Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Zakona o državnom inspektoratu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Zoran Vidović | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 60. | Člankom 60. predviđen je nadzor prostorija, opreme i ostalog navedenog u st. 1, a koja omogućuje uvid u poslovanje. Što je sa uvidom u sve navedeno u stavku 1., a uvidom u koje bi se moglo utvrditi da osobe obavljaju djelatnosti u "fušu". Predlažem da se u slučaju sumnje ili prijave u obavljanje neregistriranih djelatnosti omogući uvid i u te prostorije. To je vrlo osjetljivo zbog mogućih zloupotreba, povreda privatnosti isl. pa je potrebno pažljivo formulirati. Možda da inspektor u tim slučajevima ne može samostalno izvršiti nadzor već uz sudjelovanje policije ili po posebnom nalogu. Pretpostavlja da je u predzadnjem redu potrebno slovo "e" između riječi "osobe" i "obavljati" zamijeniti slovom "i". | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
2 | VLATKA BOŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zakon nije usklađen sa ustavom u dijelu koji se odnosi na prekršajne odredbe. Imamo važeći opći Prekršajni zakon, imamo više od 20 materijalnih zakona za svaku inspekciju sa svojim prekršajnim odredbama, a sada dobivamo i ovaj zakon sa novim prekršajnim odredbama, koje nisu u skladu sa drugim važećim zakonima i nisu primjenjive u svim oblastima. Po kojem zakonu kreirati optužne prijedloge a da budu zakoniti, kako na pravi način kombinirati odredbe pojedinih prekršajnih odredbi, da bi one bile prihvaćene na svim razinama? Ovakva situacija dovodi do pravne nesigurnosti i nemogućnosti kažnjavanja prijestupnika, tj. dolaženja do pravomoćnih presuda. Upravo zbog specifičnosti svake inspekcije u izricanju inspekcijskih mjera, su one bile raspoređene po Ministarstvima. Ako je glavni cilj formiranja Državnog inspektorata bio sređivanje prekršajnih postupaka onda je on ovakvim Zakonom promašen. Posljedica će biti dugotrajno uhodavanje, potreba puno izmjena postojećih zakona i za to vrijeme u resoru građevinske inspekcije će porasti bespravna gradnja, te kriminal općenito. | Nije prihvaćen | Prekršajnim odredbama ovog prijedloga zakona propisuju se prekršajnopravne sankcije zbog prekšaja kojima se onemogućava provedba inspekcijskih nadzora. Krug okrivljenika, kao i iznos novčanih kazni usklađen je s općim zakonskim minimumom i maksimumom određenim Prekšajnim zakonom. Prekršajne odredbe sadržane u posebnim propisima se primjenjuju ukoliko su ostvarena bića prekršaja opisana u tim odredbama, stoga je nejasan komentar kojim se postavlja pitanje odnosa prekršajnih odredbi ovog zakona i posebih zakona iz pojedinog upravnog područja. |
3 | VLATKA BOŽIĆ | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK VIII. | članak 106.3. Treba brisati. Zbog čega se ovdje ne bi primjenjivale odredbe iz ZUP-a kao u cijeloj državnoj upravi, čemu posebne odredbe za dostavu rješenju kad to svugdje rade poštari. Nije normalno da građevinski inspektori budu poštari. članak 107.7. dodati Dodati točku 7. HITNE MJERE OSIGURANJA. U prošlom zakonu je to izbačeno a jako je korisno kod oštećenih građevina, imali smo dobar primjer zabrana korištenja balkona, zabrana ulaska u zgradu ili dvorište. Jako korisna i efikasna mjera. članak 110.2.3. dodati dodati da će inspektor narediti hitne mjere osiguranja ako je to potrebno za otklanjanje oštećenja treba neki rok dok se nađe izvođač pa dok počne raditi i sl. a zabrana korištenja zgrade počinje odmah i vrlo je efikasna mjera ako se od GI očekuje efikasnost. članak 4.3. dodati stavak 3. "ukoliko vlasnik ne postupi po rješenju na izvršenje će se prisiljavati putem novčanih kazni" ako se stranka na uklanjanje prisiljava putem novčanih kazni ne vidim razlog zašto to ne bi i na druge mjere članak 112.1. dodati stavak 6. "ako je investitor pribavio glavni projekt a za predmetno građenje treba građevinska dozvola" Primjećuje se pojava da projektanti izrađuju glavne projekte za rekonstrukciju dogradnju do 50 m2, a pokušavaju ju prikazati kao jednostavnu građevinu iz Pravilnika o jednostavnim građevinama članak 4. koja se smije graditi samo, na temelju glavnog projekta, i to naročito na tuđim česticama zemlje, npr. u zajedničkom dvorištu koje je vlasništvo više suvlasnika na ovaj način se izbjegava suglasnost suvlasnika koja je potrebna za građevinsku dozvolu. članak 112.1.4. brisati članak se odnosi na jednostavne građevine koje smiju trajati 90 dana i koje nadzire komunalni redar, pa neka ih onda oni i uklanja sukladno odlukama o komunalnom redu. članak 112.5 nedostaje tko izrađuje naputak o novčanim kaznama da li glavni inspektor ili nadležni ministar članak 114. BRISATI Prvo ovaj članak je neustavan jer i izvan granica građevinskog područja se itekako smije graditi, ali pod određenim uvjetima, ako to nekome nije jasno treba pogledati završne odredbe svakog prostornog plana gdje će naći mnoštvo građevina koje se tamo smiju graditi naročito rekonstruirati. Također se smije graditi i unutar posebno zaštićenih područja - ništa normalnije da se u vodnom dobru izgradi most. Nije jasno zbog čega bi se inspektori mučili, trošili sredstva iz proračuna i uklanjali kad uz pomoć novčanih kazni to može učiniti sam investitor.Nelogičnost ovog članka najviše dolazi do izražaje u zoni zaštite kulturne baštine. Ako nećete brisati cijeli članak molim Vas bar izbrišite zonu unutar registriranog kulturnog dobra, jer u tim zonama, a to su jezgre gotovo svih gradova, se puno toga nezakonito rekonstruira članak 116. u suprotnosti sa člankom 114. gdje je rok 15 dana a u ovom članku 120 dana, i iz ovog proizlazi da članak 114. nije dobar članak novi dodati članak - prekršajne odredbe | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
4 | VLATKA BOŽIĆ | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Građevinski inspektori | Odredbom članka 49. je znatno snižen potrebni radni staž za ova radna mjesta u odnosu na postojeće stanje. Inspektori pa tako i građevinski trebaju biti ljudi sa više radnog staža, stariji, zreliji i ozbiljniji, sa više životnog iskustva, psihički zreliji zbog posla sa posebnim uvjetima rada pa se predlaže pod 1. - 10 godina, pod 2. - 5 godina, pod 4.- 5 godina radnog iskustva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
5 | VLATKA BOŽIĆ | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug građevinske inspekcije | Opće je poznata činjenica da se građevine od posebnog značaja za državu grade zakonito, da državna tijela o tome vode posebnu brigu i ne pada im napamet graditi bez građevinske dozvole. Stoga začuđuje kako bi ovim zakonom dio građevinske inspekcije koji obavlja inspekcijskih nadzor nad takvim građevinama trebalo odvojiti od ostatka tijela građevinske inspekcije. Time se stvara pogrešan dojam da se nešto mulja. Nepotrebno. Stoga je potrebno cjelokupnu građevinsku inspekciju ostaviti unutar nadležnog ministarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
6 | VLATKA BOŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Nije točno da neće biti potrebna dodatna sredstva. Istina je da će sami inspektori biti isti trošak, čak i manji jer ih dosta odlazi u starosne mirovina, međutim stvara se novo državno tijelo koje treba novog čelnika, suradnike, računovodstvo, kadrovsku službu, nabavu, glasnogovornike, prostor, namještaj, opremu, kompjutore, servere, automobile itd, što će biti dodatni trošak u odnosu na ovogodišnji proračun. Zbog toga je jeftinije rješenje da građevinska inspekcija ostane unutar svog ministarstva jer je to bazen kadrova koji se može koristiti i za druge poslove kao što je to bilo kod pripreme građevinskih dozvola za velike investicije tipa autoceste i npr. nedavno za projekt obnove u Gunji, što je značilo znatne uštede u državnom proračunu. | Primljeno na znanje | U pogledu troškova na državni proračun stručni nositelj je u obvezi izrade PFU obrazca te dostave istog na odobrenje Ministarstvu finacija, koju proceduru će stručni nositelj također poštovati. |
7 | VLATKA BOŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije navedeno objašnjenje koji bi to bio razlog zbog kojeg građevinska inspekcija ulazi u inspektorat i s kojim bi to inspekcijama ona tamo surađivala, što se tiče nadzora nad građenjem tu je prisutna isključivo sama građevinska inspekcija, eventualno uz asistenciju policije. Građevinska inspekcija je najviše povezana s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, jer je to bazen specifičnih kadrova koji nisu zaposleni nigdje u državnoj upravi a to su građevinski i arhitektonski inženjeri. Stoga se predlaže da se građevinska inspekcija briše iz ovog zakona, tim više što u nadležnom Ministarstvu ostaju inspektori državne gradnje i urbanistički nadzor, te je to okruženje gdje pripada i građevinska inspekcija. Ako u inspektorat nisu uključene i druge inspekcije kao što je to protupožarna, kulturne baštine, sportska, prosvjetna, ne vidi se razlog zbog kojeg ne bi i građevinska inspekcija ostala u matičnom ministarstvu. Građevinska inspekcija brine o najvećem resursu ove zemlju - prostoru i stoga nema veze sa ostalim gospodarskim inspekcijama. | Primljeno na znanje | Kako je u Republici Hrvatskoj trenutno ustrojeno preko 50 različitih inspekcija, cilj predloženog zakona je objedinjavanje inspekcija u važnim gospodarskim djelatnostima. Građevinska inspekcija, kao što se navodi u komentaru brine o važnom resursu - prostoru te je područje gradnje itekako važna gospodarska djelatnost . Unutar istog tijela objediiti će se uz građevinsku inspekcija, radna inspekcija, inspekcije zaštite prirode i okoliša energetska inspekcija pa se smatra da će se navedenim objedinjavanjem ojačati koordinacija i učnikovitost u provedbi propisa. |
8 | Vlasta Antunac | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlažem da se u čl.35 Zakona i to u svim njegovim stavcima iza riječi" biomedicine i zdravstva, polja:medicina", doda veterinarska medicina.Čl.36 st.3 doraditi na način da se iza riječi" najmanje" doda riječ tri. | Nije prihvaćen | Nije ocjenjena potreba da se u članku 35. Prijedloga, kod uvjeta za sanitarnog inspektora propiše i polje veterinarska medicina, imajući u vidu cjelokupni djelokrug sanitarne inspekcije. Također, u pogledu radnog iskustva za veterinarskog inspektora ne ocjenjuje se da je potrebna iznimka u odnosu na sva druga radna mjesta inspektora za koja je propisana najanje jedna godina radnog iskustva |
9 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | MIŠLJENJE VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU O NACRTU ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoškolska ustanova koja obrazuje doktore veterinarske medicine na području RH. Kako su gotovo svi doktori veterinarske medicine u RH alumni našeg fakulteta, on ostaje središnja ustanova i tijekom njihovih profesionalnih karijera. Stoga osjećamo obvezu sudjelovati u zaštiti interesa struke, ali zbog društvene odgovornosti i u zaštiti interesa svih građana RH u temeljnim područjima veterinarskog djelovanja koja su zdravlje i dobrobit životinja, proizvodnja i sigurnost hrane te zaštita zdravlja ljudi kroz veterinarsku djelatnosti u sustavu javnog zdravstva. Ovo mišljenje iznosimo potaknuti odrednicama u nacrtu Zakona o državnom inspektoratu koja se odnose na izdvajanje veterinarske inspekcije iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede u Državni inspektorat, a koje bi se zasigurno negativno odrazila na sva navedena područja djelovanja veterinarske struke. Podržavajući načelno svaku reformu koja podiže razinu učinkovitosti kontrolnih tijela, kao i svih drugih javnih i državnih službi, dužni smo upozoriti na izvjesne negativne posljedice preustroja i premještanja veterinarske inspekcije u sastav Državnog inspektorata. Svrha svake reforme zasigurno je podići učinkovitost, umanjiti troškove, podići kapacitete za reakciju u kriznim situacijama te postići pozitivan opći društveni učinak. Planiranim preustrojem veterinarske inspekcije niti jedan od navedenih ciljeva se ne ostvaruje nego bi ovakvo rješenje imalo upravo suprotan učinak. Učinkovitost veterinarske inspekcije bi se zasigurno smanjila jer, po sadašnjem ustroju, doktori veterinarske medicine koji provode inspekcijski nadzor su zaposlenici ovlaštenih veterinarskih organizacija koja su sukladno dodijeljenim ovlastima istovremeno i kontrolna tijela. Ovaj ustroj jamči stalnu nazočnost doktora veterinarske medicine u uzgojima životinja zbog obavljanja poslova temeljne veterinarske djelatnosti tijekom čega kolege uočavaju potrebu za provođenjem inspekcijskog nadzora kojega onda i provode. U slučaju reforme inspekcijski poslovi će se na gospodarstvima provoditi rjeđe, a državni veterinarski inspektori neće biti upoznati sa svim specifičnim aspektima i rizicima te tekućim događajima u pojedinim uzgojima i na određenom području. Financijski učinak predložene izmjene organizacije i ustroja veterinarske inspekcije bi zasigurno bio nepovoljan. Naime takva izmjena ustroja podrazumijeva, radi održavanja sadašnje razine nadzora, zapošljavanje velikog broja državnih službenika u punom radnom vremenu financiranih u cijelosti iz državnog proračuna. Navedeno je značajno skuplje od sadašnjeg ustroja u kojem poslove veterinarske inspekcije obavljaju kolege zaposlene u veterinarskim organizacijama tako da su njihova primanja osigurana većim dijelom iz prihoda ovlaštenih veterinarskih organizacija, a samo dijelom, i to prema učinku, ostvarena iz državnog proračuna. Nadalje, sadašnji ustroj se dokazao učinkovitim u više kriznih situacija kada su RH prijetili značajni gospodarski gubici i izravna ugroza zdravlju ljudi. Podsjećam na uspješno uspostavljen nadzor i provedbu mjera suzbijanja tijekom pojave svinjske kuge, ptičje gripe, bolesti plavog jezika ili provedbu kompleksnih mjera tijekom poplava u Slavoniji. Upravo postojeći učinkovit kratki zapovjedni lanac, od Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane do ovlaštenih veterinarskih organizacija, pokrivenost cijelog područja RH s jasnom nadležnošću veterinarskih organizacija omogućile su u kratkom vremenu osiguravanje velikog broja stručnih djelatnika za provedbu mjera nadzora i suzbijanja što je rezultiralo učinkovitim suzbijanjem navedenih i drugih bolesti. Preustroj veterinarske inspekcije bi zasigurno rezultirao duljim vremenom reakcije od uočavanja problema, kao i poteškoćama u nadležnosti i osiguravanju dovoljnog broja stručnih osoba za provođenje potrebnih mjera. U konačnici gospodarski gubici bili bi značajno veći s izravnim i neizravnim posljedicama za zdravlje životinja, ali i ljudi. Ovdje ističem da je neminovna skora pojava afričke svinjske kuge na području RH koja će i uz postojeći ustroj predstavljati izniman izazov za veterinarsku struku, ali i cjelovito gospodarstvo RH. Posebno naglašavam i moguće poteškoće u nadzoru zoonoza čime bi izravno bilo ugroženo i zdravlje građana RH. Sagledavajući društveni aspekt razmatranog preustroja, on bi zasigurno rezultirao zatvaranjem određenog broja veterinarskih organizacija čime bi pokrivenost cjelovitog područja RH veterinarskim nadzorom i dostupnost veterinarskih usluga bila narušena. Navedeno bi prouzročilo i dodatne štete kroz gašenje malih obiteljskih gospodarstava na područjima koja bi ostala bez dostupne veterinarske usluge te posljedično ubrzalo i ovako negativne trendove u stočarstvu kao i iseljavanju građana RH. Štete u stočarstvu bi se povećale i činjenicom da bi inspekcijske poslove obavljali državni službenici, a liječenje zaposlenici veterinarskih organizacija što bi, zbog razdvajanja tih prirodno povezanih djelatnosti, povećalo troškove istih. Zaključno, molimo da razmotrite navedene argumente, te ih uzmete u obzir u donošenju konačne odluke o ustroju Državnog inspektorata. Samo ustrojavanje Državnog inspektorata podržavamo, ali ne i obuhvaćanje veterinarske inspekcije s obzirom na specifičnost područja djelatnosti i navedene negativne učinke i rizike kojima bi ovakav preustroj zasigurno rezultirao. Strahujem da bi postojeći sustav veterinarske inspekcije, koji je višekratno pozitivno vrednovan od strane mjerodavnih tijela EU-a, preustrojem bio značajno narušen s dugoročnim višestrukim negativnim posljedicama. | Nije prihvaćen | Predloženim preuzimanjem veterinarske inspekcije u sastav Državnog inspektorata cilj je na jednom mjestu objediniti sve inspekcije koje su nadležne za službene kontrole hrane, a ne zadiranje u postojeći sustav kontrolnih tijela kojima su dodijeljene ovlasti, uključujući i ovlaštene veterinarske organizacije. Planiranim preustrojem ne zadire se u učinkovitost kontrolnih tijela, te stoga isto neće rezultirati smanjenjenjem broja kontrolnih tijela niti prenošenjem njihovih poslova na veterinarske inspektore. Cilj preustoja je ojačati sustav službenih kontrola hrane, kao i nadzor u cjelokupnom području veterinarstva i poljoprivrede. |
10 | Veselo dvorište | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Predlažemo osnivanje inspektorata koji će pokrivati samo zaštitu životinja jer modelom koji trenutno postoji prava životinja i provođenje Zakona o zaštitu životinja je izrazito teško ostvariti što je u interesu cijelokupnog društva. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja ( upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
11 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 138. | Iako se u obrazloženju prijedloga Zakona ne navodi ukupan broj izvršitelja koji bi bili preuzeti, njihov broj zasigurno značajno prelazi 800 (jer ih je toliko bilo u ranijem Državnom inspektoratu koji je objedinjivao manje inspekcijskih službi, nego se to predlaže prijedlogom Zakona), pa se prije svega postavlja pitanje osiguranja odgovarajućih prostornih i materijalnih uvjeta potrebnih za funkcioniranje Državnog inspektorata kao novog središnjeg državnog ureda, u za to, po našem mišljenju kratkom vremenskom roku (do 1. siječnja 2019.g.), kada se predlaže stupanje na snagu Zakona, uvažavajući činjenicu da je prijedlog Zakona tek na e-Savjetovanju , odnosno još nije ni upućen u saborsku proceduru. Izražavamo bojazan da bi, ukoliko predloženi zakon stupi na snagu 1. siječnja 2019., ponovno kao nakon ukidanja tadašnjeg Državnog inspektorata, mogli svjedočiti nezadovoljstvu kako građana tako i inspektora, iz razloga, što primjerice, građani nisu bili dovoljno informirani o novim nadležnostima pojedinih inspekcija, ministarstvima unutar kojih inspekcije djeluju, lokacijama na kojima se inspekcije nalaze, dok inspektori nisu imali rješenja o novom rasporedu još nekoliko mjeseci nakon ukidanja Državnog inspektorata, niti odgovarajućih uvjeta za rad. Slijedom navedenog, te kako prijedlog Zakona u čl. 131. st.1., predviđa da će se započeti inspekcijski postupci nastaviti i dovršiti po odredbama još uvijek važećih 35 zakona te da prema čl. 134. st.1. prijedloga Zakona, na snazi, ostaje čak 27 pravilnika i naputaka za rad inspekcija, umjesto kojih valja kvalitetno pripremiti i donijeti nove, predlažemo odrediti kasniji datum stupanja zakona na snagu, najranije 1. ožujka 2019. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
12 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 136. | Iz stipulacije čl. 136. kojim se predlaže da se danom stupanja na snagu toga Zakona, na obavljanje inspekcijskih poslova inspektorata Državnog inspektorata ne primjenjuju odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (NN, br. 153/13), očigledno je da se samo dio Zakona o građevinskoj inspekciji, stavlja van snage, bez da se istodobno navode odredbe o kojima je rije ili odredbe koji bi trebale i dalje važiti. Naime, Zakon o građevinskoj inspekciji, osim postupanja građevinskih inspektora propisuje kako poslove inspekcijskog nadzora građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje provode komunalni redari, odnosno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva ili jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi ili provodi zahvat u prostoru. Tako komunalni redar ima pravo i obvezu narediti uklanjanje ruševine zgrade, otklanjanje oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanje građevine, usklađivanje provedbe zahvata u prostoru koji nije građenje, uklanjanje zahvata u prostoru koji nije građenje, privremenu obustavu izvođenja radova, dovršenje vanjskog izgleda zgrade, izlaganje energetskog certifikata. Brojni komunalni redari uspješno obavljaju svoje zadaće te su tako posredno i sukladno propisu rasteretili građevinsku inspekciju. Stoga, ako je intencija zakonodavca u tom segmentu zadržati postojeće rješenje i ostaviti određene ovlasti komunalnim redarima vezano uz nadzor gradnje, to treba biti jasno i nedvojbeno propisano u zakonskim odredbama, ali i vidljivo iz obrazloženja prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Zakon o građevinskoj inspekciji ovim Prijedlogom ne prestaje važiti, no isti se neće primjejivati na građevinske inspektore Državnog inspektorata. Nadzor građevina od državnog značaja ostaje u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te će se na postupanje istih primjenjivati Zakon o građevinskoj inspekciji. |
13 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 132. | U čl. 132. prijelaznih i završnih odredbi kojim se propisuju uvjeti pod kojima inspektori koji na dan stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu budu zatečeni u obavljanju poslova u odgovarajućem području, mogu biti raspoređeni na poslove prema tome zakonu, predlažemo članak dopuniti, osobito imajući u vidu zaštitu inspektora kojima do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 godina života, sprječavanje moguće diskriminacije prvenstveno temeljem njihove dobi, ali i bilo koje druge diskriminacije osnove, uz prisutan višegodišnji problem manjka inspektora raznih struka i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Propisi kojima se uređuju prava državnih službenika niti propisi o mirovinskom osiguranju ne predviđaju posebne oblike zaštite navedenih kategorija službenika. |
14 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 131. | Čl. 131. st.2. predlaže se da do rasporeda državnih službenika na radna mjesta, o zaprimljenim žalbama protiv rješenja inspektora rješavaju Povjerenstva odnosno tijela koja su o žalbama inspektora, u skladu s posebnim propisima, rješavala do stupanja na snagu ovoga Zakona. Predloženo rješenje smatramo dvojbenim i upitnim, posebno iz razloga što bi prema čl. 137. prijedloga Zakona, stupanjem na snagu toga zakona, prestao važiti Zakon o Inspektoratu rada (NN, br. 19/14) pa se postavlja pitanje gdje bi i kako djelovalo Povjerenstvo za žalbe Inspektorata rada, pri tome uzimajući u obzir činjenicu da je spomenuto Povjerenstvo rješavalo samo o žalbama unutar Inspektorata rada. Stoga predlažemo propisati da o zaprimljenim žalbama protiv rješenja inspektora izjavljenim prije stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu, rješava (novo) Povjerenstvo za žalbe Državnog inspektorata (koje će imenovati glavni državni inspektor), u skladu s posebnim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o državnom inspektoratu. Potrebno je propisati i da će Povjerenstvo za žalbe Državnog inspektorata preuzeti sve neriješene predmete od povjerenstava odnosno tijela koja su o žalbama inspektora rješavala do stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba je usuglašena sa Ministarstvom uprave. |
15 | Ured pučke pravobraniteljice | Obavijest drugom nadležnom tijelu, Članak 67. | Predloženim čl. 67. navodi se da ukoliko inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz nadležnosti drugog tijela, obvezan je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo. Međutim, u određenim situacijama zbog složenosti tematike i specifičnih okolnosti neće biti u mogućnosti utvrditi je li zaista došlo do povrede zakona ili propisa iz nadležnosti drugog tijela, već se može javiti samo sumnja, odnosno vjerojatnost takve povrede. Stoga predlažemo da se navedena odredba dopuni na način da se uključuje već i situacije kada inspektor posumnja da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz nadležnosti drugog tijela. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
16 | Ured pučke pravobraniteljice | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 59. | Predloženim čl. 59., inspektoru se kao mogućnost, ostavlja obavješćivanje odgovorne osobe u nadziranoj osobi o početku obavljanja inspekcijskog nadzora, ako je dostupna, osim ako inspektor smatra da bi obavješćivanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora. Radi sprječavanja moguće zlouporabe ove odredbe, važnosti faktora iznenađenja u inspekcijskim nadzorima pri otkrivanju raznih nepravilnosti, te kako se nerijetko susrećemo s pritužbama građana kojim nas obavještavaju o štetnim posljedicama prethodnog obavješćivanja odgovorne osobe u nadziranoj osobi, predlažemo tekst u čl. 59. prilagoditi formulaciji iz čl. 21. postojećeg Zakona o sanitarnoj inspekciji, tako da glasi: „ Inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbija budući da predložena formulacija, posebice kad je u pitanju nadzor neregistriranog obavljanja djelatnosti, neprijavljenog rada i sl. ne osigurava “faktor iznenađenja”. Obavještavanje odgovorne osobe o nazočnosti inspektora prije početka obavljanja nadzora također se u praksi pokazalo lose u prethodno navedenim područjima. |
17 | Ured pučke pravobraniteljice | Pokretanje postupka , Članak 58. | Glede pokretanje inspekcijskog postupka, u čl. 58. st.3. i st. 4., predlažemo propisati rok u kojemu je inspektor dužan podnositelju predstavke dostaviti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama, odnosno o razlozima za nepostupanje po predstavci, što je potrebno u svrhu jačanja transparentnosti postupanja i povjerenja u rad inspektora. Nadalje, glede obavijesti inspektora podnositelju predstavke o nedostatku ovlaštenja za provedbu inspekcijskog nadzora, predlažemo u nastavku odredbe dodati tekst “kao i dati uputu podnositelju predstavke o nadležnom tijelu za postupanje, ukoliko se to može utvrditi iz sadržaja zaprimljene predstavke.“ Upućivanje podnositelja predstavke na nadležno tijelo omogućuje podnositeljima i drugim dionicima obuhvaćenim učincima određenog nedozvoljenog postupanja, bolju pravnu zaštitu. Time se također omogućuje nadležnim tijelima bolji uvid u postupanja koja su predmetom njihovog djelovanja te učinkovitije korištenje represivnih i preventivnih mehanizama za njihovo suzbijanje. Također, predlažemo st. 4. propisati koje podatke o podnositelju predstavka treba sadržavati kako bi se ti podatci smatrali potpunima, odnosno provjerljivima, a sve kako bi se u praksi izbjegli različita tumačenja ovoga stavka, a time i različita postupanja inspektora prilikom ocjene o postupanju po predstavci. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbija budući da se obavljanje inspekcijskih nadzora planira prema prioritetima, u skladu s godišnjim programom rada pa nije objektivno propisivati rok u kojemu će podnositelju dostaviti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju. Osim toga, inspekcijski nadzori se razlikuju po stupnju složenosti i ovise o različitim okolnostima zbog kojih je ponekad nemoguće procijeniti njihovo trajanje. To su u pravilu ispitni postupci. Sadržaj koji treba imati predstavka (kao vrsta podneska) propisan je čl. 71. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, u kojemu se navodi da isti mora sadržavati osobno ime (ime i prezime) i adresu. |
