Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano uz predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (ZiDPDoh), predlažemo sljedeće izmjene. Članak 9. ZiDPDoh-a U članku 68. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici u naravi po osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovog Zakona daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.“. Dosadašnji stavak 5. mijenja se i glasi: „Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka daju radnicima i fizičkim osobama, utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu te se tako utvrđena vrijednost primitka u naravi umanjuje za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.“ Dosadašnji stavak 6. mijenja se i glasi: „(6) Dohodak od kapitala prema ovom članku utvrđuje se neovisno o tome kotiraju li vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom ili ne.“ Dosadašnji stavci 2., 3., 4.,5. i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da trenutno zakonsko rješenje nedovoljno jasno propisuje da se kod ove vrste primitaka radi o bruto iznosima. Isto je propisano i Pravilnikom o porezu na dohodak u odredbi članka 71. stavak 2. propisuje da „porez na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 24%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.“ Međutim, iz postupanja Porezne uprave proizlazi da se prednost daje podzakonskom aktu te smatramo da je od velike važnosti ovu materiju jasno i nedvosmisleno urediti upravo Zakonom o porezu na dohodak, kako bi se izbjegle nedoumice u praksi te nepotrebno porezno opterećenje poreznih obveznika. Nadalje, smatramo da trenutno zakonsko rješenje nepotrebno uvodi diskriminaciju uvjetovanjem da se dohodak ostvaren po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica smatra dohotkom od kapitala samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele kotiraju na burzi. Nadalje, time se dodatno i nepotrebno onemogućava stimuliranje zaposlenika i u onim trgovačkim društvima koja trenutno ne kotiraju na burzi ili uređenom javnom tržištu iz različitih razloga koji su rezultat poslovnih odluka. Također, ovime se izravno narušava položaj određenih poduzetnika na tržištu i negativno utječe na investicije u Republici Hrvatskoj. … Članak 11. ZiDPDoh-a U članku 70. stavku 18. riječi: „po stopi od 24%“ zamjenjuju se riječima: „po stopi od 12%. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo smanjenje porezne stope na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica na 12%. Budući da se dohodak od kapitala po osnovi kamata i kapitalne dobiti od ulaganja u dionice oporezuje po stopi od 12%, a radi se o istovjetnim izvorima dohotka, nije jasno zašto se dodatno pojačava porezno opterećenje koje može rezultirati samo obeshrabrenjem poreznih obveznika za primjenu sustava dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te indirektno smanjenjem poduzetničke aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Predloženom se mjerom efektivna porezna stopa povećava s dosadašnjih 39,51% na 73,85% (što je dosad bio tretman koji se primjenjivao u odnosu na članove uprave trgovačkih društava) u slučaju da se radi o dionicama kotiraju na burzi ili uređenom javnom tržištu. U slučaju da dionice ne kotiraju na burzi ili ih se stječe od povezanog društva u tuzemstvu ili iz inozemstva, dohodak će se smatrati drugim dohotkom te će primjenjiva efektivna porezna stopa iznositi 86,39%. Iz navedenog slijedi da se predloženim izmjenama snažno pojačava porezno opterećenje poreznih obveznika, posve suprotno namjeri daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava čime bi se stvorilo poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje, kao što je navedeno u Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom te posljedicama njegova donošenja. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog u dijelu koji je vezan za izmjenu i dopunu članka 68. na način da se dodjela i opcijska kupnja dionica smatra dohotkom od kapitala i u slučaju kada iste daju poslodavci radnicima i/ili isplatitelji fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka.
2 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Prijenos komentara i mišljenja sa e-savjetovanja Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (otvoren 02.08.2018. zatvoren 15.08.2018. očekivani datum objave 15.09.2018) razdoblje prije javne objave ovg nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Komentar 1. Denis Peloza 14.08.2018 23:54 Ostaje činjenica kako postoji znatni broj radno sposobnih građana koji su svjesno odlučili ne raditi niti imaju interesa ulaziti u bilo kakav samostali ili nesamostalni rad posebno ne u uvjetima potplaćenosti, no ostaje pitanje je kako mogu i na koji način opravdavaju godišnje životne troškove odnosno vlastitu ili obiteljsku potrošnju. Sustav se na taj način teško samoodrživ. Porez na dohodak je tek porez na evidentirani i iskazani oblik rada, ostaje pitanje što sa onim neiskazanim dijelom. Niže opterećenje dohotka uz veći udio neto primitaka uz poticaj prijave dugotrajnijeg rada trebalo dati pozitivne efekte, ali u tom dijelu svoj dio priče morao bi odraditi inspektorat. Cilj je svakako ne ugroziti zdravstvo, obrazovanje, mirovine i socijalu. Racionalizacija sustava je neminovni dio razvojne strategije i podizanja standarda. Komentar 2. Denis Peloza 14.08.2018 23:44 Problematika (MINIMALCA) minimalne zajamčene bruto/neto plaće koja u suštini treba predstavljati vrijednost za poslove najjednostavnije složenosti, npr. uobičajeno NKV ili PKV. .Minimalna bruto plaća, ključni problem dugogodišnje nika razriješene rasprave GSV na relaciji Vlada-Poslodavci-Posloprimci (sindikalno djelommično zastupani). Trenutna minimalna bruto plaća ispod 3.500kn može biti dostatna eventualno za najjednostavnije poslove koje obavljaju NKV ILI UVJETNO PKV zaposlenici. Minimalnu bruto plaću treba od 01.01.2019. nedvojbeno postaviti na 4.000kn, ma koliko se poduzetnici ili dio poduzetnika odnosno poslodavaca protivio tome a druga je mogućnost istu ukinuti. Alternativa je odrediti najnižu bruto satnicu rada, a u ovom trenutku to obračunski izračunski iznosi u okvirima 20,00kn, a istu bi trebalo postaviti kao osnovicu i početnih 25,00kn bruto/sat, obzirom na sve mogućnosti koje dopušta Zakon o radu, a to je rad u nepunom radnom vremenu ili dopunsko radno vrijeme, a na zakonodavcu je obveza iznaći rješenja rasterećenja kako bi se stimulirao i povećao broj poreznih obveznika neto u korist posloprimca, a da se istovremeno u prvom razdoblju zadrži, a dugoročno povećaju agregatni prihodi po osnovi poreza, prireza, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Svaki poslodavac ili samozaposlena osoba trebala bi biti u stanju za radnike i sebe ako radi u punom radnom vremenu (a poduzetnik i više) prijavljeno u punom mjesećnom fondu sati osigurati startnu bruto1 plaću od zapravo skromnih 4.000kn ili se postavlja pitanje da li isti mora iznaći rješenja za korištenje prava zapošljavanja u nepunom, preraspodijeljenom ili dopunskom radnom vremenu, te druigm oblicima povremenog rada ili korištenja outsourcane radne snage, odnosno specijalista kada za to postoji potreba. Stimularanje poslodavaca koji su isplaćivali minimalnu bruto plaću poreznim izmjenama iz početka ove godine potpuno je promašena politika i djeluje potpuno demotivirajuće na sve one MMP i obrtnike koji su iskazali i isplaćivali prosjećnu bruto1 plaću preko 4000kn i više , odnosno na sve one koji su imali makar i blagi rast u 2017. godini kako bi zadržali interes kadrova za ostankom. Nije jasno u čijem bi to moglo biti interesu obzriom da tržišno poslovanje i poduzetnička aktivnost predmijeva konkuretnost prema posloprimicima, a navedeno je očigledno napravljeno bez provjere da li je poduzetnik kojim slučajem samo pravno formalno prijavio minimalac, odnosno da li postoje isplate mimo redovnih zakonskih novčanih tokova. Nezakonit/neprijavljen rad i poslovna aktivnost, posebno koliko se radi o osobama koje su istovremeno porezni dužnici iz prethodnog razdoblja koji nisu otvarali drugi oblik poslovne akivnosti, nemaju interesa zaposliti se upravo zbog ovršnih postupaka, ali su svoju aktivnost nastavili neprijavljenim pružanjem usluga uz nižu / neoporezivu vrijednost. Tko ih kontolira, tko ih nadzire, tko je ovlašten to zaustaviti i sankcionirati??? Nastavno, radi se o osobama koje dugo nisu zaposlene, nisu evidentirani kao porezni dužnici niti su porezni obveznici, ali godinama obavljaju određeni rad i djelatnost, porazna je činjenica da su to zdrave i zapravo radno sposobne osobe koje ostvaruju neprijavljene prihode (olakšavajuća okolnost je pretpostavka je da ipak veći dio tih sredstava završi i obračuna se kroz porezne obveze osobne ili obiteljske potrošnje ili tzv. obiteljske košarice) , ali isto tako ostvaruju prava na zdravstvene, obrazovne, socijalne usluge često istovjetnom, a ponekad povoljnijim uvjetima ukoliko je prihod po članu obitelji niži od graničnog , na teret i u odnosu na sve ostale kakve takve uredne porezne obveznike. Komentar 3. Denis Peloza 14.08.2018 23:34 Prijedlog primjene stimulativne politike Poreza na dohodak. U prvoj godini 2019. porezne reforme započeti stimuliranje, odnosno neznatno simbolički smanjiti opterećenje plaća od 5000 do 8000kn, stimulirati poslodavce na obračunavanje plaća u razredu od 8000-16000kn bruto , te rasteretiti i omogućiti konkurentni obračun i ukupne troškove za bruto 1 plaće od 16000-30000kn. Za onu skupinu rijetkih poslodavaca i poduzetnika koji svojim djelatnostima , hight tech , IT i sličnim industrijama konkuriraju na svjetskom tržištu i treba omgućiti atraktivnost rada i poslovanja u RH, na način da se bruto plaće od 24000 do 50000kn svakako rasterete od poreznog razreda 36%. Ukupni troškovi na niti jednu bruto plaću do 50000kn neto plaću ne bi smjeli prelaziti odnos 1:1,8 ili u tim okvirma. Pretpostavka je da bi se u određenom razdoblju mogao primjetiti značajan rast takvih plaća. Ukoliko imamo namjeru zapošljavati i postati atraktivna akceptivna zemlja konkuretno bolje plaćenom osoblju (doktori, IT stručnjaci srednjeg ili više kalibra ili specijalista poslodavci u RH moraju imati takve mogućnosti. Naravno, ovo su samo određeni primjeri pa te brojke koje navodim svakao ne namećem jer ne raspolažem statističkim pokazateljima već se radi iskljuičivo o nekakvoj simulaciji. Povećati neporezivi dio dohotka u djelu koji se odnosi na plaće do 8000kn, obzirom da se trenutno poništava efekt kod nižih plaća za obveznike koji imaju na uzdržavanju jedno, dvoje ili više djece, odnosno osobe koje u PK kartici imaju evidentiran invaliditet. Primjenom kvalitetnijeg sustava poreza na dohodak smanjuje se potreba za naknadnim mjerama i poticajima, tzv. privremenih ili vatrogasnih rješenja koje su postale uobičajene kao što je stimularanje zapošljavanja mlađih od 30 godina prilikom čega je poslodavac oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u kumulativnom iznosu 17,2% , a da zapravo to nije imalo posebno utjecaja na neto primitke posloprimaca ukoliko su isti potplaćeni ili nezadovoljni neto plaćom (posebno mladi i zdravi koji se bez obzria na sve ipak odlučuju na odlazak i napuštanje Hrvatske privremeno ili dugoročno). Zaposlenici koji odgovorno rade svoj posao , ma gdje oni bili i što god radili zaslužuju adekvatnu nagradu za svoj rad u protivnom će se konkurentnost sve više smanjivati, a niti investiori koji ulažu u RH za namjerom da će u HR ostvariti nižu cijenu rada izgubiti će ili su već izgubli interes jer više neće imati koga zapošljavati, a znanje i vještine potrebne za stvaranje novih vrijednosti i stupnja konkuretnosti teško se mogu ostvariti jednostavnim poslovima. Djelomično prihvaćen Vezano za dio upita koji se odnosi na utvrđivanje i oporezivanje dohotka, upućujemo na slijedeće: ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, predlaže se da se godišnji porez na dohodak plaća po stopi od 24% na godišnju poreznu osnovicu do 360.000,00 kuna, a na poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 360.000,00 kuna godišnji porez bi se plaćao po stopi od 36%. Navedenom mjerom odnosno širenjem poreznog razreda otvorio bi se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje visokoobrazovanih radnika u zemlji te na konkurentnost radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Ne prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na povećanje neoporezivog dijela plaće u iznosu od 8.000,00 kuna jer bi samo dio radnika plaćao porez te bi nastao nerazmjer između radnika, a što bi negativno utjecalo i na prihode proračuna.
3 Udruga Dugine obitelji NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Pozivamo nadležno Ministarstvo da prilikom izrade izmjena i dopuna usklade posebne porezne zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, Ustavom i antidiskriminacijskim zakonima i predlože zakone koji će biti na dobrobit svih građana i građanki Republike Hrvatske, bez obzira na njihov bračni status ili spolnu orijentaciju. Primljeno na znanje Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
4 Nikola Čačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano za povećanje gornje granice poreza na iznajmljivanje navodim primjer (ministar Marić u medijima izjavljuje da nitko ne navodi podatke i ne nudi nikakva rješenja): - pozicija apartmana (komada 1): Prizna - LSŽ - prosječna popunjenost apartmana na lokalitetu prema eVisitoru: 63 dana (9 tjedana) - zarada – cca 28.000,00 kn (60 eura x 63 noći x 7,40 kn/euro (moja prva godina, počeo u kolovozu, popunjenost bila 20 noći) - porez na iznajmljivanje – 840,00 kn - boravišna pristojba – 960,00 kn - PDV na proviziju oglašivača – (od 200 do 1.000 kn – ovisno o oglašivaču) - prilikom plaćanja poreza turistička članarina – nešto sitno - sat TV/WIFI – (6 mjeseci – 1.500,00 kn) - TV pristojba – 6 x 80 = 480,00 kn - nisam siguran da li ću uspjeti s njima ograničiti TV pristojbu samo na 6 mj. - struja - cca 1.000.00 kn -klima je jako puno radila - voda - 400,00 kn - procjena jer nema vodovoda (ima li ustvari nema) - VIDI dalje u tekstu - čišćenje 9 puta (pretpostavka 9 boravaka po 7 dana) x 4 sata x 50 kn = 1.800,00 kn - čistimo sami ali bi to cca bilo ovo da to netko drugi čisti - gorivo za doći čistiti (udaljenost amo-tamo 240 km) 9 x 150 kn = 1.350,00 kn - peglanje 9 x 2 sata x 50 kn = 900,00 kn - sami peglamo ali opet procjena - deterdžent – cca 200 kn - ostalo: tko zna što sam još zaboravio (mislim da se plaća i nekakva turistička članarina prilikom plaćanja poreza. komunalna naknada, naknada za vode itd itd) - nekretnina vrijednost 250.000 eura. Amortizacijski vijek kuća je 20 godine (12.500 eura godišnje ili 93.000 kn - dijeli se na dva apartmana - po jednom 46.500,00 kn) - vrijednost kuće se održava i produžuje godišnjim održavanjem – materijal i ruke??? Mi moramo staviti novu fasadu - procjena 6-7 tisuća eura - sigurno sam nešto izostavio ali mislim da je dovoljno Porezni prihod se daje lokalnim moćnicima (dodatno pojačano izglasavanjem "Lex Šerif") koji inače odlučuju o razrezu poreza (visini). Sada ono jako osjetljivo jer to najviše ljuti ljude: zamjerke Gradu Senju na čijem području se mjesto Prizna nalazi: 1. ispod Velebita je već godinama proveden glavni vod vodovoda. U Prizni a i nekim drugim podvelebitskim mjestima godinama nisu napravili priključke do kuća iako je vodovod od njih udaljen 20-100 m. Često je suša i imamo ogromne troškove za vodu. Novac je za ovaj projekt postojao. Turisti pitaju mogu li piti vodu iz šterne a vodovod 10 metara od kuće. Gradske vlasti uporno ignoriraju traženje ljudi da im se omogući priključivanje na glavni vod vodovoda. 2. odlaganje smeće je katastrofa. Postave se dva metalna kontejnera koja se vrlo rijetko odvoze. Po ljeti je sve puno smeća oko kontejnera jer ga ljudi nemaju gdje odložiti. O smradu da ne govorim. Turisti se čude takvoj organizaciji i ne mogu vjerovati da je takvo stanje 3. ceste po mjestu nisu riješene. Neke ulice još uvijek imaju loš makadam. 4. gužve na odvojnoj cesti za Priznu s Jadranske magistrale su ogromne. Kako bismo došli do naših kuća, prisiljeni smo svakodnevno raditi promente prekrašje prestižući automobile po suprotnoj prometnoj traci. O ugrožavanju prometne sigurnosti i ljudskih života da ne govorim. Znači, da im damo još novaca za još katastrofalnije pružanje javnih usluga. Mislim da se iza ove najave povećanja poreza krije pogodovanje krupnom kapitalu. Naime, u RH se zadnjih godina gradi jako puno hotela i ovime im se želi uništiti/smanjiti konkurencija. Manja vjerojatnost je da je to plod neznanja gdje se netko sjetio da "oplete" po jednoj poreznoj niši. Namjere sigurno nisu dobre. Moj prijedlog: možete povećati donju/gornju poreznu granicu cca 10 do 20% na ime toga što neko vrijeme nije podizana. Ali morate napraviti kompleksnu razradu uzevši u obzir puno kriterija (lokalitet, prosječna popunjenost, prosječna cijena, prosječan broj apartmana po vlasniku i sl.) Inače ćete zatrti ovaj posao. E sad, ako vam je to cilj, onda ćete sigurno uspjeti. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je obilježje paušalnog poreza njegova jednostavnost te se visina paušalnog poreza ne može utvrđivati ovisno o nizu parametara. Isto tako ističemo da svaki porezni obveznik može odabrati da umjesto plaćanja paušalnog poreza dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga ukoliko smatra da je to za njega prihvatljivije.
5 Ante Vilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Prijedlog povećanja paušalnog poreza za male iznajmljivače do 400% smatram pokušaj mužnje onog dijela građana koji su ponekad zadnje eure izvukli iz čarape (ili digli nepovoljne kredite) da bi pokušali pokrpati svoj kućni budžet. Smatrao sam da je pametnije oploditi novac, i time poticati razne grane privrede (da ne nabrajam jer su cijenjene kolege iznajmljivači već prije naveli), nego da budem sebičan i možda zamijenim svoj punoljetni automobil novijim primjerkom. Termin donošenja ovog prijedloga zakona nije mogao biti gori. Zemlje Mediterana koje su nedavno bile nesigurne, bilježe višestruko dvoznamenkaste postotne iznose povećanja broja turista. A vi pripremate ovakva drastična povećanja?!? Do čega će to dovesti? Nažalost, zna se. Dio iznajmljivača će odjaviti svoje smještajne jedinice, a legalisti će plaćati za njih, a učinak vaših mjera bit će neznatan. Naravno, tada će vaše inspekcije obilazit će legalne iznajmljivače češće, jer ilegalnim iznajmljivačima ne možete prismrditi, jer to nije vaš teren, nego teren Carine. Nadalje, Iako nije teme ovog e-savjetovanja, reda treba uvesti i u pogledu plaćanja PDV-a na INO usluge. Koliko god on bio opravdan ili ne. Činjenično stanje da ga ja plaćam od prvog dana, a nažalost ima iznajmljivača koji se otvore hvale da ga neće plaćati dok ih ne stisnete. I onda će platiti neku sitnu kaznu, i eventualno porez za godinu, dvije retroaktivno. Jesam li ja budala što ga plaćam od prvog dana? Finalno, znamo da ćete povećati gornju granicu paušala, ali budite umjereni. Neću navoditi maksimalni iznos kojeg jedinica lokalne samouprave može odrediti. Pri definiranju tarifa, osim činjenice da se faktor određuje teritorijalno, zaboravili ste i na jednu bitnu stavku koja treba biti uključena u formulu, sa svojim faktorom ili faktorima. Kategorizaciju i broj zvjezdica. Vjerujte, nije svejedno je li se krevet nalazi u sobi, studio apartmanu, ili apartmanu. Nije pravedno da jednako vrijedi krevet u sobi ** i u apartmanu ****. Naravno, ne treba puno veću cijenu staviti za potonju opciju, ali je činjenica da potonja opcija može ostvariti bolje cijene na tržištu, pa će i manje osjetiti trošak paušala. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
6 Saša Debeljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK - U čl. 3 ovog prijedloga zakona povećava se porezna osnovica oporeziva stopom 24%. S obzirom da je g. Marić prilikom iznošenja reformi rekao da će svi biti zadovoljni ne razumimjem kako će biti zadovoljni oni sa primanjima manjim od 210.000,00 kn godišnje s obzirom da im ni izmjene zakona o doprinosima s aspekta ugovorene bruto I plaće neće donijeti povećanje dohotka. Bolje bi bilo da se smanjila stopa sa 24% na 20% a da je porezna osnovica ostala 210.000,00 kn. Na takav način bi predložena porezna reforma imala učinak i na radnike s visokim mjesečnim primanjima, ali bi doticala i radnike sa "srednjom" visinom primanja. - Ujedno predlažem da se sagleda mogućnost izmjene pravilnika o porezu na dohodak - čl. 79 ( vezano uz čl. 27 Zakona - evidencije i izvješća ) te da se produži rok dostave JOPPD obrasca barem na 7 dana od dana isplate oporezivog primitka, jer je rok od 1 radnog dana prekratak što predstavlja popriličan pritisak te nije dana mogućnost kvara uređaja ili internet veze. Ono što pozdravljam je mogućnost slanja JOPPD obrasca unaprijed, međutim takva mogućnost ne postoji kad ne znate dan u budućnosti kad ćete naplatiti svoja potraživanja. Primljeno na znanje Odredbama Zakona o porezu na dohodak ne propisuje se visina pojedinih primitaka ili plaća već se određuje visina porezne obveze. Stoga promjenama poreznog zakonodavstva nije moguće utjecati na visinu ugovorene plaće već se promjenom poreznog zakonodavstva određuje koliko će se porezom opteretiti određeni primici.
7 PricewaterhouseCoopers d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK DODJELA ILI OPCIJSKA KUPNJA VLASTITIH DIONICA Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak mijenja način oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica društva pa se taj primitak više ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada, nego dohotkom od kapitala. Iako bi ova izmjena trebala dovesti do povoljnijeg poreznog tretmana, to je upitno. Naime, predlaže se primjena stope poreza od 36%, čime se zapravo destimulira takav način nagrađivanja zaposlenika. Također, nije jasno definirano da se primitak u svrhu oporezivanja ne može smatrati neto primitkom (tj. da ga se ne treba uvećavati za poreze i doprinose). Zbog toga je i dalje moguće da ako trošak poreza i doprinosa snosi sam porezni obveznik (ako je primitak ostvaren izravno iz inozemstva), on može po osnovi tog primitka imati obvezu poreza i doprinosa u iznosu koji premašuje vrijednost primitka. To može biti slučaj kod bilo kakvih primitaka u naravi pa predlažemo sljedeću izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak. Postojeći članak 22. Pravilnika o porezu na dohodak (stavak 4) predlažemo dopuniti tekstom VELIKOG FONTA: „Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, OSIM U SLUČAJU KADA TERET TIH DAVANJA SNOSI SAM POREZNI OBVEZNIK.” Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog u dijelu koji je vezan za izmjenu i dopunu članka 68. na način da se dodjela i opcijska kupnja dionica smatra dohotkom od kapitala i u slučaju kada iste daju poslodavci radnicima i/ili isplatitelji fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka dok će se drugi dio prijedloga dodatno razmotriti.
8 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka izmjene i dopune čl.17.st.1. mijenja se i glasi: Članak 17. "​(1) U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 25.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao deseterostruki iznos osnovice osobnog odbitka." Obrazloženje: -u slučaju izmjene/povećanja osnovice prilagoditi umnožak (u okvirima 24.000-30.000) -povećana satnica studentskog rada -korisnicima stipendije, vrijednim učenicima i studentima , odnosno njihovim roditeljima mora biti omogućeno ostvarivanje rada putem učeničkih i studenskih servisa što je posebno značajno za one slabijeg imovinskog prosjeka po članu obitelji i posebno ako su dva ili više djeteta, -nažalost, navedeno i nema značajnijeg utjecaja za roditelje ili skrbnike koji iskazuju niže bruto prihode od nesamostalnog rada, ali u slučaju stvarnog rasterećenja neto plaća zapslenika imati će pozitivan učinak Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
9 sonia pijaca NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK nikako se ne slažem. To je apsurd. To je masovno vraćanje rada na crno. U ovoj zemlji se najmanje isplati biti pošteni legalista. Većina iznajmljivača kao ja,prisiljena je iznajmljivati da bi mogli normalno živjeti. bolje da smanjite pdv jer pdv-a je važan poticaj za turizam....sniženje poreza omogućuje ulaganje !!! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
10 Branimir Šopar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, član sam uprave trgovačkog društva metaloprerađivačke djelatnosti koje je locirano u Međimurskoj županiji i trenutno zapošljava ~270 radnika. Situacija u Međimurskoj županiji a sigurno i ostalim županijama sjeverozapadne hrvatske je takva da u posljednjih godinu do dvije odljev radnika u inozemstvo se intenzivirao, a tijekom 2018. godine poprimio je dimenzije katastrofe. Svi radnici koji napuštaju trgovačko društvo kao razlog navode viši nivo NETO plaće koji im se nudi u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji. Radnici iz Međimurske županije mogu dnevno putovati do svojih radnih mjesta u Prekmurju ili Štajerskoj (Slovenija) ili Austrijskoj pokrajini Štajerska i time uz relativno manju promjenu životnih prilika od preseljenja ostvariti bolja primanja od onih koje im možemo mi pružiti. Napuštaju nas najbolji radnici sa najboljim vještinama, a zamjenjuju ih manje vješti i sposobni radnici. Ovakva situacija dovodi do realne stagnacije gospodarske aktivnosti koja bi ubrzo mogla preokrenuti se u pad gospodarske aktivnosti. Zbog navedenih razloga predlažem da se Izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak predvide mjere kojima bi se omogućila viša primanja zaposlenih u RH i to: Omogućiti poslodavcu isplatu neoporezive naknade za topli obrok u mjesečnom iznosu do 750,00 kn (alternativno primitak u naravi do vrijednosti od 750,00kn na ime toplog obroka) Značajno podići iznos maksimalno dozvoljenih neoporezivih naknada koje poslodavac može isplatiti radniku tijekom godine na 10.000,00kn. Ovom mjerom bi djelomično ogovorili na mogućnosti koje imaju poslodavci u Austriji da isplate radniku 13. i 14. plaću kroz godinu uz relativno nisko porezno opterećenje tih isplata radniku. Nužne su hitne i radikalne mjere kojima bi se umanjio odljev radno aktivnog stanovništva u inozemstvo . Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
11 Ljiljana Horvatek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ako želite uništiti male iznamljivače koji svoje apartmane nude turistima,onda samo naprijed!Mi koji ulažemo u svoje objekte ,svake godine jer nemamo novca da to radimo iz svojih malih plaća i bijednih mirovina koje nam je ova država srezala,da jedva preživljavamo,ulažemo da nam naša očevina ne propadne i da nam stranci ne kupe.Plaćam 3 poreza,pa sada nije ni to dosta nego želite nas koji smo legalni iznamljivači kazniti tako da nećemo moći plaćati dalje povećanje ,jer toliko ne uprihodimo.Ja imam 2 apartmana,kad sve poplatim ostane mi samo novac za obnovu kuće.Sada npr. moram platiti promjenu krovišta,a to je 50 000kuna.Iduće godine sanacija terasa itd.Ja sam umirovljenica sa malom mirovinom . .Pa zar mislite da bi se ovime bavila da imam pristojnu mirovinu?!Kuću koju imam je moj otac podigao bez kredita ,gradeći ju desetljećima,odricali smo se svega,nismo putovali,vozim auto preko 10g star,itd.Sramota me pred strancima koji ne vjeruju šta se to kod nas zbiva.Vi nas naprosto gurate u ilegalu,umjesto da nas zaštitite koji uredno sve plaćamo!!!Pa dokle tako?!Najprije provjerite one koji nisu prijavljeni u e-vizitoru,pa ćete imati dosta novca,a ne da nas legalne iznamljivače maltretirate i uništavate!!! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
12 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kao visokoobrazovna institucija koja snažno podupire mobilnost studenata, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kao veliku prepreku mobilnosti vidi trenutnu odredbu Zakona o porezu na dohodak prema kojoj roditelj za dijete-studenta, koji ostvari primitak veći od propisanog iznosa od 15.000,00 kuna godišnje (članak 17. stavak 1.) više ne može koristiti uvećani osobni odbitak. Taj iznos se vrlo brzo dosegne financijskim potporama/stipendijama koje se studentima isplaćuju kao potpora mobilnosti u pravilu za pokrivanje troškova života na dolaznoj ustanovi, najčešće od strane Sveučilišta, ali i nekih drugih izvora (npr. Agencija za mobilnost i programe EU). Pored toga, studenti koji realiziraju mobilnost su u neravnopravnom položaju u odnosu na druge studente jer ih financijska potpora za mobilnost onemogućava u korištenju drugih izvora prihoda ako ne žele prijeći navedeni prag (primjerice, rad preko studentskog servisa). Iz svega gore navedenoga proizlazi da sredstva kojima se student regresira za troškove boravka na studiju izvan matičnoga sveučilišta ne mogu smatrati prihodom u smislu ovoga zakona. Zbog svega navedenog predlažemo sljedeće promjene u članku 17.: - stavak 1. propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete postaviti na barem 30.000,00 kn. - stavak 2. financijske potpore za mobilnost studenata uvrstiti u kategoriju primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (kao što su npr. doplatak za djecu ili obiteljska mirovina djeteta nakon smrti roditelja) Prihvaćen Prema prihvaćenom prijedlogu, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije se više neće uzimati u obzir. Budući je postignut cilj, nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata i njihovih uzdržavatelja, nije potrebno povećavati iznos primitaka koji uzdržavani član može ostvariti u godini da bi ga se koristilo za uvećanje osobnog odbitka s 15.00,00 kn na 30.000,00 kn.
13 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK PRIJEDLOG IZMJENA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Od svibnja 1998. godine neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja u zemlji nije se mijenjao. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 67/98) propisan je neoporezivi iznos dnevnice od 170,00 kuna, dok je ranije iznosio 130,00 kuna. Novi Pravilnik o porezu na dohodak donesen je 28.7.2005. godine i njime se, kao i narednim izmjenama i dopunama Pravilnika, nije promijenio dotadašnji iznos neoporezive dnevnice od 170,00 kuna. Za razdoblje od 1998. do 2004. godine kumulativna stopa opće inflacije iznosila je 19,4% što bi realno značilo da je neoporezivi iznos dnevnice trebao rasti barem za 32,98 kuna, kako bi pratio rast troškova života, a što su Nezavisni hrvatski sindikati u 2005. godini i predlagali. Kako prijedlog nije prihvaćen, naš se sadašnji prijedlog temelji i na podatcima za razdoblje od 2003. godine zato što je DZS u 2004. godini mijenjao metodologiju kao i kategorizaciju indeksa potrošačkih cijena. Naglašavamo kako bi realno bilo najprije povećati iznos neoporezivog dijela dnevnice najmanje za kumulativnu opću stopu inflacije za razdoblje od zadnje izmjene iznosa tj. od 1998. godine do 2003. godine, koja iznosi 16,90% te bi tada neoporezivi iznos dnevnice iznosio 198,73kn. Dnevnica za službena putovanja u zemlji kao i u inozemstvu podrazumijeva pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje tako da kumulativna stopa inflacije za navedene kategorije može poslužiti kao objektivan korektiv neoporezivog iznosa dnevnice kao i terenskog dodatka. Uobičajeno je iznose korigirati pomoću opće stope inflacije, ali kako je dnevnica predviđena za točno određene troškove, treba razmotriti korekciju iznosa dnevnice pomoću stopa inflacije/deflacije ponajprije ugostiteljskih usluga hrane i pića, jer je dnevnica u najvećoj mjeri predviđena za troškove hrane i pića za koje se pretpostavlja da će ih radnici koji su upućeni na službeni put u najvećoj mjeri konzumirati u ugostiteljskim objektima. Kretanje troškova prijevoza nije zanemarivo, ali kako se dnevnica u najvećem dijelu potroši na hranu i piće te u značajno manjem dijelu na troškove prijevoza, mišljenja smo kako kretanje tih troškova treba uzeti u obzir, ali glavni korektiv trebale bi biti cijene ugostiteljskih usluga hrane i pića. Nije isključeno niti da veliki broj radnika na službenom putu kupuje hranu i bezalkoholna pića u trgovinama, ali kako ta stopa inflacije podrazumijeva čitav niz prehrambenih proizvoda od kojih se većina uobičajeno neće konzumirati na službenom putu, a nije niti primjereno očekivati da radnik upućen na službeni put kupuje hranu po trgovinama, za što uz ostalo, zbog zgusnutog rasporeda, nema niti vremena, najobjektivniji je korektiv ipak inflacija ugostiteljskih usluga hrane i pića. Bez obzira na prethodno razmatranje koji je indikator najrealniji, brojke upućuju na kumulativne stope inflacije veće od 30% što dodatno argumentira zahtjev za povećanjem neoporezive dnevnice. Iz tablice s kumulativima vidljivo je kako za razdoblje od 2003. do 2017. godine kumulativna stopa opće inflacije iznosi 32,0%, inflacije prehrane i bezalkoholnih pića 38,3%, inflacije usluga prijevoza 33,5% i ugostiteljskih usluga hrane i pića 44% koje u cijelom razdoblju promatranja bilježe rast za razliku od ostalih kategorija koje su u od 2014. do 2016. godine bilježile pad. Iznos neoporezive dnevnice od 170,00 kuna trebalo bi ponajprije povećati za opću stopu inflacije za razdoblje od 1998. do 2003. godine tj. na 198,73 kn pa zatim povećati za najmanje 32% tj. na 262,32, kuna, a realno bi trebalo povećati za 44% tj. na 286,17 kn. Ne treba zanemariti ni činjenicu kako je 2005. godine iznos dnevnice već trebao biti povećan za 19,4%, ako se korigira standardno tj. općom stopom inflacije. Od zadnje izmjene neoporezivog iznosa dnevnice tj. od 1998. godine do danas, samo korigiranjem općom stopom inflacije, dnevnica se trebala povećati za 54,31% točnije za 92,32 kn, odnosno na 262,32 kn. Također, ne treba zanemariti niti činjenicu kako bi i za ostale naknade, potpore, nagrade i ostale primitke radnika, kao što su potpore zbog invalidnosti radnika, potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti članova uže obitelji, dar djetetu do 15 godina starosti, prigodne nagrade, naknade za odvojeni život od obitelji, dar u naravi i dr., bilo realno neoporezive iznose određivati tj. usklađivati najmanje s kretanjem opće stope inflacije. Terenski dodatak, isto kao i dnevnice, budući se odnosi na iste troškove, realno bi bilo usklađivati pomoću kumulativne stope inflacije ugostiteljskih usluga hrane i pića, a naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe pomoću kumulativne stope inflacije troškova održavanja osobnih prijevoznih sredstava. Nadalje, predlažemo da se obitelj preminulog člana sindikata oslobodi obveze plaćanja poreza, doprinosa i prireza na pomoć koju im zbog smrti svog člana isplati sindikat. Prijedlog mjera u slučaju kada bi se usklađivanje vršilo prema kretanju opće stope inflacije: 1. povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s 2.500,00 kn na 2.947,50 kn, odnosno 2.950,00 kn (zadnji put se neoporezivi iznos povećao se s 2.000,00 kn na 2.500,00 kn u 2007. godini, a kako kumulativna stopa opće inflacije za razdoblje od 2007. do 2017. godine iznosi 17,90% neoporezivi iznos prigodne nagrade treba korigirati za navedeni postotak) 2. povećanje iznosa za dar djetetu do 15 godina starosti sa 600,00 kn na 707,40 kn, odnosno 700,00 kn (zadnji put neoporezivi iznos povećao se s 400,00 kn na 600,00 kn također u 2007. godini pa je neoporezivi iznos također potrebno povećati za 17,90%) Prijedlog ostalih mjera: 1. dopunsko zdravstveno osiguranje, ako ga svim radnicima plaća poslodavac, treba biti neoporezivo za sve radnike do 1.200,00 kn na godišnjoj razini 2. dodatno zdravstveno osiguranje, ako ga svim radnicima plaća poslodavac, a odnosi se na plaćanje police za dodatno zdravstveno osiguranje i specijalističke preglede treba biti neoporezivo do 1.800,00 kn na godišnjoj razini 3. neoporezivo plaćanje toplog obroka radnicima do 35,00 kn po svakom danu koji radnik provede na radu 4. neoporezivo sufinanciranje prehrane za radnike od strane poslodavca odnosno omogućavanje prehrane po cijenama nižim od tržišne 5. neoporezivi popusti poslodavaca za vlastite robe i usluge koje daju svojim radnicima-razlike između tržišne/redovne cijene i umanjene cijene 6. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac neoporezivo uplaćuje u korist radnika povećati sa 500,00 kn na 600,00 kn Također je potrebno razmotriti uvođenje instituta palete neoporezivih pogodnosti koje poslodavac nudi svojim radnicima ili članovima njihovih obitelji do određenog ukupnog iznosa, a iz koje radnici mogu sami izabrati koje će pogodnost koristiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Prijedlozi nisu predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnose na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka razmotrit će se ovi prijedlozi.
14 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Porezna reforma vodi se u tri faze, ove su izmjene druga faza, a ne znamo što možemo očekivati u 3. fazi. S obzirom na ranije izmjene i izmjene predložene u ovoj drugoj fazi, mišljenja smo kako se sustav oporezivanja dohotka ne pojednostavljuje već dodatno numerički remeti. Ako je već cilj cjelokupna porezna reforma, cijeli se sustav oporezivanja dohotka trebao osmisliti ispočetka, a ne svakih par mjeseci mijenjati iznos osobnog odbitka i pomicati granice razreda oporezivanja. Dosadašnjim se izmjenama smanjila progresivnost sustava oporezivanja dohotka i povećala nemogućnost korištenja poreznih olakšica na ime uzdržavanih članova, što sindikati ne mogu podržati. U prilog navedenom ide činjenica kako porezni obveznik s prosječnom bruto plaćom ne može iskoristi poreznu olakšicu za dvoje djece jer mu plaća nije dovoljno velika, a tako će i ostati s obzirom na predloženo. Ako se rade izmjene nije dovoljno mijenjati osnovicu za određivanje osobnog odbitka, makar to bilo vezanje za iznos minimalne plaće, bez usklađivanja postojećih koeficijenata. Svako dijete i svaki uzdržavani član obitelji jednako vrijede, tako da se te olakšice trebaju izdvojiti iz sustava oporezivanja dohotka i uvrstiti u neki drugi sustav, ali svakako s fiksnim iznosima. Zajedno sa spomenutim izdvajanjem trebalo bi provesti i osjetnije povećanje iznosa osobnog odbitka, što bi se tada povoljno odrazilo na veći dio plaća, a to povećanje tada ne bi utjecalo na smanjenje mogućnosti korištenja olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji. Ovako se daljnjim izmjenama, kao i u ovoj drugoj fazi, samo povećava korist na ime uzdržavanih članova kod visokih primanja, a već se zadnjim izmjenama smanjila mogućnost korištenja istih kod nižih primanja. U ovoj drugoj fazi ne mijenja se iznos osobnog odbitka pa se time ne smanjuje mogućnost korištenja olakšica na ime uzdržavanih članova, a kako se pomiče granica razreda za oporezivanje drugom stopom, osim osjetnih razlika za bruto plaće trostruko veće i više od prosječne, osjetno se povećavaju neto primanja samaca s takvim primanjima, a s povećanjem iznosa bruto plaće raste i korist na ime uzdržavanih članova. Ciljana skupina, barem prema službenim podatcima DZS-a, dosadašnje izmjene u prosjeku nije značajno osjetila, osim visokog menadžmenta koji se u obrazloženjima ne spominje. Lijepo zvuči kako se dosadašnjim izmjenama povećao broj onih koji ne plaćaju porez na dohodak, ali činjenica je kako su se niska primanja oporezivala s malim iznosima tako da to oslobođenje i nisu baš osjetili, a smanjila im se mogućnost korištenja olakšica. Osim toga, razlog da veliki dio primanja ne ulazi u sustav oporezivanja leži u činjenici da su primanja u Hrvatskoj premala. Vjerujemo kako bi oni koje „ porezne škare“ ne zahvaćaju rado postali obveznici plaćanja poreza na dohodak na način da im plaće porastu pa uđu u sustav oporezivanja. Nije bit da se ne plaća porez na dohodak, već da se taj porez ravnomjerno i pravedno rasporedi, a to svakako nije smanjivanje progresivnosti sustava, bilo smanjivanjem 2. stope, ukidanjem treće kao s prethodnim izmjenama ili pomicanjem granice razreda oporezivanja 2. stopom što je i ranije bio slučaj kao i sada. U nacrtu prijedloga zakona, točnije u poglavlju „ Ocjena stanja i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom te posljedice njegovog donošenja“, pod točkom b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom stoji rečenica “Navedenom mjerom odnosno širenjem poreznog razreda otvorio bi se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i pozitivno utjecalo na konkurentnost visokoobrazovanih radnika u odnosu na zemlje u okruženju“, što ne stoji. Širenje poreznog razreda nema veze s troškovima poslodavca, tako da ta mjera sigurno ne otvara prostor poduzetnicima za povećanje plaće (tu radniku raste neto plaća, ne zbog toga što mu plaću povećava poslodavac, nego jer se država odriče dijela poreznog prihoda) pa kao takva ne može niti stajati u obrazloženju. Ukidanje dva doprinosa otvara mogućnost povećanja plaća od strane poduzetnika, ali i pod pretpostavkom zadržavanja istog ukupnog troška rada i širenja poreznog razreda radi se o beznačajnim povećanjima u neto plaći za većinu primanja. Primjerice za samca s prirezom od 12% bruto minimalna plaća u neto iznosu će porasti za 15,53kn, prosječna bruto plaća za 29,90kn, bruto plaća od 25.000,00 kn za 87,87kn, bruto plaća od 30.000,00kn za 468,32kn i bruto plaća od 50.000,00 kn za 1.859,29kn. Učinak na neto plaće izmjenom granice razreda za primjenu 2. porezne stope pod pretpostavkom da poslodavac ne prebaci uštedu nastalu ukidanjem i promjenama sustava doprinosa na plaću radnika Plaće do bruto iznosa od 4.750,00 kn, ako se radi o samcu, ne oporezuju se, dok je taj iznos veći, ako se radi o obvezniku s uzdržavanim članovima. Prva porezna stopa primjenjuje se do bruto iznosa od 26.625,00 kn (neto 16.596,00 kn za samca s prirezom od 12%) što znači da se plaće do tog iznosa u neto iznosu ovim prijedlogom neće mijenjati, ako se radi o samcu, dok je taj iznos veći, ako se radi o osiguraniku s uzdržavanim članovima. Prijedlogom izmjena 2. stopa će se primjenjivati na bruto iznose veće od 42.250,00 kn, što je trenutno u neto iznosu 24.056,00 kn, (a novi neto će iznositi 25.736,00 kn, odnosno razlika će iznositi 1.680,00 kn) ako se radi o samcu s prirezom od 12% (tada je porezna osnovica točno 30.000,00 kn), dok će za osiguranike s uzdržavanim članovima ta granica biti postavljena na nešto višoj razini primanja. Izmjena granice razreda za oporezivanje 2. stopom neće utjecati na iznos neto plaće za bruto plaće do 26.625,00 kn, ako se radi o samcu, a utjecat će na: 1. progresivan rast plaća u neto iznosu za bruto plaće veće od 26.625,00 i manje od 42.250,00 kn (neto veće od 16.596,900 kn i manje od 24.056,00 kn s prirezom od 12%), ako se radi o samcu 2. jednakim rastom plaća u neto iznosu od 1.680,00 kn za bruto plaće od 42.250,00 kn i veće (neto 24.056,00 kn), ako se radi o samcu Kako se u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak navode razlozi povećanja porezne osnovice za primjenu 2. porezne stope kao što je sprječavanje odljeva visokokvalificiranih radnika iz zemlje i kako će ovom mjerom značajnije rasti plaće hrvatskih radnika, a osobito radnika u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranih radnika poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta, osvrnut ćemo se na zadnje dostupne podatke DZS-a o prosječnim mjesečnim bruto plaćama prema stupnju stručne spreme i po djelatnostima. Naime, prosječna bruto plaća za visoku stručnu spremu iznosi 12.629,00 kn, što je više nego dvostruko manje od bruto iznosa koji će u neto iznosu rasti predloženom izmjenom. Najveću prosječnu bruto plaću ima sektor proizvodnje računala te elektroničnih i optičkih proizvoda, koja iznosi 23.379,00 kn, znači manje od granice bruto plaća koje će osjetiti promjene u neto iznosu. U tablici iz privitka navedene su prosječne bruto plaće „ciljanih skupina“ kao i još nekih drugih djelatnosti s višim prosječnim bruto plaćama visoke stručne spreme, čija je prosječna bruto plaća još manja u odnosu na ranije spomenutu granicu. Učinak na neto plaće promjena sustava doprinosa i podizanja granice za primjenu 2. porezne stope, pod pretpostavkom da poslodavac zadrži isti ukupni trošak rada (kao kod dosadašnjeg obračuna doprinosa - odnosno da iznos tako ostvarene uštede u odgovarajućem iznosu prebaci na bruto 1.) Pod pretpostavkom da poslodavac cijelu uštedu zbog ukidanja doprinosa prebaci na povećanja plaća, odnosno povećanje bruto 1 kod većine neće doći do značajnijeg rasta plaća. Plaće do bruto iznosa od 4.750,00 nisu se ni oporezivale, ako se radi o samcu, dok je taj iznos veći ako se radi o obvezniku s uzdržavanim članovima. Ako bi poslodavac cijelu uštedu prebacio na povećanje plaća, tada bi se taj iznos povećao na 4.778,54 kuna i time postao oporeziv, što bi u neto iznosilo 3.822,83 kn, odnosno povećanje za 16,70 kn. Na bruto plaću od 26.625,00 kn primjenjuje se samo prva porezna stopa. Ako poslodavac cijelu uštedu ostvarenu promjenama u sustavu doprinosa na bruto II prebaci na povećanje bruto I plaće, ona će iznositi 26.784,98 kn (16.689,58 kn neto) te će se ta neto plaća samcu povećati za 127,98 kn. Na bruto plaću od 42.250,00 kn primjenjuje se i 2. porezna stopa. Ako poslodavac cijelu uštedu ostvarenu promjenama u sustavu doprinosa na bruto II prebaci na povećanje bruto I plaće, ona će iznositi 42.503,86 kn (25.857,20 kn neto) te će se ta neto plaća samcu povećati za 1.801,20 kn. Opet „ciljanim skupinama“, kao i kod kalkulacije samo s povećanjem granice razreda porezne osnovice prema kojoj im plaća u neto iznosu neće rasti niti lipu, niti pod pretpostavkom prebacivanja cijele uštede na povećanje plaća neće doći do značajnijeg rasta plaća u neto iznosu. Primjerice bruto plaća od 25.000 kn rasti će u neto iznosu za 87,87 kn, a ranije smo naveli podatak kako najveća prosječna bruto plaća za visoku stručnu spremu iznosi 23.379,00 kn. S obzirom da kod ispodprosječnih, prosječnih i u velikoj mjeri iznadprosječnih plaća neće doći do značajnijeg porasta u neto iznosu, mišljenja smo kako poslodavac neće imati motiva prebaciti uštedu na plaću radnika, jer s ovakvim iznosima radnik sigurno neće biti zadovoljan tj. motiviran za ostanak pa će poslodavac imati veću motivaciju za uštedu, makar malu. Iz svega navedenog razvidno je da većina radnika neće imati „koristi“ od ove porezne reforme. Predlažemo da se u Zakonu u porezu na dohodak izmijeni ili dopuni stavak 1. članka 9. na način da se u primitke na koje se ne plaća porez, osim naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, uvrste i ostale naknade štete s osnova rada koje isplaćuje poslodavac radniku na temelju pravomoćne presude ili nagodbe. Primljeno na znanje Porezna reforma započeta je 2016 godine s jasnim ciljevima: porezno rasterećenje, stvaranje održivog i jednostavnijeg poreznog sustava, jednostavnija porezna administracija i veća pravna sigurnost za sve porezne obveznike. Prema prijedlogu izmjena Zakona predloženih u 3. krugu porezne reforme s primjenom od 1.siječnja 2019. ukupno porezno rasterećenje iznosi 2,7 mlrd kn. Ako se 3. krugu porezne reforme dodaju već postojeći učinci prva dva kruga porezne reforme ukupno porezno rasterećenje iznosi 6.3 mlrd kn. Dani prijedlozi ne mogu se uklopiti u postavljene ciljeve porezne reforme. Napominjemo da je prihvaćen prijedlog da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti.
