Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o Državnom uredu za reviziju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Saić NACRT PRIJEDLOGA ZAKON O DRŽAVNOM UREDU ZA REVIZIJU U naslovu Zakona nije dobar padež, treba bisati "ZAKONA". Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
2 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Potrebno je u stavku 2. članka 4. iza riječi "proračun" brisati tekst "i Ministarstvu financija", jer je odredbom stavka 4. ovog članka propisano da odbor Hrvatskog sabora odobrava prijedlog financijskog plana i upućuje ga Ministarstvu financija. To bi osiguralo potpunu neovisnost Državnog ureda za reviziju od izvršne vlasti i subjekata revizije, što zahtijevaju Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija. Potrebno je brisati stavak 3. u članku 4., jer je način rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela propisan Poslovnikom Hrvatskog sabora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Neovisnost Državnog ureda za reviziju od strane izvršne vlasti ne ugrožava se niti dostavom prijedloga financijskog plana Državnog ureda za reviziju Ministarstvu financija, kako je propisano stavkom 3. članka 4. Nacrta prijedloga zakona, kao niti dostavom mišljenja Vlade Republike Hrvatske o prijedlogu financijskog plana Državnog ureda za reviziju. Naime, nadležni odbor Hrvatskog sabora samostalno donosi odluku bez obzira na mišljenje Vlade Republike Hrvatske što je jasno i naznačeno u stavku 4. članka 4. Nacrta prijedloga zakona. S druge strane, Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija utvrđuju potrebu neovisnosti, međutim iz istih ne proizlazi da bi se na način kako je to utvrđeno u članku 4. Nacrta prijedloga zakona ugrozila neovisnost, već predloženi način isključivo omogućava Ministarstvu financija da pravovremeno pripremi prijedlog Smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje. Napominje se i kako priprema Smjernica ekonomske i fiskalne politike za proračunske korisnike državnog proračuna kreće već početkom lipnja dostavom prijedloga njihovih financijskih planova Ministarstvu financija, a u skladu sa odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15).
3 Tomislav Saić I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. U stavku (2) umjesto "nadležan" treba pisati "u čijem su djelokrugu". Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Izričaj je dorađen i sada stavak 2. članka 4. Nacrta prijedloga zakona glasi: „(2) Državni ured za reviziju, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju proračunski procesi, do 1. lipnja tekuće godine izrađuje prijedlog financijskog plana za iduću godinu i projekcija za sljedeće dvije godine i dostavlja ga odboru Hrvatskog sabora nadležnom za financije i državni proračun i Ministarstvu financija.“
4 Tomislav Saić I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. U stavku (3) umjesto "Odboru" treba pisati "odboru". Prihvaćen Prihvaća se.
5 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU III. NADLEŽNOST, Članak 9. Potrebno je promijeniti stavak 3. članka 9., jer je Hrvatska narodna banka već uključena među subjekte revizije u stavku 2. istog članka (HNB je pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska i pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske), pa ako se želi Zakonom istaknuti da je Hrvatska narodna banka također subjekt revizije, predlaže se da stavak 3. ovoga članka glasi: „Revizija Hrvatske narodne banke obavlja se sukladno odredbama ovog Zakona.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za razliku od drugih subjekata revizije iz stavka 2. članka 9. Nacrta prijedloga zakona, opseg revizije propisan je Glavom IV. Nacrta prijedloga zakona, a što je i navedeno u stavku 3. članka 9. Nacrta prijedloga zakona te je zbog toga bilo potrebno Hrvatsku narodnu banku izdvojiti u poseban stavak.
6 Tin Gelenčer III. NADLEŽNOST, Članak 9. Pod subjekti revizije (2) dodati HNB - Hrvatska narodna banka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za razliku od drugih subjekata revizije iz stavka 2. članka 9. Nacrta prijedloga zakona, opseg revizije propisan je Glavom IV. Nacrta prijedloga zakona, a što je i navedeno u stavku 3. članka 9. Nacrta prijedloga zakona te je zbog toga bilo potrebno Hrvatsku narodnu banku izdvojiti u poseban stavak.