18 | Ured pučke pravobraniteljice | Prikupljanje podataka , Članak 56. | U čl. 56. predlažemo brisati st. 4., kojim se građevinskom inspektoru daje ovlast da u provedbi inspekcijskog nadzora, osobne i druge podatke može prikupljati i u domu osobe bez njenog prethodnog pristanka, ukoliko je dom gradilište. Ovako stipulirana odredba u koliziji je sa st.1. istoga članka kojim je propisano da se na prikupljanje podataka primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje zaštita podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost, a protivna je čl. 28. Zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11-104/16 ), kao i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN, br. 42/18). U kontekstu donošenja Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te nužne koordinacije postupanja tijela nadležnih za ispitivanje prijave nepravilnosti i vanjskog tijela za prijavljivanje nepravilnosti te obzirom na vrlo širok raspon postupanja Državnog inspektorata koji može biti obuhvaćen prijavama nepravilnosti, predlažemo ovu odredbu uskladiti s tekstom Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Vodeći računa o nemogućnosti tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje da ima saznanja o prijavama nepravilnosti eventualno podnesenih Državnom inspektoratu te nužnost brze i učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti, predlažemo da se doda odredba: „ Državni inspektorat će dokumentaciju i podatke iz stavka 6. ovog članka dostaviti tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima radi postupanja iz njihove nadležnosti, bez njihovog prethodnog zahtjeva kada je to propisano posebnim zakonima ili je to nužno radi zaštite prava osoba koja ne trpi odgodu.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbija budući da inspektori dostavljaju dokumentaciju i podatke drugim tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima kada je to propisano posebnim zakonima, kao i kada u obavljanju inspekcijskog nadzora posumnjaju u kršenje propisa čiju provedbu nadziru druga tijela državne uprave i druga državna tijela, a kako je predloženo u čl. 67. Prijedloga zakona. Ujedno napominjemo da je odredba usuglašena sa Agencijom za zaštitu podataka. |
19 | Ured pučke pravobraniteljice | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Nadležnost | Čl. 32. st.3., predlaže se da se, zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, inspektoru u područnom uredu i ispostavama područnih ureda, može privremeno naložiti obavljanje tih poslova u drugom područnom uredu ili ispostavama područnog ureda, neovisno o udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja. Kako je spomenuta odredba u koliziji s čl. 76. st.3. Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05-61/17), kojim je propisano da se službenika ne može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od njegovog mjesta stanovanja, ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike, predlažemo čl. 32. st.3. prijedloga Zakona uskladiti s čl. 76. st.3. Zakona o državnim službenicima. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
20 | Ured pučke pravobraniteljice | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva | U odnosu na djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, u čl. 20. st.2. i čl. 22. st.2. i 3., predlažemo dodati novu alineju s tekstom koji glasi “mjere zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca“. Naime, djelokrugom energetske inspekcije u području elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, nužno je obuhvatiti i obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u tim područjima, koja se odnose na postupanje energetskih subjekata i ostalih sudionika u provođenju propisanih mjera zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca. Navedeno je potrebno za učinkovito ostvarivanje zaštite propisane čl. 39. Zakona o energiji, kojim je određeno da krajnji kupci energije iz umreženih sustava u slučaju kriznih stanja, zbog sigurnosnih razloga, mogućeg ugrožavanja života i rada te socijalnih razloga mogu imati posebnu zaštitu (zaštićeni ugroženi kupac), pri čemu status ugroženog kupca može imati krajnji kupac iz kategorije kućanstva koji se opskrbljuje kroz obveznu javnu uslugu u okviru univerzalne usluge i/ili obveznu javnu uslugu opskrbe plinom i/ili uslugu opskrbe toplinskom energijom tarifnih kupaca, ukoliko ispunjava propisane uvjete. To znači da za potrebe sveobuhvatnog nadzora ostvarivanje zaštite prava posebno ugroženih skupina građana u opskrbi energijom, nije dovoljno obuhvatiti samo mjere zaštite krajnjih kupaca propisane općim uvjetima opskrbe, već je potrebno uzeti u obzir sve propise u kojima su sadržane mjere zaštite kupaca pod posebnom zaštitom, budući da obuhvaćaju posebne dužnosti i odgovornosti energetskih subjekata u postupanju prema ovim kupcima. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
21 | Ured pučke pravobraniteljice | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike | U odnosu na djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, u čl. 20. st.2. i čl. 22. st.2. i 3., predlažemo dodati novu alineju s tekstom koji glasi “mjere zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca“. Naime, djelokrugom energetske inspekcije u području elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, nužno je obuhvatiti i obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u tim područjima, koja se odnose na postupanje energetskih subjekata i ostalih sudionika u provođenju propisanih mjera zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca. Navedeno je potrebno za učinkovito ostvarivanje zaštite propisane čl. 39. Zakona o energiji, kojim je određeno da krajnji kupci energije iz umreženih sustava u slučaju kriznih stanja, zbog sigurnosnih razloga, mogućeg ugrožavanja života i rada te socijalnih razloga mogu imati posebnu zaštitu (zaštićeni ugroženi kupac), pri čemu status ugroženog kupca može imati krajnji kupac iz kategorije kućanstva koji se opskrbljuje kroz obveznu javnu uslugu u okviru univerzalne usluge i/ili obveznu javnu uslugu opskrbe plinom i/ili uslugu opskrbe toplinskom energijom tarifnih kupaca, ukoliko ispunjava propisane uvjete. To znači da za potrebe sveobuhvatnog nadzora ostvarivanje zaštite prava posebno ugroženih skupina građana u opskrbi energijom, nije dovoljno obuhvatiti samo mjere zaštite krajnjih kupaca propisane općim uvjetima opskrbe, već je potrebno uzeti u obzir sve propise u kojima su sadržane mjere zaštite kupaca pod posebnom zaštitom, budući da obuhvaćaju posebne dužnosti i odgovornosti energetskih subjekata u postupanju prema ovim kupcima. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
22 | Ured pučke pravobraniteljice | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug Državnog inspektorata | Vezano uz djelokrug Državnog inspektorata, u čl. 3. st.1., alineje 9., predlažemo iza riječi „zaštite prirode“ dodati riječi „zaštita vode“. Ovo iz razloga, jer prijedlog Zakona u odnosu na vodnu politiku obuhvaća Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i Zakon o vodi za ljudsku potrošnju. Stoga bi i u navedenoj alineji koja detaljnije određuje djelokrug Državnog inspektorata, uz zaštitu vodnog gospodarstva i vode za ljudsku potrošnju, trebalo dodati i zaštitu vode. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotiti. |
23 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Temeljem saznanja kroz usmene i pisane pritužbe građana, uključivo i odgovornih osoba gospodarskih subjekata koji su nam se prituživali na nedostatke u djelovanju do sada rascjepkanih inspekcijskih službi vezano uz otkrivanje i suzbijanje nezakonitosti, a što je prije svega uvjetovano podjelama nadležnosti u obavljanju inspekcijskih poslova koje sada uređuje više zakona, pozdravljamo najavu donošenja predloženog Zakona, u nadi da će objedinjavanje 17 raznih inspekcija koje trenutno djeluju u osam ministarstva, prije svega dovesti do veće učinkovitosti rada inspektora, a time i većeg povjerenja u rad inspekcijskih službi. | Primljeno na znanje | Obraćanje jednom tijelu građana, kao i gospodarskih subjekata u područjima koja se objedinjavaju dovesti će do učinkovitijezaštite građana, kao i usmjerenije komunikacije prema gospodarskim subjektima, kako bi se izbjeglo nepotrebno iscrpljivanje potrošača, građana u obraćanju različitm ministarstvima. |
24 | Udruga Rea | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Podržavamo izdvajanje inspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u državni inspektorat te predlažemo osnivanje i inspekcije za zaštitu životinja. Vjerujemo da se jedino osnivanjem takve inspekcije unutar samostalnog i neovisnog državnog tijela može postići nužno potrebno i učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora brojnih slučajeva narušavanja dobrobiti životinja i kršenja zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja (upravne, prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
25 | Snježana Klopotan | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Podržavam izdvajanje inspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u državni inspektorat te predlažem osnivanje i inspekcije za zaštitu životinja. Vjerujem da se jedino osnivanjem takve inspekcije unutar samostalnog i neovisnog državnog tijela može postići nužno potrebno i učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora brojnih slučajeva narušavanja dobrobiti životinja i kršenja zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja ( upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
26 | Smiljka Selanec | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK I. | Pozdravljam reformsku mjeru kojom se inspekcije ustrojavaju u jedinstvenom tijelu – Državnom inspektoratu te se ne želim uključivati u raspravu o ustrojstvu i stručnoj spremi odnosno potrebnom radnom stažu, međutim smatram da je potrebno proširiti posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru tržišnog inspektora (ovlastima tržišnog inspektora) i prilagoditi aktualnim izazovima koji se postavljaju prilikom obavljanja nadzora Internet trgovine kako iz područja sigurnosti proizvoda tako i područja zaštite potrošača, kao i propisima EU koje će u najskorije vrijeme stupiti na snagu te će se morati preuzeti i u zakonodavstvo RH. Naime, internet trgovina predstavlja veliki izazov tijelima za nadzor tržišta, naročito ukoliko je distributer iz trećih zemalja, te nema uvoznika na području EU koji bi bio odgovoran za sukladnost i sigurnost proizvoda koji se stavlja na unutarnje tržište EU. Kako bi se moglo provjeriti da li proizvodi odgovaraju propisanim zahtjevima označavanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima potrebno je doći do uzorka koji je identičan uzorku koji se isporučuje potrošačima, a to je jedino moguće ukoliko se proizvod naručuje kao „tajni kupac“ odnosno obavlja „tajna kupnja“. Potrebno je istaknuti da EK intenzivno radi na zaštiti prava potrošača te je u travnju 2018. donesen „New deal“ (nove pogodnosti) za potrošače, a Uredbom 2017/2394 EP i Vijeća o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača koja će se primjenjivati u svim DČ od 17. siječnja 2020. propisane su minimalne ovlasti nadležnih tijela koja provode nadzor između ostalog (čl. 9. st. 3. točka d): - ovlast za kupnju robe ili usluga u okviru probnih kupnji, među ostalim, ako je to potrebno, pod tajnim identitetom, kako bi otkrila povrede obuhvaćene ovom Uredbom i pribavila dokaze, uključujući ovlast za pregledavanje, promatranje, proučavanje, rastavljanje ili testiranje robe ili usluga. (čl. 9. st. 4. t. g): - ovlast za uklanjanje sadržaja ili za ograničavanje pristupa internetskom sučelju ili za izdavanje naloga da se potrošačima prilikom pristupanja internetskom sučelju jasno prikaže upozorenje; - ovlast za izdavanje naloga pružatelju usluga smještaja na poslužitelju da ukloni, onemogući ili ograniči pristup internetskom sučelju; ili - prema potrebi, ovlast za izdavanje naloga registrima za domene ili voditeljima registara za domene da izbrišu potpuno kvalificirani naziv domene i omoguće dotičnom nadležnom tijelu da je registrira; Priprema se i nova uredba o nadzoru tržišta (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda te o izmjeni uredbi (EU) br. 305/2011, (EU) br. 528/2012, (EU) 2016/424, (EU) 2016/425, (EU) 2016/426 i (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva 2004/42/EZ, 2009/48/EZ, 2010/35/EU, 2013/29/EU, 2013/53/EU, 2014/28/EU, 2014/29/EU, 2014/30/EU, 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2014/33/EU, 2014/34/EU, 2014/35/EU, 2014/53/EU, 2014/68/EU i 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća kojom se među minimalne ovlasti tijela za nadzor tržišta (između ostalih i tržišne inspekcije) propisuje ovlast kupovine pod tajnim identitetom. Stoga predlažem da se u ovaj Zakon dodaju tržišnim inspektorima dodatne ovlasti kako se Zakon o Državnom inspektoratu ne bi trebao mijenjati u skorom vremenu kad stupe te uredbe na snagu i to: - ovlasti kupovine pod tajnim identitetom, korištenje lažnog identiteta, te osiguranje sredstava iz proračuna za kupovinu putem interneta; - ovlast uništavanja opasnih proizvoda; - ovlast za uklanjanje sadržaja ili za ograničavanje pristupa internetskom sučelju; - ovlast za izdavanje naloga pružatelju usluga smještaja na poslužitelju da ukloni, onemogući ili ograniči pristup internetskom sučelju; - ili prema potrebi, ovlast za izdavanje naloga registrima za domene ili voditeljima registara za domene da izbrišu potpuno kvalificirani naziv domene. Također predlažem da se izraz „stručna institucija“ u člancima 81. i 82. prijedloga Zakona uskladi sa tekstom o posebnim odredbama o inspekcijskom nadzoru veterinarskih i poljoprivrednih inspektora u čl. 92. st. 1. i 93. st. 1. prijedloga Zakona te da glasi „ovlašteni laboratorij“ i „ovlašteno inspekcijsko tijelo“. Također predlažem da se doradi definicija jedan uzorak jer je pojedinim normama odnosno metodama određeno da se uzorak sastoji od dva ili više proizvoda kako bi se moglo obaviti ispitivanje za određeni parametar te predlažem da članci 81. i 82. prijedloga Zakona glase: Članak 81. Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovara li proizvod stavljen na tržište propisanim zahtjevima označavanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima, inspektor od tog proizvoda može uzeti jedan uzorak u količini propisanoj normom odnosno metodom ispitivanja i dati ga zapečaćenog i propisno označenog na ispitivanje u ovlašteni laboratorij. Uzorkovanje se provodi se u skladu s propisima koji uređuju pojedina uzorkovanja za određeni proizvod ili metodu ispitivanja. Članak 82. Ako inspektor ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili opremom za provedbu potrebnih pregleda i uzorkovanja iz članka 81. ovoga Zakona, može zatražiti pomoć ovlaštenog nadzornog/ inspekcijskog tijela za provedbu tih radnji u okviru inspekcijskog nadzora. Smatram da bi bilo potrebno razmotriti mogućnost da se uzorkovanje proizvoda obavlja uz plaćanje uzorka iz Državnog proračuna, jer se prilikom uzorkovanja proizvoda veće vrijednosti može dovesti pojedini gospodarski subjekt u nepovoljan položaj, naročito male i srednje poduzetnike, što uzrokuje nejednaki položaj poduzetnika u tržišnom natjecanju. Također, uslijed sve većeg udjela Internet trgovine jedini način na koji tržišna inspekcija može uzorkovati proizvod jednakih karakteristika koje imaju proizvodi koji se isporučuju potrošačima jest narudžba i kupnja uzorka proizvoda putem plaćanja (npr. kreditnom karticom). Sve veći udio proizvoda koji se isporučuju putem Internet trgovine zahtijeva od tržišne inspekcije da odgovori novim izazovima sofisticiranim metodama kako u zaštiti ekonomskih interesa potrošača tako i u području sigurnosti proizvoda kako bi osiguralo da se nesukladni i opasni proizvodi ne mogu prodavati putem internet trgovine potrošačima na području RH. Također smatram da bi bilo dobro priznati državni stručni ispit za gospodarske inspektore i za tržišne, turističke kao i poljoprivredne inspektore u području kvalitete hrane i za gospodarske inspektore koji trenutno ne rade u tijelima iz kojih se preuzimaju inspektori. Predlažem da se u članku 60. prijedloga Zakona doda i ovlast ulaska u zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, luke, privremena radilišta, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u kućanstvima ili stambene zgrade u kojima se obavlja djelatnost, odnosno rad. | Nije prihvaćen | Točno je da su Uredbom 2017/2394 EP i Vijeća o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača koja će se primjenjivati u svim DČ od 17. siječnja 2020. propisane minimalne ovlasti nadležnih tijela koja provode nadzor, no ista uredba će se primjenjivati na sva nadležna tijela u području zaštite potrošača, a ne samo na Državni inspektorat te je potrebno posebnim propisom urediti provedbu predmetne Uredbe. Prijedlogom se parcijalno daju ovlasti tržišnoj inspekciji u odnosu na minimalne ovlasti propisane navedenom Uredbom, te je potrebno da sva tijela nadležna u području zaštite potrošača imaju sve potrebne ovlasti, a ne samo tržišni inspektori. |
27 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug inspekcije rada | Člankom 24. prijedloga Zakona određuje se djelokrug rada inspekcije rada. Predlažemo da se stavak 2. ovog članka dopuni s novom alinejom koja glasi: „- obavlja nadzor nad primjenom sklopljenih kolektivnih ugovora čija primjena je odlukom ministra nadležnog za rad proširena,“ Obrazloženje: Uvodno podsjećamo da je Republika Hrvatska na temelju notifikacije o sukcesiji stranka Konvencije br. 81. Međunarodne organizacije rada o inspekciji rada u industriji i trgovini (Odluka o objavljivanju konvencija MOR-a kojih je RH stranka na temelju notifikacije o sukcesiji objavljena je u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“ br. 6/95). Člankom 27. Konvencije određuje se da u toj Konvenciji izraz „zakonske odredbe“ osim zakona i drugih propisa obuhvaća i arbitražne odluke i kolektivne ugovore koji imaju zakonsku snagu i za čiju provedbu su nadležni inspektori rada. Prihvaćanjem ovog prijedloga u potpunosti bi se prenio duh i smisao Konvencije u nacionalno zakonodavstvo, a što je dosad bilo propušteno učiniti. Kolektivni ugovori koji su odlukom ministra nadležnog za rad prošireni, djeluju prema svim pravnim subjektima koji obavljaju djelatnost za koju je kolektivni ugovor sklopljen, i na cijelom području Republike Hrvatske, dakle, erga omnes, te su obvezujući za sve poslodavce bez obzira jesu li ili ne stranke kolektivnog ugovora. Inspektori rada, temeljem Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ br. 39/13 i 130/17) imaju ovlast nadzirati samo primjenu tog Zakona, tj. nadzirati obračun i isplatu samo minimalne plaće. Smatramo nužnim konačno provesti Konvenciju i urediti pitanje nadzora nad obračunom i isplatom plaća ugovorenih proširenim kolektivnim ugovorima kojih trenutno u Republici Hrvatskoj ima dva i to Kolektivni ugovor za graditeljstvo i Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo. Podsjećamo i da se kod poslodavaca koji moraju poštovati prošireni KU, nadzire plaća prema KU, a ne zakonska minimalna plaća i to je konačno potrebno urediti propisima. Dakle, u sektorima koji imaju prošireni KU, ne primjenjuje se minimalna plaća. Poslodavci, dakle, ne smiju isplaćivati zakonsku minimalnu plaću, već plaću prema proširenom KU, a radnici mogu dobiti minimalnu plaću samo u slučaju blokade računa poslodavca prema odredbama Zakona o osiguranju radničkih tražbina („Narodne novine“ br. 70/17). Održivost mirovinskog sustava, kao i priljev sredstava u Državni proračun, odgovornost je javnih vlasti. Posve je jasno da se doprinosi za mirovinsko osiguranje i druga obvezna osiguranja i porezi i prirezi isplaćuju iz bruto plaća, pa financijska disciplina i nadzor nad primjenom proširenih kolektivnih ugovora posebno u području obračuna i isplate plaća pridonosi ispunjenja obveza koje imaju poslodavci prema radnicima, a posredno preko njih i prema RH jer su u položaju dužnikovog dužnika (radnika) i u njihovo ime i za njihov račun vrše obračun i uplatu ovih davanja. Nepostojanje nadzora nad obračunom i isplatom ugovorenih plaća otvara područje sive ekonomije, nesankcioniranog bogaćenja na teret Države i radnika, zloupotrebe i prijevare o čemu svjedočimo posljednjih 28 godina. Svi smo svjedoci velikog broja radnika koji su ne uplatom doprinosa ili manjom uplatom od propisane oštećeni dugoročno u budućnost, manjim mirovinama. Isplata plaća sukladno proširenom kolektivnom ugovoru, i nadzor nad isplatom u skladu s tim kolektivnim ugovorom, ključni su i za provedbu Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 112/16) . Pored navedenog, proširenim kolektivnim ugovorima, osim plaća i materijalnih prava radnika, uređuju se i druga prava radnika čije ostvarivanje je potrebno nadzirati, a ulaze u nadležnost inspekcije rada kao npr. zaštita na radu. Podredno predlažemo da se zakonom daju javne ovlasti sindikalnim predstavnicima / predstavnicima socijalnih partnera provođenje nadzora nad primjenom proširenih kolektivnih ugovora po ugledu na švedski model. | Nije prihvaćen | Pitanja uvjeta rada i zaštite radnika za vrijeme rada regulirana su zakonskim propisima koji uređuju radne odnose i zaštitu na radu i drugim zakonskim propisima koji uređuju određena pitanja vezana uz prava radnika iz radnih odnosa. U njima su implementirane konvencije MOR-a i direktive EU, koje reguliraju pitanja iz radnih odnosa navedena u prijedlogu NHS-a, te su za slučaj povrede kogentnih zakonskih normi propisane određene mjere (upravne i/ili prekršajne), koje u slučajevima otkrivenih nezakonitosti poduzimaju inspektori rada, kada su na to ovlašteni. Navedeni i drugi propisi utvrđuju zakonski minimum koji u pogledu uvjeta rada radnika moraju osigurati poslodavci dok se kolektivnim ugovorima pojedina pitanja koja uređuju navedeni zakonski propisi pobliže uređuju ili uređuju na način povoljniji za radnike, no povreda prava uređenih kolektivnim ugovorima nije sankcionirana, pa samim propisivanjem nadležnosti inspektora rada za nadzor kolektivnih ugovora ne može se postići učinak zaštite prava radnika. U smislu čl. 92. st.4. Zakona o radu pod plaćom i naknadom plaće smatra se plaća i naknada place u bruto iznosu, što znači da ista osim iznosa za isplatu (neto) sadrži i propisana javna davanja – proračunske prihode čiji obračun i uplatu nadzire Porezna uprava Ministarstva financija. Obračun place vrši se sukladno odrebama Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima te Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje propise ne nadziru inspektori rada. S obzirom na to, isti nisu u mogućnosti niti su kompetentni za cjeloviti nadzor obračuna i isplate plaća. |
28 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podržava izdvajanje inspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u neovisno i samostalno državno tijelo. Pritom želimo istaći kako je, zapravo, tragično što je tijekom 2013. i 2014. godine uopće došlo do „razbijanja“ Državnog inspektorata i razmještanja inspekcija u pojedina tijela državne uprave a da prethodno nije izrađena analiza troškova i koristi niti bilo koja druga analitička podloga koja bi bila uporištem takvu Vladinom potezu. Dapače, gubitak neovisnosti, gubitak ljudskih potencijala i ekspertize, nekoordiniranost inspektora prigodom izlaska na teren i u poslovne subjekte ..., samo su neke od negativnih posljedica takve neodgovorne političke odluke, a naša upozorenja kako će se upravo to dogoditi, ostala su bez ikakva odgovora vladajućih. Na žalost, odgovornost za to kao i za bacanje novca kako bi se ponovo uspostavilo ono što smo već imali, nitko ne snosi! Također, koristimo prigodu povezati to s istim načinom odlučivanja kojemu svjedočimo ovih dana, sa zaključkom Vlade RH od 2. kolovoza 2018. o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima (bez cost-benefit analize). Odlučuje se na identičan način kao prije pet godina, a mislili smo da je nešto naučeno i da je takav način odlučivanja daleko iza nas! Među ostalim, krajem 2013. SSSH je izrijekom bio protiv prestanka važenja odredbi Zakona o Državnom inspektoratu koje se odnose na inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu, te na inspektore rada i osnivanju Inspektorata rada kao upravne organizacije u sustavu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, upravo zbog gubitka samostalnosti i neovisnosti, a što smatramo bitnim preduvjetom za kvalitetno i učinkovito obavljanje poslova inspekcijskog nadzora. Također, upozoravamo na nedostatne ljudske i druge kapacitete inspekcije rada što se vidi iz podataka danih u Izvješću o radu Inspektorata rada za 2017., o čemu treba voditi računa. Na dan 1. siječnja 2018. Pravilnikom o unutarnjem redu bilo je predviđeno zapošljavanje 277 državnih službenika, a zaposleno ih je 236 (231 s VSS), pa popunjenost iznosi 85,2 posto. Očekujemo da će se novim ustrojem popuniti i nedostajući kapacitet inspekcije rada, te da će primjena članka 61. prijedloga Zakona pridonijeti povećanju učinkovitosti rada inspektora rada posebno u području suzbijanja nezakonitog rada odnosno „rada na crno“. | Primljeno na znanje | Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata I Pravilnikom u unutarnjem redu Državnog inspektorata nastojat će se utvrditi najmanje isti broj izvršitelja u inspekciji rada, a u Planu prijma za 2019. Planirati popuna svih upražnjenih radnih mjesta inspektora rada. |
