim priliku da izrazim svoje mišljenje o nužnosti da se osnovne namirnice za život u što sigurno spadaju kruh i mlijeko oporezuju nižom međustopom od trenutne kako bi što manje opterećivali kućni budžet te time i dalje koliko-toliko bili dostupni svim građanima. Upravo zato postoje međustope, da se ˝olakša˝ i učini dostupnijim određeni proizvod. Stanje u zemlji je takvo da to trebamo napraviti iz nužnosti. Kod nas se međustope koriste npr. za kino ulaznice koje se oporezuju po međustopi od 5%. Zašto? Nije prihvaćen PDV-om po stopi 5% oporezuje se isporuka kruha i mlijeka. Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Skreće se pozornost na međunarodne obveze koje je RH preuzela u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Protokolu o pristupanju RH Marakeškom ugovoru kojim je RH preuzela obvezu oporezivanja usluga javnog prikazivanja filmova PDV-om po stopi 0%. Izmjenama Zakona o PDV-u koji je stupio na snagu 1.1.2013. RH je uskladila svoje zakonodavstvo s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ te je od tada u primjeni najniža dozvoljena stopa PDV-a na kino ulaznice i usluge javnog prikazivanja filmova u visini od 5%.
46 Novak doo IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Predlaže se od 01.01.2019.sniziti stopu PDV-a na 13% za autoškole - osposobljavanje kandidata za vozače djelatnost P 85.53 ostalo obrazovanje i edukacija. Autoskole - osposobljavanje kandidata za vozače prema propisanom i verificiranom programu od strane nadležnog ministarstva je djelatnost od općeg interesa. Članak 39.Pravilnika (1)PDV-a je oslobođeno: i)obrazovanje djece i mladeži, školsko i sveučilišno obrazovanje ,stručno osposobljavanje i prekvalifikacija uključujući s time usko povezane usluge i dobra koja obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe ,koje imaju slične ciljeve. j)nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjškolsko i visoko obrauovanje. Članak 38.stavak(3) dopuniti sa : (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke slijedećih dobara i usluga : n) usluge u djelatnosti vozačkih škola(sukladno NKD tarifi 85.53 Akcijskim planom Vlade o rasterećenju gospodarstva , a u ovom slučaju dijela građana , uglavnom mladih osoba , sniženjem PDV-a na 13% polaganje vozačkog ispita bilo bi povoljnije. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
47 HGK ŽK Split IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Člankom 200. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: „(1) Osposobljavanje kandidata za vozače je djelatnost koja se obavlja u općem interesu, a pretpostavlja jedinstveni nastavni proces koji se provodi prema propisanom programu. Program obuhvaća nastavne predmete: Prometni propisi i sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.“ Dakle, osposobljavanje kandidata za vozače se obavlja u općem interesu, kandidati za vozače se osposobljavaju prema propisanom i verificiranom programu od strane nadležnog ministarstva. Osposobljavanje kandidata za vozače nije uobičajena tržišno-ekonomsko-gospodarska kategorija usluge jer u sebi sadrži potrebne elemente edukacije, obrazovanja, osposobljavanja, prometne kulture i preventive, ali prije svega utječe na socijalno društvenu odgovornost i ponašanje pojedinaca u prometu na cestama te sigurnost prometa. Stoga predlažemo od 01.01.2019. sniziti stopu PDV na 13% za autoškole-osposobljavanje kandidata za vozače djelatnost oznake 85.53 po NKD-u, ostalo obrazovanje i edukacija, jer takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja. Članak 38. stavak (3) Zakona dopuniti sa (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: n) usluge u djelatnosti vozačkih škola (sukladno NKD tarifi 85.53) Trenutno je prisutan oblik neravnopravne tržišne utakmice jer je 01.01.2018. omogućeno otvaranje autoškola koje prvu ili sljedećih godina ne bi bile obvezne biti u sustavu PDV-a do godišnjeg prihoda od 300.000 kuna, odnosno za sada u prvoj godini rada. Kako je pretpostavka da poslovni subjekti posluju prema jednakim pravilima, a u našem slučaju se radi o djelatnosti koja je ipak namijenjena krajnjim B2C korisnicima koji nisu zainteresirani za iskazan PDV niti isti koriste za priznavanje pretporeza. Na taj način određeni broj poreznih obveznika stječe tržišnu prednost u odnosu na obveznike plaćanja PDV-a. Porezno povlaštena pozicija daje mogućnost da su početno i položajno u startu jeftinije, odnosno konkurentnije, sa cjenikom usluga za 25%, što bi se implementacijom snižene stope od 13% prihvatljivo kompenziralo, jer nemaju pravo korištenja pretporeza po ulaznim računima, ali je to ipak razlika u konačnoj cijeni prema korisnicima sa kojom se postojeće autoškole obveznici PDV ne mogu tržišno fer takmičiti, osim da svjesno otvore u vlastitoj režiji ili u otvorenom ili skrivenom partnerstvu nove mikro autoškole kako bi se konkurentno prilagodile i prenijele dio svojeg poslovanja u porezno povoljnije uvjete i prema korisniku usluge izašli sa cijenom neopterećenom sa 25% PDV-a. Sve to naravno u sebi ima naznake špekulativne i neprirodne poduzetničke aktivnosti koju sa sobom nosi tzv. liberalizacija koja istovremeno za jedne znači rasterećenje, a za većinu opterećenje pri čemu se utječe na osnovno pravilo slobodnog tržišta, a to je da cijena ovisi o ponudi , potražnji, a ne na osnovu značajne razlike u poreznom statusu unutar grupe poreznih obveznika u istoj djelatnosti. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
48 Ivana Granić IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Prijedlog da se snižena stopa PDV-a od 13 % (u članku 38. stavak 3. točka m) primjenjuje na svježe meso, ribu i voće i povrće primjenjuje na proizvode hrvatskog podrijetla kako bi se stimulirala domaća proizvodnja i potrošnja navedenih namirnica Prihvaćen Napominje se da primjena snižene stope mora biti ujednačena neovisno o podrijetlu dobara.
49 APP d.d. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. U članku 6. iza drugog Stavka predlažemo dodati: Iza stavka 2. dodaje se stavak 2a) koji glasi: „ PDV se plaća i obračunava po sniženoj stopi od 10% na usluge cestovnog prijevoza putnika i njihove prtljage“ Obrazloženje: Smatramo da je stopa PDV-a od 25% previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te da se odredi snižena stopa poreza na dodanu vrijednost u RH, kao i u mnogim drugim članicama (Slovenija 9,5%, Italija 5%, Francuska 10%, Španjolska 10%). Uporište za traženje navedenog nalazimo u Direktivi 2006/112/EZ, od 28.studenog 2006. Godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u prijevozu putnika i njihove prtljage. Primjena snižene stope PDV-a od 10% na usluge prijevoza putnika utjecati će pozitivno na standard građana i socijalni status istih, znajući da iste usluge koriste uglavnom najosjetljivije kategorije stanovništva, a poseban pozitivni efekt će se osjetiti u ruralnim i slabo naseljenim područjima, kao i jedna od pozitivnih demografskih mjera. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. S tim u vezi napominje se da smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
50 Autotrans d.d. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. U članku 6. iza drugog Stavka predlažemo dodati: Iza stavka 2. dodaje se stavak 2a) koji glasi: „ PDV se plaća i obračunava po sniženoj stopi od 10% na usluge cestovnog prijevoza putnika i njihove prtljage“ Obrazloženje: Smatramo da je stopa PDV-a od 25% previsoka za djelatnost javnog prijevoza putnika te da se odredi snižena stopa poreza na dodanu vrijednost u RH, kao i u mnogim drugim članicama (Slovenija 9,5%, Italija 5%, Francuska 10%, Španjolska 10%). Uporište za traženje navedenog nalazimo u Direktivi 2006/112/EZ, od 28.studenog 2006. godine, koja omogućuje primjenu snižene stope na pružanje usluga u prijevozu putnika i njihove prtljage. Primjena snižene stope PDV-a od 10% na usluge prijevoza putnika utjecati će pozitivno na standard građana i socijalni status istih, znajući da iste usluge koriste uglavnom najosjetljivije kategorije stanovništva, a poseban pozitivni efekt će se osjetiti u ruralnimi slabo naseljenim područjima, kao i jedna od pozitivnih demografskih mjera. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 99. stavka 1. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope utvrđuju se kao postotak oporezivog iznosa, koji ne može biti manji od 5%. Člankom 98. navedene Direktive propisano je da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Zakonom o PDV-u propisane su dvije snižene stope PDV-a od 5% i 13%. Skrećemo pažnju da bi se u tom slučaju snižena stopa od 10% trebala primjenjivati na sva dobra i usluge koji su sada po 13%. S tim u vezi napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
51 Biserka Klarić IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Predlažem promjenu Zakona u čl.38.st.2.b) na način da se smanji stopa sa 25% i izjednači sa sniženom stopom 5% za sve vrste mliječnih proizvoda kao što su kiselo mlijeko, jogurt, kefir, čokoladno mlijeko, maslac i drugi mliječni proizvodi. Jedinstvenom stopom na mlijeko i mliječne proizvode bi se stimulirala potrošnja, poljoprivredna djelatnost, prehrambena industrija i omogućila dostupnost ostalih mliječnih proizvoda različitim socijalnim kategorijama društva. Nije prihvaćen PDV-om po stopi 5% oporezuje se isporuka mlijeka. Napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
52 Karla Svečnjak IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Predlažem da se nakon riječi "dječje pelene" doda zagrada s objašnjenjem tog pojma na način: (jednokratne i višekratne - platnene pelene). Nije prihvaćen Detaljnije odredbe propisuju se provedbenim propisom.