7 Tomislav Saić III. NADLEŽNOST, Članak 9. Vezano uz stavak (3), umjesto "Uz subjekte revizije iz stavka 2. ovoga članka subjekt revizije je i Hrvatska narodna banka u opsegu kako je to propisano glavom IV. ovoga Zakona.", trebalo bi pisati "Revizija Hrvatske narodne banke obavlja se u opsegu kako je to propisano glavom IV ovoga Zakona." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za razliku od drugih subjekata revizije iz stavka 2. članka 9. Nacrta prijedloga zakona, opseg revizije propisan je Glavom IV. Nacrta prijedloga zakona, a što je i navedeno u stavku 3. članka 9. Nacrta prijedloga zakona te je zbog toga bilo potrebno Hrvatsku narodnu banku izdvojiti u poseban stavak.
8 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU IV. REVIZIJA HRVATSKE NARODNE BANKE, Članak 11.  Državni ured za reviziju skreće pozornost da je ovim člankom predmet revizije, odnosno opseg revizije u Hrvatskoj narodnoj banci nepotpun, nejasan i vrlo sužen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet, odnosno opseg, kao i način obavljanja revizije Hrvatske narodne banke u obliku kako je sada naveden u Prijedlogu zakona usklađen je sa mišljenjima Europske središnje banke o načinu obavljanja revizije središnjih banaka, a osobito sa mišljenjima CON/2016/33, CON/2016/52, CON/2018/17 i CON/2018/45 u kojima se Europska središnja banka referirala na Hrvatsku narodnu banku. Naime, kako Nacrt prijedloga zakona sadrži odredbe koje se odnose na reviziju Hrvatske narodne banke, isti je, u skladu s člankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a u vezi sa člankom 2. Odluke Vijeća Europske unije od 29. lipnja 1998. o savjetovanju nacionalnih tijela s Europskom središnjom bankom u pogledu nacrta propisa (98/415/EZ) i člankom 75. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br.75/08 i 54/13) 7. rujna 2018. dostavljen Europskoj središnjoj banci na mišljenje. Kako je već istaknuto, nadležnost Europske središnje banke za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te trećoj alineji članka 2. stavka 1. Odluke Vijeća 98/415/EZ. Europska središnja banka je 23. listopada 2018. dala mišljenje pod oznakom CON/2018/45, a detaljnije pojašnjenje opsega i načina obavljanja revizije dano je u obrazloženjima neprihvaćanja prijedloga uz članke 12. i 13. Nacrta prijedloga zakona.
9 Tomislav Saić IV. REVIZIJA HRVATSKE NARODNE BANKE, Članak 11.  U stavku (1) umjesto "sa Ugovorom o funkcioniranju Europske unije" treba pisati "s ugovorom o funkcioniranju Europske unije". Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ugovor o funkcioniranju Europske unije je međunarodni ugovor čiji se naziv piše velikim početnim slovom.