29 | Sandra Bućan | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Iz nacrta Zakona vidljivo je da se istim neće ispuniti svrha i ostvariti cilj osnivanja Državnog inspektorata. U ocjeni stanja navedeno je da „… je prisutna fragmentiranost u obavljanju inspekcijskih poslova, dovela do potrebe preispitivanja postojećeg zakonskog okvira, te potrebe nove regulacije radi spajanja više inspekcija unutar jednog tijela, zatim spajanja više inspekcijskih ovlasti u jednu inspekciju, racionalnijeg inspekcijskog postupka,…, te uređenja zajedničkih pravila u radu inspekcija. Iz navedenih razloga na nov način treba urediti…, ovlasti i postupanje inspektora, a to se može učiniti kroz donošenje zakona o Državnom inspektoratu.“ Ništa od prethodno navedenih razloga za osnivanje Državnog inspektorata nije riješeno nacrtom zakona obzirom na slijedeće: 1. Odredbe o djelokrugu (nadležnosti) pojedinih inspekcija samo su kopirane iz postojećih zakona bez ikakve prilagodbe ili poboljšanja – članci 5.-28. nacrta Zakona 2. Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru su ili previše opširne (građevinska inspekcija) ili potpuno besmislene (inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode, vodopravna inspekcija). U posebnim odredbama o inspekcijskom nadzoru ponavljaju se i odredbe koje su već navedene u zajedničkim odredbama pod dužnostima i ovlastima inspektora (npr. sanitarni i građevinski inspektori). Također, u nacrtu Zakona se navode i ovlasti za donošenje rješenja koje po svojoj naravi trebaju biti navedene u osnovnom zakonu kojim se propisuje određena materija. Ukoliko se ipak u Zakon o Državnom inspektoratu uvrštavaju posebnosti svake inspekcije i odredbe kojima se daje ovlast za donošenje rješenja onda je npr. kod inspekcije zaštite okoliša u Zakon potrebno uvrstiti i odredbe o inspekcijskom postupanju navedene u Zakonu o zaštiti okoliša (članci 224., 227.-228., 231.-249., 251-256), Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (članci 141.-164.) i Zakonu o zaštiti zraka (članci 127.-142.). Odredbe nacrta zakona nisu dosljedne niti u definiranju poslova pa se tako kod pojedinih inspekcija navodi da inspekcijski poslovi podrazumijevaju nadzor „radi provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije“, a kod drugih inspekcija uopće se ne navode propisi Europske unije iako ih one stvarno nadziru (npr. inspekcija zaštite okoliša koja direktno nadzire 40-ak Uredbi EU). Također, odredbe o djelokrugu inspekcija: a) nisu razvrstane prema vrsti poslova npr.: - „Poslovi iz stavka 2. ovog članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje veterinarsko – zdravstveni nadzor nad: … - sudjeluje radu u povjerenstava za odobravanje gore navedenih objekata, - provođenje verifikaciju rada sa centralne razine… - izdaje stručna mišljenja vezano za … b) ne definiraju područje nadzora npr.: - „Poslovi iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje: … - nadzor gospodarenja šumama … - nadzor provedbe mjera…“ . c) Ne definiraju područje nadzora i nepotrebno ponavljaju istu vrstu mjera npr.: - Poslovi iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje: … - provedba mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš, … - provedbu mjera gospodarenja otpada utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš, … - provedba mjera zaštite kvalitete zraka utvrđenih u procjeni utjecaja na okoliš i rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša po posebnom propisu,…“. Što se tiče uvjeta za radna mjesta inspektora, predlaže se u uvjetima za turističke inspektore dodati veći raspon zanimanja obzirom da se radi o poslovima koje ne zahtijevaju posebna stručna znanja dok se za inspektore gospodarenja otrovnim kemikalijama predlaže suziti raspon zanimanja obzirom da ova inspekcija zahtijeva posebna stručna znanja, a kojima ne udovoljavaju npr. polja građevinarstvo, arhitektura, elektrotehnika, strojarstvo i računarstvo iz područja tehničkih znanosti niti su ta polja tehničkih znanosti navedena kod uvjeta za sanitarne inspektore koji nadziru proizvodnju, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija. Također se kod poljoprivredne inspekcije predlaže suziti raspon zanimanja odnosno izostaviti područja prirodnih i tehničkih znanosti. Što se tiče inspekcijskih radnih mjesta u članku 31. nacrta zakona, državni dužnosnici ne provode inspekcijski nadzor, već inspekcijske poslove obavljaju državni službenici raspoređeni na radna mjesta sa inspekcijskim ovlastima. Osim navedenih primjera, nacrt zakona obiluje primjerima nedovoljne pripreme koje nema smisla sve navoditi npr.: - Članak 31. stavak 6.: „Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje … uvjete i način korištenja označenih prijevoznih sredstava.“ - Znači ako vozila nisu označena mogu se koristiti prema nahođenju korisnika. - Članak 32. stavak 4.: „Inspektor koji privremeno obavlja inspekcijske poslove u drugom mjestu rada udaljenom više od 100 kilometara od mjesta stanovanja…“ – ispravnije je napisati „Inspektor koji privremeno obavlja inspekcijske poslove u drugom područnom uredu ili ispostavi područnog ureda…“ obzirom da je mjesto rada inspektora zapravo svako mjesto gdje obavlja inspekcijski nadzor, a inspektori u nadzoru često prelaze udaljenosti veće od 100 km Sve ovo pokazuju da izrađivač nacrta zakona nije proveo kvalitetnu i sadržajnu pripremu za donošenje zakona. Cijeli zakon zahtijeva detaljnu analizu i doradu, a kako bi se stvarno postigla svrha i cilj zakona kako je navedeno u ocjeni stanja. Sandra Bućan | Primljeno na znanje | Prijedlogom zakona uređuju se djelokrug svake od pojedinih inspekcija sukladno nadležnostima uređenim u posebnim propisima. Posebnim odredbama se uređuju specifičnosti pojedinih inspekcija koje nisu uređene posebnim propisima. Međutim, niije prihvatljivo u ovom prijedlogu preuzimati odredbe posebnih propisa kojima se uređuju upravne mjere sadržane u posebnim propisima. |
30 | Nikolina Kraus | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Nadam se da će se novim Zakonom o državnom inspektoratu osnovati i inspekcija za zaštitu životinja, a koja je uistinu prijeko potrebna, kako je i razvidno gledajući stanje u Hrvatskoj. Zakoni za one koji ne mogu govoriti za sebe, moraju napokon profunkcionirati! | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja (upravne, prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
31 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | U vezi članka 24. kojim se određuje djelokrug inspekcije rada, predlažemo proširenje nadležnosti inspekcije rada na kontrolu primjene kolektivnih ugovora poslodavca. Naime, Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 81. određeno je kako su zadaće sustava inspekcije rada, između ostaloga, osigurati provedbu zakonskih odredaba koje se odnose na uvjete rada i zaštitu radnika dok obavljaju svoj posao, kao što su odredbe o radnom vremenu, plaćama, sigurnosti, zdravlju i skrbi, na zapošljavanje djece i mladeži i na ostala srodna pitanja, u onoj mjeri u kojoj su inspektori nadležni za osiguranje provedbe tih odredaba. Nadalje, Konvencija dalje određuje da izraz „zakonske odredbe“ osim zakona i drugih propisa obuhvaća i arbitražne odluke i kolektivne ugovore koji imaju zakonsku snagu i za čiju provedbu su nadležni inspektori rada. Posebno napominjemo kako je člankom 203. Zakona o radu propisana mogućnost da ministar rada svojom odlukom proširi primjenu kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na poslodavca koji nije član udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine koja je potpisnica toga kolektivnog ugovora. Dakle, određeni poslodavac koji nije stranka nikakvog kolektivnog ugovora, može biti u obvezi primjenjivati kolektivni ugovor na radnike, a na temelju odluke ministra rada o proširenju kolektivnog ugovora, a bez ikakve kontrole primjene tog kolektivnog ugovora, barem u vezi isplate plaće, osobito ako kod takvog poslodavca ne djeluje sindikat koji može, u određenoj mjeri, biti kontrolni mehanizam u primjeni kolektivnog ugovora kojem je proširena primjena. U slučaju neisplate ugovorene plaće, manjak ima i državni proračun, zbog umanjenih uplata doprinosa i poreza. Uzimajući u obzir sve navedeno, mišljenja smo kako je nužno urediti da inspekcija rada kontrolira primjenu kolektivnih ugovora, barem u pogledu isplate plaće, odnosno, ako nije moguće kontrolirati primjenu svih kolektivnih ugovora, onda barem kolektivnih ugovora čija je primjena proširena odlukom ministra rada, jer takav kolektivni ugovor ima status zakona za poslodavce koji nisu njegovi potpisnici. Također, smatramo kako se u novi Zakon trebaju vratiti Posebne odredbe Inspektora rada koje su bile sastavni dio (čl. 58.) Zakona o državnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08 i 49/11) koji je bio na snazi do donošenja Zakona o inspektoratu rada 2014., a koji je glasio: (1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada (radni odnosi) inspektor rada će usmenim rješenjem u zapisniku, na određeno vrijeme dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu, odnosno prostoru, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio radnik na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a poslodavac s radnikom: – nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, – odnosno nije ga prijavio na obvezno mirovinsko ili obvezno zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme. (2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja u zapisniku. (3) Iznimno, mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako pravna ili fizička osoba kojoj je mjera izrečena u roku od dva dana od dana izricanja mjere, nadležnom inspektoru iz stavka 1. ovoga članka dostavi dokaz da je otklonila nedostatke u poslovanju i izvršila uplatu iznosa od 30.000,00 kuna, za svakog radnika iz stavka 1. ovoga članka, u korist državnog proračuna. (4) Pravna ili fizička osoba na koju se odnosi usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka može pisanim putem za vrijeme trajanja mjere zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u prisutnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete. | Nije prihvaćen | Pitanja uvjeta rada i zaštite radnika za vrijeme rada regulirana su zakonskim propisima koji uređuju radne odnose i zaštitu na radu i drugim zakonskim propisima koji uređuju određena pitanja vezana uz prava radnika iz radnih odnosa. U njima su implementirane konvencije MOR-a i direktive EU, koje reguliraju pitanja iz radnih odnosa navedena u prijedlogu NHS-a, te su za slučaj povrede kogentnih zakonskih normi propisane određene mjere (upravne i/ili prekršajne), koje u slučajevima otkrivenih nezakonitosti poduzimaju inspektori rada, kada su na to ovlašteni. Navedeni i drugi propisi utvrđuju zakonski minimum koji u pogledu uvjeta rada radnika moraju osigurati poslodavci dok se kolektivnim ugovorima pojedina pitanja koja uređuju navedeni zakonski propisi pobliže uređuju ili uređuju na način povoljniji za radnike, no povreda prava uređenih kolektivnim ugovorima nije sankcionirana, pa samim propisivanjem nadležnosti inspektora rada za nadzor kolektivnih ugovora ne može se postići učinak zaštite prava radnika. U smislu čl. 92. st.4. Zakona o radu pod plaćom i naknadom plaće smatra se plaća i naknada place u bruto iznosu, što znači da ista osim iznosa za isplatu (neto) sadrži i propisana javna davanja – proračunske prihode čiji obračun i uplatu nadzire Porezna uprava Ministarstva financija. Obračun place vrši se sukladno odrebama Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima te Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje propise ne nadziru inspektori rada. S obzirom na to, isti nisu u mogućnosti niti su kompetentni za cjeloviti nadzor obračuna i isplate plaća.S obzirom na zakonsku presumpciju sklopljenog ugovora o radu iz čl. 14. Zakona o radu, propisivanje mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti bilo bi pravno neutemeljeno. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju iz 2014. propisana je obveza prijave radnika na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije prije početka rada, a u čl. 171. toga Zakona za slučaj ne prijavljivanja radnika na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme - mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 15 dana ako su nedostaci utvrđeni prvi put odnosno u trajanju od 30 dana, ako su istovjetni nedostaci utvrđeni drugi i svaki slijedeći put. Kroz mjeru iz čl. 171. Zakona o mirovinskom osiguranju već je apsolvirana predložena mjera zbog ne izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku. Imajući u vidu promjene u zakonodavstvu koje su izvršene u posljednjih 4 godine, a koje se odnose na način prijavljivanja radnika na obvezna osiguranja, nema više osnova niti za donošenje upravne mjere zbog neprijavljivanja radnika na obvezno zdravstveno osiguranje, s obzirom da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje uspostavlja na temelju prijave na obvezno mirovinsko osiguranje. Osim toga nomotehnički nije opravdano upravne mjere propisivati u postupovnom propisu već u materijalnom propisu. |
32 | Mirjana Padovan | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK XI. | Iza odjeljka XI dodati novi odjeljak XII koji glasi: "XII POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ENERGETSKIH INSPEKTORA Članak 126. Zajednički inspekcijski nadzor energetske inspekcije kao samostalnog nositelja nadzora ili zajedničkog nositelja nazora s Koordinacijom za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, inspekcija nadležnih prema posebnim propisima, drugih inspekcija Državnog inspektorata te vanjskih suradnih tijela/osoba, u skladu s posebnim propisom koji uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, organizira se pri nadzoru odobalnih objekata, objekata za skladištenje prirodnog plina i objekata za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Svrha koordiniranog inspekcijskog nadzora je kontrola rizika za zdravlje ljudi, okoliš i prirodu od velikih nesreća te periodični nadzor tehničke ispravnosti i održavanja objekata i postrojenja." Obrazloženje: dosadašnja praksa kod obavljanja koordiniranih inspekcijskih nadzora odobalnih i drugih objekata pokazala je nedorečenost razgraničenja i definiranje nadležnosti pojedinih inspekcija; ovom odredbom jasno bi se definirala obveza provođenja koordiniranih nadzora naftno-rudarskih objekata te bi se na suradnju obvezale inspekcije i druga tijela za koje nositelj akcije procijeni da je njihov doprinos važan za učinkovit nadzor. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
33 | Mirjana Padovan | Kontrola izvršenja rješenja , Članak 70. | Predlaže se, u st.1., riječ "osam" zamijeniti s "trideset" ili iza riječi "izvršnosti" dodati "tj. energetski inspektor u roku 30 dana od dana izvršnosti". Obrazloženje: po dosadašnjem iskustvu, a radi malobrojnosti inspektora s jedne strane, a velikog opsega posla i velikog područja koji se pokriva, ne uspijeva se provesti ni zakonska odredba po kojoj bi inspektor morao izdati rješenje u roku od 15 dana od završetka nadzora. Naročito zahtjevno bilo bi planirati kontrolni nadzor u roku od 8 dana od izvršnosti rješenja. Kada su tehničke inspekcije u pitanju, produljeni rok od 30 dana ne bi ništa mijenjao na stvari, a donekle bi se olakšao rad inspekcije. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. |
34 | Mirjana Padovan | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Energetski inspektori za ugljikovodike i termalne vode | U cijelom članku brisati "specijalistički diplomski stručni studij". Obrazloženje: isto kao za čl. 44. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća, istom bi došlo do diskriminacije pristupa tržištu rada posebice imajući u vidu da su se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, stručni studiji izjednačili, odnosnosu se našli na istoj, sedmoj razini kvalifikacijskog okvira, kao i sveučilišni. |
35 | Mirjana Padovan | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Energetski inspektori za elektroenergetiku | U cijelom članku brisati "specijalistički diplomski stručni studij". Obrazloženje: s razlogom postavljeni, uvjeti za sve energetske inspektore su specifična znanja iz užih područja struke koja se stječu na sveučilišnim studijima. Znanja koja se stječu na tehničkim specijalističkim stručnim studijima, kao i ona koja se stječu kroz rad, nisu dovoljna za obavljanje poslova inspektora u energetskoj inspekciji. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća, istom bi došlo do diskriminacije pristupa tržištu rada posebice imajući uv idu da su se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, stručni studiji izjednačili, odnosnosu se našli na istoj, sedmoj razini kvalifikacijskog okvira, kao i sveučilišni. |
36 | Mirjana Padovan | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Rudarski inspektori | Čl.42. st.4. brisati. Obrazloženje: člankom 20. propisano je da i elektroenergetski dio rudarskih objekata nadzire elektroenergetska inspekcija, a ne rudarska inspekcija. | Nije prihvaćen | Predmetno se odbija budući da su navedeni poslovi prema Zakonu o inspekcijama u gospodarstvu u nadležnosti rudarske inspekcije. |
37 | Mirjana Padovan | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva | U st. 2 brisati " uvjeti obavljanja djelatnosti ugradnje uređaja za regulaciju odavanja topline i uređaja za lokalnu razdiobu isporučene energije ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije". Obrazloženje: ispunjenje uvjeta obavljanja djelatnosti za ugradnju razdjelnika ili mjerila potrošnje toplinske energije ne nadzire inspekcija nego tijelo koje je izdalo rješenje/dopuštenje za obavljanje određene djelatnosti, a prije izdavanja rješenja. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
38 | Mirjana Padovan | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području naftnog- rudarstva | Ne zove se inspekcija "za naftno-rudarstvo" nego inspekcija "za ugljikovodike i geotermalne vode za energetske svrhe". Promijeniti. U st.2. stoji "obveze u vezi s mjerenjima eksploatiranih količina ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe". Potrebno je brisati ili pojasniti odredbu. Naime, inspekcija nije u mogućnosti tehnički ni kadrovski, niti joj je to posao, provoditi mjerenja eksploatiranih količina. Također, nigdje nije propisan način i procedura mjerenja. Netko drugi je zadužen za očitavanje brojila (mjerila). Inspekcija nadzire dobivene količine u odnosu na dinamiku eksploatacije prema rudarskom projektu, a temeljem podataka (mjerenja) koncesionara. Obrazloženje: | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
39 | Mirjana Padovan | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike | U st. 2., al.2. brisati "energetskim odobrenjima". Obrazloženje: elektroenergetska inspekcija nema uvid u energetska odobrenja, nema evidenciju subjekata kojima su energetska odobrenja izdana, ne sudjeluje u izdavanju energetskih odobrenja. Obveze energetskih subjekata vezano na energetska odobrenja treba kontrolirati tijelo koje propisuje uvjete za izdavanje energetskih odobrenja tj. HERA, a prije izdavanja energetskih odobrenja ili prije njihovog obnavljanja. U st. 2. brisati "obavljanje inspekcijskog nadzora nad gorivom u kojem se želi utvrditi sadržaj biogoriva te laboratorijskom analizom kojom će se utvrditi volumni udio biogoriva ili biokomponente u predmetnom gorivu". Obrazloženje: niti inspekcija za ugljikovodike i geotermalne vode za energetske svrhe nikad nije nadzirala niti danas nadzire kvalitetu i/ili sastav goriva, kako onog uskladištenog, tako onog u transportu, na benzinskim postajama i slično, a elektroenergetska inspekcija nema s tim baš nikakve veze. U st. 2. brisati ili pojasniti "obavljanje inspekcijskog nadzora za energetsku učinkovitost". Obrazloženje: Elektroenergetska inspekcija nije nadležna niti stručna za ovaj nadzor, nije upoznata s propisima, načinom, uvjetima niti procedurom nadzora. U st. 2. brisati "tehnička usklađenost pogona distribucijske mreže s prijenosnom mrežom te priključenim mrežama i postrojenjima korisnika mreže". Obrazloženje: navedene tehničke uvjete u svojim uvjetima za priključenje i elektroenergetskim suglasnostima daju HOPS d.o.o. tj. HEP ODS d.o.o. Oni sudjeluju i pri tehničkim pregledima, zahtijevaju tehničku i ispitnu dokumentaciju te nakon ispunjenja postavljenih uvjeta i provjere tehničke usklađenosti vrše ukapčanja. To su propisi Općih uvjeta i ugovornih odnosa i inspekcija s tim nema baš ništa. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
40 | Mirjana Padovan | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije | Brisati "biogoriva za prijevoz" uz isto obrazloženje kao za čl.3. Brisati st.3. u članku 19. Obrazloženje: Dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti izdaje HERA. HERA mora i provjeriti zadovoljavaju li osobe kojima se dozvola izdaje propisane uvjete. To umjesto njih ne može i ne smije raditi inspekcija. Potpuno obrnuto, agencije su obvezne pružati ispomoć i podršku inspekciji i za potrebe inspekcije obavljati zahtijevanje radnje, nikako obrnuto. HERA je višestruko brojnija od inspekcije i dužnost joj je organizirati se tako da obavlja sav svoj posao. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
41 | Mirjana Padovan | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug Državnog inspektorata | Kvalitetu biogoriva za prijevoz ne nadzire inspekcija za ugljikovodike i geotermalne vode za energetske svrhe. Nije u opsegu posla, nema tehničkih mogućnosti za provođenje, nema kadrovskih mogućnosti za provođenje. Brisati iz čl.3. st. 1. al.6. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
42 | Mira RUDAN | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Inspekcije Državnog inspektorata | Prvo bih željela pozdraviti odluku o ponovnom formiranju Državnog inspektorata , nažalost trebalo je proći pet godina od njegovog ukidanja tako da će za poravljanje posljedica proizišlih ukidanjem tadašnje gospodarsake inspekcije trebati jedan duži period. Takva devastacija i nazadovanje kvalitete rada inspekcija izravna je posljedica dojeljivanja tih poslova službama poput Carine koje nisu djelovale proaktivno već reaktivno , i čiji rad nije bio u funkciji javnog interesa i interesa zaštite potrošača već u funkciji očuvanja radnih mjesta carinika i naravno brojih šefova u Carini čije plaće se svojim iznosom približavaju ministarskim. Istovremeno inspekcijski poslovi dodjeljivani su ovlaštenim carinskim službenicima koji su manje poznavali propise koje nadziru od onih koje su trebali nadzirati. Posljedice toga vidljive su i dan danas u vidu bujanja neregistrirane djelatnosti naročito u području turizma . Sada se carinicima opet redom sa srednjom stručnom spremom dodjeljuju poslovi poreznog nadzora . Pitanje je trenutka kada će i taj vid naduzora profesionalno devsatirati. U svoj toj priči intersantna je i šutnja rukovodećih službenika po ostalim inspekcijama ukinutog inspektorata koji su sa strane i iz svog skučenog djelokruga rada promatrali devastaciju inspekcijskog nadzora a nisu poduzeli ništa osim da sada i u ovom novom zakonu lobiraju razdvajanju gospodsrake inspekcije na turističku i tržišnu čime otvaraju veći broj rukovodećih radnih mjesta za potencijalne voditelje ne sada jednog već dva sektora koja su prirodno neodvojiva. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
43 | Mira RUDAN | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prvo bih željela pozdraviti odluku o ponovnom formiranju Državnog inspektorata , nažalost trebalo je proći pet godina od njegovog ukidanja tako da će za poravljanje posljedica proizišlih ukidanjem tadašnje gospodarsake inspekcije trebati jedan duži period. Takva devastacija i nazadovanje kvalitete rada inspekcija izravna je posljedica dojeljivanja tih poslova službama poput Carine koje nisu djelovale proaktivno već reaktivno , i čiji rad nije bio u funkciji javnog interesa i interesa zaštite potrošača već u funkciji očuvanja radnih mjesta carinika i naravno brojih šefova u Carini čije plaće se svojim iznosom približavaju ministarskim. Istovremeno inspekcijski poslovi dodjeljivani su ovlaštenim carinskim službenicima koji su manje poznavali propise koje nadziru od onih koje su trebali nadzirati. Posljedice toga vidljive su i dan danas u vidu bujanja neregistrirane djelatnosti naročito u području turizma . Sada se carinicima opet redom sa srednjom stručnom spremom dodjeljuju poslovi poreznog nadzora . Pitanje je trenutka kada će i taj vid naduzora profesionalno devsatirati. U svoj toj priči intersantna je i šutnja rukovodećih službenika po ostalim inspekcijama ukinutog inspektorata koji su sa strane i iz svog skučenog djelokruga rada promatrali devastaciju inspekcijskog nadzora a nisu poduzeli ništa osim da sada i u ovom novom zakonu lobiraju razdvajanju gospodsrake inspekcije na turističku i tržišnu čime otvaraju veći broj rukovodećih radnih mjesta za potencijalne voditelje ne sada jednog već dva sektora koja su prirodno neodvojiva. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
44 | Matko Boršić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Podržavam izdvajanje nspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u neovisno i samostalno državno tijelo koje će raditi koordinirano. Također, predložio bih osnivanje inspekcije za zaštitu životinja. Mišljenja sam kako se jedinom osnivanjem takve inspekcije unutar Državnog inspektorata može učinkovito obavljati inspekcijski nadzor brojnih slučajeva narušavanja dobrobiti životinja i kršenja zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja ( upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
45 | Marijan Katalenić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pročitavši cijeli zakon s posebnim naglaskom na rad pojedinih inspekcija ne vidi se koordinacija kako je navedeno u ovoj Ocjeni stanja, jer se navođenjem obaveza svake inspekcije ide kao i do sada, sa segmentiranim pojedinim postupcima a ne kao piše u Ocjeni stanja da se objedinjuje rad inspekcija na istom predmetu. Primjer je hrana koja je podijeljena po inspekcijama koji obavljaju poslove s hranom za ljude animalnog podrijetla, s hranom biljnog podrijetla, s kvalitetom hrane....(veterinarska, sanitarna , poljoprivredna inspekcija....) Čisti promašaj... | Primljeno na znanje | Objedinjavanjem inspekcija koje provede službenih kontrola hrane cilj je koordinacija kontrola, kroz adekvatno planiranje, provedbu i vrednovanjeistih. Proces objedinjavanja nužno će dovesti i do promjene unutar prisutne segmentiranosti u posebnim popisima, što se očekuje u narednom razdoblju. . |
46 | Marijan Katalenić | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | Da i ovdje se jasno vidi da DI nije povezan s Ministarstvima nego djeluje kao zasebno tijelo. Kako je glavni državni inspektor ranga državnog tajnika , po obimu posla i nadležnostima daleko prelazi posao ministra u Vladi pa je nužno imati naglašenu jasnu koordinaciju s Vladom i Ministarstvima. Ovako stvar se može oteti kontroli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
47 | Marijan Katalenić | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području kvalitete hrane | DI trebao bi ujediniti inspekcije koji se bave zdravstvenom ispravnosti hrane (sanitarna i veterinarska inspekcija) i poslovima kvalitete hrane (ma što to značilo jer kvaliteta kao takva nije nigdje definirana). Prema tome predlažem da se spoje obaveze inspekcija koje se bave hranom s djelatnostima koje bi ocjenjivala samo jedna inspekcija a koje bi se odnosile na HRANU KAO CJELINU.A ne parcijalno kao što se ovdje navodi. Ovo su samo prepisane djelatnosti iz Zakona koji uređuju pojedinu inspekciju a ne, što je i svrha DI da ujedine djelatnosti koje se odnose na istu stvar u ovom slučaju hranu. | Primljeno na znanje | Djelokrug rada i ovlasti za provedbu službenih kontrola određene su u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju nadležnosti inspekcijskih i službenih kontrola. U skladu s člankom 63. Zakona o državnom inspektoratu ovlasti inspektora propisane Zakonom o državnom inspektoratu ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja, a kojima se uređuje nadležnost pojedinih tijela. |
48 | Marijan Katalenić | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Inspekcije Državnog inspektorata | Nije jasna povezanost DI s Ministarstvima u smislu provođenja zakonodavne i izvršne djelatnosti. Smatram da bi za to bilo potrebno oformiti čvrstu poveznicu, tzv. oficire za vezu s Ministarstvima da se ne bi desilo kao kod prethodnog inspektorata da u većini slučajeva djeluje samostalno bez nužne koordinacije s Ministarstvima. | Primljeno na znanje | Izdvajanjem inspekcija iz ministarstva, nužna je poveznica između nositelja politike u određenom upravnom području i inspekcije kao provedbenog tijela. Stoga je takva poveznica nužna i biti će neizostavna i u radu budućeg Državnog inspektorata . |
49 | Marijan Katalenić | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug Državnog inspektorata | Pomono čitajući djelokrug rada Državnog inspektorata, ne vidi se jedna bitna komponenta. Sada su Ministarstva poljoprivrede i zdravstva preko STRUČNIH djelatnika bili povezani s Radnim skupinama EC i to na području aditiva, GMO, hrane za posebne namjene, označavanja i sl. Kako djelatnici koji su bili predstavnici Hrvatske u tim radnim tjelima prelaze u DI , a što je s njihovim sudjelovanjem u Radnim skupinama EC, osim ako se djelatnot DI ne proširi i za taj segment. Naime, u Ministarstvima ne ostaju stručni ljudi, eksperti u tom smislu pa je upitno sudjelovanje Hrvatske u kreiranju zakonodavstva EU: | Primljeno na znanje | Sudjelovanje predstavnika inspekcije u radnim skupinama Europske komisije biti će i dalje sastavni dio njihovih poslova. |