53 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. U Hrvatskoj se stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove i medicinske proizvode razlikuju prema režimu propisivanja (receptni ili bezreceptni) i prema nosiocu troška (HZZO ili sam pacijent). To dovodi do bitno različitog poreznog tretmana određenih supstanci, koje primjerice samo zbog veličine pakiranja mogu imati različit porezni status (receptni ili bez-receptni), a što nije u skladu sa obvezujućom Direktivom Vijeća EU 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine – Direktiva o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. EU potiče harmonizaciju stope PDV-a kako bi se uredilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potaknulo tržišno natjecanje, a trenutačno vrijedeći sustav oporezivanja istih dobara (lijekova i medicinskih proizvoda) u Hrvatskoj sa dvije različite stope PDV-a nije usklađen sa navedenom Direktivom koja određuje da „…na teritoriju svih država članica slične robe i usluge nose isto porezno opterećenje, bez obzira na duljinu proizvodnog i distributivnog lanca…” U Hrvatskoj se citirana odredba u potpunosti ne primjenjuje i time jer se trenutačnim poreznim pravilom ista djelatna tvar oporezuje s dvije bitno različite stope PDV-a. Uspoređujući primarne referentne zemlje za određivanje cijena lijekova, u Italiji je stopa bezreceptnih lijekova niža za 15%, u Sloveniji za 15.5%, a u Češkoj za 10% u odnosu na Hrvatsku. Uz to, u susjednim Mađarskoj i Austriji razlika u stopi je 20% odnosno 15%. Hrvatski potrošači stoga često kupuju bezreceptne lijekove upravo u susjednim zemljama umjesto u Hrvatskoj. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) smatra da bi Hrvatska trebala uvesti ujednačenu primjenu PDV stope na lijekove i medicinske proizvode bez obzira na režim propisivanja i nositelja troška, u skladu s najboljom europskom praksom kao i u skladu s odredbama citirane obvezujuće Direktive Vijeća EU 2006/112/EZ. Kako bi se postigao gornji cilj, AmCham predlaže izmjenu članka 38., stavka 2.d Zakona o porezu na dodanu vrijednost na slijedeći način: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga: d) sve vrste lijekova, medicinskih proizvoda i hrane za posebne medicinske potrebe koje su sukladno zakonskim propisima i odobrenjima nadležnih tijela stavljene u promet na područje Republike Hrvatske uključujući sve proizvode na listama lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na taj način bi se povećala dostupnost bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda hrvatskim građanima, u skladu s principima očuvanja europske pravne stečevine i unaprjeđenja funkcioniranja unutarnjeg tržišta lijekova i medicinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj. AmCham želi naglasiti da svrha nije nužno smanjenje PDV-a na bezreceptne lijekove i medicinske proizvode na stopu od 5%, već ujednačavanje stope neovisno o režimu propisivanja te platitelju, a kako bi se hrvatsko porezno zakonodavstvo u potpunosti uskladilo sa citiranim odredbama obvezujuće Direktive Vijeća Europe. Također, AmCham se zalaže da nova ujednačena stopa PDV-a svakako bude snižena, dakle manja od osnovne stope PDV-a koja trenutno iznosi 25%, što bi bilo sukladno s praksom velike većine navedenih zemalja EU, kao i u skladu s mogućnošću koju članicama EU pruža navedena Direktiva Vijeća EU 2006/112/E. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna te će se navedeni prijedlog razmatrati kada se za to steknu svi potrebni uvjeti.
54 Ured pučke pravobraniteljice IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Pučka pravobraniteljica već više godina prati problem energetskog siromaštva u RH, pa je i u Izvješću za 2017. godinu istaknula kako se ono, zbog rastućih cijena energije, niskih primanja te energetski neučinkovitih domova, sve više prepoznaje kao jedan od ključnih problema današnjice. Stoga je važno staviti naglasak na donošenje mjera zaštite građana od posljedica koje za njihovo fizičko i psihičko zdravlje uzrokuje život u neadekvatnim uvjetima, bilo zbog izostanka pristupa modernim oblicima energije, bilo zbog nemogućnosti podmirenja njezinih troškova. RH je u obvezi donijeti i provoditi javne politike kojima se ostvaruje dostojan život i primjeren životni standard građana, a time i zaštita od energetskog siromaštva. Europski stup socijalnih prava, usvojen u studenom 2017., još konkretnije navodi da svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući i energiju. Nalažu to i ciljevi UN Programa održivog razvoja do 2030: iskorjenjivanje siromaštva i cjenovno pristupačna, pouzdana, održiva i moderna energija za sve, posebno za ranjive članove društva. Također, prateći problem prezaduženosti građana, pučka pravobraniteljica je uočila kako značajan broj njih dolazi u situaciju da nije u mogućnosti podmiriti režijske troškove potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba poput kuhanja, održavanja higijene te adekvatnog zagrijavanja doma, pa se često obraćaju pritužbom na obustavu isporuke energije zbog nagomilanih dugovanja. U kontekstu navedenog, a vezano uz članak 6. Nacrta prijedloga Zakona, predlažemo da se propiše obračun i plaćanje poreza na dodanu vrijednost po sniženoj stopi i na isporuku plina, toplinske energije te drva za ogrjev kućanstvima, kao što je to propisano za isporuku električne energije. Nije prihvaćen Napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
55 HGK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Članice Udruženja metaloprerađivačke industrije i Udruženja male brodogradnje u Hrvatskoj gospodarskoj komori ukazuju na problem oporezivanja e - izdanja koja nisu izjednačena sa tiskanim izdanjima. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije propisana mogućnost primjene snižene stope na elektroničke publikacije jer se isporuka istih u smislu navedene Direktive smatra elektronički obavljenim uslugama.
56 Vlatka Medvedec IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Predlažem da se rečenica koja se odnosi na izmjenu u stavku 3. točku d) izmijeni i glasi: U stavku 3. točki d) iza riječi: „automobile“ dodaje se zarez te riječi: „dječje pelene (jednokratne ili višekratne, platnene pelene)“. Prihvaćen Detaljnije odredbe u vezi snižene stope propisat će se provedbenim propisom.