10 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU IV. REVIZIJA HRVATSKE NARODNE BANKE, Članak 12. Državni ured za reviziju skreće pozornost da je opseg revizije u Hrvatskoj narodnoj banci između ostaloga, uvjetovan i opsegom revizije neovisnog vanjskog revizora. Prema odredbi stavka 3. ovoga članka, Državni ured za reviziju nema ovlaštenje provjeravati, niti daviti ocjene ostvarivanja ciljeva i zadataka koji su propisani Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i zadataka koji su propisani drugim zakonima (a nije definirano koji su to drugi zakoni). Prema odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka, proizlazi da predmet, odnosno opseg revizije koji je definiran odredbom članka 11. ne podliježu državnoj reviziji ako je to bio predmet, odnosno opseg revizije neovisnog vanjskog revizora. Državni ured za reviziju nema mehanizme provjere što je bio predmet revizije i u kojem opsegu neovisnog vanjskog revizora, kojemu se prema odredbama ovoga Nacrta prijedloga zakona neizravno daju veće ovlasti nego Državnom uredu za reviziju. Prema Ustavu Republike Hrvatske (članak 54.), Državni ured za reviziju je najviša revizijska institucija u Republici Hrvatskoj, koja je samostalna i neovisna u svom radu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet i način obavljanja revizije Hrvatske narodne banke u obliku kako je sada naveden u predmetnom Prijedlogu zakona usklađen je sa mišljenjima Europske središnje banke CON/2016/33, CON/2016/52 i CON/2018/17 o načinu obavljanja revizije središnjih banaka. Kako Nacrt prijedloga zakona sadrži odredbe koje se odnose na reviziju Hrvatske narodne banke, isti je, u skladu s člankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a u vezi sa člankom 2. Odluke Vijeća Europske unije od 29. lipnja 1998. o savjetovanju nacionalnih tijela s Europskom središnjom bankom u pogledu nacrta propisa (98/415/EZ) i člankom 75. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br.75/08 i 54/13) 7. rujna 2018. dostavljen Europskoj središnjoj banci radi davanja njenog mišljenja. Nadležnost Europske središnje banke za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te trećoj alineji članka 2. stavka 1. Odluke Vijeća 98/415/EZ1 jer se Prijedlog zakona odnosi na Hrvatsku narodnu banku (HNB). Europska središnja banka je u svojim mišljenjima navela kako se načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka odnosi na činjenicu da izvršavanje ovlasti središnje banke i obavljanje zadaća i dužnosti koje su povjerene središnjim bankama ne smiju biti podvrgnuti vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti. Posebno, kada je poslovanje nacionalne središnje banke predmet kontrole državnog ureda za reviziju ili sličnog tijela kojemu je dodijeljena kontrola korištenja javnih financija, opseg kontrole: - treba biti jasno definiran pravnim okvirom; - treba biti bez utjecaja na aktivnosti neovisnih vanjskih revizora nacionalne središnje banke da pregledaju sve knjige i račune nacionalne središnje banke i, dodatno, u skladu s načelom institucionalne neovisnosti; - treba biti u skladu sa zabranom davanja uputa nacionalnoj središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje; i - ne smije zadirati u zadaće nacionalne središnje banke povezane s Europskim sustavom središnjih banaka. Državnu je reviziju potrebno provoditi na nepolitičkoj, neovisnoj i potpuno profesionalnoj osnovi.
11 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU IV. REVIZIJA HRVATSKE NARODNE BANKE, Članak 13. Potrebno je brisati cijeli članak 13., iz sljedećih razloga: - način rada Državnog ureda za reviziju propisan je u Glavi VI. Nacrta prijedloga zakona i treba biti istovjetan za sve subjekte revizije (za sva tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti), neovisno o predmetu i opsegu revizije - ovim Nacrtom prijedloga zakona, u odnosu na druge subjekte revizije, Hrvatska narodna banka je stavljena u povoljniji položaj u odnosu na druge subjekte revizije (svi subjekti revizije imaju obvezu očitovanja, dok HNB ima pravo, a nema obvezu očitovanja; HNB nije obvezan sastavljati prijedlog plana provedbe naloga i preporuka dok svi drugi subjekti revizije tu obvezu imaju; HNB nije obvezan provesti naloge i preporuke na koje je stavio prigovor dok svi drugi subjekti revizije to moraju učiniti ako prigovor nije prihvaćen, jer u protivnom podliježu sankcijama) - stavcima 8. i 9. ovoga članka ozakonjuje se nepovjerenje u rad ovlaštenih državnih revizora; Način rada i neovisnost vrhovnih revizijskih institucija uređeni su međunarodnim standardima (ISSAI standardi), što je utvrđeno i odredbom članka 19. ovoga Nacrta prijedloga zakona. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Brisane su ranije odredbe koje su propisivale da postupanja ovlaštenih državnih revizora i glavnog državnog revizora prilikom obavljanja revizije Hrvatske narodne banke moraju u potpunosti udovoljavati kriterijima neovisnosti, profesionalnosti i nepolitičnosti. Naime, sve revizije, a ne samo revizija Hrvatske narodne banke, koje obavlja Državni ured za reviziju obavljaju se u skladu sa utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Vezano za primjedbe da je Hrvatska narodna banka stavljena u povoljniji položaju u odnosu na druge subjekte revizije. u pogledu plana provedbe naloga i preporuka, navedeno je u skladu s načelom neovisnosti središnjih banaka koje uključuje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka. To se odnosi na činjenicu da izvršavanje ovlasti središnje banke i obavljanje zadaća i dužnosti koje su povjerene središnjim bankama ne smiju biti podvrgnuti vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti što je i istaknuto u mišljenju Europske središnje banke CON/2018/45. Upravo zbog navedenog u Nacrtu prijedlogu zakona utvrđeno je kako je zabranjeno Državnom uredu za reviziju davati HNB-u izravne ili neizravne upute koje bi imale ili mogle imati utjecaj na njegovu neovisnost. Jednako tako, nalozi i/ili preporuke koje izvješće o obavljenoj reviziji može sadržavati ne smiju utjecati na neovisnost HNB-a. To je istaknuto i u mišljenju Europske središnje banke CON/2018/45 koja primjećuje da su odredbe Prijedloga zakona o reviziji HNB-a, posebno postupak pri kojem guverner može dati svoje očitovanje na nacrte izvješća o obavljenoj reviziji i uložiti prigovore na izvješća o obavljenoj reviziji i ne prihvatiti ih, kao i da HNB ne bi trebao biti obvezan dostaviti plan za provedbu naloga/preporuka Državnom uredu za reviziju, u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući institucionalnu neovisnost.
12 Tin Gelenčer IV. REVIZIJA HRVATSKE NARODNE BANKE, Članak 13. (6) Mijenja se i glasi: "(6) Hrvatska narodna banka DUŽNA JE dostaviti Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i/ili preporuka. " (7) Mijenja se i glasi: "(7) Državni ured za reviziju u roku 3 mjeseca mora utvrditi je li izvršen dani nalog i/ili preporuka navedena u izvješću iz ovoga članka. Ako Hrvatska narodna banka ne izvrši dani nalog i/ili preporuku navedene u izvješću iz ovoga članka na koje nije imala prigovora, dužna je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Državni ured za reviziju i navesti razloge za neizvršavanje danog naloga i/ili preporuke, a Državni ured za reviziju će o tome obavijestiti Hrvatski sabor." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Napominje se kako se načelo neovisnosti središnjih banaka, koje uključuje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka odnosi na činjenicu da izvršavanje ovlasti središnje banke i obavljanje zadaća i dužnosti koje su povjerene središnjim bankama ne smiju biti podvrgnuti vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti, što je i istaknuto u mišljenju Europske središnje banke CON/2018/45. Upravo zbog navedenog u Nacrtu prijedlogu zakona utvrđeno je kako je zabranjeno Državnom uredu za reviziju davati Hrvatskoj narodnoj banci izravne ili neizravne upute koje bi imale ili mogle imati utjecaj na njegovu neovisnost. Jednako tako, nalozi i/ili preporuke koje izvješće o obavljenoj reviziji može sadržavati ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke. U mišljenju Europske središnje banke CON/2018/45 je primijećeno da su odredbe Prijedloga zakona o reviziji Hrvatske narodne banke, posebno postupak pri kojem guverner može dati svoje očitovanje na nacrte izvješća o obavljenoj reviziji i uložiti prigovore na izvješća o obavljenoj reviziji i ne prihvatiti ih, kao i da Hrvatska narodna banka ne bi trebala biti obvezna dostaviti plan za provedbu naloga/preporuka Državnom uredu za reviziju, u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući institucionalnu neovisnost.
13 Tin Gelenčer V. UPRAVLJANJE DRŽAVNIM UREDOM ZA REVIZIJU, Članak 14. (3) se mijenja i glasi: "(3) Glavni državni revizor imenuje se na vrijeme osam godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Glavni državni revizor na istu funkciju može biti imenovan najviše 2 puta." (4) se mijenja i glasi: "(4) Glavni državni revizor nema nikakvu vrstu pravnog imuniteta." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Uređenje predmetnog članka Nacrta prijedloga zakona u skladu je sa pravilima koja su utvrđena za isti ili sličan rang državnih dužnosnika.
