Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Alen Vladić IV. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani, Pišem Vam iz mjesta Gornje Pokupje,nepunih 2 kilometra uzvodno od ušća rijeka Kupe i Dobre,odnosno početka kanala Kupa- Kupa.Obzirom da se na kanalu Kupa Kupa planira sagraditi pregrada u mjestu Brodarci,moje pitanje je da li će se od tada povećati stalni vodostaj rijeka uzvodno od pregrade,utjecati na okoliš,na pritisak podzemne vode u mjestima,jer da bi pregrada funkcionirala i preusmjerila masu vode u kanal K-K,vodostaj uzvodno mora biti vrlo velik,jer visinska razlika početka i kraja Kanala Kupa Kupa nije velika jer se radi o nizinskom području,te će se većina vode u kanalu samo akomulirati, a ne velikom brzinom otići kroz Kanal. Između mjesta Mahično i Gornje Pokupje na kraju oštrog zavoja rijeke Kupe te na njenom najužem dijelu,pred više od sto godina sagrađen je most,koji spaja dva dijela državne ceste D228.U planu je izgradnja novog,dvostruko dužeg mosta,sa jednom ishodišnom točkom na početku starog mosta u Gornjem Pokupju, i njegovim krajem nešto dalje od sjecišta D228 i pruge Karlovac-Metlika(Slo).Pruga je sagrađena pred 105 godina,a projektirana je na način da su tadašnji projektanti u razgovoru sa mještanima dobili informacije do kuda dopiru zaobalne vode Kupe,te su nasip pruge u odnosu na visinu okolnog terena podigli metar i pol u odnosu na poznati vodostaj vode.Na nekoliko mjesta u nasipu pruge su postojali otvori,koji su poplavne vode preusmjerili u obližnje šume hrasta lužnjaka na sjevernoj strani od pruge.Nakon 2Svjetskog rata iz nepoznatih razloga,većina otvora je zatvorena,te se zaobalne vode nemogu gdje sprovesti,a samim tim trasa pruge predstavlja razlog zašto se desetak obližnjih kuća u Mahičnu redovito poplavi.Moj prijedlog je da se ponovno otvore ti otvori,možda prokopa do njih nekoliko plićih kanala da bi se čim prije prikupila i odvela voda na mjesta u šumi koja su i više od metra niže nadmorske visine.Vezano na budući novi most,koji bi trebao biti napravljen na nasipu(osim 2 nosača u samoj rijeci Kupi),moje pitanje je da li je trasa novog mosta usklđena sa planiranom izgradnjom nasipa za obranu od poplave, jer je stotinjak metara dalje prema mjestu Priselci, pred više od desetak godina izgrađen novi most preko rijeke Dobre sa vrlo visokim pristupnim prilazima mostu. Ideja je da se stari most na Kupi ruši,jer ionako samom svojom prisustvom na najužem dijelu rijeke Kupe,uz višegodišnje nečišćenje naplavina na lijevoj obali Kupe uzvodno od mosta,usporava protok vode,i time poplavljuje Gornje Pokupje izlijevanjem rijeke iz korita,kao i povratnim valom kroz kanale za odvodnju oborinskih voda.Osim prijedloga za mehaničkim barijerama(klapnama)na kanalima,moj prijedlog je da se na lijevoj obali Kupe 300 metara uzvodno od mosta,očisti od naplavina, dozvoli brži odlazak vode,i da se nikako ne radi nasip/zid,na lijevoj obali od mosta pa do mjesta Zorkovac, 3km uzvodno.Razlog je u tome što nasip već postoji,željeznička pruga,a novim nasipom bi branili samo poljoprivredne površine,odnosno nenaseljeno područje,te bi na tom mjestu imali dva nasipa,bespotrebno.Podizanjem još jednog nasipa na lijevoj obali,nasipima od sadašnjeg mosta na Dobri,budućeg mosta na Kupi,i nasipa od trase pruge, vode rijeka Dobre i Kupe bi bile stiješnjene te bi izvirale u podzemnom obliku na svakom dvorištu u dijelu Mahična ,Levkušja i Gornjeg Pokupja,jer gdje god kopali na području tih mjesta nakon 2-3 metra dubine dolazite do nekog oblika podzemne vode.Na kraju,moj prijedlog je da se sve te stvari uzmu u obzir,posjedujem snimke poplava u tim mjestima,zna se gdje su ti otvori u pruzi(GPS koordinate i fotografije),snimke naplavina,te je šteta neke stvari napraviti,i potrošiti novac,a samo se treba okoristiti nečim što se znalo i prije. Lijepi pozdrav Primljeno na znanje Područje Projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko- moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije (u nastavku: Projekt) je najizloženije poplavnim rizicima u odnosu na sve ostale dijelove