Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o soli

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivan Šimić Značenje pojmova, Članak 3. Sol za hranu je kristal koji se pretežno sastoji..... Prihvaćen Članak 3. stavak 1. točka 1. mijenja se i glasi: “Sol je kristalni proizvod koji se pretežno sastoji od……….”
2 Ivan Šimić Značenje pojmova, Članak 3. Izmjena: Sol za hranu je kristal koji se pretežno........ Prihvaćen Odgovor kao gore.
3 Marijan Katalenić Označavanje soli, Članak 5. Pojam “nerafinirana” sol može se odnositi na sve soli koje su dobivene prirodnim taloženjem soli iz morske vode bilo da se to desilo nedavno ili da se to desilo prije tisuću i više godina. Također nazivom “nerafinirana” morska sol može se iskoristiti kao PREDNOST takve soli nad drugim solima iako se radi SAMO o nedovoljno dobro provedenom tehnološkom postupku kristalizacije i pročišćavanja obične morske soli. Predlaže se da se taj pojam briše jer je suprotan samoj definiciji soli kao i kemijskim karakteristikama soli za konzumaciju. Da je to tako vidi se i iz članka 8 koji za taj nedorađeni proizvod izdvaja i posebne karakteristike. Iz njih se vidi da se radi o nedovoljno dorađenom i tehnološki loše vođenom postupku. Iz istog razloga predlažemo da se briše i članak 8 jer se uvođenjem novih kriterija čije postavljanje nije jasno i u skladu s ovim Pravilnikom, stvara nejedednakost proizvoda soli u trgovini soli, jer se preferira tehnologija koja nije dovoljno dobro kontrolirana. Takve tehnologije su ostatak tehnologija do 20 stoljeće. Nije prihvaćen Na RH tržištu se nalazi morska sol dobivena prirodnom kristalizacijom i ručnim branjem na solnim bazenima, no trenutno važećim Pravilnikom o soli nisu definirana njena fizikalno kemijska svojstva niti naziv za takvu morsku sol. Budući se tako dobivena morska sol stavlja ne samo na RH tržište nego i na EU tržište odredbama prijedloga ovog Pravilnika o soli uređuje se naziv ovakve vrste soli u svrhu bolje informiranosti i zaštite potrošača.
4 Ivan Šimić Označavanje soli, Članak 5. Svaka morska sol koja se prikuplja svakodnevno ima od 0,5 do 1,5 % Mg zbog čega bi trebalo ovom odredbom spriječiti zloporabu, zaštiti potrošača i potaknuti proizvodnju ! Sol koja se bere svakodnevno jamči kvalitet i treba je zaštiti na tržištu i u proizvodnji ! U Hrvatskoj samo solana Ramova bere sol svakodnevno od svibnja do listopada i ne predstavlja značajnog proizvođača u količinama, ali s obzirom da ova proizvodnja predstavlja značajan potencijal koji je u drugim mediteranskim državama itekako iskorišten, ovaj način proizvodnje treba poticati, a jedan od načina je i ova Pravilnik o soli. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Ivan Šimić Označavanje soli, Članak 5. .... koja ne sadrži prehrambene aditive i koja ima najmanje 0,3% Mg računato na suhu tvar Nije prihvaćen Pravilnik propisuje osnovne zahtjeve kvalitete soli, što bi u kontekstu mineralnog sadržaja za sol bio NaCl. Propisivanje sadržaja ostalih mineralnih tvari prirodno prisutnih u soli u ovom trenutku ne ocjenjujemo potrebnim.