57 Denis Peloza IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Autoškole- osposobljavanje kandidata za vozače prema propisanom i verificiranom programu od strane nadležnog resornog ministarstva i nadzor stručne organizacije kao djelatnost u općem interesu. U točki m) iza riječi: "povrće" točka se zamjenjuje zarezom i dodaje se točka n) koja glasi: " n) usluge u djelatnosti vozačkih škola (sukladno NKD tarifi 85.53)." . Predlaže se od 01.01.2019. sniziti stopu PDV na 13% za AUTOŠKOLE-osposobljavanje kandidata za vozače djelatnost P 85.53 ostalo obrazovanje i edukacija, jer takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja, iako je razvidno da je moguće koristiti stopu od 5% ili djelatnost u potpunosti osloboditi obzirom na javni interes ili kako je u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u članku 200. navedeno da se radi o djelatnosti od općeg interesa. Najmanje što ministarstvo financija u prvoj fazi može učiniti i navedeno je prihvatljivo za proračun to je snižena stopa od 13%, pa uz navedeno dodatno dostavlja se dopunsko obrazloženje prijedloga,a kako slijedi: Izvor: Transparentno.hr „Državni zavod za statistiku obavlja razvrstavanje poslovnih subjekata prema pretežitoj djelatnosti tj. onoj djelatnosti koju je obveznik naveo kao pretežitu, odnosno temeljem koje ostvaruje najveći dio svojih prihoda. Tu djelatnosti, dodijeljenu od DZS-a, subjekti su obvezni upisati u godišnji financijski izvještaj i temeljem toga podatka se rade sva potrebna rangiranja prema podacima koje obveznik iskaže u GFI-u. Kako su obveznici predaje GFI-a u Finu svi obveznici poreza na dobit, a to su osim trgovačkih društava i obrti, slobodna zanimanje, OPG-ovi i dr., a svima njima se pri registraciji dodjeljuje djelatnost prema NKD-u, tako se i rangiranja obavljaju za sve subjekte obuhvaćene obradom podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Ako je kao pretežita djelatnost prilikom registacije navedena djelatnost 85.53, poslovi u toj djelatnosti u tom slučaju naravno spadaju u područje djelatnosti P-obrazovanje“ Članak 39. Pravilnika (1) PDV-a je oslobođeno: i) obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, j) nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, Članak 38. stavak (3) Zakona dopuniti sa (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: n) usluge u djelatnosti vozačkih škola (sukladno NKD tarifi 85.53) Trenutno je prisutan oblik neravnopravne tržišne utakmice jer je 01.01.2018. omogućeno otvaranje autoškola koje prvu ili sljedećih godina ne bi bile obvezne biti u sustavu PDV-a do godišnjeg prihoda od 300.000 kuna, odnosno za sada u prvoj godini rada bez limita prometa što je zakonodavac ispravno uočio i upravo ovim Nacrtom izmjena i dopuna zakonapredlaže izmjene toga članka. Kako je pretpostavka da poslovni subjekti posluju prema jednakim pravilima, a u našem slučaju se radi o djelatnosti koja je ipak namijenjena krajnjim B2C korisnicima koji nisu zainteresirani za iskazan pdv niti isti koriste za potrebe priznavanja pretporeza, odnosno umanjenja porezne obveze mjesećno ili tromjesećno. Na taj način određeni broj poreznih obveznika stječe tržišnu prednost u odnosu na obveznike plaćanja PDV-a, neovisno rade li isti prema fakturiranoj ili naplaćenoj realizaciji unutar ili iznad tri milijuna kuna godišnjeg prometa. Porezno povlaštena pozicija daje mogućnost da su početno i položajno u startu jeftinije odnosno konkurentnije sa cjenikom usluga za 25%, što bi se implementacijom snižene stope od 13% prihvatljivo kompenziralo, jer nemaju pravo korištenja pretporeza po ulaznim računima, ali je to ipak razlika u konačnoj MP cijeni prema korisnicima sa kojom se postojeće autoškole obveznici PDV ne mogu tržišno fer takmičiti, osim da svjesno otvore u vlastitoj režiji ili u otvorenom ili skrivenom partnerstvu nove mikro autoškole kako bi se konkurentno prilagodile i prenijele dio svojeg poslovanja u porezno povoljnije uvjete i prema korisniku usluge izašli sa cijenom neopterećenom sa 25% pdv. Sve to naravno u sebi ima naznake špekulativne i neprirodne poduzetničke aktivnosti koju sa sobom nosi tzv. liberalizacija koja istovremeno za jedne znači rasterećenje , a za većinu opterećenje pri čemu se utječe na osnovno pravilo slobodnog tržišta a to je da cijena ovisi o ponudi , potražnji, a ne na osnovu značajne razlike u poreznom statusu unutar grupe poreznih obveznika u istoj djelatnosti, stoga je nužno izvršiti poravnanje na način da se primjeni jedna od sniženih stopa, kao kompenzacijski model za one koji jesu , koji će ostati i one koji će ubuduće postati obveznici pdv Iz statističkih podataka i prema registraciji djelatnosti proizlazi da su sve autoškole rangirane prema veličini kao mikro uz pojedine izuzetke malih poduzetnika, pa se nameće logičan zaključak kako postoje isključivo 3 moguća modela koje bi zakonodavac mogao ili trebao razmotriti: 1.-sve subjekte u obavljanju djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozače-autoškole prema djelatnosti 85.53 P-obrazovanje za osloboditi plaćanja pdv za što je pretpostavka da zakonodavac neće prihvatiti niti su oslobađanja predviđena ovim nacrtom, 2.-sve subjekte u obavljanju djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozače-autoškole prema djelatnosti 85.53 P-obrazovanje svrstati u obveznike pdv, što je zapravo neizvodivo, niti će zakonodavac tako nešto prihvatiti jer bi time doveo u nepovoljan položaj sve one poduzetnike koji su svoje aktivnosti otvorili unaprijed sa planom poslovanja izvan sustava pdv, 3. proširenje primjene snižene porezne stope pdv od 13% za sve postojeće i buduće porezne obveznike za usluge koje s isporučju prema djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozače-autoškole iz djelatnosti 85.53 P-obrazovanje pokazuje se kao trenutno uistinu pirhvatljivo rješenje. Primjena niže stope od 5% ili u slučaju budućeg uvođenja međustope od npr. 8% ili 10% bi svakako bilo dugorčno prirhvatljivije, uvažavajući okolnosti postupnog provođenja porezne reforme. Obzirom da se radi o djelatnosti P-obrazovanja i da je program osposobljavanja i provedbe ispita odobren verificiran od strane nadležnog ministarstva u ovom slučaju Ministarstva unutarnjih poslova, sniženom stopom očuvalo bi se obrazovno edukativni element stjecanja vještina i logičnim slijedom moglo bi se implementirati u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, cijene usluga bi postale prihvatljivije za građanstvo i djelomično bi se kompenzirala porezno položajna, a ne stvarna komparativna prednost obveznika izvan sustava pdv, a oni koji posluju unutar sustava pdv ne bi imali interesa niti povoda za porezno špekulativno kreriranje djelatnosti kao obveznici izvan sustava PDV. Osposobljavanje kandidata za vozače nije uobičajena tržišno-ekonomsko-gospodarska kategorija usluge jer u sebi sadrži potrebne elemente edukacije, obrazovanja, osposobljavanja, prometne kulture i preventive, ali prije svega utječe na socijalno društvenu odgovornost i ponašanje pojedinaca u prometu na cestama. Naknade za materijalne i nematerijalne štete koja osiguranici potražuju ili osiguravajuća društva isplaćuju, te troškovi medicinskog liječenja i rehabilitacije stradalih neuporedivo i multiplicirano su veći i velikim dijelom na teret na teret zdravstvenog osiguranja. Osposobljavanje kandidata za vozače je valjda nekakvim propustom ili greškom operativno uvršteno pod odredbe Zakona o uslugama i ima tretman kao nekakva vrst ostalih profesionalnih ili nespomenutih usluga, ali je istovremeno već dugi niz godina u nadležnosti Ministarstva za unutarnje poslove. Navedeno bi bilo u skladu sa Akcijskim planom vlade o rasterećenju gospodarstva a u ovom slučaju dijela građana pa je procjena je da bi se građani budući korisnici usluga (kandidati za vozače) uglavnom mladi ljudi, učenici i studenti rasteretili u prosjeku sa 500kn/osoba, odnosno i više ukoliko se snižena stopa primjeni i na cijene ispita iz teoretskog i praktičnog dijela nastavnog programa. Procjena rasterećenja građanstva bi na godišnjem nivou iznosilo u okvirima do 30miliona kuna, ali bi prema logici stvari ta sredstva istovremeno bila preusmjerena u drugi oblik krajnje potrošnje, dakle po toj osnovi proračunskog gubitka nema ili je disperziran. Nastavno, očekuje se pozitivan učinak na 300-injak subjektata većinom mikro i nekoliko malih poreznih obveznika sa pozitivnim učinkom na likvidnost i internu konkuretnost u djelatnosti , pozirivan odziv građanstva, a štete za proračun nikakve ili nezamjetne obzirom da je ukupan godišnji prihod u djelatnosti u granicama jedne tvrtke srednjeg ranga. U suštini zapravo se radi o dugoročno regresno pozitivnom i povoljnom učinku za društvo u cjelini, a trenutno nije moguće detektirati ciljanu skupinu ili grupu na koju bi se mogao odnositi negativan učinak tako predloženih izmjena, odnosno ne postoje opravdani razlozi ili opravdani razlozi u svrhu odbijanja predloženog, a ne postoji prepreka za konsenzus na relaciji zakonodavac-izvršitelj -krajnji korisnik (građanstvo). Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
58 HOK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Svako porezno rasterećenje poduzetnika, bez obzira na kvantitetu i kvalitetu tog rasterećenja, Hrvatska obrtnička komora podržava pa tako podržava i smanjenje stope PDV-a za svježe meso i ribu, voće i povrće te pelene na 13%. Međutim, ovakva djelomična rasterećenja porezne obveze vezana uz pojedini proizvod uvijek za sobom povlače i pitanje mogućnosti učinkovite kontrole ispravne odnosno zakonite naplate stope poreza proizvoda kao npr. određivanja koje je meso ili riba zaista svježa, s obzirom na to da Zakonom o hrani i podzakonskim aktima nije definirano što je to npr. svježe meso (definirano jedino Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla). Ovom prilikom opetovano naglašavamo naše traženje da se za obrtnike ugostitelje omogući također porezna stopa od 13% na usluge pripreme i posluživanja hrane u restoranima kao što je slučaj u objektima koji nude smještaj. Obveza države da svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj na tržištu, propisana člankom 49. stavkom 2. Ustava, zahtijeva izjednačavanje poduzetnika koji daju istu vrstu usluge u njegovim pravima, ali i u njegovim obvezama, što su bez ikakve dvojbe i državni porezi. Smanjenjem porezne stope na određene namirnice dodatno se stvorio i preduvjet da se smanji stopa PDV-a na njihovu pripremu i posluživanje. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