ukupnog sliva, kako u pogledu ranjivosti tako i u pogledu šteta od poplava, iako su u proteklom razdoblju ulagana značajna sredstva u poboljšanje postojećeg sustava obrane od poplava. Temelj sustava zaštite od poplava na području Projekta čine, oteretni kanal Kupa-Kupa s pratećim regulacijskim građevinama i prirodna retencija Kupčina. Kanal treba provesti višak vode zahvaćen uzvodno od Karlovca kod Brodaraca, usporedo s rijekom Kupom, do izlaznog profila rijeke Kupe kod naselja Jamnička Kiselica. Dio rasterećenih vodnih količina, neprihvatljiv za nizvodni dio riječnog sustava, privremeno se zadržava u bočnoj retenciji Kupčina. Kanal Kupa-Kupa i retencija Kupčina čine funkcionalnu cjelinu. Retencija je projektirana kao zatvoreni prostor koji se kontrolirano puni i prazni preko regulacijskih objekata na oteretnom kanalu. Retenciju omeđuju: na jugu desni nasip kanala Kupa-Kupa, na zapadnoj strani lijevi nasip Spojnog kanala, na sjevernoj strani visoki teren i nasip ribnjaka Crna Mlaka, a na istočnoj strani tzv. Istočni nasip retencije Kupčina. Upravljanje cijelim sustavom postiže se izgradnjom brane Brodarci na profilu spoja rijeke Kupe i kanala Kupa-Kupa. Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava. Vezano uz pitanje o povećanju stalnog vodostaja rijeka Kupe i Dobre kao posljedica gradnje pregrade Brodarci; gradnja pregrade Brodarci na rijeci Kupi neće imati utjecaja na povišenje stalnog vodostaja budući će biti projektirana i izvedena na način da bude aktivna, odnosno ima utjecaj samo pri pojavi velikih voda, dok će ostalo vrijeme vodostaj biti u istom režimu kao i do sada. Obzirom da će postojati utjecaj na povišenje vodnog lica prilikom pojave velikih voda biti će potrebno izvesti usporne zaštitne nasipe uz Kupu i Dobru. Također napominjemo da se voda preusmjerena u kanal Kupa- Kupa neće akumulirati u kanalu Kupa- Kupa, već u retenciji Kupčina, iz koje će se akumulirana voda kontrolirano ispuštati u rijeku Kupu nizvodno od Šišljavića. Vezano uz pitanje o gradnji novog mosta na državnoj cesti D228, za gradnju novog mosta je investitor Hrvatske ceste ishodio vodopravne uvjete kojima se, između ostalog, uvjetuje usklađenje sa projektiranim nasipima uz Kupu i Dobru na lokaciji mosta. Prema našim saznanjima izrada glavnog projekta novog mosta je u tijeku i kada projekt bude poslan na potvrdu u Hrvatske vode, iste će izdati vodopravnu potvrdu ukoliko bude u skladu s izdanim vodopravnim uvjetima. Što se tiče starog mosta na toj lokaciji, Hrvatske vode su uvjetovale da se isti ukloni, obzirom da predstavlja smetnju nesmetanom tečenju pri pojavi velikih voda. Glede prijedloga oko „otvaranja“ propusta na pruzi Karlovac- Metlika; obzirom da se radi o infrastrukturnom objektu u nadležnosti Hrvatskih željeznica, potrebno je prije bilo kakvih zahvata na pruzi sve usuglasiti s Hrvatskim željeznicama. Glede prijedloga da se ne izvodi nasip na lijevoj obali Kupe, od mosta u Gornjem Pokuplju do Zorkovca; obzirom da izgradnjom pregrade Brodarci dolazi do pojave nešto viših vodostaja pri pojavi velikih voda, potrebno je izgraditi usporne zaštitne nasipe uz Kupu i Dobru. Željeznička pruga nije zaštitna vodna građevina i nije u biti građevina za zaštitu od poplava. Iz tog razloga bit će potrebno graditi i nasip uz lijevu obalu Kupe u potrebnoj dužini i visini koji će biti određen projektnom dokumentacijom na temelju hidrauličkih i geomehaničkih podloga.
2 Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije IV. OPĆE ODREDBE, Članak 2. U Članku 2. stavak (2) potrebno je uz navedeno područje Sisačko-moslavačke županije dodati i područje Zagrebačke županije obzirom da je: - zahvat gradnje nasipa (dionica Tišina Kaptolska – Suša) smješten je djelomično i na području Zagrebačke županije odnosno na području Općine Orle, - zahvat gradnje transverzalnog nasipa od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša smješten je u cijelosti na području Zagrebačke županije odnosno na području Općine Orle. Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije Prihvaćen Dodano u članak 2. Nacrta prijedloga Zakona.