50 | LIDIJA GRONJAK | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Turistički inspektori | Primjedba na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA ( članak 41. Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . U st.1., 2. i 3. članka 41. prijedloga Zakona kao propisane uvjete u pogledu stručne spreme za obavljanje poslova turističkog inspektora predlažem nadopuniti navođenjem preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, biotehničkih znanosti, veterine, agronomije i tehnologije. OBRAZLOŽENJE: Naime, 2005. prema Zakonu o Državnom inspektoratu (NN br.76/99) u službu tadašnjeg Državnog inspektorata primani su vježbenici za gospodarskog inspektora iz različitih struka i to pravne, ekonomske, tehničke, tehnološke, biološke, agronomske, ugostiteljske, turističke i građevinske, koji su polaganjem državnog stručnog ispita za gospodarskog inspektora (koji je obuhvaćao ispit i za turističkog i tržišnog inspektora) ostali raditi kao gospodarski inspektori sve do ukidanja Državnog inspektorata 1.1.2014. Obzirom da su ti službenici stekli iskustvo i znanje i imaju položen državni stručni ispit iz područja turističke inspekcije, nejasno mi je zašto bi se sad novim Zakonom diskriminirali oni koji nisu pravne i ekonomske struke. Znači, trenutačno postoje službenici koji su kao gospodarski inspektori radili na poslovima inspekcijskog nadzora iz područja turističke inspekcije, polagali državni stručni ispit iz područja turističke inspekcije, trenutačno u Carinskoj upravi (jer 2014. nisu svi preuzeti u turističku inspekciju) provode inspekcijske nadzore iz neregistrirane ugostiteljske, turističke djelatnosti i provode nadzore prema Zakonu o boravišnoj pristojbi, a prema ovom članku zbog struke koja nije pravna ili ekonomska, ne bi ispunjavali formalne uvjete za turističkog inspektora. PRIJEDLOG Prijedlog Zakona sadržajno bi trebalo dopuniti navođenjem, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija, veterine, agronomije i tehnologije. | Nije prihvaćen | Unutar novog Državnog inspektorata za radno mjesto turističkog inspektora propisane su ekonomska i pravna struka, a sukladno propisanim nadležnostima, dok su struke koje predlažete propisane za sanitarnog inspektora, poljoprivrednog inspektora i fitosanitarnog inspektora, a s obzirom na propisane nadležnosti tih inspekcija. Međutim, naprijed navedeno ne odnosi se na inspektore koji su zatečeni u obavaljanju poslova Carinske uprave, a imaju položen državni stručni ispit za turističkog ili gospodarskog inspektora. (članak 132. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona o Državnom inspektoratu). |
51 | Katarina Božiković | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK VIII. | Članak 102. stavak 1. predlaže se tekst: (1) Građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, na temelju mjesečnih planova rada i sukladno prioritetima određenim u Godišnjem planu rada Državnog inspektorata. Zaprimljene prijave fizičkih i pravnih osoba koje upućuju na povredu propisao građenju smatraju se inicijativom za obavljanje inspekcijskog nadzora i nisu obvezujuće za postupanje građevinske inspekcije. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
52 | Katarina Božiković | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK VIII. | Članak 100. stavak 1. Predlaže se brisati pojam "održavanje", zbog razloga navedenih uz komentar članka 25. (Djelokrug građevinske inspekcije). Članak 102. stavak 1. Činjenica je da prijavitelji nezakonitog građenja, uglavnom susjedi, pogrešno smatraju da njihova prijava građevinskoj inspekciji predstavlja zahtjev stranke u smislu ZUP-a, po kojem bi se morao pokrenuti upravni postupak, odnosno ne razlikuju pokretanje postupka po zahtjevu stranke u odnosu na pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Zbog navedenog, potrebno je dodati u ovom stavku nastavak postojećeg teksta: "Zaprimljene prijave fizičkih i pravnih osoba koje upućuju na povredu propisa o građenju, smatraju se inicijativom za obavljanje nadzora i utvrđenje činjenica te nisu obvezujuće za postupanje građevinske inspekcije." Članak 106. stavci 5. i 6. Nije jasna svrha povezivanja Informacijskog sustava prostornog uređenja i podataka građevinske inspekcije Državnog inspektorata. Svrhovitija je uspostava Informacijskog sustava Državnog inspektorata, jer će i druge inspekcije imati podatke o poduzetim mjerama. Naime, kada bi sve inspekcije objavljivale podatke u sustavima bivših ministarstava, zbog raspršenosti evidencija, ne bi bili vidljivi ukupni rezultati rada Državnog inspektorata. Članak 107. stavak 1. točka 3. i cijeli članak 110. Potrebno brisati točku 3. "otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini" i članak 110., jer se u bitnom odnose na održavanje zgrada odnosno na oštečenja nastala zbog neodržavanja zgrada. Osim razloga koji su navedeni uz članak 25., Posebno se ističu npr. problemi neodržavanja dimnjaka, intalacija, međukatnih i krovnih konstrukcija i dr. u zgradama , u kojim slučajevima bi građevinski inspektor na temelju ovih odredbi trebao narediti uklanjanje, a ako vlasnici ne postupe po naređenju, uklanja Državni inspektorat putem ugovornog izvođača ??? Ovaj problem je potrebno riješiti posebnim propisom i putem upravitelja zgrada, a ne putem građevinske inspekcije. Napominje se da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za 2019. godinu planira donijeti Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Katarina Božiković Domomir Pavelić Vladimir Vekić | Nije prihvaćen | Poslovi održavanja građevina su u djelokrugu građevinske inspekcije. |
53 | Katarina Božiković | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 132. | Osim državnih službenika s ovlastima inspektora, u svim ministarstvima određene specifične poslove vezane za inspekcijske postupke obavljaju i državni službenici koji nemaju ovlasti inspektora. Na primjer, u svezi izvršenja inspekcijskih rješenja građevinske inspekcije, pravne poslove obavljaju pravnici "specijalizirani" za sudske i parnične sporove koji se vode zbog naknade štete, troškova prisilnih uklanjanja građevina i dr. Isto tako, središnjica i sve područne jedinice imaju administrativne tajnice, stručne referente i upravne savjetnike. Nije jasno da li i navedeni službenici prelaze u Državni inspektorat zajedno sa inspektorima? Naime, svi navedeni službenici su često iskusni i specijalizirani za rad s inspektorima, inspekcijskim poslovima i strankama u postupcima, te će se bez njih bitno unazaditi inspekcijsko postupanje. Zbog svega navedenog, predlaže se dopuniti članak 132. novim stavkom, koji će regulirati nastavak rada državnih službenika u Državnom inspektoratu i područnim jedinicama, a čiji poslovi su usko vezani za inspekcijske poslove. | Primljeno na znanje | Predmetno pitanje nije predmet uređenja ovog Zakona. |
54 | Katarina Božiković | Godišnji program rada , Članak 77. | Na temelju Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave te Zakonu o financijama, sva tijela državne uprave dužna su donijeti Godišnji plan rada te Strateški plan za naredno trogodišnje razdoblje, povezan s financijskim planom. Dakle, za državna tijela nije određeno donošenje godišnjeg programa rada. | Nije prihvaćen | Plan rada i Strateški plan su obvezni za sva tijela državne uprave, no uz navedene obveze prijedlogom se uređuje donošenje godišnjeg programa rada. |
55 | Katarina Božiković | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Unutarnje ustrojstvo | Važećom Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave određeno je da se kao unutarnje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta tijela državne uprave mogu ustrojiti područne jedinice odnosno pod određenim uvjetima područni uredi. Područne jedinice mogu imati ispostave. Zbog navedenog, nije jasno zašto se u Državnom inspektoratu ne planiraju ustrojiti područne jedinice, posebno uzimajući u obzir teritorijalnu podjelu i različitosti pojedinih područja Republike Hrvatske (županije, općine, gradovi). Naime, dugogodišnje iskustvo i podaci u području nadzora građenja, pokazuju da se većina aktivnosti u graditeljstvu obavlja u priobalnim županijama i Gradu Zagrebu. Zbog toga je teško zamisliti da bi npr. Područni ured u Splitu imao ispostave Zadar, Šibenik ili Dubrovnik, a otoke da ne spominjem. | Primljeno na znanje | Prijedlogom zakona ustrojavaju se područni uredi i ispostave područnih ureda, dok će se točan broj područnih ureda i ispostava urediti Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata. |
56 | Katarina Božiković | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug građevinske inspekcije | Članom 3. je naveden djelokrug Državnog inspektorata te je stavkom 1. ovoga članka određen djelokrug građevinske inspekcije: " Inspekcijske poslove nadzora građenja i uporabe građevina te provedbe stručnog nadzora građenja, za koje je potreban akt za građenje obavlja građevinska inspekcija Državnog inspektorata." Nije jasno zašto se u stavku 2. ovoga članka navodi da bi nadzor održavanja građevina (posebno problem održavanja zgrada), obavljala građevinska inspekcija, kojoj je temeljni posao inspekcijski nadzor građenja i uporabe građevina. Sve poslove u svezi održavanja zgrada potrebno je urediti posebnim propisom, uključujući i nadzor održavanja. | Nije prihvaćen | Poslovi održavanja građevina su u djelokrugu građevinske inspekcije. |
57 | Katarina Božiković | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Unutar Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja planirana su značajna sredstva i za modul eInspekcija, koji je trebala koristiti građevinska inspekcija, ali isključivo kao dio tog sustava. Isključivanjem građevinske inspekcije iz ovog sustava prekida se taj proces, a nije realno očekivati da će se unutar Državnog inspektorata nastaviti. | Primljeno na znanje | Predmetno pitanje preuzimanja ečevidnika i aplikacija koje koriste inspekcije u svom radu regulirano je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. |
58 | Katarina Božiković | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U svezi upravnog područja graditeljstva nije točan navod da će se uključivanjem građevinske inspekcije u Državni inspektorat ojačati nadzor zakonitosti građenja, i to iz dva važna razloga. Prvi razlog je što druge inspekcije i tijela koje u svom djelokrugu također nadziru građenje (inspekcija zaštite kulturnih dobara, Lučke kapetanije koje nadziru građenje na pomorskom dobru, inspekcija cesta, komunalni redari JLS, građevinska inspekcija koja nadzire građevine državnog značaja i dr.) i s kojima građevinska inspekcija najčešće surađuje i koordinira nadzore te s kojima je vezana zakonskim odredbama, nisu uključene u Državni inspektorat. Dakle, uključivanje građevinske inspekcije, i to samo njenog dijela, neće doprinijeti učinkovitosti i jačanju nadzora građenja niti poboljšanju stanja prostoru. Drugi, ne manje važan razlog, vezan je za činjenicu da je u Republici Hrvatskoj još uvijek prisutna i veliki je problem pojava građenja bez odobrenja odnosno bez ikakvog akta za građenje (tzv. bespravna gradnja), pa u tim slučajevima nadzor s drugim inspekcijama u Državnom inspektoratu nije niti moguć. U takvim okolnostima je promašeno, nesvrhovito i nelogično uključivanje dijela građevinske inspekcije u Državni inspektorat, posebno što srodne inspekcije nastavljaju obavljati svoje inspekcijske poslove u nadležnim ministarstvima i JLS. Upravo suprotno, dodatno će se produbiti problemi u preklapanju nadležnosti i suradnja s drugim inspekcijama. Isto tako, zakomplicirat će se stanje u regulativi nadzora građenja, s obzirom da ostaje na snazi Zakon o građevinskoj inspekciji, a koji neće primjenjivati građevinska inspekcija Državnog inspektorata ???!!!! Katarina Božiković Domomir Pavelić Vladimir Vekić | Primljeno na znanje | Točan je navod da uključivanjem građevinske insepkcije svi inspekcijski poslovi iz upravnog područja graditeljstva se ne preuzimaju u Državni inspektorat. Kako je u Republici Hrvatskoj trenutno ustrojeno preko 50 različitih inspekcija, cilj predloženog zakona je objedinjavanje inspekcija u važnim gospodarskim djelatnostima. Područje gradnje itekako je važna gospodarska djelatnost . Unutar istog tijela objediiti će se uz građevinsku inspekcija, radna inspekcija, inspekcije zaštite prirode i okoliša, energetska inspekcija pa se smatra da će se navedenim objedinjavanjem ojačati koordinacija i učnikovitost u provedbi propisa. |
59 | Josipa Blažević-Perušić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | U poglavlju II OCJENA STANJA,… dan je vrlo kratak prikaz s općenitim kvalifikacijama dosadašnjeg djelovanja inspekcija bez pokazatelja i/ili indikatora na temelju kojih se barem djelomično ilustriraju tvrdnje o ukupnom inspekcijskom sustavu, niti na koje se razdoblje te tvrdnje odnose. Zbog toga djeluje vrlo neuvjerljivo da će se ovim Zakonom sve podići na zadovoljavajuću razinu, jer nema mogućnosti usporedbe bilo kakvih podataka, osobito stoga što su područja inspekcija vrlo različita, s dužim ili kraćim razdobljem djelovanja te različitih i brojnih utjecaja vanjskih čimbenika na njihov rad. Također, mora se naglasiti da bi valjalo znati i u kakvim su uvjetima u odnosu na resurse, subjekte nadzora i upravljačkog okruženja djelovale pojedine inspekcije. Posebno je važno istaknuti navod da su u razdoblju od prestanka djelovanja državnog inspektorata „…određeni nedostaci u djelovanju inspekcijskih službi na otkrivanju i suzbijanju nezakonitosti u ponašanju gospodarskih subjekata a koji su uvjetovani podjelama nadležnosti u obavljanju inspekcijskih poslova koje uređuju navedeni Zakoni.“…. To svakako nije samodostatna tvrdnja, a da bi se pokrenuo ovakav ustrojstveni zahvat kao što je osnivanje i to ponovno nakon pet godina Državnog inspektorata u čijem je sastavu od 1999. godine već bio uključen i objedinjen kroz gospodarsku inspekcija najveći dio područja nadzora (trgovina, rad i zaštita na radu, stočarstvo i vinarstvo, slatkovodno i morsko ribarstvo, šumarstvo i lovstvo, ugostiteljstvo i turizam) te zasebnih inspekcija iz područja elektroenergetike, rudarstva i opreme pod tlakom). Međutim, kada je riječ o građevinskoj inspekciji upravo se ovim Prijedlogom Zakona postupa suprotno i to dijeljenjem njezinog područja nadzora na više nadležnih tijela i to: već postojećim Zakonom o građevinskoj inspekciji iz 2013. uvedeni su komunalni redari u svim JLS-ovima, sadašnje područne jedinice preuzima inspektorat, a građenje najsloženijih građevina tzv. državne gradnje ostaje u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Upitno je čemu takva podjela i na koji način će ona doprinijeti učinkovitijem suzbijanju nezakonitosti u tom području. Iz predloženih odredbi Zakona to jednostavno ne proizlazi, jer su u Prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na postupanje gotovo u potpunosti ugrađene odredbe iz Zakona o građevinskoj inspekciji, a koje nisu bez nedostataka. Treba biti potpuno jasno da moguća upravljačka nedostatnost današnje inspekcije i/ili shvaćanja uloge te inspekcije ne daju zvučne rezultate kako je to bilo u vrijeme sređivanja stanja nezakonite gradnje, ali to ne znači da joj treba dodatno otežati rad i postupanje predloženom rekonstrukcijom. Zato navod da će se ojačati nadzor zakonitosti gradnje kroz…“ objedinjavanje unutar istog tijela građevinske inspekcije i drugih inspekcija koje u okviru uvjeta utvrđenih građevinskom dozvolom kontroliraju ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisima.“ je proturječan i nerealan, niti to treba rješavati na taj način. Inspekcije uvijek mogu kroz ciljane koordinirane nadzore djelovati zajedno za određene vrste građevina u odgovarajućoj fazi građenja. Pritom bi građevinska inspekcija trebala nadzirati ključne faze gradnje (temelji, konstrukcija, obrtnički, završni radovi), odnosno građenje u cjelini. Uvjeti utvrđeni u građevinskoj dozvoli na temelju posebnih zakona nisu nužan uvjet odnosno opravdani razlog za objedinjavanje najvećeg dijela inspekcija unutar istog tijela, osobito onih kojima je to tek manji segment njihovih nadležnosti, odnosno manji broj predmeta nadzora. U prilog tome je i ocjena da se najpotrebniji koordinirani nadzori upravo odnose na složene građevine. Vidljivo je i da to načelo nije provedeno dosljedno za sve inspekcije, budući da je jedna od posebno važnih inspekcija zaštite kulturnih dobara i pretežito vrlo sličnog područja postupanja, ali posve različite specijalizacije ostala izvan inspektorata. Isto se odnosi i na inspekciju zaštite od požara, kao i čitavo područje nadzora pomorskog dobra. Ističe se i okolnost da građevinska inspekcija izvorno nije gospodarskih obilježja već je u sastavnici mehanizama kontrole razvoja iz nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u koje pripada izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola, te drugih akata i dokumenata na osnovi kojih ss može graditi. Značajno iskustvo u provođenju koordiniranih nadzora većeg broja inspekcija uključivo i građevinsku, ovisno o sastavnicama okoliša karakterističnih za pojedina postrojenja i uređaje, ima inspekcija zaštite okoliša. Iz navedenog predlaže se građevinsku inspekciju i inspekciju zaštite okoliša zadržati u dosadašnjim ministarstvima. Rad inspekcijskih službi treba biti javno priznat, orijentiran na (su)dionike i prepoznatljiv izvor pouzdanih i pravodobnih podataka i pokazatelja koji udovoljavaju potrebama za informacijama o stanju i kretanjima u odnosu na provedbu propisa iz nadležnosti inspekcija Za relevantnost rada inspekcijskog sustava bitna je percepcija, razumijevanje i pozitivno iskustvo javnosti kako se štiti javni interes i interes građana, kada ga ne mogu zaštititi na drugi način, pouzdanost podataka o inspekcijskom nadzoru, razumljivost i dostupnost metodoloških obrazloženja, jer povećano povjerenje u inspekcijske službe povećava i spremnost sudionika u nadzoru slijediti zahtjeve za usklađivanje s propisima pravodobnim opisima svojih namjera i točnijim procjenama svojih mogućnosti) Time se povećava i uvjerljivost i kvaliteta postupanja inspekcija. | Primljeno na znanje | Točan je navod da uključivanjem građevinske insepkcije svi inspekcijski poslovi iz upravnog područja graditeljstva se ne preuzimaju u Državni inspektorat. Kako je u Republici Hrvatskoj trenutno ustrojeno preko 50 različitih inspekcija, cilj predloženog zakona je objedinjavanje inspekcija u važnim gospodarskim djelatnostima. Područje gradnje itekako je važna gospodarska djelatnost . Unutar istog tijela objediiti će se uz građevinsku inspekcija, radna inspekcija, inspekcije zaštite prirode i okoliša, energetska inspekcija pa se smatra da će se navedenim objedinjavanjem ojačati koordinacija i učnikovitost u provedbi propisa. |
60 | Jasna Paladin_Popović | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK IX. | Načelno, tekst Prijedloga Zakona u Poglavlju II. nije dosljedan s obzirom da su odredbe koje se odnose na inspekcijski postupak pojedinih inspekcijskih službi opširne, a kod pojedinih minimalnog vrlo općenitog sadržaja. Nadzor inspektora zaštite okoliša obuhvaća puno šire područje od opisanog u ovom članku, a zajednički nadzori, iako bitni, samo su manji dio tog područja. Stoga se predlaže tekst Zakona ujednačiti za sve inspekcijske službe po istom principu ili Odjeljak IX. i druge odgovarajuće članke dopuniti člancima preuzetim iz: I. Zakona o zaštiti okoliša ( NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) kao krovnog zakona za područje okoliša i koje se odnose na: obavljanje poslova inspekcijskog nadzora (članak 224.), planiranje inspekcijskog nadzora (članak 227.), predmet inspekcijskog nadzora (članak 228.), inspekcijske mjere (članci 231.-249.), posebne slučajeve dostave inspekcijskih rješenja (članak 251.) nepoznatog onečišćivača (članak 252.), postupanje po prijavi (članak 253. posebice stavak 3. ovog članka), oduzimanje znaka zaštite okoliša (članak 254.), ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (članak 255.), godišnje izvješće o radu (članak 256.). II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13 i 73/17) članci 141.-164., III. Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 30/11 , 47/14 i 61/17) članci od 127.-142 Obrazloženje: Svaki od navedenih propisa ima specifičnosti u provedbi inspekcijskog postupka, donošenja mjera i načina njihovog izvršavanja. Načelno, iz teksta Prijedloga Zakona nije razvidno na koji način će se za pojedino područje inspekcijski postupci provoditi. Osim toga obveza planiranja inspekcijskih nadzora navedeno u članku 227. Zakona o zaštiti okoliša, usklađena je sa zahtjevima članka 23. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.), stoga je u dijelu planiranja kao i u djelu izvješćivanja uputno dopuniti tekst ovog Zakona u odgovarajućim poglavljima. | Primljeno na znanje | Prijedlogom zakona uređuju se djelokrug svake od pojedinih inspekcija sukldno nadležnostima uređenim u posebnim propisima. Posebnim odredbama se uređuju specifičnosti pojedinih inspekcija koje nisu uređene posebnim propisima. Međutim, niije prihvatljivo u ovom prijedlogu preuzimati odredbe posebnih propisa kojima se uređuju upravne mjere sadržane u posebnim propisima. |
61 | Jasna Paladin_Popović | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK IX. | N | Primljeno na znanje | Nije unijet komentar. |
62 | Janko Lender | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 132. | Poštovani. Za pozdraviti je prijedlog Damira Borovića dipl. ing. građ. Koji predlaže u članku 132. dodati stavke (3), (4) i (5): (3) Državnim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni na radnim mjestima s ovlastima inspektora i koji imaju minimalno kumulativno ostvareno 55 godina života i 30 godina mirovinskog radnog staža, od čega minimalno 15 godina na inspekcijskim poslovima, omogućuje se dragovoljni odlazak u mirovinu po povoljnim uvjetima što podrazumijeva izračun visine mirovine bez zakonom predviđenog umanjenja (penalizacije) zbog prijevremenog umirovljenja. (4) U konkretnoj provedbi odredbi stavka (3) ovog članka u svemu drugome primjenjuju se zakonska rješenja kojima se uređuje sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. (5) Pravo iz stavka 3. ovog članak, državni službenici koji ispunjavaju uvjete mogu konzumirati podnošenjem zahtjeva u roku do godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Naime kako je navedeno u mojem ranijem komentaru treba osloboditi radna mjesta mladim i obrazovanim da se ne iseljavaju nego zapošljavaju. Stariji kadar bi izgubio previše godina na prilagodbi teško bi se prilagodio novim promjenama i kad bi se usavršio bi išao u mirovinu. Mlađi bi davali efikasnije rezultate rada pogotovo na izvršnoj vlasti i na terenu i služba bi se formirala za dugi niz godina. S osobitim poštovanjem. | Primljeno na znanje | Predložena materija nije predmet uređenja ovog Zakona. |
63 | Janko Lender | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani. Prijedlog Damira Borovića dipl. ing. građ. kojim se konkretno predlaže da se državnim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređeni na radna mjesta inspektora i koji imaju minimalno kumulativno ostvareno 55 godina života i 30 godina radnog staža (od čega minimalno 15 godina na inspekcijskim poslovima) omogući dragovoljni odlazak u prijevremenu mirovinu po povoljnim uvjetima - izračun mirovine bez penalizacije zbog prijevremenog umirovljenja, u cijelosti podržavam. Mišljenja sam kao i Damir Borović dipl. ing. građ. da će daljnji rad tražiti njihovu veliku i dugotrajniju prilagodbu novo nastaloj situaciji, te da će tu izgubiti nekolikio godina i već će biti blizu starosnoj mirovini i neadekvatni za službu izvršne vlastin na terenu, umjesto da se da prilika mladima da se educiraju i tako se formira služba za dugi niz godina. Smatram da ne treba povećavati prag godina kako govori Damir Agačić jer oni iz starijih godišta bi itako ušli u cenzuz dok bi se ostali bez razloga penalizirali, također smatram da ne treba raditi razlike između spolova. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet ovog Zakona, jer se istim predlaže omogućavanje odlaska u prijevremenu mirovinu inspektorima. |
64 | Ivančica Novak | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug tržišne inspekcije | Slažem se sa komentarom da bi nadzor nad intelektualnim vlasništvom trebao biti i pod nadzorom Državnog inspektorata i to na području tkz. tržišta znači u trgovinama, ugostiteljskim objektima, računovodstvenim; projektnim uredima, tiskarama, štandovima i dr. kako se to radilo u bivšem DI osim naravno u onom dijelu kojeg Carina kontrolira kod unosa robe u Hrvatsku na granici što je i prije radila. Ukoliko bi nadležnost nad intelektualnim vlasništvom i kod unosa (uvoza) robe u Hrvatskoj i na tkz. tržištu ostala pod Carinskom upravom to bi sigurno radili kao i sada ( zavisi u kojem dijelu Carinske uprave u Hrvatskoj gdje nadzore u manjem broju obavljaju i bivši inspektori DI ) radili carinici, najčešće službenici sa srednjom stručnom spremom ( SSS) , bez položenog ispita za inspektora , dok bi inspektori u budućem DI sa preko 20 godina rada na inspekcijskim poslovima pa i onima i iz područja intelektualnog vlasništva ( računalni programi, dizjan , patent i sl. ) , sa položenim stručnim ispitom za inspektora , sa visokom stručnom spremom ( VSS) prilikom obavljanja nadzora kada bi prepoznali nepravilnosti iz područja intelektulanog vlasništva morali to zapisnički konstatirati (kako piše u članku 67. prijedloga Zakona o DI) i poslati isti na postupanje navedenima iz Carinske uprave koji bi kod istog subjekta nadzora otvarali novi nadzor te se na kraju dovodi uopće pitanje svrha osnivanja DI kako je navedeno u obrazloženju prijedloga Zakona –»U razdoblju od donošenja navedenih Zakona, pokazali su se određeni nedostaci u djelovanju inspekcijskih službi na otkrivanju i suzbijanju nezakonitosti u ponašanju gospodarskih subjekata a koji su uvjetovani podjelama nadležnosti u obavljanju inspekcijskih poslova koje uređuju navedeni Zakoni. Ovim Prijedlogom zakona objedinjavaju se inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuju obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti, a koje djelatnosti su opterećene inspekcijskih nadzorima. S druge strane, upravo primjena propisa kojima se uređuje zaštita ekonomskih interesa potrošača je usmjerena na iste djelatnosti te će se objedinjavanjem inspekcijskih poslova u navedenim upravnim područjima postići odgovarajuća koordinacija i provedba propisa te ujednačavanje postupanje inspekcija prema subjektima nadzora. Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i koherentnijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada. Zakonom se za radna mjesta inspektora uređuju uvjeti u pogledu visoke stručne spreme , obveze polaganja ispita, dok se carinici dekretom provode u inspektore za sve i svašta posljedica čega je profesionalna devastacija inspekcijskog nadzora u posljednje četiri godine. Nepreuzimanjem poslova nadzora nad intelektualnim vlasništvom od strane Državnog inspektorata, inžinjeri, magistiri i doktori će po tržnicama trčati za prodavačima sa klupice a carinici obavljati nadzore intelektualnog vlasništva. Nadam se samo da će se sukladno članku 5. st.2. prijedloga Zakona o DI obavljanje inspekcijskih nadzora u području pogrebničke djelatnosti, djelatnosti prometa u poslovanju nekretninama koji su trenutno u nadležnosti Carinske uprave i koje bi vrlo vjerojatno radili gore navedeni carinici i jednog dijela mjeriteljstva (kontrola ovjernog razdoblja mjerila mase u trgovinama i ugostiteljskim objektima) koje 4 ili 6 mjeriteljskih inspektora u RH sigurno ne obavljaju osim možda po prijavi, staviti pod nadležnost DI iz istog razloga koji je gore prethodno naveden. | Nije prihvaćen | Zakonom o žigu nisu regulirane ovlasti za provedbu inspekcijskog nadzora. Naime, predmetni zakon je definirao pravne mehanize zaštte nositelja prava odnosno osobe koju on ovlasti, kao i nositelja isključive licencije. Navedene osobe imaju aktivno legitimaciju zahtjevati pred sudom utvrđenje i prestanak povrede, oduzimanje i uništenje predmeta naknadu štete, kao i privremene mjere koja se traži prestanak ili sprječavanje povrede. Bitno je istaknuti da je postupak zbog povrede prava hitan, te se stoga ne ocjenjuje potrebnim propisivanje ovlasti inspekcija Državnog inspektorata. Kako je Carinska uprava sukladno propisima iz svoje nadležnosti nadležna za poduzimanje određenih mjera, uključujući i prekršajnih mjera, upravo bi propisivanje nadležnosti inspektora Državnog inspektorata dovelo do nepotrebne podjele nadležnosti između dva tijela, što se Prijedlogom zakona želi izbjeći. Isti razlozi neprihvaćanja komentara odnose se i na drugo područje zaštite intelektualnog vlasništva, a na koje se komentari odnose odnosno na Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima. |