15 Tina Lukčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Potaknuti problematikom vezanom uz gubitak porezne olakšice roditelja za uzdržavane članove obitelji koji odlaze na mobilnost u okviru Erasmus+ programa, a koji su financirani od strane Europske unije, ovim putem Sveučilište Sjever iskazuje potporu svim institucijama u nastojanjima za izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak (čl.17 st. 1. i 2.; NN br. 115/16). Jedan od najvećih programa Europske unije je upravo Erasmus+ program koji djeluje u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, a omogućuje provođenja dijela studija i/ili stručne prakse u inozemstvu. Program potiče povećanje broja mobilnosti u vidu ostvarivanja suradnje između visokoškolskih ustanova, te posljedične internacionalizacije visokog obrazovanja. Prosječni se iznos financijske potpore za sudjelovanje studenta u programu od ove Natječajne godine povećao na 400,00 EUR, 450,00 EUR ili 500,00 EUR mjesečno, a sve kako bi se studentima omogućilo da pokriju većinu (75%) svojih troškova tijekom mobilnosti. Unatoč povećanju financijske potpore, studenti su obeshrabreni za sudjelovanje u programu zbog Pravilnika o porezu na dohodak kojeg je potrebno što žurnije korgirati i na taj način omogućiti povećanje studentskih mobilnosti koji kroz program usvajaju znanja i vještine u međunarodnom kontekstu, te samim time postaju konkurentniji na tržištu rada. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
16 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Rektorat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (kao i ostala visoka učilišta koja sudjeluju u provedbi individualnih mobilnosti studenata u okviru Erasmus+ programa) suočava se s problemom poreznog tretmana Erasmus+ financijskih potpora te ovom prilikom ukazuje na potrebu izmjene i dopune čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16). Nastavno na prijašnje inicijative koje je potaknula Nacionalna Agencija za mobilnost i programe EU za rješavanja problema gubitka prava na poreznu olakšicu za roditelje ili skrbnike studenata koji odlaze na Erasmus+ razmjenu na inozemne institucije, ovim komentarom Sveučilište u Osijeku želi upozoriti nadležne institucije, posebno Ministarstvo financija R Hrvatske, na postojanje problema koji nastaje kada student odlazi na studentsku razmjenu u inozemstvo i ostvari pravo na Erasmus+ financijsku potporu, čime roditelji nisu u mogućnosti koristiti uvećani osobni odbitak u slučaju kad student ostvari primitak veći od propisanog iznosa od 15.000,00 kuna tijekom jedne godine. Ova situacija predstavlja značajnu prepreku u organizaciji studentskih razmjena u okviru Erasmus+ programa. Na Sveučilištu u Osijeku je u protekle dvije akademske godine evidentirano odustajanje studenata od realizacije Erasmus+ mobilnosti u iznosu od 30%-40% (ovisno o pojedinom provedenom natječaju). Većina odustanaka od realizacije programa razmjene u inozemstvu dogodi se zbog financijskih problema studenata i članova njihovih obitelji, što se izravno odnosi i na činjenicu da roditelji ili skrbnici studenata gube pravo na korištenje porezne olakšice za uzdržavanog člana ukoliko uzdržavani član ostvari prihod veći od 15.000,00 kuna u jednoj kalendarskoj godini. Iznosi Erasmus+ financijskih potpora koje studenti prime za realizaciju mobilnosti u inozemstvu su uglavnom veći od navedenog limita od 15.000,00 kuna, no realno su nedovoljni za pokrivanje osnovnih životnih troškova studenata tijekom studijskog boravka ili studentske prakse u većini zemalja Europske unije. Roditelji ili skrbnici moraju studente dodatno financirati tijekom njihovog boravka u inozemstvu, a činjenica da istovremeno gube poreznu olakšicu za dijete ili uzdržavanog člana za cijelu kalendarsku godinu značajno otežava financijsku konstrukciju Erasmus+ razmjene za studente. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smatra da je ovaj problem velika prepreka i ograničavajući faktor u postizanju sveučilišnog cilja internacionalizacije i u namjeri kontinuiranog povećanja studentskih mobilnosti u programu Erasmus+. Stoga upućujemo zamolbu nadležnim tijelima da razmotre mogućnosti izmjene zakonskih propisa i pravilnika o porezu na dohodak u smislu izuzimanja primitaka (prihoda), tj. financijskih potpora koje studenti koriste za financiranje programa razmjene u inozemstvu u okviru Erasmus+ programa od dostizanja navedenog limita za gubitak porezne olakšice njihovih roditelja / skrbnika. Predlažemo da se Erasmus+ financijske potpore isplaćene studentima ne tretiraju kao osobni prihod, tj. da se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak i da se izuzmu iz limita za korištenje porezne olakšice za njihove roditelje ili skrbnike. Predložena izmjena i dopuna čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16) u gore navedenom smislu značajno bi doprinijela poticanju internacionalizacije Sveučilišta u Osijeku i ostalih hrvatskih visokoškolskih ustanova. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
17 Lezbijska grupa Kontra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Predlažemo da ove izmjene i dopune uključe također usklađivanje Zakona o porezu na dohodak sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu dokidanja diskriminacije osoba koje žive u istospolnim i osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Za takvo usklađivanje potrebno je uvesti dopune u čl. 14. st. 6. Zakona o porezu na dohodak koji vezano za utvrđivanje osobnog odbitka definira pojam uzdržavanog člana uže obitelji, a na koji se referira i čl. 58. st 2. koji propisuje: „Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.“, te čl. 58. st. 4.: „Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.“, te čl. 67. st. 8. koji propisuje: „Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.“ Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Neformalno životno partnerstvo (čl. 3.) je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Obiteljski zakon (u čl . 11.) navodi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka. Opći porezni zakon u (čl.15.) propisuje: 1.) Odredbe poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. 2.) Postojanje statusa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.“ Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne i izvanbračne partnere. Primljeno na znanje Kako se i navodi u prijedlogu Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
18 Marina Obradović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Povećanjem paušalnog poreza po krevetu za pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu na min 150,00 do max 1.500,00 kn po jedinici će zasigurno dovesti do: 1) povećanja udjela ilegalnih iznajmljivača 2) odjavljivanjem apartmana i potpunim prestankom bavljenja ovom djelatnošću ili čak i prodajom nekretnina te odlaskom iz RH (mnogima je ovo jedini prihod!) Potrebno je detaljno razraditi troškove/prihode/konačnu dobit za sve lokacije i sve tipove objekata kako bi dobili točne informacije jer informacije na temelju kojih je rađen ovaj priejdlog su potpuno netočne! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
19 Maja Kolega NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sveučilište u Zadru ovim putem izražava podršku svim relevantnim institucijama i pojedincima koji smatraju da su izmjene i dopune čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16) neophodne, a u vezi situacije u kojoj roditelji nisu u mogućnosti koristiti uvećani osobni odbitak u slučaju kad student ostvari primitak veći od propisanog iznosa od 15.000,00 kuna tijekom jedne godine. Budući da se na ovaj način doslovno onemogućava studentima slabijeg imovinskog stanja prijava na natječaj i boravak u inozemstvu, a što je u suprotnosti s odredbama programa Erasmus+, i Sveučilište u Zadru bilježi smanjen interes studenata za boravak u inozemstvu u okviru programa Erasmus+. O ovom pitanju smo raspravljali i s agencijom nadležnom za provođenje Erasmus+ programa u Hrvatskoj (Agencija za mobilnost i programe EU), kao i s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i to prilikom svakog našeg redovitog susreta, jer se situacija s brojem zainteresiranih studenata rapidno smanjuje, a broj studenata koji odustaju od mobilnosti se povećeva. Tako dolazimo do situacije u kojoj ima dovoljno sredstava na raspolaganju, ali mi kao korisnici nismo u mogućnosti polučiti adekvatne rezultate, uza sav rad i trud, volju i entuzijazam koji ulažemo u provođenje mobilnosti studenata, koju smatramo izuzetno važnom za naše studente. U srpnju 2017. Sveučilište u Zadru je bilo jedna od institucija koje su uputile i službeni dopis podržavajući Agenciju za mobilnost i programe EU, koja je i tada tražila izmjene navedenih odredbi. Dakle, radi se o problemu koji je uočen prije nekoliko godina te se nadamo da je ovo prilika da se učini pomak u smjeru koji bi bio pozitivan za sve, a naročito za krajnje korisnike ovih sredstava, a to su naši studenti. Budući da iznosi koji se dodjeljuju studentima u sklopu programa mobilnosti Erasmus+ nisu stipendije već se radi o financijskoj potpori za pokrivanje stvarnih troškova studenata tijekom perioda mobilnosti u inozemstvu, odnosno izvan njihovog mjesta prebivališta, predlažemo izmjenu Zakona o porezu na dohodak u smislu da se u članku 17. st. 2. Erasmus+ potpore izjednače s primitcima koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak. Sveučilište u Zadru Ured za međunarodnu suradnju Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
20 Marta Stupin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ovakvi prijedlog zakona o povećanju paušala za privatne iznajmljivače je najpogubniji za male sredine i male otoke na kojima sezona ionako traje prekratko. Ako imaju sreće dva mjeseca, ali realno od 15. srpnja do 15. kolovoza. Na jednom Prviću gdje još nije riješeno pitanje kanalizacije i boljeg odvoza smeća, a kamoli recikliranja, gdje je loša infrastruktura (otok je klasificiran kao A klasa, pazi!), a na otoku živi ako 200 ljudi preko godine, turizam je često i jedini prihod kućanstvima koji ovise o toj sezoni. Ako se ljudima porez poveća za čak 100%, isplativost će biti nikakva, a ionako težak život na otoku postat će još teži. I takvi potezi vuku direktne posljedice na ostale stvari. Pa čak i razmišljanje o prodaji nekretnine i odlasku s otoka. Otoci su kao od posebne državne skrbi, a gdje su tek otoci koji su toliko mali kao Prvić. Nepravedno je da jedan Prvić ima istu stopu poreza kao velika mjesta koja puno više izvlaču od turističke sezone i gdje sezona duže traje. Prihvaćen Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
21 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U svojem Izvješću za 2017. godinu pučka pravobraniteljica je ukazala na problem poreznog tretmana Erasmus+ financijskih potpora te posljedice koje ono ima u području visokog obrazovanja u RH. Naime, dugoročan cilj Europske povelje kvalitete za mobilnost, boravak je u drugoj europskoj zemlji za sve mlade u EU. U području visokog obrazovanja, Povelja preporučuje državama članicama da se svakom studentu u visokom obrazovanju omogući da dio studija provede u inozemstvu kroz studijsku razmjenu, program izobrazbe ili radnu praksu. Također, jedan od ciljeva Bolonjskog procesa je da do 2020. 20% svih europskih studenata određeno razdoblje studiranja provede u inozemstvu. Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ u t. 40. uvodne izjave navodi: „Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.“ Međutim, u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja brojne prepreke usporavaju ove ciljeve te onemogućuju studente u korištenju programa Erasmus+, pogotovo u sustavu poreznog tretiranja financijskih potpora. Erasmus+ financijska potpora neoporeziva je za studenta kao krajnjeg korisnika, ali se istovremeno uplata koju student prima na žiro-račun tretira kao njegov primitak/prihod, čime ulazi u izračun primitaka kojima se utvrđuje može li fizička osoba biti uzdržavani član, odnosno kao porezna olakšica roditelja ili skrbnika. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, roditelj studenta koji ostvari godišnji primitak iznad 15.000,00 ne može koristiti uvećani osobni odbitak. Prema podatcima Agencije za mobilnost i programe EU, ova ograničenja predstavljaju ključni faktor koji utječe na odluku studenata o prijavi na ovaj program. Sveučilišta također bilježe pad interesa te su učestali slučajevi odustanaka izabranih studenata nakon što ih se informira o poreznom tretmanu. Primjerice, Sveučilište u Splitu je 2014. imalo 240 prijavljenih studenata, a 2017. tek 172. Stoga ponovno ukazujemo kako je potrebno promijeniti postojeći porezni tretman Erasmus+ potpora, tako da se uvrste u prihode koji se ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na osobni odbitak, neovisno o iznosu isplaćene potpore, kao što je slučaj s, primjerice, socijalnim potporama. U tom kontekstu, predlažemo da se sadašnji članak 17. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16) dopuni na način da mu se doda točka: 9) potpore studentima korisnicima Erasmus+ programa EU. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
22 Aleksandra Agapito NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, smatram da bi trebalo porezno rasteretiti kategoriju većeg djela građana, te u tu svrhu proširiti razrede sa nižom stopom poreza, to će automatski gererirati povećanu potrošnju i na nivou državnih prihoda vrlo brzo će se iznivelirati taj "porezni popust", povećana potrošnja motor je svega u privredi. Isto tako nadam se da će se uvesti druga rasterećenja za poslodavce kojima će manje osjetiti teret zapošljavanja i to ne nekim mjerama na uštrb radnika. Moj komentar na točku 8 Zakona, po kome bi se prepustilo JLS da utvrđuju paušalni porez za iznajmljivače kao prvo stavlja same iznajmljivače u neravnopravan položaj. Jedna će JLS uvesti 150kn paušal dok će druga moći uvesti 1500 kn po krevetu, kako bi se pogodovalo hotelijerima. Naravno te uvećane troškove morat ćemo prebaciti na potencijalne goste i postat ćemo nekonkurentni i ta će se zapravo jedina dobra i dobro organizirana djelatnost time uništiti. Da, pružanje usluga u domaćinstvu rastuća je djelatnost jer ljudi jednostavno nemaju od čega živjeti. Nemalo njih iznajmljuju vlastiti krevet i sele se u podrume da bi prezimili. Ovom namjerom povećanja paušala ugušit ćete djelatnost i mnoge otjerati u ilegalno iznajmljivanje. Jer takvim i sada ima dovoljno i apsolutno nitko ih ne dira. Možda bi to trebala postat zadaća i time bi se moglo iskompenzirat dio prihoda. Obiteljski smještaj je u principu kod nas jako dobro organiziran, za razliku od svih ostalih zemalja i vrlo je jak iako radimo bez ikakve potpore TZ ili države, gdje služimo samo sa ubiranje paušala i drugih izmišljenih nameta, šta u opremi ili drugim glupostima. Umjesto da se radi na tome da dobijemo pomoć da bi naš smještaj i uslugu poboljšali i unaprijedili služimo za guljenje. Slažem se, ima i onih velikih malih iznajmljivača koji imaju gotovo hotel a rasparčali su ga da uđu u male iznajmljivače. Pa eventualno da se razmisli o broju smještajnih jedinica ili kreveta kao parametru za oporezivanje ili granicu za obavljanje djelatnosti. Jer ruku na srce najviše nas je malih kojima je iznajmljivanje dopunska djelatnost i radimo puno radno vrijeme druge poslove i doslovce se trgamo da obavimo sve kako spada i na našem poslu i u domaćinstvu kako bi na gosti bili zadovoljni i vratili se. I vraćaju se i sad...godinama po istoj cijeni no ako se poveća paušal po krevetu morat ćemo povećat cijene i gubiti ćemo i te naše stare goste. Bilo bi dobro kada biste pitali za savjet nekoga iz udruženja malih iznajmljivača za savjet. Nadam se da će netko uvidjeti u šta se ide. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
23 SVEUČILIŠTE U SPLITU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U svezi s postupkom izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Sveučilište u Splitu kao korisnik financijske potpore u okviru programa Erasmus+ u Republici Hrvatskoj, ukazuje na potrebu izmjene i dopune čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16). U posljednje 3 provedbene godine projekata studentske mobilnosti u svrhu studija i stručne prakse na Sveučilištu u Splitu, svjedoci smo pada interesa/odaziva studenata za mobilnost te sve veće stope odustanaka od već dogovorene mobilnosti (preko 30%). Uslijed navedenog, naša ustanova ne može apsorbirati sredstva dodijeljena od strane Agencije za mobilnost i programe EU te se ta sredstva posljedično vraćaju Europskoj komisiji. To znači da Republika Hrvatska ne može apsorbirati sredstva dodijeljena od strane Europske komisije, a za što je već uredno platila članarinu kako bi uopće mogla sudjelovati. Više dajemo nego što smo u stanju primiti. Smatramo da su studenti na kraju ti koji su oštećeni jer velikoj većini njih mobilnost zbog negativnog tretmana Erasmus+ potpore ostaje nedostupna. Erasmus+ potpora nije puna stipendija. Ona pokriva razlike stvarnih troškova u odnosu na one troškove koje bi studenti imali u matičnoj zemlji. To znači da već u startu oni koji nemaju ušteđene novce ili roditelje koji će sufinancirati razliku za dio studija u inozemstvu ne razmišljaju o mobilnosti. Oni koji se odvaže na prijavu, moraju roditelje informirati o još jednoj financijskoj prepreci: osim novca koji će im morati mjesečno slati da bi uspjeli pokriti sve troškove života u inozemstvu, roditelji za dijete više ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak! Ovo je drugi krug eliminacije i tu dolazi do velikog broja odustanaka. Tu Erasmus+ postaje aktivnost za bogate, što je u potpunoj suprotnosti s ciljevima programa koji dodatno financira i studente slabijeg socio-ekonomskog statusa te studente s invaliditetom te mobilnost želi učiniti dostupnom svim studentima. Prosječno trajanje mobilnosti u svrhu studija je 5 mjeseci a stručne prakse 4 mjeseca, što daje prosječne iznose financijske potpore od 2.750,00 EUR za studij i 2.400,00 EUR za stručnu praksu. Vrlo je lako preći propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete od 15.000,00 kn, pogotovo ako se radi o studentu koji obavlja poslove preko Student servisa kako bi si financirao studij i pomogao roditeljima. Kao visokoobrazovna ustanova kojoj je u cilju zadržati postojeće i privući što veći broj novih studenata, smatramo ovo pitanje prioritetnim radi uklanjanja prepreka mobilnosti i maksimalne apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj te predlažemo izmjenu Zakona o porezu na dohodak, na način da se u : - članku 17. stavku 2. Erasmus+ potpore uvrste u kategoriju primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (poput socijalnih potpora, dječjeg doplatka, potpora za novorođenče i sl.) Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
24 Marin Giljušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, nisam siguran u kojoj mjeri će moje primjedbe biti razmotrene budući da smatram da se ovdje radi jednostavno o drukčijem konceptu promisljanja u odnosu na koncept temeljem kojeg je napisan ovaj prijedlog zakona. Smatram da bi uistinu bilo od pomoći kada bi zakon bio dijelom pisan i od osobe koja ima konkretnog iskustva kao mikropoduzetnik. U nastavku ću iznijeti neke svoje opservacije u vezi sa predloženim zakonom. 1. U normalnim uvjetima visina osnovice uopće ne bi predstavljala bitnu temu ekonomske politike; manji doprinosi se kompenziraju većom dobiti i obratno. Naravno da je pri tome bitno da porez na dobit bude niži od odnosa doprinosa prema bruto trošku plaće obzirom da u pravilu firma iz dobiti širi poslovanje i stvara inovacije. U ovom slučaju predloženi zakon bi imao negativan efekt na poduzetnike, država (mislim na mirovinske i zdravstvene fondove) bi kratkoročno nešto profitirala. Povećao bi se čisti trošak firme, a smanjio razvojni potencijal. Država bi dobila nešto više doprinosa, ali proporcionalno tome i manje poreza na dobit. Poduzetnici koji bi ugasili poslovanje bi se zaposlili na slične plaće u drugim firmama (sada je samo zaposlenik, a prije je bio direktor), a dio bi ostao nezaposlen ili odselio u druge zemlje. U cjelini (kratkoročno i ugrubo gledano), bi to bio zero sum game. Problem u odnosu doprinosa i dobiti nastaje kada se dio prometa firme ne evidentira ili kada se novac nelegalno izvlači sa računa firme. U ovom slučaju (a to smatram i skrivenim motivom koji stoji iza ovog zakona) predloženi zakon bi riješio dio problema, ali bi stvorio novi problem; mnogi direktori koji uredno posluju i prijavljeni su na nepuno radno vrijeme ne bi mogli isplaćivati povećane doprinose ili bi povećani doprinosi mogli ugroziti nužni razvoj firme. Gore navedeni problemi bi i dalje ostali. Zar stvarno mislite da su se mnogi poduzetnici nakon zadnje promjene zakona prijavili na nepuno radno vrijeme samo zato da bi mogli izvlačiti nelegalno novac iz firme? Ono što je bitno je da ovo nije prikladna metoda da se riješi problem neevidentiranog prometa i nelegalnog izvlačenja novca. Postoje jednostavniji načini za rješenje navedenih nepravilnosti koji ne uključuju ovakve drastične financijske promjene i gašenje manjih firmi. 2. Teza o izjednačavanju davanja obrtnika i direktora d.o.o. ne odgovara istini. Troškovi otvaranja i zatvaranja d.o.o.-a su višestruko veći od istih troškova za obrt. Trošak vođenja knjigovodstva za d.o.o. je vjerojatno dvostruko veći od istog troška za obrt, a knjigovodstvo je i značajan trošak kod manjih firmi koje će biti najviše pogođene ovim zakonom. Zašto se ovim prijedlogom zakona ti troškovi ne uzmu u obzir? Ako uistinu postoji želja za izjednačenjem davanja, zašto se ne bi dijelom smanjila davanja obrta? 3. Minimalni iznos doprinosa je iznos koji bi trebao uzeti u obzir sve specifičnosti obavljanja pojedinog zanimanja; - pojedinci zbog raznoraznih opravdanih razloga (djeca, stari roditelji) ne žele obavljati posao u punom radnom vremenu - pojedine djelatnosti nisu jednako isplative (a potrebne su) - isplativost pojedine djelatnosti ovisi i o lokaciji iste; ovim zakonom su protežirane regije sa većom prosječnom plaćom, a razlika u prosječnim plaćama je značajna među regijama. Ovim prijedlogom zakona se sve te specifičnosti negiraju. 4. Nije mi jasno zbog čega se uvjeti poslovanja ovako drastično mijenjaju? Svaki mali poduzetnik ima planove za buduće poslovanje; ovakvim financijskim akrobacijama takvo planiranje nije moguće. Ako već davanja direktora moraju biti veća od davanja za minimalnu plaću (s čim se ne slažem) zašto se postepeno ne uspostavi neki stalni odnos doprinosa direktora i doprinosa na minimalnu plaću? Na taj način promjene u davanjima ne bi bile drastične i poduzetnik bi imao mogućnosti prilagoditi poslovanje. Ovim prijedlogom zakona se na jedan pogrešan i zaobilazan način pokušavaju riješiti određene nepravilnosti u poslovanju firmi, a cijena toga će biti poteškoće u funkcioniranju mnogih malih firmi i gašenje istih. Jedinu konkretnu „korist“ od ovog zakona vidim u tome što će se odgovorne osobe u Ministarstvu u dogledno vrijeme vjerojatno moći pred medijima pohvaliti o povećanju prosječne plaće u državi (bez da će spomenuti cijenu tog povećanja plaćenu od strane direktora mikro firmi). Primljeno na znanje Dostavljeni komentar odnosi se na propisivanje osnovice za obračun doprinosa članova uprave što nije predmet Zakona o porezu na dohodak već Zakona o doprinosima.
25 Tomislav Radek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sve više smo svjesni odlaska naših radnika u inozemstvo koji odlaze radi veće plaće. Kako bi zaustavili te odlaske, neminovno je povećanje plaća u RH kako bi se što više približili onima na zapadu. Kao najbolju mjeru koja bi vrlo brzo dala efekte, vidim u povećanju neoporezivog djela sa sadašnjih 2.500 kn na minimalno 15.000 kn godišnje. Ili da se omogući isplata 13. ili 14. plaće uz manja davanja ( Austrija npr. ima 6% ukupnih davanja). Bitno je da radnici odmah osjete rast plaće. Isto tako bilo bi dobro i da se omogući isplata neoporezive naknade za topli obrok. Ako se hitno ne reagira i zaustavi ovaj negativan trend odlaska, imati ćemo katastrofalne posljedice na gospodarstvo i na demografsko stanje u Hrvatskoj i to u vrlo kratkom roku. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti te se u slučaju potrebe isto može pojasniti provedbenim propisom, no napominjemo da će se dodatno proširenje neoporezivih primitaka razmotrit ovisno o postavljenim limitima fiskalnog okvira.
26 Violeta Vrdoljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK 1. PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK Brisati članak 77. stavak 10, Pravilnika koji glasi: (10) Za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća Obrasca JOPPD podnositelj izvješća odnosno isplatitelj obvezan je podnijeti specifikaciju rasporeda uplata. OBRAZLOŽENJE: Zbog ove rečenice, tisuće računovođa u Republici Hrvatskoj gube NA DESETKE TISUĆA SATI kako bi preko „famoznog“ SNU obrasca zatvarali stavke po oznakama JOPPD obrasca.??.. Koliko god pokušavali pozatvarati, svaki dan ostaju otvorene lipe, na obrade obrazaca čeka se danima ( referenti to moraju pregledati i odobriti) i nepotrebno uludo trošimo sate i sate rada.. Svakodnevno dobivamo na desetke upozoravajućih automatskih poruka i poruke od porezne uprave ( zbog nekoliko lipa) koje sada već možemo nazvati i uznemiravanjem na radnom mjestu koje sa ovakvom učestalošću, usuđujem se reći, polako prelazi u zlostavljanje poreznih obveznika i nas knjigovođa koji jedino što želimo je obavljati svoj posao savjesno i odgovorno. 2. IZMIJENITI SLIJEDEĆE PREKRŠAJNE ODREDBE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK: Izmijeniti Članak 91. stavak 5 : (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: „5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 27. stavak 1., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 1., članak 70. stavci 7. i 14., članak 74. stavak 1., članak 81. stavci 1. i 4. i članak 85. stavak 5.) I izmijeniti članak 92, stavak 5: (1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja: 5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 27. stavak 1., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 1., članak 70. stavci 7. i 14., članak 74. stavak 1., članak 81. stavci 1. i 4. i članak 85. stavak 5.) OBRAZLOŽENJE: Propisani rok za dostavu podataka je 24 sata.. Može se dogoditi propust knjigovođe, informatički kvar koji treba otkloniti i sl. S obzirom da nema štete za proračun, može se poslati opomena i traženje nadopune u razumnom roku, a odbijanje ili ne dostavljanje naknadno izvještaja sankcionirati. Također, treba odrediti veći raspon kazni ( npr: najprije opomena, a nakon toga od 500 do 50.000 kn) jer ovako ispada da je, za propuštanje slanja JEDNOG OBRASCA unutar 24 sata, za poduzetnika početnika koji ostvari godišnje 100.000 kn prometa, minimalna kazna iznosi 10% godišnjeg prihoda! Takva kazna je prema malim poduzetnicima NEPRIMJERENA, NELOGIČNA I REPRESIVNA! Jasno nam je da zbog se zbog pojedinačnih manjih propusta rijetko kada kažnjava, ali ovakvom zakonskom odredbom prepušteni smo slobodnom tumačenju pojedinih državnih službenika i inspektora . Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
27 Akademija dramske umjetnosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Izmjene i dopune Nacrta prijeloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak Sukladno čl. 9., st. 1. toč. 21. Zakona o porezu na dohodak, primicima na koje se ne plaća porez na dohodak smatraju se „primitci koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa“. Navedeno se temelji na Uredbi (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ gdje se u točci 40. uvodne izjave navodi: „Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.“ Prema članku 17., stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak te odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, ukoliko student ostvari primitak iznad propisanog iznosa od 15.000,00 kuna godišnje što se, s obzirom na iznose financijske potpore za putne i životne troškove u Erasmus+ programu, brzo premašuje, roditelji za dijete više ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak. Usto, studenti koji se odluče na mobilnost stavljaju se u nepovoljniji položaj naspram drugih studenata jer, zbog propisanog godišnjeg praga primanja, imaju značajno smanjenu mogućnost korištenja drugih izvora prihoda; npr. radom putem student servisa. Nužno je naglasiti kako studenti koji sudjeluju u Erasmus+ programu tijekom boravka na mobilnosti u inozemstvu i dalje ostvaruju pravo na državnu, lokalnu ili sveučilišnu stipendiju, što stvara dodatno porezno opterećenje. Sukladno svemu navedenom, poznavanjem situacije i prakse kroz sudjelovanje Akademije dramske umjetnosti u Erasmus+ programu tijekom proteklih godina, kao i svemu što proizlazi iz komentara ostalih fakulteta, institucija i pojedinaca koji sudjeluju u raspravi na ovu temu predlažemo izmjenu, odnosno dopunu Zakona o porezu na dohodak, na način da se u: 1.) članku 17.st. 1. uveća propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete na najmanje 30.000,00 kn 2.) članku 17. stavku 2. Erasamus+ potpore uvrste u kategoriju primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (poput socijalnih potpora, dječjeg doplatka, potpora za novorođenče i sl.) 3.) ukupnom tekstu zakona, a temeljem Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+, financijska potpora u vidu Erasmus+ stipendija izuzme iz svih poreza i socijalnih pristojbi, odnosno izuzme iz izračuna porezne osnovice korisnika stipendije i uzdržavatelja. Prihvaćen Prema prihvaćenom prijedlogu, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije se više neće uzimati u obzir. Budući je postignut cilj, nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata i njihovih uzdržavatelja, nije potrebno povećavati iznos primitaka koji uzdržavani član može ostvariti u godini da bi ga se koristilo za uvećanje osobnog odbitka s 15.00,00 kn na 30.000,00 kn.
28 Ivana Stančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Mislim da se osim potrebnim većim radom onih u državnom proračunu-turizmu, povećanje prihoda od malih iznajmljivača-paušalista može dobiti izdvajanjem boravišne pristojbe iz cijene smještaja jer je između ostalog apsurdno da strani portali uzimaju proviziju na boravišnu pristojbu a onda mi na to onda još plaćamo porez.Takvo eventualno i povećanje pristojbe ne bi nitko niti osjetio, a bila bi naplaćena pravedno po noćenju kao što je to i logično i nekad bilo.A ako bi se paušalno plaćalo /što je uvedeno nelogično samo zbog punjenja proračuna i već izbacilo iz stroja dio malih iznajmljivača/onda bi se zadnje 2 rate trebale uskladiti sa stvarnim prometom.S obzirom da nitko ne zna koliko je iznajmljivača a ni paušalista onda ne mogu točno izračunati financijske efekte ali smatram da bi se na taj način barem udvostručilo prihode od boravišne pristojbe a što ide namjenski lokalnoj zajednici, a osim toga bi to bio stvarno mjerljiv i rad turističkih radnika pa bi do povećanja dolazilo sa povećanjem njihovog rada. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
29 Vilma Plazonja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Prijedlog povećanja paušalnog poreza za male iznajmljivače čak i do 500%, samo je jedna u nizu mjera koja dokazuje da velika većina onih koji sjede na visokim pozicijama o poduzetništvu zna jako, jako malo. Odrasli su i školovani u sustavu u kojem se radilo po načelima dogovorne ekonomije i taj isti model koji još uvijek živi u njihovim glavama projiciraju na zakone i pravilnike koje donose iako se okruženje/sustav/tržište bitno promijenilo. Takav pristup i način rada doveli su nas na samo gospodarsko dno Europe, ma koliko nas premijer i bilo tko drugi iz vrha politike pokušavao uvjeriti u suprotno. Već barem 10 godina slušamo priče o "reorganizaciji sustava turističkih zajednica". Mi na otocima koji znamo koliko bi za našu otočnu turističku strategiju značilo formiranje jednog turističkog menađmenta za cijeli otok koji bi onda taj otok brendirao i prezentirao kao jednu cjelinu/jedan proizvod, uzalud godinama čekamo racionalizaciju sustava, smanjenje broja ljudi, stvaranje uvjeta u kojima će se sa daleko manjim troškovima/brojem ljudi voditi efikasnija i učinkovitija turistička politika, nikako da dočekamo tu famoznu reorganizaciju i racionalizaciju. O jednoj općoj klimi u kojoj se općenito ne cijeni i ne poštuje doprinos "malih" bili to iznajmljivači obiteljskog smeštaja ili bilo koja druga vrsta mikropoduzetništva, neću ni govoriti. Ogleda se to svakodnevno u napisima po novinama u kojima se iznajmljivače obiteljskog smještaja naziva "zimmer frei" i sličnim izrazima, u kojima ih se prikazuje kao nekoga tko je "povlašten", tko zgrće silne novce na lak način.....Sve to ukazuje na otuđenost i sebičnost onih koji su dočepavši se pozicija i plaće koju mu ti isti iznajmljivači iz mjseca u mjesec osiguravaju, izgubili svaki doticaj sa realnošću, koji niti ne naziru kolike investicije (od marketinga, režija, renoviranja, čišćenja...), koliku količinu rada i osobnog angažmana je potrebno uložiti da bi čovjeku sa par ležajeva ostalo nešto sredstava da bi osigurao svojoj obitelji koliko toliko pristojan život u kojem nema mjesta ni uvjeta za plaćanje zimovanja, večera, dalekih putovanja i sličnih užitaka koje taj isti iznajmljivač svojim davanjima osigurava Vama gospodo koji donosite ovakve zakone i pravilnike. Rezultat ove odluke će zasigurno biti guranje mnogih u sivu zonu-odjavljivanje već postojećih kapaciteta i nekategoriziranje novih. Prestrašno je koliko je na terenu ljudi koji iznajmljuju na crno svoje vikendice, stanove, sobe...Još je strašnija količina nezainteresiranosti nadležnih da te stvari dovedu u red. A moglo bi se uvesti reda, lako i jednostavno, suradnjom sa lokalnim TZ uredima, udrugama, pojedincima. Ali se neće i ne želi, puno je lakše udariti po onima koji poštuju zakone i uredno podmiruju svoje obveze. Ovakvim odlukama i ponašanjem im šaljete poruku: "Izađite iz sustava!" Umjesto da uvodite red, racionalizirate državnu upravu, smanjujete broj ljudi i troškove poslovanja (što svaki mikropoduzetnik i iznajmljivač radi jer drugačije bi propao), Vi djelujete upravo suprotno. Sve po principu...bitno da je meni i mojima dobro, a drugima kako bude. Takav stav i prisup neće i ne može završiti dobro. Kao društvo ćemo nastaviti tonuti, gospodarstvo će se i dalje urušavati, "veliki" i razno razni lobiji će vladajućima i dalje nametati rješenja misleći na benefite koje njihova zemlja i nihova gospodarstva od toga imaju, a ovaj narod će i dalje plaćati "borgijanje" političkih elita, toleriranje kriminala i korupcije ,klijentelizam, slušati predavanja u kojima su predavači i nagrađivani pojedinci ljudi koji su nekada zabranjivali knjige iz kojih se učilo o tržišnom gospodarstvu. Tko zna do kada će mentalni komunizam i dogovorna ekonomija vladati u glavama vladajućih na ovim prostorima. Vjerojatno još jako dugo sudeći po trudu koji se ulaže u opstruiranje referenduma-najizravnijeg demokratskog alata! Načini i metode kojima se isti pokušava izbjeći najbolja je potvrda u kolikoj mjeri komunizam i jednoumlje još uvijek "stanuje" u glavama svih nas koji smo u njemu odrastali, priznali mi to sebi ili ne. U takvim mozgovima vrata nisu otvorena poduzetništvu, kreativnosti, inovacijama...Takvi mogu samo donositi represivne mjere i nova porezna opterećenja koja eto u kombinaciji sa ostalim mjerama mogu donijeti i nekakav gospodarski pomak. Problem je samo u tome što taj gospodarski pomak prati tempo i brzinu jednog puža ili račića-jedan korak naprijed, dva natrag! Sa takvim načinom rada i razmišljanja, donoseći zakone kojima pogodujete lobijima (bankarskom, odvjetničkom, hotelijerskom, građevinskom...) na teret "malog" čovjeka, mikropoduzetnika, postižete isto ono što je Dalmatinac postigao kada je svog tovara naučio da manje "troši"-da gladuje. Taman kad ga je naučio-tovar je krepao! Razlika između Vas koji ovakve odluke i zakone predlažete i donosite je u tome što je Dalmatinac shvatio da je tovar krepao, a Vama "tovar" (čitaj; narod) već odavno krepava, a Vi to ne vidite. Možda ih ima i koji vide, ali okreću glavu. Tako je lakše! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
30 Anamarija Cicarelli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Dosadašnji paušalni porez po krevetu za pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu koji je do sada bio maksimalno 300,00 kn godišnje, za razred A, a za koji je predloženi iznos od minimalno 150,00 kn do 1.500,00 izazvao je burne reakcije među iznajmljivačima s kojima kao Savjetovalište za obiteljski smještaj surađujemo. S obzirom da sam kroz časopis "Apartman Plus" te kroz edukacije koje održavamo u kontaktu s iznajmljivačima "na terenu" možemo reći da bi visoki iznosi ovog poreza povećali udio ilegalnih iznajmljivača koji negativno utječu na kvalitetu i poslovanje svih, ne samo iznajmljivača nego općenito svih turističkih subjekata. Osim što nam mnogi najavljuju odjavljivanje apartmana te prelazak u "sivu zonu" sve je više onih koji su se već odlučili za prodaju svojih nekretnina koje bi im u slučaju uvođenja spomenutog poreza bile slabo isplative. Predlažemo da dobro analizirate popunjenost u obiteljskom smještaju, prosječnu cijenu najma privatnog smještaja te troškove koje jedan prosječan iznajmljivač ima. Ovi iznosi su održivi i opravdani jedino iznajmljivačima koji imaju visoko kvalitetne nekretnine, nalaze se na atraktivnim destinacijama, atraktivnim mikro lokacijama, što im sve skupa osigurava visoku popunjenost i visoku cijenu. Takvih iznajmljivača je nažalost, jako mali broj i pogrešno je donositi ovakve mjere na osnovu analize samo njihovog poslovanja. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
31 Ivana Stančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kako bi bilo da oni iz državnog proračuna počnu nešto raditi pa da se na taj način povećavaju prihodi a ne da se stalno povećavaju davanja.Stalno se povećava boravišna pristojba što je dokaz da ne postoji nikakav proračun povodom toga nego se obavlja stihijski kako kome padne na pamet.Sada isto tako i sa paušalnim oporezivanjem iznajmljivača.Tko je iz državnog proračuna uopće išta napravio da bilo koji iznajmljivač nešto zaradi.Svi ti zaposleni u turizmu samo koštaju i sva davanja idu za njihove plaće umjesto da se troše na propagandu.Niti prospekti se ne daju gostima kada dođu nego ih se ignorira.Kako bi bilo da se ti prospekti mogu objaviti na raznim portalima s obzirom da su štampani s novcima iznajmljivača i to su današnji načini propagande.Ukoliko budemo iznajmljivali samo krevete više neće nitko dolaziti.Boravak se svake godine smanjuje,jer ovisi samo o lijepom vremenu,nikakva kulturna baština ni prirodne ljepote se ne propagiraju.Od lijepih prospekata nikakva korist ako ih nitko ne vidi jer su intelektualno vlasništvo TZa ali plaćeno našim novcem.Takva je i druga propaganda.Ove godine su neki ostali doma jer je i na sjeveru bilo vruće.Kad ćemo mi valorizirati naše more kao mirno,toplo,zdravo i u kojem se može plivati.Ja se u Toskani kupam u smeću ,na Azurnoj obali ne mogu uopće plivat od jačine valova.Za naše šetnice nije nitko čuo,o plivanju kao najzdravijem sportu u mineralnim valovima nitko nije čuo,zdravstveni turizam se svodi na masaže koje može obaviti svaki maser u zadnjoj rupi.Mi nismo u nikakvoj tržišnoj ekonomiji jer svi oni u turizmu kao ni drugi iz proračuna nisu zaradili niti svoje plaće a pogotovo nisu pridonijeli punjenju proračuna.Samo svi enormno koštaju i nitko se ne pita što oni za te svoje plaće nude.I povlašteni javni servis zvan HTV bi isto trebao ustupiti svoje filmove u propagandne svrhe.Gdje je taj ljetni program.Gdje je uopće program na stranim jezicima,gdje je zabavni program za turiste?Dakle što dobivaju iznajmljivači povećanjem paušala pita tržišna ekonomija.Već je Jugoslavija počela izmišljati nekakav jaki dinar da nas zadnji čas opljačka ,sada je jaka kuna uništila tržišnu logiku a sve kako bi uhljebi mogli ništa ne raditi,a samo im se povećavati plaće povećanjem poreza i rasprodajom nacionalnih dobara.S obzirom da samo u tom smislu nakon 27 godina vidim ovo povećanje,protivim se tome, kao neosnovanom,nepotkrijepljenom ničim . Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
32 Mojca Brubnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Turizam i život s turistima su nam u svakoj pori i rijetko poznajem osobu koja nema doticaja s tom granom privrede ( navodno 18% bruto prihoda Hrvati stvaraju u turizmu). Neki iznajmljuju apartmane i sobe turistima uz svoj osnovni posao radi povećanja svojeg životnog standarda, neki zato jer se širi ideja kako je zarada visoka, a uloženi kapital se vraća brzo, ali smatram da je najviše onih koje turizam drži iznad linije siromaštva. Bez turizma u malih iznajmljivača, mi bismo kao društvo bili beznadno siromašni, jer turistička potrošnja generira prihode vlasnicima apartmana , ali i doslovce svima u državi i trebalo bi kućnu radinost –iznajmljivanje do 230.000,00 Kn prihoda godišnje (odnosno 30.000,00 EUR godišnje ) osloboditi paušalnog poreza. Živim u primorskom mjestu u kojem su zbog stoljetnog turističkog poslovanja, brojni stanovnici odlučili prodati svoje nekretnine koje nisu mogli održavati u funkcionalnom stanju i preseliti se u jeftinije zaleđe ili se pak tijekom ljetne sezone odriču stanovanja u svojoj nekretnini kako bi zaradili za „pristojan“ život tijekom zime( a to je za plaćanje režija tijekom zime, za održavanje nekretnine, za vraćanje kredita koje su uložili u nekretninu koja je najčešće izgrađena prije 30 -100 godina). Sav taj manevar radimo da ne kopamo po kantama za smeće. Uz to državi plaćamo 300,00 Kn paušalnog poreza po ležaju, pa onda još 300,00 Kn boravišne pristojbe po ležaju, pa turističku članarinu, pa 25% PDV-a na plaćene provizije/oglase internetskim oglašivačima/agencijama (iako iznajmljivači u domaćinstvu nisu u sustavu PDV-a i nemaju pravo na nikakve porezne olakšice za konstantna ulaganja koja poduzimaju žele li se održati na sve zahtjevnijem tržištu). Uz to plaćamo i TV pristojbu tijekom ljetne sezone za svaki apartman posebno ( iako su 95% gostiju stranci koji ne gledaju hrvatski program, internet pristup, a najnovije je da plaćamo i mjesečne parkirne karte od 350,00 Kn za apartmane u središtima grada ( jer se manjak parkirnih mjesta rješava uvođenjem naplate od Grada). Naglašavam da privatni iznajmljivač svoju zaradu ostvaruje na vlastitoj imovini za koju je već platio i dalje državi plaća razne poreze, naknade, komunalije, hrvatske vode itd. Uz to čestika vladi na organiziranju javne rasprave na temu turizma u špici sezone kada turistički trudbenici zaista nemaju drugog posla nego se baviti javnim raspravama. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
33 Davor Pomykalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Primjedbe na čl. 8. Nacrta prijedloga zakona o izmjena i dopunama zakona o porezu na dohodak Poštovani, U Zagrebu je oko 50% postelja u privatnom smještaju, a u prvih 6 mjeseci 2018. oko 44% noćenja (465.604) ostvareno je van hotelskog smještaja. U konačnici, privatni iznajmljivači su omogućili da Zagreb ostvari prihod od oko 60 milijuna Eura u 6 mjeseci. Turizam je jako osjetljiva grana privrede i treba pažljivo ramotriti moguće posljedice predloženih mjera. Povećanje poreza po krevetu, natjerat će značajan broj malih iznajmljivača da prestanu raditi, a time i manji broj postelja, a to znači i manji prihod državi u cjelini. Da li je to svrha porezne reforme??? Gosti kupuju u trgovinama, jedu u restoranima, voze se itd, tako da indirektno još plaćaju PDV. Privatni smještaj zahtjeva na početku značajna sredstva za uređenje, a onda ulaganje svake godine u održavanje i renoviranje, plus fiksni troškovi (komunalije, struja, voda, čišćenje, internet itd). Na sve ovo nema nikakvih poreznih olakšica ni stimulacija. Osobni rad – internetska komunikacija s agencijama i gostima, doček, informiranje o prometu, turističkoj, gastronomskoj i kulturnoj ponudi grada – pri čemu je bitno i znanje stranih jezika – nigdje se uopće ne vrednuje!!! A to je zapravo ozbiljan posao, koji treba znati i moći odraditi. Predlažemo: - Priznavanje troškova svih ulaganja (kupovina uređaja, namještaja, prozora, vrata, obnove prostora) kao osnovu za povrat poreza, - Posebno stimulirati ulaganja koja ostvaruju uštedu energije, - Omogućiti povoljne kredite od 1% za ciljana ulaganja za poboljšanje kvalitete usluge, - Osigurati javno detaljno izvjećivanje o tome na što su utrošena sredstva prikupljena kroz poreze iznajmljivača. Kao mikro iznajmljivač (1 apartman), na temelju analize prihoda i troškova, ne bi mogli podnijeti nikakvo dodatno opterećenje. Svrha porezne reforme treba biti poticanje novih poslova i omogućiti zadržavanje i unapređenje postojećih. Svako dodatno opterećenje je kontraproduktivno, što nadam se, nije vaša želja. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
34 Slobodan Milošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Predloženim povećanjem paušalnog poreza po krevetu po (od 150,00 do 1.500,00) postići će se suprotni efekt od ciljanog jer će samo oni koji NIKAKO NE MOGU IZBJEĆI PLAĆANJE PAUŠALNOG POREZA poštovati to rješenje. Svi koji mogu izbjeći to povećanje, a do sada su uredno plaćali paušalni porez, će preći u "sivu" ekonomiju neregistriranih ilegalnih iznajmljivača. Supruga i ja smo investirali cca 30.000 eura i imamo kredit (još 40tak mjeseci/rata otplate) koji nećemo biti u mgućnosti isplaćivati ukoliko naša JLS povisi paušalni porez više od 50% (a prema prijedlogu mogu ga podići do 500%). Dakle, HR će izgubiti urednog platišu i steći ilegalnog iznajmitelja. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
35 Slobodan Milošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 450,00 kuna .“. Nije prihvaćen Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
36 Dubravko Kraus NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Bilo bi dobro izmijeniti i dopunit čl. 17. st. 1. i 2. Program Erasmus+ je najveći program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta omogućuje provođenje dijela studija ili stručne prakse u inozemstvu. Studentima koji na temelju natječaja ostvare mogućnost dobivanja financijske potpore osigurani su mjesečni iznosi za hrvatske studente do 600,00 EUR-a. Većina studenata ostvaruje mobilnost u svrhu studija i prakse, program ima minimalno vremensko trajanje za praksu do 2 mjeseca, a studij od 1 semestra do maksimalno 12 mjeseci. Dodijeljena financijska potpora odnosi se na pokrivanje razlike stvarnih troškova (troškovi putovanja, troškovi smještaja i troškovi hrane) u odnosu na one troškove koje bi imali kao studenti u matičnoj zemlji. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, primicima na koje se ne plaća porez na dohodak smatraju se „primitci koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa“ sukladno Uredbi (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ gdje se u točci 40. kaže : „Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.“ Članak 17., stavci 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak te odredbama Pravilnika o porezu na dohodak kažu ako student ostvari primitak iznad propisanog iznosa od 15.000,00 kuna godišnje što se, s obzirom na prethodno navedene iznose financijske potpore, brzo premašuje, roditelji za dijete više ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak. Uz to, studenti koji se odluče na mobilnost stavljaju se u nepovoljniji položaj naspram drugih studenata jer imaju značajno smanjenu mogućnost korištenja drugih izvora prihoda ako ne žele prijeći navedeni prag (primjerice, rad preko studentskog servisa). Trebalo bi: a) članku 17. stavku 2. Erasmus+ potpore uvrste u kategoriju primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (poput socijalnih potpora, dječjeg doplatka, potpora za novorođenče i sl.) podredno b) članku 17.st. 1. uveća propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete na najmanje 30.000,00 kn. Djelomično prihvaćen Prema prihvaćenom prijedlogu, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije se više neće uzimati u obzir. Budući je postignut cilj, nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata i njihovih uzdržavatelja, nije potrebno povećavati iznos primitaka koji uzdržavani član može ostvariti u godini da bi ga se koristilo za uvećanje osobnog odbitka s 15.00,00 kn na 30.000,00 kn.