14 Gong VI. NAČIN RADA I IZVJEŠĆIVANJE, Članak 19. Predlažemo da se u članku 19. u stavku 1. doda mogućnost građanske participacije kroz sugeriranje prioriteta revizije, kao primjer dobre prakse iz globalnog Partnerstva za otvorenu vlast. Prema prijedlogu zakonu čl.19 definira obavljanje revizije, Državni ured obavlja reviziju prema svom programu i planu rada, i prema zahtjevu Sabora, ako Glavni državni revizor ocijeni da je opravdano. GONG sugerira da se uz Sabor uključe direktno i građani. Zato predlažemo da se tom stavku doda: Treba omogućiti građansku participaciju u državnoj reviziji kroz različite faze: od sugeriranja prioriteta revizije, planiranja revizije do sudjelovanja u nadziranju preporuka. Organizacije civilnog društva okupile bi zainteresirane građane koje bi sudjelovale u procesu kao „građani revizori“. Prije izrade godišnjeg plana revizije potrebno je, po uzoru na Argentinu, organizirati konzultacije sa predstavnicima civilnog sektora i saslušati njihove sugestije, oni bi sugerirali programe i područja koje bi trebali revidirati, nakon čega državni revizor ocjenjuje jesu li zahtjevi opravdani. Cilj građanske participacije jest sudjelovanja građana u nadzoru javnih financija, radi njihovog boljeg razumijevanja državnog proračuna i trošenja javnih sredstava i jačanja povjerenja u institucije, odnosno sustav državne revizije. Nije prihvaćen Odredbom članka 19. Nacrta prijedloga zakona propisano je da su prikupljene informacije o poslovanju subjekata revizije jedan od kriterija za utvrđivanje opsega godišnjeg programa i plana rada Državnog ureda za reviziju. Dostavljeni zahtjevi i predstavke građana i pravnih osoba te prikupljene informacije iz medija tijekom godine, Državni ured za reviziju razmatra i uzima u obzir pri izradi godišnjeg programa i plana rada tako da građani i druge pravne osobe na taj način imaju utjecaj na određivanje opsega i plana rada Državnog ureda za reviziju i revizijskih postupaka. Sukladno mišljenju Državnog ureda za reviziju, Prijedlog GONG-a da se građanima omogući participacija u sugeriranju prioriteta revizije, planiranja revizije do sudjelovanja u nadziranju provedbe preporuka, nije prihvatljiv je bi time bila ograničena neovisnost i samostalnost u radu Državnog ureda za reviziju, propisana Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Državni ured za reviziju nije političko tijelo nego najviša revizijska institucija u Republici Hrvatskoj čiji je djelokrug isključivo revizija, a koju smiju obavljati samo ovlašteni državni revizori.
15 Gong VII. OVLAŠTENI DRŽAVNI REVIZORI, Članak 27. Predlažemo da se u članku 27. doda alineja u stavku 2: Da u trenutku kandidiranja, a ni u razdoblju od 5 godina do dana kandidiranja nije bio član političke stranke niti je u tom razdoblju kao nezavisan obnašao dužnost u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti na državnoj razini ili izvršnoj vlasti u lokalnoj ili područnoj (regionalnoj) samoupravi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sukladno mišljenju Državnog ureda za reviziju, prijedlog GONG-a da kandidat za državnog revizora ne bi mogla biti osoba koja je u zadnjih pet godina bila član političke stranke ili obavljala dužnosti u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, diskriminira stručne, iskusne i etične osobe.
16 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU VII. OVLAŠTENI DRŽAVNI REVIZORI, Članak 29. U stavku 3. članka 29. riječ "položio" zamijeniti s riječi "položiti". Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
17 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU VII. OVLAŠTENI DRŽAVNI REVIZORI, Članak 31. Potrebno je brisati stavak 3. članka 31., jer se tom odredbom utječe na neovisnost glavnoga državnog revizora i zamjenika glavnoga državnog revizora, koji u skladu s Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija, trebaju biti neovisni od izvršne vlasti i utjecaja politike. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.