59 Sandoz d.o.o. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. PRIJEDLOG KOJI SE ODNOSI NA ODREDBU važećeg članka 38, st. 2, točka d) Zakona o porezu na dodanu vrijednost VAŽEĆA ODREDBA iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: (***) d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode, ************************************************************************************************* U Hrvatskoj se trenutačno stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove razlikuju prema režimu propisivanja lijekova (receptni ili bezreceptni status) i prema platitelju troška (HZZO ili sam pacijent). Opisano dovodi do bitno različitog poreznog tretmana istog proizvoda. Primjerice, 1 tableta lijeka ranitidin od 150 mg može imati status receptnog ili bezreceptnog lijeka ovisno o tome u kojem se pakiranju nalazi. Primjerice, tableta ranitidina u pakiranju koje sadrži blistere sa 20 tableta - naziv lijeka: Ranital 150 mg - izdaje se kao receptni lijek i PDV iznosi 5% (podmiruje HZZO), dok se tableta u pakiranju u blistere sa 10 tableta – naziv lijeka Ranital S 150 mg – prodaje kao bezreceptni lijek gdje PDV iznosi 25% (plaća pacijent). Status lijeka kao receptnog odnosno bezreceptnog određuje nadležno regulatorno tijelo - Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska agenciji za lijekove (EMA) te je isključivo motiviran spoznajama o sigurnosti lijeka. Primjerice, određenim lijekovima nadležna su tijela (kada ih se prvi puta stavljalo u promet) dodijelio status receptnih lijekova, dok im se kasnije od strane istih regulatornog tijela status promijenio u bezreceptni - bez da je došlo do promjene u svojstvima lijeka ili djelatnoj tvari). Primjeri su slijedeći: Canesten Claritine, Fluimukan, Gastal, Andol i drugi. Dakle, želi se istaknuti kako regulatorna tijela – Halmed i EMA - mijenjaju statuse izdavanja lijekova kako bi isti postali dostupniji pacijentima za samoliječenje / samofinanciranje liječenja, a čime se rasterećuje i zdravstveni budžet. Nejednakom poreznom stopom upravo se ova namjera regulatornih tijela poništava jer se same pacijente opterećuje s većim troškovima liječenja. Važno je istaknuti kako uvođenje jedinstvene porezne stope na sve lijekove ne utječe na režim njihova izdavanja. Lijekovi koji se izdaju na recept i dalje podliježu strogom praćenju izdavanja od strane zdravstvenih radnika. Ovom se promjenom samo lijekove za npr. snižavanje temperature, glavobolju, vitamine i slično, čini cjenovno dostupnijim pacijentima koji ih trebaju u rješavanju manjih zdravstvenih tegoba. Nadalje, različit porezni tretman istih proizvoda nije u skladu s obvezujućom EU direktivom - Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112). U citiranoj se Direktivi navodi kako se sniženu stopu može primijeniti na nekoliko kategorija, pa navodi: „...farmaceutski proizvodi koji se obično koriste za zdravstvenu njegu, sprečavanje bolesti, te za liječenje u medicinske i veterinarske svrhe, uključujući proizvode koji se koriste za kontracepciju i sanitarnu zaštitu“. Ovdje je još bitno napomenuti da je postupak ishođenja dozvole za stavljanje lijeka u promet jednak za receptne i bezreceptne lijekove što i nadležno stručno tijelo u hrvatskoj (HALMED) to može i potvrditi: • standardi proizvodnje, ispitivanja i odobravanja lijekova koje se izdaje bez recepta jednako visoki kao standardi za lijekove koje se izdaje na recept • lijekovi s istom djelatnom tvari u istom obliku i istoj jačini (pa čak i identični lijekovi istog proizvođača) samo različitog pakovanja u isto vrijeme dostupni u receptnom i bezreceptnom načinu izdavanja • lijekovi koje se izdaju bez recepta omogućuju pacijentima bržu i lakšu dostupnost potrebne terapije i rasterećenje troškova zdravstvenog sustava Slijedom navedenog potrebno je staviti u istu poziciju sve lijekove koji prolaze odobrenje nadležnih tijela za lijekove (bilo da se radi o Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europskoj agenciji za lijekove (EMA)) prije puštanja u promet. Oporezivanjem receptnih lijekova PDV stopom od 5%, a svih ostalih lijekova koji se izdaju bez recepta PDV stopom od 25% predstavlja izravno kršenje EU PDV legislative jer se stvara diskriminatoran porezni tretman jednakih isporuka, a da se ne spominje neopravdana diskriminacija platitelja ove cijene za lijek (država 5%, a pacijent 25% PDV-a). Ovdje je važno spomenuti i presude Europskog suda pravde (ECJ) koji se oslanjaju na temeljna načela oporezivanja: ► načelo ne-diskriminacije ► načelo neutralnosti ► načelo pravne sigurnosti Načelo jednakog tretmana ili načelo nediskriminacije zahtjeva da se usporedive transakcije ne tretira različito. Presude ECJ-a u spojenim predmetima C-259/10 i C-260/10 Rank Group (2011) ECR I-0000, par. 32. Primjer: lijekovi s istom djelatnom tvari ► ista djelatna tvar (npr. oba receptna lijeka imaju klortimazol kao djelatnu tvar) ► namijenjeni liječenju istih medicinskih stanja Različit porezni tretman receptnih i bezreceptnih lijekova je izravno kršenje načela jednakog poreznog tretmana, odnosno načela nediskriminacije. Prema načelu porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela ne-diskriminacije, porezni tretman dobara koja su slična ne smije biti različit jer se time izravno utječe na konkurentnost proizvoda. Brojne presude ECJ-a potvrđuju načelo porezne neutralnosti: ► Presuda C-259/10 i C-260/10 Rank Group (2011) ECR I-0000, par. 32. ► Presuda C-481/98 Komisija v Francuska (2001), par. 21.-30. ► Presuda C-309/06 Marks & Spencer (2008), par. 47. ► Presuda C-41/09 Komisija v Nizozemska (2011), par. 66. ► Presuda C 363/05 JP Morgan (2007), par. 46. ► Presuda C-216/97 Gregg (1999), par 20. ► Presuda C-498/03 Kingscrest/Montecello (2005), par. 54. ► Presuda u spojenim predmetima C-453/02 i C-462-02 Finanzamt Gladbeck (2005), par. 24. ► Presuda C-109/02 Komisija v Njemačka (2003), par. 28. U C-259/10 i C-260/10 ECJ je utvrdio da načelo porezne neutralnosti mora biti tumačeno na način da je razlika u PDV tretmanu dviju isporuka koje su identične ili slične s aspekta potrošača i koje zadovoljavaju iste potrebe potrošača dovoljna da se dokaže da je načelo porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela nediskriminacije prekršeno. U C-259/10 i C-260/10 ECJ je utvrdio da načelo porezne neutralnosti mora biti tumačeno na način da je razlika u PDV tretmanu dviju isporuka koje su identične ili slične s aspekta potrošača i koje zadovoljavaju iste potrebe potrošača dovoljna da se dokaže da je načelo porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela ne-diskriminacije prekršeno. ► U C-109/02 ECJ je utvrdio da bi se primijenilo sniženu PDV stopu, zemlje članice moraju poštivati načelo porezne neutralnosti koje isključuje tretiranje sličnih isporuka dobara i usluga, koje su tako u konkurenciji jedne s drugima, različito za PDV svrhe te se takva dobra i usluge mora oporezivati jedinstvenom PDV stopom. Kod C-481/98 se radi o različitom PDV tretmanu (nižoj stopi PDV-a) odnosno o isporuci onih lijekova čiji se trošak nadoknađivalo od sustava osiguranja u odnosu na lijekove čiji su trošak snosili oboljeli. U presudi je ECJ potvrdio stav da porezni tretman dobara koja su slična mora biti jednak tj. porezno opterećenje isporuka na teret sustava osiguranja ne smije biti različito, tj. niže od isporuka na teret oboljelih. U primjeru u Hrvatskoj oboljelom nije važno je li u pitanju lijek koji se izdaje na recept ili ne, dokle god će lijek ublažiti simptome pojedine bolesti. Dakle, bez obzira što se radi o lijekovima koji su s aspekta oboljelih isti te zadovoljavaju njihove iste potrebe, dakle radi se o dvjema identičnim isporukama, u Republici Hrvatskoj ih se oporezuje na različit način. Budući da PDV Direktiva dozvoljava zemljama članicama EU primjenjivanje snižene stope PDV-a na farmaceutske proizvode kojima je generalan cilj prevencija ili liječenje bolesti i vezani su uz zdravstvenu njegu, prevenciju bolesti i medicinske ili veterinarske tretmane i kako bismo uskladili domaću s EU legislativom sniženu stopu PDV-a treba primijeniti na sve lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje lijeka u promet izdano od strane HALMED-a ili EMA-e. Jednaki PDV tretman receptnih i bezreceptnih lijekova prepoznala je velika većina zemalja članica, uključujući i sve Republici Hrvatskoj primarne referentne zemlje za određivanje cijene lijekova na veliko. Dodatno ono što je važno istaknuti je da visina PDV-a u nama susjednim zemljama kao i referentnim zemljama značajno niže. Hrvatski pacijenti stoga često kupuju bezreceptne lijekove upravo u susjednim zemljama umjesto u Hrvatskoj čime propuštamo porez na potrošnju uprihoditi u nacionalni proračun. Također, ova mjera dovela bi do bolje dostupnosti samoliječenja pacijentima, razvoja farmaceutske industrije kao strateške industrije te razvoja ljekarništva i očuvanja ljekarništva u ruralnim područjima. Predlažemo da u skladu s načelom nediskriminacije sukladno sudskoj praksi Europske unije i načelom neutralnosti, potvrdite mišljenje kako je na sve lijekove, neovisno o načinu izdavanja, potrebno unificirati stopu poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo da to bude stopa od 5%. Sniženjem ove stope omogućilo bi se stanovništvu kupovina bezreceptnih lijekova po povoljnijim uvjetima. Na taj način bi se povećala dostupnost bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda hrvatskim građanima, u skladu s principima očuvanja europske pravne stečevine i unaprjeđenja funkcioniranja unutarnjeg tržišta lijekova i medicinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj. PRIJEDLOG NOVE ODREDBE: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: d) sve vrste lijekova koji imaju odobrenje nadležnih tijela za lijekove i medicinske proizvode, te sve proizvode na listama lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna te će se navedeni prijedlog razmatrati kada se za to steknu svi potrebni uvjeti.