37 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano uz članak 21. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/2016), izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak od 21. prosinca 2017. (Narodne novine broj 128/2017), u članku 28. st.6. izostavljena je rečenica da poslodavac kod prestanka radnog odnosa na zahtjev radnika može zadržati njegov Obrazac PK sve dok ne isplati sve primitke (plaću) iz članka 21. Zakona o porezu na dohodak. Istovremeno, zadržana je odredba temeljem koje je poslodavac i isplatitelj plaće pri raskidu radnog odnosa obvezan Obrazac PK izdan u papirnatom obliku dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona o porezu na dohodak. Porezna uprava je 26. siječnja 2018. na svojoj stranici objavila tumačenje koje glasi: „U slučaju odjave radnika s obveznog mirovinskog osiguranja temeljem radnog odnosa, poslodavac od toga trenutka više ne može koristiti osobni odbitak pri isplatama koje će slijediti nakon dana odjave (npr. u slučaju raskida radnog odnosa sa 31.12. pri isplati plaće za prosinac u siječnju poslodavac ne može koristiti osobni odbitak, već će radnik svoje pravo konzumirati kod drugog (sadašnjeg poslodavca) ili u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak) – izvor: http://www.porezna-uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx?ID=2048&RootFolder=%2FLists%2FVijesti&Source=http%3A%2F%2Fwww%2Eporezna%2Duprava%2Ehr%2FStranice%2FVijesti%2Easpx . Pri tome se nisu uzele u obzir moguće okolnosti da ako je radnik radio kod prvog poslodavca cijeli mjesec, odbitak za taj mjesec mu može priznati samo prvi poslodavac, ili da će nakon prestanka radnog odnosa radnik biti nezaposlen, ili da se veći dio primanja isplaćuje kod jednog od poslodavca, u kojim slučajevima radnik mora čekati cijelu godinu da bi ostvario svoje pravo. Stoga predlažemo izmjenu na način da radnik kojem prestaje radni odnos mora dati izjavu kod kojeg isplatitelja želi ostvariti pravo na osobni odbitak za taj mjesec. Izjavu mora napisati u onoliko primjeraka koliko ima potencijalnih isplatitelja primanja za taj mjesec i svima njima predati po jedan primjerak. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak prijedlog će se uzeti u razmatranje.
38 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Temeljem članka 34. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/2016), donesen je Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 10/2017, 128/2017), kojim je propisan obavezan sadržaj računa obrtnika „dohodaša“: „podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji.“ Svaki obrt ili druga samostalna djelatnost pri registraciji mora imati registriranu adresu sjedišta i eventualno sjedišta poslovne jedinice, bez obzira da li se radi o adresi poslovnog prostora ako se u njemu posluje ili je to adresa prebivališta fizičke osobe ako nije potreban poslovni prostor. Smatramo da je na računu potrebno istaknuti adresu registriranog sjedišta i eventualno poslovne jedinice, a ne adresu prebivališta/boravišta gdje se nalazi i obitelj obrtnika. Ukoliko je fizička osoba pristala da sjedište obrta (ili druge samostalne djelatnosti) bude njegova adresa prebivališta, onda pristaje i na isticanje na računima. Ali, ako se djelatnost obavlja u poslovnom prostoru (sjedištu i poslovnici) za račun bi trebao biti dovoljan podatak o toj adresi. Podatak o prebivalištu vlasnika imaju registarska tijela, tijela nadzora, MUP i oni koji trebaju imati taj podatak, i preko kojih se, po opravdanoj potrebi može doći do njega te smatramo da isticanje adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta vlasnika obrta umjesto adrese sjedišta obrta neopravdano narušava privatnost obrtnika i njihovih obitelji. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak prijedlog će se uzeti u razmatranje.
39 Fakultet prometnih znanosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U svezi s postupkom izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Agencija za mobilnost i programe Europske unije kao provedbeno tijelo programa Erasmus+ u Republici Hrvatskoj, akreditirano od strane Europske komisije, ukazuje na potrebu izmjene i dopune čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16) na način i iz razloga kako slijedi. Program Erasmus+ kao najveći program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta omogućuje provođenje dijela studija ili stručne prakse u inozemstvu. Studentima koji na temelju natječaja ostvare mogućnost dobivanja financijske potpore osigurani su mjesečni iznosi od 360,00 EUR, 410,00 EUR ili 460,00 EUR (ovisno o grupi zemalja), uz mogući dodatak od 100,00 EUR i 200,00 EUR u slučaju mobilnosti u svrhu stručne prakse, odnosno mobilnosti studenata slabijeg socioekonomskog statusa. Podaci Agencije pokazuju da prosječno trajanje mobilnosti u svrhu studija iznosi 5 mjeseci, a student u prosjeku ostvari ukupno 2.550,00 EUR financijske potpore. Mobilnosti u svrhu stručne prakse prosječno traju 4 mjeseca, a prosječni iznos ukupne financijske potpore studentu iznosi 2.240,00 EUR. Nadalje, od Natječaja 2018. mjesečni su iznosi za hrvatske studente povećani na 400,00 EUR-a, 450,00 EUR-a ili 500,00 EUR-a te će se time i prosječan iznos ukupne financijske potpore studentu povećati. Većina studenata ostvaruje mobilnost u svrhu studija, a programska pravila propisuju minimalno trajanje mobilnosti 2 mjeseca za stručnu praksu, odnosno 3 mjeseca za mobilnost u svrhu studija do maksimalno 12 mjeseci. Projekcija prosječnih financijskih potpora, na temelju dosadašnjih analiza, ali uz nove natječajne iznose, iznosila bi 2.750,00 EUR za studij i 2.400,00 EUR za stručnu praksu. Također, bitno je istaknuti kako se dodijeljena financijska potpora isplaćuje u paušalnom iznosu i odnosi se na pokrivanje razlike stvarnih troškova (troškovi putovanja, troškovi smještaja i troškovi hrane) u odnosu na one troškove koje bi imali kao studenti u matičnoj zemlji. Analize pokazuju da financijska potpora pokriva većinom između 50-75% troškova koje student ima tijekom mobilnosti te da je obitelj najčešći sekundarni izvor financiranja. Naglašavamo također da studenti tijekom boravka na mobilnosti u inozemstvu i dalje ostvaruju pravo na državnu ili lokalnu stipendiju ako su prethodno bili njezini korisnici. Sukladno čl. 9., st. 1. toč. 21. Zakona o porezu na dohodak, primicima na koje se ne plaća porez na dohodak smatraju se „primitci koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa“. Navedeno se temelji na Uredbi (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ gdje se u točci 40. uvodne izjave navodi: „Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.“ Prema članku 17., stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak te odredbama Pravilnika o porezu na dohodak ako student ostvari primitak iznad propisanog iznosa od 15.000,00 kuna godišnje što se, s obzirom na prethodno navedene iznose financijske potpore, brzo premašuje, roditelji za dijete više ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak. Uz to, studenti koji se odluče na mobilnost stavljaju se u nepovoljniji položaj naspram drugih studenata jer imaju značajno smanjenu mogućnost korištenja drugih izvora prihoda ako ne žele prijeći navedeni prag (primjerice, rad preko studentskog servisa). Agencija je tijekom 2017. i 2018. provela anketu o ovom problemu između 42 visoka učilišta u Hrvatskoj koja sudjeluju u provedbi Erasmus+ programa. Na temelju analize pristiglih odgovora utvrđujemo trend smanjenja broja studentskih prijava, povećanje broja odustajanja studenata od mobilnosti i posljedično smanjenje apsorpcije sredstava iz programa Erasmus+. Prošle godine je prema rezultatima ankete udio studentskih odustajanja varirao između 10% i 50%. Ovi su negativni trendovi najizraženiji na najvećim javnim sveučilištima koji ujedno dobivaju i najveće iznose bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+. S obzirom da je u Natječaju 2018. potvrđen ranije najavljeni rast financijskih sredstava kojima Republika Hrvatska raspolaže kroz program Erasmus+, gdje je u odnosu na 2017. natječajnu godinu (6.372.615,00 EUR) za projekte mobilnosti unutar programskih zemalja dodijeljeno gotovo 2.5 mil EUR više (8.684.022,00 EUR), smatramo da navedena odredba predstavlja prepreku punoj apsorpciji raspoloživih programskih sredstava. Uz to, očekuje se da će sredstva koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj za program Erasmus+ rasti 20% godišnje do 2020.g., a od 2021.g. i pokretanja novog programa povećanje bi trebalo biti još veće. Slijedom svega navedenoga, smatramo ovo pitanje prioritetnim radi uklanjanja prepreka mobilnosti i maksimalne apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj te predlažemo izmjenu odnosno dopunu Zakona o porezu na dohodak, na način da se u : - članku 17. stavku 2. Erasmus+ potpore uvrste u kategoriju primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (poput socijalnih potpora, dječjeg doplatka, potpora za novorođenče i sl.) podredno - članku 17.st. 1. uveća propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete na najmanje 30.000,00 kn. Prihvaćen Prema prihvaćenom prijedlogu, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije se više neće uzimati u obzir. Budući je postignut cilj, nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata i njihovih uzdržavatelja, nije potrebno povećavati iznos primitaka koji uzdržavani član može ostvariti u godini da bi ga se koristilo za uvećanje osobnog odbitka s 15.00,00 kn na 30.000,00 kn.
40 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U vezi s člankom 9. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/2016), u Narodnim novinama broj 128/2017 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak, kojim je u članku 7. Pravilnika o porezu na dohodak dodan stavak 35. koji glasi: „Trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, u skladu s propisima kojima su uređeni radni odnosi, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja (mjesto rada se razlikuje od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara), a koji se podmiruju na teret poslodavca ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama smještaja i prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Ako je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca o tome poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju“. Želimo ukazati na nelogičnost navedenog stavka kojim se dovode u neravnopravan položaj svi ostali zaposleni radnici temeljem ugovora o radu, a osobito temeljem ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme u odnosu na radnike zaposlene na određeno vrijeme za sezonske poslove. Smatramo da je takav propis diskriminatoran, remeti ravnopravne uvjete poslovanja na tržištu rada te postavlja pitanje ustavnosti razlikovanja poreznog statusa radnika. Razumijemo namjeru zakonodavca da se u sklopu mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske ovom odredbom dodatno rasterete porezni obveznici, što u potpunosti podržavamo. Međutim, smatramo da se takvo porezno rasterećenje koje je propisano člankom 5. stavkom 35. Pravilnika o porezu na dohodak treba primijeniti na sve radnike, a ne samo na radnike koji imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove. Stoga tražimo izmjenu članka 7. stavka 35. Pravilnika o porezu na dohodak i predlažemo da on glasi: „Trošak smještaja i prehrane radnika, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja (mjesto rada se razlikuje od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara), a koji se podmiruju na teret poslodavca ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama smještaja i prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Ako je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca o tome poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju“. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka i razmotriti će se i ovaj prijedlog.
41 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano uz paušalno oporezivanje zajedničkog obrta, upozoravamo na provođenje oporezivanja istog dohotka na način da se svi suvlasnici zadužuju punim iznosima predujmova paušalnog poreza, kao da imaju zasebne obrte. Tražimo odgovarajuće izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak koje će onemogućiti višestruko oporezivanje istog dohotka. Primljeno na znanje Prema članku 2. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruju dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Zajednički ostvareni dohodak dijeli se na supoduzetnike prema ugovoru. Na istim temeljima dijeli se i obveza paušalnog poreza između supoduzetniika. S obzirom da zakonske odredbe već sada upućuju na postupanje kako se i predlaže u prijedlogu, prijedlog se prima na znanje te će porezno tijelo na temelju zaprimljenog prijedloga provjeriti dosljednu primjenu navedene zakonske odredbe u praksi.
42 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sukladno članku 17. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 115/2016), ukoliko roditelj nije odjavio dijete odnosno uzdržavanog člana sa svoje porezne kartice, a uzdržavani član ostvari više od 15 tisuća kuna primitaka, roditelj mora na kraju godine platiti porez jer je izgubio pravo na korištenje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana. Ukoliko je roditelj odjavio dijete sa svoje porezne kartice, a ono izvadilo svoju poreznu karticu, smatramo da se u ovakvim situacijama ne treba primjenjivati ista obveza – točnije da od tog datuma kada uzdržavani član prestane biti uzdržavani član, sam plaća svoje obveze uz primjenu osobnog odbitka za razdoblje kada nije uzdržavani član, točnije kada je promijenio svoj porezni status i postao obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak za svoje primitke. Nije prihvaćen Sukladno članku 7. Zakona o porezu na dohodak porez na dohodak je u pravilu godišnji porez. Kako se radi o godišnjem porezu sva prava i obveze utvrđuju se na godišnjoj razini. Stoga se i pravo na status uzdržavanog člana utvrđuje na godišnjoj razini s obzirom na visinu ostvarenog oporezivog dohotka, primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom sukladno članku 17. Zakona o porezu na dohodak.
43 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/2016), u članku 42. propisano je oslobođenje od plaćanja dijela poreza za HRVI iz Domovinskog rata, na način da se obračunani porez umanjuje za postotak utvrđene invalidnosti. Međutim, oslobođenje je propisano samo za dohodak od nesamostalnog rada, pa je čak u zagradi i pojašnjeno da se to odnosi samo na plaće i mirovine. Takvom zakonskom odredbom izričito se u nejednak položaj stavljaju obveznici poreza na dohodak koji kao obrtnici ostvaruju dohodak od samostalnog rada, iako imaju utvrđen status HRVI. Obrtnici svojim radom u obrtu ostvaruju dohodak kao samozaposlene osobe, što znači da posve samostalno, preuzimajući poduzetnički rizik i ulažući vlastiti kapital, rad i znanje, stvaraju dohodak za sebe i svoju obitelj. Ostvaruju dohodak, baš kao i radnici koji temeljem ugovora o radu primaju plaću koju im osigurava i isplaćuje poslodavac. Način oporezivanja dohotka, Zakonom je izjednačen za samostalni i nesamostalni dohodak. Primjenom Ustavnog načela o dužnosti sudjelovanja svakoga u podmirenju javnih troškova, sukladno svojim gospodarskim mogućnostima kroz porezni sustav koji se temelji na jednakosti i pravednosti, status svih dohodaka u poreznom smislu trebao bi biti izjednačen, a isto tako i oslobođenje po osnovi priznatog statusa za HRVI, trebalo bi za sve HRVI biti izjednačeno. Teško je prihvatiti zakonsko rješenje po kojem jednima pravo na olakšicu pripada, a drugima ne kao da ne predstavljaju istu kategoriju. To tim više, što bi obrtnik iz ovog primjera, da se odlučio na mirovinu imao pravo na oslobođenje, jednako kao i u slučaju da odlaskom u mirovinu prestane obavljati obrt, ali dok je aktivan i želi samostalno brinuti o svojem dohotku, Zakon mu to pravo ne priznaje. Nadamo se da ćete iznijete okolnosti uvažiti i izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, članak 42. stavak 1. 2., tako da glasi: „(1) Fizičkoj osobi kojoj je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunani porez na dohodak umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. (2) Fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka obračunani porez na dohodak umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti prije umanjenja iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona.“. Nije prihvaćen Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak. Zakonom o porezu na dohodak nije niti propisan jednak način utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, već samo jednak način utvrđivanja porezne osnovice, neoporeziv dio dohotka I slično.
44 MURAPLAST d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK 1) Podizanje iznosa prigodne godišnje nagrade: Prema postojećem Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućem Pravilniku poslodavac može isplatiti prigodne godišnje nagrade do 2.500,00 kn neoporezivo. Sve iznad tog iznosa ulazi u poreznu osnovicu i predstavlja dodatno porezno opterećenje. Iz tog razloga poslodavci izbjegavaju davanje prigodnih godišnjih nagrada iznad tih 2.500,00 kn. Iako se poduzetnička klima u Hrvatskoj iznimno poboljšala, velik problem nam predstavlja sve veći odlazak mladih u inozemstvo koji ili tamo zasnivaju obitelji ili s vremenom odvode i obitelj ukoliko je imaju u Hrvatskoj. Što dalje utječe i na demografsku sliku Hrvatske. Zato treba dati priliku poslodavcima da kroz podizanje praga neoporezivog iznos prigodne godišnje nagrade utječu na zadržavanje radne snage u Hrvatskoj. Posljednje povećanje neoporezivog iznos prigodne godišnje nagrade je bilo 2007. godine i to za 500,00 kn. Predloženi novi iznos neoporezivog djela prigodne godišnje nagrade je neto iznos prošlogodišnje prosječne neto plaće u Hrvatskoj ili viši. 2) Topli obrok kao djelomično neoporezivi dio plaće Prema postojećem Pravilniku o porezu na dohodak topli obrok se smatra kao primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada i na njega se plaća puni iznos doprinosa. Prijedlog je da se topli obrok djelomično oslobodi plaćanja doprinosa do mjesečnog iznosa od 500 kn. Smatram da bi oba prijedloga pozitivno utjecali na povećanje neto plaće te opću potrošnju u državi. Davor Ujlaki/MURAPLAST d.o.o. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
45 Andreja Škorić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ukoliko želite da ova vlada bude zapamćena kao ona koja je uništila malo poduzetništvo slobodno drastično povećajte obavezne minimalne bruto plaće direktora u j.d.o.o.-ima sa 6 na 11 tisuća (jer svatko tko otvori j.d.o.o. kako bi se samozaposlio i tako vladi omogućio da se hvali smanjenjem nesretnog broja nezaposlenih sigurno može odmah zaraditi 11.000 kuna mjesečno kako bi si isplaćivao takvu plaću). Isto tako slobodno satrite privatno iznajmljivanje u Hrvata. Ipak je taj turistički segment predobar za ovu zemlju u kojoj je sve uništeno, od industrije, preko poljoprivrede i brodogradnje, do male trgovine. Previše se razvio, unaprijedio, svake godine biva hvaljen od strane inozemnih turista, prepoznat kako od turista tako i od svjetskih turističkih profesionalaca kao jedan od najboljih hrvatskih brendova, osvaja prve nagrade u raznim europskim zemljama i šire, te vlastitim sredstvima (oglašavanjem na internetu za koje, usput budi rečeno, državi plaća PDV) promovira Hrvatsku kao jednu od najtraženijih turističkih destinacija na svijetu. To sve nikako ne vodi dobrom. Stoga mu nametnite to famozno 500%-tno (zar samo toliko?!) povećanje paušalnog poreza. Tko je vidio plaćati samo 300 kn poreza po ležaju na godinu?! To što mu (privatnom iznajmljivaču) država ne daje nikakvu pomoć, subvencije (osim one sada već ex-bazenske od kojih iznajmljivači u primorskim mjestima ionako nisu imali nikakve koristi), niti ih on traži za svoje poslovanje, nema nikakve veze. Pa onda još 300 kn boravišne pristojbe po ležaju, pa turističke članarine, pa 25% PDV-a na plaćene provizije/oglase internetskim oglašivačima/agencijama (iako iznajmljivači u domaćinstvu nisu u sustavu PDV-a i nemaju pravo na nikakve porezne olakšice za konstantna ulaganja koja poduzimaju žele li se održati na sve zahtjevnijem tržištu). To što je taj privatni iznajmljivač svoju zaradu ostvario na vlastitoj imovini za koju je plaćao i za koju i dalje državi plaća razno razne poreze, naknade, komunalije, PDV-e itd. nikoga ne zanima. A pogotovo ne to što ti mali iznajmljivači, za razliku od npr. velikih hotelijera koje ovim nacrtom vlada časti, svu opremu i potrošnu robu za svoje apartmane, kuće za odmor i sl. nabavljaju tj. kupuju i plaćaju u Hrvatskoj a ne u inozemstvu. I opet ti isti iznajmljivači na sve to što kupuju u Hrvatskoj a ne u inozemstvu, za razliku od hotela koji su, usput budi rečeno, pretežno u stranom vlasništvu, plaćaju PDV hrvatskoj državi koja, s druge strane, o tim istim redovnim platišama, čitaj "iznajmljivačima", očito ima vrlo loše mišljenje. Isto tako vlada definitivno mora povisiti boravišnu pristojbu ako zbog ičeg onda zbog toga da bi se direktor HTZ-a i sljedećeg kolovoza mogao u medijima pohvaliti dijeljenjem "besplatnih" plastičnih (!) boca vode turistima koji su zapeli u kolonama u Lučkom. Možda mu uz to povećanje boravišne pođe za rukom i otvoriti još jedno predstavništvo turističke zajednice u nekom kutku gdje ga eventualno još nije otvorio, jer je u današnje vrijeme internetske povezanosti i svijeta koji je odavno postao globalno selo definitivno nemoguće promovirati Zemlju u turističkom ili bilo kojem smislu na bilo koji drugi način osim instaliranjem još jednog (političkog) direktora Predstavništva, po mogućnosti sa završenom srednjom školom. No, u tom slučaju molila bih da se gdin ministar financija suzdrži od svojih medijskih pokušaja izazivanja sažaljenja javnosti izjavama poput “Naravno da nisam zadovoljan situacijom u Petrokemiji i Uljaniku i naravno da bih ova sredstva radije koristio za dodatno rasterećenje građana i poduzetništva nego za saniranje nečijih grešaka iz prošlosti i pokrivanje rupa” jer ćemo tada svi znati da to jednostavno nije istina. I zadnje no ne manje bitno, čestitam vladi na organiziranju javne rasprave na temu turizma u špici sezone kada turistički trudbenici zaista nemaju drugog posla nego se baviti javnim raspravama. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
46 Hrvatska voćarska zajednica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Prijedlog i komentari Hrvatske voćarske zajednice: NEKI PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE POREZNE OBVEZE NA DOHODAK OSTVAREN SEZONSKIM RADOM U POLJOPRIVREDI U nekim odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br.115/16.) uređene su neke iznimke u oporezivanju dohotka: Prema članku 24. st. 5. Zakona porez na dohodak na mirovine i na plaće radnika koji žive i rade na potpomognutom području I. skupine, plaćaju porez na dohodak u visini 50% od obračunanog poreza koji se u pravilu obračunava po stopi 24%. To znači da se porez obračunava po smanjenoj stopi 12%. Ne vidimo razlog zašto bi se sezonski rad u poljoprivredi oporezivao kao drugi dohodak po stopi 24% jer se odnosi na redovito obavljanje djelatnosti poljoprivrednika (OPG) jednako kao kada je riječ o ostalim sezonskim djelatnostima. S obzirom na posebno specifične poslove i na ograničeni broj osoba (tražitelja posla) kojima nije omogućena zarada na neki drugi način, smatramo da je osiguranje putem kupljene „markice“ uređeno na odgovarajući način. Naime, poljoprivrednu djelatnost je zbog gospodarskog okruženja i porezne preopterećenosti jedna od grana djelatnosti u poteškoćama bez obzira na izuzetne komparativne prednosti glede geografskih, klimatskih i ostalih prednosti Republike Hrvatske, smatramo da na odgovarajući način treba urediti i porezne olakšice za osobe koje ostvaruju dohodak obavljanjem sezonskog rada u poljoprivredi. Predlažemo: 1. smanjenje porezne stope sa 24 % na 12%, 2. da se plaćeni porez na dohodak po stopi 12% smatra konačnim i da se ne uračunava u godišnju poreznu osnovicu jednako kao i dohodci navedeni u članku 49. Zakona o porezu na dohodak (vidi navedeni članak dalje u nastavku.) što znači da porez ne može potpasti pod oporezivanje po višoj poreznoj stopi (vidi u nastavku članak 19. Zakona ) 3. da se odredbe o oslobođenju od oporezivanja prehrane i smještaja sezonskih radnika prema članku 7. stavak. 35. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 57/12. do 16/17.) proširi i na sezonske radnike u poljoprivredi koji imaju sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi s tim da se tomu dopusti i isplata neoporezive naknade prijevoza na posao i s posla. Smatramo da bi to bilo korisno kao još jedan način poticanja zapošljavanja glede, ne samo povećanja zapošljivosti u RH već i kao dodatna olakšica u smislu poticanja poljoprivredne djelatnosti. Naime, rad na sezonskim poslovima u poljoprivredi se ne može poistovjetiti s ugovorom o djelu već ugovorom o radu jer je riječ o posebnoj vrsti nesamostalnog rada vezanoj za poljoprivrednu djelatnost sa svima prethodno navedenim obilježjima dodajući tomu i mogućnost zaposlenosti osoba tražitelja posla koji nemaju mogućnost druge zarade. Sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja (Nar, nov, br, 57/12. do 16/17.) to su osobe koje: - nisu zaposlene niti samozaposlene koje nisu u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega su obvezno osigurane prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja, - nisu zaposlene na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove kao stalni sezonci sukladno Zakonu o radu - nemaju utvrđenu opću nesposobnost za rad, - nisu osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako su osigurane na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme. - umirovljenici koji su ostvarili mirovinu u RH, državi EU te državi s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju. S obzirom da je riječ o posebnim osobama, o posebnoj vrsti djelatnosti kako je prethodno navedeno, plaćanje osiguranja putem „markica“ je u potpunosti realno. U NASTAVKU SE NAVODE ČLANCI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK I ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA KOJE TREBA NADOPUNITI čl.. 24. st.. 5. Zakona o porezu na dohodak (Nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo financija) (5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga Zakona umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara te osobama koje ostvaruju primitke sezonskim radom u poljoprivredi uređenog Zakonom o poticanju zapošljavanja. čl. 19. ST. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nadležno Ministarstvo financija) (1) Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kuna. (2) Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka iz članka 39. ovoga Zakona uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka te dohotka ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja oporezivog prema članku 24. st. 5. Zakona o porezu na dohodak. Porezni obveznici koji ne podnose godišnju poreznu prijavu čl. 49. Zakona o porezu na dohodak. (Nadležno Ministarstvo financija) (1) Godišnju poreznu prijavu (to znači da se ne utvrđuje godišnja porezna obveza) ne podnosi, u skladu s ovim Zakonom, porezni obveznik za: 1. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga Zakona 2. dohodak od kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga Zakona 3. dohodak od osiguranja iz članka 72. ovoga Zakona 4. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona 5. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 76. ovoga Zakona i 6. dohodak kojega ostvaruju osobe sezonskim radom u poljoprivredi prema članku 24. ovoga Zakona. članak 7. st. 35. Pravilnika o porezu na dohodak (Nadležno Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) Trošak smještaja i prehrane radnika koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, u skladu s propisima kojima su uređeni radni odnosi te u skladu propisom kojim je sklopljen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, radi poslova koje obavlja (mjesto rada se razlikuje od mjesta najmanje 30 kilometara), te trošak prijevoza na posao i s posla a koji se podmiruju na teret poslodavca, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama smještaja i prehrane te prijevoza glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Ako je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca o tome poslodavac mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen odnosno propisuje se da primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi smatraju konačnim drugim dohotkom te da se po osnovi tako ostvarenog drugog dohotka plaća porez po stopi od 12%. Prijedlozi vezani uz neoporezive primitke nisu predmet Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Prilikom izmjena i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti neoporezivih primitaka razmotrit će se i ovi prijedlozi.
47 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK PRIJEDLOG INSTITUTA RUĐER BOŠKOVIĆ U sklopu predložene porezne reforme predlažemo propisati dodatne primitke koji bi se izuzimali od plaćanja poreza na dohodak, u kojem smislu predlažemo u članku 9., stavku 1. Zakona o porezu na dohodak ubaciti nove točke 24. i 25., kako slijedi. Porez na dohodak ne plaća se na: „24. primitke, uključujući plaće, koje ostvaruju poslijediplomanti, poslijedoktorandi, istraživači i znanstvenici za vrijeme studijskog boravka u inozemstvu radi znanstvenog ili stručnog usavršavanja ili sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija, u razdoblju od najdulje 36 mjeseci, u slučaju kada je za ostvareni dohodak plaćen porez na dohodak od nesamostalnog rada u inozemstvu te se tako uplaćeni dohodak smatra konačnim dohotkom i izuzima se od oporezivanja u tuzemstvu.“ Obrazloženje prijedloga: Za razvoj kvalitetne znanosti i visoko-školskog obrazovanja važna je mobilnost znanstvenika, protok ideja i razmjena znanja i iskustava. Mobilnost je osobito važna u ranim fazama razvoja karijere znanstvenika zbog čega je uobičajena praksa u znanstveno razvijenom svijetu da je uvjet za zapošljavanje znanstvenog suradnika/docenta obavezno poslijedoktorsko usavršavanje od minimalno godine dana rada na kvalitetnoj istraživačkoj ustanovi u inozemstvu. Kao važna mjera poticanja mobilnosti koja je nužna za razvoj znanosti u RH, podizanje međunarodnog ugleda RH, snažnije povezivanje istraživačkih institucija iz RH u Europski istraživački prostor i bolje upoznavanje sa svjetskim trendovima u znanosti, doktorande i poslijedoktorande treba poticati na usavršavanje u inozemstvu, a što treba uključiti i financijski poticaj s obzirom da su plaće doktoranada i poslijedoktoranada u RH znatno niže od prosječnih plaća u razvijenim zemljama. U sadašnjem tekstu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je pravo na korištenje plaćene studijske godine (sabbatical) radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog rada. Ranije važeći granski kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje regulirao je materiju i drugih studijskih dopusta, a isto (ili slično) rješenje se predviđa u okviru prijedloga novog Kolektivnog ugovora, čije se potpisivanje očekuje do kraja tekuće godine. Pravo na plaćenu godinu studijskog dopusta trenutno se osigurava temeljem Odluke Vlade RH o davanju suglasnosti Ministarstvu znanosti i obrazovanja za preuzimanje obveza financiranja plaćenog dopusta zaposlenika javnih znanstvenih instituta i javnih visokih učilišta za razdoblje od najviše jedne godine od dana odobrenja studijskog dopusta (198. Sjednica Vlade Republike Hrvatske, objavljenja 11.12.2014. godine). Prema važećem zakonskom okviru rezidenti Republike Hrvatske su porezni obveznici prema načelu svjetskog dohotka, tj. u RH su porezni obveznici za sve svoje ostvarene dohotke, ne samo za one ostvarene u Hrvatskoj, već i za one ostvarene u inozemstvu. Za hrvatskog rezidenta koji privremeno boravi i radi u drugoj državi, porez na dohodak plaćen u toj drugoj državi u pravilu ne znači konačno izmirenje porezne obveze jer će kao hrvatski rezident možda imati obvezu hrvatskoj državi doplatiti razliku poreza, a što ovisi o sadržaju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s odnosnom državom. Opisana situacija nije (financijski) poticajna za razvoj znanstvenog podmlatka u RH te se događa da isti ili ne odlaze na poslijedoktorsko usavršavanje u inozemstvo ili pri odlasku prekidaju sve veze s RH, time znatno smanjujući vjerojatnost svog povratka. Smatramo da je znanstveno usavršavanje mladih znanstvenika u inozemstvu u interesu RH te je potrebno omogućiti odgovarajuće poticaje kako bi se taj vrijedni ljudski potencijal zadržao u službi hrvatske znanosti. „25. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba po osnovi dnevnica, prijevoza, noćenja te kotizacija za znanstvene skupove (kongresi, konferencije i sl.) koje proračunske i neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga, odnosno za njihove potrebe, kao i bez naknade.“ Obrazloženje prijedloga: Trenutno važeći zakonski okvir ne regulira precizno porezni tretman navedenih primitaka, stoga mnoge institucije ne obračunavaju pravilno zakonska davanja. Smatramo da bi trošak plaćanja kotizacije za znanstvene skupove svakako trebalo uključiti u primitke koji su izuzeti od plaćanja poreza na dohodak. Nije prihvaćen Budući da se radi o dohotku od nesamostalnog rada tj. o primicima koji se ostvaruju na tržištu rada takve ih nije moguće izuzeti od oporezivanja. Vaš prijedlog nije u skladu s svrhom i ciljem oporezivanja primitaka kroz porez na dohodak. Napominjemo da su primici na koje se ne plaća porez na dohodak regulirani su člankom 9. Zakona, a to konkretno za poslijedoktorande, istraživače i znanstvenike, propisano je točkom 23. toga članka Zakona.