65 | INFODOM d.o.o. | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | Samoprocjene su moderan ali već široko rasprostranjen mehanizam širenja znanja i najboljih praksi koji omogućava da gospodarstvenici sami provjere svoje procese kao i proizvode i usluge te na taj način poboljšavaju kvalitetu, ubrzavaju procese, kontroliraju sigurnost hrane i drugih proizvoda, čime se na kraju povećava produktivnost, te u cjelini i BDP. Kroz samoprocjene, upotrebljavaju se standardizirani rječnici, norme i kontrolne liste. Primjenom kontrolnih listi i samoprocjenama olakšavaju se inspekcijski postupci, ali se ne ugrožava individualnost inspektora i njegova osobna procjena i sloboda odlučivanja. Istovremeno, takvim modernim načinom rada, omogućava se i mjerenje stanja procesa i rezultata, tako da se olakšano upravlja postupcima i smanjuju rizici od šteta. Referentni svjetski izvori, na kojima temeljimo naše stajalište: https://read.oecd-ilibrary.org/governance/regulatory-enforcement-and-inspections_9789264208117-en#page1 http://documents.worldbank.org/curated/en/286811468329950178/pdf/391170Business0Inspections01PUBLIC1.pdf http://www.oecd.org/gov/regulatory-policy/S1_Implementation%20and%20delivery%20tools.pdf http://www.oecd.org/gov/regulatory-policy/S1_UK_A%20journey%20towards%20change.pdf https://read.oecd-ilibrary.org/governance/oecd-regulatory-enforcement-and-inspections-toolkit_9789264303959-en#page1 | Primljeno na znanje | Primjena kontrolnih listi je već u radu pojedinih inspekcija, te apsolutno kao takve olakšavaju inspekcijski nadzor. Istovrermeno takvim načinom rada gospodarstvenici provjeravaju svoje procese, proizvode i/ili usluge te je stoga takav način rada potrebno što više primjenjivati u radu. Međutim uz kontrolne liste potrebno je znati pravilno tumačiti propise na temelju kojih su iste sačinjene, stoga je njihovo primjena ipak ograničena |
66 | INFODOM d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uz javnu nabavu čija je ukupna neto vrijednost u Republici Hrvatskoj u 2017. godini iznosila preko 40,45 milijardi i tako bitno utječe na razvoj hrvatskog gospodarstva kroz B2G procese (Business to Government), u uređenim gospodarstvima državne inspekcije sa svojim G2B procesima (Government to Business) su na gotovo jednakovrijednom mjestu po jačini utjecaja na razvoj nacionalnog gospodarstva i sveukupne poslovne klime. Regulatorni okviri pojedinih gospodarskih grana te sustavi dodjele licenčnih dozvola za djelatnosti sa pripadnim javnim registrima predstavljaju podatkovnu infrastrukturu. Zapadne zemlje EU i OECD zemlje prešle su sa autoritativnih inspekcijskih sustava na konzultativne uz jaku primjenu ICT-a, AI i dijeljenja znanja i informacija uz otvorene standarde te suradnju sa znanstvenom zajednicom i sveučilištima. Glavni motiv za takvu evoluciju su zajednički ciljevi gospodarstva i javne uprave da se gospodarstvo razvije te da bude odgovarajuće kvalitete i što bolje u izvozu, a time je to zajednički uspjeh gospodarstva, javnog sektora i sveučilišta. InfoDom Grupa u većem broju zemalja radi na modernizaciji državnih inspekcija, ali i sudjeluje u donošenju preporuka načela najboljih svjetskih praksi, kao što je OECD publikacija Regulatory Enforcement and Inspections (https://read.oecd-ilibrary.org/governance/regulatory-enforcement-and-inspections_9789264208117-en#page1) . Predložene dopune teksta temeljene su na tim načelima. | Primljeno na znanje | Promjene postupanja inspekcija očekuju se kroz blaže sankcioniranje gospodarskih subjekata te omogućavanja otklanjanja utvrđenih nepravilnosti tijekom nadzora kao i u određenom roku danom od strane inspektora. Takva mogućnost je preuzeta iz prakse pojedinih članica EU.Isto tako gospodarski subjekti će kroz takvu mogućnost biti upoznati kako pravilno primjeniti propis te time kako svoje poslovanje uskladiti s propisima. Zasigurno novi sustav objedinjenih inspekcija trebati će primjenu dobrih ICT-a koje su posebno bitne radi planiranja nadzora prema rizicima, te praćenju poslovanja subjekata nadzora . |
67 | INFODOM d.o.o. | Predmet i svrha Zakona, Članak 1. | S obzirom na obuhvat Zakona i važnost ključnih pojmova u radu inspekcija, smatramo potrebnim dodati stavak (3) kojim će se posebno definirati pojedini pojmovi, u smislu ovog Zakona. Takav pojmovnik odnosno rječnik doprinjet će i semantičkoj interoperabilnosti. | Nije prihvaćen | Upravo s obzirom na predmet odnosno pitanja koja se uređuju ovim zakonom ne ocjenjujemo potrebnim definiranje pojedinih pojmova. |
68 | INFODOM d.o.o. | Godišnji program rada , Članak 77. | Predlaže se dodati stavak (4) koji glasi: Na internetskim stranicama Državnog inspektorata objavit će se statistički podaci o djelovanju inspekcija po upravnim područjima u prethodnom godišnjem razdoblju, te objaviti kontrolne liste za samoprocjenu kojima će se jačati savjetodavna funkcija inspekcije. | Primljeno na znanje | Primljedba će se razmotriti. |
69 | INFODOM d.o.o. | Godišnji program rada , Članak 77. | Predlaže se dodati stavak (3), koji glasi: U okviru donošenja godišnjeg programa rada, za svako upravno područje će se obaviti procjena rizika za pojedine vrste subjekata nadzora i vrste predmeta nadzora, te suglasno procjenama definirati preventivne i korektivne akcije, kao i kapacitete inspekcije. | Nije prihvaćen | Pitanje metodologije rada se ne uređuje ovim Prijedlogom. |
70 | INFODOM d.o.o. | Godišnji program rada , Članak 77. | Stavak (2) nadopuniti riječima "za svako upravno područje", tako da glasi: Godišnjim programom rada iz stavka 1. ovog članka, za svako upravno područje određene inspekcije utvrđuju se najmanji broj, struktura i prioriteti obavljanja inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog inspektorata, provedba obveznih monitoringa sukladno Europskim propisima, provedba koordiniranih inspekcijskih nadzora te zajednički poslovi koje će obavljati inspektori Državnog inspektorata u suradnji s drugim inspekcijama koje djeluju prema posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Predložena odredba je jasna jer će sadržavati svako upravno područje. |
71 | INFODOM d.o.o. | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 59. | U članku 59. dodati sljedeću rečenicu: Inspektor može uz obavijest priložiti i kontrolne liste radi samoprocjene od strane subjekta nadzora u svrhu ubrzanja i povećanja kvalitete inspekcijskog postupka, te koristiti rezultate samoprocjene. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
72 | INFODOM d.o.o. | Pokretanje postupka , Članak 58. | U stavku (1) dodati rečenicu: Pri pokretanju inspekcijskog nadzora, inspektor ima pravo zatražiti od drugih javnopravnih tijela, a javnopravna tijela su dužna dostaviti, sve službene podatke vezane za predmet nadzora i subjekt nadzora iz javnih registara i službene dokumentacije, primarno elektroničkim putem. (Po načelu „digital-by-default“) | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet uređenja ovog Zakona. |
73 | INFODOM d.o.o. | Prikupljanje podataka , Članak 56. | Nadopuniti stavak (2) tako da glasi: Državni inspektorat može prikupljati osobne te druge podatke i obavijesti nužne u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi propisa, kao i u svrhu procjene rizika radi prevencije štetnih događaja i šteta, te odgovarajućeg planiranja i raspodjele inspekcijskih kapaciteta. | Nije prihvaćen | Predložena norma stavka 2. je usuglašena sa Agencijom za zaštitu podataka. |
74 | INFODOM d.o.o. | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | Predlažemo dodati stavak (14) koji glasi: Glavni državni inspektor imenuje članove povjerenstva za izradu i poboljšanje kontrolnih lista, baza znanja za upravna područja u nadležnosti Državnog inspektorata i kontrolnih lista za samoprocjenu i promicanje dobre inspekcijske prakse, te Odlukom određuje način njihova rada. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet uređenja zakona,no isto ne isključuje ovlast čelnika tijela da osnuje povjerenstva i dr. radna tijela. |
75 | INA Industrija nafte d.d. | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike | Stavak (2) Predlažemo brisati. „- obavljanje inspekcijskog nadzora nad gorivom u kojem se želi utvrditi sadržaj biogoriva te laboratorijskom analizom kojom će se utvrditi volumni udio biogoriva ili biokomponente u predmetnom gorivu“ Obrazloženje: Obveza stavljena biogoriva na tržište ne iskazuje se preko volumnih udjela i nije propisan obvezujući udio biokomponente u svakoj litri goriva na tržištu već je potrebno ispuniti cilj za biogoriva propisan Zakonom o biogorivima u prometu i NAP-om. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
76 | INA Industrija nafte d.d. | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug tržišne inspekcije | Članak 5. Predlažemo članak 5. proširiti tako da se u djelokrugu tržišne inspekcije navedu tekuća naftna goriva. | Prihvaćen | Člankom 5. Prijedloga određena je nadležnost tržišne inspekcije za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju, između ostalog, granične vrijednosti i/ili značajke kvalitete proizvoda, što obuhvaća i nadzor tekućih naftnih goriva temeljem nadležnosti dane u čl. 126. Zakona o zaštiti zraka. |
77 | Hrvoje Pernar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 132. | Predlaže se u članku 132. dodati stavke (3), (4) i (5): (3) Državnim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni na radnim mjestima s ovlastima inspektora i koji imaju minimalno kumulativno ostvareno 55 godina života i 30 godina mirovinskog radnog staža, od čega minimalno 15 godina na inspekcijskim poslovima, omogućuje se dragovoljni odlazak u mirovinu po povoljnim uvjetima što podrazumijeva izračun visine mirovine bez zakonom predviđenog umanjenja (penalizacije) zbog prijevremenog umirovljenja. (4) U konkretnoj provedbi odredbi stavka (3) ovog članka u svemu drugome primjenjuju se zakonska rješenja kojima se uređuje sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. (5) Pravo iz stavka 3. ovog članak, državni službenici koji ispunjavaju uvjete mogu konzumirati podnošenjem zahtjeva u roku do godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Predlagatelj: Damir Borović | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet ovog Zakona. |
78 | Hrvoje Pernar | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Vezano na komentare Damira Borovića i Damira Agičića, moj prijedlog je da uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije za inspektore koji iz Ministarstava prelaze u Državni inspektorat budu starosna dob od 58 godina za muškarce odnosno 55 godina za žene i 30 godina mirovinskog staža za muškarce odnosno 27 godina za žene od čega minimalno 10 godina na inspekcijskim poslovima za muškarce i žene. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet ovog Zakona, budući da se istim predlaže urediti mogućnost prijevremene mirovine inspektora. |
79 | Hrvoje Pernar | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovim prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu konkretizira se preuzimanje inspekcijskih poslova iz djelokruga rada više Ministarstava što u bitnome mijenja položaj i uvjete rada državnih službenika – danas inspektora koji su do sada obavljali inspekcijske poslove, a što će tražiti njihovu veliku i dugotrajniju prilagodbu novo nastaloj situaciji. Procjenjuje se da ta prilagodba za danas starije službenike – inspektore ne bi bila optimalno rješenje već se predlaže omogućiti dobrovoljni odlazak u prijevremenu mirovinu bez danas zakonom predviđenih sankcija (penalizacije). Tako se konkretno predlaže da se državnim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređeni na radna mjesta inspektora i koji imaju minimalno kumulativno ostvareno 55 godina života i 30 godina radnog staža (od čega minimalno 15 godina na inspekcijskim poslovima) omogući dragovoljni odlazak u prijevremenu mirovinu po povoljnim uvjetima - izračun mirovine bez penalizacije zbog prijevremenog umirovljenja. Damir Borović, dipl.ing.građ. glavni građevinski inspektor | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet ovog Zakona, budući da se istim predlaže urediti mogućnost prijevremene mirovine inspektora. |
80 | Hrvoje Pernar | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlaže se da se u djelokrug rada Državnog inspektorata uvrste inspekcijski poslovi u području sigurnosti dizala te da se u tu svrhu ustroji posebna inspekcija sigurnosti dizala pri čemu inspektori sigurnosti dizala trebaju biti elektrotehničke ili strojarske struke te adekvatno opremljeni za provedbu nadzora glede sigurnosnih komponenti dizala. Obrazloženje: Sadašnje stanje: Članak 16. stavak 2. podstavak 2. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/2013 i 14/2014) određuje da inspekcijski nadzor nad provedbom Uredbe (EZ) br. 765/2008 i Uredbe (EZ) br. 764/2008, navedenog Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona kojim se uređuju tehnički zahtjevi za sigurnost dizala (prvenstveno se odnosi na Pravilnik o sigurnosti dizala), obavljaju nadležni inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo (prije ustrojenog Državnog inspektorata) i građevni inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo. Na snazi je Pravilnik o sigurnosti dizala (NN 58/2010 i 20/2016), a u proceduri donošenja je i novi Pravilnik o sigurnosti dizala, na koji je ministar nadležan za graditeljstvo dao suglasnost, kojim su znatno povećani zahtjevi za sigurnost dizala s prioritetima i rokovima za provođenje zaštitnih mjera za njihovo ispunjenje kao i popisom od 34 nedostataka zbog kojih dizalo mora biti stavljeno van uporabe (isključen pogon dizala). Važećim Pravilnikom o sigurnosti dizala, koji je donesen na temelju prije navedenoga Zakona, uređuju se tehnički zahtjevi za sigurnost dizala kao i opseg inspekcijskog nadzora pa bi, shodno prije navedenom, inspekcijski nadzor nad provedbom toga Pravilnika trebali obavljati nadležni inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo (prethodno: Državnog inspektorata) i građevni inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo. Međutim, u praksi se pokazalo da središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) ne prihvaća nadležnost za inspekcijski nadzor nad provedbom toga Pravilnika u dijelu koji se odnosi na sigurnost dizala koja su u uporabi s obrazloženjem da sukladno Zakonu o inspekcijama u gospodarstvu (Narodne novine br. 14/14 i 56/16) tržišna inspekcija nije ovlaštena za provedbu nadzora nad dizalima u uporabi, a neka druga inspekcija koja bi se bavila sigurnošću dizala nije ustrojena. Posljedično, inspekcijski nadzor nad provedbom navedenog Pravilnika danas je usmjeren na građevinsku inspekciju. S obzirom da sigurnost dizala, kojih u Hrvatskoj ima više od 13.000, u najvećoj mjeri ovisi o elektrotehničkim i strojarskim komponentama dizala, smatra se kako nije zadovoljavajuće rješenje da građevinski inspektori koji su građevinske i arhitektonske struke obavljaju nadzore nad provedbom navedenog Zakona i Pravilnika odnosno stanjem elektrotehničkih i strojarskih komponenata dizala radi utvrđivanja njihove sukladnosti s propisanim tehničkim zahtjevima. Nadalje, nije niti primjereno da građevinski inspektori ocjenjuju jesu li ovlaštene organizacije za pregled dizala preglede dizala obavili u skladu s tehničkim zahtjevima za sigurnost dizala i pravilima elektrotehničke i strojarske struke. Shodno navedenom, smatra se da sadašnji opisani ustroj inspekcijskog nadzora sigurnosti dizala nije optimalan, da predloženi novi ustroj inspekcijskih službi unutar novoustrojenog Državnog inspektorata nije uzeo u obzir opisano stanje glede inspekcijskog nadzora sigurnosti dizala (naročito uzimajući u obzir budući Pravilnik o sigurnosti dizala kojim će se povećati zahtjevi za sigurnost dizala) te da je sada pravi trenutak da se ustroji posebna inspekcija sigurnosti dizala. Hrvoje Pernar, mag.ing.aedif., viši građevinski inspektor Damir Borović, dipl.ing.građ., glavni građevinski inspektor | Primljeno na znanje | U sastavu Državnog inspektorata predlaže se objediniti energetsku, građevinsku, tržišnu inspekciju i inspekciju zaštite na radu. Sve navedene inspekcije biti će pozvane uspostaviti novi sustav kontrole dizala, kako prije stavljanja na tržište tako u samoj uporabi. Prijedlog za ustojavanje inspekcije za dizala će se razmotriti, no postoji mogućnost širenja ovlasti postojećim inspekcijama te unutar istih propisati uvjete za radna mjesta inspektora elektrotehničke ili strojarske struke, a koji bi se specijalizirali za nadzor dizala u uporabi. Nadalje, ovlaštene organizacije za pregled dizala moraju obavljati svoje dodijeljene poslove u skladu s tehničkim zahtjevima za sigurnost dizala i pravilima elektrotehničke i strojarske struke, jer se u protivnom postavlja pitanje njihove kompetentnosti u obavljanju poslova za koja su ovlašteni. |
81 | Hrvatski veterinarski institut | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | KOMENTARI HRVATSKOG VETERINARSKOG INSTITUTA NA PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU U uvodnom dijelu, u Glavi II (Ocjena stanja, osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći), navedeno je da se prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) nameće nužnim koordinacija i usklađivanje inspekcija unutar istog tijela što će rezultirati izbjegavanjem nepotrebnog ponavljanja nadzora ili nadzora nad primjenom istog propisa od strane različitih inspekcija, a time će se ograničiti na razumnu mjeru ometanje subjekata nadzora u njihovom redovnom poslu. Međutim, u daljnjem tekstu prijedloga Zakona gdje se govori o djelokrugu rada inspekcija, primjerice veterinarske i sanitarne inspekcije, razvidno je da, ne samo da neće doći do objedinjavanja rada inspekcija na istom nadzoru, već će dolaziti i do preklapanja nadležnosti, a posebice kada govorimo o hrani. Naime, prijedlog Zakona nema pojmovnik kojima bi se dale točno određene definicije pojmova koji se u tekstu prijedloga Zakona koriste. U članku 6. koji govori o djelokrugu sanitarne inspekcije te u članku 7. koji govori o djelokrugu veterinarske inspekcije to je osobito razvidno. U članku 6. stavak 2. navodi se kako sanitarna inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora koji obuhvaća, između ostalog, sigurnost i higijenu hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište hrane kao i uvoz hrane u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane, dok u članku 7. stavak 2. navodi se kako veterinarska inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora koji obuhvaća, između ostalog, objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla i hranom za životinje, poslove kontakt točke u sustavu HR RASSFF-sustavu brzog uzbunjivanja, kontrolu sljedivosti hrane, koordinaciju i komunikaciju u području sigurnosti hrane. Pojam hrana je pojam šireg spektra u odnosu na pojam hrana životinjskog podrijetla te bez pojmovnog određenja daje mogućnost sanitarnoj inspekciji obavljanja nadzora i nad hranom životinjskog podrijetla tim više što im prijedlog Zakona omogućava nadzor nad sigurnosti i higijeni hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište kao i u situacijama uvoza hrane. Pojam hrana je definiram člankom 2. Uredbe (EU) br. 178/2002. koji navodi da je hrana (ili prehrambeni proizvod) svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. Pojam hrane uključuje i vodu nakon točke sukladnosti određene u članku 6. Direktive 98/83/EZ i ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz direktiva 80/778/EEZ i 98/83/EZ. U Zakonu o veterinarstvu (Narodne novine br. 82/13, 148/13.) u članku 3. dana je definicija pojma hrane životinjskog podrijetla – to su proizvodi dobiveni od životinja i jestivih dijelova životinja, uključujući u određenim slučajevima i žive životinje (ribe, školjkaši) u prerađenom ili neprerađenom stanju, namijenjeni prehrani ljudi, uključujući hranu koja sadrži i proizvode neživotinjskog podrijetla te neprerađene proizvode životinjskog podrijetla. U članku 7. stavak 2. prijedloga Zakona veterinarska inspekcija u nadležnost dobiva ovlašćivanje službenih i referentnih laboratorija u području zdravlja životinja, hrane i hrane za životinje kao i izradu višegodišnjeg i godišnjeg plana službenih kontrola. Davanje ovih ovlasti veterinarskoj inspekciji je u suprotnosti sa postojećim zakonskim i podzakonskim aktima. Zakonom o veterinarstvu u člancima 22. i 23. propisano je da ministar poljoprivrede ovlašćuje službene i referentne laboratorije za laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja uzročnika zaraznih ili nametničkih bolesti, po propisanim metodama te da postupak i način ovlašćivanja, uvjete kojima moraju udovoljavati kao i obveze tih laboratorija propisuje ministar poljoprivrede pravilnikom. Ta pitanja se određuju Pravilnikom o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti (Narodne novine br. 102/10). Nadalje, Zakonom o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne novine br. 81/13, 14/14, 56/15), u člancima 18. i 19. Propisano je da ministar poljoprivrede, sukladno članku 33. Uredbe (EZ) br. 882/2004., ovlašćuje referentne laboratorije za hranu, hranu za životinje, zdravlje i dobrobit životinja, odnosno da ministar poljoprivrede, sukladno članku 12. Uredbe (EZ) br. 882/2004., ovlašćuje službene laboratorije za hranu, hranu za životinje, zdravlje i dobrobit životinja. Pravilnikom o ovlašćivanju službenih i referentnih laboratorija za hranu i hranu za životinje (Narodne novine br. 86/10, 7/11, 74/13) propisani su uvjeti koje laboratoriji moraju ispunjavati da bi mogli steći status referentnog, odnosno službenog laboratorija. Temeljem dobivenih ovlaštenja po naprijed narečenim zakonima i pravilnicima, Hrvatski veterinarski institut ima 19 referentnih i 27 službenih laboratorija u segmentu veterinarske djelatnosti i 8 referentnih i 19 službenih laboratorija u segmentu kontrole hrane i hrane za životinje. Znači, postojećim zakonskim i podzakonskim propisima je normiran način i postupak ovlašćivanja referentnih i službenih laboratorija i nema niti jednog opravdanog razloga za mijenjanje postojećeg sustava, a posebice davanja takve ovlasti veterinarskoj inspekciji čija je jedina i osnovna zadaća inspekcijski nadzor na način kako je to propisano člankom 137. Zakona o veterinarstvu. Također, izrada višegodišnjeg i godišnjeg plana službenih kontrola je nespojiva sa osnovnom zadaćom veterinarske inspekcije. Potrebno je podsjetiti da postoji Višegodišnji nacionalni plan službenih kontrola Republike Hrvatske za razdoblje 01. srpnja 2015. do 30. Lipnja 2020., a kojeg su zajednički izradili Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja kao nadležna tijela koja sudjeluju u osiguranju sustava sigurnosti hrane, hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja te biljnog zdravstva. Predmetni plan je izrađen u skladu sa zahtjevima propisanim člancima 41. – 43. Uredbe (EZ) br. 882/2004. i na temelju odluke Komisije od 21. svibnja 2007. o smjernicama za pomoć državama članicama u pripremi jedinstvenog integriranog višegodišnjeg nacionalnog plana kontrola predviđenog Uredbom (EZ) br. 882/2004. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane je odgovorno za koordinaciju izrade Višegodišnjeg nacionalnog plana službenih kontrola te izradu godišnjih izvješća o provođenju navedenog plana kontrole koji se dostavljaju Europskoj komisiji. Model koji predviđa prijedlog Zakona je u kontradikciji sa predmetnim Višegodišnjim planom, tim više što postojeći višegodišnji plan traje do 30. lipnja 2020. godine. Članak 10. Zakona o veterinarstvu propisuje da programe nadzora nad otkrivanjem, sprječavanjem, suzbijanjem i iskorjenjivanjem zoonoza i zaraznih bolesti provodi nadležno tijelo, odnosno Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Na temelju Zakona o veterinarstvu je donesen i niz pravilnika u kojima je izrečena nadležnost i upravljanje mjerama, kao i način donošenja odluka o istim. U već spomenutom članku 7. stavak 2. prijedloga Zakona veterinarska inspekcija u nadležnost dobiva i provedbu procjene rizika u objektima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, hranom za životinje, te u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla, radi određivanja odgovarajuće učestalosti službenih kontrola u istima. Ovdje je potrebno skrenuti pozornost na članak 15. Uredbe (EU) 2016/429 koji navodi da bi se procjena rizika na temelju koje se poduzimaju mjere u skladu s ovom Uredbom trebala temeljiti na dostupnim znanstvenim dokazima te bi se trebala obavljati na neovisan, objektivan i transparentan način. Također bi trebalo uzeti u obzir mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) osnovane člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća. To znači da stavljanje izrade procjene rizika u nadležnost veterinarske inspekcije ne osigurava neovisnost budući bi isti, temeljem procjene, utvrđivao učestalost kontrola, provodio mjere proizašle iz iste, ali i nadzirao provedbu koju sami propisuju i primjenjuju. Procjenu rizika treba izraditi neovisno tijelo i ona mora biti temeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama. Stoga veterinarskoj inspekciji procjena rizika treba služiti kao sredstvo za utvrđivanje broja kontrola i drugih poslova iz osnovne nadležnosti veterinarske inspekcije. U prilog tome govori i imenovanje Povjerenstva za procjenu rizika pri Ministarstvu poljoprivrede upravo sa svrhom osiguravanja neovisnosti procjene rizika, a članovi su znanstvenici i radnici iz različitih veterinarskih organizacija, imenovani od strane ministra poljoprivrede. U članku 3. prijedloga Zakona, u dijelu u kojem se govori o inspekcijskim poslovima u području veterinarstva, potrebno je skrenuti pozornost na činjenicu da su proizvodnja i promet VMP-a (u daljnjem tekstu: veterinarsko-medicinski proizvodi) regulirani Zakonom o VMP (Narodne novine br. 84/08, 56/13, 94/13, 15/15), a u lipnju 2018. Godine je pokrenuta procedura donošenja Izmjena i dopuna Zakona o VMP-ima koji se jednim dijelom odnosi i na proizvodnju istih (dobru proizvođačku praksu). Stoga se nameće pitanje o svrsishodnosti postupka promjene Zakona o VMP-ima glede nadzora nad proizvodnjom i prometom VMP-ima, ako se ovim prijedlogom Zakona drugačije propisuje. Načelno, inspekcijski poslovi glede VMP-a nisu kompletno obuhvaćeni ovim prijedlogom Zakona, a dio njih se istovremeno navodi u Obrascu procjene učinka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VMP objavljenog u lipnju 2018. od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Tako bi, prema trenutnim prijedlozima, poslove vezano za VMP-e nadzirao Državni inspektorat, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). U članku 7. stavak 3. prijedloga Zakona, vezano za nadzor nad proizvodnjom, skladištenjem, prometom, premještanjem i primjenom VMP te uporabom sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, predlagatelj zakona nije akceptirao kako se planiranim izmjenama i dopunama Zakona o VMP, nadzor nad dijelom naprijed navedenih poslova povjerava se HALMED-u (inspekcija dobre proizvođačke prakse, dobre distributivne prakse i promet VMP-a na veliko), a dio Ministarstvu zdravstva (odobravanje biocida), a što je u suprotnosti s ovim prijedlogom Zakona. U prijedlogu Zakona nisu precizirane takve posebne inspekcije, kao niti tko bi ih trebao provoditi. S obzirom na različite prijedloge za iste inspekcijske poslove u dva zakonska prijedloga koja su istovremeno u postupku, trebalo bi ih uskladiti. Sam prijedlog Zakona ne govori što će se događati sa zakonima i pravilnicima koji su spomenuti u ovom tekstu osim da će se postupci koji su započeti po odredbama tih zakona i pravilnika dovršiti prema odredbama istih (članak 131.). Ukoliko će oni ostati na snazi i primjenjivati se i nakon stupanja na snagu Zakona o državnom inspektoratu, onda nam slijedi pravna nesigurnost i normativni kaos. S druge strane, davanje u nadležnost veterinarskoj inspekciji poslove koji ne čine njezinu osnovnu djelatnost zahtijevalo bi i promjene niza, sada važećih, zakona i pravilnika, ali i sustava upravljanja mjerama, što bi moglo imati za posljedicu urušavanje postojećeg sustava koji se, građen sukladno preporukama EU posljednjih dvadeset godina, pokazao učinkovitim te nema niti jedan opravdani razlog da bi se isti mijenjao. Iz narečenog proizlazi da predlagatelj zakona nije u dovoljnoj mjeri pridao pažnju utvrđivanju postojećih zakonodavnih okvira nacionalnog zakonodavstva kao i uredbi Europske unije, a što može, ukoliko će predlagatelj i dalje inzistirati na predloženim rješenjima, imati štetne posljedice za status Republike Hrvatske. U interesu svake države je da u svakom trenutku ima nadzor i kontrolu zdravstvenih statusa nacionalnih stada životinja te kontrolom zoonoza i ljudi. Postoji kvalitetna zakonska osnova za provođenje službenih kontrola, monitoringa i programa (kako nacionalnih tako i programa EU) u čijoj je provedbi Hrvatski veterinarski institut važan čimbenik. Kao članica Europske unije Republika Hrvatska je dužna primjenjivati pravnu praksu i legislativu EU, a koja i za budućnost određuje koje će se bolesti obvezno kontrolirati, kako po odredbi Europske komisije, tako i po odgovornosti svake zemlje članice. Ovim putem apeliramo na predlagatelja zakona da veterinarska inspekcija i granična veterinarska inspekcija ne budu uključene u Državni inspektorat, kao što nisu bile niti u prethodnom postojanju Državnog inspektorata, već da i nadalje ostanu sastavni dio nadležnog tijela, odnosno Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. | Primljeno na znanje | U skladu s člankom 63. Zakona o Državnom inspektoratu ovlasti inspektora propisane Zakonom o Državnom inspektoratu ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori. Članak 7. stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu ovlašćuje veterinarske inspektore za poslove obavljanje inspekcijskog nadzora nad radom dijagnostičkih i analitičkih laboratorija koji obavljaju analize u području veterinarstva. Nadležnost u svrhu izdavanja odobrenja za dodjelu ovlasti referentnim laboratorijima i službenih laboratorija koji obavljaju analize u području veterinarstva nije promijenjena Zakonom o Državnom inspektoratu koji se odnosi na ustroj inspekcijskih tijela. Nacionalni plan službenih kontrola u skladu sa zahtjevima propisanim člancima 41.,42., i 43. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama utvrđuje se na temelju rizika i ostalih propisanih kriterija i dostupnih informacija inspekcijskim tijelima koja provode nadzor koja su i ranije bila uključena kao osnovni čimbenik u svrhu procjene rizika i izradu planova službenih kontrola. U skladu s navedenim inspekcijska tijela su nadležna za procjenu rizika i donošenje planova službenih kontrola. Zakon o državnom inspektoratu ne isključuje primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori te ne isključuju odredbe Zakona o veterinarskim medicinskim proizvodima (Narodne novine br. 84/08, 56/13, 94/13, 15/15) koji je na snazi, a kako je to propisano člankom 63. Zakona o Državnom inspektoratu. |