60 Irena Vukosavljević IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Poštovani, predlažem dopunu članka 38. stavka (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: točke i) urne i lijesove, na način da se iza zareza doda „usluge pogrebničke i grobarske djelatnosti (preuzimanje, prijevoz, opremanje, kremiranje, ispraćaj i sahranu pokojnika odnosno posmrtnih ostataka i ekshumiranje) te naknade za izdavanje rješenja za korištenje grobnog mjesta i godišnje grobne naknade“. Obrazloženje: Kod ostalih komunalnih usluga (zbrinjavanje otpada, vodoopskrba, odvodnja, isporuka električne energije) nižom stopom PDV obuhvaćena je i usluga koja se prilikom obavljanja djelatnosti pruža. Za Državu to ne bi imalo veliki utjecaj na smanjenje prihoda od PDV a građanima bi značajno olakšalo plaćanje troškova. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
61 Božica Horvat IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Predlažem da se u članku 38., stavku 2. na popis dobara i usluga koje imaju sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost uvrste i "certificirani proizvodi bez najčešćih alergena (glutena, laktoze, mliječnih bjelančevina, soje)". Proizvodnja ovih proizvoda često se odvija u odvojenim postrojenjima zbog čega je konačan proizvod značajno skuplji pa je posljedično često nedostupan osobama slabije kupovne moći iako je nekima od njih nužan. Istodobno takvi se proizvodi ne mogu klasificirati u kategoriju lijekova jer to nisu pa se (uz iznimku kruha i mlijeka) na sve ostale trenutno plaća porez od 25%. Udio ovih proizvoda na tržištu je relativno malen, a zbog visoke cijene samog proizvoda u odnosu na konkurentske proizvode koji sadrže alergene niža porezna stopa ne bi imala utjecaj na tržišno natjecanje. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
62 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Poštovani, Još jednom ukazujemo na važnost da se nižom stopom PDV-a obuhvate i drugi mliječni proizvodi osim mlijeka koje se u promet stavlja u tekućem stanju koje se oporezuje stopom od 5%. U Republici Hrvatskoj se ovi proizvodi oporezuju s jednom od najviših stopa u EU ali i država u našem okruženju što, zbog slabije konkurentnosti ovih proizvoda na našem tržištu u odnosu na susjedna, rezultira i značajnom prekograničnom potrošnjom naših građana. Ovo je samo jedan od dokaza ovoj tvrdnji: http://www.poslovni.hr/hrvatska/prekogranicni-soping-cvijeta-slavonci-u-susjednoj-drzavi-ostavili-vise-od-140-milijuna-kuna-336350. Rezultat prekogranične potrošnje naših građana je uplata poreza na dodanu vrijednost, i na proizvode hrvatskih proizvođača prisutne na tim tržištima, u proračune susjednih država što svakako utječe na održivost sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji. U Obrascu naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ste i sami naveli da je donošenjem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017. bilo procijenjeno da će promjene u sustavu PDV-a imati direktan učinak na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, no zbog pozitivnog efekta koji je doveo i do povećane osobne potrošnje građana ovaj efekt nije bio toliko izražen, odnosno rezultat su bili veći ostvareni prihodi od PDV-a za 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. Iz toga razloga jednaki efekt se može procjeniti u ovom slučaju ukoliko se i drugi mliječni proizvodi osim mlijeka u tekućem stanju prilikom stavljanja u promet oporezuju nižom stopom PDV-a, što bi dovelo do značajne konkurentnosti u pristupačnosti istih na tržištu Republike Hrvatske u odnosu na nama susjedna tržišta. Nije prihvaćen Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna
63 Agroan doo IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Smanjenje PDVa na 13 % na dio repromaterijala za poljoprivredu nije dobro riješeno jer primjerice veliki broj roba za proizvodnju nije obuhvaćen Pravilnikom, tako da primjerice osnovna sirovina za stočnu hranu ječam nije obuhvaćana ovim promjenema ( Izgleda da jedna tvornica pivskog slada potroši više ječma od 100 tvornica stočne hrane u HR) a veliki je i broj drugih komponenti i roba. Predlažemo da se zbog povećanja konkurentnosti poljoprivrede i prehrambene industrije sav repromaterijal koji ide u daljnju preradu spusti na sniženu stopu od 5% . Također prerdlažemo da bi se izjednačili statusom i obračunom PDV a sa uvoznom robom da se na ukupnu poljoprivredu i prehrambenu industriju primjeni tretman "prijenosa porezne obaveze " na sav repromaterijal . Ovim instrumentom RH je u krizi pomogla 2008. građevinskom sektoru. Kriza poljoprivrede i prehrambene industrije zaslužuje ovaku jednu ozbiljniju intervenciju države. Za tumačenje pojma svježih proizvoda dobro bi bilo proučiti Europsku poljoprivrednu politiku koja traži primjenu KRATKIH LANACA OPSKRBE hranom i pomoći joj da zaživi poreznom politikom RH. Nije prihvaćen Dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
64 Željko Bjeliš IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. U cilju zaštite domaće proizvodnje, predlažem da se jasno definira pojam 'svježe voće i povrća', na način da pojam 'svježe' znači za povrće 5 dana od dana berbe i voće 10 dana od dana berbe. Smatram da bi na ovaj način, uz pomoć fitosanitarne inspekcije, sanitarne inspekcije i carine smanjili uvoz voća i povrća iz trećih zemalja te smanjili dotok starog i nekvalitetnog voća i povrća iz članica EU. Nije prihvaćen Odredbe Zakona o PDV-u u vezi primjene snižene stope PDV-a detaljno se propisuju pravilnikom.
65 HOK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Pohvaljujemo prijedlog da se u sustavu trošarina u robnom cestovnom prijevozu dio iznosa vrati prijevoznicima. Primljeno na znanje Nije predmet Zakona o PDV-u.
66 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. Člankom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (dalje ZIDZPDV) predlaže se ukidanje prijenosa porezne obveze u slučaju isporuka nekretnina u postupku ovrhe. Izmjena se obrazlaže pojednostavljenjem postupka i uklanjanjem nedoumica tko može i pod kojim uvjetima primjenjivati prijenos porezne obveze. Paralelno se predlaže obveza suda da PDV koji je sadržan u kupovnini doznači u korist državnog proračuna. Mišljenje HUB-a Nismo suglasni s predloženom izmjenom i stava smo kako postojeća odredba članka 75. stavka 3. točka (d) Zakona o PDV-u (dalje Zakon) koja je stupila na snagu 01.07.2013. predstavlja kvalitetnije i financijski optimalnije rješenje za sve poduzetnike obveznike PDV-a koji će se nalaziti u poziciji ovršenika ili stjecatelja nekretnine u ovrsi. U slučaju usvajanja ovog prijedloga navedeno se opravdano može smatrati novim nametom za poduzetnike zbog negativnih implikacija kojima će prijedlog rezultirati za obveznike PDV-a u poziciji ovršenika ili stjecatelja nekretnine u ovrsi. Stoga u nastavku predlažemo novi tekst članka 11. ZIDZPDV u kojem predlažemo brisanje "U stavku 3. točki c) iza riječi: „stavkom 4. ovoga Zakona,“ dodaju se riječi: „osim isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe,“.: Članak 11. U članku 75. stavku 2. iza riječi: „boravište“ dodaju se riječi „i nije registriran za potrebe PDV-a.“. Dodaje se točka e) koja glasi: „e) isporuke betonskog čelika.“. Obrazloženje Ukidanje prijenosa porezne obveze u slučaju isporuka nekretnina u ovrsi uzrokovat će 2 ključne izmjene u odnosu na postojeće stanje: 1) Kod oporezivih isporuka nekretnina (isporuka građevina prije prvog nastanjenja odnosno korištenja i/ili isporuka građevinskog zemljišta) više neće biti moguće tzv. „obračunsko plaćanje PDV-a“ uz istovremeno iskazivanje obveze za PDV i pretporeza u knjigama stjecatelja obveznika PDV-a, odnosno bez angažiranja financijskih sredstava za podmirenje obveze PDV-a prilikom stjecanja. Umjesto navedenog, prema ZIDZPDV stjecatelj će biti u obvezi osigurati novčana sredstva i platiti PDV na račun suda sukladno rješenju o namirenju. Jasno je kako tu ne dolazi do nikakvog pojednostavljenja za poduzetnike već upravo suprotno, do novog nemalog tereta jer će biti potrebno osigurati financiranje radi plaćanja PDV-a prilikom stjecanja nekretnine u postupku ovrhe. Jasno je da će u idućem koraku poduzetnici imati pravno na odbitak PDV-a, ali navedeno ne mijenja činjenicu da će od sada PDV biti potrebno platiti na račun suda, što je svakako otegotna okolnost za obveznike PDV-a. 2) Kod oslobođenih isporuka nekretnina (isporuka građevina nakon prvog korištenja i/ili isporuka negrađevinskog zemljišta) više neće biti moguće koristiti opciju oporezivanja u slučajevima kada primjena navedene opcije odgovara i ovršeniku i stjecatelju nekretnine. Za navedene isporuke ubuduće bi bila moguće isključivo plaćanje poreza na promet nekretnina kao nepovratnog prometnog poreza koji uvećava trošak stjecanja nekretnine. Na taj način se poskupljuje (za iznos PPN-a) stjecanje poduzetničkih nekretnina, i isto tako nameće obveza ispravka potencijalnog pretporeza na strani ovršenika. Primjer: Ovršenik je obveznik PDV-a kojemu je zbog nemogućnosti podmirenja obveza vjerovnik pokrenuo ovrhu na nekretnini – poslovnoj zgradi koju je ovršenik kupio 2015. godine i iste godine stavio u korištenje. Prilikom kupnje bio je obračunat PDV jer se radilo o nekorištenoj nekretnini. Prilikom prodaje radi se o oslobođenoj isporuci sukladno članku 40. stavku 1. točki (j) Zakona. Obzirom na nemogućnost primjene opcije oporezivanja koja je ukinuta ZIDZPDV-o, ovršenik je u obvezi izvršiti ispravak odbitka pretporeza sukladno članku 64. stavku 1. Zakona. Uz činjenicu da je u ovrsi ostao bez nekretnine ovršenik sada mora pronaći sredstva kako bi podmirio obvezu PDV-a nastalu uslijed ispravka odbitka pretporeza prilikom kupnje nekretnine. Stjecatelj nekretnine je obveznik PDV-a kojemu je također u interesu primjena opcije oporezivanja prilikom stjecanja poslovne nekretnine jer će mu ista služiti u poslovne svrhe. Međutim, zbog ZIDZPDV-a stjecatelj je dužan platiti porez na promet nekretnina koji će dodatno opteretiti njegovo poslovanje jer se radi o nepovratnom porezu koji povećava nabavnu vrijednost nekretnine. Kako je iz navedenog primjera vidljivo, ukidanje mogućnosti primjene prijenosa porezne obveze u slučaju isporuka nekretnina u postupku ovrhe, stvorit će značajne problema i ovršenicima i stjecateljima koji su obveznici PDV-a. Navedena mjera nikako nije u skladu s proklamiranim ciljevima porezne reforme – smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika, stabilnost poreznog sustava i veća pravna sigurnost. Budući se u ZIDZPDV-u navodi kako bi navedena izmjena trebala pojednostaviti postupak, nažalost s time se ne možemo složiti. Upravo suprotno, očekujemo jako puno problema jer je dosadašnja praksa pokazala da kod nemalog broja sudova postoji znatno nerazumijevanje načina funkcioniranja PDV-a i PPN-a prilikom stjecanja nekretnina. Još jednom ističemo kako postojeće odredbe smatramo kvalitetnijima i da je istima jasno propisan porezni tretman prilikom prometa nekretnina kao i osobe i uvjeti za primjenu prijenosa porezne obveze. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
67 INA Industrija nafte d.d. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. Vezano za primjenu prijenosa porezne obveze odnosno: - ograničenja koja će imati utjecaj na inozemna društva, - proširenje primjene na isporuku betonskog čelika, te - ukidanje primjene u slučaju isporuka nekretnina u postupku ovrhe. Primjedba: Podržavamo izmjene u tom dijelu zakona i slažemo se da je potrebno razraditi primjenu prijenosa poreze obveze zbog konstantnih nedoumica u tom području. Predlažemo dodatno razraditi i prethodno razmotriti i utjecaj na inozemna društva koji djeluju kao partneri domaćim poreznim obveznicima. Primljeno na znanje Napominjemo da su iz Prijedloga Zakona brisane odredbe vezano uz izmjenu primjene prijenos porezne obveze kod isporuke nekretnina u ovrsi.
68 Ivana Granić IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Članak 85. stavak 10. znači još jedno dodatno administrativno opterećenje, prilagođavanje aplikacija i dodatne troškove i vrijeme za poreznog obveznika. Već sada postoje evidencije (knjiga URA) koje su Poreznoj upravi dostupne na zahtjev. Učitavanje tolikog obima podataka u aplikaciju ePorezna će otežavati rad svima. Već sada radimo izvještaje koje nitko ni ne gleda, samo nam oduzima dragocjeno vrijeme (OPZ STAT), oni koji nisu plaćali ne plaćaju ni sada. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
69 HGK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. U odnosu na članak 14. Nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost iznosi se sljedeće izdvojeno mišljenje članice Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja u Hrvatskoj gospodarskoj komori: „Navedenim izmjenama u odnosu na staru formulaciju, donosi se promjena i propisuje da se zajedno s PDV prijavom podnosi i posebna evidencija o primljenim računima elektroničkim putem te smatramo da takav dodatni izvještaj predstavlja dodatnu administraciju, uglavnom nepotrebnu, jer Porezna uprava može zatražiti knjigu ulaznih računa kada god želi. Osim toga, u ovom trenutku ne znamo ni kakav će biti propisan oblik ni sadržaj, možda će zahtijevati novi razvoj izvješća koji treba dovoljno unaprijed najaviti kako bismo uopće stigli implementirati zakonske zahtjeve u sistemu. Ukoliko je svrha ove odredbe da se kontroliraju upisi malih poreznih obveznika u registar obveznika PDV-a, smatramo da je dosadašnja odredba dovoljna.“ Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
70 INA Industrija nafte d.d. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Primjedba: Mišljenja smo kako su dodatne evidencije dodatno administrativno, a time i troškovno, opterećenje poduzetnika uzimajući u obzir troškove implementacije (promjene ERP sustava i sl.) uzimajući u obzir činjenicu da trenutno već postoje brojni zakonski propisani obrasci i evidencije iz kojih porezno tijelo može dobiti sve potrebne podatke. Mišljenja smo kako je Zakonom i Pravilnikom propisana, knjiga URA koja sadrži sve primljene račune, dostatna evidencija a koju porezno tijelo može dobiti na zahtjev te predlažemo da se ne uvodi dodatno dodatna evidencija i administrativno opterećenje poreznih obveznika. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
71 FIDES IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Ovo je još jedno dodatno administrativno opterećenje poreznih obveznika koje nema nikakvu svrhu – gomila podataka koje nitko zbog ogromne količine neće kontrolirati (već sada imamo OPZ-STAT), uz to će svim poreznim obveznicima prouzročiti dodatne troškove vezane za prilagodbu programa, a osim toga ćemo trošiti više vremena na učitavanje obrazaca i priloga u aplikaciju e-porezna (vrijeme možda nije problem kod jednog poduzetnika, ali knjigovodstvenim servisima će ovo biti znatno gubljenje vremena svaki mjesec) . Zakonom su već propisane sve porezne evidencije i do sada su uvijek bile dostavljane na zahtjev porezne uprave. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
72 Dubravka Gašparac IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Sva ta pričanja o rasterećenju poduzetnika i olakšavanju poslovanja su trla baba lan. Ovaj prijedlog izmjene članka 85. to i dokazuje. Država nas računovođe polako pretvara u isključivo i samo svoj servis. Cijele dane servisiramo samo potrebe države umjesto da se bavimo klijentima i njihovim poslovanjem. Dakle, članak 85 stavak 10 uz prijavu da podnosimo evidenciju o primljenim računima. Mene zanima što Vi svi mislite koje čudo budete tamo vidjeli??? Hrpu računa i ZLOUPORABU PDV-a? Pa prestanite već jednom razmišljati da vas poduzetnici kradu i da priznaju nešto što ne mogu u poslovanje. 90% slučajeva je zato jer su zakoni dvosmisleni, nedorečeni, svaki referent PU, svaki inspektor ih tumači kak misli da treba jer zakon više nitko ne razumije. namećete poduzetnicima samo dodatnu evidenciju i dodatni trošak te referentima pu kao i nama dodatni posao. Da li je onda najbolje da kad predajemo PDV prijavu svaki mjesec lijepo donesemo svu dokumentaciju u PU? Pa nek se kontrolira. Bar nas budete riješili 11 godišnjeg čuvanja arhive. Mene samo zanima SVRHA i SMISAO te evidencije. Drugo ništa. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
73 Lovorka Vlašić IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Poštovani, svaka Vaša posebna evidencija za nas znači kupovanje novih modula ili plaćanje izmjena na postojeće. Ako će Vam takva evidencija ubrzati proces kod automatskog povrata preplaćeno poreza, pozdravljam inicijativu. Bojim se da je to samo još jedan obrazac koji neće ispuniti svoju svrhu. Podsjećam Vas na OPZ-STAT koji je zamišljen u svrhu neisplate preplaćenog PDV-a obveznicima koji nisu podmirili svoja dugovanja prema vjerovnicima i/ili prebijanje preplaćenog poreza s vjerovnikovim dospjelim obvezama. Barem ste ga tako najavljivali. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
74 Damir Heinrich IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Počnite već jednom razmišljati o gradaciji poreznih obveznika, ali za ozbiljno. Prije smo imali jedan obrazac PDVa na jednoj strani. Sad imamo jedan obrazac na dvije strane, za koji možemo očekivati da će se povećati na tri strane, pa jedan obrazac za primljene usluge/dobra iz EU, pa za isporučena dobra/usluge u EU. To su već tri obrasca, na četiri strane. Pa sad još i ova evidencija. Uz sve silne evidencije koje ste nam nametnuli umjesto da ih smanjujete i racionalizirate, vi samo povećavate opseg izvještavanja. Od administrativnog rasterećenja ni a. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
75 Ana Dujmović IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Administrativno rasterećenje?! Slanje još jednog obrasca Poreznoj. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
76 TO-NI PROM d.o.o. IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Obveznici obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema postojećem zakonu i pravilniku moraju voditi knjigu ulaznih i knjigu izlaznih računa. Sadržaj obje knjige je već propisan i koristi se već duži niz godina. Predlažem da se, umjesto propisivanja nove evidencije, uz PDV obrazac dostavlja knjiga ulaznih računa za period na koji se odnosi predani PDV obrazac. Na taj način nećete porezne obveznike dodatno opteretiti troškovima ažuriranja postojećih programskih rješenja, a postići će se svrha. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
77 HGK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. U odnosu na članak 15. Nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost iznosi se sljedeće izdvojeno mišljenje članice Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja u Hrvatskoj gospodarskoj komori: „Navedena izmjena neće bitno pridonijeti promjeni stanja na tržištu te se predlaže donošenje neke druge mjere za uređivanje predmetnog pitanja vezano za određivanje malog poreznog obveznika." Nije prihvaćen Navedenim člankom predlaže se upisivanje u registar obveznika PDV-a poreznih obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a, a u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a. Napominje se da se ne radi o izdvojenoj mjeri već se u okviru cjelovite porezne reforme i kroz nadopune Općeg poreznog zakona obuhvaća navedena problematika.