48 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl.22.st.1.). Dana 16. kolovoza 2018. otvoren je postupak javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te Nacrtu prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina. Predlagatelj navedenih zakona je Ministarstvo financija. Prije svega, ukazujem kako sam još u studenom 2016. prilikom donošenja (sada važećih) Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/2016) i Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 115/2016), kao i Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine, broj 115/2016) te Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/2016), uputila svoje mišljenje i primjedbe koje su se odnosile na tretman izvanbračnih drugova u odnosu na bračne drugove kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a vezano uz priznavanje pojedinih poreznih olakšica i oslobođenja navedenim kategorijama. Iako se u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te u Nacrtu prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina (koji se trenutno nalaze u postupku javnog savjetovanja) ne predviđaju izmjene/dopune u dijelovima koji se odnose na porezni tretman izvanbračnih drugova te životnih partnera i neformalnih životnih partnera, smatram nužnim ponoviti primjedbe te ponovno ukazati na predmetnu problematiku imajući pritom u vidu činjenicu kako primjedbe koje sam u navedenom dijelu uputila tijekom 2016. godine nisu bile usvojene. Naime važeći Zakon o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, broj 115/2016), poglavlje IV. (porezna oslobođenja), Odjeljak 3. (porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade), u čl. 15. propisuje slijedeće: „Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem 2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose.„ Dakle iz navedenog proizlazi kako se porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade priznaje samo bračnom drugu, bez taksativnog navođenja izvanbračnog druga i životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera. Važeći Zakon o porezu na dohodak u čl.14.st.6. koji se odnosi na pojam uzdržavanog člana uže obitelji vezano uz utvrđivanje osobnog odbitka propisuje: „Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.“ Dakle ne proizlazi da bi, pored bračnog druga, i izvanbračni drug kao i životni partner odnosno neformalni životni partner bili taksativno navedeni kao osobe koje se smatraju uzdržavanim članovima uže obitelji. Ista problematika dolazi do izražaja i kod čl.58. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Čl. 58.st.2. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.“ Čl. 58.st.4. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.“ Također i čl. 67. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u st. 8. propisuje: „Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.“ Dakle u svim navedenim člancima izrijekom se, kao osoba koja uživa posebni porezni tretman (ili olakšicu) prilikom pojedinih poreza iz navedenog zakona, navodi samo bračni drug, a bez taksativnog navođenja i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera. Pritom je nesporno kako Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/2016) u čl.15. govori o položaju izvanbračne zajednice te isti glasi: „1.) Odredbe poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. 2.) Postojanje statusa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.“ Stoga Pravobraniteljica pohvaljuje čl. 15. Općeg poreznog zakona te ukazuje kako je navedenim člankom zakonodavac izjednačio status bračnog i izvanbračnog druga, kao i životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a što je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) kao organskim zakonom, ali i ostalim relevantnim zakonima koji uređuju navedenu materiju. Dakle nesporno je kako je zakonodavac načelno prepoznao nejednak tretman bračnih i izvanbračnih drugova u sustavu poreznih zakona te je odlučio izjednačiti njihov tretman (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera). Međutim Pravobraniteljica ponovno ukazuje kako je Opći porezni zakon pravni propis općenitije prirode (lex generalis) te kako bi navedeno izjednačavanje bračnih i izvanbračnih drugova te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera u sustavu poreznih zakona ipak trebalo i izrijekom biti navedeno u svakom pojedinom poreznom zakonu koji (kao lex specialis) uređuje određenu materiju. Pravobraniteljica ovakvu preporuku temelji i na iskustvu iz prethodnih godina. Na ovu problematiku Pravobraniteljica je ukazivala i tijekom 2016. godine kada je uputila svoje mišljenje i primjedbe vezano uz Prijedlog Zakona o porezu na promet nekretnina, Prijedlog Zakona o porezu na dohodak te Prijedlog Zakona o lokalnim porezima. Stoga imajući u vidu navedeno, a u cilju uklanjanja eventualnih pravnih nejasnoća i dvojbi vezano uz tretman bračnih i izvanbračnih drugova (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera) u sustavu poreznih zakona, Pravobraniteljica smatra kako bi se ipak u svaki od pojedinih zakona (Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o porezu na dohodak) svakako trebalo: a) Pored bračnog druga kao osobe kojoj se priznaju određene porezne olakšice i/ili oslobođenja, u svakom relevantnom zakonskom članku izrijekom navesti i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera kao osobe kojima se također priznaju navedene olakšice/oslobođenja, ili b) U svaki od predmetnih poreznih zakona, uz zadržavanje navedenih odredbi koje se odnose na priznavanje pojedinih poreznih olakšica/oslobođenja bračnim drugovima, uvrstiti i načelnu odredbu kojom će se izričito ukazati kako se u konkretnom slučaju primjenjuje i odredba čl. 15. Općeg poreznog zakona (koja uređuje položaj izvanbračne i istospolne zajednice). Primljeno na znanje Kako se i navodi u prijedlogu Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
49 Krešo Kaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kao mali samostalni iznajmljivač smatram da ste sa čl. 8 pretjerali. Vjerojatno se i kod pisanja tog članka sramite pa ste sve odluke prebacili na lokalnu samoupravu. Brigo moja prijeđi na drugoga. Ukoliko povećanje paušala bude veće od 25% istog trenutka zatvaram objekt pa nećete dobivati ni ono što dobivate sada. Što je previše previše je. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
50 Hrvoje Akmadžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Slažem se da bi trebali podići porez ali ne na 1500 kn po krevetu. Realno gledajuci dobar dio iznajmljivaca na moru nema cijene smještaja veće nego što je cijena smještaja u unutrašnjosti. A i vecina nas na moru imamo sezonu koja traje max dva mjeseca. A neki smještaj u u unutrašnjosti ima kroz cijelu god goste. Ima i na moru iznajmljivaca koji preko cijele godine imaju posla ali većina ne pogotovo i manjim mjestima, pogotovo na otocima koja ostatak godine nemaju sta za ponuditi gostima a proglasila su kroz cjelu godinu turisticku sezonu. I kako je gore u članku navedeno svi samo vide koliko je iznajmljivac naplatio a ne koliko su realni troskovi. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
51 Ratko Borić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Dragi moji zakonopredlagači, hvala vam uistinu na ovom prijedlogu zakona. Jer se nadam da ćete se zasramiti sami sebe i jer nam širom otvarate oči da vas bolje vidimo. Pretjerali ste sa iznosom paušala, koji ne smije biti tako visok. Mi smo kategorizirani a mijenjajte nam nasilno pravila igre, uništavate male iznajmljivače. Tržište već samo regulira tko treba opstati, zašto se država miješa? Ne doprinosite sigurnom okruženju i napretku poslovanja. Idete na ruku velikim igračima, ali to već znadete, naravno... Članak 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, dopušta mogućnost podizanja paušalnog iznosa poreza na dohodak za privatne iznajmljivače i do 500 % To jest do 1500 kuna po krevetu! Porez ne dirajte uopće, jer je sada uravnotežen i poticajan, svima jasan! Standardno, od vas na visinama, nitko ne misli o trudu i vremenu koje, ne samo domaćin, nego njegova cijela obitelj ulaže kroz cijelu godinu da bi kroz tih nekoliko mjeseci gost koji je izabrao našu ponudu bio zadovoljan i sretan. Ne misli se na konstantna ulaganja i unaprjeđenja ponude koja tako direktno pokreću gospodarstvo a sada mogu biti manja za tih 1500 kn po krevetu. Ima toga puno, ali država samo misli na svoj stomak. Tko je uopće razgovarao s nekim relevantnim predstavnikom zajednice iznajmljivača? Tko ste vi koji krojite zakone i na temelju koje studije ili procjene? Je li vi sebe smatrate državom? Nas očito ne smatrate, jer ispada da smo mi tu samo zbog vas. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
52 TURIST NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sramota, samo vam je na pameti guljenje porezima a da oni koji ih plaćaju ne dobivaju ništa zauzvrat. Već ste prevelikim porezima i nepravnom državom uzrokovali masovni egzodus mladih i radišnih iz zemlje koji još traje, pa sad idete prevelikim porezima uništiti i ono jedino što je ostalo da radi, turizam i male iznajmljivače. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
53 Goran Levačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ovog ljeta kada se primijećuje da je došlo do zasićenja. Naša vlada izgleda da ne prati dnevna zbivanja: "Turista je sve više, a hotelske sobe i apartmani zjape prazni. Kako to?" "Kada se pogleda broj gostiju te broj kapaciteta koji se povećao u odnosu na prošlu godinu, zamjetan je pad popunjenosti smještaja." A naša vlada umjesto da ljudima pomogne, ona donosi zakon o drastičnom povećanju paušala !? Ja u principu jesam za povećanje. Ali ono pametno kao što je to na Zapadu. Da se radi o povećanju od 5% bilo bi razumljivo. Ali se govori o drastičnim povećanjima, kao da su u pitanju porez na cigarete. Povećanje da , ali pametno. Mora se uzeti u obzir da ije isto popuniti kapacitete nekom tko ima apartman prvi red uz more i onome koji je daleko od mora. Dakle, nije isto imati apartman u Diklu kraj Zadra ili ako se radi o stanu u nekoj zadarskoj gradskoj četvrti daleko od mora 2 km. Ja sam se već dogovorio sa djecom koja žive i rade u Zagrebu, a treba im veći stan. Ja ću prodati svoj stan kojeg rentam i njima dati novce. A oni će meni davati mjesečno nešto manje negoli bi bila rata kredita preko banke. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
54 Milka Šupraha-Perišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Još jedan komentar: Zašto ima malo komentara na prijedlog ovog zakona koji predviđa povećanje i do 500% paušalnog poreza? Zato što je naš svijet još uvijek u prosjeku neuk, nesvjestan svojih prava i važnosti svoga glasa i još uvijek daleko od participiranja u e-savjetovanju. Zato: Ne koristite kao argument maleni javni protest protiv prijedloga zakona jer isti ne odražava stvarno stanje stvari. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
55 Milka Šupraha-Perišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Zašto mladi bježe iz ove zemlje? Evo upravo zbog "bisera" koji predlažu i donose ovakve zakone. Sram vas bilo! Do 500%? Na volju lokalnih samovoljnika? Za ne povjerovati! Za iznajmljivanje od max. 50 dana sezone? Oduzmite troškove: čišćenja, pranja, peglanja, oglašavanja, cjelogodišnjeg nameta na kom. troškove, održavanja objekta (ličenja, zamjena vodokotlića, bojlera, klima)...Da li znate da veliki broj iznajmljivača svake godine ponovo razmišlja da li staviti kuću na prodaju? Do nedavno sam vjerovala u budućnost zemlje i tako odgajala svoju djecu, više nemam vjere. A zašto? Zbog ovakvih i sličnih ideja, prijedloga, zakona. Još jednom: sramota! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
56 Mario Danek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK A što reći na ovaj famozni članak 8? Što? Počeo bi samo sa jednom mišlju. U školi smo učili iz povijesti da je Seljačka buna počela, između ostalog, i zbog DESETINE koju su morali plaćati seljaci. A to bi bilo 10% POREZA. Koliki su porezi u našoj Hrvatskoj? KOLIKI? Ne želim niti pokušati zbrajati. Briga vas za mali puk, PREŽALOSNO. U svojoj gramzivosti ne birate ni pred čime. ODERI, UNIŠTI SVE ŠTO VALJA! UNIŠTI!!!!! Mogao bi argumentirati visokim troškovima, opterećenosti raznih vrsta, samovoljaom lokalne uprave, kratkom sezonom, . . . i mnogim drugim argumentima, ali to vama ne znaći ništa. Ovako SULUDO VISOKE NAMETE mogu očekivati samo u Hrvatskoj. Ne znam čija je ovo ideja i koliko će trajati, ali ovu odredbu je mogao donijeti samo pokvarenjak koji ne voli Hrvatsku i Hrvatski narod. Kao branitelj, dragovoljac, doživio sam mnoge nepravde, ali ovo je DNO DNA. Toliko ponižavajuće da niže ne može. HVALA VAM NA OVOME "DRAGI MOOJI" KOJI UPRAVLJATE OVOM JADNOM I BIJEDNOM ZEMLJOM, koju usprkos tome što je želite uništiti, ne bi je dao za sve na svijetu. GNJIDE LJUDSKE!!!!!! Primljeno na znanje Komentari nisu primjereni, opće su naravi te nisu vezani uz prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak.
57 Antonia Stipaničev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Jasno je da do povećanja treba doći, ali povećanja od 500% nemaju veze s zdravom pameću, ubijate na taj način jednu od rijetkih djelatnosti koja održavaju našu državu na životu. Tjerate sve više ljude na očajničke poteze, a to su iseljenja, no tada nećete imati od koga uzimati novce već ćete i sami morat iseliti. Mlada sam osoba i ne želim se seliti van RH, ali doslovno me tjerate jer trenutno ne vidim ništa što mi omogućuje normalan život. Ne luksuzan, nego normalan život!!! Kao državljanka RH i glasačica na izborima vas molim da me uvjerite kako mi ostanak pametna odluka! Primljeno na znanje Komentari su opće naravi te nisu vezani uz prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak.
58 Ana Dujmović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Smanjenje poreza jednoj skupini i povećanje drugoj, nije porezna reforma nego pretakanje iz šupljeg u prazno. Reforma bi bila kada bi smanjili poreze i ujedno i rashodovnu stranu proračuna. Primljeno na znanje Porezna reforma započeta je 2016 godine s jasnim ciljevima: porezno rasterećenje, stvaranje održivog i jednostavnijeg poreznog sustava, jednostavnija porezna administracija i veća pravna sigurnost za sve porezne obveznike. Prema prijedlogu izmjena Zakona predloženih u 3. krugu porezne reforme s primjenom od 1.siječnja 2019. ukupno porezno rasterećenje iznosi 2,7 mlrd kn. Ako se 3. krugu porezne reforme dodaju već postojeći učinci prva dva kruga porezne reforme ukupno porezno rasterećenje iznosi 6.3 mlrd kn.
59 Mario Mimica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, kao mali (mikro) iznajmljivač, doslovno sam šokiran prijedlogom povećanja paušala privatnim iznajmljivačima. Iznos povećanja i do 500% je van svake logike. Pa da je i 5% bilo bi previše. Očito je da zakone i druge propise donose „stručnjaci“ koji s praksom imaju jako malo dodira. Ti isti male iznajmljivače promatraju samo kroz ostvareni prihod ne vodeći računa o svim ostalim komponenatama stvaranja tog dijela dohotka. Nije gospodo ostvareni prihod jednak dohotku (dobiti) i troškove ne treba tek tako površno promatrati, zanemarivati, a upravo to je bilo vidljivo u nekim napisima javnih glasila koja su imala za cilj opravdati povećanje stope paušalnog poreza. Uzmite u obzir ogromna poćetna investicijska ulaganja (kredite), potom svakogodišnja ulaganja u modernizaciju objekta radi dobivanja više kategorije smještaja (opet otplata, kamate), pa ulaganja u investicijsko održavanje (kredite), plaćanju svih parafiskalnih nameta (nedavno povećana boravišna pristojba, razne komunalije, extra smetlarina,….), troškove promocije, agencijske provizije od 15 – 42% (na koje plaćamo pdv). A trošak rada domaćina? Kolko uopće vrijede sati uloženi u sve te temeljito očišćene apartmane, sve oprane i ispeglane plahte, stolnjake, ručnike, sva dočekivanja i ispraćanja, piće, druženja s gostom, izvanredne situacije (bolesti, nesreće) i sve pozive gostiju s pitanjima "gdje ćemo fino jesti", "što ćemo, kiša je" pa do "imate li aspirin, boli me glava". Koliko vrijede sati i sati (i dani) provedeni uz računalo u komunikaciji s gostima? Koliko vrijedi rad cijele obitelji uložen u turizam tijekom cijele godine, kako u pripremu sezone, tako i u samoj sezoni? Prosječna sezona u prosječnom dalmatinskom mjestu, sa svim tzv. „rupama u popunjenosti“ traje maksimalno 45-50 dana (rijetki su oni kojima traje duže), a paušal se naplaćuje kao da radimo cijelu godinu i u svemu tome jedino je siguran prihod Države dok iznajmljivaču nitko ne garantira da li će popuniti kapacitet, pa taman i toliko koliko mu treba da podmiri samo taj rashod (ako ne, slijedi ovrha), a o daljnjoj uvijek upitnoj, kad manjoj, kad većoj zaradi da i ne govorimo. Evo još nekih, ovlaš nabrojenih troškova koje ima svaki iznajmljivač, a koji nisu samo jednokratni: - trošak oglašavanja na internetu - trošak za Wi-Fi, klima uređaj i Tv - gosti naprave štetu, razbiju frižider, stolicu, namještaj, keramiku, unište komplet za jelo – a sve to vidiš tek kad gosti odu, kad čistiš apartman. - godišnji trošak farbanja apartmana - troškovi vodoinstalatera (odčepljivanje kanalizacije, zamjena brtvi, pokvario se bojler, razbili wc školjku i sl.), - pražnjenje crne jame i po 20-tak puta u toku ljeta (ovisno o veličini objekta) - trošak servisera bijele tehnike (perilica za veš, perilica posuđa, klime, elektroinstalatera ….), - potrošnja vode, struje, plina u apartmanu kao i potrošnja struje i vode za pranje i peglanje posteljine, ručnika, kuhinjskih krpa, - potrošni pribor za čišćenje, deterđenti, sanitarna sredstva, toalet papir za goste, sapun za goste, - nova posteljina, novi ručnici (stari su uflekani – ponekad i nekoliko u sezoni), zamjena madraca (inkontinencija male djece, ponekad i starijih, menstrualne tegobe žene), deka, jastuka, kuhinjskih krpa, frotir mantil za tuširanje, - sredstva dezinfekcije i dezinskecije, - dopuna razbivene staklarije (čaša, tanjura, posuda za kuhanje…..) - ………………………. Moja osobna procjena je da ukupnih troškova imamo najmanje 80%, ako ne i više. I sam se ćesto pitam isplati li mi se raditi to što radiim s gostima? A što bih pored mirovine, da nije toga? Mali iznajmljivači drže obalni dio Hrvatske na životu. Građevinari, obrtnici svih vrsta, trgovina namještajem, bijelom tehnikom, robom široke potrošnje, hranom... žive najvećim dijelom od nas - i na sve se plaća najveći pdv u Europi. Treba razmišljati kako podignuti uslugu na viši nivo, a ne kako to opteretiti novim nametima. Ionako već sad slovimo kao preskupi, a ovime će cijene nažalost još više porasti. Ovo će samo povećati „sivu zonu iznajmljivanja“ i vrlo će negativno utjecati na daljnji razvoj turizma u nas. Šteta! Sad kad smo uveli malo reda, kad funkcionira e-Visitor, kad su oficijelne brojke koliko toliko raščišćene, kad je enormno više legalno prijavljenih objekata, kad turizam konačno može malo disati, sad smo na putu da sve to anuliramo. Jasno mi je da Proračun treba napuniti, ali ne po svaku cijenu. Ovo bi po turizam (pa i šire) moglo biti pogubno. Nažalost, osim iznesenog neslaganja s tim povećanjem, kao pojedinac ništa ne mogu napraviti, jer Vi ćete, uvjeren sam, provesti do kraja to što ste naumili, kao što ste to uradili bezbroj puta do sada, a ta spoznaja nas obične građane, koji jedva spajamo kraj s krajem, koji se ljeti dobrovoljno privremeno smještamo u kojekakve „šupe“ kako bi na vlastitom, jedinom stanu nešto zaradili, boli, jako boli. Jedino što Vam mogu obećati prođe li ovo povećanje je, da na slijedećim izborima nitko od moje obitelji neće glasati za HDZ. Vjerujem da će i velika večina drugih iznajmljivača, a ima ih preko 86 000 (a to je masa od najmanje 250 000 glasaća), doči do sličnog zaključka kao i ja. Ovisno o Zakonu kakav će biti usvojen, budući imam samo jedan apartman, vrlo je vjerojatno, da se više niti neću baviti iznajmljivanjem istog turistima. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da svaki porezni obveznik može odlučiti da će umjesto plaćanja paušalnog poreza, dohodak utvrđivati na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova vođenjem poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik javlja se u nadležnu ispostavu Porezne uprave radi upisa obveze vođenja poslovnih knjiga.
60 Ante Vežić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani Što se tiče članka 8. o povečanju boravišne pristojbe, mislim da je još jedan u nizu apsurda u državi apsurdistan gdje vlasti deru narod pod izlikom povečanja kvalitete života čime se postiže kontra učinak i sve više stoji ona "raselit nas triba da nas manje ima" i sve više sam uvjerenja da je to živa istina da je to masonski zločinački pothvat u cilju uništenja hrvatskog naroda, kako bi nas što jeftinije kupili i osvojili bez ispaljenog metka ! Mislite li vi da prosječan građanin ako mu sezona traje 2 mjeseca ljeti može isplatiti uloženo u izgradnju apartmana i njegovo opremanje tek nakon cca 10. godine iznajmljivanja pod uvjetom da je isti apartman izgradio na djedovini a prihod od apartmana mu je jedini izvor prihoda i egzistencije na rodnoj grudi, da ne govorim o kreditima. Ako nekome treba povečati porez to su vikendaši koji žive u gradovima ili drugim državama koji su nelojalna konkurencija domačem življu, vikendaši koji su višak novca uložili u izgradnju apartmana (kojeg će trošiti ne znam gdje po svijetu od kuda su i ispuzli) u malim mjestima i tako nepravedno otkidaju od usta starosjediocima kojima je to jedini izvor opstanka u malim primorskim mjestima. Zar želite i Dalmaciju pretvoriti u Slavoniju ? Umjesto da mislite kako olakšati hrvatskom narodu da opstane u ovoj suznoj dolini vi ga tjerate da ide trbuhom za kruhom po svijetu a ovdje će doći svjetski probisvjeti, makrolopovi, sotonska služinčad, sramite se ! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
61 Agencija za mobilnost i programe Europske unije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, u svezi s postupkom izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Agencija za mobilnost i programe Europske unije kao provedbeno tijelo programa Erasmus+ u Republici Hrvatskoj, akreditirano od strane Europske komisije, ukazuje na potrebu izmjene i dopune čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16) na način i iz razloga kako slijedi. Program Erasmus+ kao najveći program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta omogućuje provođenje dijela studija ili stručne prakse u inozemstvu. Studentima koji na temelju natječaja ostvare mogućnost dobivanja financijske potpore osigurani su mjesečni iznosi od 360,00 EUR, 410,00 EUR ili 460,00 EUR (ovisno o grupi zemalja), uz mogući dodatak od 100,00 EUR i 200,00 EUR u slučaju mobilnosti u svrhu stručne prakse, odnosno mobilnosti studenata slabijeg socioekonomskog statusa. Podaci Agencije pokazuju da prosječno trajanje mobilnosti u svrhu studija iznosi 5 mjeseci, a student u prosjeku ostvari ukupno 2.550,00 EUR financijske potpore. Mobilnosti u svrhu stručne prakse prosječno traju 4 mjeseca, a prosječni iznos ukupne financijske potpore studentu iznosi 2.240,00 EUR. Nadalje, od Natječaja 2018. mjesečni su iznosi za hrvatske studente povećani na 400,00 EUR-a, 450,00 EUR-a ili 500,00 EUR-a te će se time i prosječan iznos ukupne financijske potpore studentu povećati. Većina studenata ostvaruje mobilnost u svrhu studija, a programska pravila propisuju minimalno trajanje mobilnosti 2 mjeseca za stručnu praksu, odnosno 3 mjeseca za mobilnost u svrhu studija do maksimalno 12 mjeseci. Projekcija prosječnih financijskih potpora, na temelju dosadašnjih analiza, ali uz nove natječajne iznose, iznosila bi 2.750,00 EUR za studij i 2.400,00 EUR za stručnu praksu. Također, bitno je istaknuti kako se dodijeljena financijska potpora isplaćuje u paušalnom iznosu i odnosi se na pokrivanje razlike stvarnih troškova (troškovi putovanja, troškovi smještaja i troškovi hrane) u odnosu na one troškove koje bi imali kao studenti u matičnoj zemlji. Analize pokazuju da financijska potpora pokriva većinom između 50-75% troškova koje student ima tijekom mobilnosti te da je obitelj najčešći sekundarni izvor financiranja. Naglašavamo također da studenti tijekom boravka na mobilnosti u inozemstvu i dalje ostvaruju pravo na državnu ili lokalnu stipendiju ako su prethodno bili njezini korisnici. Sukladno čl. 9., st. 1. toč. 21. Zakona o porezu na dohodak, primicima na koje se ne plaća porez na dohodak smatraju se „primitci koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa“. Navedeno se temelji na Uredbi (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+ gdje se u točci 40. uvodne izjave navodi: „Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.“ Prema članku 17., stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak te odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, ako student ostvari primitak iznad propisanog iznosa od 15.000,00 kuna godišnje što se, s obzirom na prethodno navedene iznose financijske potpore, brzo premašuje, roditelji za dijete više ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak. Uz to, studenti koji se odluče na mobilnost stavljaju se u nepovoljniji položaj naspram drugih studenata jer imaju značajno smanjenu mogućnost korištenja drugih izvora prihoda ako ne žele prijeći navedeni prag (primjerice, rad preko studentskog servisa). Agencija je tijekom 2017. i 2018. provela anketu o ovom problemu između 42 visoka učilišta u Hrvatskoj koja sudjeluju u provedbi Erasmus+ programa. Na temelju analize pristiglih odgovora utvrđujemo trend smanjenja broja studentskih prijava, povećanje broja odustajanja studenata od mobilnosti i posljedično smanjenje apsorpcije sredstava iz programa Erasmus+. Prošle godine je prema rezultatima ankete udio studentskih odustajanja varirao između 10% i 50%. Ovi su negativni trendovi najizraženiji na najvećim javnim sveučilištima koji ujedno dobivaju i najveće iznose bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+. S obzirom da je u Natječaju 2018. potvrđen ranije najavljeni rast financijskih sredstava kojima Republika Hrvatska raspolaže kroz program Erasmus+, gdje je u odnosu na 2017. natječajnu godinu (6.372.615,00 EUR) za projekte mobilnosti unutar programskih zemalja dodijeljeno gotovo 2.5 mil EUR više (8.684.022,00 EUR), smatramo da navedena odredba predstavlja prepreku punoj apsorpciji raspoloživih programskih sredstava. Uz to, očekuje se da će sredstva koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj za program Erasmus+ rasti 20% godišnje do 2020.g., a od 2021.g. i pokretanja novog programa povećanje bi trebalo biti još veće. Slijedom svega navedenoga, smatramo ovo pitanje prioritetnim radi uklanjanja prepreka mobilnosti i maksimalne apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj te predlažemo izmjenu odnosno dopunu Zakona o porezu na dohodak, na način da se u : - članku 17. stavku 2. Erasmus+ potpore uvrste u kategoriju primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak (poput socijalnih potpora, dječjeg doplatka, potpora za novorođenče i sl.) podredno - članku 17.st. 1. uveća propisani iznos za korištenje uvećanog osobnog odbitka roditelja za uzdržavano dijete na najmanje 30.000,00 kn. Agencija za mobilnost i programe Europske unije Prihvaćen Prema prihvaćenom prijedlogu, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije se više neće uzimati u obzir. Budući je postignut cilj, nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata i njihovih uzdržavatelja, nije potrebno povećavati iznos primitaka koji uzdržavani član može ostvariti u godini da bi ga se koristilo za uvećanje osobnog odbitka s 15.00,00 kn na 30.000,00 kn.
62 Tea Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vlada RH uništava poduzetništvo stalnim podizanjem nameta i obeshrabruje ljude da se upuštaju u ikakve poduzetničke pothvate. Podizanje paušala za iznajmljivače ne može biti riješenje nijednog već samo stvaranje dodatnih problema i tjeranje građana da se bave ilegalnim poslovanjem kako bi uspjeli preživjeti. Iznajmljivanje privatnog smještaja iziskuje ogromne napore i nekoliko mjeseci 24satnog rada a da ne govorim o visini godišnjeg ulaganja u sadržaje i režije koje su ionako iznad svih prosjeka obzirom na visinu BDP-a. Ovakav prijedlog je apsurdan, obzirom na to da svakim danom sve više financijski ugrožavate građane a pružate sve manju sigurnost i socijalnu potoporu. Do kada mislite dizati namete i smanjivati davanja? Uništavate ovu državu i poduzetništvo lošim poreznim mjerama, ugrožavate opstanak građana i krivi ste za smanjenje nataliteta jer si ljudi ne mogu priuštiti uzdržavanje djece. Imamo jedan od najviših poreza i najnižih dohodaka u Europi, nije li to apsurdno? Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
63 Dalibor Olujić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Što se tiče članka 8. navedenog Zakona, smatram kako je u redu sa se plaća paušalni porez na iznajmljivanje, ali koliki je trud Države kao takve da bi mi kao iznajmljivači ostvarili osnovicu iz koje bi taj porez platili? Najsretniji bih bio kada bi morao platiti što veći iznos, u tisućama kuna, pa neka se radilo o porezu od 10%, jer to znači da imam od kuda platiti. Ovo je direktan atak na male iznajmljivače i oduzimanje ljudima kruha iz usta na sve moguće načine. Država ne gleda na nas, nego samo na sebe... Smanjite poreze i dadžbine, pa će ljudi imati od čega trošiti i kupovati... Ne idite na zaradu, nego na količinu, pa će više protoka novca biti... Kriva nam je politika marže i poreza, zato i idemo u propast umjesto da se smanje porezi i poveća potrošnja, a samim time i puni državna blagajna... NE ZA POVEĆANJE PAUŠALNOG POREZA ZA IZNAJMLJIVAČE PRIVATNOG SMJEŠTAJA! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
64 Udruga Naše Vale NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK UDRUGA PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA „N A Š E V A L E“- Mimice,Mjedići Mimice, 03.09.2018. MINISTARSTVO FINANCIJA MINISTARSTVO TURIZMA TZ GRADA OMIŠA PRIMJEDBE, MIŠLJENJA I PRIJEDLOZI ČLANOVA UDRUGE ( četrdeset obitelja sa destinacija Mimice-Medići) O IZMJENAMA ZAKONA O UGOSTITELJSTVU , ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI (UVEĆANJE IZNOSA B.P),NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK (UVEČANJE IZNOSA PAUŠALNOG POREZA ZA IZNAJMLJIVAĆE PRIVATNOG SMJEŠTAJA) Poštovani, Mišljenja smo da nije odabran pravi trenutak u kojem se donose izmjene navedenih zakona jer su svi koji se bave djelatnostima turizma (pružanje usluga smještaja u domaćinstvu) trenutno zaokupljani sezonom . Paušalni iznos poreza u rasponu od 150 do 1500 kuna otvara mnoga pitanja ispravnog odabira kriterija određivanja iznosa poreza kojim će se opteretiti iznajmljivači te predlažemo da bi jedinice samouprave trebale prilikom određivanja kriterija uzeti u obzir slijedeće elemente: kategorizaciju objekta, broj registriranih ležajeva u objektu, popunjenost, tip turističkog mjesta, doba sezone i još brojne druge ispravno vrednovane faktore. U Nacrtu zakona nisu definirani nikakvi kriterija za određivanja visine poreza. Prema prijedlogu zakona stoji da će jedinice lokalne samouprave samostalno određivati visinu poreznih davanja prema fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja ( da li su to ispravno određeni kriteriji???) Kako smo, mi iznajmljivači ( pružatelji usluga smještaja u domaćinstvima) , opterečeni velikim ulaganjima u smještajne jedinice svake godine pred sezonu, uzimamo kredite sa nepovoljnim kamatama..... te stoga predlažemo da se i troškovi naših ulaganja, režijski troškovi, kao i svi oni skriveni troškovi koji nas opterečuju, a nigdje se ne spominju, uzmu u obzir prilikom donošenja navedenih zakona. Ulaganja u smještajne kapacitete su znatna i redovna, potrebna su kako bi bili konkurentni na zahtjevnom tržištu. Već ove godine na našoj destinaciji imamo pad broja noćenja , povećane režijskih troškove, traže se sve veći standardi smještaja te gosti traže i usluge polupansiona jer se na taj način nudi domaća, autohtotona hrana koja ih sve više privlači. Većina obitelji na našoj destinaciji živi isključivo od turizma ( tj. pružanja usluga smještaja u domaćinstvu kao i usluga polupansiona) te bi znatnim povećanjem poreza i boravišne pristojbe te ukidanje mogućnosti prehrane turistima , uvjetovanje kategorizacije kvadraturom( postavljanjem nemogućih uvjeta rada), onemogućilo naš opstanak, dakle bili bi prisiljeni napustiti ovu zemlju u potrazi za poslom kako bi osigurali prihode za preživljavanje. Uz navedenu djelatnost vezano je i veliki broj drugih djelatnosti kao što je poljoprivreda ( maslinarstvo,vinogradarstvo....), turističke agencije, ugostiteljstvo, građevinarstvao, trgovina .... Inače izračuni prihoda malih iznajmljivača se rade na bazi 65 dana (napominjemo da ima i znatan broj onih koji rade manji broj dana). Povećanje navedenih davanja bi značilo i povećanje cijena usluga te manju konkurentrnost na tržištu. Na taj način a i zbog drugih razloga jačaju druge destinacije puno manje opterećana zakonskim odredbama i birokratskim stegama ( Grčka, Sj. Afrika, Turska...)te smatramo da bi dio iznajmljjivača i iz tog razloga ušao u sivu zonu što nije nikome u interesu. Nadamo se da će ministarstva donjeti razborita rješenja kako bi nas poticala na rad i poduzetništvo a ne onemogućalava, te da neće najavljena drastična povećanja poreza i boravišne pristojbe biti uvrštena u navedene zakone i da bi jedino bila prihvaljiva povećanja od par postotaka (minimalno) što bi bilo realno te da će omogućiti daljnje pružanje usluga smještaja kao i polupansiona u domaćinstvima. Isto tako predlažemo da se postojeći Pravlnik o kategorizaciji privatnog smještaja prilagodi stvarnom stanju na terenu ( zvjezdice neka budu određene opremom –izgledom i sl...a ne kvadraturom koja iziskuje velika ulaganja za koja većina iznajmljivaćia nisu ni dohodovno sposobni) te neka tržište određuje kriterije boljih i lošijih smještajnih jedinica a ne pravilnici. Ipak su smještajni kapaciteti vrednovani zvjezdicama te su oni sa više zvjezdica konkurentniji na tržištu. UDRUGE NAŠE VALE- Mimice,Medići Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je osnovno obilježje paušalnog poreza njegova jednostavnost iz čega proizlazi da prilikom utvrđivanja paušalnog poreza nije moguće propisivati njegovu visinu ovisno o nisu parametara.
65 Blaženka Bagarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, trenutak u kojem se donosi zakon nije odabran u korist nas iznajmljivača kada smo trenutno zaokupljeni sezonom. Paušalni porez je u rasponu do 1.500 kuna neprihvatljiv. Opterećeni smo jako velikim ulaganjima u smještaj s jako nepovoljnim kreditima. Konkurencija je nemilosrdna, već ove godine imamo pad dolazaka na našu destinaciju, rupe u sezoni. Ukida nam se mogućnost pansiona, a gosti vape za autohtonom hranom, obrokom kod domaćina. Moja obitelj živi isključivo od turizma, pitam se je li to hajka na nas privatne iznajmljivače da jedinice lokalne samouprave određuju visinu poreza po krevetu do 1.500 kuna? Iskreno se nadam da ću i u budućnosti biti iznajmljivač, a ne da sve zatvorim i odem iz Hrvatske. Nadam se da će ministar financija i njegovi suradnici donijeti razborito rješenje koje će dopustiti da mali iznajmljivači i dalje žive. Lijepi pozdrav Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
66 Valerija Dešković Mirosav NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, u članku 8. treba propisati da paušalni porez po krevetu ne može biti manji od 150,00 kn, ali niti veći od 700,00 kuna. Privatni smještaj zahtjeva na početku skupe kredite za uređenje, a onda ulaganje svake godine u održavanje i renoviranje, a nikakvi troškovi , otplata kredita i kamata nisu porezno priznati. Za obitelji su to velika ulaganja, na materijal i usluge se plaća PDV. Bila bi šteta da većina malih iznajmljivača zatvori svoje kuće, jer smo svi dio ekonomskog ciklusa. Gosti kupuju u trgovinama, jedu u restoranima, voze se itd. , tako da indirektno još plaćaju PDV, porez na potrošnju, pa boravišnu pristojbu itd. Gosti traže male smještajne jedinice što potvrđuje da su korisne i nismo konkurencija velikim hotelima, jer je različita klijentela. Hotelske kuće imaju velike troškove, al i niz pogodnosti kroz turističko zemljište, oslobađanje plaćanja poreza za smještaj i prehranu sezonskih radnika itd. Molim Vas da vodite računa da ne uništite privatni smještaj, a pogotovo ne one koji imaju prebivalište u mjestu iznajmljivanja. Uzdam se u mudrost Ministra financija i suradnika. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
67 EKO MEĐIMURJE d.d. Šenkovec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, pišem Vam ovaj prijedlog s pozicije velikog poslodavac koji zapošljava 515 radnika raznih obrazovnih profila, a iza njega potpisom stoje mnoge velike međimurske tvrtke . U više navrata smo predlagali i preko Ministarstva rada i Ministarstva financija da bi najbolja kratkoročna mjera za povećanje primanja radnika bila da se Pravilnikom o porezu na dohodak poslodavcima omogući neoporeziva isplata naknade za topli obrok u mjesečnom iznosu do 500 kn. Ova mjera omogućila bi poslodavcima da u kratkom roku značajno povećaju primanja radnika s jedne strane, a isto tako bi imala pozitivan utjecaj na prihode proračuna jer bi u svakom slučaju dio tih isplata kroz PDV na kraju opet završio u proračunu. Druga mjera koja je nužna u ovom trenutku je značajno povećanje prigodnih nagrada i naš prijedlog je bio da se isplata istih značajno podigne. Predlažemo podizanje iste sa dosadašnjeg iznosa od 2.500 kn na minimalno 10.000 kn. Morate shvatiti da ukoliko naš radnik odlazi raditi u Austriju, a tamo poslodavac svojim radnicima može isplatiti 13.-tu i 14.-tu plaću (jedna u lipnju, jedna u prosincu) i to u iznosu prosječne netto plaće tog radnika uz 6% ukupnih davanja imati ćemo još jedan veliki val odljeva radnika 2020. godine kada Austrija planira otvoriti svoje granice za Hrvatske radnike. Ukoliko se navedeni prijedlog ne usvoji, vjerujte mi da će u graničnim područjima (Međimurje, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija) u roku od 5 godina biti izgubljena mnoga radna mjesta, dio tvrtki će morati nažalost zatvoriti svoje proizvodnje, a posljedično s time će se i prihodi proračuna po svim osnovama značajno smanjiti. Argumentacija koja se čula sa Vaše strane u smislu da će oportunitetni troškovi kontrole eventualnih zloupotrebe ovih promjena biti viši od eventualnih pozitivnih efekata nam je APSOLUTNO NEPRIHVATLJIVA. Svaki odgovoran poslodavac koji danas radi u skladu sa svim pozitivnim propisima RH, nastaviti će i dalje raditi na taj način i 100% sam siguran da neće zlorabiti ove mogućnosti. Vi naravno možete i dodatno uvjetovati ove promjene. S druge strane, poduzetnicima koji niti danas ne posluju u skladu sa Zakonima RH i nama predstavljaju nelojalnu konkurenciju na tržištu rada, ove mjere nisu potrebne. No vjerujem isto tako da Ministarstvo financija aktivno radi na suzbijanju istih. Lijep pozdrav, Saša Novaković Predsjednik Uprave EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
68 Srećko Ezgeta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Prijedlog za izmjenom i dopunom članka 17. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak NN 115/16 Pozdravljam sve porezne promjene Ministarstva financija koje je predstavio ministar Marić koje su najavljene ovim paketom izmjena zakona, osim odredbi vezanih na propisivanje minimalnih plaća direktorima poduzeća gdje se po tko zna koji puta primjenjuje praksa vrlo česta za ovo minstarstvo i poreznu upravu da zbog zlouporabe pojedinca treba kazniti sve. Takav način razmišljanja dovodi do apsurdnnih propisa koji su primjereni komunističkom sustavu, a ne kapitalističkom. Ako neko za 48 kn mjesčnog troška ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje onda za to nije kriv on nego zakon i propis koji je to omgućio. Onda treba promjeniti propis u kojem treba propisati koliko minimalno je potrebno platiti da bi se ostvarilo to pravo , a ne kažnajvati sve poštene poduzetnike i destimulirati svaku mogućnost razvoja poduzetništva u RH. Isto je i s radom preko student servisa gdje se zbog nekih zlouporaba pojedinca u prošlosti kažnjavaju svi daroviti i izvrsni đaci, studenti i sportaši koji su budućnost ove zemlje. Zato Vas molim da razmotrite izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak u Članku 17. stavak 2. Stipendije koje dobivaju učenici, studenti i sportaši do propsianog neoporezvog iznosa (trenutno 1.750 Kn mjesečno tj. 21.000 Kn godišnje), kao i sve nagrade koje dobivaju za postignute rezultate trebale bi biti izuzete pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Naime roditelji darovite djece, studenata, đaka i sportaša u koliko njihova djeca dobiju stipendiju ili novčanu nagradu za neki izniman uspijeh kažnjeni su ukidanjem porezne olakšice za to djete ako je ukupni godišnji iznos primitaka koje je to djete primilo veći od 15.000 Kn godišnje. Apsurdno je da je neoporezivi godišnji iznos stipendije 12 x 1750Kn = 21.000 Kn, a granica nakon koje se ukida roditeljima pravo na poreznu olakšicu za to djete 15.000 Kn (znači olakšica vrijedi do iznosa 15.000 Kn : 12 = 1.250 Kn/mjesečno) Najžalosnije je u svemu tome što ta darovita djeca, a poglavito sportaši imaju mjesečne izdatke koje roditelji financiraju veće o 1.250 Kn/mjesečno (odnosno 41,67 Kn prosječno dnevno ) pa su time kažnji i oni, a u konačnosti i djeca. Ukupan porezni prihod RH od poreza na dohodak prema podacima mimistarstva finacija u RH je mali, a ovaj porez koji se prikupi od ukidanja osobnog odbitka roditeljima darovite djece i roditeljima sportaša je za državu beznačajan. Ali za mnoge hrvatske onbitelji je značajan, a pogotovo jer se naplaćuje kao tempirana bomba da ljudi nisu ni svjesni da zbog stipendije ili nagrade koje dobije njihovo djete će biti kažnjeni na kraju godine kada dobiju porezno rješenje.. Zato Vas molim da se stipendije đacima, studentima i sportašima do propisanog iznosa neoporezivog primanja (trenutno 1.750 Kn/mjesečno ili 21.000 Kn godišnje) izuzmu iz utvrđivanja prava na osobni odbitak (članak 17.stavak 2.) jer to nije neoporezivi dohodak zarađen radom preko student servisa za neznam kakav luksuzni život. Bez mladih, a pogotovo ovih najboljih, i poticanja poduzetništva svi zajedno nećemo imati budućnosti. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Komentar vezan uz utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa članova uprave nije predmet Zakona o porezu na dohodak, već Zakona o doprinosima. Napominjemo da se ni Zakonom o doprinosima ne propisuje plaća članova uprave već osnovica za obračun doprinosa.
69 Dubravka Gašparac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kao zaključak nameće se pitanje samo po sebi: Da li nas poduzetnike država smatra partnerima i želi s nama izgraditi partnerski odnos ili nas kako sami navode smatra ZLORABITELJIMA SUSTAVA i samo jednom konstantom koja kontinuirano proizvodi sredstva potrebna za namirenje državnog proračuna i aparata? Represija i mnoštvo inspekcijskih službi kojima nije prioritet ukazati na nepravilnosti i educirati sebe kako i poduzetnike, već isključivo napisati ogromnu novčanu kaznu za i najmanji mogući prekršaj ili čak nenamjernu grešku dovode u pitanje rok do kojega će to stanje još biti izdrživo. Mnoštvo zakona koji međusobno nisu usklađeni, sve više dodatne dokumentacije koju se propisuje za svakodnevno izvješćivanje, ne ostavlja poduzetnicima ni prostora ni vremena kako bi stvarali dodanu vrijednost zbog koje su i krenuli u poduzetništvo. Primljeno na znanje Komentari su općenite naravi te nisu izravno vezani uz prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak
70 Violeta Vrdoljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U pravilnik o porezu na dohodak unijeti mogućnost da poslodavac isplati neoporezivo mjesečno potporu za treće i svako slijedeće dijete do iznosa 500 kn mjesečno po djetetu ( do 6000kn godišnje) Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak razmotrit će se i ovaj prijedlog.
71 Antonio Prtenjača NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, predlažem da se u čl. 8. st. 2. Zakona o porezu na dohodak u točki b) koja govori da se dohotkom ne smatraju socijalne potpore, doda rečenica, "i subvencioniranje cijene udžbenika i radnih bilježnica od strane jedinica lokalne samouprave, za sve učenike osnovnih škola, bez obzira na njihov socijalni status." To stoga što iz Zakona o porezu na dohodak (niti iz Pravilnika o porezu na dohodak) nigdje jasno ne proizlazi da sufinanciranje udžbenika od strane JLS nije dohodak / neoporezivo, a u Obavijesti za općine/gradove/županije u točki 2. je navedeno da se na JOPPD obrascu NE PRIKAZUJU isplate neoporezivih primitaka (socijalnih potpora, te se kao primjer navodi sufinanciranje udžbenika) iz čega bi se moglo zaključiti da to jest socijalna potpora. Time bi se u propis jasno uvelo da subvenciniranje cijene udžbenika nije dohodak, te bi se izbjegla različita praksa JLS i razne nedoumice. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
72 Savez samostalnih sindikata Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK STAVOVI SINDIKATA UDRUŽENIH U SSSH U VEZI PRIJEDLOGA POREZNE REFORME 2019. U vezi predloženih mjera porezne reforme, za koje smatramo da ih je nužno sagledavati u cjelini, smatramo i predlažemo slijedeće: 1. Pozdravljamo smanjenje stope PDV-a, sa 25% na 13% za određene proizvode prehrane, jer bi to moglo dovesti do pada troškova života za do 1% na godišnjoj razini. 2. Ne vidimo smisao u ukidanju obveznog doprinosa za zapošljavanje, jer je nezaposlenost u Hrvatskoj još uvijek visoka, njen karakter je ciklički, te nije jasno iz čega će se financirati naknade za nezaposlenost, koje su u Hrvatskoj nekoliko puta manje nego u većini zemalja EU, a koristi ih svega 16% nezaposlenih. Podsjećamo da doprinos, koji služi za isplatu naknade na nezaposlenost, postoji u mnogim uređenim državama EU, te tako iznosi od 1,5% bruto plaće u Njemačkoj, 2,25% u Rumunjskoj, pa do 4,55% u Nizozemskoj. 3. Povećanje izdvajanja za zdravstvo od 1,5% (neto 1%, ako uzmemo u obzir da se ukida doprinos za ozljede na radu) donekle će smanjiti deficit koji postoji u zdravstvu, ali neće riješiti temeljne probleme istog. Stoga predlažemo restrukturiranje i racionalizaciju troškova u cijelom sustavu zdravstva ne misleći pri tom na plaće zdravstvenih radnika (liječnika, medicinskih sestara i sl). Također bismo voljeli znati u koje svrhe se do sada trošilo 0,5% doprinosa za ozljede na radu. 4. Razlika u smanjenju stopa doprinosa od 0,7% sigurno neće imati nikakav utjecaj na povećanje neto plaća radnika. 5. Mišljenja smo da bi se osobni odbitak kod poreza na dohodak mogao povećati na 4.500 kuna, sa sadašnjih 3.800 kuna, kako bi širi krug zaposlenih imao nekih vidljivih koristi od porezne reforme, uz uvažavanje činjenice da već sada polovica zaposlenih ne plaća porez na dohodak. Povećanje granice uvođenja porezne stope sa 17.500 na 30.000 kuna neće imati željeni efekt na zadržavanju visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj, jer je efekt za iste (0,3% zaposlenih) financijski mali, a za ostale socijalno upitan, jer se na mala vrata uvodi tzv. „flat tax“. Osim navedenog, predlažemo: 1. da se odredi neoporezivi dio za prehranu radnika tijekom rada od 30 kuna po radnom danu, isključivo kada radnik radi; 2. da se izmjeni dio Pravilnika o porezu na dohodak, vezano za rad na terenu, gdje su bila propisana dva uvjeta tj. da radnik radi 30 km od mjesta prebivališta i 30 km od sjedišta poslodavca (taj drugi uvjet, treba brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u građevinarstvu, te poslodavac zbog tog drugog uvjeta, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu); 3. tražimo da se odredba i o neoporezivanju smještaja i prehrane za sezonske radnike primjenjuje i u sektoru građevinarstva; 4. da se neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu poveća sa sadašnjih 170 na 200 kuna, jer se nije mijenjao od 2006. godine, a inflacija je u međuvremenu, kumulativno, iznosila oko 20%, te da dnevnica za rad na terenu (terenski dodatak) također iznosi 200 kuna; 5. da dodatak za otežane uvjete rada bude neoporeziv u iznosu do 500 kuna mjesečno; 6. da neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga za radnike trgovačkog društva gdje bi se navedena kupnja i realizirala iznosi 5% od kupovne cijene roba i usluga (primjer Austrije); 7. da se pomorski dodatak isplati neoporezivo do 350 kuna dnevno, a pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe isplati neoporezivo do 500 kuna dnevno (oboje +100 kuna); 8. da se neoporeziva isplata naknade za odvojeni život od obitelji poveća sa sadašnjih 1.750 na 2.000 kuna mjesečno; 9. da se isplata otpremnine prilikom redovitog odlaska u mirovinu poveća sa do 8.000 kuna na 10.000 kuna; 9. da se neoporezivi iznos otpremnine, a koji se maksimalno može isplatiti zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza prema Zakonu o radu, poveća sa 6.500 na 7.000 kuna za navedenu godinu rada kod poslodavca, a sukladno tome i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti sa do 8.000 kuna na 8.500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca; 10. da se potpora (neoporezivo) za novorođenče poveća sa „ u visini jedne proračunske osnovice na dvije prema posebnom propisu“; 11. dar djetetu (neoporezivo) do 15 godina starosti sa 600 na 700 kuna godišnje; 12. prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl) povećaju sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 13. da se dar u naravi poveća sa sadašnjih 600 na 700 kuna godišnje (neoporezivo) godišnje sa PDV; 14.da se potpora zbog invalidnosti radnika poveća sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje-neoporezivo, potpore za slučaj smrti radnika sa 7.500 na 8.000 kuna, a jednokratna potpora u slučaju smrti člana uže obitelji sa 3.000 kuna na 3.500 kuna; 15.da se poveća neoporezivi iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana ,sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 16. da se poveća neoporeziva isplata jubilarne nagrade i to : -za 10 godina radnog staža sa do 1.500 na do 2.000 kuna -za 15 godina radnog staža sa do 2.000 kuna na 2.500 kuna -za 20 godina staža sa do 2.500 kuna na do 3.000 kuna -za 25 godina staža sa do 3.000 kuna na do 3.500 kuna -za 30 godina staža sa do 3.500 kuna, na do 4.000 kuna -za 35 godina staža sa do 4.000 kuna na do 4.500 kuna -za 40 godina staža i svakih narednih 5 godina staža sa do 5.000 na do 6.000 kuna. SSSH kao i sindikati udruženi u SSSH traže da budu uključeni u raspravu i odlučivanje kroz sve faze porezne reforme, te da im budu dostavljeni jasni izračuni, koji argumentiraju predložene izmjene poreznih i pratećih propisa, sa procjenom učinaka istih na zaposlene i stanovništvo u RH. Primljeno na znanje Porezna reforma započeta je 2016 godine s jasnim ciljevima: porezno rasterećenje, stvaranje održivog i jednostavnijeg poreznog sustava, jednostavnija porezna administracija i veća pravna sigurnost za sve porezne obveznike. Prema prijedlogu izmjena Zakona predloženih u 3. krugu porezne reforme s primjenom od 1.siječnja 2019. ukupno porezno rasterećenje iznosi 2,7 mlrd kn. Ako se 3. krugu porezne reforme dodaju već postojeći učinci prva dva kruga porezne reforme ukupno porezno rasterećenje iznosi 6.3 mlrd kn. Dio prijedloga nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i navedeni prijedlozi.