82 | Hrvatska veterinarska komora | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA Vezano za donošenje predmetnog zakona, ističemo da se njime urušava integritet nacionalne veterinarske službe i da postaje upitno njeno daljnje funkcioniranje i misija vezano za uspješnu kontrolu zdravlja i dobrobiti životinja te osiguravanje zdravstveno ispravne i neškodljive hrane životinjskog podrijetla. Također, predloženim Zakonom urušava se i integritet i uloga nadležnog veterinarskog tijela i CVO-a (Chief Veterinary Officer“ ili glavnog državnog veterinara), odnosno stvaraju se dva nadležna tijela, suprotno Kodeksu OIE-a, kojim se daju smjernice za ustroj i funkcioniranje nacionalnih veterinarskih službi. Vezano na prije navedeno ističemo da nije moguće razdvajati kontrolu zdravlja životinja od veterinarskog javnog zdravstva, odnosno od službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje. Napominjemo da su mjere kontrole zdravlja životinja i kontrole hrane životinjskog podrijetla direktno su u funkciji zaštite zdravlja ljudi, da ih u najvećoj mjeri ih provode ovlaštene veterinarske organizacije, odnosno ovlaštene veterinarske organizacije koje su se akreditirane prema normi ISO HR 17020 (kontrolna tijela), na području cijele države, tijekom 24 sata, u suradnji i pod nadzorom veterinarske inspekcije u sklopu nadležnog veterinarskog tijela. Prelaskom veterinarske inspekcije u Državni inspektorat urušava se dobro postavljeni, integriran i funkcionalan sustav kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane, s obzirom na činjenicu da će državni veterinarski inspektori koji obavljaju jedan dio kontrola u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane te kompletan nadzor nad primjenom Zakona o veterinarstvu, Zakona o zaštiti životinja i Zakona o veterinarskim lijekovima i veterinarsko medicinskim proizvodima biti u sklopu Državnog inspektorata, dok će istovremeno veći dio poslova kontrola zdravlja životinja i sigurnosti hrane koje obavljaju ovlašteni veterinari djelatnici ovlaštenih veterinarskih organizacija i ovlaštenih veterinarskih organizacija koje imaju status kontrolnog tijela, biti pod ingerencijom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, odnosno Ministarstva poljoprivrede. Uvažavajući prije navedeno, kao i činjenicu da će nadležnost nad kontrolom zdravlja životinja i sigurnosti hrane imati dva različita tijela državne uprave, postavlja se pitanje daljnjeg funkcioniranja nacionalnog sustava kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane. Posebno ističemo da je veterinarska djelatnost, s obzirom na svoju ulogu i značaj u pogledu javnog zdravlja, djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te da ona mora biti primjereno ustrojena i organizirana, u skladu s zahtjevima koji proizlaze iz EU zakonodavstva i međunarodnih standarda, kako bi se osiguralo propisano zdravlje životinja koje predstavlja osnovni uvjet nesmetane trgovine i proizvodnje zdravstveno ispravnih i neškodljivih namirnica životinjskog podrijetla. Bilo kakve improvizacije i propusti u pogledu ustroja ustroja i funkcioniranja nacionalne veterinarske službe, mogu izazvati iznimno velike posljedice po zdravlje ljudi kao i iznimno velike gospodarske štete koje mogu nastati neadekvatnom kontrolom i suzbijanjem naročito opasnih bolesti životinja. Kao primjer navodimo da je prilikom pojave Klasične svinjske kuge u Nizozemskoj tijekom 1997. i 1998. godine usmrćeno je preko 11.000.000 milijuna svinja, a njihova nacionalna veterinarska služba je zbog ne primjerenog ustroja i funkcioniranja imala je velikih problema u kontroli i suzbijanju bolesti. S druge strane, ističemo da se je navedena bolest u Republici Hrvatskoj pojavila 2007. godine, neposredno nakon prelaska na novi sustav kontrole bolesti bez vakcinacije te da je nacionalna veterinarska služba uključujući i laboratorijsku dijagnostiku odlično odradila posao te da je bolest iznimno uspješno kontrolirana te da je u relativnom kratkom vremenu suzbijena. Donošenjem predmetnog zakona postavlja se pitanje kako će u budućnosti funkcionirati sustav nacionalne veterinarske službe koji više neće biti jedinstven i integriran, posebice u slučaju pojave naročito opasnih zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza, tko će proglašavati zaraženo i ugroženo područje na kojem će se provoditi mjere suzbijanja i kontrole bolesti, tko će propisivati mjere kontrole i suzbijanja bolesti na zaraženom i ugroženom području, tko će fizički provoditi mjere kontrole i suzbijanja bolesti na zaraženom i ugroženom području, uključujući i mjere usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja usmrćenih životinja, tko će propisivati mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti na nivou dvorišta i kome će ta osoba biti odgovorna, tko će donositi rješenje o usmrćivanju životinja i uništavanju predmeta koji su bili u kontaktu s zaraženim životinjama i komu će ta osoba biti odgovorna, na temelju čijeg akta i čijeg postupanja će se donositi rješenje o eutanaziji te pravu i visine naknade za usmrćene životinje i uništene predmete i kome će ta osoba biti odgovorna, na temelju kojeg akta i čijeg postupanja će se donositi navedeno rješenje, tko će isplaćivate štete za usmrćene životinje i uništene predmete i komu će ta osoba biti odgovorna, tko će određivati mjere u slučaju pojave emergentnih zaraznih bolesti kao i u slučaju pojave zaraznih bolesti za koje ne postoje Pravilnici kojim se detaljno propisuje mjere za njihovo suzbijanje i iskorjenjivanje, tko će propisivati mjere u slučaju utvrđivanja neke zarazne bolesti životinja i zoonoza u sklopu ante i post mortem pregleda u objektima za klanje životinja, tko će u takvoj situaciji donositi rješenja o visini i pravu na naknadu štete koja je povezane s suzbijanjem i iskorjenjivanjem bolesti, tko će i na koji način provoditi Program državnog programa monitoringa rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i tko će pratiti njegovu provedbu. Uz prije navedene dubioze koje proizlaze iz donošenja predmetnog Zakona i prelaska državne veterinarske inspekcije u Državni inspektorat, kojim se razbija relativno dobro postavljen sustav nacionalne veterinarske službe, moglo bi se navoditi još puno primjera koji ukazuju na moguću problematiku koja će nastati prelaskom veterinarske inspekcije u Državni inspektorat. Uz prije navedene dileme i dubioze, ističemo da je do stupanja na snagu predmetnog zakona, potrebno promjeniti odnosno donijeti novu legislativu kojom se uređuje područje zdravlja životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla, koja će akceptirati novi koncept ustroja nacionalne veterinarske službe. Navedena legislativa predstavlja gotovo jednu trećinu pravne stečevine EU, ona je stvarana od osnutka Republike Hrvatske, posebice u vrijeme pregovara i ispunjavanja uvjeta u procesu pristupa Republike Hrvatske članstvu Europskoj uniji i ona je kao takva definirala postojeći ustroj i funkcioniranje nacionalne veterinarske službe s jasnim nadležnostima svih subjekata u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u sklopu koje državna veterinarska inspekcija, Veterinarski Fakultet, Hrvatski veterinarski institut, Centri za reprodukciju, Veterinarske klinike, Veterinarske bolnice, Veterinarske stanice, Veterinarske ambulante, Veterinarske prakse, Veterinarske službe i ovlaštene veterinarske organizacije koje imaju status Kontrolnih tijela). Također, napominjemo da je uz prije navedenu promjenu, odnosno donošenje nove legislative potrebno donijeti nove nacionalne Krizne planove za sve bolesti, za koje su krizni planovi obvezni. Izrada i donošenje nove legislative i nacionalnih Kriznih planova, bez koje nije moguće uspostaviti novi sustav kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane koji bi nastao prelaskom državne veterinarske inspekcije u Državni inspektorat, ogroman je posao, kojeg postojeći administrativni kapaciteti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede ne bi mogli napraviti za nekoliko godina. Iskreno se nadamo da će prije navedeni razlozi, kao i razlozi koje je Hrvatska veterinarska komora navela u ostalim komentarima koji se nalaze na e-savjetovanju, biti dovoljan razlog da veterinarska inspekcija, isto kao ribarska inspekcija, ostane u sastavu Ministarstva poljoprivrede, odnosno da veterinarska inspekcija ostane u istom organizacijskom i ustrojbenom obliku. Vezano za trenutnu problematiku kontrole hrane, u smislu poboljšanja sustava kontrole hrane predlažemo da se u sklopu Ministarstva poljoprivrede koje predstavlja nadležno tijelo za hrani i kontakt točku prema Europskoj komisiji, organizira posebna inspekcija za hranu koja će kontrolirati svu hranu, u svim segmentima, uključujući zdravstvenu ispravnost, kakvoću, oznaku geografskog podrijetla, zaštićene proizvode, ekološke proizvode i sve druge aspekte koji se odnose na hranu. Posebno napominjemo da je tako ustrojenoj inspekciji potrebno osigurati adekvatno stručni i upravni suport koji bi na osnovi stalnog praćenja stanja na temelju interdisciplinarne stručne analize rizika izrađivao višegodišnje i godišnje Nacionalne planove službenih kontrola koje bi provodila nadležna inspekcija za hranu. Navedenim pristupom osigurao bi se učinkovit sustav kontrole hrane, koji bi predviđao rizike i koji bi kvalitetno upravljao rizicima vezano za zdravlje životinja i sigurnost hrane. Također, u cilju kontroliranog upravljanja rizicima, u sklopu nadležnog tijela, odnosno ministarstva mora djelovati i Nacionalni sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav). Kao komora koja zastupa interese veterinarske struke izražavamo nezadovoljstvo što se važećom i predlaganom legislativom veterinarskoj struci uskraćuje pravo na obavljanje kontrole hrane životinjskog podrijetla u maloprodaji u pogledu zdravstvene ispravnosti, kao i pogledu kontrole kakvoće, geografskog podrijetla, zaštićenih proizvoda i ekoloških proizvoda. Vezano za prije navedeno, mišljenja smo da navedeno nije potrebno dodatno objašnjavati budući da za to imamo stručne kompetencije i kvalifikacije. | Primljeno na znanje | Kontrola i provedba suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza, dobrobit životinja te kontrola proizvodnje i prometa hrane životinjskog podrijetla kao i nadležnost te hijerarhija ne gube svoju djelotvornost, funkcionalnost i važnost po pitanju očuvanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane. Buduća komunikacija sa drugim nadležnim tijelima iz područja veterinarstva u kriznim i svim ostalim situacijama, biti će na visokoj razini, a sve s ciljem zaštite zdravlja životinja i sigurnosti hrane što je i osnovna zadaća rada veterinarske inspekcije. Ovlaštene veterinarske organizacije koje su se akreditirane prema normi ISO HR 17020 (kontrolna tijela) propisane su novom Uredbom EU 625/2017 kao delegirana tijela s jednakim poslovima i zadacima. |
83 | Hrvatska veterinarska komora | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Vezano za Nacrt prijedloga o državnom inspektoratu, ističemo da Ministarstvo gospodarstva kao stručni nositelj, javnosti nije dostavilo cjelovitu procjenu učinka propisa, sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa ("Narodne novine" br. 44/17). Ističemo da je Iskazom o procjeni učinaka Nacrta prijedloga zakona o državnom inspektoratu, navedeno da navedeni Zakon ne uzrokuje dodatne troškove te da stoga nije potrebno raditi SCM metodologiju izračuna, kao sastavnicu procjene učinka propisa. U skladu s odredbama članka 12. Zakona o procjeni učinka propisa, stručni nositelj je dužan napraviti prethodnu procjenu koja obuhvaća zakonom propisane aktivnosti, a aktivnosti prethodne procjene učinka propisa iskazuju se na propisanom obrascu. Posebno ističemo da je odredbama stavka 1. članak 13. navedenog zakona propisano da stručni nositelj na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti i rezultata Prethodne procjene, pristupa provedbi procjene učinaka propisa, u okviru koje se izrađuje Iskaz o procjeni učinaka propisa na nacrt prijedloga zakona. Ovdje ističemo da stručni nositelj nije sačinio procjenu učinka propisa, na način propisan Zakonom o procjeni učinka propisa, koja sadržava sve propisane elemente. Ističemo da se donošenjem novog Zakona o državnom inspektoratu, osniva novo tijelo državne uprave u kojem će biti 17 različitih vrsta inspekcija, s preko 1000 državnih službenika i namještenika. Stupanjem na snagu zakona neće se smanjiti broj inspektora, povećati će se broj rukovodećih mjesta, za sve inspektore koji će raditi u novom ustrojbenom i organizacijskom obliku moraju se osigurati adekvatni prostori za smještaj u sklopu područnih jedinica i ispostava, prostori u kojima će biti područne jedinice i ispostave moraju se urediti i opremiti, za inspektore se moraju osigurati prijevozna sredstva kako bi isti mogli obavljati inspekcijske poslova, inspektorima se mora osigurati informatička oprema i adekvatni softwari, na svaku područnu jedinicu i ispostavu moraju staviti službene oznake tijela državne uprave, svim inspektorima moraju se donijeti rješenja o imenovanju kako bi mogli postupati u skladu sa svojim ovlastima, svim inspektorima moraju se napraviti nove iskaznice i značke, svim inspektorima moraju se napraviti novi službeni pečati, moraju se napraviti novi memorandumi te se moraju napraviti i ostale aktivnosti koje su nužne da bi toliki broj inspektora mogao nastaviti s radom u sklopu Državnog inspektorata. S obzirom na prije navedeno, nesporno je da navedene aktivnosti koje su nužne da bi se mogao primjenjivati Zakon o državnom inspektoratu, uzrokuju značajna dodatna financijska sredstva te je u tom smislu stručni nositelj u pogledu izrade procjene učinka propisa morao napraviti CSM metodologiju izračuna. Slijedom navedenog, predlažemo da stručni nositelj sačini procjenu učinka propisa, sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa ("Narodne novine" br. 44/17) te da ona bude dostupna javnosti. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj je postupio sukladno Zakonu o procjeni učinka. Naime, u postupku prethodne procjene učinka utvrđeno je da će predmetni Zakon imati mali pozitivni gospodarski učinak. Kako kroz prethodnu procjenu nije utvrđeno da će zakon izazvati moguće administrativne troškove ( proveden prethodni MSP tekst), slijedeći proceduru propisanu Zakonom o procjeni učinka te obrazcu Prethodne procjene, nije utvrđena potreba za provedbom Standard Cost Model (SCM) izračuna. U pogledu troškova na državni proračun stručni nositelj je u obvezi izrade PFU obrazca te dostave istog na odobrenje Ministarstvu finacija, koju proceduru će stručni nositelj također poštovati. |
84 | Hrvatska veterinarska komora | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području kvalitete hrane | HRVATSKA VETERINARSA KOMORA Vezano za članak 11. stavak 1. alineju 1., posebno naglašavamo da je sljedivost i označavanje proizvoda ribarstva u isključivoj nadležnosti veterinarske inspekcije - opet će u jedan objekt odlaziti više inspektora da bi kontrolirali jednu te istu stvar. | Primljeno na znanje | Članak 7. propisuje “sljedivosti hrane, uključujući sljedivost i DNA analize proizvoda ribarstva” u djelokrugu je rada veterinarske inspekcije; |
85 | Hrvatska veterinarska komora | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području stočarstva | HRVATSKA VETERINARSA KOMORA Vezano za članak 10. stavak 1. alineju 7., ističemo potencijalni sukob nadležnosti veterinarske, poljoprivredne i stočarske inspekcije. Vezano za članak 10. stavak 1. alineju 9., smatramo da bi ju trebalo preciznije definirati s obzirom da u navedenom smislu postoje nadležnosti i veterinarske inspekcije. | Primljeno na znanje | U članku 10. stavak 1. alineju 7., misli se na označivanje hrane vezano na standard kvalitete. Člankom 7. propisan je djelokrug rada veterinarske inspekcije vezano na držanje životinja. |
86 | Hrvatska veterinarska komora | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug poljoprivredne inspekcije | HRVATSKA VETERINARSA KOMORA Vezano za članak 8. stavak 2. alineja 14., napominjemo da veterinarska inspekcija ima isključivu nadležnost nad odobravanjem i registracijom objekata za proizvodnju, skladištenje i uporabu hrane za životinje u pogledu zdravstvene ispravnosti te bi bilo logično i stručno opravdano da veterinarska inspekcija ima nadležnost i za poslove navedene u ovoj alineji, kako bi se izbjeglo da po sličnim osnovama u objekte dolaze više različitih inspekcija. Vezano za članak 8. stavak 2. alineja 15., napominjemo da veterinarska inspekcija ima isključivu nadležnost nad odobravanjem i registracijom objekata za proizvodnju, skladištenje i uporabu hrane za životinje u pogledu zdravstvene ispravnosti logično bi bilo da im se da nadležnost i za ove poslove kako bi se izbjeglo da po sličnim osnovama u objekte dolaze različite inspekcije. Vezano za poslove navedene u ovoj alineji ističemo da ovdje postoji sukob nadležnosti-molimo pogledajte nadležnosti veterinarske inspekcije. Vezano za članak 8. stavak 2. alineja 16., napominjemo da veterinarska inspekcija ima isključivu nadležnost nad odobravanjem i registracijom objekata za proizvodnju, skladištenje i uporabu hrane za životinje u pogledu zdravstvene ispravnosti logično bi bilo da im se da nadležnost i za ove poslove kako bi se izbjeglo da po sličnim osnovama u objekte dolaze različite inspekcije. Vezano za poslove navedene u ovoj alineji ističemo da ovdje postoji sukob nadležnosti-molimo pogledajte nadležnosti veterinarske inspekcije. Vezano za članak 8. stavak 2. alineja 17., mišljenja smo da je potrebno preciznije definirati o kakvoj se zaštiti radi. Vezano za članak 8. stavak 2. alineja 29., mišljenja smo da poslovi navedeni u ovoj alineji trebaju i nadalje biti u nadležnosti sanitarne inspekcije. | Primljeno na znanje | Poslovi veterinarske inspekcije opisani su u članku 7. gdje je i navedena nadležnost nad proizvodnjom, preradom, skladištenjem, prometom, distribucijom i korištenjem hrane za životinje, objektima u poslovanju s hranom za životinje koji podliježu registraciji ili odobravanju u skladu s posebnim propisima te primarnim objektima za proizvodnju hrane za životinje; |
87 | Hrvatska veterinarska komora | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug veterinarske inspekcije | HRVATSKA VETERINARSA KOMORA Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 2. ističemo da iz postojeće formulacije proizlazi da navedene poslove obavlja veterinarska inspekcija. Sukladno Zakonu o veterinarstvu navedene poslove obavljaju posjednici životinja, ovlaštene veterinarske organizacije i HPA. Temeljem odredbi navedenog zakona veterinarska inspekcija nadležna je za nadzor nad obavljanjem navedenih poslova te predlažemo da se u tom smislu definira navedena alineja. Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 3., ističemo da iz postojeće formulacije proizlazi da veterinarska inspekcija obavlja navedene poslove. Napominjemo da je sukladno odredbama Zakona o veterinarstvu veterinarska inspekcija nadležna za nadzor nad obavljanjem navedenih poslova te u tom smislu predlažemo da se definira navedena alineja. Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 4., predlažemo da se ista nomotehnički uredi, tako da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 2. Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 5. predlažemo da se ista nomotehnički uredi, tako da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 2. Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 6., predlažemo da se ova alineja briše, odnosno da navedeni poslovi budu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, koje mora ostati nadležno tijelo za hranu. Vezano za članak 7. stavak 2. alineju 8., predlažemo brisanje ove alineje. U skladu s odredbama ove alineje, Državni inspektorat bi postao nadležno tijelo za hranu. Posebno napominjemo da je tijekom pristupnog procesa članstvu EU, Republika Hrvatska ispregovarala da će nadležno tijelo za hranu biti Ministarstvo poljoprivrede i u tom smislu ministarstvo predstavlja kontakt točku prema Europskoj komisiji. Vezano za navedeno, posebno ističemo da odredbe predmetnog zakona ne propisuju sve poslove nadležnog tijela za hranu tako da bi u slučaju da ova alineja ostaje u predmetnom zakonu, imali dva nadležna tijela za hranu, što nije dopustivo. U smislu prije navedenog, predlažemo da se ova alineja briše i da navedeni poslovi ostanu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnosti hrane. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 8., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 14., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 16., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 18., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 23., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 27., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 32., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 34., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 35., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 36., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 37., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Također, mišljenja smo da bi bilo primjerenije navesti da sudjeluju u procjeni rizika, s obzirom na činjenicu da procjenu rizika treba obavljati nadležno tijelo za hranu te da je procjena rizika stručna i interdisciplinarna te da nalazi inspekcije predstavljaju samo jedan mali dio na kojoj se bazira procjena rizika. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 38., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 39., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 43., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 48., predlažemo da se ova alineja briše. Poslovi navedeni u ovoj alineji po prirodi posla ne spadaju u poslove inspekcije, radi se o čisto upravnim poslovima te predlažemo da navedeni poslovi budu u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 49., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 52., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 53., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 54., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za stavak 7. stavak 3. alineju 55., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 56., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 57., predlažemo da se ova alineja briše. Poslovi navedeni u ovoj alineji po prirodi posla ne spadaju u poslove inspekcije, radi se o čisto upravnim poslovima te predlažemo da navedeni poslovi budu u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 58., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 59., predlažemo da se ova alineja briše. Poslovi navedeni u ovoj alineji moraju biti u nadležnosti nadležnog tijela za hranu, odnosno Ministarstva poljoprivrede. Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 60., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 3. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 5., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 6., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 7., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 8., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 9., predlažemo da se ova alineja briše. Poslovi navedeni u ovoj alineji moraju biti u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 10., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za članak 7. stavak 4. alineju 11., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. Vezano za stavak 7. stavak 4. alineju 12., predlažemo da se ista nomotehnički uredi na način da početak alineje logički slijedi odredbe stavka 4. ili da se poslovi navedeni u alineji definiraju posebnim stavkom. | Prihvaćen | Članak 7. stavak 2 uređen je nomotehnički uz razmatranje navedenih primjedbi. U skladu s člankom 63. Zakona o Državnom inspektoratu ovlasti inspektora propisane Zakonom o Državnom inspektoratu ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori. |