6 Ivan Šimić Označavanje soli, Članak 6. S ciljem zaštite potrošača i poticanje proizvodnje potrebno je utvrditi parametre koji važe kod najvećih svjetskih proizvođača /Francuska, Portugal, Španjolska / Povratak d.o.o. u solani Ramova kod Makarske već pet godina proizvodi solni cvijet i po ugovoru analizu vrši Nastavni zavod za javno zdravstvo Split. Magnezij kao referentni mineral je u prošloj godini bio na 1,2% zbog čega je postavljanje granice na 0,7% minimum ispod kojega se nebi smjelo ići ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Ivan Šimić Označavanje soli, Članak 6. (4) Izrazom solni cvijet označava se nerafinirana morska sol s udjelom Mg iznad 0,7 % računato na suhu tvar, čiji su kristali neravnomjerne veličine i u 90 % smjese imaju mekoću pucanja pod pritiskom prsta. Prihvaćen U Pravilniku o soli u članku 5. dodaje se stavak 5. koji definira cvijet soli ili solni cvijet. Također će se definirati zahtjevi kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište mora udovoljavati cvijet soli ili solni cvijet namijenjen za konzumaciju.
8 Ivan Šimić Označavanje soli, Članak 6. izraz čestice zamjeniti izrazom kristali Nije prihvaćen Izraz čestice je uvriježen u govoru i naveden u trenutno važećem Pravilniku o soli.
9 Marijan Katalenić Fizikalno-kemijska svojstva soli, Članak 8. "Vidljive primjese prirodnog podrijetla" mogu biti bilo što i korisni minerali ali i štetni minerali. Upravo uvođenjem iznimaka ugrožava se ljudsko zdravlje a rizik postaje izvjestan. Dakle, svaka sol koja dolazi na tržište mora izgledati kako je propisano u članku 7, osim soli koje bi trebale bit jasno naznačene s posebnim karakteristikama koje isključuju rizik za zdravlje ljudi . Prema tome kako članak 8 nosi određeni i izvjesni rizik za zdravlje ljudi treba ga brisati kao takvog ili točno sa zdravstvenog gledišta definirati onečišćenja. Nije prihvaćen Primjese prirodnog podrijetla su isključivo posljedica prirodne kristalizacije i ručnog branja soli (nerafinirana morska sol se ne pročišćava). Također, ne dovodeći u pitanje odredbe ovoga Pravilnika, sol koja se stavlja na tržište mora biti sigurna za ljudsku konzumaciju.
10 Ivan Šimić Fizikalno-kemijska svojstva soli, Članak 8. umjesto 95% predlažemo 92% Nije prihvaćen Količina NaCl-a ovisi o podrijetlu i načinu dobivanja soli. U ovom trenutku smatramo da za nerafiniranu morsku sol nema opravdanja za niži udio NaCl-a od minimalno propisanog (95%).
11 Ivan Šimić Fizikalno-kemijska svojstva soli, Članak 8. Kemijski sastav mora i kemijski sastav krvne plazme kod čovjeka su gotovo identični zbog čega se kod proizvodnje solnih kristala za prehranu treba težiti da oni budu što sličniji kemijskoj strukturi morske vode. Zbog toga odredba od najmanje 95% nije dobra jer svaki kvalitetniji solni cvijet ide sa NaCl-om ispod 95%. ...."vidljive primjese prirodnog podrijetla" treba ukloniti jer je kroz ručni proces proizvodnje to moguće, kako to radi i solana Ramova i zbog toga ovaj pasus valja mijenjati ! Djelomično prihvaćen Količina NaCl-a ovisi o podrijetlu i načinu dobivanja soli. U ovom trenutku smatramo da za nerafiniranu morsku sol nema opravdanja za niži udio NaCl-a od minimalno propisanog (95%). Prihvaća se komentar vezan za solni cvijet za koji će se definirat najniži udio NaCl u suhoj tvari 92%. Primjese prirodnog podrijetla su isključivo posljedica prirodne kristalizacije i ručnog branja soli, no nerafinirana morska sol kao i cvijet soli ili solni cvijet koji se stavljaju na tržište moraju biti sigurni za ljudsku konzumaciju.