73 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U pronalaženju načina kako povećati plaće - primanja radnika, evo prijedloga: - Pravilnikom o porezu na dohodak proširiti "listu" neoporezivih naknada, potpora i nagrada sa pravom na isplatu naknade za obrok za vrijeme rada . Neoporezivi iznos za tu namjenu utvrditi do 3.600,00 kuna godišnje ili prosječno mjesečno do 300,00 kuna. Na taj način radnici bi ostvarili veća primanja, a za poslodavce bi takva isplata bila "jeftinija" jer na nju ne bi imali dodatna davanja. Također propisati da i samostalne djelatnosti (obrtnici, poljoprivrednici i ostale samostalne djelatnosti) mogu kao trošak poslovanja knjižiti izdatak za takav obrok za sebe kao samostalnog obveznika. Nadalje, propisati da su fizičke i pravne osobe koje imaju status poslodavca dužne isplatiti neoporezivi primitak radnicima u visini 10% od ostvarene neto dobiti ili neto dohotka nakon zaključenja godišnjeg financijskog obračuna. Ovakvom mjerom dodatno bi se povećala primanja radnika, što bi se državi vratilo kroz povećanu potrošnju, a preostalih 90% neto dobiti ili neto dohotka bilo bi sasvim dovoljno vlasniku - poslodavcu za njegove aktivnosti prema vlastitoj odluci Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
74 Ljubica Šolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Čitajući ovaj Nacrt Zakona ostala sam u popriličnom šoku. Kako se nalazim na području JLS iz I skupine indeksa razvijenosti, promišljala sam , čitajući, što bi ovakav Zakon prouzročio na ruralnom području. Kroz posao sam upućena u stanje na području 5 JLS-a. Na tom promatranom području imamo oko 1400 PG-a od kojih će barem 30 % ući u „dohodaše“ kroz korištenje fondova , 20 % njih je već u „dohodašima“. Ako si moraju isplatiti neto plaću od 10.000,00 kn + doprinosi ostat će ih možda 100. Ako se ovim zakonom propisuje MINIMALNA PLAĆA DIREKTORA, OBRTNIKA, ODGOVORNE OSOBE od neto 10.000,00 kuna – nisam uvidjela kako će se tim potezom ostvariti cilj/ ciljevi ovog zakona smanjenje ekonomskih migracija i povećanje zaposlenosti . Ovakvim zakonom propisujete iste uvjete za sve: 1. Direktore , članove uprava koji upravljaju s ogromnim kapitalom i ljudksim resursima – 2. Direktore, vlasnike , obrtnike koji imaju više od 10 zaposlenika 3. Direktore, vlasnike , obrtnike koji imaju 5-6 zaposlenika 4. Direktore, vlasnike obrtnike koji imaju zaposlene smao sebe i u svom gospodarskom subjektu su sve i menadžer i,čistačica, radnik i osoba za odnose s javnošću 5. Za one koji posluju i imaju zaposlenike godinu dana i 20 godina, odnosno one koji razvijaju posao i one koji su ga razvili. 6. One koji imaju srednju stručnu spremu i moraju plaćati vanjske stručnjake za masu administrativnih poslova za koje nisu educirani i one koji imaju visoku stručnu spremu i jos pored toga zaposleno nekoliko menadžera. 7. Direktor u Zagrebu i direktor u nekom malom ruralnom mijestu ne mogu ostvariti niti iste godišnje primitke niti imati istu plaću( ako iz niti jednog drugog razloga poslovati na području koje ima nekoliko miliona stanovnika i poslaovati na području s nekoliko tisuća ili tisućom stanovnika nije isto). Govorimo o smanjenju dohotka, on je samo malo drugačije raspoređen i ovdje se ne vidi porezno rasterećenje. Vrlo rado bih imala plaću od 10.000,00 kn neto i kao tuđi zaposlenik ili kao npr. Obtnik, međutim , na ovom području takovih osoba ima manje od 70 od 15.000 stanovnika. Kreiranje ovakvog zakona je daleki pogled u budućnost i možda je ta budućnost bliža kada se promatra iz Zagreba no s naše ruralne pozicije ja sebe ( nas nekoliko stotina mlađih ) prije vidim u Irskoj – kako perem posuđe u nekom restoranu za 15.000,00 kn nego vlasnicom/ direktoricom obrta ili tvrtke u ruralnoj Hrvatskoj s neto plaćom od 10.000 kn ( da bih si svaki mjesec isplatila plaću od 10.000,00 kn morala bih imati mjesečne primitke veće od 70.000,00 - jer nekim novcem se i poslovanje mora razvijati). Bilo bi lijepo kada bi ste tu daleko budućnost došli nekoliko godina promatrati iz naše žablje / ruralne perspektive. Primljeno na znanje Dostavljeni komentar odnosi se na propisivanje osnovice za obračun doprinosa članova uprave što nije predmet Zakona o porezu na dohodak već Zakona o doprinosima. Vezano uz navedeni komentar ističemo da ni Zakonom o porezu na dohodak a ni Zakonom o doprinosima nije propisana visina plaće za članove uprave, već osnovica za obračun doprinosa.
75 Jasminka Patrk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Nisam protivnik plaćanja poreza, pod uvjetom da se dobiva adekvatan povrat plaćenog, što kod nas nikako nije slučaj. Čak nisam niti protiv povišenja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u nekom normalnom i prihvatljivom iznosu, ali jesam protiv ovako visokog oporezivanja koje je navedeno u ovom nacrtu od čak mogućih 500 %! Nitko osim nas koji se bavimo ovim poslom nije svjestan koliko ulaganja u nekretninu i održavanja ima. Pogotovo ako ste naslijedili stariju kuću, pa ju konstantno uz pomoć kredita renovirate, obnavljate, to je rupa bez dna! Kad 15 godina mukotrpno otplaćujete kredite, i čeka vas još 10, a još usput svake godine morate, jer ste prisiljeni konkurencijom, obnavljati i renovirati i ulagati! Jer ako koliko toliko ne ulažete, nećete moći opstati na tržištu. Da ne govorim da svake godine nešto se pokvari, dotraje, polomi... Još k tome, uz plaćanje visokih režijskih troškova, pa nemate kanalizaciju u mjestu u kojem iznajmljujete, uz boravišnu i paušal, ti troškovi narastu vrtoglavo visoko i nije baš da se obogatite. Pa Vam dođe elementarna nepogoda, poplava, od koje se još niste oporavili, a država Vam da 725,00 kn. Krpate kraj s krajem. Ja govorim iz svog vlastitog iskustva. Znam koliko se borim i grcam u dugovima, jer konstantno ulažem novcima koje sam posudila u bankama. Gdje plaćam za svako ulaganje 25 % PDV, gdje plaćam strašno visoke kamate na kredite sve ove godine. Povećanjem poreznog opterećenja smanjit ćete ulaganja koja su neophodna za napredak i razvoj malog iznajmljivača, a samim tim i punjenje proračuna PDV-om u to budite sigurni. Samim tim, neće biti konkurentan i propast će ili će prestati baviti se iznajmljivanjem, osim ako vam je to i u cilju. Nije baš da vidim neka velika ulaganja od strane Jedinice lokalne samouprave u mjesto i zbog toga se jako protivim da jedinice lokalne samouprave određuju visinu paušala, jer se bojim da će ih se većina odlučiti za najviši stupanj oporezivanja, a zauzvrat dati ništa. Apsolutno se protivim ovako velikom poskupljenjem, jer argumenti navedeni za poskupljenje od 500 % jednostavno ne drže vodu. Ne može se jednako plaćati porez na različite kategorije objekta, jer su i različite cijene najma. Nadalje, nije u redu da jednako plaća netko tko ima popunjenost 40 dana - 60 dana ili 80-100 dana ili nekom tko je pun 150 dana ili više. Ja prva, ako poskupljenja budu previsoka, neću moći sve pokrivati, a kamoli nešto zaraditi. U tom slučaju ću biti prisiljena staviti ključ u bravu i put pod noge kao i mnogi koji su otišli iz Hrvatske. Još bih jednom htjela dodati kako se protivim tome da jedinice lokalne samouprave određuju visinu paušalnog oporezivanja, bez ikakvog propisa gdje, kako i što će se dogoditi s tim novcem i dati nama zauzvart. Jer uzalud se trude i hotelijeri, a i mi privatni iznajmljivači povećavati kvalitetu smještaja, ako naše destinacije kaskaju daleko za nama i ni približno ne prate korak ulaganja što malog i srednjeg poduzetništva, što nas privatnih iznajmljivača. Sve se odvija puževim koracima. Neka rade na izgradnji infrastrukture, dizanju kvalitete destinacija, izgradnji biciklističkih staza (ali ne površno, kako to kod nas već biva, malo ima staze –pa malo nema), uređenje plaža i sl. Pri tom ne mislim na "kozmetičke zahvate" i sitna ulaganja, nego na konkretnija ulaganja i razvoj. Osim što donose takve propise koji ne dozvoljavaju produljenje turističke sezone, (govorim o posezoni i predsezoni), gdje se u većini turističkih mjesta dozvoljavaju glasni i bučni građevinski radovi kad se već špica sezone zahukta ili ako i postoje nekakvi propisi o njihovom vremenskom ograničavanju, ti isti propisi se ne poštuju! Kakav mir, kakvo produljenje sezone, ako našim dragim turistima u 6 ili 7 ujutro bageri nabijaju, lupetaju čekićima, hilticama i slično!!! A te iste jedinice lokalne samouprave imaju načelnike i vijećnike koji imaju građevinske firme, pa im nije u cilju bilo kakvo ograničavanje i ne razumiju da niti oni posla ne bi imali, da nema tih turista prema kojima se tako bahato odnosimo i ne poštujemo ih i od kojih svi mi skupa živimo. Nadalje, još želim dodati, da maksimalna gornja granica paušala ne bi smjela iznositi više od 600,00 kuna, što su neki već komentirali i slažem se s njima, te da svakako novac koji lokalne jedinice samouprave uprihode od tog paušala, ide u potpunosti ili bar njegovim većim dijelom ići u tu namjenu, u razvoj destinacije i turizma. Gdje ćemo onda svi skupa moći zaraditi novce, dalje ulagati i uredno podmirivati sve svoje obveze. Zatim, izvolite naći načina, kako locirati i sankcionirati iznajmljivanje na crno. Ja vjerujem da bi se s tim poduplao uplaćeni porez od iznajmljivanja u domaćinstvima, jer sam mišljenja da je bar onoliko koliko nas radi legalno, toliko ih ima koji rade nelegalno. Izvolite od njih ubirati porez također, a ne samo nas dodatno opterećivati. Moj suprug je jedan od osnivača HDZ-a. Uvijek je bio vjeran i uporno im na svim izborima davao potporu. Vlast se treba zabrinuti, kad on i njemu slični odluče otkazati potporu, jer su se upravo protiv otimačine u SFRJ borili, za pravdu i moralnost koje nije bilo tada, a nažalost i sada je na snazi borba za vlast i političku premoć u kojoj se snalaze samo oni koji nisu u stanju svojim radom privrediti za sebe i svoju obitelj, gdje uspijevaju nesposobni i korumpirani koji se svim silama trude onemogućiti, ili bar maksimalno otežati put svakome koji želi na pošten način uz potporu pravne države (kao u normalno uređenim demokracijama) pokrenuti bilo što pozitivno u bilo kom aspektu života. Dakle, ne da nema potpore ( čemu bi država trebala služiti, jer njome vladaju najsposobniji, kojima je na prvom mjestu opće dobro), nego se svim silama nastoji otežati i onemogućiti bilo što pozitivno. Vlada izvrnuti moral, primitivizam svih vrsta, nekultura. Za kojim vrednotama teži naša vlast? Za svoj interes ili za interes svojega naroda? Po čemu je Švicarska bolja? Isti ljudi, druga pravila. Za svih ista. RED! Ne mijenjaju se svaki dan. Ulazeći u neki posao, napravi se kalkulacija isplativosti. Dugoročno planiranje, kreditiranje. Ako nema stabilnosti ni sigurnosti nitko normalan neće ulagati u ovu prelijepu zemlju. A mi koji je tako fanatično volimo, morat ćemo poput naših predaka seliti u tuđinu ili raditi za tuđe intrese. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
76 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sanja Anić i ostali, da li Vam je poznato da saborski zastupnici koji nisu iz Zagreba imaju pravo na stan? Država ima hrpetinu stanova, oni jesu stari no imaju sve sto treba za prenoćiti (krevet, funkcionalnu kuhinju, sanitarni čvor, struju, vodu grijanje). Ipak, mnogi zastupnici se odlučuju da je to ispod njihova nivoa, te uzimaju stanove u najam koje do određenog iznosa, ne malog, plaća država (=vi). Ako je iznos veći od onoga što plaćate vi, ups, država, zastupnik otkine od svoje plaće i nadogradi sam. No povrh uvoda, ovo je bio najme samo uvod, porez na promet, na najam također plaća država, ne ja ako sam iznajmila stan saborskom zastupniku!!!! Tako naime stoji u Ugovoru između države i stanodavca! Eto, zato i niza drugih propusta potrebni su novi nameti. Naravno to što je veliki dio zemljišta u smeću ili zarastao usprkos Zakonu o poljoprivrednim zemljištima članku 4. i prvoj stavci kaznenih odredbi, nikome ništa. To što ljudi imaju kućne ljubimce koje ne označavaju, pa napuštaju i rade ugrozu i trošak svima drugima, nikome ništa! To što poljoprivrednik koji proizvodi hranu za sve nas propadne posebice jer pokušava platiti sve tražbine koje po zakonu mora, nikome ništa. No netko tko štanca nove pse i prodaje štenad iako je pasa trenutno više nego ljudi u ovoj državi, pritom taj isti nema nikakva davanja državi, e zbog tih će se mijenjati zakoni da im se olakša Izlov divljači i sječa šuma su strogo zaštićena kasta koja radi nevjerojatnu štetu, životnu i financijsku svima, no to su pak zaštićene kaste u koje se ne dira... Eto zato mora ići povećanje nameta, jer oni koji osmišljavaju sustav, nikada nisu jedan sat radili u sustavu koji kroje i održavaju, pride jako ih malo brine da isti uopće razumiju! Primljeno na znanje Komentari su općenite naravi te nisu izravno vezani uz prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak.
77 Kristina Poljanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kao mali iznajmljivač u kreditu radi rekonstrukcije nekretnine mogu slobodno ustvrditi da ukoliko dođe ovaj zakon mogu staviti kljuć u bravu i fino iseliti iz zemlje...samo nastavite..sve dok ovaj narod trpi-potpuno ste u pravu uništavati ga. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
78 Sanja Anić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Postovani, mali sam iznajmljivac i mogu vam bez puno greske predvidjeti kud ta sva povecanja poreza i nameta na male iznajmljivace vode. Sve vise i vise ce vam iznajmljivaca smisljati kako da vam utaje koji lezaj sto iz zelje za ustedom sto iz zelje za osvetom. A to ce kroz stalne goste biti jako lako izvesti. Bolje se vi pozabavite Virom i ostalim predjelima gdje vam se na crno iznajmljuju cijele zgradurine od po 30 lezajeva. Nadoknadite si taj deficit kroz njih a poreze ostavite na niskoj razini. Povecanjem poreza samo nas poticete da radimo protiv drzave. Budite sretni da imate nas koji se samo odrzavamo jer ako vec necemo otici van raditi ko veliki broj hrvata, onda cemo vam se lijepo staviti na burzu rada, na socijalno pa cemo vam lijepo biti pravi teret jer cemo procijeniti da nam se to vise isplati nego baviti se turizmom legalno i placati sve to sto se vi nama lijepo odlucili nametnuti. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
79 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK 1. Tko zna varati, krasti, ili na bilo koji drugi način protuzakonito ostvariti korist bez puno ulaganja, to će znati uvijek. Kažnjavanjem većine nećete spriječiti manjinu u njihovim poslovanju, tj. samo ćete im napraviti izazov koji će s lakoćom savladati. Da karikiram, ja niti jedna vrata ne znam provaliti, no postoje ljudi koji imaju vještine i znanja da i najkompleksnije brave znaju obiti. Ljudi kao ja su velika većina, zar nas sve treba zatabanat? 2. Ako određene male/srednje/velike firme imaju perspektivu preživjeti, imaju volje ili moraju, svoje poslovanje preselit će u susjedne države gdje će moći poštovati tražene namete. 3. Apsolutno podržavam propisivanje minimalne plaće i propisivanje zaštite radnika, no propisivanje minimalne plaće direktora smatram najvećim kriminalom posebice u državi u kojoj da bi otvorili firmu i kasnije zaposlili nekoga trebate slijedom: a) raditi paralelno u dvije firme. Prva u kojoj ste prijavljeni i tu dobivate plaću za svoj rad te u noćnim satima i vikendom u svojoj u kojoj tada nemate zaposlenih da bi zaradili dovoljno novaca kako bi si mogli kada se zaposlite isplatiti plaću iz te firme. Naravno, 20.000 kn + troškovi novaca koje ste zaradili negdje drugdje i puno više jer ste platili mirovinsko, porez, prirez, zdravstveno, poticaje za zapošljavanje, invalidnost i niz stavki, trebate uložiti da bi uopće otvorili firmu. Nadalje, dio plaće iz firme u kojoj prvo radite trebate nakon svih navedenih davanja uplatiti u svoju firmu kako bi kod isplate svoje plaće od toga opet platili sva ta ista davanja. No nema veze, svi smo mi lopovi. b) kako taj proces traje izvjesno da će godina završiti pa ćete na zarađeni, skupljani novac osim najma prostora svaki mjesec, ovlaštenog knjigovodstva svaki mjesec, komore, i drugih pratećih troškova poslovanja pride platiti i porez na dobit, novaca koji skupljate za plaću koji bi si jednom isplatili. c) kada poželite nekoga zaposliti, jer imate posla, jer niste u mogućnosti odbijati ponude za posao, ne možete jer je plaćanje obavljenog posla po izvršenosti (što zna trajati i po godinu dana + kašnjenja). Stoga, za novog zaposlenika morate plaću bar za 6 mjeseci zaraditi vi kako bi čovjeku svaki mjesec mogli isplatiti plaću iako posao koji se on tek uči nema učinkovitost na tržištu ili pak ima, ali još nije vrijeme naplate istog. d) Naravno, dok zarađujete novce za novog zaposlenika opet će vam obračunati porez na dobit. Ukoliko ovaj propis bude donesen, ja ću svoju firmu sigurno zatvoriti, prijavit ću se kao i većina pametnijih od mene, bit ću socijalni slučaj i svi koji smatraju da mogu i trebaju zarađivati samo za svoju plaću 16 500 kn + bar još 20 000kn za hladni pogon neka me uzdržavaju Primljeno na znanje Dostavljeni komentar odnosi se na propisivanje osnovice za obračun doprinosa članova uprave što nije predmet Zakona o porezu na dohodak već Zakona o doprinosima. Vezano uz navedeni komentar ističemo da ni Zakonom o doprinosima nije propisana visina plaće za članove uprave, već osnovica za obračun doprinosa.
80 Tomislav Crnjac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, većina javnosti i ekonomskih stručnjaka slaže se u tome da u Hrvatskoj treba povećati plaće, kako one minimalne tako i one velike, te da poslodavci imaju manji trošak za plaće. Znači trebalo bi rasteretiti porezno opterećenje rada odnosno dohotka. Da bi se to moglo postići nužno je, zbog manjka prihoda koji bi se tim smanjenjima ostvarilo, porezno opteretiti imovinu odnosno što se ono kaže trebalo bi uzeti na drugoj strani. To se može postići npr. uvođenjem najavljenog poreza na nekretnine, opteretiti ostalu imovinu – konačne poreze (najam, kamate na štednju, premije osiguranja), osim paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti, većim stopama. Navedeni konačni porezi predstavljaju dohotke za koje nije potreban nikakav rad. Isto tako, jedan od prijedloga, može se propisati obveza ovjere ugovora o najmu kod javnog bilježnika koji bih ovi iste slali u Poreznu upravu, te se otklanja mogućnost neprijavljivanja (kako kod prometa nekretnina). Što se tiče smanjivanja poreznog opterećenja na dohodak te njegovim pojednostavljivanjem, isto se može postići većim brojem mjera: - povećanjem neoporezivog dijela dohotka; - smanjivanjem doprinosa; - smanjivanjem te uvođenjem jedinstvene stope poreza (npr.15%) na dohodak, osim konačnih poreza; - ukidanjem prireza – i ovako neki gradovi imaju prirez, neki nemaju, neki imaju veće stope, neki manje; - ukidanjem svih oslobođenja i olakšica za uzdržavane članove. To kompenzirati kroz sustav dječjeg doplatka. Uvesti dječji doplatak za svako dijete bez obzira na cenzus, kako i imaju većina zemalja EU. Što se tiče ostalih uzdržavanih članova (roditelja) koje po zakonu postoji obveza uzdržavanja, kroz sustav socijalne skrbi uvesti naknade za osobe koje ih uzdržavaju. - što se tiče obrtnika odnosno poreza od samostalne djelatnosti, omogućiti im sve više i poticati ih da im se porez obračunava paušalno. Znači povećati cenzus za paušalni obračun, te kroz Zakon o PDV povećati cenzus za ulazak u sustav PDV-a. U većini Europskih zemalja „mali obrtnici“ porez plaćaju paušalno. Time se pojednostavljuje sustav praćenja i nadzora takvih obrtnika, te se i njima samima smanjuje papirologija i troškovi. Ovo su samo neke od mjera kojima bih se moglo pojednostaviti i porezno rasteretiti porez na dohodak, ali osnovno je to da treba rasteretiti plaće građana i trošak plaže poslodavcima, te prebaciti porezno opterećenje na imovinu. Isto tako, što se tiče inozemnog dohotka i inozemnih mirovina mora se osmisliti način da se sistemski evidentiraju osobe koje primaju iste. Putem razmjene podataka za drugim državama doći do podatka o inozemnim dohodcima, iako za određene dohotke i poreze postoji razmjena. U zakonu postoje odredbe o obvezi prijave inozemnog dohotka, ali mislim da samo mali broj ljudi prijavljuje takav dohodak. Nije pošteno da neki prijavljuju takav dohodak, a neki ne, i nikome ništa. Hrvatska je potpisnica Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa velikim brojem država, koji su po snazi iznad domaćih propisa, te ih je dužna i provoditi. Ako hrvatski rezidenti ostvaruju inozemni dohodak moraju biti evidentirani i platiti eventualni porez koji ih sljeduje. Naravno postoje Ugovori za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja koje otklanjaju dvostruko oporezivanje. Sve europske i svjetske države oporezuju inozemni dohodak svoji rezidenata, samo one neuređene i nesposobne države to ne rade. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Dostavljeni komentari odnose se na cijeli porezni sustav te nisu izravno povezani samo s ovim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
81 Božidar Pavlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, planirao sam napisati svoj komentar, ali onda sam naišao na ovaj članak koji je moje primjedbe obrazložio puno bolje. https://arhivanalitika.hr/blog/kapital-rad-rizik-drzava-i-schroedingerova-macka-skrivena-stvarnost-iza-propisivanja-minimalne-direktorske-place/ Prihvaćen Komentari su primljeni na znanje.
82 Miroslav Kušek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poreznu reformu započnite ukinućem poreza na dohodak. To vam je najjednostavnije i učinci će bit najbolji. Te dvije milijarde kuna radništvu će povećati kupovnu moć pa ćete ih opet dobiti natrag kroz PDV. Negativna selekcija kod vas vidno je uznapredovala jer ne znate napisati ni naslov kako treba, a nitko ne reagira. Pogledajte i učite od boljih: https://generacijaobnove.hr/generacija-obnove-pokrenula-inicijativu-za-ukidanje-poreza-na-dohodak-tvoj-rad-tvoj-novac/ Primljeno na znanje Oporezivanje dohotka fizičkih osoba uvedeno je 1. siječnja 1994. godine. Osim fiskalne zadaće odnosno osiguravanja poreznih prihoda posebice poreznih prihoda u proračunima gradova/općina i županija, porezom na dohodak se osigurava provođenje socijalne i gospodarske politike.
83 SUNTEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, nakon 20 godina rada u Njemačkoj vratili smo se cijela "mlada" familija sa dvoje djece natrag u Hrvatsku. Obrnuto nego drugi. 20 godina rada uložili smo u tvrtku u HR ( proizvodnja i skoro 100% izvoz). Htjeli smo pokazati da je moguće poslovati u HR na normalan način. No apsurdi sa kojima se susrećemo u ovih 3-4 godine su polagano nepodnošljivi i čovijek gubi volju za rad. Ovaj najnoviji koji kaći direktore koji su na pola radnog vremena ili kako već bilo, je još jedan od takvih. Vi sve poslodavce stavljate u jedan koš i tretirate ih kao da su svi kriminalci. Da ima ih jako puno u HR i to je jedan od razloga zašto ne radimo sa HR tvrtkama. Naprotiv ja Vam mogu držati lekciju o poštenju jer sam i sam bio dio toga 20 godina u Njemačkoj. Jeste li se vi zapitali da postoje poslodavci koji si ne isplačuju plaću ili samo dio kako nebi opterečivali tvrtku kako bi mogli što više reinvestirati u daljnju proizvodnju? Očito da niste. Nisu to oni koji vuku poslije novac Van kroz dobit. Ne ima takvih koji nikad ne isplačuju dobit i koji ne manipuliraju na dobiti nego prijave kako treba. Barem je veoma jednostavno to provijeriti i razlučiti tko vara državu a tko ne. Ako direktor si ne isplačuje punu plaću ali niti ne izvlaći dobit onda je veoma jasno da gleda kako bi firma napredovala, što je i cilj svakog poštenog direktora. U protivnom ako direktor si ne isplačuje punu plaću a isplačuje si dobit znaći da gleda kako će platiti što manje poreza i doprinosa i takve treba što prije sprijećiti i kazniti. Nije potrebno sve u jedan koš bacati jer nisu svi isti. Primljeno na znanje Dostavljeni komentar odnosi se na propisivanje osnovice za obračun doprinosa članova uprave što nije predmet Zakona o porezu na dohodak već Zakona o doprinosima. Vezano uz navedeni komentar ističemo da ni Zakonom o doprinosima nije propisana visina plaće za članove uprave, već osnovica za obračun doprinosa.
84 Martin Obradović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Neke strane kompanije zaposlenicima upllacuju tzv "car alowance". To se u HR tretira kao placa, te se obracunavaju svi doprinosi. U susjednim zenljama je to sto i je "car aloeance, te se oporezuje stopom cca 15-20%, ne kao u RH 50%. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
85 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U Belgiji ako nakon oporezivanja i doprinosa oženjeni radnika sa dvoje djece ima 20.000 kn njegova bruto plaća je manja od 40.000 kn te ima odličnu zdravstvenu uslugu i imati će dobru mirovinu - minimalno 75% plaće, dok u Hrvatskoj na bruto plaću od 40.000 kn oženjenom radniku sa dvoje djece ostaje 9.000 kn, upitna zdravstvena usluga (nedostatak medicinskog osoblja, liste čekanja...) i nikakva mirovina. Uz porez na dohodak u Hrvatskoj se uplaćuje tzv. MIO1 koji je izravan prihod države i treba ga zvati POREZ, a ne solidarni mirovinski doprinos. Taj MIO1 iznosi 15% te smo zbog toga država koja u EU ima najveći REALAN porez na dohodak. Dakle na npr. 40% poreza na dohodak treba pribrojiti 15%; 40%+15%=55%. Belgija - država koja porez naziva pravim imenom te ima iza Hrvatske najveći porez na dohodak i iznosi 50% na netto mjesečne plaće veće od 300.000 kn. Međutim Belgija ima i najveće porezne odbitke (djeca, uzdržavani članovi i sl.) te njihov mirovinski fondovi garantiraju nakon samo 10 godina uplate mirovinu jednaku uplaćenom anuitetu uvećanom za inflaciju ili paritet kupovne moći, dakle onaj siromašak u Belgiji koji ima netto 20.000 kn sa dvoje djece - plaća porez i prirez ukupno manji od 30% odnosno ostaje mu 14.000 kn te ima GARANTIRANU mirovinu od 5.500 kn nakon samo 10 godina rada, odnosno 20.000 kn uvećanih za inflaciju/paritet kupovne moći nakon 41 godine rada te daleko bolje i potpunije zdravstveno osiguranje (plaćaju aspirine i avionske karte kod potreba putovanja u bolnicu) za koje belgijski poslodavac manje izdvaja nego hrvatski!!! U Hrvatskoj najbolji stručnjaci (govorim o privatnom sektoru jer u državnom za takve plaće ne morate biti ni stručni, niti imati radne navike - dovoljna je podobnost) sa dvoje djece koji ima 20.000 kn plaću izdvaja za REALNE poreze (porez, prirez i MIO1) 11.000 kn, ima predviđenu mirovinu po sadašnjem stanju starosti stanovništa (nerealno za očekivati) od 5.500 kn, ali ako odradi 42 godine rada dok kod zdravstvenih usluga mora uplaćivati dodatna osiguranja i troškove liječenja. O razlici standarda i socijalne sigurnosti odnosno ono što država pruža za plaćeni porez između Hrvatske i Belgije... Primljeno na znanje Podnositelj prijedloga ne iznosi konkretan prijedlog vezan uz izmjene I dopune Zakona o porezu na dohodak te se samo komentar prima na znanje.
86 Renata Lončarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, svim svojim klijentima, prijateljima, djeci, itd. objašnjavam zašto je važno plaćati poreze i doprinose, da se iz tih poreza i doprinosa financiraju neke druge stvari i neke druge plaće, da bi očekivali od ove države nešto trebamo joj i dati. Ako je moj godišnji prihod 156.000,00 kn, napominjem prihod što ne znači da ću i sve te novce vidjeti jer nekim mojim klijentima duguju npr. članice Agrokora, za koliko ja mogu ošteti državu i državni proračun????? Mi mali poduzetnici smo jako dobro svjesni kako nastaje novac i koliko truda i muke treba uložiti da bi nešto zaradili. Onda od nekud ispliva vijest koliko si je koji državni službenik i namještenik isplatio dnevnica i drugih naknada na koje nije imao pravo, da li je to vratio u proračun???? Nije! Svaki mikro, mali poduzetnik bi bio najsretniji da si može isplatiti plaću od 20.000,00 kn neto, za radno vrijeme od-do. Ne treba nam to država narediti. Zašto zakoni ne idu u smjeru poticanja poduzetništva? Primljeno na znanje Komentari su opće naravi te nisu izravno povezani s prijedlogom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
87 Ante Vilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA . Primljeno na znanje -
88 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA S obzirom na najavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo Vam prijedlog za dopunu Zakona o porezu na dohodak, a čija primjena posredno i neposredno utječe na realizaciju prava i interesa djece. Inicijativa se temelji na problematici o kojoj smo upoznati obraćanjem većeg broja stranaka, koja upućuju na potrebu dodatne intervencije kako bi se zaštitila prava i interesi djece, odnosno dodatno porezno rasteretilo porezne obveznike, s izravnim učinkom na poboljšanje standarda obitelji i zaštite ljudskih prava. Nadamo se da će naši prijedlozi biti uzeti u obzir kako bi se postigla izgradnja cjelovitog sustava zaštite prava i interesa djece. Nije prihvaćen Ne možemo se očitovati obzirom nam nije dostavljen prijedlog.
89 Filip D NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA U ocjeni stanja nisu razvidne nikakve činjenice na kojima se temelje prijedlozi promjena načina i iznosa pri paušalnom oporezivanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ali nisu sagledani cjelovito ni ostali bitni elementi ovog zakona kontekstu trenutnog stanja. Posebno nisu sagledani sljedeći aspekti: - pravednost i jednakost sustava oporezivanja na teritoriju RH - analiza različitih pravnih osobnosti i oporezivanje dohotka u tom kontekstu (domaćinstvo to nije, a turizam je niskoprofitabilna djelatnost) Npr. dohodak pojedinca od pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu izravno povećava njegov kućni budžet i pridonosi značajno povećanju obiteljskog standarda, a upitno je koliko odgovarajući usporediv prihod velikih hotelskih lanaca (općenito poduzeća d.d. i d.o.o. u turizmu) imaju učinak na povećanje kućnog budžeta i standarda građana. Potrebna je detaljna razrada učinaka bez kojeg nije moguće ići u ovakve izmjene. Također, osim pravne osobnosti i oblika poduzetničkog poduhvata bitno je i sagledati o kojim se (pretežito) radi djelatnostima. Kad se govori o oporezivanju usluga u domaćinstvu, ne može se i ne smije: • nešto argumentirati „dugotrajnom nepromjenom“ ili se • raspon oporezivanja (koji je toliko velik da može automatski presuditi isplativost / neisplativost projekta) – prepustiti lokalnoj zajednici Lokalna zajednica s druge strane može biti pod snažnim lobističkim utjecajem velikih hotelskih lanaca u pojedinim sredinama. Time se osoba koja je investirala u pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu može dovesti u neravnopravan položaj u odnosu na drugog iznajmljivača u drugoj lokalnoj jedinici. Pritom je posebno važno naglasiti da u sklopu ovog prijedloga ni na koji način nije sagledana činjenica da osoba koja kao „osobnost“ kroz domaćinstvo pruža usluge smještaja ni nakoji način nije mogla prethodno kod investiranja koristiti pogodnosti odbitka PDV-a ili bilo kakvu poreznu olakšicu u sustavu oporezivanja dohotka te da je investiran novac prethodno oporezovan (u pravilu) redovnim poreznim stopama poreza na dohodak. Ovo nije akceptirano na bilo koji način. PRIJEDLOG: Zadržavanje postojećeg iznosa ili minimalno usklađenje s inflacijom, odnosno povećanje iznosa paušalnog poreza na dohodak po ležaju, ali isključivo na razini Hrvatske, a bez mogućnosti da ga propisuje lokalna zajednica Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
90 Filip D NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Prijedlog izmjena Zakona potvrđuje da se nije napravila nikakva analiza svih segmenata zakonskih odredbi te aktualizacije sa „stvarnim vremenom“. Ako je argumentacija da se za paušalno oporezivanje dohotha od pružanja ugostiiteljskih usluga u domaćinstvu navodi da ono nije mijenjano od 2004., onda se postavlja pitanje zašto nije revaloriziran iznos: • dnevnica • naknada za korištenje osobnog automobila u poslovne svrhe • itd. Ono što bih posebno naglasio da se nije sagledalo, a unatrag 2 mjeseca je postalo iznimno aktualno jest odredba koja u članku 21., stavku 3. navodi: „Primicima u naravi smatraju se....... povoljnije kamate pri odobravanju kredita,...... koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“ Nadalje stoji: „Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.“ Navedene odredbe (koje su u okolnostima povijenso niskih kamatnih stopa apsolutno neshvatljive) iskoristile su sve veće banke kao bi unatrag dva mjeseca uskladile svoje interne odluke te sve stambene kredite koji su odobravani po kamatnoj stopi nižoj od 3% - povećala na minimum 3% te sada nije u RH moguće dobiti stambeni kredit po nižoj stopi. Ne postoji nijedan argument da se ovo hitno ne izmjeni na način da se ova odredba ukine jer ovo trenutno omogućava bankama realizaciju plasmana s ekstraprofitom (iznad profitabilne stope koju je reguliralo tržište i kojom su sami bili zadovoljni ranije). Osobno sam zatvorio kredit s 1,95% kamatnom stopom, a nakon mjesec dana bih novi podizao za min. 1,05% višom kamatnom stopom. Ako se radi o pogrešnom tumačenju banaka, hitno treba izdati pojašnjenje Porezne uprave i javno opomenuti HNB i banke, a ako je riječ o odredbi koja deregulira tržišne odnose, hitno ukinuti u prvim izmjenama zakona. Također, iako arhaična i možda odredba koja je u povijesti imala neku svrhu, upitna je visina kamatne stope koja je propisana. Zašto 3%, zašto ne 5% ili 1%? Čime se tada rukovodilo pri donošenju i definiranju stope od 3%? Diskontnmom stopom HNB-a ili....? Odredba mora biti varijabilna, ovako definirana je „skuža“ bankama da napokon kad su k. stope pale i približile se prosječmnim stopama stambenih kredita na europskom tržištu, one iste fiksiraju na iznad 3%, pravdajući se (bez iznimke) ovom zakonskom odredbom. Također, zakonodavac, sadašnji ministar i HNB bi morali biti svijesni da kad nastupi razdoblje rasta kamatnih stopa ova značajna nepovoljnost (koja nastupa u startu kod podizanja kredita) dalje se značajno negativno reflektira i kumulira kod dulje otplate, a što je kod stambenih kredita u pravilu slučaj. Primljeno na znanje Prijedlog nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita postojećeg fiskalnog okvira cjelokupne porezne reforma. Napominje da je člankom 21. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine 10/17 i 128/17) propisano da ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 3% godišnje u određenom trenutku padne ispod stope od 3% godišnje da se tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz članka 21. stavka 3. Zakona.
91 Ljiljana Horvatek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Ako želite uništiti male iznamljivače,onda samo naprijed!Mi koji legalno i u skladu sa zakonima poslujemo,plaćamo sve uredno,nas treba dakle oderati,a one koji ilegalno rade i iznamljuju turistima i nisu u e-Visitoru njih nitko ne dira.Zar mislite da se mi bogatimo time što smo prisiljeni zbog teške ekonomske situacije baviti se iznamljivanjem apartmana?!Grdno se varate,to radimo da sačuvamo naše objekte i ne rasprodamo strancima.Koliko je truda ,muke i znoja u tim kućama uloženo?!One se moraju i održavati!Ja sigurno sa malom mirovinom to ne mogu,sada mi krov prokišnjava a promjena krovišta košta 50 000 kuna!Tolika mi nije ni zarada,te moram posegnuti za prištednjom za crne dane.Ovo je prestrašno,uza sve što se plaća vi bi krevete naplaćivali toliko da bi bilo potpuno neisplativo baviti se turizmom.Pa mi ne možemo dizati za toliko cijene smještaja!Želite upropastiti jedinu još uspješnu granu a to je turizam.Pa te naše objekte je netko krvavo zaradio,mi nismo putovali,nego sami gradili,vozim auto star preko 10 godina,svijeta vidjela nisam iako sam intelektualka i imam potrebe.Ako se nema novca,onda pogledajte ilegalne iznamljivače kojima se ne ide u kontrolu jer nisu u e-visitoru,ali nama se ide jer smo registrirani.Sramotni je toliki udar na male iznamljivače od kojih je mnogima to jedini prihod!Nemojte to dozvoliti,turizam nas hrani,a vi pilite granu na kojoj sjedite! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
92 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Sukladno ovlasti iz članka 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo prijedlog za dopunu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a čija primjena posredno i neposredno utječe na realizaciju prava i interesa djece. Inicijativa se temelji na problematici o kojoj smo upoznati obraćanjem većeg broja stranaka, koja upućuju na potrebu dodatne intervencije kako bi se zaštitila prava i interesi djece, odnosno dodatno porezno rasteretilo porezne obveznike, s izravnim učinkom na poboljšanje standarda obitelji i zaštite ljudskih prava. Nadamo se da će naši prijedlozi biti uzeti u obzir kako bi se postigla izgradnja cjelovitog sustava zaštite prava i interesa djece. Primljeno na znanje Ne možemo se očitovati obzirom nam nije dostavljen prijedlog.