88 | Hrvatska veterinarska komora | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Poljoprivredni inspektori | HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA Vezano na članak 37. Nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu kojim se predviđa da poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja pored općih uvjeta za prijem u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, područja prirodnih znanosti, polja kemija, područja tehničkih znanosti, polja kemijsko inženjerstvo. S obzirom na prije navedeno, kao i na odredbe članka 8., članka 9., članka10. i članka 11. Nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kojima se između ostalog određuje nadležnosti poljoprivredne inspekcije u području stočarstva, kakvoće hrane i korištenja mjera zajedničke poljoprivredne politike, smatramo da su doktori veterinarske medicine s obzirom na program integriranog preddiplomskog i diplomskog studija , kao i programe poslijediplomskih studija, stručno kompetentni da mogu obavljati navedene poslove te predlažemo da se u članak 37. doda da poslove poljoprivredne inspekcije mogu obavljati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski studij iz područja biomedicina i zdravstvo, polje veterinarska medicina. OBRAZLOŽENJE Ovdje posebno naglašavamo da doktori veterinarske medicine tijekom izobrazbe na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kroz program integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija veterinarske medicine u trajanju od 12 semestara, stječu sva potrebna znanja, vještine i kompetencije na osnovi kojih, u najmanju ruku kao i gore navedene profesije, mogu uspješno i kvalitetno obavljati poslove poljoprivrednog inspektora, posebice one koji se odnose na kontrolu kakvoće namirnica životinjskog podrijetla koja je u uskoj vezi s zdravstvenom ispravnošću, a što je u svakom slučaju u nadležnosti doktora veterinarske medicine, poslove u području stočarstva, a osobito inspekcijski nadzor korisnika mjera zajedničke poljoprivredne politike u stočarstvu s obzirom da se većina mjera kao uvjet za isplatu potpora u stočarstvu upravo odnosi na udovoljavanje propisanim uvjetima vezano za uzgoj i držanje životinja, identifikaciju i registraciju životinja, promet životinja te zdravlje i dobrobit životinja, a što je temeljem posebnog zakona isključivo u nadležnosti veterinarske struke. Detaljnom usporedbom studijskih programa struka koje su navedene kao uvjet za obavljanje poslova poljoprivrednog inspektora i integriranog studija veterinarske medicine doista ne nalazimo objektivne razloge za ovu diskriminaciju doktora veterinarske medicine. Posebno ističemo da je veterinarska profesija zbog svog posebnog značenja na nivou EU regulirana i da se nalazi u automatskom sustavu priznavanja, što znači da obrazovni programi reguliranih profesija u svim zemljama članicama EU moraju biti harmonizirani kako bi se osigurao pristup jedinstvenom tržištu usluga i prava na poslovni nastan. U tom smislu obrazovni program doktora veterinarske medicine u Republici Hrvatskoj potvrđen je i u potpunosti je harmoniziran, uz posebnu napomenu da se Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 2003. godine nalazi na listi odobrenih ustanova EAEVE-a (European Association of Establishments for Veterinary Education), čime diploma Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu omogućava doktorima veterinarske medicine obavljanje svih poslova veterinarske djelatnosti u zemljama članicama EU, uključujući i poslove kontrole kvalitete namjernica životinjskog podrijetla te ostale poslove koji su u nadležnosti poljoprivrednog inspektora. Temeljem svih gore navedenih činjenica koje se odnose na obavljanje poslova poljoprivrednog inspektora, smatramo da se doktorima veterinarske medicine gore navedenim prijedlogom Zakona neopravdano oduzima ustavno pravo na rad, odnosno na obavljanje poslova za koje su oni tijekom stjecanja stručne kvalifikacije formalno osposobljeni. Stoga, predlažemo da se u članak 37. nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kao stručni uvjet za obavljanje poslova sanitarnog i poljoprivrednog inspektora dodaju i doktori veterinarske medicine. UZ prije navedeno, naglašavamo da trenutno cca 50 % svih inspektora koji obavljaju poslove poljoprivrednog/višeg poljoprivrednog inspektora u području kakvoće hrane, a koja pokriva hranu životinjskog podrijetla, čine inspektori veterinarske struke, odnosno doktori veterinarske medicine, koji su usput rečeno preuzeti iz Državnog inspektorata i koji su te poslove godinama obavljali u Državnom inspektoratu. | Prihvaćen | U članku 37. Prijedloga u uvjete za radno mjesto poljoprivrednog inspektora uključeno i polje veterinarske medicine. |
89 | Hrvatska veterinarska komora | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Sanitarni inspektori | HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA Vezano na članak 35. Nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu kojim se predviđa da poslove sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja pored općih uvjeta za prijem u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicina i zdravstvo, polja: medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (grana medicinska biokemija), područje biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda, (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, područja tehničkih znanosti, polja kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, područje prirodnih znanosti, polja biologija. S obzirom na prije navedeno, kao i na odredbe članka 6. Nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kojima se određuju nadležnosti sanitarne inspekcije, posebice u odnosu na sigurnost i higijenu hrane životinjskog podrijetla i GMO hrane, u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa, sukladno zakonodavstvu EU i našem nacionalnom zakonodavstvu, smatramo da su doktori veterinarske medicine s obzirom na program integriranog preddiplomskog i diplomskog studija , kao i programe poslijediplomskih studija, stručno kompetentni da mogu obavljati navedene poslove te predlažemo da se u članak 35. doda da poslove sanitarne inspekcije mogu obavljati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski studij iz područja biomedicina i zdravstvo, polje veterinarska medicina. OBRAZLOŽENJE Ovdje posebno naglašavamo da doktori veterinarske medicine tijekom izobrazbe na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kroz program integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija veterinarske medicine u trajanju od 12 semestara, stječu sva potrebna znanja, vještine i kompetencije na osnovi kojih, u najmanju ruku kao i gore navedene profesije, mogu uspješno i kvalitetno obavljati poslove sanitarnog inspektora, posebice one koji se odnose na službene kontrole i higijenu hrane životinjskog podrijetla u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa, a što je u svakom slučaju u nadležnosti doktora veterinarske medicine, Detaljnom usporedbom studijskih programa struka koje su navedene kao uvjet za obavljanje poslova sanitarnog inspektora i integriranog studija veterinarske medicine doista ne nalazimo objektivne razloge za ovu diskriminaciju doktora veterinarske medicine. Posebno ističemo da je veterinarska profesija zbog svog posebnog značenja na nivou EU regulirana i da se nalazi u automatskom sustavu priznavanja, što znači da obrazovni programi reguliranih profesija u svim zemljama članicama EU moraju biti harmonizirani kako bi se osigurao pristup jedinstvenom tržištu usluga i prava na poslovni nastan. U tom smislu obrazovni program doktora veterinarske medicine u Republici Hrvatskoj potvrđen je i u potpunosti je harmoniziran, uz posebnu napomenu da se Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 2003. godine nalazi na listi odobrenih ustanova EAEVE-a (European Association of Establishments for Veterinary Education), čime diploma Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu omogućava doktorima veterinarske medicine obavljanje svih poslova veterinarske djelatnosti u zemljama članicama EU, uključujući poslove službenih kontrola i higijene hrane životinjskog podrijetla i GMO hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa te poslove kontrole kvalitete namjernica životinjskog podrijetla. Temeljem svih gore navedenih činjenica koje se odnose na obavljanje poslova sanitarnog, smatramo da se doktorima veterinarske medicine gore navedenim prijedlogom Zakona neopravdano oduzima ustavno pravo na rad, odnosno na obavljanje poslova za koje su oni tijekom stjecanja stručne kvalifikacije formalno osposobljeni. Stoga, predlažemo da se u članak 35. nacrta prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kao stručni uvjet za obavljanje poslova sanitarnog inspektora dodaju i doktori veterinarske medicine. | Nije prihvaćen | S obzirom na cjelokupni djelokrug sanitarne inspekcije ne ocjenuje se potreba za širenjem uvjeta za radna mjesta sanitarnih inspektora |
90 | Hrvatska veterinarska komora | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA Vezano za Nacrt prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kojim se planira prelazak veterinarske inspekcije iz Uprave za veterinarstvo, Ministarstva poljoprivrede u Državni inspektorat, Hrvatska veterinarska komora, kao strukovna udruga svih doktora veterinarske medicine koji obavljaju veterinarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, ističe sljedeće: Veterinarska djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za RH, ona osigurava kontrolu i suzbijanje zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza, dobrobit životinja te kontrolu proizvodnje i prometa namirnica životinjskog podrijetla, s ciljem osiguranja visoke razine sigurnosti hrane i nesmetane trgovine živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u unutarnjem i međunarodnom prometu. Zdravlje i dobrobit životinja predstavljaju temelj sustava sigurnosti hrane i direktno su u funkciji zaštite zdravlja ljudi. S obzirom na navedeni javni značaj, gotovo 1/4 pravne stečevine EU (acquis-a), odnosi se na veterinarsku legislativu koja je sadržana u Poglavlju 12. (Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), a koja je tijekom pristupnog procesa RH članstvu EU uspješno harmonizirana i implementirana. Uz prije navedenu pravnu stečevinu EU, u cilju osiguravanja visokih standarda zaštite zdravlja životinja i sigurnosti hrane, uzimajući u obzir sve moguće rizike koji proizlaze iz globalne trgovine životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, Svjetska organizacije za zdravlje životinja (World Organization for Animal Health - OIE) propisuje međunarodne standarde zaštite zdravlja životinja, sigurnosti hrane te ustroja i funkcioniranja nacionalnih veterinarskih službi. U skladu s navedenim zahtjevima i standardima, sve zemlje moraju imati veterinarsko nadležno tijelo (Veterinary Authority), a nacionalne veterinarske službe moraju imati u glavnog službenog veterinara („engl. Chief Veterinary Officer (CVO)“. Da bi se osigurali gore navedeni zahtjevi i standardi, ustrojen je postojeći integrirani oblik nacionalne veterinarske službe u kojem integriranu kontrolu zdravlja životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane obavlja oko 900 ovlaštenih veterinara koji su zaposleni u 129 ovlaštenih veterinarskih organizacija na koje su preneseni poslovi javnih ovlasti u veterinarstvu i koje pokrivaju sva područja Republike Hrvatske, u sinergiji s državnim veterinarskim inspektorima, koji su djelatnici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede, koja predstavlja nadležno veterinarsko tijelo, na čelo kojeg je CVO. Također, bitno je naglasiti da su se u cilju osiguranja dodatnih zahtjeva i standarda za obavljanje službenih kontrola u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, ovlaštene veterinarske organizacije morale akreditirati prema normi HRN EN ISO/IEC 17020:2012, čime su stekle status kontrolnog tijela, za što su morale uložiti značajna financijska sredstva. Ovdje posebno ističemo da je postojeći ustroj integrirane nacionalne veterinarske službe ustrojen po prije navedenim zahtjevima i standardima, da je kao takav verificiran od strane Europske komisije - Opće uprave za zdravstvo i sigurnost hrane, nadležnih veterinarskih tijela trećih država u koje se iz RH izvoze žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla te da je kao iznimno dobar i funkcionalan potvrđen u praksi, posebice u odnosu na reagiranje u kriznim situacijama prilikom pojave i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti (Klasična svinjske kuga, Ptičja gripa, Bruceloza ovaca, Tuberkuloza goveda, Enzootska leukoza, GSE;Trihineloza). Također, bitno je naglasiti da je postojeći model ustroja nacionalne veterinarske službe od strane drugih država prepoznat kao iznimno dobar i financijski povoljan te je nedavno visoka delegacija iz Engleske bila na studijskom boravku u RH, kako bi se detaljno upoznala s našim sustavom. S obzirom na prije navedeno, kao i na odredbe članka 7. Nacrta prijedloga novog Zakona o državnom inspektoratu, kojim su definirane nadležnosti i poslovi veterinarske inspekcije u sklopu Državnog inspektorata, Hrvatska veterinarska komora posebno ističe sljedeće: 1. Prelaskom veterinarske inspekcije u Državni inspektorat, narušava se integritet jedinstvenog integriranog sustava kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane te se uspostavljaju dva tijela (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane te Državni inspektorat) nadležna za poslove veterinarska djelatnosti (Veterinary Authority), suprotno gore navedenom OIE Kodeksu koji definira smjernice za organizaciju i rad nacionalnih veterinarskih službi. 2. Uspostavom dvaju nadležnih veterinarskih tijela dovodi se u pitanje nadležnost odgovorne osobe za nacionalnu veterinarsku službu, odnosno CVO –a (Chief Veterinary Officer) te se postavlja pitanje funkcioniranja sustava s obzirom na nadležnosti i postupanja u slučaju pojave naročito opasnih zaraznih bolesti životinja i zoonoza, u kojem slučaju je važno imati jasan i jedinstven vertikalni lanac zapovijedanja, posebice u odnosu na činjenicu da bi čelnik nadležnog tijela trebao biti kvalificiran i stručan kako bi mogao procjenjivati donošenje ispravnih odluka i mjera vezano za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti, budući da u takvim situacijama mogu nastati katastrofalne posljedice po zdravlje životinja i ljudi te velike materijalne štete. 3. Vezano za prije navedenu točku 1. i 2., prelaskom veterinarske inspekcije u Državni inspektorat, ugrožava se status Republike Hrvatske, vezano za ispunjavanje propisanih zahtjeva i standarda koji se odnose na certificiranje živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u međunarodnom prometu, što može izazvati nesagledive posljedice u smislu gubitka statusa vezano za izvoz živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. 4. Zdravlje i dobrobit životinja nedjeljivi su dio sustava sigurnosti hrane, postojeći sustav nacionalne veterinarske službe ih integrira, a provedbu sustava integrirano obavljaju ovlašteni veterinari ovlaštenih veterinarskih organizacija i državna veterinarska inspekcija, pri čemu se naglašava da je postojeći sustav iznimno dobar te ga treba ostaviti kakav je, uz napomenu da ga je potrebno dodatno razvijati i jačati. 5. Izdvajanjem veterinarske inspekcije iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, narušava se jedinstveni integrirani sustav veterinarske službe u kojem značajnu ulogu imaju ovlašteni veterinari, ovlaštenih veterinarskih organizacija, budući da su oni ti koji isključivo obavljaju službenih kontrola u području zdravlja i dobrobiti životinja te veći dio službenih kontrola u području hrane i hrane za životinje. U takvoj situaciji postavlja se pitanje njihove institucionalne, organizacijske i provedbene uloge u sustavu kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane, a isto tako dodatno se potencira trenutno prisutni problem kontrole bolesti životinja i zoonoza koji je prisutan na pojedinim područjima RH (priobalna područja i otoci), na kojima brojnost životinja ne osigurava ekonomsku održivost funkcioniranja ovlaštenih veterinarskih organizacija te se postavlja pitanje daljnje kontrole zdravlja životinja na cijelom području RH. 6. Zbog prije navedenih i opisanih razloga, posebno naglašavamo i ističemo da veterinarska inspekcija nikada nije bila u sastavu Državnog inspektorata. Zbog prije navedenih i opisanih razloga, smatramo da veterinarska inspekcije mora ostati u sastavu Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede, da su navedeni razlozi više nego dovoljni i da opravdavaju da ona bude u sastavu navedene Uprave, tim više što to ne bi bio presedan budući se nacrtom prijedloga Zakona o državnom inspektoratu predviđa izuzimanje i nekih drugih inspekcija, primjerice ribarske inspekcije. | Primljeno na znanje | Veterinarska inspekcija kao buduća sastavnica Državnog inspektorata ustrojena je na istim principima kao i u dosadašnjem ustroju unutar Ministarstva poljoprivrede. Budući je RH zemlja članica EU, obvezna je provoditi i kontrolirati provedbu propisa iz područja veterinarstva kao i sve primjenjive nacionalne propise u svrhu očuvanja zdravlja životinja, dobrobiti i sigurnosti hrane. Ustrojem Državnog inspektorata ne zadire se u ustroj veterinarskog nadležnog tijela. U predloženom Zakonu o Državnom inspektoratu člankom koji opisuje djelokrug rada veterinarske inspekcije i granične veterinarske inspekcije unesena su sva područja i djelatnosti iz područja veterinarstva te se u tom smislu ništa nije promijenilo po pitanju organizacije i ustroja veterinarske inspekcije i granične veterinarske inspekcije kojima prelaskom u drugo državno tijelo nisu oduzete ovlasti za obavljanje poslova iz područja veterinarstva. Time nije narušen integritet jedinstvenog integriranog sustava kontrole zdravlja životinja i sigurnosti hrane. Prelaskom veterinarske inspekcije u drugo državno tijelo nisu oduzete ovlasti za obavljanje poslova iz područja veterinarstva te se status Republike Hrvatske, vezano za ispunjavanje propisanih zahtjeva i standarda koji se odnose na certificiranje živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u međunarodnom prometu, što neće uzrokovati posljedice u smislu gubitka statusa vezano za izvoz živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla kao i pitanje kontrole zdravlja i dobrobiti životinja. Pitanje ovlaštenih veterinara Kontrolnog tijela rješava se Uredbom EU 625/2017 i budućim provedbenim direktivama kojima se njima delegiraju određene ovlasti, a kontrolu provedbe dodijeljenih ovlasti i poslova vršiti će veterinarska inspekcija u sastavu Državnog inspektorata. Buduća komunikacija sa drugim nadležnim tijelima iz područja veterinarstva u kriznim i svima ostalim situacijama biti će na visokoj razini, a sve s ciljem zaštite zdravlja životinja i sigurnosti hrane što je i osnovna zadaća rada veterinarske inspekcije. |
91 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike | U podstavku 2. stavka 2. umjesto "kupaca energije" koristiti "korisnika mreže". Obrazloženje: prema važećim propisima, korisnici mreže su kupci električne energije, kupci s vlastitom proizvodnjom i proizvođači električne energije. U podstavku 5. stavka 2. umjesto "energetskih suglasnosti" predlaže se koristiti "elektroenergetskih suglasnosti". Obrazloženje: usklađenje terminologije s uredbom o priključenju (NN 7/2018). U podstavcima 10. i 13. stavka 2. umjesto "zaštite" koristiti "zaštita". | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
92 | Gordana Zec | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam izdvajanje inspekcija i njihovo objedinjavanje u neovisno i samostalno državno tijelo koje će raditi koordinirano. Također, držim da je u nas neophodno osnivanje inspekcije za zaštitu životinja. Uz kvalitetan zakon koji pokriva to područje, od iznimne je važnosti osigurati njegovo kvalitetno provođenje. Osnivanjem takove inspekcije u sklopu Državnog inspektorata, stvorit će se organizacijske pretpostavke za provođenje Zakona i osiguranje dobrobiti životinja sankcioniranjem brojnih slučajeva kršenja odnosnih zakonskih propisa i, konačno, omogućiti dugoročno djelovanje na svijest o pravima životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja ( upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). |
93 | Gong | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | Komentar uz stavak 1. i 2. članka 30: Pogrešno je govoriti da ovim Zakonom Državni inspektorat postaje samostalno tijelo jer je kao središnji državni ured i dalje sastavni dio izvršne vlasti i izravno odgovoran Vladi RH odnosno posredno članovima Vlade/ministrima nad čijim resorima provodi inspekcijski nadzor. Glavnog državnog inspektora - čelnika Središnjeg državnog ureda (u rangu državnog tajnika) imenuje Vlada kao državnog dužnosnika čiji je mandat vezan uz mandat rada Vlade čime se onemogućuje kontinuitet nesmetanog upravljanja Državnim inspektoratom kroz neko razumno duže razdoblje, ali se i otvara pitanje otpornosti Glavnog državnog inspektora na političke pritiske u radu. Zato GONG predlaže da se izmjeni stavak 1. i napravi pravi iskorak u smislu samostalnosti Državnog inspektorata, kako bi on doista postao samostalno državno tijelo i to tako da se njegovog čelnika/čelnicu bira u Hrvatskom saboru, temeljem otvorenog javnog poziva, a mandat mu se produži na osam godina kao u slučaju Glavnog državnog revizora. | Nije prihvaćen | S obzirom da će Državni inspektorat biti ustrojen kao središnji državni ured, Zakon o sustavu državne uprave te Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ne predviđaju zakonsko rješenje koje se predlaže. . |
94 | Dorja Franusic | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Podržavam izdvajanje inspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u državni inspektorat te predlažem osnivanje i inspekcije za zaštitu životinja. Vjerujem da se jedino osnivanjem takve inspekcije unutar samostalnog i neovisnog državnog tijela može postići nužno potrebno i učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora brojnih slučajeva narušavanja dobrobiti životinja i kršenja zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja (upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |
95 | DINO ŠIPALO | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 132. | Prijelaznim odredbama prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu u čl. 132 uređuju se mogućnost nastavka obavljanja poslova inspektorima koji su zatečeni u obavljanju poslova, i to u odgovarajućem području u kojem su obavljali inspekcijske poslove do stupanja na snagu ovog Zakona, u situacijama kada isti ne ispunjavaju uvjete prema odredbama ovog Zakona u pogledu vrste i stupnja obrazovanja te vozačkog ispita prema odredbama ovog Zakona. Zakonom o carinskoj službi jedan dio inspektora „straog „ insopektorata , nastavio je obavljati poslove inspekcijskog nadzora, koji su i sada ovim novim prijedlogom zakona stavljeni u nadležnost bilo tržišne , bilo turističke inspekcije. Dakle isti ti službenici sa položenim ispitom za gospodarskog, tržišnog ili turističkog inspektora obavljali su poslove iz područja djelokruga rada tržišne i turističke inspekcije bez prekida u kontinuitetu kroz 10 do 20 a neki i više godina a zbog neprecizno jasne odredbe čl. 132. Prijedloga , moglo bi doći do sljedećih spornih situacija : - Službenik sa preko 20 godina iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora u području trgovine , ugostiteljstva i turizma , koji trenutno obavlja inspekcijske poslove u području trgovine , ugostiteljstva i turizma, ne bi mogao nastaviti obavljati te poslove u novom tijelu jer nije INSPEKTOR već drugi ovlašteni službenik CARINIK - Službenik sa preko 20 godina iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora u području trgovine , ugostiteljstva i turizma , koji trenutno obavlja poslove ovlaštenog carinskog službenika pod nazivom CARINIK ne bi mogao nastaviti obavljati te poslove u novom tijelu jer nije INSPEKTOR već drugi ovlašteni službenik CARINIK - Istovremeno , primjerice službenik Carinske uprave , raspoređen na radnom mjestu INSPEKTORA bez položenog ispita za inspektora iz upravnog područja trgovine i ugostiteljstva , bez ili sa jednim danom iskustva na inspekcijskim poslovima u području trgovine ili ugostiteljstva sukladno predloženoj odredbi Zakona, ispunjava uvjeta za radno mjesto inspektora. Stoga bi navedenu odredbu Prijedloga Zakona valjalo urediti na način da se i službenicima sa položenim ispitom za inspektora , koji su inspekcijske poslove u „ starom „ Državnom inspektoratu , omogući nastavak obavljanja tih poslova u novom tijelu bez obzira na naziv radnog mjesta na koji su trenutno raspoređeni. | Prihvaćen | U čl. 132. Prijedloga dodane riječi “ i drugi državni službenici”, što obuhvaća i carinske službenike. |
96 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlogom Zakona o Državnom inspektoratu , predloženo je objedinjavanje inspekcijskih poslova u području trgovine, usluga, neregistriranog obavljanja djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne pristojbe kako bi isto dovelo do učinkovitije provedbe propisa u navedenim upravnim područjima i unaprijedilo pravnu sigurnost nadziranih osoba, na način da se objedinjavaju ovi poslovi u okviru radnih mjesta turističkih inspektora i tržišnih inspektora. Navedeno rješenje u odnosu na ono iz „starog“ Zakona o državnom inspektoratu kada su te poslove obavljali gospodarski inspektori neće postići zacrtani cilj zakona, u smislu racionalnijeg korištenja financijskih i drugih sredstava rada ( ljudskih potencijala ) . Kao primjer može se navesti situacija u Istarskoj županiji gdje je za vrijeme turističke sezone broj objekta iz područja ugostiteljstva i turizma, koji bi bili pod nadzorom turističke inspekcije , uvećan za cca 35.000 subjekata što , legalnih iznajmljivača u domaćinstvu ,sezonskih ugostitelja, sezonskih turističkih usluga koje pružaju pravne i fizičke osobe , i isto tako velik broj, u protekle četiri godine novootvorenih neregistriranih ugostiteljskih objekata , te u njima isto toliko neregistriranih i neprijavljenih gostiju. ( samo područje Vodnjana i područje Duge uvale sa nekoliko tisuća neregistriranih smještajnih objekata, kampova i barem isto toliko neprijavljenih boravaka gostiju ) Postavlja se pitanje koliko turističkih inspektora, valja sistematizacijom predvidjeti za nadzor tih sezonskih objekata ( i koje poslove bi taj prekapacitirani broj inspektora u zimskom periodu obavljao van sezone ) odnosno, zbog čega bi ex gospodarski inspektori koji su obučeni i koji su desecima godina radili poslove i iz nadležnosti turističke inspekcije a koji bi bili raspoređeni na poslovima tržišne inspekcije, sada odjednom bili po potrebi, i tijekom sezone neupotrebljivi za obavljanje poslova turističke inspekcije i obrnuto . PRIJEDLOG Objedinjavanje inspekcijskih poslova u području trgovine, usluga, neregistriranog obavljanja djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne pristojbe kako bi isto dovelo do učinkovitije provedbe propisa u navedenim upravnim područjima i unaprijedilo pravnu sigurnost nadziranih osoba na način da se objedinjavaju ovi poslovi u okviru radnih mjesta gospodarskog inspektora . | Nije prihvaćen | U sastavu bivšeg Državnog inspektorata poslove u području trgovine, usluga, neregistriranog obavljanja djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostieljskih djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te boravišne pristojbe obavljala je gospodarstka inspekcija. Trenutno navedene poslove obavljaju tržišni inspektori, turistički inspektori, te inspektori i carinski službenici. Upravo se predloženim preuzimaju od Carinske uprave inspekcijski poslovi nadzora primjene propisa iz područja trgovine , usluga, posredovanja u prometu nekretninama te neregirstiranog obavljanja djelatnosti. Navedenim inspekcijskim poslovima proširuje se trenutni djelokrug tržišne inspekcije te djelokrug turističke inspekcije. Komentarom se predlaže vraćanje gospodarske inspekcije, no bitno je istaknuti da u radu inspekcija treba imati optimalnu širinu djelokruga, jer se i unutar svake od ustrojenim inspekcija treba razvijati u pravcu specijalizacije unutar jednog podučja. Kapaciteti tržišne i turisitčke inspekcije ojačati će se preuzimanjem djelatnika Carinske uprave , kao i novim zapošljavanjima, u granicama mogućnosti u navedenim područjima. |