12 Marijan Katalenić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 9. Zna se da jod sublimira tijekom stajanja i njegova se količina smanjuje. IZ ISTOG RAZLOGA POTREBNO JE UTVRDITI I ROK TRAJANJA ZA JODIRANU SOL JER JE ON RAZLIČIT ZA SOLI KOJE SU JODIRANE S JODATIMA ZA RAZLIKU OD SOLI KOJE SU JODIRANJE JODIDIMA. Nije prihvaćen Prilikom stavljanja na tržište svih vrsta jodiranih soli, sukladno članku 4. stavku 2. prijedloga Pravilnika potrebno je navesti datum minimalne trajnosti, upravo iz razloga što je poznato da jod degradira uslijed vanjskih utjecaja. Pretpakirana jodirana sol tijekom stajanja na prodajnoj polici, uslijed različitih vanjskih utjecaja, povišene temperature, vlage i sunčevog svjetla degradira, odnosno, jodni spojevi kojima je sol jodirana se raspadaju, a jod sublimira. Kako je jod reaktivan, stupa u kontakt s ambalažom i mijenja joj boju. Stoga jodirana sol mora imati utvrđeni rok trajanja, koji za nejodiranu sol nije obvezan. Proizvođači jodirane soli su kao subjekti u poslovanju s hranom odgovorni utvrditi i označiti datum minimalne trajnosti na pretpakovini, upravo uzimajući u obzir sve čimbenike koji utječu na degradaciju joda u soli, pa tako između ostalog, i način jodiranja soli.
13 Marijan Katalenić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 10. Nije jasno a niti se nalazi u Pravilniku pojam “nejodiranje iz tehnološki opravdanih razloga”. Upravo zbog te nepreciznosti, nedefiniranja, isto može dovesti na tržište razno rane proizvode ..kao npr. “pustinjska sol” s obrazloženjem da se taj proizvod zbog tehnoloških razloga ne može jodirati što nije točno. Dakle pojam “tehnološki razlozi “ bi trebao biti puno bolje objašnjen da bi se izbjegao scenarij dolaska na tržište razno raznih proizvoda koji “po tehnologiji” ili po “izvoru, mjestu podrijetla” “ne bi trebali” biti jodirani. Točno je da postoje soli koje se ne mogu jodirati iz raznih razlog: krupnoće čestica, namijenjene vjerskim zajednicama koje ne podržavaju tehnološki utjecaj na proizvod i jasno tehnoloških razloga kao što je solni cvijet, himalajska sol, sol za salamurenje mesa i sl. Zašto je to bitno razjasniti ? Takve soli također ne mogu u potpunosti odgovarati kriterijima iz članka 7. Recimo, nisu uvijek bijele boje nego boje kakvu ima kamena sol prije iskapanja i prije pročišćavanja ili kako kažete “rafiniranja”. Jasno koji puta su i granične čistoće od 97% NaCl na suhu tvar. Također nije jasan dio navoda...”nejodirana sol. DOSTATNI UNOS JODA NEOPHODAN JE ZA NORMALNO FUNKCIONIRANJE ORGANIZMA” . Zašto je drugi dio koji se odnosi na nejodiranu sol ekspicitno potrebno pisati ako razlog opet nije jasno naveden da je to upozorenje potrošaču. Navod bi trebao glasiti... “Nejodirana sol”..... “Upozorenje potrošaču : Nedojodiranjem soli smanjuje se unos joda u organizam što utječe na neke funkcije organizma “. Ipak ovo se može razumjeti kao zdravstvena tvrdnja a kao takva NIJE OD EFSA odobrena. Jasno, ovo je presedan koji ne bi trebao stajati na pakovanju soli, nije uobičajen i zbunjujući je. Istom logikom mogla bi se na sol staviti oznaka “ Prevelik unos soli u organizam utječe na hipertenziju i oštećenje kardiovaskularnog sustava”. Prema tome predlažem brisanje rečenice ..DOSTATNI UNOS JODA NEOPHODAN JE ZA NORMALNO FUNKCIONIRANJE ORGANIZMA. Nije prihvaćen U trenutno važećem Pravilniku o soli dopušteno je stavljati na tržište sol koja se proizvodi posebnim tehnološkim postupkom kojim jodiranje nije moguće ili je namijenjena posebnim vjerskim ili nutritivnim skupinama kod kojih jodiranje soli nije prihvatljivo ili je specifična po sastavu ili obradi gdje jodiranje može imati suprotan učinak zbog interakcije s drugim sastojcima. Ovim prijedlogom Pravilnika koristi se formulacija “…kada sol nije moguće jodirati iz tehnoloških razloga….”