93 Grozdan Šimunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Prijedlog povećanja paušalnog poreza iznajmljivačima je uz sve ostale troškove koje iznajmljivač ima malo reći neprihvatljiv. Iznajmljivači snose sve moguće godišnje troškove održavanja objekta u kojemu se pružaju usluge smještaja, a sve za realno dva mjeseca i pružanja tih usluga obzirom da se gostima ionako osim danog nam mora ne nude neka atraktivna događanja koja bi privukla goste i u ostalim mjesecima. Svom silom se nastoje povećati davanja iznajmljivača prema državi uz već ionako povećanu boravišnu pristojbu. Iznajmljivač, da bi se uopće bavio pružanjem usluga smještaja mora valjda i osigurati nekretninu koja proizlazi iz dugoročne generacijske štednje nakon plaćanja svih poreza i doprinosa ili suprotno od toga zaduživanjem na dugoročno putem bankarskih kredita i značajnih popratnih kamata. Novi objekti, a kojima se teži kako bi se zadovoljili sve zahtjevniji gosti ili oni stari objekti, ali naravno uz značajne rekonstrukcije nose strahovite troškove od komunalnog doprinosa upravo lokalnim zajednicama, vodnog doprinosa, priključenja na struju,troškova ishođenja građevinske i uporabne dozvole. To su sve troškovi koji se moraju uračunati u samu gradnju koja je ionako preskupa. Ustvari, čiste godišnje zarade kad se sve uzme u obzir niti nema. Redovni godišnji troškovi, a koji se nigdje ne spominju su nemali troškovi provizija agencija, pdv na proviziju agencije, paušalni porez, boravišna pristojba, pranje posteljine nakon svakog odlaska, rad cijele obitelji tijekom 24h, troškovi sredstva za čišćenje, odvoz smeća po svakom gostu ili apartmanu, porez na kuće za odmor, komunalna naknada, struja, voda, obnova apartmana nakon svake sezone i to oštećenih zidova, uništenog namještaja, kupnja nove posteljine i ručnika kao i popravak ili kupnja kućanskih aparata koje valja imati da bi zadovoljili goste. Ako mislite ulagati u turistički razvoj bolje da to dozvolite iznajmljivačima kroz niža opterećenja, jer će se oni zasigurno pobrinuti bolje i kvalitetnije za svakog gosta nego lokalna zajednica koja ne pokazuje dobar primjer obzirom da im se već i prilikom gradnje plaćaju znatni iznosi komunalnog doprinosa, bez ikakvog pomaka u turističkom smislu, a tomu je dokaz da se i nakon poplava nitko nije potrudio da uredi pristupne puteve obzirom da je kiša odnjela sav šljunak, a pretpostavka je da se upravo to financira iz ogromnih komunalnih doprinosa. U prilog im ne idu niti javno objavljena mišljenja državne revizije na godišnje izvještaje koja upravo informiraju o neadekvatnom trošenju novčanih sredstava od prodaje dugotrajne imovine tj. zemljišta radi namirenja redovnih troškova kao što su npr. plaće. Nema smisla uspoređivati oporezivanje iznajmljivača koji se bave ugostiteljkim uslugama u domaćinstvu sa onima koji posluju kao trgovačka društva ili kao obrtnici jer oni ipak imaju pravo na povrat pdv-a od kupnje svega potrebnog za obavljanje djelatnosti kao i na povrat pdv-a od plaćenih provizija agencijama, a što se tiče njihove osnovice za plaćanje poreza čine ju prihodi umanjeni za apsolutno sve troškove vezane uz djelatnost iznajmljivanja pa ostaje veliko pitanje kolika je ta osnovica na kraju i ima li je uopće... Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
94 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Američka gospodarska komora predlaže da se određene isplate radnicima ili u korist radnika ne smatraju oporezivim primitkom u naravi. Prijedlog u nastavku komentara zahtijevao bi izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak. Korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju Ako se radnik za prijevoz od zračne luke do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje koristio taksijem ili nekim drugim prijevozom, ti se izdaci ne smatraju prijevozom u mjestu službenog putovanja i priznaju se kao troškovi prijevoza na službenom putovanja. Riječ je o prijevozu do mjesta službenog puta, a ne u mjestu službenog puta, stoga se i mogu nadoknaditi zaposleniku bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa. U slučaju da se izdaci za usluge taksi prijevoza odnose na prijevoz u samom mjestu službenog puta, spomenuti izdaci trebaju se platiti iz iznosa dnevnice. Ako se ipak nadoknade zaposleniku, za spomenuti izdatak morala bi se obračunati plaća u naravi. Radnici u pravilu pokušavaju maksimalno iskoristiti vrijeme u mjestu službenog putovanja. U situacijama kada se organizira više sastanaka i poslovnih aktivnosti u jednom danu, uobičajeno je korištenje taksi usluga kako bi se izbjeglo usporavanje dnevnog plana ili nepotrebno produljivanje boravka. Korištenje taksi usluga u poslovne svrhe je poslovni izdatak te ne bi trebao biti pokriven iz dnevnica radnika. AmCham smatra kako bi korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju trebalo biti tretirano kao trošak službenog puta, bez obračunavanja plaće u naravi, tj. da dnevnica treba biti namijenjena samo pokrivanju troškova pića i prehrane tijekom trajanja službenog puta. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
95 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Američka gospodarska komora predlaže da se određene isplate radnicima ili u korist radnika ne smatraju oporezivim primitkom u naravi. Prijedlog u nastavku komentara zahtijevao bi izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak, članak 7. stavak 35. Naknada za smještaj i prehranu privremeno preseljenih radnika Nužno je ujednačiti prava svih poreznih obveznika u sličnoj/istoj kategoriji. Nedavnim dopunama propisa o oporezivanju dohotka omogućeno je neoporezivo plaćanje smještaja i prehrane radnika u turizmu, čime se potakla mobilnost radne snage te se pomoglo radnicima u turizmu koji su se radi posla privremeno preselili iz mjesta prebivališta u neko mjesto rada pokriti troškove smještaja te druge troškove koji se vežu za navedenu promjenu. Međutim, nema razloga da ta mogućnost bude dostupna samo u turističkoj djelatnosti. Plaćanje smještaja i prehrane privremeno preseljenim radnicima podliježe porezima i doprinosima, što poskupljuje troškove njihovog rada i samim time umanjuje konkurentnost poslovanja. Stoga AmCham predlaže da se spomenute zakonske odredbe o sezonskim radnicima koje se odnose na turistički sektor primijene na sve industrije. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
96 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Američka gospodarska komora predlaže da se određene isplate radnicima ili u korist radnika ne smatraju oporezivim primitkom u naravi. Shodno tome članku 9. zakona treba dodati i sljedeće stavke: Naknade namijenjene zdravlju radnika: • Dodatak za prehranu radnika Predlaže se uvođenje mogućnosti isplate neoporezivog dodatka za prehranu radnika u razumnom dnevnom iznosu (po radnom danu) od npr. 30-35 kuna. Taj iznos ne bi trebao biti podložan ni doprinosima za obvezna osiguranja. To bi potaknulo poslodavce da razmjerno jeftino omoguće svojim radnicima dodatnu pogodnost lakšeg financiranja njihove prehrane u radnom danu. Isto tako, za djelatnosti niske dohodovne vrijednosti takva mjera imala bi i važnu ulogu u smanjivanju socijalnih razlika, odnosno prevenciji siromaštva. • Naknada za sportske aktivnosti S obzirom na visoki broj dana bolovanja, pretilost dijela stanovništva, troškove zdravstvenog sektora i time nastale štete za gospodarstvo i opću državu, predlaže se uvođenje mogućnosti neoporezivog financiranja sportskih aktivnosti zaposlenika, s ciljem poboljšanja njihovog općeg zdravstvenog stanja (npr. mjesečne ili godišnje članarine za teretanu, gradski bazen, termini za korištenje sportskih terena i slično). • Dopunsko zdravstveno osiguranje U 2017. godini u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) prosječno je evidentirano 4.244.232 osobe. Na dan 31.12.2017. godine broj osiguranika koji su sami plaćali dopunsko zdravstveno osiguranje iznosio je 1.650.442, što iznosi samo 38,9% od ukupnog broja osiguranika. AmCham predlaže omogućavanje neoporezivog plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja poslodavaca za zaposlenike. To bi doprinijelo boljem financiranju zdravstvenog sustava i zdravstvenih usluga. Uvođenje neoporezivog plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja poslodavaca za zaposlenike potaknulo bi veći broj uplata i povećalo udio zaposlenika s dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Uvođenje neoporezivog dopunskog zdravstvenog osiguranja bilo bi financijski neutralno za državni proračun. Ministarstvo financija trenutačno sanira manjak u zdravstvenom sustavu te bi povećanje prihoda u zdravstvu zbog većeg broja osiguranika, kao posljedica neoporezivog dopunskog zdravstvenog osiguranja za zaposlenike, rezultiralo manjim uplatama Ministarstva financija u zdravstveni sustav. • Organiziranje aktivnosti za jačanje tima „team building“ Rad iziskuje određeni psihofizički napor svakog zaposlenika. Istovremeno, pojedini radnici najčešće su dio određene organizacijske jedinice ili tima s kojim kroz zajedničke poslovne poduhvate rješavaju i obavljaju zadatke. U skladu s trendovima razvijenih gospodarstava i hrvatski poslodavci sve češće organiziraju aktivnosti za jačanje tima, odnosno team building. Zajedničke aktivnosti poslovnih kolega vode boljoj izgradnji timskog duha, osjećaju pripadnosti kolektivu te doprinose boljem međusobnom poznavanju, povjerenju, razumijevanju i poštovanju, što rezultira znatno boljim pojedinačnim, ali i kolektivnim poslovnim rezultatima. Trenutačno ovaj tip aktivnosti podliježe oporezivanju, što predstavlja značajan trošak poslodavcima koji nerijetko odustaju od organiziranja rekreativnih aktivnosti za zaposlenike ili pak smanjuju opseg i kvalitetu planiranih aktivnosti u svrhu smanjivanja troškova. Organiziranje team building-a predstavlja standard kod modernog upravljanja organizacijama i menadžmenta ljudskim potencijalima te se oporezivanjem rekreativnih aktivnosti za zaposlenike otežava pratiti najmodernije poslovne trendove u Hrvatskoj. AmCham smatra kako bi neoporezivanje aktivnosti za jačanje tima, tj. jasno propisivanje tretmana troškova tih aktivnosti u poreznom smislu, imalo višestruke pozitivne učinke na psihofizičku dobrobit zaposlenika, ali i na bolju produktivnost pojedinaca, poduzeća i u konačnici hrvatskog gospodarstva. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
97 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Vezano za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak dostavlja se izdvojeno mišljenje članice Udruženja industrije plastike i gume u Hrvatskoj gospodarskoj komori: „Predlaže se podizanje iznosa prigodne godišnje nagrade: Prema postojećem Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućem Pravilniku poslodavac može isplatiti prigodne godišnje nagrade do 2.500,00 kn neoporezivo. Sve iznad tog iznosa ulazi u poreznu osnovicu i predstavlja dodatno porezno opterećenje. Iz tog razloga poslodavci izbjegavaju davanje prigodnih godišnjih nagrada iznad 2.500,00 kn. Iako se poduzetnička klima u Hrvatskoj iznimno poboljšala, velik problem predstavlja sve veći odlazak mladih u inozemstvo koji ili tamo zasnivaju obitelji ili s vremenom odvode i obitelj ukoliko je imaju u Hrvatskoj, a navedeno utječe i na demografsku sliku Hrvatske. Stoga, treba dati priliku poslodavcima da kroz podizanje praga neoporezivog iznosa prigodne godišnje nagrade utječu na zadržavanje radne snage u Hrvatskoj. Posljednje povećanje neoporezivog iznosa prigodne godišnje nagrade je bilo 2007. godine i to za 500,00 kn. Predloženi novi iznos neoporezivog djela prigodne godišnje nagrade je neto iznos prošlogodišnje prosječne neto plaće u Hrvatskoj ili viši. Također, predlaže se da topli obrok bude djelomično neoporezivi dio plaće. Prema postojećem Pravilniku o porezu na dohodak topli obrok se smatra kao primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada i na njega se plaća puni iznos doprinosa. Prijedlog je da se topli obrok djelomično oslobodi plaćanja doprinosa do mjesečnog iznosa od 500 kn. Izneseni prijedlozi mogli bi pozitivno utjecali na povećanje neto plaće te opću potrošnju u državi.“ Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
98 Danijela Iveljić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Pozdravljam svako porezno rasterećenje. Prijedlog utvrđivanja paušalnog poreza po krevetu za privatne iznamljivače smatram poprilično represivnim. Mali privatni iznajmljivači plaćaju paušalni porez i boravišnu pristojbu neovisno o prihodima i popunjenosti. Ostavljanje mogućnosti lokalnoj samoupravi da određuje paušalni porez u rangu od 150,00-1.500,00 kn je preveliko povećanje s jedne strane, a dovesti će i do velikog nesrazmjera između pojedinih lokalnih uprava i neravnopravnog položaja privatnih iznajmljivača. Porezno opterećenje mora biti transparetno i jednako za sve privatne iznajmljivače. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
99 Marija Grandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Kolega Slobodan je već napisao što sam htjela komentirati , dakle da ponovimo : "Predloženim povećanjem paušalnog poreza po krevetu po (od 150,00 do 1.500,00) postići će se suprotni efekt od ciljanog jer će samo oni koji NIKAKO NE MOGU IZBJEĆI PLAĆANJE PAUŠALNOG POREZA poštovati to rješenje. Svi koji mogu izbjeći to povećanje, a do sada su uredno plaćali paušalni porez, će preći u "sivu" ekonomiju neregistriranih ilegalnih iznajmljivača." Zato - smislite nešto pametnije i konstruktivnije. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
100 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Vezano na Zakon o porezu na dohodak za koji je trenutno u postupku izmjena i dopuna, Udruženje za istraživanje tržišta u HGK (dalje: Udruženje za istraživanje tržišta) navodi sljedeće: "Kako je djelatnost istraživanja tržišta u porastu, ističe se da se prema trenutnim pozitivnim propisima koji se odnose na ugovor o djelu obračunavaju doprinosi i za mirovinsko 10 % (7,5%+2,5% - I i II stup) i za zdravstveno osiguranje 7,5%, a stopa poreza na dohodak je 24% i uvećava se za prirez na porez na dohodak prema mjestu stanovanja osobe koja izvršava djelo. Uvažavajući zabrinutost zakonodavca prema mogućoj manipulaciji smanjenjem ukupnih poreza, članice Udruženja za istraživanje tržišta predlažu da se navedeno odnosi samo na one tvrtke koje se bave istraživanjem tržišta, a čiji ukupni prihodi od anketiranja iznose barem 50%. Isto tako, iako je Ministarstvo financija u 2017. godini smanjilo stope poreza na Ugovor o djelu, članice Udruženja za istraživanje tržišta predlažu da troškovi vezani uz obavljanje posla anketiranja budu porezno priznati (primjerice putni trošak, trošak telefon i sl.). Naime kod ugovora o djelu nema porezno priznatih troškova stoga jer se radi o samostalnom radu, gdje izvršitelj sam snosi troškove na teret vlastitih prihoda te navedeno predstavlja prepreku u razvoju ove grane gospodarstva. Dakle, poslodavac u ovakvim slučajevima ne smije isplaćivati putne troškove i naknade osobi koja kod njega obavlja neki posao temeljem ugovora o djelu. Ako bi ipak došlo do takvih isplata, iste bi se smatrale uvećanjem ugovorene neto naknade te bi se prema Državnom proračunu RH tada uplatili i veći doprinosi i porezi. Slijedom prethodnih navoda, Udruženje istraživača tržišta daje na razmatranje navedeni prijedlog." Također, članice Udruženja metaloprerađivačke industrije u HGK, kao izdvojeno mišljenje, ističu neke od prijedloga za izmjenu Zakona o porezu na dohodak: "Predlažu da se izdaci za prehranu radnika i prijevoz na rad ne tretiraju kao krajnja potrošnja, već da imaju karakter izdataka za poduzetničke svrhe. Navode kako je prehrana radnika u prerađivačkoj industriji nužna te smatraju da je treba jednako tretirati kao i prehranu za radnike u turističkom sektoru. Također navode, kako se izdaci za prijevoz radnika na posao povećavaju jer se u nedostatku radnika povećava radijus pribavljanja radne snage. - Predlažu povećanje iznosa novčane neoporezive nagrade za 1.000,00 kuna po zaposlenom radniku što daje mogućnost poslodavcima da povećaju primanja radnicima bez dodatnog troškovnog opterećenja sa doprinosima (Pravilnik o porezu na dohodak)." Primljeno na znanje Dio prijedloga nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i navedeni prijedlozi. Napominjemo da porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak primitke po osnovi drugog dohotka mogu, ukoliko to žele, dohodak utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost, odnosno na temelju poslovnih knjiga.
101 Tatjana Schneider NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Podignuti porezno opterećenje malim iznajmljivačima do 900% je impresivno. Korekcije poreza i davanja su normalne, ali dignuti za 900% je stravično mnogo. Istovremeno se podiže paušalna boravišna pristojba za 25%, te komunalno i odvoz smeća (cca 90%). Mali iznajmljivači ulažu u svoje kapacitetem te se trude podignuti kvalitetu usluge što bi se ovim novim nametima moglo ugroziti, a vjerujem da će i neki i zatvoriti objekte ili ih prenamjeniti. Potražnja za kvalitetnim objektima je velika, te je ulaganje u turizam, kao našu najjaču gospodarsku granu, bi trebalo stimulirati, a ne opteretiti ovako velikim porezima i davanjima. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
102 Milena Đapjaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Poštovani, Prijedlogom povećanja koeficijenta mjesečne osnovice za obračun doprinosa za članove uprave i izvršne direktore trgovačkog društva te upravitelje zadruga s 0,65 na 1,1 smatram neprihvatljivim jer to povećanje donosi 80% veće troškove u visini iznosa obaveznih doprinosa. Prozivajući direktore lopovima jer su prijavljeni na nepuno radno vrijeme ili dopunski rad bez provjere da li su osigurani po nekoj drugoj osnovi u neki drugim tvrtkama je apsolutno neprihvatljiva izjava ministra Marića. Svi direktori ne sjede samo u foteljama i uredima. Mnogi su direktori samo direktori na papiru. Oni su samo radnici koji kroz otvorena vlastita mikro poduzeća rade legalno, plaćaju poreze i isplaćuju si plaću prema mogućnostima. Kada ste javno prozvali direktore, zašto niste napravili statistički izračun koliko takvih prijavljenih direktora ima na tzv. "12 minuta" i da li su ti direktori pijavljeni po nekoj drugoj osnovi. Ne trpajte sve u isti koš. Moj prijedlog je da ukinete minimalne osnovice i koreficijente za direktore jer smatram da koliko si doprinosa uplate, toliko mogu imati jednog dana i mirovine, ne veće od iznosa koji su uplaćeni. Ako ne saslušate mišljenja i potrebe mnogih poduzetnika u RH mogli bi ste u 2019. izazvati lavinu zatvaranja mikro poduzeća, lavinu novih stečajeva i likvidacija jer umjesto poreznog rasterećenja dobivamo porezno opterećenje. Primljeno na znanje Prijedlog nije vezan uz Zakon o porezu na dohodak već uz Zakon o doprinosima. Napominjemo da Zakonom o porezu na dohodak kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već način obračuna porezne obveze.
103 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Poštovani, kao udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx) pozdravljamo pomicanje granice najviše stope poreza na dohodak, ali istovremeno upozoravamo da takva primanja na koja će se odnositi najviša stopa poreza, ima ipak mali dio zaposlenika u IT sektoru (te općenito) i time nećemo postati značajno konkurentniji poslodavac za inženjere koji su više nego dobrodošli u sve zapadne države. 1. predlažamo da se u neoporeziva primanja radnika uvrsti topli obrok (zašto sezonci da, ostali ne???), plaćanje vrtiča djeci zaposlenika, plaćanje teretana i sportskih aktivnosti radnicima - a da sve navedeno ne bude plaća u naravi, već normalni porezno priznati trošak tvrtke. Također, nužno je da se troškovi team buildinga napokon priznaju kao u svim normalnim državama kao troškovi poslovanja, a ne plaća u naravi. Ne vidimo kako država ili proračun mogu biti na gubitku s našim predloženim mjerama kada povećavaju potrošnju, a ujedno i možda zadržimo kojeg inženjera s obitelji u ovoj državi. 2. Također, tražili smo da se opcije na udjele povoljnije oporezuju i vidimo da u ovom prijedlogu Zakona idete u tom smjeru te da više ne bi bileplaća u naravi nego dohodak od kapitala oporeziv s 36%. Zašto? Do izmjena zakona 2013. je bio dohodak od kapitala, ali oporeziv nižom stopom. Predlažemo da bude oporeziv stopom od 12% kao i porez na isplatu dobiti ili dohodak od prodaje udjela ( u propisanim slučajevima). Opcije su nama u IT industriji bitan alat za zadržavanje i motiviranje ljudi za ostanak u tvrtki, kao i u zemlji. 3. Također, vidimo da usklađujete paušalno oporezivanje u turizmu jer su iznosi utvrđeni prije puno godina pa smatrate da više ne odgovaraju situaciji - u tom svijetlu usklađivanja najljepše molimo da revidirate dnevnice (ino i domaće) koje su također propisane prije valjda 20 godina te ih uskladite sa stvarnim troškovima i potrebama. Ista stvar je i sa troškovima privatnih automobila kad se koriste u službene svrhe - 2 kn/km je bilo određeno kad je gorivo bilo 4 kn/l, a i svi ostali troškovi održavanja, te cijene samih automobila su bile niže (amortizacija koja ulazi u 2 kn /km) Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
104 MIODRAG VUČKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Ciljevi koji se navode u uvodu (Ocjena stanja i osnovna pitanja...) višestrukim podizanjem godišnjeg paušalnog poreza malim iznajmljivačima soba i apartmana, neće se postići. Prvo zato jer mali iznajmljivači NISU NI DOVELI DRŽAVU DO DUGA, a s druge strane ovakvom mjerom sigurno se neće u tom sektoru promicati rast i zapošljavanje u tom sektoru. Poznato je da je turizam vrlo osjetljiv na povećanje poreza, odnosno, konkurentnost turizma neke zemlje IZNIMNO je osjetljiv na promjene u porezima, bez obzira radi li se o općim porezima ili onima tijesno vezanima za tu djelatnost, poput boravišne pristojbe. Na web stranici Europske komisije može se naći studija iz 2017. The impact of taxes n the Competitivenes on European tourism https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/920639c3-ce70-11e7-a5d5-01aa75ed71a1 Iz nje se jasno dade iščitati upravo ta činjenica, da zakonodavac mora vrlo pažljivo uvoditi promjene u poreznu politiku ako želi da turizam neke zemlje ostane konkurentan. Na konkurentnost turizma utječu svi porezi, a oni namjenski, poput boravišne pristojbe ciljano su namijenjeni promotivnim aktivnostim, projektima i planovima za razvoj turizma, razvoju infrastrukture u funkciji turizma, poboljšanje turističkih usluga i slično. Među najosjetljivijima na svako, pa i najmanje povećanje poreza su upravo mali iznajmljivači. Već su najavljena povećanja turističke pristojbe, a sad još i ovakav porezni udar, odnosno sloboda jedinicama lokalne samouprave da sama odredi visinu godišnjeg paušala, doprinijet će nekonkurentnosti našeg privatnog smještaja, smanjenju prihoda iznajmljivača te dodatno potaknuti ilegalno iznajmljivanje ili neprijavljivanje ostvarenih prihoda. Opći komentar: Ovom državnom aparatu s najvećom administracijom u Europi, a pri vrhu smo sigurno i u svijetu, novca nikad dosta, a preostale ovce koje nisu pobjegle na druge pašnjake, treba do kostiju ošišati, ne? Da imate znanja i sposobnosti, začepili biste rupe na koje vam curi novac iz blagajne, a ne pojačavali porezno opterećenje na onima koji su još ostali u zemlji i koji pošteno rade. Koliko se kontrolira rad iznajmljivača na crno? Svatko normalan zna da, kad se ide u bilo koju vrstu poduzetništva i samozapošljavanja, radi se nekakav poslovni i financijski plan i kalkulacija, makar i najjednostavnija, ne mora biti napravljena po šprancama vrhunskih poslovnih škola. Mnogi se zaduže, idu u kredite, a najviše tih današnjih iznajmljivača popunjuju time kućne budžete ili nastoje preživljavati nakon što su, zbog „divne“ gospodarske situacije u zemlji, ostali bez posla pa, pritisnuti okolnostima, priveli drugoj svrsi svoje starine, zgurali se u konobu, garažu, šupu i iznajmili prostore u kojima su odrasli i u kojima inače žive. I sami se bore za svakog gosta. Uz neku apstraktnu pomoć HTZ-a kao promotora turizma u Hrvatskoj. Oni koji su gradili namjenski također su imali svoju kalkulaciju koja im ovim prijedlogom izmjena pada u vodu. I iznajmljivanje apartmana i soba je posao. I za to postoje planovi, troškovi, ulaganja, rashodi. Ali nema veze, za vaše plaće, naknade i troškove u državnoj blagajni će se uvijek naći novca. U posljednje vrijeme naglo je porastao broj registriranih iznajmljivača. Treba ih odmah ugušiti velikim porezima ili pustiti da, ako ih je previše, tržište samo eliminira one koji ne zavrjeđuju opstati? Nitko od nas iznajmljivača ne vjeruje da će se tim novcem obogatiti turistička ponuda, produljiti sezona, od naših gradova i sela napraviti destinacije koje će se posjećivati cijelu godinu. Naprasno se višestrukim poreznim opterećenjem ruše svi poslovni planovi i kalkulacije. Je li moguće da je to direktiva Europske komisije: uništite hrvatske iznajmljivače jer su konkurencija našima (talijanskim, španjolskim, francuskim...)? Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova.
105 Slavka Gerovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA Ni ovim Zakonom nisu predviđene porezne olakšice za smrtnike koji bi se odlučili ostati živjeti i raditi na slabo naseljenim i nerazvijenim područjima, odnosno one građane sa prosječnim primanjima, koji žive od svog rada a ne politike ili menadžerskih ugovora. Smatram da, u koliko se želi zaustaviti daljnje iseljavanje slabo razvijenih područja,treba svako ulaganje na tim i takvim područjima stimulirati kroz porezne olakšice. Ovakav prijedlog zakona ne ide u tom pravcu. Primljeno na znanje Zakonom o porezu na dohodak je, za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, propisana porezna olakšica u obliku umanjenja obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada za 50% kako bi se zaštitila kategorija poreznih obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku i kako bi se dodatno poticao razvoj područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom. Zakonom je također propisano da su obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, uz propisane uvjete oslobođeni plaćanja poreza po osnovi obavljanja tih djelatnosti, dok se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, uz propisane uvjete utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje za 50%.
106 Udruga gradova u RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM U posljednjih 10 godina Zakon o porezu na dohodak mijenjan je 10 puta. Učestalo mijenjanje poreznih propisa unosi veliku nesigurnost u planiranje proračuna jedinica lokalne samouprave te poslovanje gospodarskih subjekata (u konkretnom slučaju u manjoj mjeri za gospodarske subjekte jer se konkretno radi o poreznom rasterećenju). Smatramo da je potrebno provesti temeljitu izmjenu ovog poreznog propisa i novonastali propis ostaviti na snazi na duži vremenski rok radi očuvanja stabilnosti zakonodavnog okvira. Nadalje, obzirom da je zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak broj osoba koje ne plaćaju porez na dohodak narastao na više od 1,5 milijuna osoba (oko 50% potencijalnih obveznika), smatramo da je potrebno obustaviti daljnje proširenje broja osoba koje ne plaćaju porez na dohodak. Svako daljnje proširenje kruga osoba koje ne plaćaju porez dovelo bi do toga da bi plaćanje poreza na dohodak počelo predstavljati izuzetak, a ne pravilo u poreznom sustavu. Primljeno na znanje Porezna reforma započeta je 2016 godine s jasnim ciljevima: porezno rasterećenje, stvaranje održivog i jednostavnijeg poreznog sustava, jednostavnija porezna administracija i veća pravna sigurnost za sve porezne obveznike.
107 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM TRETMAN DIONIČKIH PLANOVA ZA ZAPOSLENE Stajalištem „Sudjelovanje zaposlenika u dioničkim planovima – oporezivanje u Republici Hrvatskoj“ AmCham je u prosincu 2017. iznio prijedlog povoljnijeg tretmana primitaka iz dioničkih planova, kojim bi se potaknulo uključivanje šireg broja fizičkih osoba u ovakve planove. Prijedlog je podrazumijevao sljedeći tretman primitaka po osnovi dioničarskih planova: - jedinstveni tretman primitaka po osnovi dioničarskih planova neovisno o tome da li su sudionici dioničkih planova zaposlenici, članovi uprave ili ostale fizičke osobe te da li dionice društva kotiraju na burzi ili ne. Svi primici po osnovi dioničarskih planova smatrali bi se dohotkom od kapitala; - Vrijednost dodijeljenih dionica smatrala bi se bruto primitkom koji u sebi već sadrži porez i prirez; - Primici po osnovi dioničkih planova bi se oporezivali stopom od 12% (umjesto stope od 24%) kao i primici po osnovi kamata, dividendi i kapitalnih dobitaka; - Zakonom o doprinosima je već propisano da kategorije „dohodak od kapitala“ ne podliježu obvezi doprinosa. Isto tako dohodak od kapitala ne ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak; - Navedene promjene rezultirale bi efektivnom poreznom stopom od 14,16% (s uključenim zagrebačkim prirezom) umjesto dosadašnje koja je dosezala do 154,69% ovisno o kategoriji primitka (dohodak od kapitala/drugi dohodak/dohodak od nesamostalnog rada). Navedeni je prijedlog proizašao iz nastojanja da se intervencijom u postojeće odredbe Zakona potakne konkurentnost i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika u Hrvatskoj te da dodatan poticaj tvrtkama da Hrvatsku odaberu kao zemlju za otvaranje regionalnih središta. Također se očekuje da bi se snižavanjem primjenjive porezne stope u skladu s AmCham-ovim prijedlogom proširila porezna baza za oporezivanje ovog tipa primitaka, a time i prihodi Državnog proračuna, u odnosu na trenutno stanje. Naime, visoke stope oporezivanja sukladno trenutnim propisima obeshrabruju korištenje dioničkih planova za nagrađivanje zaposlenika te se očekuje da bi snižavanje primjenjive porezne stope vodilo i porastu broja tvrtki koje bi koristile ovaj modus nagrađivanja, a time i sudionika u dioničkim planovima. Prijedlog oporezivanja primitaka po osnovi dioničarskih planova po stopi od 12% utemeljen je u činjenici da je trenutna efektivna stopa u Hrvatskoj znatno viša od efektivnih stopa u drugim, usporedivim i susjednim zemljama. Tako, prema podacima prikupljenim kroz istraživanje tvrtke KPMG Hrvatska, efektivna stopa poreza na dohodak i doprinosa na iste primitke u Poljskoj iznosi 14,37%, Rumunjskoj 16,00%, Češkoj 22%, Sloveniji 25%, mađarskoj 30,34% i Slovačkoj 35,05%. AmCham podržava i pozdravlja promjenu u načinu poreznog tretmana primitaka po osnovi dioničarskih planova koja se predlaže prijedlogom zakona, a koja bi osigurala tretman ove vrste primitaka kao dohotka od kapitala u slučajevima kada društvo koje kotira na burzi dodjeljuje vlastite dionice svojim zaposlenicima ili članovima uprave. No, s obzirom da prijedlogom zakona nije predviđen istovjetan tretman kada su sudionici dioničkih planova druge osobe, kada dionice društva ne kotiraju na burzi te kada su predmet opcijskih planova dionice povezanog društva – te se u ovim slučajevima isti primici predlažu tretirati kao primitak po osnovi drugog dohotka i/ili neto primitak od nesamostalnog rada – jasno je da predloženom izmjenom cilj AmCham-ovog prijedloga nije u potpunosti ispunjen. Također, prijedlog izmjena i dopuna zakona ne predviđa usvajanje AmCham-ovog prijedloga da se primitci po osnovi dioničkih planova tretiraju kao bruto primitak (u skladu s dobrim praksama usporedivih zemalja), već iste tretira kao neto primitke u naravi, koje je za potrebe oporezivanja potrebno uvećati za pripadajuće poreze i doprinose. Stopa oporezivanja prema novom prijedlogu zakona time je ne samo viša od AmCham-ovog prijedloga od 12% (uvećano za iznos pripadajućeg prireza) već efektivno u praksi i od 36% koliko je formalno predviđeno izmjenama zakona (s obzirom na tretman primitaka kao neto primitaka u naravi). Konkretno, ovisno o raznim kombinacijama situacija iz prethodnog paragrafa, efektivna stopa oporezivanja prema zakonskom prijedlogu iznosila bi od 73,85% (u slučajevima kada poduzeće koje je na burzi dodjeljuje vlastite dionice svojim zaposlenicima) i više. Stoga je jasno da trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna ne bi bio ostvaren cilj ni jednostavnijeg i ujednačenog niti povoljnijeg poreznog tretmana primitaka iz dioničkih planova, u skladu s AmCham-ovim ranijim prijedlogom. Konkretne prijedloge izmjena pojedinih relevantnih članaka (članka 21., članka 68. i članka 70. stavka 18. važećeg Zakona) stoga ovim putem navodimo uz same članke. Uz izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak provedba preporuke zahtijevala bi i izmjene članaka 21., 22., 54., 70., 71., Priloga 3. i Šifrarnika INO-DOH Pravilnika o porezu na dohodak. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona izneseni su i u AmCham-ovom stajalištu „Prijedlog izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak u skladu s AmCham-ovim prijedlogom tretmana dioničkih planova za zaposlene“, objavljenom u kolovozu 2018. AmCham-ova stajališta na ovu temu dostupna su na web stranici https://www.amcham.hr/hr/stajalista-d207. Primljeno na znanje Prihvaćen je prijedlog u dijelu koji je vezan za izmjenu i dopunu članka 68. na način da se dodjela i opcijska kupnja dionica smatra dohotkom od kapitala i u slučaju kada iste daju poslodavci radnicima i/ili isplatitelji fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka.
108 Pravobranitelj za djecu RH IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlažemo da su u Zakonu o porezu na dohodak, propiše da se uzdržavanom djecom smatraju i djeca koju uzdržavaju oćuh ili maćeha. Naime, sadašnjim zakonskim određenjem pravo na poreznu olakšicu ne priznaje se oćuhu ili maćehi iako oni stvarno uzdržavaju dijete s kojim žive u zajedničkom domaćinstvu, već to pravo prema članku 14. st. 5. Zakona o porezu na dohodak pripada samo roditeljima, posvojiteljima, udomiteljima i skrbnicima. Smatramo se kako bi se radi zaštite financijskih interesa obitelji, a time i zaštite najboljeg interesa djeteta na što obvezuje Konvencija o pravima djeteta, pravo na korištenje porezne olakšice trebalo proširiti i na oćuha i maćehu koji i prema Obiteljskom zakonu imaju dužnost uzdržavanja maloljetnog djeteta. Također predlažemo da se uvećanje osobnog odbitka priznaje i bračnom drugu udomitelja. Naime, rješenjem centra za socijalnu skrb dijete se smještava u udomiteljsku obitelj iako se samo jedan član te obitelji formalno rješenjem imenuje udomiteljem. Događa se tako da je udomitelj nezaposlena osoba koja skrbi o udomljenoj djeci te stoga ne koristi poreznu olakšicu dok njegov bračni drug koji je zaposlen i zajedno s njim čini udomiteljsku obitelj koja djetetu zamjenjuje njegovu primarnu obitelj ne može ostvariti poreznu olakšicu za udomljeno dijete o kojem zaista skrbi. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen te će se propisati da se uzdržavanom djecom smatraju i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju te da se uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju i maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava.
109 Lezbijska grupa Kontra IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlažemo da ove izmjene i dopune uključe također usklađivanje Zakona o porezu na dohodak sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu dokidanja diskriminacije osoba koje žive u istospolnim i osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Za takvo usklađivanje potrebno je dodati u stavak 6. iza riječi bračni drug, riječi "izvanbračni partner, životni partner, neformalni životni partner". Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Neformalno životno partnerstvo (čl. 3.) je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Obiteljski zakon (u čl . 11.) navodi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka. Opći porezni zakon u (čl.15.) propisuje: 1.) Odredbe poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. 2.) Postojanje statusa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.“ Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne i izvanbračne partnere. Primljeno na znanje Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
110 Denis Peloza IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Prijedlog-Članak 19. mijenja se i glasi: (1) Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 18% na poreznu osnovicu do visine 180.000,00 kuna, po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna. (Naknadno se predlaže izmjena čl.5. prijedloga izmjena i dopuna kojim se uređuje čl.24. stavak 3. zakona) Porezno se rasterećuju sve skupine, predloženo je otpimistički 18% za prvu skupinu, koja ostvaruje mjesećne prihode do 15.000kn, a to je veći dio radno aktivnog stanovništva. Uvjetno ukoliko simulacije pokažu da proračunske stavke to ne bi mogle podnijeti, mogla bi se postaviti privremena stopa 20% u svrhu rasterećenja kao nastavni drugi krug izmjena započet reformama iz 2016. godine. Nužno je izvesti prethodnu simulaciju . U prvom razdoblju se neće odmah iskazati efekti, ali dugoročno značajno potiče radno poduzetničku klimu. Nije prihvaćen Donošenjem novog Zakona o porezu na dohodak pojednostavljen je sustav poreza na dohodak te je smanjen broj poreznih stopa, odnosno ukinuta je stopa od 12% uz istovremeno povećanje osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka za uzdržavane članove te je proširen porezni razred. Na taj način smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve porezne obveznike.
111 Udruga gradova u RH IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Predložena izmjena članka 19. i članka 24. umanjit će prihode jedinica lokalne samouprave u procjenjenom iznosu od 200 milijuna kuna. Relativno mali broj obveznika obuhvaćenih ovom izmjenom koncentriran je u nekoliko gospodarskih sjedišta te će umanjenje od 200 milijuna kuna predstavljati značajan pritisak na njihove prihode. Te jedinice su u pravilu podnosile najveći pritisak ranijih reformi poreza na dohodak, odnosno propuštale učinke gospodarskog rasta od 2016. godine. Predlažemo da se u državnom proračunu osiguraju kompenzacijska sredstva za te lokalne jedinice, uvećana za stopu rasta prosječnih neto plaća u navedenom razdoblju, kako bi im se nadoknadila sredstva koja će izgubiti ovom zakonskom izmjenom i dio propuštenog rasta u prethodnom razdoblju. Primljeno na znanje Porezna reforma započeta je 2016 godine s jasnim ciljevima: porezno rasterećenje, stvaranje održivog i jednostavnijeg poreznog sustava, jednostavnija porezna administracija i veća pravna sigurnost za sve porezne obveznike. Navedeni prijedlog nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
112 Ines Deranja IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Gospođa Božica Horvat je već dala točan osvrt na obrazloženje predložene izmjene i zaključila da neće imati presuđujući utjecaj na sprečavanje odljeva visokokvalificiranih stručnjaka. Samo bih dodala da će namjera širenja osnovice sa 210.000,00 na 360.000,00 više (konkretno) pogodovati poreznim obveznicima koji već ostvaruju velika primanja od nesamostalnog rada kod poslodavca, ali uz njih dodatno zarađuju novac putem ugovora o djelu, autorskih ugovora i sl. ugovora. Ti porezni obveznici, u sadašnjim okolnostima, trebaju dodatno platiti porez i prirez prema godišnjem poreznom rješenju kojeg im dostavlja Porezna uprava. Da li ih treba u budućnosti "osloboditi" te obveze ili ne, pitanje je koje bi trebalo također raspraviti. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
113 Božica Horvat IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Predlažem da se odustane od navedene izmjene s obzirom na to nema nikakvih dokaza da ona može imati značajan utjecaj na zaustavljanje iseljavanja mladih stručnjaka. Porast plaće od nekoliko stotina kuna ne predstavlja nikakvu konkurenciju dvostrukim ili trostrukim plaćama, a osobito radnim uvjetima koji se tim istim stručnjacima nude u inozemstvu. Broj stručnjaka u privatnom sektoru koji će biti obuhvaćen ovom promjenom, a ne bi mogao kroz dodatne projekte ili pregovore s poslodavcem ostvariti dodatni prihod u istom ili većem iznosu je zanemariv. Isodobobno novcem kojeg će se državni proračun na ovaj način "odreći" moglo bi se financirati poboljšanje javnih sustava (novi zaposleni, bolja oprema) što može imati puno bolji učinak na zadržavanje stručnjaka u javnom sektoru. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
114 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Obrazloženje: Sukladno AmCham-ovom prijedlogu tretmana primitaka po osnovi dioničkih planova, članak 21. potrebno je izmijeniti i dopuniti na način da se izbrišu odredbe prema kojima se dodjela i opcijska kupnja dionica što ih poslodavci daju svojim zaposlenicima smatra primitkom u naravi od nesamostalnog rada te u istom članku izričito navesti da u slučaju da se navedeni primici daju radnicima, isti se imaju smatrati dohotkom od kapitala. Prijedlog nove formulacije članka 21.: (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su: a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa b) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa c) plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba d) naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine f) svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit 3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama i/ili 5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu. (2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i: 1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje 2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine svojim radnicima u vrijeme njihovog umirovljenja, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja 3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod i/ili 4. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu. (3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke (plaću), i to: 1. primici po osnovi autorskih naknada pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvoreno radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu 2. primici po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, pod uvjetom da radnik istodobno nije član uprave ili izvršni direktor kod poslodavca ili isplatitelja te da je primitak ostvaren temeljem rada predstavnika radnika u organu poslodavca sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi i drugih posebnih propisa i/ili 3. primici po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. (5) Primici iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 39. ovoga Zakona. (6) Primici iz stavka 4. točke 3. ovoga članka smatraju se dohotkom od kapitala prema članku 68. ovoga Zakona. (7) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
115 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Članak 21. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisuje da se primitcima po osnovi nesamostalnog rada smatraju, između ostalih, i primitci koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima prema propisima koji uređuju radni odnos, koji se umjesto novca daju u naravi. Primitcima u naravi se smatraju, između ostalih, i povoljnije kamate pri odobravanju kredita, pri čemu se primitkom smatra razlika između niže kamatne stope i kamate od 3% godišnje. Osim navedenog, primitcima u naravi po osnovi kamata povoljnijih od 3% godišnje pri odobravanju kredita, temeljem članka 39. stavak 3. Zakona, se mogu smatrati i drugim dohotkom ukoliko su odobreni fizičkim osobama koje nisu zaposlenici. Banke prilikom ugovaranja kredita fizičkim osobama moraju poštivati odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju. Sukladno članku 11a. navedenog Zakona, ako su ugovorene promjenjive kamatne stope, banke su dužne definirati parametar temeljem kojeg će se one korigirati i koji mora biti jasan potrošaču. Parametar uz kojeg se mogu vezati promjenjive kamatne stope u ugovorima o potrošačkom kreditiranju je referentna kamatna stopa (EURIBOR, LIBOR) ili NRS ili prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti, pri čemu se promjenjiva kamatna stopa definira kao zbroj ugovorenog parametra i fiksnog dijela kamatne stope kojeg određuje banka. Zbog značajnog pada referentnih kamatnih stopa unazad nekoliko godina evidentno je došlo do značajnog smanjenja ukupne razine kamatnih stopa na kredite građanima. Uslijed sve naglašenije međubankarske konkurencije, nižih troškova financiranja i visoke likvidnosti u financijskom sustavu banke bi imale opravdan poslovni interes pojedinim kategorijama potrošača odobravati kredite po kamatnoj stopi nižoj od 3%. Razlog za ugovaranje takvih uvjeta posebnim skupinama jest da su zbog svojih primanja pojedine kategorije potrošača sigurnije, imaju bolji bonitet, te je za očekivati manji rizik nenaplate takvih potraživanja. S obzirom da se prilikom formiranja cijene kredita (kamatne stope) u obzir uzima i marža za rizik, koji upravo odražava vjerojatnost nenaplate kredita, a kod takvih klijenata je vjerojatnost nenaplate niska, pa je i ta marža niska, postoji mogućnost da u kombinaciji s inicijalno niskom referentnom kamatnom stopom i ponuda kredita za takve skupine bude ispod 3%. No, postojeće ograničenje minimalno porezno dopuštene kamatne stope na kredite fizičkim osobama, banke sprječava od ugovaranja kamatnih stopa ispod 3% za ove kategorije potrošača. Vrijedi istaknuti da prema zadnjim podacima Europske centralne Banke za siječanj 2018., u zemljama koje pripadaju Euro zoni (19 od 28 članica EU koje su prihvatile euro kao službenu valutu) prosječna kamatna stopa na stambene kredite kućanstvima iznosi 1,84% (Izvor: https://www.ecb.europa.eu/press/pdf/mfi/mir1801.pdf?bad898d31c489f6522af71983f05db64) Građani RH slobodni su uzeti kredit kod bilo koje europske banke, koje za razliku od hrvatskih banaka nisu obvezne „paziti“ na porezno ograničenje od 3%, pa se zbog navedene mjere domaći kreditori (a tu ne mislimo isključivo na banke) suočavaju s neravnopravnom tržišnom utakmicom. Navedeno ima negativan utjecaj i na prihode državnog proračuna jer se kamatni prihod odnosno porezna osnovica transferira u inozemne banke odnosno njihove porezne jurisdikcije. Također, praksa ugovaranja niskih kamatnih stopa ima svoje šire gospodarsko značenje budući da se kroz povećanu potražnju za takvim kreditima utječe na porast domaće potrošnje, veće prihode od PDV-a, te u uvjetima pozitivnih trendova kretanja BDP-a potiče procikličko djelovanje. Vrijedi i spomenuti da se u vrijeme donošenja zakonskih odredbi 2011. godine, kojima se prvotno propisala godišnja kamatna stopa od 3%, kao granica što se smatra dohotkom u naravi, prosječna godišnja kamata stopa na stambene kredite s valutnom klauzulom kretala oko 6%, tako da je porezna „granica“ od 3% tada bila razumljiva i opravdana, ali ista više nikako ne odgovara današnjim tržišnim uvjetima. Isto tako, Zakon o subvencioniranju stambenih kredita (NN 65/17, 61/18) u čl.11. st.2 propisuje da prvih pet godina otplate kredita efektivna kamatna stopa ne može biti viša od 3,75 % godišnje, a prihvaćene ponude banke na netom završenom javnom natječaju kreću već od EKS-a koja iznosi 3,12% odnosno ugovorenim kamatnim stopama značajno ispod 3%. Navedeno znači da građani koji sudjeluju u navedenom programu, čak i uz značajnu subvenciju države (30-51% mjesečnog obroka) imaju ugovornu kamatnu stopu ispod 3%. Navedeni podaci jasno navode na zaključak kako se odobravanje kredita uz kamatnu stopu nižu od 3% ne može više smatrati nikakvom pogodnošću već se radi o uobičajenoj tržišnoj cijeni za odobreni kredit. Temeljem svega navedenog, predlažemo da se izmjenama Zakona o porezu na dohodak u članku 21. stavku 3. Zakona minimalna stopa kamata po kreditima za određivanje granice koja se smatra primitkom u naravi smanji s 3% na 2%. Primljeno na znanje Prijedlog nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita postojećeg fiskalnog okvira cjelokupne porezne reforma. Napominje da je člankom 21. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine 10/17 i 128/17) propisano da ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 3% godišnje u određenom trenutku padne ispod stope od 3% godišnje da se tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz članka 21. stavka 3. Zakona.
116 Denis Peloza IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. Prijedlog: Članak 24. stavak 3. mijenja se i glasi: (čl. 5. prijedloga izmjena i dopuna) "(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 18% od mjesečne porezne osnovice do visine 15.000,00 kuna, po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna.". (Usklađeno sa čl.3 prijedloga izmjena i dopuna članka 19. Zakona) Nije prihvaćen Donošenjem novog Zakona o porezu na dohodak pojednostavljen je sustav poreza na dohodak te je smanjen broj poreznih stopa, odnosno ukinuta je stopa od 12% uz istovremeno povećanje osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka za uzdržavane članove te je proširen porezni razred. Na taj način smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve porezne obveznike.