78 HGK ŽK Split IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. Predlažemo da se malim poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini nije bila veća od 300.000,00 kuna, ali ako su ostvarene isporuke dobara u vrijednosti veće od praga za upis u registar obveznika PDV-a, tada se pravna osoba mora upisati u registar obveznika PDV-a od 1. u slijedećem mjesecu. Obrazloženje: Prema odredbama Zakona o PDV-u koji je sada na snazi porezni obveznik obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a s 1. siječnja tekuće godine ako je vrijednost njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 300.000,00 kuna. Postoje saznanja da mali porezni obveznici izbjegavaju upis u registar obveznika PDV-a na način da nakon isteka kalendarske godine u kojoj je vrijednost oporezivih isporuka koje su obavili bila veća od propisanog praga, osnuju novo trgovačko društvo ili više manjih trgovačkih društava u okviru kojega/kojih nastave poslovati kao mali porezni obveznici izvan sustava PDV-a (oslobođeni plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga i nemaju pravo na odbitak pretporeza). U cilju sprječavanja nelojalne konkurencije prema trgovačkim društvima upisanih u registar PDV-a i izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a predlaže se upisivanje u registar obveznika PDV-a koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a od 1. u slijedećem mjesecu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se da se ovim izmjenama predlaže upisivanje u registar obveznika PDV-a poreznih obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a, a u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a.
79 Denis Peloza IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. Podržavam i ispravno je urediti ulazak u sustav PDV-a od prvog sljedećeg mjeseca nakon ostvarnog prihoda i za iznos koji prelazi 300.000,00 kuna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 HOK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. Pozdravljamo predloženu obvezu ulaska u sustav PDV-a od prvog sljedećeg mjeseca čim se tijekom godine ispuni uvjet od 300.000,00 kuna primitaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 HOK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Predlaže se odvojeno propisati novčane kazne za pravne i za fizičke osobe na način da se izmijene i članak 130. i članak 131. Zakona. U članku 130. raspon novčanih kazni za fizičke osobe obrtnike predlažemo od 1.000,00 do 20.000,00 kuna. obrazloženje Kroz izmjenu članka 131. Zakona predložili smo dodatno propisati novi stavak 3. kojim bi se u nižem iznosu propisale kazne za obrtnike kao fizičke osobe. Isti princip trebalo bi provesti kroz cijeli Zakon, zbog čega se predlažemo kroz ovaj Nacrt predvidjeti i izmjenu članka 130. Zakona, kojom bi se također odvojile kazne za fizičke osobe i to na način da se raspon kazni za prekršaje iz tog članka utvrdi od 1.000,00 do 20.000,00 kuna. Sve to iz razloga što smatramo da su kazne propisane člancima 130. i 131. Zakona previsoke za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba. Stoga predlažemo izmijeniti oba članka. Nije prihvaćen Neovisno o pravnom obliku za isti prekršaj trebaju biti propisane iste kazne. Zakonom o PDV-u propisan je raspon novčanih kazni za prekršaje, te se visina kazne određuje prema težini počinjenog prekršaja uzimajući u obzir i sve druge olakotne i otegotne okolnosti u skladu sa Zakonom o prekršajnom postupku.
82 HOK IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Članak 19. Nacrta, kojim je predložena dopuna odredba članka 131. Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlažemo izmijeniti na način da se odvojeno propišu kazne za fizičke osobe, obrtnike od kazni za pravne osobe. Članak 19. predlaže se da glasi: U članku 131. u stavku 1. iza riječi „porezni obveznik“ dodaju se riječi „pravna osoba“ a točka 28. mijenja se i glasi: „28. ne podnese ili ne podnese u propisanom roku posebnu evidenciju o primljenim računima ili ako u njoj ne iskaže sve optrebne podatke (članak 85. stavak 12.) te se iza stavka 1. dodaje novi stavak 3. koji glasi: „(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka porezni obveznik fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna.“. Predlaže se, također, odvojeno propisati novčane kazne za pravne i za fizičke osobe izmjenom članka 130. Zakona na način da se za fizičke osobe (obrtnike) kazne utvrde u iznosu od 1.000,00 do 20.000,00 kuna. obrazloženje U članku 19. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDVV-u predloženo je propisati kaznu za novu obvezu podnošenja evidencija o primjljenim računima i tako uskladiti kaznene odredbe članka 131. s izmijenjenom odredbom članka 85. stavak 12. Zakona. Smatramo da su kazne propisane člancima 130. i 131. Zakona previsoke za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba.Stoga predlažemo izmijeniti članak 19. Nacrta i kazne za obrtnike propisati dodavanjem novog stavka 3. na kraju članka te njime propisati raspon kazni od 2.000,00 do najviše 50.000,00 kuna za fizičke osobe, obrtnike. Isti princip trebalo bi provesti kroz cijeli Zakon, zbog čega se predlaže kroz ove izmjene predvidjeti i izmjenu članka 130. Zakona, kojom bi se također odvojile kazne za fizičke osobe i to na način da se raspon kazni za prekršaje iz tog članka utvrdi od 1.000,00 do 20.000,00 kuna. Nije prihvaćen Neovisno o pravnom obliku za isti prekršaj trebaju biti propisane iste kazne. Zakonom o PDV-u propisan je raspon novčanih kazni za prekršaje, te se visina kazne određuje prema težini počinjenog prekršaja uzimajući u obzir i sve druge olakotne i otegotne okolnosti u skladu sa Zakonom o prekršajnom postupku.