. Što se tiče praktične primjene odredbe da sol mora biti jodirana, osim u slučajevima kada isto nije moguće iz tehnoloških razloga i/ili kada postupak proizvodnje hrane iz tehnoloških razloga ne dozvoljava korištenje jodirane soli, podrazumijeva se da je subjekt u poslovanju s hranom koji na RH tržište stavlja takvu sol dužan na odgovarajući način isto potkrijepiti. Nadalje, rezultati studije istraživanja Hrvatske agencije za hranu o učestalosti konzumiranja soli koje nisu jodirane te percepciji potrošača o važnosti dostatnog unosa joda za pravilno funkcioniranje organizma u RH pokazali su da 11,2 % ispitanika konzumira posebne vrste soli koje nisu jodirane. Također, isti potrošači nisu dovoljno osviješteni o važnosti konzumacije jodirane soli. Obveza zakonodavca je zaštita potrošača zbog nedovoljne svijesti potrošača o sadržaju joda u tim solima, važnosti konzumacije jodirane soli kao i unosa dovoljne količine joda u organizam. Predmetna izjava„Nejodirano. „Dostatan unos joda neophodan je za normalno funkcioniranje organizma“ nije u koliziji s Uredbom (EU) 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani.
14 Ivan Šimić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 10. 3) Kod označavanja korištenih aditiva pored kataloških oznaka obavezno istaknuti njegov puni kemijski sastav s istom veličinom slova. Nije prihvaćen Označavanje prehrambenih aditiva u hrani spada u područje općeg označavanja hrane koje je propisano u Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani. Sukladno navedenoj Uredbi (EU) br. 1169/2011, prehrambeni aditivi smatraju se sastojcima hrane i moraju se navesti u popisu sastojaka, sukladno članku 18. i Prilogu VII. Uredbe (EU) br. 1169/2011. Naime, prehrambeni aditivi i prehrambeni enzimi moraju biti označeni nazivom te kategorije, nakon koje se navodi njihov specifičan naziv ili, prema potrebi, E broj. Budući da je riječ o harmoniziranom EU zakonodavstvu državama članicama nije dozvoljeno donositi nacionalne mjere po ovom pitanju.
15 Ivan Šimić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 10. Solana Ramova a vjerujem i solana Pag na skladištu imaju znatne količine ambalaže označene sa "solni cvijet" zbog čega vi trebalo ovaj izraz zadržati i u novom Pravilniku o soli. Prihvaćen Dopunjuje se u članku 10. stavku 1. uz naziv “cvijet soli” i naziv “solni cvijet”.
16 Ivan Šimić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 10. Prethodni Pravilnik o soli je koristio izraz solni cvijet a ne cvijet soli zbog čega bi trebao zadržati kontinuitet zbog proizvođača i administrativne regulative u trgovini. Prihvaćen Dopunjuje se u članku 10. stavku 1. uz naziv “cvijet soli” i naziv “solni cvijet”.
17 Ivan Šimić Tehnološki postupak jodiranja soli, Članak 10. solni cvijet Prihvaćen Dopunjuje se u članku 10. stavku 1. uz naziv “cvijet soli” i naziv “solni cvijet”.
18 Marijan Katalenić ., Članak 11. Zna se da jod sublimira tijekom stajanja i njegova se količina smanjuje. IZ ISTOG RAZLOGA POTREBNO JE UTVRDITI I ROK TRAJANJA ZA JODIRANU SOL JER JE ON RAZLIČIT ZA SOLI KOJE SU JODIRANE S JODATIMA ZA RAZLIKU OD SOLI KOJE SU JODIRANJE JODIDIMA. Nije prihvaćen Prilikom stavljanja na tržište svih vrsta jodiranih soli, sukladno članku 4. stavku 2. prijedloga Pravilnika potrebno je navesti datum minimalne trajnosti, upravo iz razloga što je poznato da jod degradira uslijed vanjskih utjecaja. Pretpakirana jodirana sol tijekom stajanja na prodajnoj polici, uslijed različitih vanjskih utjecaja, povišene temperature, vlage i sunčevog svjetla degradira, odnosno, jodni spojevi kojima je sol jodirana se raspadaju, a jod sublimira. Kako je jod reaktivan, stupa u kontakt s ambalažom i mijenja joj boju. Stoga jodirana sol mora imati utvrđeni rok trajanja, koji za nejodiranu sol nije obvezan. Proizvođači jodirane soli su kao subjekti u poslovanju s hranom odgovorni utvrditi i označiti datum minimalne trajnosti na pretpakovini, upravo uzimajući u obzir sve čimbenike koji utječu na degradaciju joda u soli, pa tako između ostalog, i način jodiranja soli.