117 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. Unatoč promjenama u oporezivanju rada iz 2017. i 2018., porez na dohodak i socijalni doprinosi još uvijek predstavljaju relativno visoko opterećenje, posebno u usporedbi Hrvatske s drugim državama. To pokazuje i AmCham-ovo istraživanje poslovnog okruženja, u kojem se porezno opterećenje rada ističe među najvećim nedostacima poslovanja u Hrvatskoj. Za većinu poslodavaca upravo su zaposlenici najveća troškovna stavka. Porezno opterećenje na plaće unatoč poreznoj reformi ostaje previsoko. Neto primanja, nakon svih plaćenih obveza i doprinosa ostaju relativno skromna u odnosu na ukupni trošak poslodavca. U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su „skupi“, što djeluje destimulirajuće na privlačenje investicija i novih zapošljavanja u djelatnostima koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost. Također, ovakva praksa odvraća investitore i globalne kompanije od otvaranja regionalnih središta u Hrvatskoj. Rasterećenje plaća nužno je kako bi se stimuliralo ulaganje i zapošljavanje. Izmjena prema kojoj se dohodak oporezuje po stopi od 24% za primanja do 30.000 kn mjesečno, sa dosadašnjih 17.500 kn mjesečno, (odnosno na godišnjoj razini s 210.000 kn na 360.000 kn) svakako se smatra pozitivnom te će, ukoliko bude usvojeno, doprinijeti privlačenju ulaganja i priljevu investicija. Na temelju analize Državnog proračuna procjenjuje se da godišnji prihod državnog proračuna od poreza na dohodak (namijenjen je jedinicama lokalne uprave) iznosi približno 2 milijarde kuna, dok, za usporedbu, 1 postotni bod poreza na dodanu vrijednost proračunu donese oko 2,4 milijarde kuna. Potencijalna korist od daljnjeg smanjivanja opterećenja na rad bila bi značajno veća od posljedičnog gubitka u prihodima od poreza na dohodak. Istodobno, moguće smanjenje PDV-a od jednog ili dva postotna boda potrošačima ne znači mnogo, a stvorilo bi znatni proračunski manjak. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje u dijelu koji je predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona.
118 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. Članice Udruženja metaloprerađivačke industrije i Udruženja male brodogradnje u Hrvatskoj gospodarskoj komori vezano za članak 5. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ističu sljedeće i predlažu vraćanje poreznog razreda po stopi od 12% do određene visine mjesečnog poreznog dohotka (dvije prosječne plaće RH) što bi utjecalo na povećanje plaće visokostručnih radnika čije plaće su znatno niže od plaća visokostručnog kadra koji ostvaruje mjesečni dohodak iznad 17.500,00 kuna. Nadalje, navode kako je potrebno je povećati plaće zaposlenicima, a smanjiti trošak za plaće poslodavcima te slijedom navedenog, ističu kako bi trebalo rasteretiti porezno opterećenje rada odnosno dohotka. Članice Udruženja predlažu načine postizanja prethodno navedenog putem povećanja neoporezivog dijela dohotka, smanjivanjem doprinosa, uvođenjem jedinstvene stope poreza na dohodak. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, već se odnosi na Pravilnik o porezu na dohodak. Prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotrit će se i ovaj prijedlog. Napominjemo da se dio prijedloga odnosi na odredbe koje se ne propisuju Zakonom o porezu na dohodak. Vezano za slučaj uvođenja “flat tax” samo bi dio radnika plaćao porez te bi nastao nerazmjer između radnika, a što bi negativno utjecalo i na prihode proračuna.
119 HOK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Izmjenama poreznih zakona koje su stupile na snagu od 01.01.2017. godine, propisan je rok podmirenja obveza isti dan kada se i predaje godišnja prijava poreza na dohodak (i dobit). Isto smatramo neprimjerenim, traži se administrativna dodatna koordinacija računovođa i poreznih obveznika, posebice ako se radi o računovodstvenih servisima tko će koji dan predati ili tko će koji dan platiti. Smatramo da je potrebno isto izmijeniti na način da su rokovi za predaju obrazaca 28.02. za obrazac DOH (odnosno do 30.04. za obrazac PD), a rok za plaćanje obveza koje nastaju predajom navedenih obrazaca 30 dana nakon predaje. Porezna uprava ionako ne stiže obraditi porezne prijave, na karticama su evidentirane preplate, potvrde za natječaj ili slične potrebe ne mogu se dobiti jer prijava nije verificirana pa ne vidimo svrhu istovremenog plaćanja poreza sa predajom obrasca. Pomak od 30 dana puno će značiti gospodarstvu. Nadamo se da ćete iznijete okolnosti uvažiti i izmijeniti članak 46. stavak 4., tako da glasi: "(4) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi u roku od 30 dana od dana podnošenja godišnje porezne prijave." Nije prihvaćen Rokovi plaćanja obveza produženi su na način propisan Zakonom o porezu na dohodak jer je porezno razdoblje od 1.1. do 31.12., a rok za sastavljanje, obračun i plaćanje obveze je dva mjeseca nakon završetka poreznog razdoblja. Samim potpisivanjem Obrasca DOH, zaduživanjem prema obračunu, porezni obveznik zna svoje obveze koje treba odmah ispuniti s obzirom na svoje poslovanje u prethodnoj godini za koje je plaćao predujmove poreza na dohodak. Ako su postojale bitne promjene u poslovanju, porezni obveznik je mogao zatražiti izmjenu visine predujmova kako ne bi nastala bitna razlika prilikom plaćanja poreza na dohodak prema godišnjoj prijavi.
120 Udruga gradova u RH IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. U Nacrtu prijedloga potrebno je odrediti rokove u kojima se može, odnosno mora, donijeti odluke o visini paušalnog poreza kako bi obveznici pravovremeno zaprimili rješenja. Predlažemo uskladiti rokove donošenja odluka sa rokovima za donošenje proračuna, a iznimno u 2019. godini odrediti rok početkom prvog tromjesječja. Nadalje, bilo bi uputno propisati visinu paušalnog poreza koja će se primjenjivati ukoliko lokalna jedinica odluku ne donese (pravovremeno) - primjerice onu u sredini propisanog raspona. Stavak (3) bi bilo uputno dodatno pojasniti da se porezna obveza utvrđuje prema lokaciji nekretnine, a porez uplaćuje prema prebivalištu poreznog obveznika. Obzirom da se radi o zasebnom poreznom postupku u kojem odluku o visini paušalnog poreza donosi lokalna jedinica, predlaže se razmotriti opravdanost promjene pripadnosti poreznog prihoda na lokalnu jedinicu na čijem području se nekretnina nalazi, u slučaju osoba koje ne obavljaju samostalnu ili drugu djelatnost kod kojih se utvrđuje ukupna porezna obveza. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
121 Ante Vilić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Prijedlog povećanja paušalnog poreza za male iznajmljivače do 400% smatram pokušaj mužnje onog dijela građana koji su ponekad zadnje eure izvukli iz čarape (ili digli nepovoljne kredite) da bi pokušali pokrpati svoj kućni budžet. Smatrao sam da je pametnije oploditi novac, i time poticati razne grane privrede (da ne nabrajam jer su cijenjene kolege iznajmljivači već prije naveli), nego da budem sebičan i možda zamijenim svoj punoljetni automobil novijim primjerkom. Termin donošenja ovog prijedloga zakona nije mogao biti gori. Zemlje Mediterana koje su nedavno bile nesigurne, bilježe višestruko dvoznamenkaste postotne iznose povećanja broja turista. A vi pripremate ovakva drastična povećanja?!? Do čega će to dovesti? Nažalost, zna se. Dio iznajmljivača će odjaviti svoje smještajne jedinice, a legalisti će plaćati za njih, a učinak vaših mjera bit će neznatan. Naravno, tada će vaše inspekcije obilazit će legalne iznajmljivače češće, jer ilegalnim iznajmljivačima ne možete prismrditi, jer to nije vaš teren, nego teren Carine. Nadalje, Iako nije teme ovog e-savjetovanja, reda treba uvesti i u pogledu plaćanja PDV-a na INO usluge. Koliko god on bio opravdan ili ne. Činjenično stanje da ga ja plaćam od prvog dana, a nažalost ima iznajmljivača koji se otvore hvale da ga neće plaćati dok ih ne stisnete. I onda će platiti neku sitnu kaznu, i eventualno porez za godinu, dvije retroaktivno. Jesam li ja budala što ga plaćam od prvog dana? Finalno, znamo da ćete povećati gornju granicu paušala, ali budite umjereni. Neću navoditi maksimalni iznos kojeg jedinica lokalne samouprave može odrediti. Pri definiranju tarifa, osim činjenice da se faktor određuje teritorijalno, zaboravili ste i na jednu bitnu stavku koja treba biti uključena u formulu, sa svojim faktorom ili faktorima. Kategorizaciju i broj zvjezdica. Vjerujte, nije svejedno je li se krevet nalazi u sobi, studio apartmanu, ili apartmanu. Nije pravedno da jednako vrijedi krevet u sobi ** i u apartmanu ****. Naravno, ne treba puno veću cijenu staviti za potonju opciju, ali je činjenica da potonja opcija može ostvariti bolje cijene na tržištu, pa će i manje osjetiti trošak paušala. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda I troškova. Vezano uz obvezu PDV na ino usluge napominjemo da Porezna uprava kontinuirano poziva porezne obveznike da dobrovoljno ispune svoju zakonsku obvezu jer se u protivnom pokreću postupci utvrđivanja porezne obveze po službenoj dužnosti.
122 Davor Lukšić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Protivim se bilo kakvom povećanju paušalnog poreza na smještaj predviđenog ovim prijedlogom zakona, za to ne postoje nikakva valjana razumna obrazloženja niti su predstavljene ekonomske analize, naprotiv predlažem smanjenje istog. Jedinice lokalne samouprave će sigurno iskoristiti mogućnost razrezivanja maksimalnog poreza, u to ne treba sumnjati obzirom na nezasitnost lokalnih proračuna, kao što se to i do sada pokazalo u slučaju poreza na vikendice. Konkretno, to za iznajmljivače znači povećanje trenutnog poreznog opterećenja za 5 puta (po ležaju s 300 kn + prirez na 1500 kn + prirez)!!! Ovakav potez natjerat će privatne iznajmljivače da dobro preispitaju odluku o daljnjem iznajmljivanju, što bi moglo uništiti bitnu granu gospodarstva u Hrvastkoj. U medijskim člancima se spominje da je porez na iznajmljivanje najniži porez uz prikazivanje samo brutto zarade, ali se u računicama nigdje ne prikazuju tekući troškovi, kao ni inicijalni troškovi kupovine nekretnine i amorizacijski troškovi, niti iznajmljivači s paiušalnim oporeznivanjem imaju pravo priznavanja ikakvih troškova. Na ovaj način se stvara lažna slika kako iznajmljivači ostvaruju ekstra-profit. Potrebno je naglasiti da dio iznajmljivača plaća i porez na vikendice / kuće za odmor za smještajne jedinice koje iznajmljuje, čime su zapravo dvostruko oporezovani! Dodatno, većina naselja je neopravdano svrstana u najviši turistički razred A s maksimalnim porezom i boravišnom pristojbom te je potrebno napraviti diferencijaciju. Primjerice malo mjesto Sutivan na otoku Braču s cca. 600 stanovnika i prosječnim trajanjem sezone od 50-ak dana je svrstano u najviši razred A, isto kao i Dubrovnik, Split, Zagreb, gdje je i sezona znatno duža, kao i cijene više, a iznajmljivači plaćaju potpuno isti porez i boravišnu pristojbu. Bojim se da će povećanje poreza na iznajmljivanje rezultirati značajnim otkazivanjima privatnog iznajmljivanja, barem prema najavama na društvenim mrežama. Ukoliko država želi uprihoditi dodatne prihode, onda treba oporezovati one koji iznajmljuju „na crno“, a ne povisivati poreze postojećim legalnim iznajmljivačima koji poštuju propise i ovu državu. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova.
123 Alfredo Patrk IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Protivim se bilo kakvom povećanju paušalnog poreza na smještaj. Ne može objašnjenje za povećanje poreza biti taj, da nije bilo povećanja od 2004. godine. Idemo ga smanjiti, idemo ga ukinuti! Je li išta pojeftinilo od 2004. godine? Jesmo li dobili mogućnost odbijanja uplaćenog poreza koji smo uplatili za razna ulaganja u naše nekretnine? Poseban naglasak bih stavio na NAŠE nekretnine, koje smo mukotrpno gradili uz silna odricanja, a nerijetko naslijedili, te su izgrađene prije 40 ili više godina uz silnu muku i odricanja cijelih obitelji, te o ulaganjima koja su konstantna, a često moguća jedino uz preskupe kredite? Supruga i ja smo ostali bez posla, a u slučaju povećanja poreza, sve prodajemo i idemo u inozemstvo, jer i ovako nam je jedva isplativo! Nikakve pomoći nema od lokalne zajednice i države, niti konkretnog i preciznog objašnjenja što se učinilo s dosadašnjim novcem od našeg uplaćenog poreza, niti što će se činiti u budućnosti, samo se daje prostora za netransparentnost. Mi smo A zona, znači plaćamo najvišu stopu poreza, 300,00 kuna po ležaju. Nemamo kanalizaciju, nemamo mogućnost dobivanja telefona, imamo najsporiji internet u Hrvatskoj, nemamo riješeno pitanje slivnih i oborinskih voda, te svako toliko imamo poplave. Lokalni putevi su nerijetko neasfaltirani, a javna rasvjeta gori nakon špice sezone svaka 3. ili 4. lampa, što uz neuređene okolne privatne parcele, jer to općina nije u stanju počistiti i naplatiti vlasnicima, izgleda kao da živimo u sablasnoj šumi! Kad se 3 puta godišnje pokosi pristupne puteve u mjestu i do mjesta, to se sve ostavi na cesti i po pločniku, dok se cesta, glavna županijska cesta, poslije cjelozimskih građevinskih radova nije nikad počistila, niti oprala, jer to sve čini vjetar i kiša. I vi meni onda napišete u članku 8. nacrta ovog prijedloga zakona da će jedinice lokalne samouprave donositi iznos naplate paušala, to je nedopustivo! Ja se ne slažem sa svim što sad rade s našim novcem, jer smatram da ga nedovoljno ulažu u razvoj destinacije. Ne bi bio problem povećanje poreza, ali su upravo problem općine i gradovi koji ne ulažu ni približno onoliko koliko bi trebali u razvoj destinacija, jer ih je previše, pa se novac troši na njih. Njima je samo važno uzeti novce od komunalnih doprinosa, naknada, poreza i raznih nameta, a ne prate ulaganja iznajmljivača, ne prati nas razvoj destinacije, ni izgradnjom infrastrukture, ni sadržajima. Vidim da krpeljima u birokraciji, neće nikada biti dosta, smišljat će stalno nove namete, pa nema drugog rješenja, nego otići iz ove zemlje. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova.
124 Veronika Pedišić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Mali iznajmljivači po obali već dovoljno plaćaju sve moguće pristojbe, poreze, takse, tv-pretplate i sl. To su obični ljudi koji se ne bogate niti će se ikad obogatiti s par apartmana. Troškovi bi se ovime još povećali i nažalost, iznajmljivači bi prestali izmamljivati, a time bi možda i postali socijalni slučaj. Većinom su to obiteljske kuće građene kroz cijeli život kroz par generacija, nikakve vile izgrađene u pola godine. Žalosno je što se ne cijeni taj rad koliko košta čišćenje, remećenje svog mira u kući zbog turista, dočekivanje, ljubaznost, cijelodnevna dostupnost gostima, obnavljanje apartmana ili kampa, davanje informacija,, plaćanje oglasa, pisanje prijava i odjava turista itd. Ne hvatajte se malih nego onih koji ilegalno izmamljivanju i time ćete bolje popuniti proračun. Prije jedno 10-ak godina dolazile su isnpekcije na otok i išle od kuće do kuće, ne samo one koje imaju oznaku da iznamljuju nego i vikendice i provjeravale osobu po osobu da li je gost ili ne. Zašto danas nema inspekcija koja će ulaziti u objekte koji su sumljivi, znači koji primaju turiste a nemaju dozvolu. Sve je to jako nepravedno prema nama ostalima koji želimo normalno plaćati, raditi i živjeti. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova.
125 Antonia Dobrota IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, ovim prijedlogom se traži brisanje članka 8. Nacrta te zadržavanje postojeće visine paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, za iznajmljivače, fizičke osobe, pružatelje usluge smještaja u kućanstvima. Nedopustivo je da se odluka o povećanju obrazlaže "potrebom za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004. godine". Takvo obrazloženje nedvojbeno ukazuje na izostanak bilo kakve analize i procjene učinka predloženog poskupljenja, kao i ne(pre)poznavanje značaja obiteljskog smještaja u gospodarstvu Hrvatske. Troškovi iznajmljivača, a koji nemaju pravo na pretporez, od 2004. bilježe konstantan rast, konkurencija jača, što ponegdje dovodi i do pada cijena obiteljskog smještaja te manju popunjenost kapaciteta, uz napomenu da je velikom broju iznajmljivača to prihod kojim nadopunjuju tanke kućne budžete i otplaćuju ne baš povoljne kredite za kupovinu ili adaptaciju nekretnine. O tim troškovima i davanjima je mnogo rečeno u ostalim komentarima. U većini ruralnih sredina, pogotovo na otocima, sezona je izuzetno kratka pa je obiteljski turizam već sada na rubu isplativosti. U takvim ruralnim sredinama, obiteljski turizam ima dalekosežan utjecaj na prateće gospodarske grane (poljoprivredu, ribarstvo, ugostiteljstvo, malo poduzetništvo, prijevoz, uslužne djelatnosti, itd.) i bez privatnih iznajmljivača bi i njihovi prihodi bili ugroženi. S obzirom na svakodnevnu komunikaciju s članovima Zajednice iznajmljivača, za očekivati je masovno napuštanje ove djelatnosti ili prelazak u sivu zonu u slučaju podizanja visine paušalnog poreza. Što mislite što će se dogoditi maloj ruralnoj sredini počne li ostajati bez privatnih iznajmljivača, nositelja turističke ponude i gospodarstva mjesta? Obiteljski turizam generira kakav-takav razvoj malih destinacija RH u ekonomskom, ali i infrastrukturnom smislu. Obiteljski turizam s gotovo 50 % udjela u smještajnoj ponudi Hrvatske potiče izgradnju puteva, turističke infrastrukture, odvodnje i kanalizacije, uvođenje suvremenih rješenja zbrinjavanja otpada, postavljanje javne rasvjete, uređenje plaža i javnih prostora, izgradnju kulturnih ustanova, itd. I pri tom funkcionira bez poticaja ili podrške nadležnih institucija, a državne i europske subvencije ga zaobilaze. Nemojte zaobići stavove gotovo 90.000 iznajmljivača obiteljskog smještaja koji su mahom protiv povećanja paušala, ne zato što im je to trošak više, već zato što je to pitanje isplativosti njihovog poslovanja i opstanka čitave lokalne zajednice. Utemeljene su i primjedbe kako bi "spuštanje" odluke o visini paušala na razinu jedinica lokalne samouprave dodatno zakompliciralo porezni sustav te pojačalo netransparentnost i zloporabu, pogotovo bez unaprijed jasno definiranih kriterija na temelju kojih bi se određivala visina paušala te plana namjenskog trošenja prikupljenih sredstava i ulaganja u infrastrukturu, što bi trebalo dovesti do poboljšanja kvalitete lokalnog stanovništva, a ne samo u turističku ponudu destinacije. Hvala na pažnji! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
126 Marijeta Matijaš IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, članak 57. dobio bi novi stavak (3.) prema kojem „jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna“. U obrazloženju predlagatelj Zakona, u ovom slučaju Ministarstvo financija Republike Hrvatske, navodi „Ovim člankom obvezuju se jedinice lokalne samouprave da propišu visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.“. U ocjeni stanja predlagatelj Zakona navodi objašnjenje zašto se predlaže povećanje: „uočena je potreba za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004. godine, s ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.“ Ovakav je prijedlog zakona suprotan načelu ustavnosti, načelu zakonitosti te načelu jednakosti i pravednosti poreznog sustava – temeljnim načelima Ustava RH, ali i tekovinama prava EU-a. Obrazloženje: 1. Iz obrazloženja koje je predlagatelj zakona objavio u postupku javnog savjetovanja vidljivo je da predlagatelj NIJE PROVEO NIKAKVU ANALIZU POSTOJEĆEG STANJA u djelatnosti koju namjerava normirati, kao ni analizu posljedica koje će takav zakonski prijedlog imati na svoje adresate ako bude usvojen. Razlog za predlaganje takvog nacrta zakona je, kao što je predlagatelj to naveo, činjenica što paušalni iznos porezne obveze nije povećan od 2004. godine?! Povećanje poreznog opterećenja time je postalo samo sebi svrhom, tj. predlagatelj smatra da se svako porezno opterećenje uvijek mora povećati te da se povećanje ne treba obrazlagati nijednom drugom činjenicom osim dužinom razdoblja u kojem do povećanja nije došlo. Smatramo da je Ministarstvo financija Republike Hrvatske, kao predlagatelj ovog Zakona, izmjene Zakona trebao predložiti tek nakon cjelovite analize postojećeg stanje – prihoda, rashoda te poreznog opterećenja predmetne djelatnosti te posljedica koje će nastupiti ako prijedlog zakona stupi na snagu. 2. Predlagatelj zakona nije ničime ograničio ovlasti jedinica lokalne samouprave što vodi k zaključku da su iste ovlaštene, u cilju punjenja svojih proračuna, propisati najviši zakonski iznos paušalnog poreza na dohodak. Valja istaknuti da nijedan ni fiskalni ni parafiskalni namet u RH nema propisani tako veliki raspon između najnižeg i najvišeg iznosa porezne obveze, a bez ikakvog propisanog kriterija za određivanje konkretnog iznosa od strane tijela jedinica lokalne samouprave. Smatramo da je propisivanje velikog raspona paušalnog poreza (od 150,00 kn do 1500,00 kn) unutar kojeg će jedinice lokalne samouprave vlastitom odlukom, bez zakonski utvrđenih kriterija, samostalno utvrđivati visinu poreza je suprotno načelu ustavnosti, načelu zakonitosti te načelu jednakosti i pravednosti poreznog sustava. 3. Iz predloženog nejasno je hoće li se paušali porez i dalje određivati prema turističkim razredima ili se kriterij turističke (ne)razvijenosti mjesta neće uzimati u obzir. Ako se razrez poreza po turističkim razredima ukine, u nezavidan će se položaj dovesti objekti u mjestima nedovoljne turističke razvijenosti (D i C – obično su to sela i manja naselja) izjednačavajući ih s objektima u razredima A i B (usporedbe radi: Rovinj, Medulin, Pula) u kojima je znatno razvijenija infrastruktura, bolja turistička ponuda što pospješuje popunjenost, ali i prihode. 4. Prijedlog Zakona na javnom je savjetovanju objavljen u kolovozu – u trenutku kada iznajmljivači imaju pune ruke posla. Opće je poznato da je kolovoz najjači turistički mjesec po dolasku turista i noćenju te da se gotovo svi kapaciteti popune. Slijedom navedenog, jasno je da su mali iznajmljivači najviše zaposleni upravo u kolovozu i nemaju vremena proučiti kao ni pravovremeno reagirati na prijedloge novog zakona koji bi bitno utjecao na njihovo poslovanje. Smatramo kako se prijedlozi zakona koji se odnose na poslovanje malih iznajmljivača, uzevši u obzir sezonalnost poslovanja, moraju predlagati i donositi u zimskom periodu kako bi se omogućilo najvećem dijelu zainteresirane javnosti, a to su u ovom slučaju mali iznajmljivači na koje se izravno odnose Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (na javnom savjetovanju u lipnju) te Zakon o porezu na dohodak, u skladu s načelima Zakona o pravu na pristup informacijama. Kao potencijalne učinke ovog zakona na kompletnu sliku poslovanja malih iznajmljivača izdvajamo: - smanjenje broja objekata u obiteljskom smještaju: • dio će raditi na crno (može se očekivati niža kvaliteta objekta), • dio će se zatvoriti, • dio će prijeći u dugoročni najam (podstanarstvo), • smanjenjem broja kategoriziranih objekata smanjit će se. - prihodi JLS-ima u: • boravišnoj pristojbi, • TZ članarini, • paušalnom porezu (iznos koji sada plaćaju), • odvozu smeća (iznajmljivači plaćaju veću cijenu od kućanstava), • komunalnoj naknadi (nekim je iznajmljivačima nametnuto plaćanje kom. naknade za poslovni prostor iako nije bilo prenamjene nekretnine u poslovni), • Hrvatske vode - slijedom rješenja o kom. naknadi određuje se i naknada za slivne vode (za poslovne prostore je naknada veća nego za stambene). - prihod obrta i tvrtki registriranih za čišćenje i održavanje objekata (u Istarskoj županiji registrirano je i aktivno 298 obrta te 90 tvrtki za djelatnost 81.2 - djelatnost čišćenja – ukupno 548 poslovnih subjekata) - prihod domaćih turističkih agencija koje posreduju u oglašavanju i rezervacijama smještajnih objekata jer će se smanjiti broj legalnih iznajmljivača (u Istarskoj županiji registrirano je i aktivno 458 obrta te 500 tvrtki za djelatnost 79.0 - Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima – ukupno 958 poslovnih subjekata) - utjecat će na konkurentnost destinacije jer će legalni iznajmljivači biti primorani povećati cijene smještaja, dok će iznajmljivači koji se odluče na nelegalno iznajmljivanje postati nelojalna konkurencija nižim cijenama - smanjit će se kvaliteta i standard objekata jer će legalni iznajmljivači više morati izdvajati za troškove čime će se smanjiti dio namijenjen ulaganju u kvalitetu objekta. Svaki je iznajmljivač prilikom donošenja odluke o započinjanju obavljanja djelatnosti uračunao trošak paušala u postojećem iznosu. Predmetnim prijedlogom zakona, paušalni porez se povećava za čak 10 puta, a istovremeno se povećava boravišna pristojba, zbrinjavanje otpada, a najavljeno je i povećanje komunalne naknade. Pravo je svakog sudionika u pravnom prometu da unaprijed može predvidjeti koji će se propisi i na koji način na njega primijeniti, a sve kako bi mogao donijeti odluku o stupanju u određene pravne odnose. Neobrazloženo i iznenadno povećanje poreznog opterećenja putem neprecizne i nedovoljno određene pravne norme dovodi sudionike na tržištu u nezavidan položaj jer predstavlja okolnost koja se do unatrag tek mjesec dana nije mogla predvidjeti ni u najpesimičnijoj studiji isplativosti poslovanja. Ako je intencija mjerodavnih tijela povećanje kvalitete obiteljskog smještaja kako je predviđeno nacionalnom strategijom te kako naglašavaju iz HBOR-a, pitamo se kako je to usklađeno s povećanjem paušalnog poreza, boravišne pristojbe te drugih troškova čime se povećava ukupan trošak poslovanja iznajmljivača umanjujući udio u prihodima koji bi se uložio u povećanje kvalitete ponude i usluge te istovremeno s isključenjem malih iznajmljivača kao prihvatljivih prijavitelja iz natječaja Konkurentnost turističkog gospodarstva, čije su mjere namijenjene upravo ulaganju odnosno povećanju kvalitete smještaja i ponude, kao i HBOR-ovih kredita među kojima se više godina najavljuje posebna kreditna linija za iznajmljivače, no još uvijek nije dostupna. Također, ne može se ne zamijetiti da nacionalna strategija te prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je trenutačno u saborskoj proceduri naglašavaju da se udio obiteljskog smještaja mora smanjiti, a da se onemogućavanjem malim iznajmljivačima da koriste povoljnije izvore financiranja, koji su primjerice dostupni poduzećima, obrtima i OPG-ovima, poput bespovratnih sredstava i povoljnih kreditnih linija HBOR-a stavlja u nezavidan položaj jer moraju u izgradnju i/ili obnovu te dodatno opremanje objekta uložiti vlastiti novac ili zadužiti se u komercijalnim bankama u kojima kamatna stopa dosiže i do 10%. Slijedom navedenog, postojeći iznajmljivači zbog nekonkurentnosti na tržištu primorani su ili smanjiti cijene jer ne mogu ulagati u kvalitetu ili odjaviti svoje objekte, a iznajmljivači koji tek kreću s poslovanjem zadužuju se u komercijalnim bankama nerijetko na 20 i više godina. Kako se najcrniji scenariji ne bi ostvarili – masovno odjavljivanje smještajnih objekata u domaćinstvu, po čemu su Istra, ali i čitava primorska Hrvatska posebno poznate i hvaljene u Europi i šire, što će imati negativan učinak i na poslovanje mnogih domaćih turističkih agencija i servisa za čišćenje i održavanje objekata te prodaja nekretnina stranim ulagačima i dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva koje od redovnih plaća ne može normalno živjeti – apeliramo na mjerodavne institucije da odustanu od prijedloga o povećanju paušalnog poreza. Također, mjerodavne pozivamo da u suradnji s malim iznajmljivačima te udrugama malih iznajmljivača naprave cjelovitu analizu troškova poslovanja i poreznog opterećenja koja je u ovom slučaju izostala. Čini se da mnogi zaborave da to što mali iznajmljivač ne vodi poslovne knjige, ne znači da nema stvarnih troškova. Građanska inicijativa Zajednica iznajmljivača Istre Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
127 Irena Šker IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, Povećanje paušalnog poreza po krevetu i ostavljanje JLS-ima na samostalno određivanje visine istog u rasponu od 150,00 kn po krevetu do 1.500,00 kn po krevetu Prvobitno je potrebno izraditi detaljnu analizu i uključiti sveukupne troškove iznajmljivanja da bi se dobio neto iznos. Članci i natpisi po raznovrsnim medijima izvješćuju o značajno "iskrivljenim" podacima odnosno o bruto prihodu iznajmljivača. Cijena ostvarenih noćenja nije profit iznajmljivača! Troškovi iznajmljivanja dvosobnog apartmana, 3 zvjezdice, na obalnom području Istre iznose oko 44.000,00 kn (prema Studiji izrađenoj na temelju detaljne analize troškova), ne uključujući iznos povećanja troška odvoza komunalnog otpada i paušalnog poreza. S obzirom na navedene troškove, kako bismo s turizmom od 2 mjeseca (jer nam strateški dokumenti ostaju samo "mrtvo slovo" na papiru, pa nam se popunjenost kapaciteta svodi na svega mjesec dana) mogli ostvariti profit od 10.000,00 EUR-a (ili prihod od 119.000,00 kn)? Što je s Indeksom konkurentnosti turizma i putovanja 2017.? Hrvatska se nalazi na zavidnom 32. mjestu…. "Najkonkurentnije zemlje svijeta su Španjolska, Francuska, Njemačka, Japan, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Australija, Italija, Kanada i Švicarska. Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranju okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 32. mjesto između 136 zemalja svijeta" (http://konkurentnost.hr/hrvatska-medu-turisticki-najkonkurentnijim-zemljama-svijeta/).....od navedenih 14 stupova u Hrvatskoj je najlošije ocijenjen stup Poslovnog okruženja (114. pozicija), stup Cjenovna konkurentnost (100. pozicija), Ljudski kapital i tržište rada (85. pozicija) i Prioritetnost sektora turizma i putovanja (77. pozicija) ….stvaranje okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja….povećavanjem poreza i dodatnim opterećenjem ne stvara se poticajuće okruženje za razvoj. ….najlošije ocijenjen stup Cjenovna konkurentnost i Prioritetnost sektora turizma i putovanja… - pa navedeno Hrvatskoj nije prioritet, već opterećenost dodatnim porezima… Prema Indeksu konkurentnosti turizma i putovanja nedvojbeno je da će Hrvatska u idućim godinama, uvođenjem i povećanjem dodatnih opterećenja pasti na nižu poziciju. Osobno povećanjem nameta biti ću primorana povisiti cijenu najma apartmana…što će rezultirati manjim brojem noćenja, padom prihoda, smanjenjem investicija u podizanje kategorizacije…uslijediti će multiplikativan efekt većine iznajmljivača…gdje ide naša država koja živi od turizma (udio turizma u BDP - u 19,6% u 2017. godini)? Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
128 Luiza Štokovac IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, kao mnoge druge obitelji u Hrvatskoj, podigli smo kredit da bi isti uložili u opremanje apartmana i pružali ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Osim samog iznosa kredita, uloženo je tu mnogo truda, energije i vremena koje nitko nikada neće platiti. Krenuli smo već sa velikim minusom, ali spremni da će gotovo sav prihod ići baš na otpatu istog. Uračunali smo tu i paušalni porez po krevetu, ali prema postojećem pravilniku i iznosu. Svako povećanje bi nas dovelo u mnogo težu situaciju. Treba uzeti u obzir da prihod od iznajmljivanja nije čisti prihod. Tu su troškovi struje, vode, razno raznih deterđenata, vremena potrebnog da se objekt uvijek očisti za slijedeće goste, pranje, peglanje ... sve je to rad i trud koji bi trebao biti plaćen iznajmljivanjem. Znači napisi na određenim portalima kako se super živi i dobro zarađuje od iznajmljivanja nisu točni. Vjerujem da je tamo naveden bruto prihod što je neprihvatljivo kao osnova za povečanje paušalnog poreza po krevetu. Sigurna sam da istu situaciju neizvjesnosti ima još mnogo obitelji kao što smo mi, zato smatram da se visina paušalnog iznosa po krevetu ne smije mjenjati. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da se ovdje radi o paušalnom porezu koji prema načinu svog utvrđivanja ne može uzeti u obzir posebnosti pojedinog iznajmljivanja. Međutim svaki porezni obveznik koji pruža uslugu iznajmljivanja može odlučiti da umjesto plaćanja paušalnog poreza vodi poslovne knjige te utvrđuje dohodak na temelju stvarno nastalih prihoda i troškova.
129 Marinko Vidović IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, kao što sam vam pisao i prije godinu dana , svima nama je jasno da sve dopune i izmjene zakona teže ka popunjavanju " proračuna", a to najviše osjete uredne platiše. Slažem se da treba ulagati, i za to je potrebno obezbijediti određena sredstva. Mojim prijedlogom bi ostvarili ta sredstva, pa i uz mogućnost smanjenja paušalnog poreza, ako bi se koncentrirali na iznajmljivače bez dozvola, odn. iznajmljivače prevarante, kojih je pun internet ( samo uporedite smještaje sa određenih stranica kao što su booking.com, airbnb...sa dozvolama koje ste izdali, pa ćete sa kaznama koje ćete moći naplatiti, imati i višak sredstava). Drugo: trebali bi od svih, iznajmljivača tražiti račune na mjesečnoj ili godišnjoj razini koje dobivamo svi mi uredno od inozemnih agencija pa bi i tu imali velike koristi jer većina ne plaća porez na usluge iz inozemstva ( mislim da tako oporezujete inozemne mirovine), ili od inozemnih agencija tražiti kopije računa po ID poreznom broju . Ti računi se kod većine ne bi poklopili sa podacima u knjizi evidencije koju moramo voditi. Pojedinci imaju dozvolu za npr. 4 kreveta a na internetu iznajmljuju 10 kreveta. Oni neće osjetiti poskupljenje. Još jednom apeliram najviše da se poradi na tome da se prvo sankcioniraju oni koji uopće nemaju dozvole, a imaju se hrabrosti javno oglašavati sa imenom i adresom. S poštovanjem. LP Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
130 Jagoda Vukman IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, ovim putem tražim ostavljanje paušalnog iznosa na istoj razini. Naime, smatram da će povećanje istog dovesti do smanjenja broja prijavljenih objekata, odnosno rada na crno, što je zapravo negativna slika našeg turizma i u konačnici država će biti na gubitku. Više opterećenje/davanja vode do viših cijena najma, a više cijene najma do manje ostvarenih noćenja. Svi gubimo. Puno se uložilo tijekom godina, još uvijek se uloženo nije u potpunosti vratilo, a treba i (pre)živjeti godinu. Svake godine, ako želimo zadržati goste i privući nove, moramo ulagati. Nova posteljina, ručnici, svakih par godina novi kauči i madraci, vrata, prozori, TV, sve to košta, a nigdje se ne prizna. A da ne spominjemo da smo za naše goste 24 sata na usluzi. Koliko vrednujete naš rad? Ruku na srce, sezona traje mjesec dana, sve ostalo je post i predsezona kad su cijene najma upola manje, a trošak godišnjeg ulaganja, troškovi održavanja, vode, struje, TV pretplate, interneta, članarine TZ, odvoza smeća, čišćenja, troškovi oglašavanja i troškovi PDV-a na proviziju su isti ili veći. A sezonu može uništiti samo par kišnih dana. Prije samo par godina ovaj se vid turizma favorizirao, a sad se srozava. Treba stvarati mogućnosti, potaknuti i održati razvoj, a ne uvijek lupiti po džepu one koji rade i koji se trude. Uhvatite se radije u koštac s iznajmljivačima na crno, koji ruše naše cijene najma, zarađuju, a država nema nikakve koristi od njih. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
131 Tonći Grdović IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, Podržavam razmišljanje i prijedlog gosp. Ante Fuzula. Također na njegov prijedlog odluke o visini paušalnog poreza osim razreda turističkog mjesta i kriterija udaljenosti od obalne crte, trebalo bi uzeti u obzir i kriterij o kategorizaciji tj radi li se o tipu smještaja Apartmani, kuće za odmor, kuća za odmor sa bazenom ili vilama. S time da bi vile imale najveći koeficijent, apartmani najmanji koeficijent. U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna .“. Prijedlog: Iz stavka 2. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke u kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kn niti veća od 750,00 kn. Također potrebno je obvezati jedinice lokalne samouprave da prihod od paušala mora vratiti isključivo namjenski u turizam. Inače to bi to mogao biti dodatan prihod za proračun u svrhu popunjavanja preuzetih obećanja u predizbornoj kampanji. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
132 Vedran Kosalec IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. ovaj stavak zakona je protivan Clanku 49. Ustava RH po kojem se drzava treba brinuti za gospodarski razvoj svih svojih krajeva, te protivan Clanku 51. prema kojem bi se porezni sustav trebao temeljiti na nacelima jednakosti i pravednosti dodatno, ako se bas zeli ići ovako, onda je potrebna izmjena Opceg poreznog zakona (NN115/16) i to dijela koji se odnosi na mjesnu odredjenost poreznog obveznika (Clanak 42., stavak 1.). Primljeno na znanje Komentar je opće naravi te nije izravno vezan uz prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak.