83 Alpheus Public Affairs OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6. Ovim prijedlogom nižom međustopom PDV-a nisu obuhvaćeni gotovi mliječni proizvodi, a stimulira se prodaja neke od roba koje imaju bitno manju važnost – nutritivnu, gospodarsku ili širu društvenu. Mliječni proizvodi pripadaju skupini osnovnih nezamjenjivih namjernica u prehrani ljudi i podjednako ih koriste u prehrani sve dobne skupine i socijalne kategorije stanovništva. Po važećoj i predloženoj regulativi se, primjerice, maslac – prirodna i nutritivno visokovrijedna namirnica – opterećuje s stopom PDV-a od 25 posto, dok su istovremeno ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla stimulirane nižom međustopom. Ista je stvar s drugim mliječnim proizvodima koji su nutritivno vrijedne namirnice koje se preporučuju u svakodnevnoj prehrani, a na ovaj način država destimulira njihovu potrošnju. Mliječne proizvode svakodnevno koriste sve socijalne kategorije društva i smanjivanjem PDV-a smanjio bi se regresivni učinak te stimulirala potrošnja, a samim time i domaća prehrambena industrija čiji proizvodi još uvijek dominiraju na policama trgovačkih lanaca. Važno je napomenuti kako puna stopa ne postoji u susjednim zemljama – PDV na gotove mliječne proizvode u Sloveniji tako iznosi 9,5 %, Njemačkoj 7 %, Italiji 4 %, Austriji 10 %, Poljskoj 5 %, dok se u susjednoj Srbiji primjenjuje stopa od 10 %. To je jedan od razloga zašto Hrvatska ima četiri do pet puta manju potrošnju fermentiranih mliječnih proizvoda od razvijenih europskih zemalja – što izravno utječe i na zdravstveno stanje nacije! Hrvatska je zemlja s bogatom tradicijom proizvodnje i prerade mlijeka, s inovativnom industrijom – od malih do velikih prerađivača mlijeka – ali s jasnim negativnim trendovima koji ugrožavaju njezinu opstojnost. Mljekarski je sektor temelj primarne poljoprivredne proizvodnje u svim razvijenim zemljama. Proizvodnja mlijeka zapošljava najveći broj radnika po jedinici obradive površine u odnosu na sve druge stočarske proizvodnje. Isto tako, predložena odredba o 'svježem mesu' neće ostvariti željeni učinak, kad je u pitanju govedina, bez istovremenog smanjivanja stope na gotove mliječne proizvode. Proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj je vezana uz proizvodnju mlijeka, odnosno bez muznih krava nema domaće teladi niti proizvodnje goveđeg mesa – a broj krava unazad zadnjih godina je pao za 31 posto. Svježa govedina će tako biti potencijalno jeftinija i dostupnija građanima, ali će to biti govedina iz uvoza. Deklarativan cilj Zakona neće biti ostvaren. Smanjivanjem međustope pomoglo bi se sektoru koji od ulaska zemlje u EU bilježi negativan trend po svim pokazateljima. Proizvodnja mlijeka u srpnju ove godine manja je za 8 posto u odnosu na srpanj 2017. godine, a u zadnjih deset godina broj isporučitelja je pao preko 80 posto. Snižavanjem PDV-a na gotove mliječne proizvode proračun ne bi dugoročno izgubio prihode – nadoknadili bi se naime kroz veću potrošnju fermentiranih mliječnih proizvoda, veću dobit velikog broja poduzetnika koji prerađuju mlijeko, razvoju ruralnih krajeva zemlje te kroz uštede u zdravstvenom sustavu zbog pozitivnog utjecaja proizvoda na zdravlje opće populacije. Nije prihvaćen PDV-om po stopi 5% oporezuje se isporuka mlijeka. Napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
84 Vlatka Medvedec OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6. Podržavam oporezivanje dječjih pelena sniženom stopom PDV-a od 13% međutim predlažem dodatno objašnjenje tog pojma kako bi oporezivanjem sniženom stopom PDV-a bili obuhvaćene kako jednokratne pelene, tako i višekratne (platnene) pelene, te zaštitne gaćice za višekratne pelene. Platnene pelene ne sadrže u sebi kemikalije koje povećavaju upojnost pelene, parfeme i losione, bolje su za dječju kožu, od prirodnog su materijala, i preporučljivije radi očuvanja okoliša. Vlatka Medvedec Nije prihvaćen Detaljnije odredbe u vezi snižene stope propisat će se provedbenim propisom.
85 Jasminka Futivić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6. Poštovani, slažem se da treba točno definirati što je svježe meso i u tu kategoriju uključiti isporuku živih životinja na klanje . Tako bi se obuhvatili domaći proizvođači koji rade za klaoničare, a ne samo klaoničari. Trenutno su proizvođači životinja kojima je kupac ujedno i dobavljač stočne hrane (što je u većini slučajeva tako) u vrlo nepovoljnom položaju jer se na kraju tova međusobne obaveze zatvaraju kompenzacijom prilikom čega zbog razlike u stopi PDV-a između stočne hrane (13%) i isporučenog mesa (25%) dolazi do obaveze plaćanja PDV-a za proizvođača mesa. U većini slučajeva ta isporuka još nije naplaćena što predstavlja veliki problem jer proizvođač mora platiti porez, a nije ostvario naplatu. Prošlogodišnje smanjenje PDV-a na stočnu hranu je za većinu proizvođača bilo vrlo nepovoljno zbog odnosa koji sam opisala- kada je kupac mesa uvjetovan i kao dobavljač. Bilo bi mnogo lakše kada bi stopa poreza na isporučene životinje bila jednaka onoj na stočnu hranu. Tada za većinu proizvođača ne bi dolazilo do obveze plaćanja poreza prije realizacije naplate. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se snižena stope PDV-a 13% primjenjuje na isporuku živih životinja. Naime, obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. Napominje se da je Nacrtom prijedloga propisano da se snižena stopa PDV-a 13% primjenjuje između ostalog na isporuku mesa i jestivih klaoničkih proizvoda iz pojedinih KN oznaka. S tim u vezi predlaže se da ministar financija pravilnikom propiše dobra na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a koristeći njihove KN oznake.
86 Zdravko Marić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6. Uz članak 6. : 1. Zašto ne sve za djecu 13%? 2. Zašto ne 13% za sve prehrambene proizvode, ratarske kulture, živu stoku, ...? To bi bio najbolji poticaj za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Pomažemo li ovako i dalje samo uvoznike i trgovce? Komentar: Hoćemo odmrznuto meso tretirati kao "svježe" i tko će tim prevarama stati na kraj? Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se isporuke živih životinja oporezuju sniženom stopom PDV-a 13%. Naime, obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. U vezi prijedloga da se snižena stope PDV-a 13% primjenjuje na sve prehrambene proizvode, ratarske kulture, ... napominje se da smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
87 Vesna Ujdenica OBRAZLOŽENJE, Uz članak 14. Nije mi, zaista , jasno čemu posebna evidencija o primljenim računa, čemu još jedan obrazac, još jedno ulaganje u izmjene programa, ako svi imamo programske mogućnosti izvaditi rekapitulaciju knjige URA za obračunsko razdoblje. Svi programi to imaju. Čemu novi obrazac? Zar je služenicima Porezne uprave teško pročitati rekapitulaciju knjige URA? Jer, sve te evidencije, svi ti vaši obrasci zbunjuju i poduzetnike i referente porezne uprave radi mogućih grešaka koje se u praksi javljaju, a koje je , prema drugim zakonima, moguće ispraviti u slijedećem obračunskom razdoblju. Ako već tražite takav obrazac, ako vam je to bitno, onda nam vratite PDV K i neka taj obrazac ide s PDV K jednom godišnje. Nije prihvaćen Radi osiguravanja podataka za praćenje tijeka dobara, a s ciljem sprječavanja poreznih prijevara, predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi i evidenciju o primljenim računima. Provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano je da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati. U vezi prijedloga da se ponovno uveze PDV-K napominje se da je obveza podnošenja Obrasca PDV-K ukinuta u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
88 Zdravko Marić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 14. Uz članak 14. : Po pitanju URA slažem se, ali samo molimo bez kompliciranja. Dovoljan je PDF standardne sada važeće knjige (proširene za datum plaćanja), kao prilog uz XML PDV obrazac. Ako će tako biti uređeno, nemam ništa protiv slanja i knjige IRA. Tek obadvije knjige sa navedenim datumima plaćanja je osnova za eventualnu kontrolu. Ovo je odavno trebalo uvesti! Primljeno na znanje Napominje se da je provedbenim propisom kojim su uređene detaljnije odredbe Zakona o PDV-u, između ostalog propisano da porezni obveznik mora voditi posebne evidencije što uključuje i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA) čiji oblik i sadržaj su sastavni dio spomenutog provedbenog propisa, a koji se neće mijenjati.
89 Tatjana Lenić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 15. Molimo da se jasnije definira "u tekućoj kalendarskoj godini": ako se isporuči roba preko 300.000,00 kuna, da li se postaje mali porezni obveznik od 1. sljedećeg mjeseca ili kako? Nije prihvaćen Detaljnije odredbe u vezi upisa u registar obveznika PDV-a bit će propisane provedbenim propisom, odnosno Pravilnikom o PDV-u.
90 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 20. Poštovani, Molimo da se prilikom uskladbe navedenog provedbenog propisa dodatno razmotri odredba članka 38. stavka 3. podstavka c. koji kaže da se stopa PDV-a od 13% primjenjuje na jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla u koje spadaju i mliječni namazi, vrhnje te maslac koji su Uredbom (EU) br. 1308/2013 navedeni kao mazive mliječne masti. Članak 47. Pravilnika kaže da se stopa PDV-a od 13% primjenjuje na: "c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima te maslinovo ulje kako je definirano Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007", dok Dodatak II. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji se odnosi na mazive masti, definira da iste obuhvaćaju i mliječne masti (Proizvodi u obliku krute, plastične emulzije, prvenstveno tipa voda u ulju, koji se dobivaju isključivo od mlijeka i/ili određenih mliječnih proizvoda u kojima je mast bitna komponenta. Međutim, mogu se dodati i druge tvari potrebne za njihovu proizvodnju, pod uvjetom da se te tvari ne koriste u svrhu djelomične ili potpune zamjene bilo koje mliječne komponente.). Stoga smatramo da se i mliječni namazi, vrhnje te maslac trebaju oporezivati stopom PDV-a od 13%. Nije prihvaćen U vezi prijedloga da se prilikom uskladbe provedbenog propisa dodatno razmotri odredba članka 38. stavka 3. točke c) Zakona o PDV-u, napominje se da je isto nije predmet Zakona te će se razmotrit prilikom izmjena Pravilnika o PDV-u Što se tiče prijedloga da se mliječni namazi, vrhnje te maslac oporezuju stopom PDV-a od 13% napominje se dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
91 elen bambić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 20. Molim odgodu cijelog Zakona na 01.01.2020.jer nije dovoljno vremena za pripremu promjena i donošenje Pravilnika. Već smo u 09.mjesecu!!! Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se ovim zakonskim izmjenama provodi i usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. Napominje se da 1. siječnja 2020. na snagu stupa odredba o smanjenju opće stope PDV-a s 25% na 24%.