3 Frane Staničić IV. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Zbog čega se u ovim postupcima odstupa od pravila koje je propisano Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade i brojnim posebnim zakonima (Zakon o cestama, Zakon o željeznici itd.) da je potrebna pravomoćna lokacijska dozvola? Što će se dogoditi u slučaju da lokacijska dozvola ne postane pravomoćna, a donese se, temeljem nje, rješenje o izvlaštenju? Čak ni Zakon o terminalu za ukapljeni plin niti Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske ne predviđaju ovakvu mogućnost. Stoga predlažem da se u tekstu riječ "izvršnom" zamijeni "pravomoćnom". Nije prihvaćen Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz Zakon o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe (u nastavku: Zakon) su posebna pravila za provedbu Projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko- moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije (u nastavku: Projekt), kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji a u cilju žurnosti.Naime, traže se određena pojedinačna normativna rješenja koja čine djelomične iznimke u odnosu postojeće zakonsko uređenje u navedenim propisima. Iz navedenog jasno proizlazi da se u postupcima po Zakonu odstupa upravo zbog provedbe Projekta od interesa za Republiku Hrvatsku u cilju smanjenja ugroze ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine, izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge, izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja, sanacije i sl. Nadalje, lokacijska dozvola je upravni akt, a člankom 133. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne Novine“, broj 47/09) je propisano da se rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava nakon što postane izvršno. Izvršnost je svojstvo određenog upravnog akta da se zahtjevi iz njih mogu izvršiti. I samim člankom 106. Zakona o gradnji („Narodne Novine“ broj, 153/13 i 20/17), kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole, potvrđuje se svojstvo izvršnog upravnog akta, naprijed navedeno.
4 Frane Staničić IV. OPĆE ODREDBE, Članak 11. Rješenje da se vlasnika ne poziva da se suglasi s predloženim procjeniteljima niti da predloži do tri "svoja" procjenitelja predstavlja ozbiljno kršenje prava vlasnika nekretnina. Odredba predloženog čl. 11., posebno u vezi s odredbom čl. 12. koja propisuje da se ne provodi očevid, niti se o osigiranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine obavještava vlasnika nekretnine protivna je nizu odredaba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, Zakona o općem upravnom postupku, kao i, u konačnici, Ustavu Republike Hrvatske. Sukladno uređenju izvlaštenja danas, postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine ključan je u postupku izvlaštenja budući da se u njemu određuje naknada, temeljem njega se donosi moguće i privremeno rješenje o izvlaštenju temeljem kojega se stječe vlasništvo nad nekretninom i rješenje o izvlaštenju. Temeljem procjembenog elaborata će korisnik izvlaštenja moći zatražiti i stupanje u posjed nekretnine tijekom postupka. Sve ovo a da se vlasnik nije mogao očitovati ni o čemu u tom, prethodnom postupku (osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine) o kojem ovisi cijeli postupak izvlaštenja! Predložena odredba protivna je, ponajprije, čl. 27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, zatim čl. 6., 8., 30., 59., 65. st. 2. i 66. Zakona o općem upravnom postupku. Kombinacijom svega navedenoga povrijeđen je i Ustav Republike Hrvatske, čl. 14. st. 2. i 16. Stoga predlažem da se ova odredba briše. Nije prihvaćen Sukladno članku 22. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 130/11, 56/13, i 46/18) građenje i održavanje vodnih građevina, pa tako i zaštitno regulacijskih građevina (nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama) u interesu je Republike Hrvatske. Isto tako je člankom 4. predloženog Nacrta prijedloga Zakona o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe propisano je da je građenje građevina i izvođenje radova u okviru Projekta, u interesu Republike Hrvatske, radi sprječavanja štetnih posljedica od poplava po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost u slivu rijeke Kupe. Sustav obrane od poplava u slivu rijeke Kupe (područje Karlovačke, Sisačko-moslavačke i manji dio Zagrebačke županije) je neizgrađen ili djelomično izgrađen. Drastične hidrološke prilike su na tom području rezultirale sa 10 pojava velikih voda od 2014. do 2018. za koje su provođene izvanredne mjere obrane od poplava. Povijesni maksimumi vodostaja su bilježeni na vodomjernim postajama (vps) Jamnička Kiselica i Farkašić (r.Kupa) u veljači 2014, vps. Karlovac (r. Kupa) u rujnu 2014. i vps. Karlovac (r. Korana) u listopadu 2015. Spoj četiriju rijeka, Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, kod velikih voda i zbog međusobnog utjecaja, čine obranu od poplava bez potpuno izgrađenog sustava znatno otežanom, a često i nemogućom. Pojavom poplavnih voda 100-godišnjeg povratnog perioda ugrožava oko 23.800 stanovnika, ili u godišnjem prosjeku 2130 stanovnika. Prosječne godišnje direktne i indirektne štete od poplava iznose oko 280 mil. kuna. Nastavi li se sadašnji hidrološki trend, a sustav obrane od poplava ne izgradi, pri novim pojavama velikih voda 100-godišnjeg povratnog perioda u slučaju popuštanja sadašnjeg sustava zaštite od poplava, štete bi mogle doseći do 4,1 mlrd. kn, a ugroženo bi bilo oko 34. 000 stanovnika. Naime, nakon provedbe Projekta, godišnje će prosječno od poplava, biti ugrožen 151 stanovnik (smanjenje za 93%), a prosječne godišnje štete (direktne i indirektne) iznosile bi oko 42 mil. kuna (smanjenje za 85%). Ukupno smanjenje broja ugroženih stanovnika od poplave uslijed pojave velikih voda 100-godišnjeg povratnog perioda iznosi 96 %. Upravo iz tih razloga primjenom postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade zbog duljine pojedinih procesnih radnji se ne bi osigurala hitnost provedbe ovog Projekta. Stoga se ovim zakonom kreiraju posebna pravila kojima se odstupa od pojedinih odredbi ovih propisa, ali ne i od duha, načela i smisla tih zakona. Ostale odredbe tih propisa bi se primjenjivale supsidijarno tek ako to ovim zakonom nije drukčije uređeno. U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine nadležno upravno tijelo donosi odluku o procjenitelju neovisno je li procjenitelje predložio korisnik izvlaštenja ili izvlštenik. Procjena vrijednosti nekretnina u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne Novine“ broj 78/2015) . Procjenu vrijednosti nekretnine mogu vršiti jedino ovlaštene osobe: stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji. Zakon, naprijed naveden, se isključivo bavi tržišnom vrijednosti nekretnina koja se procjenjuje pomoću tri metode i sedam postupaka a propisan je i način na koji se prikupljaju podatci koje procjenitelji dobiju primjenjujući propisanu metodologiju, te potom evaluiraju i dalje koriste. U slučaju povrede Zakona propisani su nadzor i sankcije. Iz navedenog jasno proizlazi da neovisno o osobi procjenitelja, procjembeni elaborat mora mora biti izrađen u skladu sa naprijed navedenim zakonom. Nadalje, očevid je postupovni institut u kojem voditelj postupka neposrednim opažanjem utvrđuje činjenice i okolnosti kako bi se utvrdila ili razjasnila određena pitanja relevantna za rješavanje stvari koja je predmet postupka. Procjenitelji iz pojedinog stručnog područja izlaze na teren i neposrednim opažanjem utvrđuju u skladu s pravilima struke sve činjenice koje su bitne za utvrđivanje vrijednosti nekretnine. Izvlaštenici u samom postupku izvlaštenja u kasnijoj fazi postupka uvijek imaju mogućnost kada na usmenoj raspravi procjenitelj izloži nalaz i mišljenje postavljati pitanja, tražiti obrazloženja o izloženom i predložiti novog procjenitelja o čemu odluku donosi voditelj postupka. Izlazak postupajućeg javno-pravnog tijela značajno usporava postupak u postupku osiguranja dolaza, a izravno ne utječe na odlučivanje, budući kako smo i naveli kasnije u postupku izvlaštenja izvlaštenici u bilo kojoj fazi postupka se na usmenoj raspravi imaju pravo očitovati na nalaz i mišljenje vještaka i zatražiti očevid na terenu, o čemu postoji praksa postupajućeg javno-pravnog tijela upravo na području Projekta. Isto tako je predloženim Nacrtom Zakona propisana javna objava ponude vlasnicima nekretnina u dnevnom tisku ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja (radio, televizija, društvene mreže i slično) kao dokaz o pokušaju sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlasništva određene nekretnine. Ovim se vlasnicima i posjednicima ne uskraćuje pravo na potpunu obaviještenost o postupku i sadržaju ponude jer će o njoj, ako nisu spoznali iz javne ponude, sve doznati prilikom obvezne osobne dostave procjembenog elaborata u skladu s člankom 27. stavak 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne Novine“, broj 74/2014 i 69/2017). Iz navednog jasno proizlazi da predloženim Zakonom nisu povrijeđena ustavna prava vlasnika nekretnina.
5 Frane Staničić IV. OPĆE ODREDBE, Članak 12. U skladu s komentarom na čl. 11., predlažem da se ova odredba briše. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na pitanje istog korisnika na članak 11.
6 Frane Staničić IV. OPĆE ODREDBE, Članak 13. U skladu s komentarom na čl. 9., predlažem da se riječ "izvršna" zamijeni riječju "pravomoćna". Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na pitanje istog korisnika na članak 9.