19 Marijan Katalenić Prestanak važenja propisa, Članak 13. Komentar: nije jasna nakana zakonodavca da mijenja postojeći Pravilnik o soli jer izmjenama koje se nalaze u ovom prijedlogu čini pravilnik nejasnijim, pogodnim za neke proizvođače soli (Nin, Ston) a vidi se i mogućnost velikog uvoza nejodirane soli pod pojmom nerafinirana sol iz drugih zemalja čime bi se bitno narušio uspostavljeni zdravstveni status građana Hrvatske. Također terminologija koja se nabacuje, kao "tehnološki razlozi", i nije definirana što se pod time misli, čini prethodni scenarij izvjesnim , ponovo na štetu zdravlja potrošača a na korist uvoznika u Hrvatsku. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Pravilnik, uvodi se pojam nerafinirane morske soli, za sol koja se dobiva prirodnom kristalizacijom i ručnim branjem soli na solnim bazenima i koja ne sadrži prehrambene aditive, čime se omogućava isticanje predmetnog naziva za sve soli proizvođača koji u proizvodnji udovoljavaju zadanim zahtjevima. S druge strane se postiže veća informiranost potrošača prilikom izbora hrane koju kupuje. Također, uvodi se i definira pojam cvijeta soli ili solnog cvijeta. Nadalje, prijedlogom novog Pravilnika o soli se nastavlja obveza jodiranja soli. Naime, nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice i djeca. Glavni izvori joda u hrani su morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana sol. Jodiranje soli je u svijetu najčešće korištena metoda za kontrolu i eliminaciju poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda. Republika Hrvatska je u prošlosti bila područje s izrazitim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma te je zbog blagog do umjerenog nedostatka joda, 1996. godine objavljen Naputak o jodiranju kuhinjske soli, a kao rezultat, Hrvatska je postigla dostatan unos joda. Međutim, istraživanje Hrvatske agencije za hranu o učestalosti konzumacije posebnih vrsta soli, svjesnosti o sadržaju joda u tim vrstama soli te važnosti konzumacije jodirane soli u RH, pokazalo je da 11,2 % ispitanika konzumira posebne vrste soli. Rezultati istraživanja također ukazuju na nedovoljnu svijest potrošača o sadržaju joda u tim solima te važnosti konzumacije jodirane soli. Budući je dostatan unos joda neophodan za pravilan razvoj i funkcioniranje organizma, potrebno je osvještavanje i informiranje potrošača o sadržaju joda u soli i važnosti njegove konzumacije. Slijedom navedenog, a u svrhu bolje informiranosti i zaštite potrošača, ovim prijedlogom Pravilnika propisuje se da soli koje nisu jodirane zbog tehnološki opravdanih razloga, moraju biti označene navodom: „Nejodirana sol. Dostatan unos joda neophodan je za normalno funkcioniranje organizma.“. Također, zadržava se odredba iz važećeg Pravilnika, prema kojoj sva sol koja je jodirana, mora biti označena navodom „jodirano“. Nadalje, sukladno odredbama prijedloga Pravilnika, pri informiranju potrošača o hrani, zabranjuju se svi oblici isticanja zdravstvene prednosti konzumacije bilo koje vrste soli koja nije jodirana u odnosu na onu koja je jodirana. Također, zbog degradacije joda uslijed vanjskih utjecaja, uvodi se odredba da se na pretpakovini jodirane soli obvezno navodi rok trajanja.