133 Maja Dragojević IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, Ovim putem tražim ostavljanje paušalnog iznosa na istoj razini kao dosadašnjeg 150kn po krevetu. Naime turizam u privatnom smještaju za koji se plaća paušalni iznos čini mnogima jedini izvor prihoda, ili dodatak na prihod u turističkim mjestima koja postaju svake godine skuplja za život. Neprimjereno je i destruktivno opterečivati male iznajmljivače koji čine najmanje prihode u turističkoj industriji. Te s tim prihodima moraju pokrivati amortizaciju objekta te u potpunosti renovirati smještajne jedinice svakih 5 do 7 godina ako žele ostati konkurenti među velikima. Današnja turistička strategija na zapadu se preko poznatih internetskih servisa sve više bazira na privatnom smještaju u kojem gosti imaju personalni doticaj s iznajmljivačom te ujedno destinacijom. Ujedno ostavljanje ovakve slobode kod biranja visine paušalnog poreza, neizbježno će dovesti do zlouporaba u JLS-ovima, poput daljnjeg nepotrebnog zapošljavanja po lokalnim samoupravma. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
134 Ante Fuzul IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke u kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kn niti veća od 750,00 kn. Nadalje, pri donošenju odluke o visini paušalnog poreza JLS moraju primijeniti princip udaljenosti od obalne linije prema slijedećim kriterijima: Kriterij razreda turističkog mjesta: Razred turističkog mjesta Koeficijent A 1,00 B 0,85 C 0,70 D i ostala nerazvrstana mjesta 0,50 Kriterij udaljenosti od obalne crte: Udaljenost od obalne crte Koeficijent Do 100 m 1,00 Od 100 – 300 m 0,80 Od 300-1000 m 0,60 preko 1000 m 0,40 Obrazloženje: Turizam je ono što je održalo mala mjesta u Dalmaciji, pomoglo lokalnom stanovništvu da preživi, spriječilo iseljavanje poput onog u Slavoniji, no činjenica je da je iseljavanje prisutno i na obali. Nedavno sam čitao tekst u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj novinar piše da je sa jednosobnim apartmanom u Splitu moguće za 65 dana zaraditi 10.000 €. I onda je svizac zamotao čokoladu. Toplo se nadam da je Vlada RH i njezini stručnjaci pri donošenju ovog prijedloga Zakona čvrsto stajala na zemlji, mada mi se čini da su sve više odvojeni od ostatka naroda kada vidim kakve odluke se donose. Krenimo redom, ja sam uzeo za primjer Biograd na moru u kojem živim. Sezona u Biogradu koji je neka perjanica turizma Zadarske županije traje od početka srpnja do kraja kolovoza. Puna popunjenost apartmana desi se između 20.7. i 10.8. svake godine. Dakle, možemo reći da je špica sezone 20 dana. Prosječna cijena po kojoj možete unajmiti jednosobni apartman je 40-45 € u tom periodu (2-3 ležaja, za ovaj primjer uzmimo apartman 3+1), te je znači za taj period moguće zaraditi oko 800-900 € bruto. U periodima prije i poslije toga cijena je prosječno između 30-35 € te je ovo ljeto u svakom od tih perioda bila rupa od par dana, ali uzmimo da su od 01.-20.7. iznajmljivači u Biogradu mogli iznajmiti 15 dana, te u periodu od 10.-31.8. isti taj broj dana, što vam donosi 30 dana i bruto zaradu od 900 -1000 €. Dakle, bruto iznos koji je netko mogao ostvariti je 1900 €. Boravišna za taj apartman je u Biogradu do sada bila na tri ležaja 900 kn i plaćate je neovisno o tome jeli imate ili nemate gostiju. Porez za taj apartman iznosi u Biogradu 1008 kn (Biograd ima 12% prireza na porez koji se ovdje obračunava), te smo ako uzmemo da je tečaj 7,50 kn za 1 € (ovo ljeto se 1€ plaćao oko 7,20 kn) od bruto iznosa izgubili 250 €. Dakle, u ovu računicu nećemo ubacivati troškove struje, vode, nabave lancuna, suđa, nekih komada namještaja koje gosti oštete ili nešto slično (znam čovjeka koji drži u svojoj kući u rezervi cijeli krevet za svaki slučaj). Ovdje nitko ne spominje rad tih ljudi koji su na usluzi 24 sata svojim gostima i slično. A za što, da bi na kraju sezone mogli reći mi se bavimo turizmom. Dakle, bez odbitaka režija i ostalih učestalih troškova ti ljudi mogu zaraditi od 1500-1600 € na jednom apartmanu. Ovom izmjenom, uz primjenu stope od 1500 kn, ta se zarada umanjuje za nekih dodatnih 480 €, a da još uvijek nismo dotakni ostale troškove. Ima jedinica lokalne samouprave u kojima će se paziti na ovo porezno opterećenje i razmjerno stvarnom stanju na terenu donijeti porezno opterećenje za ovu djelatnost, no što je s onim jedinicama koje neće brinuti o tome, već će ovo vidjeti kao novi izvor prihoda i odrediti najveći iznos od 1500 kn, što će biti u tim jedinicama. Scenario drugi: zbog dosadašnjeg poreznog opterećenja i boravišne većina iznajmljivača ima barem po jedan neprijavljeni apartman. Govorim to iz pozicije nekadašnjeg djelatnika DIRH, koji se evo ponovno pokušava formirati, a koji se nije trebao nikad ni rasformirati. Broj iznajmljivača se u razdoblju od 2010.-2018. povećao, a broj apartmana i nije previše. Zašto je to tako? Uveo se e-visitor i nelegalni smještaj nije više bio u mogućnosti prijaviti gosta. No, problem je što su kontrole nelegalnog smještaja nikakve, a uništeno je jedino tijelo koje je to držalo pod kontrolom. Tijelo koje se namjerava oformiti dugoročno treba najmanje 3-5 godina da stvori inspektore koji će moći samostalno raditi svoj posao. Npr. U cijeloj zadarskoj županiji taj posao je u DIRH radilo 16 ljudi, sada to radi 2 turistička inspektora i radilo je 5-6 carinika. Za ovaj posao nedovoljno ljudi. Procjena je da u svakom primorskom mjestu ima više od 30% nelegalnog smještaja koji je dodatno opterećenje i nelojalna konkurencija registriranom smještaju. Što država tu radi, ništa, kakve mjere poduzima da bi popravila stanje, povećava namet onima koji to plaćaju, ne pokušavajući riješiti problem nelegalnog smještaja. Dakle, tuci konja koji vuče, a ovog koji ne vuče ne diraj, on ionako ne vuče, ali hoda uz konja koji vuče i jede njegovu zob. Dok konj koji vuče ne krepa. Ono što je meni osobno nejasno je način na koji se izdaju odobrenja ljudima koji imaju prebivalište u mjestu u kojem pružaju uslugu iznajmljivanja te onima koji nemaju prebivalište. Ne razumijem zašto se trpaju u isti koš jer je po meni domaćinstvo kuća u kojoj živite i koju ste napravili prvenstveno radi stanovanja, a onda ste u njoj napravili apartman ili do najviše jednu etažu kuće pretvorili u apartmane kako bi popravili kućni budžet te se održali iznad vode zbog broja nameta koji stalno rastu. Osobe koje nemaju prebivalište u mjestu u kojem pružaju usluge iznajmljivanja ne mogu imati odobrenje za građane u domaćinstvu te će time doći u kategoriju da će plaćati BP prema ostvarenom noćenju, a porez na osnovu godišnje prijave kao obrtnici ili pravne osobe. Tu se treba napraviti odmak od dosadašnje prakse. Prvenstveno se to odnosi na strane državljane koji su ulaskom u EU postali i u tom dijelu ravnopravni sa građanima RH, pa su u mogućnosti dobiti odobrenje kao građani u domaćinstvu. Pročitao sam u komentarima da bi se trebalo napraviti raspon unutar samih turističkih mjesta, te moram napomenuti da se načelno slažem s tim jer nije isto kada ste uz obalu mora, na plaži kao objekt za iznajmljivanje ili kad ste recimo udaljeni 1 km od obalne crte. Razlika u broju ostvarenog prosječnog broja noćenja može biti skoro 2-2,5 puta veća u korist onih koji su uz obalnu crtu, a financijska korist višekratno veća jer su objekti uz more u boljoj poziciji da ostvare bolju cijenu i do 50% u odnosu na ove druge. No, takav propis postoji već i sada za BP pa se nije primjenjivao, te mislim da bi država kroz ovu promjenu zakona morala osigurati mehanizme kako bi se sada taj princip primijenio na primjeru poreza na dohodak radi pravičnije raspodjele poreznog opterećenja na sve sudionike u ovom području. Primjer izračuna za objekt koji se nalazi u B razredu turističkog mjesta na udaljenosti od 300-1000 m od obalne crte za koji je JLS donijela odluku da će porez biti npr. 500 kn po krevetu Porez po krevetu x razred turističkog mjesta x udaljenost = 500 x 0,85 x 0,6 = 255 kn/krevetu Na kraju dajem obrazloženje i primjer izračuna po tablicama koje sam dodao u tekst stavka kako ga ja vidim uz napomene da pod hitno treba napraviti što kvalitetniji način borbe protiv sive ekonomije, jer ovo do sada nije pokazivalo rezultata, reviziju toga što se može podvesti pod kategoriju građanin u domaćinstvu, te primijeniti nekakav vid kontrole protiv samovolje JLS koje bi po nekim svojim kriterijima mjesto koje se na primjer nalazi u C razredu, po poreznom opterećenju stavilo u isti rang ili iznad turističkih mjesta koje se nalaze u A razredu turističkog mjesta. To bi moglo dovesti do smanjenja broja prijavljenih objekata, povećanja cijene za krajnjeg gosta, a ova sezona pokazala je gdje stojimo u turizmu u trenutku kad su se pojavile naznake oporavka drugih turističkih destinacija u okruženju. Dugoročno, mislim da će ove mjere napraviti negativan efekt, ne samo na proračune jedinica lokalne samouprave, već na turizam u RH općenito. Molim Vas da razmotrite to još jednom i prihvatite ovakav ili neznatno izmijenjeni stavak u cilju osiguravanja kontrole samovolje pojedinih lokalnih šerifa, a svi znamo da takvih imamo sve više. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
135 Svjetlana Jurlin-Livić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, u 2017. godini je Prvić Luka, prema podacima TZ Grada Vodica, ostvarila ukupno 13.146 noćenja. Kopnena Srima, koja je također u sastavu Grada Vodica kao i otok Prvić, je ostvarila 216.958 noćenja, što je 20 puta više od Prvić Luke, a sva navedena mjesta su svrstana u A razred turističkih naselja prema aktualnom Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede iz listopada 2017. O usporedbi turističkih rezultata A razreda Prvić Luke i A razreda Grada Vodica, da i ne govorimo. Ako je ukupan broj kreveta u Prvić Luci 491 (podatak za 2016. godinu), jednostavnom računicom dolazimo do prosječne popunjenosti od 27 dana (točan broj 26,77) što znači da su kapaciteti Prvić Luke popunjeni manje od mjesec dana godišnje. I bez ulaženja u detaljnije računanje ulaganja i davanja, zarada od pružanja usluge smještaja u kućanstvima je minijaturna i najčešće tek dodatak tankom budžetu stanovništva, mahom penzionera starijih od 65 godina. Što mislite kako će se povećanje paušalnog iznosa poreza na dohodak privatnih iznajmljivača odraziti na turističku ponudu otoka koji ima samo 27 kreveta u hotelskom smještaju? I bez statističkih dokaza, svi na otoku Prviću znaju da sezona traje od 15. srpnja do 15. kolovoza, a iznajmljivači znaju i da je, za privući gosta na otok, potrebno osigurati kvalitetnu uslugu uz parking na kopnu, često i prijevoz do otoka i na otok. Pri tome, gost na otoku dobiva samo mir i uvid u nekadašnji način života na izoliranim područjima - život bez kanalizacije, bez urednog telefonskog i internetskog signala, bez doktora i ambulante, bez ljekarne, bez adekvatno opremljene trgovine, bez mnogočega što mjesto čini top destinacijom, a sve to po cijenama top destinacije A razreda turističkog mjesta. Izneseni prijedlog povećanja paušalnog iznosa poreza na dohodak, čiju bi visinu utvrđivale jedinice lokalne samouprave, izražava krajnje ne(pre)poznavanje stanja i prilika na domaćem turističkom tržištu u domeni pružanja usluge obiteljskog smještaja i negiranje ključnih problema s kojima se susreću iznajmljivači u većini destinacija Hrvatske - a to je nerazvijenost turističke ponude, loša (i nikakva) infrastruktura, sustavno i dugogodišnje zanemarivanje razvoja destinacija u turističkom i svakom drugom smislu, loša prometna povezanost (otoka posebno), neadekvatno zbrinjavanje otpada, neuređeni okoliš i plaže, itd., što onemogućava napore privatnih iznajmljivača da produlje prekratku sezonu i da značajnije ulažu u kvalitetu svoje smještajne ponude. Paušalnim iznošenjem prijedloga povećanja paušalnog iznosa poreza na dohodak za pružatelje usluge smještaja u kućanstvima, bez prethodne revizije postojećeg sustava podjele u turističke razrede, bez kontrole sivog tržišta, bez plana utroška prikupljenih sredstava paušala, bez osiguranja transparentnosti i sustava kontrole namjenskog trošenja tih sredstava, uz sve prethodno navedeno, direktno ugrožavate najnerazvijenija područja, ruralne sredine i otoke, gdje život opstaje ponajviše zahvaljujući mikropoduzetništvu u turizmu. Žestoko protiv članka 8. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, iznajmljivači Prvić Luke Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
136 Mato Tadić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Postovani Nadam se da cete prvo razmisliti o tome koliki su troskovi iznajmljivaca,koliko nam uzimate ,a koliko ste nam dali. Troskovi su nam opcenito veliki (rezijski troskovi,troskovi oglasavanja,troskovi ciscenja,troskovi nabave inventara,troskovi odrzavanja,pausalni porez,turisticka clanarina) Dali ste nam dali neke olaksice? Ne nema olaksica,nema ni poticaja. Da nam barem subvencionirate nesto ne Vi samo uzimate od nas koji uredno svoje sve troskove podmirujemo i sami ulazemo u poboljsanje naseg smjestaja. Da bi se vi kasnije dicili brojkama koliko je dolazaka,nocenja,potrosnje gostiju? Zasto nas tjerate da odjavljujemo svoje objekte te radimo na crno kao puno njih. Odjavom nasih objekata Vi direktno gubite iz kase. Zato umjesto da nas tlacite nametima, pomozite poboljsati nam ovu granu koja jos koliko toliko funkcionira. Ovaj prijedlog je donesen ocito na temelju medija koji preuvelicavaju zaradu privatnih iznajmljivaca, a iz vlastitog iskustva, te iskustva mnogih mojih kolega s kojima sam povezana tvrdim da se zapravo radi o prezivljavanju,nikako o branju novca. Mi koji smo udaljeni od plaza po nekoliko km ne mozemo ni biti konkurentni ako ne ulazemo u objekte i oko objekata. jer mi samo ponudenim mozemo privuci gosta da dode bas kod nas. Svake godine se radi nesto novo da bi opstali. Naravno sve samostalno bez poticaja samo vlastitim radom i novcem. Naravno tude oci to gledaju tako da mi zgrcemo novac,a pri tome ne gledaju koliki su nasi troskovi. Nadam se da cete o svemu jos jednom dobro razmisliti i omoguciti malim iznajmljivacima da i dalje ostanu konkuretni na trzistu, te da ulazu u poboljsanje i kvalitetu svoje ponude. Lp Tadic -Amos apartmani Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
137 SNJEŽANA ĐOĐO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani! Nadam se da ćete kod izmjene paušalnog poreza po krevetu uzeti u obzir broj smještajnih jedinica. Nije svejedno jel imaš 1 ili više apartmana. Potrebno je poraditi na uvođenju reda te nelegalne primorat da registriraju, te će država više zaraditi. LP Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
138 Roko Alavanja IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. I ponovno udar na građane!!!! Kako napuniti državnu blagajnu, kako omogućiti načelnicima, županima, dožupanima itd. da kupuju skupa auta (nedavni primjer iz Karlovca), kako financirati silne uhljebe u javnim služba, UDARI PO DŽEPU ONE KOJI POŠTENO RADE!!!! Turizam je mnogima slamka spasa u ovoj državi, proizvodnja je slaba i nikakva nezaposlenost se smanjila samo zato što je masa ljudi odselila, a ne zato što se ekonomija popravila. Zašto onda vlada konstantno udara po malim običnim ljudima koji pokušavaju nekako popuniti budžet. Jedinice lokalne samouprave zasigurno neće snižavati paušal, ako im se otvorila prilika za povećati porez/prihod onda će zasigurno to i učiniti. Ovo će mnogim iznajmljivačima biti težak udar i dovest će u pitanje isplativost iznajmljivanja apartmana. Troškovi iznajmljivača postaju sve veći, što preostaje - povećati cijene, i izgubiti goste! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
139 Josip Pobran IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Postovani, Preduvjet da se Clanku 8. doda stavak 3. u ovakvom obliku je izmjena Opceg poreznog zakona (NN115/16) i to dijela koji se odnosi na mjesnu odredjenost poreznog obveznika (Clanak 42., stavak 1.). Uvodjenje stavka u ovom obliku protivi se Clanku 49. i Clanku 51., Ustava RH. Povecavanjem maksimalnog iznosa na 1.500,00 kuna znatno se odstupa od, do sada propisanog, maksimalnog iznosa od 300,00 kuna, pa ce u praksi osoba sa prebivalistem u Dubrovniku, gdje se realno moze ocekivati povecanje pausalnog poreza, biti primorana za svaki krevet koji ima u vlasnistvu u Harkanovcima ili Velikoj Pisanici placati jednak iznos kao da se krevet nalazi na Stradunu. Na taj nacin djeluje se protivno Clanku 49. Ustava RH po kojem se drzava treba brinuti za gospodarski razvoj svih svojih krajeva, te protivno Clanku 51. prema kojem bi se porezni sustav trebao temeljiti na nacelima jednakosti i pravednosti. Predlozena dopuna Zakona o porezu na dohodak dovesti ce do neisplativosti iznajmljivanja u podrucjima koja se ne nalaze na turisticki atraktivnim lokacijama. Primljeno na znanje Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi nekretnina obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koji ne može biti manji od 150,00 kuna niti veći od 1.500,00 kuna. Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.
140 Bitoraj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Smatramo da kao prvo ne treba dozvoliti JLS da one same određuju paušalni porez pošto većina njih ne ubire ili ne naplaćuje komunalnu naknadu već dosta toga opraštaju dugogodišnjim dužnicima, zatim ne naplaćuju kazne za neobrađena poljoprivredna zemljišta, zatim ne kažnjavaju one koji bacaju smeće i pale svakodnevno otpad itd. itd. I sada im još dati mogućnost da odokativno odrede koji će biti paušal nije u redu. Čast JLS izuzecima koji ulažu u turističku infrastrukturu i potpomažu razvoj turizma na svom području, međutim ima više onih koji su uhljebi i ništa ne rade te ispijaju kavu i čekaju prvi u mjesecu da bi dobili nezasluženu plaću. Predložen max. iznos paušalnog poreza je prevelik i porez mora biti raspoređen prema ostvarenom broju noćenja temeljem e-visitora , a to znači da nemamo ništa protiv toga da platimo 750 kn godišnje ako smo bili popunjeni više od tri mjeseca i temeljem toga nešto i zaradili. Isto tako onaj primjerice koji je bio popunjen 30 dana treba platiti primjerice 150 kn koji bi prema nama trebala biti najniža granica oporezivanja. Također treba prvu godinu iznajmljivačima omogućiti da su oslobođeni plaćanja radi prvih početničkih poduzetničkih koraka u turizmu. Ne smijemo zaboraviti da dosta iznajmljivača mora platiti 25 % poreza npr. na bookingovih 15 % zarade i to je trošak ako misliš pošteno poslovati. Treba stalno nešto ulagati u održavanje kuće i okućnice , a za to se plaća 25 % pdv-a i još ako je netko uz pomoć kredita izgradio kuću ili apartman pitanje je koliko mu ostane čiste zarade. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
141 Marija Paulus IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Štovani, ovaj prijedlog je donesen očito na temelju medija koji preuveličavaju zaradu privatnih iznajmljivača, a iz vlastitog iskustva, te iskustva mnogih mojih kolega s kojima sam povezana tvrdim da se zapravo radi o preživljavanju. Mnogi od nas su uložili velika sredstva ili su žrtvovali vlastite domove kako bi mogli od nečega živjeti. Velika konkurencija, sve niže cijene i ogromni troškovi održavanja, uloženo vrijeme i energija jednostavno ne dozvoljavaju privatnim iznajmljivačima da zarade za normalan život tom djelatnošću. Molim vas da uvažite naše prigovore i ne podižete iznose paušala koji su po mom mišljenju već visoki u odnosu na to koliko je tu stvarne zarade na godišnjoj razini. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
142 Mandalena Sinković Pavlović IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, U ovom Vašem nacrtu zakona nisu definirani nikakvi kriterija za određivanja visine poreza, nadam se da na to nećete zaboraviti obratiti pažnju! Potpuno mi je jasno da netko mora financirati naš ogromni državni aparat, ali i ovo su samo požarne mjere, šta je slijedeće, oduzimanje imovine, neka nova nacionalizacija? Moja obitelj se ne bavi turizmom jer smo pustolovnog duha i težimo novim poznanstvima, već kako bi pokrpala financijske rupe, prouzročene visokim troškovima skromnog života u Hrvatskoj. Za nas male iznajmljivače koji koji nismo u Dubrovniku, Splitu, Zrću, Poreču ili Opatiji nego u mjestima gdje ni kanalizacijskog sustava nema, a da ne govorimo o sadržajima koji bi produžili sezonu, imati smještaj pun 30( + 15 dana polupraznog smještaja) dana je pravi zgoditak. Zbog toga su nužni razredi i kriteriji prema kojima bi se određivao porez. Koliko logike ima da 300,00kn po ležaju godišnje plaćaju Pero u Dubrovniku koji je pun 280 dana i Pero u Bristu koji je pun 30 dana. Jednostavnom računicom lako je zaključiti da naša porezna politika vodi propasti, a ne svim onim vrhunskim riječima iz Nacrta prijedloga zakona. E sad, ja se nažalost mogu poistovjetiti samo s Perom iz Brista i u tih 30 dana, koliko smo puni trebam zaraditi na smještaju toliko da mogu platiti najavljeni danak državi, da mogu obaviti redovita ulaganja u održavanje i povećanje kvalitete smještaja( jer borba za gosta je mučna i skupa), platiti režije( preskupu struju, smeće kao da ga u Parizu recikliraju ), turističku naknadu, djeci knjige( jer to se od plaće ne može kupiti), mami lijekove i još par sitnica, vjerojatno ću morati cijene izjednačiti s cijenama na Ibizi u exkluzivnom hotelu... nakon čega će kuća ostat prazna, s vremenom i trošna, a tada ni drzava, kao ni ministarstvo financija neće imati nikakve koristi od nas jer ćemo već biti daleko kao i mnogi prije nas. Slažem se da su nužne reforme, ali kriteriji moraju postojati, bilo prema popunjenosti( imamo e visitor, lako je doći do podataka o popunjenosti), bilo prema otvorenosti objekta. Nekome će se isplatiti imati cijelu godinu otvoreno i proporcionalno tome plaćati porez, a nekome neće, ali zato će plaćati i manji porez, a nekome neće odgovarati ništa pa će odseliti u Irsku, ali bar neće reći da nije imao izbora. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
143 Gordana Antić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovana gospodo u vladi RH, ( Unaprjed se isprićavam na pravopisnim greškama ). Protiv sam povišenja paušalnog poreza za privatne iznajmljivaće u rasponu do 1500,00kn. Ne znam koliko ste svijesni da je turistički bum jedino ono što veliki broj građana RH još uvijek zadržava u svojoj domovini te im daje mogućnost preživljavanja i opstanka. Dali ste svijesni da mnogi mali iznajmlivači kako bi primili turiste iseljavaju iz svojih stanova, vikendica, kuća te odlaze u kojekakve sobićke, podrume, tavane. Da su mnogi digli kredite kako bi renovirali svoje stare naslijeđene kuće te ih iznajmljivali, da te iste kredite ili posuđene novce moraju vratiti. Da apartmani i kuće imaju svoje troškove,kao što su režije, dotrajalost, održavanje, reklamiranje, čišćenje... Da taj turizam traje samo između 40 do 90 dana, dakle nisu svi jednako popunjeni. Uostalom mi jesmo novo otkrivena destinacija ali postanemo li skupi turisti će nas poćeti zaobilaziti . Ako nebudemo mogli opstajati ugasit će se i ta spasonosna grana koja nas još drži. I sami znate kako se u ljetnim mjesecima poveća zaposlenost, jer nisu to samo privatni iznajmljivaći to su kafići, restorani, suveniri ,prehrana,.....to je cijeli lanac kojeg nebi smijeli prekinut. Nadam se da ćete o svemu još jednom dobro razmisliti i omogućiti malim iznajmljivaćima da i dalje ostanu konkuretni na tržištu, te da ulažu u poboljšanje i kvalitetu svoje ponude. Ljubazan pozdrav, Gordana Antić i Sanja Čagalj Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
144 Martin Kristić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Troškovi koje iznajmljivač ima već su preveliki (porez po ležaju, boravišna pristojba, članarina TZ, oglašavanje smještaja, stalno čišćenje i održavanje, popravci, godišnja ulaganja u objekt, renoviranja, ogromni računi za vodu, struju, internet i TV, pokloni za goste...), stoga svaki daljnji namet i poskupljenje dovodi do potrebe za povećanjem cijena smještaja, a samim time slabi naša moć konkurentnosti na globalnom turističkom tržištu. Isto tako, dovodi do povećanja broja neregistriranih iznajmljivača, koji sigurno nije zanemariv. Gdje je poticaj kad iznajmljivač kupuje novu kuhinju, sobu ili kauč za smještaj gostiju? Uništimo i ono zadnje što u državi funkcionira, jer šteta da bar u turizmu ide dobro i da ljudi imaju kakve takve prihode. Najbolje da gosti direktno uplaćuju u državni proračun, a država da onda plati iznajmljivačima po broju kreveta koji imaju... Također, porez na dohodak od iznajmljivanja plaća se za cijelu godinu, iako realno usluge iznajmljivanja se pružaju maksimalno 2 do 2 i pol mjeseca godišnje. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
145 Ana Mateljan IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Poštovani, na temelju kojih pretpostavki određujete povećanje cijena, odnosno da bi se povećale cijene trebali bi se ispuniti određeni uvjeti. Ne može razlog za povećanje biti "jer su iste od 2004." i naše cijene i duljina sezone je ista od 2004. A cijene ulaganja su sve veće. Što će se financirati od povećanja paušala? Što se događa u slučaju da iznajmljivač mora platiti više poreza nego što ima prihoda? Da li će prikupljena sredstva ići na plaće zaposlenika državne uprave? Moja pretpostavka je da ste napravili izračun koliko će se povećati prihodi, te što se s tim novcem može napraviti, kako izgleda izračun u slučaju da ne dođe do povećanja priljeva novaca, jer se dio iznajmljivača odluči ne iznajmljivati ili se prebaci na iznajmljivanje na crno? Poučeni dosadašnjim iskustvom, mogli ste naučiti da svako povećanje cijena, ne znači i dodatan priljev novaca u blagajnu. I kako su drugi naveli nije svugdje sezona jednaka, i ne plivaju svi u novcu jer iznajmljuju, uzmite i tu dimenziju u obzir. Hvala, Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
146 Jasminka Patrk IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Nisam protivnik plaćanja poreza, pod uvjetom da se dobiva adekvatan povrat plaćenog, što kod nas nikako nije slučaj. Čak nisam niti protiv povišenja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u nekom normalnom i prihvatljivom iznosu, ali jesam protiv ovako visokog oporezivanja koje je navedeno u ovom nacrtu od čak mogućih 500 %! I protivim se tome da odluku o visini poreznog paušala donose Jedinice lokalne samouprave. Nitko osim nas koji se bavimo ovim poslom nije svjestan koliko ulaganja u nekretninu i održavanja ima. Pogotovo ako ste naslijedili stariju kuću, pa ju konstantno uz pomoć kredita renovirate, obnavljate, to je rupa bez dna! Kad 15 godina mukotrpno otplaćujete kredite, i čeka vas još 10, a još usput svake godine morate, jer ste prisiljeni konkurencijom, obnavljati i renovirati i ulagati! Jer ako koliko toliko ne ulažete, nećete moći opstati na tržištu. Da ne govorim da svake godine nešto se pokvari, dotraje, polomi... Još k tome, uz plaćanje visokih režijskih troškova, pa nemate kanalizaciju u mjestu u kojem iznajmljujete, uz boravišnu i paušal, ti troškovi narastu vrtoglavo visoko i nije baš da se obogatite. Pa Vam dođe elementarna nepogoda, poplava, od koje se još niste oporavili, a država Vam da 725,00 kn. Krpate kraj s krajem. Ja govorim iz svog vlastitog iskustva. Znam koliko se borim i grcam u dugovima, jer konstantno ulažem novcima koje sam posudila u bankama. Gdje plaćam za svako ulaganje 25 % PDV, gdje plaćam strašno visoke kamate na kredite sve ove godine. Povećanjem poreznog opterećenja smanjit ćete ulaganja koja su neophodna za napredak i razvoj malog iznajmljivača, a samim tim i punjenje proračuna PDV-om u to budite sigurni. Samim tim, neće biti konkurentan i propast će ili će prestati baviti se iznajmljivanjem, osim ako vam je to i u cilju. Nije baš da vidim neka velika ulaganja od strane Jedinice lokalne samouprave u mjesto i zbog toga se jako protivim da jedinice lokalne samouprave određuju visinu paušala, jer se bojim da će ih se većina odlučiti za najviši stupanj oporezivanja, a zauzvrat dati ništa. Apsolutno se protivim ovako velikom poskupljenjem, jer argumenti navedeni za poskupljenje od 500 % jednostavno ne drže vodu. Ne može se jednako plaćati porez na različite kategorije objekta, jer su i različite cijene najma. Nadalje, nije u redu da jednako plaća netko tko ima popunjenost 40 dana - 60 dana ili 80-100 dana ili nekom tko je pun 150 dana ili više. Ja prva, ako poskupljenja budu previsoka, neću moći sve pokrivati, a kamoli nešto zaraditi. U tom slučaju ću biti prisiljena staviti ključ u bravu i put pod noge kao i mnogi koji su otišli iz Hrvatske. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
147 Ines Deranja IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Nisam pobornik "spuštanja" odluke o visini paušalnog poreza na razinu lokalne samouprave, budući da je takav način nedovoljno transparentan i ujedno kompliciran za obračunavanje i praćenje što ne pojednostavljuje porezni sustav, već ga suprotno sve više komplicira. Lokalnoj samoupravi bi u određenim okolnostima trebalo dozvoliti da intervenira na visinu paušalnog poreza, ako za to postoje opravdane okolnosti (nerazvijenost područja izvan svih kategorija, izrazito malen broj dana noćenja u godini). U tom slučaju bi intervencija bila moguća samo na način da se lokalnom odlukom propisana visina paušalnog poreza umanji. Stoga predlažem izmjenu članka 8. na slijedeći način: U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će umanjiti propisanu visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, ukoliko smatraju da je propisano paušalno davanje neprimjereno objektivnim okolnostima na lokalnoj razini, a visina tako korigiranog paušalnog poreza ne može biti manja od 100,00 kuna.“ Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
148 Melina Zoričić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Kao iznajmljivač s jednim apartmanom i popunjenošću od niti 60 dana, protiv sam bilo kakvog povećanja paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici. Dosta mi je da je voda skuplja u ljetnim mjesecima, struje se više troši pa se više i plaća, odvoz smeća nam je poskupio, TV pretplatu plaćam 3 mjeseca duplo, trgovine već krajem 5. mjeseca dižu cijene i drže ih do 9, 10. mjeseca radi turista. a mi domaći ne moramo niti jesti, niti bilo što kupovati u ljetnim mjesecima. U smještaj treba i ulagati, na sve što kupimo već platimo PDV. Znači sami se koprcamo, zadužujemo, otplaćujemo kako znamo. Ovim povećanjima od boravišne pristojbe do ovog poreza tjerate ljude da manje ulažu, manje kupuju, znači i manje novaca od PDV-a vama u blagajni. I kvaliteta smještaja će pasti. Kredite ne dižemo po nekim povlaštenim kamatnim stopama, nemamo nikakve povlastice kada trebamo bilo što kupiti i opremiti smještaj. Od prihoda nam se ne odbijaju nikakvi troškovi, kao da je sve što dobijemo naša neto zarada. Prije dosta godina su iznajmljivači kojima je to jedini prihod imali pravo na povrat poreza na dohodak. Pa kada ste vidjeli da im trebate vratiti sve što su uplatili jer nemaju toliko prihoda, jednostavno ste to ukinuli. Pa ste pred par godina uveli 25% PDV-a na proviziju. Znači da smo mi svakako porezno opterećeni Trebate najprije srediti iznajmljivače na crno, kojih ima možda i više nego nas legalnih iznajmljivača, smanjite broj prijatelja koji se mogu prijaviti u nekomercijalni objekt jer mnogi koriste to svoje "prijateljstvo", kontrolirajte lokalne turističke agencije na način da provjerite da li surađuju samo s registriranim iznajmljivačima, razmislite kako ih kazniti ako se može otkriti da neregistriranim iznajmljivačima šalju turiste, a ovi ih prijavljuju kao prijatelje, natjerajte sve portale za oglašavanje, napose platforme kao Booking i Airbnb da oglašavaju samo registirane iznajmljivače, neka najprije pitaju rješenje za iznajmljivanje. Tek tada možemo razgovarati o povećanju poreza. Prije ovoga savjetovanja trebale su jedinice lokalne samouprave iznijeti svoje prijedloge pa da vidimo kamo će koga svrstati i zašto. Ovako ste krenuli od kraja, odlučili da će se porez povećati od 01.01.2019. a da se ne zna po čemu niti po kojim kriterijima. Najlakše je staviti u Zakon da će se neki namet povećati. Osmislite Zakon kojim ćete regulirati sve nepravilnosti kod iznajmljivanja koje sam prethodno navela, tada će i državna blagajna biti bogatija, a nama bi se nameti još mogli i smanjiti. Ovim jednostavno tjerate male iznajmljivače, ali zaista male koji imaju 1-2 apartmana da se prestanu time baviti ili da i oni odu u "sivu zonu" jer se jednostavno bilo kakvim povećanjem nameta ovo više ne isplati. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom. Napominjemo da je plaćanje paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja opcija za poreznog obveznika, jer svaki porezni obveznik može odlučiti da će dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U navedenom slučaju porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi upis u Registar poreznih obveznika da će dohodak utvrđivati na temelju vođenja poslovnih knjiga.
149 Ana Pahljina IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Protivim se podizanju poreza jer samo uzimate novac i prosljeđujete ga nekoj drugoj administraciji. Sezona ne traje onoliko koliko optimistično tvrde jer nije svaki grad ili gradić Dubrovnik ili Split. U većini mjesta sezona traje jedva mjesec dana! Gostiju realno ima manje (imamo oči pa vidimo!) pa podizanje poreza nema smisla. Osim ako nas želite opljačkati! Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
150 Anita Pahljina IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Iako nam direktorići turističkih zajednica i ministar plasiraju da je uočljivo povećanje gostiju, realna slika to ne pokazuje, a dovoljno bi vam bilo doći u neki primorski grad (koji nije Dubrovnik ili Split) i osvrnuti se oko sebe. Nameti su za iznajmljivače apsolutno preveliki jer nama turistička sezona ne traje 9 mjeseci ili duže (kako naša direktorica TZ-a tvrdi, npr.), nego mizernih i realnih 1,5 mjesec. Tako da, kada platimo sve što moramo (a za većinu je toga jasno da ide za hranjenje mašinerije uhljeba), ostane nam jad i bijeda s kojim plaćamo račune. Za hranu - tko je što uzgojio ili negdje uspio sakriti. Ako želite dokrajčiti ovu državu, na pravom ste putu! Mi ćemo ostali očito morati iseliti i prodati onome tko je zgrtao lovu na ovakvim glupim idejama. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
151 Mirjana Anđić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Nije dobro jedinicima lokalne samouprave prepustiti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu jer su nekompetentne u određivanju poreza koji treba ostati u ingerenciji Ministarstva financija. No, ako to nije moguće, potreban je kaka bi se zaštitili građani od lokalnog klijentelizma/proizvoljnosti, nadzor nad odlukama jedinica lokalne samouprave od strane MF-PU na način da MF-PU određuje kriterije za donošenje odluke o visini paušalnog poreza po krevetu i potvrđuje odluku jedinice lokalne samouprave. Čovjek koji hoće pošteno raditi i plaćati porez/prirez i sve obveze prema gradu i državi, ne može biti tako izložen samovolji umreženih lokalnih lobija koji bi npr. nekom "svojem" donijeli odluku da plaća minimalni iznos po krevetu, a nekog iznajmljivača kojega se žele "riješiti iz okruženja" izdaju odluku o plaćanju 1500 kn po krevetu... Mora se promisliti bolje postupak odlučivanja i nadzor nad odlukama radi zaštite malih iznajmljivača. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
152 MIODRAG VUČKOVIĆ IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Ovom državnom aparatu s najvećom administracijom u Europi, a pri vrhu smo sigurno i u svijetu, novca nikad dosta, a preostale ovce koje nisu pobjegle na druge pašnjake, treba do kostiju ošišati, ne? Da imate znanja i sposobnosti, začepili biste rupe na koje vam curi novac iz blagajne, a ne pojačavali porezno opterećenje na onima koji su još ostali u zemlji i koji pošteno rade. Koliko se kontrolira rad iznajmljivača na crno? Svatko normalan zna da, kad se ide u bilo koju vrstu poduzetništva i samozapošljavanja, radi se nekakav poslovni i financijski plan i kalkulacija, makar i najjednostavnija, ne mora biti napravljena po šprancama vrhunskih poslovnih škola. Mnogi se zaduže, idu u kredite, a najviše tih današnjih iznajmljivača popunjuju time kućne budžete ili nastoje preživljavati nakon što su, zbog „divne“ gospodarske situacije u zemlji, ostali bez posla pa, pritisnuti okolnostima, priveli drugoj svrsi svoje starine, zgurali se u konobu, garažu, šupu i iznajmili prostore u kojima su odrasli i u kojima inače žive. I sami se bore za svakog gosta. Uz neku apstraktnu pomoć HTZ-a kao promotora turizma u Hrvatskoj. Oni koji su gradili namjenski također su imali svoju kalkulaciju koja im ovim prijedlogom izmjena pada u vodu. I iznajmljivanje apartmana i soba je posao. I za to postoje planovi, troškovi, ulaganja, rashodi. Ali nema veze, za vaše plaće, naknade i troškove u državnoj blagajni će se uvijek naći novca. U posljednje vrijeme naglo je porastao broj registriranih iznajmljivača. Treba ih odmah ugušiti velikim porezima ili pustiti da, ako ih je previše, tržište samo eliminira one koji ne zavrjeđuju opstati? Nitko od nas iznajmljivača ne vjeruje da će se tim novcem obogatiti turistička ponuda, produljiti sezona, od naših gradova i sela napraviti destinacije koje će se posjećivati cijelu godinu. Naprasno se višestrukim poreznim opterećenjem ruše svi poslovni planovi i kalkulacije. Je li moguće da je to direktiva Europske komisije: uništite hrvatske iznajmljivače jer su konkurencija našima (talijanskim, španjolskim, francuski)? Predlažem brisanje članka 8. te da i dalje ostane odredba da godišnji iznos paušalnog poreza na dohodak određuje Porezna uprava, a ne lokalne jedinice samouprave i to maksimalno do 600,00 kn po krevetu. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
153 Lidija Nikolac Katić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Najavljeni raspon visine paušalnog poreza po krevetu (koji će se kretati od 150,00 kuna do 1.500,00 kn) je zaista prevelik. Koga će dočekati maksimalni iznosi, a koga najmanji te po kojim kriterijima? Sigurno je da jednaki kriteriji ne bi trebali vrijediti za sve iznajmljivače. Jedinice lokalne samouprave bi trebale biti oprezne pri donošenju odluke o visini paušalnog poreza te uzeti u obzir kategorizaciju objekta, broj registriranih ležajeva u objektu, popunjenost, tip turističkog mjesta, doba sezone i brojne druge faktore. U Nacrtu zakona za sada ne stoji nikakva definicija kriterija. Isto tako važno je strogo definirati namjenu novca prikupljenog paušalnim oporezivanjem a koja će ići u prilog svim iznajmljivačima smještaja. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
154 dubravka marčan IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Dosadašnji paušalni porez bio je razrezan u iznosu od 150 do 300 kuna po krevetu ovisno o turističkom razredu od A do D plus prirez ukoliko ga je lokalna jedinica ima. Vaš prijedlog zakona omogućuje lokalnoj samoupravi da taj iznos paušala poveća 1000% odnosno do maksimalno 10 puta, dakle umjesto dosadašnjih 150 on može biti 1500 kuna. Moje je mišljenje da je to nedopustivo i pretjerano, posebno jer je dohodak od imovine konačan dohodak, on nema olakšice čak ni kada ga prima nezaposlena osoba kojoj su to jedina primanja. Također kod najma turistima i putnicima nije niti predviđeno priznavanje troška u nikakvom postotnom iznosu pa ni 30% kao kod klasičnog najma. Ovakav paušal jednak je i za onoga kojemu sezona podbaci i onoga tko je stalno popunjen, ne daje mogućnost zamrzavanja u mjesecima u kojima su objekti zatvoreni i bez najma kao ni mogućnost bavljenja turizmom ljeti i najmom studentima po zimi jer jedno rješenje isključuje drugo. Ukoliko lokalna uprava razreže takav visoki paušal po krevetu i pri tome u zgradi gdje je moj stan ne održava odnosno drži u raspadnutom i zapuštenom stanju pet vlastitih poslovnih prostora može li ih se dok ne saniraju svoje prostore natjerat na neobračunavanje paušala, odnosno imaju li oni ikakvu obvezu prema nama zauzvrat, dakle što mi dobivamo za tih sadašnjih 1200 do maksimalnih budućih 6000 kn za četiri kreveta od naše lokalne samouprave, je li namjena tog turističkog novca definirana ikakvim propisom? Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
155 mojmir pavić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. imam primjedbe i prijedloge vezano uz čl.8.., odnosno na novi stavak (3): - smatram da je predloženi raspon apsolutno prevelik i trebalo bi ga smanjiti, pogotovo treba sniziti gornju granicu jer ako je sada paušal 300 kn po krevetu, stavljanje gornje granice na čak 1500 ostavlja mogućnost da pojedine JLS iznos paušal odjednom povećaju čak 5x ! Ovakve stvari i ovakva drastična povećanja poreza ne rade se preko noći, a pogotovo ne dizanje poreza i do 500%! Prijedlog je da se gornja granica postavi na 2x sadašnji iznos, tj. na 600 kn kako to ne bi bio preveliki financijski šok koji bi većina iznajmljivača teško izdržala. - držim da samo propisivanje obveze za JLS da donesu odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a bez kriterija koje trebaju uzeti pri tome u obzir, nije dobro rješenje. Predlažem da se propiše obveza JLS da se kod izrade odluke i određivanju visine poreza obavezno mora uzeti u obzir i kategorizaciju objekta, odnosno broj dobivenih zvjezdica objekta (jer veći broj zvjezdica automatski znači višu cijenu usluge i opremljenosti te time i bitno više cijene noćenja pa tako 2 susjedna objekta, jedan sa 3*, a drugi sa 5*, mogu imati razlike u cijeni i preko 300%, a bez kriterija „kategorije“ plaćali bi isti porez što bi bio nonsens). Također predlažem da se kao dodatni kriterij kod oporezivanja propiše tj. uzme i broj registriranih ležajeva u objektu na način da se najniže oporezuju manji iznajmljivači koji imaju do 10 ležajeva, nešto više veći koji imaju 10-20 ležajeva te najviše veliki koji imaju preko 20 ležajeva/smještajnih jedinica jer bi trebalo uzeti u obzir i socijalnu komponentu tj. da najveći dio iznajmljivača ima do 10 ležajeva i da si time pomažu kućni budžet, za razliku od onih s velikim brojem ležajeva koji su od iznajmljivanja napravili biznis od kojeg žive. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
156 Željko Matić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Raspon može biti od 150 kn do maksimalno 600 kn. Kad bi paušalni porez bio 1500 kn, pa onda dodamo novu boravišnu od 450 kn, pa npr. slijedeće godine u mom mjestu će odvoz otpada biti uvećan 350 kn/krevetu. To je ukupno 2300 kn/krevetu bez dodatnih troškova poput snage el.en., el. en., TV, vode,... Ili u poznatoj mjerno valutnoj jedinici oko 320 eura. U mom mjestu, sredina kolovoza, sezona je podbacila (sve češći slučaj) i mnogi (jer nemaju svi top apartmane u prvom redu do mora), ako uopće iznajme dobiju oko 10 eura/krevetu (bilo izravno, bilo preko agencije umanjeno za proviziju). Inače, većina iznajmljivača dalje od 50 metara od mora ima većinom maksimalno 60 dana popunjenosti. Dakle, po krevetu od 600 do 1200 (rijetki) eura brutto prihoda. Samo porez bi uzimao 50% do 25% od brutto prihoda, što je daleko više od nepaušalnog oporezivanja. Valja uzeti i dodatne gubitke: Npr. trokrevetna soba/apartman u 50% slučajeva se iznajmljuje za dvoje, a porez se plaća za troje. Pa je vrlo vjerojatan slučaj da prihod na trećem krevetu neće biti dovoljan ni za porez za taj isti krevet a kamoli za još i operativne troškove. Veći apartmani nerijetko se izdaju za manji broj gostiju uz odgovarajuće popuste. Inače, svima je poznato da je krevet u sobi 30% - 50% jeftiniji od kreveta u apartmanu. U ovim iznosima ovo se više ne može smatrati porezom nego pljačkom. Istovremeno koncesijsko odobrenje po jednoj ležaljci je 40 kn. Netko za 20 ležaljki dnevno ubire 1000 kn (50 kn/ležaljci). (da ne govorimo o dodanim 10-20 u grmlju preko puta). A sezona ležaljki je znatno duža od sezone za većinu iznajmljivača i traje 90-120 dana (oni rade i dok je popunjenost svega 20-30% - dakle gosti samo u prvom redu kuća do mora). Pa se, bez pretjerivanja može uprihoditi i preko 100 000 kn. Bez ikakvih troškova održavanja (nabavka 20 ležaljki je 8 000 kn i izdrže godinama). Što je brutto iznos koji ostvari iznajmljivač sa 10-20 apartmanskih kreveta (ovisno o poziciji, vrsti, ponudi). Navedeni iznajmljivač bi samo za porez trebao dati između 23 000 i 45 000 kn. Bez troškova struje, vode, TV, posteljine, sredstava za čišćenje, održavanja apartmana, amortizacije (cijena izgradnje jednog apartmana za 4 osobe je oko 80 000 eura - samo zemljište je 300-1000 eura/m2 a dopušteni koef. izgrađenosti sve manji). Ne čudi da su u Hrvatskoj pred propašću seljaci, obrtnici, mali gospodarstvenici a sad i mali iznajmljivači. Sve neovisne skupine građana. Dok poslovi koji se dijele po stranačkoj, obiteljskoj, interesnoj,... pogodnosti (koncesijska odobrenja, intelektualne usluge, bojanja, pilanja,...) imaju minimalne porezne obveze. Bez ikakvog su stvarnog nadzora. Međutim, osiguravaju opstanak lokalnih šerifa i znatan probitak njihovih zaštićenih "investitora". Ovako se stvara dodatan pritisak i dodatna ovisnost o lokalnim šerifima, jer će mnogi zatvoriti i odjavljivati apartmane i pokušati nekako doći do koncesijskog odobrenja, tj. nekako se umiliti svojoj lokalnoj izvršnoj vlasti. Sve to vodi osobnoj i društvenoj degradaciji. Već se znatan broj obiteljskih kuća prodaje po priobalju, a ovo će stvoriti dodatnu navalu. Rasprodajemo i iseljavamo Slavoniju, Liku, ... a sad je red došao i na Dalmaciju. Je li ikad itko od ovih projektanata radio bilo što konkretno u životu, osim upravljao tuđim životima i sudbinama? Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
157 Podravka d.d. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. ....iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, bez obzira na način realizacije". Navedena zakonska odredba je nejasna, jer iz iste nije razvidno smatra li se realizacija opcija putem SARS modela dohotkom od kapital ili ne, te se stoga predlaže nadopuna na kraju teksta predloženog članka i to s riječima: .... „bez obzira na način realizacije“. Naime, kako eventualne izmjene Pravilnika o porezu na dohodak nisu još objavljene, a i u slučaju da dođe do izmjene čl. 21 st. 1. t. 4 Pravilnika o porezu na dohodak, na način da se ista briše, i dalje će biti upitno što u slučaju kada radnici opciju realiziraju putem SARs-a jer u tom slučaju dobivaju novac, a iako temeljeno pravo proizlazi iz vrijednosnog papira, moglo bi izazvati nedoumice u postupanju. Smatramo da dodavanjem odredbe „bez obzira na način realizacije“, Zakon dobiva na jasnoći i jednostavnosti provedbe, bez potrebe traženja dodatnih pojašnjenja od Ureda za normativnu djelatnost Ministarstva financija. Djelomično prihvaćen Izmjenama i dopunama članaka 21. i članka 68. Zakona o porezu na dohodak jasno će se istaknuti da se dohotkom od kapitala smatra dodjela i opcijska kupnja dionica u naravi, a ne u novcu.
158 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Obrazloženje: Sukladno AmCham-ovom prijedlogu tretmana primitaka po osnovi dioničkih planova, članak 68. potrebno je izmijeniti i dopuniti na način da se dodjela i opcijska kupnja dionica smatra dohotkom od kapitala i u slučaju kada iste daju poslodavci radnicima i/ili isplatitelji fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka (do sada je to bilo propisano samo u slučaju dodjele i opcijske kupnje dionica za članove uprave koji nisu u radnom odnosu s društvom). Nadalje, potrebno je dodati odredbu prema kojoj se vrijednost dionica smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak; Sukladno navedenome, AmCham daje prijedlog novog članka 68.: (1) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica. (2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka. (3) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. (4) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva, radnika i drugih fizičkih osoba) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu. (5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 4. ovoga članka. (6) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka, utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
159 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. Obrazloženje: Sukladno AmCham-ovom prijedlogu tretmana primitaka po osnovi dioničkih planova, članak 70. potrebno je izmijeniti na način da se stopa poreza na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica smanji s 24% (prema trenutno važećem Zakonu) na 12%. Prijedlog nove formulacije članka 70., stavka 18.: (18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%. Nije prihvaćen Prema prijedloga Zakona svi ostvareni primici po toj osnovi se sada smatraju dohotkom od kapitala koji ne podliježe plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja. Obzirom na navedeno u ovom trenutku nije prihvatljivo daljnje rasterećenje.
160 Vedran Kosalec OBRAZLOŽENJE, Uz članak 8. koja JLS treba propisati visinu poreza? ona prema prebivalištu vlasnika apartmana (npr. Osijek) ili ona prema adresi apartmana (npr. Zmajevac)? Primljeno na znanje Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi nekretnina obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koji ne može biti manji od 150,00 kuna niti veći od 1.500,00 kuna. Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.