97 | DINO ŠIPALO | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Turistički inspektori | u potpunosti se slažem s ovim komentarom Lidije Gronjak te primjedbe nadopunjujem Primjedbom na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA- TURISTIČKI INSPEKTOR ( članak 41. Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . Prema st.1.2. i 3. članka 41 . Prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu , poslove turističkog inspektora može obavljati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo. Predlažemo navedenu odredbu Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu nadopunuiti na način kako je to bilo u „ starom „ zakonu i kako je to sada rješeno kod uvjeta za tržišnog inspektora. OBRAZLOŽENJE Prijedlogom Zakona navedeno je da, djelokrug rada turističke inspekcije podrazumijeva obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge. Stoga , nije jasna prednost, primjerice pravne ili ekonomske struke kod utvrđivanja uvjeta propisanih pravilnicima koje bi nadzirala turistička inspekcija, a kojim se među ostali navode tehnološki procese pripreme hrane, pregled prostorija za spremanje hrane, utvrđivanje podrijetla proizvoda koji se nude u ugostiteljstvu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, , čišćenje i opremljenost sanitarnih prostorija , higijena osoblja i način pripreme hrane , uvjeti za pripremanje i opskrbu hranom za potrošnju na drugom mjestu (catering), pregled i izgled površina na kojima se hrana uslužuje , opremljenost prostorija za pripremu hrane potrebnom opremom , normativi hrane i pića i niz drugih uvjeta koji svojim sadržajem više odgovaraju planu i programu studija iz područja , područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), biotehnologija, prehrambena tehnologija, područja tehnologije tehnologije: kemijsko inženjerstvo polja: veterinarske medicine, i sl. Također diskriminirajuće za buduće generacije studenata navednih stručnih studija bi bilo odrediti prednost pravne ili ekonomske struke pred ovim gore navedenim izostavljenim stručnim studijima primjerice kod utvrđivanja činjenica , neregistriranog pružanja usluga u turizmu ili prijava i odjava boravka turista, kao da se radi o iznimno zahtjevnim pravnim ili ekonomskim činjenicama koje navedene struke ne bi mogle savladati. Tim više što su i navedene struke do 2014 godine uspješno kao i pravnici i ekonomsti obavljali poslove turističkog inspektora. Stoga predlažemo navedenu odredbu Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu nadopunuiti na način kako je to bilo u „ starom „ zakonu i kako je to sada rješeno kod uvjeta za tržišnog inspektora. | Nije prihvaćen | Unutar novog Državnog inspektorata za radno mjesto turističkog inspektora propisane su ekonomska i pravna struka, a sukladno propisanim nadležnostima, dok su struke koje predlažete propisane za sanitarnog inspektora,poljoprivrednog inspektora i fitosanitarnog inspektora, a s obzirom na propisane nadležnosti tih inspekcija. Međutim, naprijed navedeno ne odnosi se na inspektore koji su zatečeni u obavaljanju poslova Carinske uprave, a imaju položen državni stručni ispit za turističkog ili gospodarskog inspektora. (članak 132. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona o Državnom inspektoratu). |
98 | DINO ŠIPALO | Prekršajni postupak, Članak 71. | Odredbama čl. 69. i članka 71. Prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu određeno je da se kaznena mjera ( prekršajni nalog ) donosi, prije upravne mjere (rješenja) kojim se naređuje otklanjanje nepravilnosti . Naime, ( čl. 71. st. 3. Prijedloga ) predloženo je , da kad se utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj , inspektor obvezan izdati prekršajni nalog u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera istovremeno člankom 69. Prijedloga…. za obvezu donošenja rješenja određen je rok od 15 dana . Obzirom da je i Zakonom o sustavu državne uprave i odredbama o inspekcijskom nadzoru redoslijedom određeno da ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: • narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku • podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu • poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Iz samog sadržaja navedene odredbe Zakona o sustavu državne uprave, jasno je vidljiva uloga i cilj inspekcijskog nadzora prioritetno kroz donošenje mjere, kojom se postojeće nepropisno stanje usklađuje sa zakonitim , dakle , da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom a podredno , u smislu roka donošenja , poduzimanja propisane mjere sankcioniranja utvrđene nepravilnosti . PRIJEDLOG Navedene odredbe Prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu (članak 69. i članak 71. ) urediti na način kako je to bilo uređeno „ starim“ Zakonom o državnom inspektoratu , da se upravna mjera donosi najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja, dok bi se rok za donošenje prekršajnog naloga odredio u trajanju od 15 dana kao što je predviđen i rok za podnošenje optužnog prijedloga. Dino Šipalo | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
99 | DINO ŠIPALO | Upravni postupci , Članak 68. | Odredbama čl. 69. i članka 71. Prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu određeno je da se kaznena mjera ( prekršajni nalog ) donosi, prije upravne mjere (rješenja) kojim se naređuje otklanjanje nepravilnosti . Naime, ( čl. 71. st. 3. Prijedloga ) predloženo je , da kad se utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj , inspektor obvezan izdati prekršajni nalog u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera istovremeno člankom 69. Prijedloga…. za obvezu donošenja rješenja određen je rok od 15 dana . Obzirom da je i Zakonom o sustavu državne uprave i odredbama o inspekcijskom nadzoru redoslijedom određeno da ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: • narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku • podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu • poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Iz samog sadržaja navedene odredbe Zakona o sustavu državne uprave, jasno je vidljiva uloga i cilj inspekcijskog nadzora prioritetno kroz donošenje mjere, kojom se postojeće nepropisno stanje usklađuje sa zakonitim , dakle , da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom a podredno , u smislu roka donošenja , poduzimanja propisane mjere sankcioniranja utvrđene nepravilnosti . PRIJEDLOG Navedene odredbe Prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu (članak 69. i članak 71. ) urediti na način kako je to bilo uređeno „ starim“ Zakonom o državnom inspektoratu , da se upravna mjera donosi najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja, dok bi se rok za donošenje prekršajnog naloga odredio u trajanju od 15 dana kao što je predviđen i rok za podnošenje optužnog prijedloga. Dino Šipalo | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
100 | DINO ŠIPALO | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug turističke inspekcije | Ovim Prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu valjalo bi propisati nadležnost tržišne I turističke inspekcije u području intelektualnog vlasništva , koje obuhvaća - promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, koji su sada stavljeni u nadležnost Carinskoj upravi . OBRAZLOŽENJE Kako se ovim prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuju obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti,. u slučaju da nadležnost nadzora u području intelektualnog vlasništva u trgovini i uslugama , ostane Carinskoj službi, isto bi dovelo do nastavka fragmentiranosti inspekcijskih poslova , a cilj objedinjavanja gospodarskih inspekcija , radi racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija u navedenim upravnim područjima ( trgovina i usluge ) neće se postići . Kao primjere navodimo nekoliko mogućih situacija ukoliko se prijedlogom zakona isto ne uredi na drugi način : 1. Tržišni inspektor će prigodom obavljanja nadzora, radi zaštite ekonomskih interesa potrošača, privremeno staviti van prometa proizvode neovlašteno obilježene zaštićenim žigom , dok se isti ne označe ( deklariraju sukladno posebnom propisu ) a potom , ponovo dopustiti stavljanje istih u promet , iako se prema propisima o zaštiti žiga , zbog neovlaštene uporabe žiga , ne bi smjeli nalaziti u prometu i iako je radi zaštite ekonomskih interesa potrošača navedene proizvode valjalo staviti van prometa trajno. 2. Turistički inspektor će prigodom obavljanja nadzora ugostiteljskog objekta utvrditi da se istom neovlašteno reproducira glazba sa nelegalnog medija ( CD , USB…) na računalu koje pak koristi nelegalne računalne programe , te će tom prigodom sve navedeno prepustiti nekoj drugoj službi koja će doći za mjesec ili dva da bi utvrdila isto. 3. U sljedećoj situaciji primjerice kod komercijalne uporabe računalnih programa bez odobrenja autora , iako će tržišni inspektor pregledavati računalo, radi utvrđivanja ispravnosti vođenja dokumentacije u pogledu zaduženja proizvoda koji se nalaze u trgovini ( isprave o robi i sl. ) gdje bi tijekom pregleda računala mogao utvrditi ispravnost i legalitet korištenja računalnih programa , navedenu eventualnu nepravilnost neće zabilježiti, već bi isto prema sadašnjem prijedlogu prepustiti nekoj drugoj službi ( u ovom slučaju Carini) 4. Valja napomenuti da je „prethodnim „ Zakonom o državnom inspektoratu navedena nadležnost upravo iz razloga ekonomičnosti bila na gospodarskim ( tržišnim i turističkim ) inspektorima i isto tako navedeno je bilo u nadležnosti tržišne inspekcije preko 20 godina. PRIJEDLOG Radi sprečavanja nastavka fragmentacije inspekcijskog nadzora u trgovini , ekonomske zaštite potrošača i javnog interesa , uređivanja jasnih pravila postupanja u području kontrole legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine kroz navedene članke ( čl. 5 . i čl . 16 Prijedloga Zakona ) jasno urediti nadležnost tržišne inspekcije u području - prometa i reproduciranja (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, | Nije prihvaćen | Zakonom o žigu nisu regulirane ovlasti za provedbu inspekcijskog nadzora. Naime, predmetni zakon je definirao pravne mehanize zaštte nositelja prava odnosno osobe koju on ovlasti, kao i nositelja isključive licencije. Navedene osobe imaju aktivno legitimaciju zahtjevati pred sudom utvrđenje i prestanak povrede, oduzimanje i uništenje predmeta naknadu štete, kao i privremene mjere koja se traži prestanak ili sprječavanje povrede. Bitno je istaknuti da je postupak zbog povrede prava hitan, te se stoga ne ocjenjuje potrebnim propisivanje ovlasti inspekcija Državnog inspektorata. Kako je Carinska uprava sukladno propisima iz svoje nadležnosti nadležna za poduzimanje određenih mjera, uključujući i prekršajnih mjera, upravo bi propisivanje nadležnosti inspektora Državnog inspektorata dovelo do nepotrebne podjele nadležnosti između dva tijela, što se Prijedlogom zakona želi izbjeći. Isti razlozi neprihvaćanja komentara odnose se i na drugo područje zaštite intelektualnog vlasništva, a na koje se komentari odnose odnosno na Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima. |
101 | DINO ŠIPALO | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug tržišne inspekcije | Ovim Prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu valjalo bi propisati nadležnost tržišne I turističke inspekcije u području intelektualnog vlasništva , koje obuhvaća - promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, koji su sada stavljeni u nadležnost Carinskoj upravi . OBRAZLOŽENJE Kako se ovim prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuju obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti,. u slučaju da nadležnost nadzora u području intelektualnog vlasništva u trgovini i uslugama , ostane Carinskoj službi, isto bi dovelo do nastavka fragmentiranosti inspekcijskih poslova , a cilj objedinjavanja gospodarskih inspekcija , radi racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija u navedenim upravnim područjima ( trgovina i usluge ) neće se postići . Kao primjere navodimo nekoliko mogućih situacija ukoliko se prijedlogom zakona isto ne uredi na drugi način : 1. Tržišni inspektor će prigodom obavljanja nadzora, radi zaštite ekonomskih interesa potrošača, privremeno staviti van prometa proizvode neovlašteno obilježene zaštićenim žigom , dok se isti ne označe ( deklariraju sukladno posebnom propisu ) a potom , ponovo dopustiti stavljanje istih u promet , iako se prema propisima o zaštiti žiga , zbog neovlaštene uporabe žiga , ne bi smjeli nalaziti u prometu i iako je radi zaštite ekonomskih interesa potrošača navedene proizvode valjalo staviti van prometa trajno. 2. Turistički inspektor će prigodom obavljanja nadzora ugostiteljskog objekta utvrditi da se istom neovlašteno reproducira glazba sa nelegalnog medija ( CD , USB…) na računalu koje pak koristi nelegalne računalne programe , te će tom prigodom sve navedeno prepustiti nekoj drugoj službi koja će doći za mjesec ili dva da bi utvrdila isto. 3. U sljedećoj situaciji primjerice kod komercijalne uporabe računalnih programa bez odobrenja autora , iako će tržišni inspektor pregledavati računalo, radi utvrđivanja ispravnosti vođenja dokumentacije u pogledu zaduženja proizvoda koji se nalaze u trgovini ( isprave o robi i sl. ) gdje bi tijekom pregleda računala mogao utvrditi ispravnost i legalitet korištenja računalnih programa , navedenu eventualnu nepravilnost neće zabilježiti, već bi isto prema sadašnjem prijedlogu prepustiti nekoj drugoj službi ( u ovom slučaju Carini) 4. Valja napomenuti da je „prethodnim „ Zakonom o državnom inspektoratu navedena nadležnost upravo iz razloga ekonomičnosti bila na gospodarskim ( tržišnim i turističkim ) inspektorima i isto tako navedeno je bilo u nadležnosti tržišne inspekcije preko 20 godina. PRIJEDLOG Radi sprečavanja nastavka fragmentacije inspekcijskog nadzora u trgovini , ekonomske zaštite potrošača i javnog interesa , uređivanja jasnih pravila postupanja u području kontrole legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine kroz navedene članke ( čl. 5 . i čl . 16 Prijedloga Zakona ) jasno urediti nadležnost tržišne inspekcije u području - prometa i reproduciranja (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, | Nije prihvaćen | Zakonom o žigu nisu regulirane ovlasti za provedbu inspekcijskog nadzora. Naime, predmetni zakon je definirao pravne mehanize zaštte nositelja prava odnosno osobe koju on ovlasti, kao i nositelja isključive licencije. Navedene osobe imaju aktivno legitimaciju zahtjevati pred sudom utvrđenje i prestanak povrede, oduzimanje i uništenje predmeta naknadu štete, kao i privremene mjere koja se traži prestanak ili sprječavanje povrede. Bitno je istaknuti da je postupak zbog povrede prava hitan, te se stoga ne ocjenjuje potrebnim propisivanje ovlasti inspekcija Državnog inspektorata. Kako je Carinska uprava sukladno propisima iz svoje nadležnosti nadležna za poduzimanje određenih mjera, uključujući i prekršajnih mjera, upravo bi propisivanje nadležnosti inspektora Državnog inspektorata dovelo do nepotrebne podjele nadležnosti između dva tijela, što se Prijedlogom zakona želi izbjeći. Isti razlozi neprihvaćanja komentara odnose se i na drugo područje zaštite intelektualnog vlasništva, a na koje se komentari odnose odnosno na Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima. |
102 | DINO ŠIPALO | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Tržišni inspektori | Primjedba na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA ( članak 34 , članak 43. i članak 132 . Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . 1. U posljednjoj rečenici st. 1 , st. 2 i st. 3. članka 34. umjesto : položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora predlažemo da stoji : položen državni stručni ispit za tržišnog, turističkog ili gospodarskog inspektora 2. U posljednjoj rečenici st.1. st.2 i st. 3 , članka 43. prijedloga zakona umjesto : položen državni stručni ispit za turističkog inspektora predlažemo da stoji : položen državni stručni ispit za turističkog , tržišnog ili gospodarskog inspektora 3. Navedeno normativno rješenje moguće je urediti i kroz članak 132. st.1. Prijedloga ,na način da se u tekstu uredi da inspektori mogu biti raspoređeni na poslove iz članaka 34. i 43. u slučaju položenog državnog stručnog ispita za turističkog, tržišnog ili gospodarskog inspektora Stoga bi predloženo rješenje u označenom dijelu valjalo nadopuniti : članak 132. st.1.………….. nastavljaju obavljanje tih poslova i mogu biti raspoređeni na poslove iz članaka 33. do 52. u odgovarajućem području i u slučaju neispunjavanja uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja, te vozačkog ispita prema odredbama ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE Jedan dio inspektora preuzetih u tržišnu inspekciju ( danas djelatnici tržišne inspekcije u sklopu Ministarstva gospodarstva ) kod ukidanja Državnog inspektorata , preuzet je sa ispitom za turističkog inspektora . Isti ti inspektori prema sadašnjem rješenju kroz članak 34., i članak 132. Prijedloga, iako su više od 15 godine obavljali poslove tržišnog inspektora kao gospodarski inspektori , ne bi ispunjavali uvjete za radno mjesto tržišnog inspektora . Isto tako inspektori koji su položili ispit za gospodarskog inspektora ( koji je sadržajem bio obimniji od ispita za tržišnog inspektora ) i koji su poslove iz područja tržišne inspekcije obavljali skoro 15 godina u Državnom inspektoratu prema citiranim odredbama zakona ne bi formalno pravno mogli obavljati poslove tržišnog inspektora Treći primjer bio bi kad bi inspektor sa završenim fakultetom položenim ispitom za gospodarskog inspektora i preko 15 godina iskustva na poslovima gospodarskog inspektora ( šire od područja predložene nadležnosti tržišne inspekcije), formalno pravno ne bi mogao nastaviti obavljati poslove tržišnog inspektora , što bi moguće dovelo do diskriminacije visokobrazovanih kadrova koji bi unatoč 15 godina radnog iskustva na poslovima tržišne inspekcije mogli biti diskriminari u odnosu na one koji su ispite polagali prije više od 20 godina. Navedene primjedbe isto tako se odnose na uvjete za obavljanje poslova turističkog inspektora gdje inspektori sa položenim ispitom za tržišnog ili gospodarskog inspektora , dakle sa položenim državnim stručnim ispitom unatoč obavljanju poslova iz nadležnosti turističke inspekcije , ne bi formalno pravno ispunjavali uvjete za te poslove. Dakle navedenim prijedlogom Zakona ovu nelogičnost- nejasnoću valjalo bi ispraviti i jasno urediti , bilo kroz odredbe o uvjetima za obavljanje poslova tržišnog ili turističkog inspektora ( čl. 33. i 43 Prijedloga) bilo kroz odredbe članka 132. Prijedloga. Dino Šipalo | Nije prihvaćen | Predloženim člankom 34. propisuje se kao uvjet za radno mjesto tržišnog inspektora položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, te člankom 43. kao uvjet za radno mjesto turističkog inspektora položen stručni ispit za turističkog inspektora. Propisani uvjeti primjenjuju se od stupanja na snagu ovog Zakona, no identični uvjeti su u važećem Zakonu o turističkoj inspekciji i Zakonu o inspekcijama u gospodarstvu. Međutim, ne može se prihvati propisivanja uvjeta za gospodarskog inspektora, iz razloga što se ovim zakonom ne ustrojava gospodarska inspekcija, što ne zadire u priznavanja položenog ispita gospodarskog inspektora. Predmetni ispit je po programu ispita obuhvaćao područje propisa iz sadašnje turističke kao i tržišne inspekcije. Stoga se ne zadire u stečena prava, već se propisuju uvjeti koje moraju ispuniti inspektori koji će se rasporediti na navedena radna mjesta prema odredbama ovog Zakona. Upravo se primjenjuju prijelazne odredbe Zakon. |
103 | DINO ŠIPALO | UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA, Inspektori zaštite prirode | Primjedba na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA ( članak 51. Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . U st.1.2. i 3. članka 51 . Prijedloga Zakona kao propisane uvjete u pogledu stručne spreme za obavljanje poslova inspektora zaštite okoliša predlažemo nadopuniti navođenjem preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, područja biotehničkih znanosti, polja: biotehnologije. OBRAZLOŽENJE Naime , s obzirom na činjenicu da se studij biotehnologije , temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju , mikrobiologiju, genetičko i biljno inženjerstvo te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije , nejasno je zbog čega se izostavlja navedeni stručni studij kao uvjet za obavljanje poslova inspektora zaštite prirode, poglavito s obzirom da su prijedlogom predviđeni kao uvjet i stručni studiji među ostalim , polja biologije , veterinarske medicine , poljoprivrede i konačno prava i ekonomije. Odnosno postavlja se pitanje koje su prednosti navedenih studija ( ekonomija , pravo, i dr.) u odnosu na studij biotehnologije, u područjima nadležnosti inspekcije zaštite okoliša kod provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode, prometa i prijenosa genetski modificiranih organizama, pristupa genetskim resursima divljih vrsta biljaka, životinja, gljiva, algi i mikroorganizama i njihovog korištenja a što sve upravo predstavlja dio plana i programa upravo stručnog studija. Biotehnologije. PRIJEDLOG Prijedlog Zakona sadržajno bi trebalo dopuniti navođenjem , preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) , šumarstvo i biotehnologije | Nije prihvaćen | Ne ocjenuju se potreba za proširenjem uvjeta za navedena radna mjesta. |
104 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Primjedba na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA ( članak 51. Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . U st.1.2. i 3. članka 51 . Prijedloga Zakona kao propisane uvjete u pogledu stručne spreme za obavljanje poslova inspektora zaštite okoliša predlažemo nadopuniti navođenjem preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, područja biotehničkih znanosti, polja: biotehnologije. OBRAZLOŽENJE Naime , s obzirom na činjenicu da se studij biotehnologije , temelji na najnovijim znanstvenim dostignućima iz kemije i biokemije, biologije i to s posebnim naglaskom na molekularnu biologiju , mikrobiologiju, genetičko i biljno inženjerstvo te na inženjerskim znanjima u cilju obrazovanja stručnjaka za šire područje biotehnologije , nejasno je zbog čega se izostavlja navedeni stručni studij kao uvjet za obavljanje poslova inspektora zaštite prirode, poglavito s obzirom da su prijedlogom predviđeni kao uvjet i stručni studiji među ostalim , polja biologije , veterinarske medicine , poljoprivrede i konačno prava i ekonomije. Odnosno postavlja se pitanje koje su prednosti navedenih studija ( ekonomija , pravo, i dr.) u odnosu na studij biotehnologije, u područjima nadležnosti inspekcije zaštite okoliša kod provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode, prometa i prijenosa genetski modificiranih organizama, pristupa genetskim resursima divljih vrsta biljaka, životinja, gljiva, algi i mikroorganizama i njihovog korištenja a što sve upravo predstavlja dio plana i programa upravo stručnog studija. Biotehnologije. PRIJEDLOG Prijedlog Zakona sadržajno bi trebalo dopuniti navođenjem , preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) , šumarstvo i biotehnologije | Nije prihvaćen | Ne ocjenjuje se potreba za širenjem uvjeta za radna mjesta na predloženo područje imajući u vidu djeokrug inspekcije zaštie okoliša. |
105 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Primjedba na prijedlog Zakona o državnom inspektoratu POGLAVLJE III. UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA ( članak 34 , članak 43. i članak 132 . Prijedloga Zakona o državnom inspektoratu ) . 1. U posljednjoj rečenici st. 1 , st. 2 i st. 3. članka 34. umjesto : položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora predlažemo da stoji : položen državni stručni ispit za tržišnog, turističkog ili gospodarskog inspektora 2. U posljednjoj rečenici st.1. st.2 i st. 3 , članka 43. prijedloga zakona umjesto : položen državni stručni ispit za turističkog inspektora predlažemo da stoji : položen državni stručni ispit za turističkog , tržišnog ili gospodarskog inspektora 3. Navedeno normativno rješenje moguće je urediti i kroz članak 132. st.1. Prijedloga ,na način da se u tekstu uredi da inspektori mogu biti raspoređeni na poslove iz članaka 34. i 43. u slučaju položenog državnog stručnog ispita za turističkog, tržišnog ili gospodarskog inspektora Stoga bi predloženo rješenje u označenom dijelu valjalo nadopuniti : članak 132. st.1.………….. nastavljaju obavljanje tih poslova i mogu biti raspoređeni na poslove iz članaka 33. do 52. u odgovarajućem području i u slučaju neispunjavanja uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja, te vozačkog ispita prema odredbama ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE Jedan dio inspektora preuzetih u tržišnu inspekciju ( danas djelatnici tržišne inspekcije u sklopu Ministarstva gospodarstva ) kod ukidanja Državnog inspektorata , preuzet je sa ispitom za turističkog inspektora . Isti ti inspektori prema sadašnjem rješenju kroz članak 34., i članak 132. Prijedloga, iako su više od 15 godine obavljali poslove tržišnog inspektora kao gospodarski inspektori , ne bi ispunjavali uvjete za radno mjesto tržišnog inspektora . Isto tako inspektori koji su položili ispit za gospodarskog inspektora ( koji je sadržajem bio obimniji od ispita za tržišnog inspektora ) i koji su poslove iz područja tržišne inspekcije obavljali skoro 15 godina u Državnom inspektoratu prema citiranim odredbama zakona ne bi formalno pravno mogli obavljati poslove tržišnog inspektora Treći primjer bio bi kad bi inspektor sa završenim fakultetom položenim ispitom za gospodarskog inspektora i preko 15 godina iskustva na poslovima gospodarskog inspektora ( šire od područja predložene nadležnosti tržišne inspekcije), formalno pravno ne bi mogao nastaviti obavljati poslove tržišnog inspektora , što bi moguće dovelo do diskriminacije visokobrazovanih kadrova koji bi unatoč 15 godina radnog iskustva na poslovima tržišne inspekcije mogli biti diskriminari u odnosu na one koji su ispite polagali prije više od 20 godina. Navedene primjedbe isto tako se odnose na uvjete za obavljanje poslova turističkog inspektora gdje inspektori sa položenim ispitom za tržišnog ili gospodarskog inspektora , dakle sa položenim državnim stručnim ispitom unatoč obavljanju poslova iz nadležnosti turističke inspekcije , ne bi formalno pravno ispunjavali uvjete za te poslove. Dakle navedenim prijedlogom Zakona ovu nelogičnost- nejasnoću valjalo bi ispraviti i jasno urediti , bilo kroz odredbe o uvjetima za obavljanje poslova tržišnog ili turističkog inspektora ( čl. 33. i 43 Prijedloga) bilo kroz odredbe članka 132. Prijedloga. Dino Šipalo | Nije prihvaćen | Predloženim člankom 34. propisuje se kao uvjet za radno mjesto tržišnog inspektora položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, te člankom 43. kao uvjet za radno mjesto turističkog inspektora položen stručni ispit za turističkog inspektora. Propisani uvjeti primjenjuju se od stupanja na snagu ovog Zakona, no identični uvjeti su u važećem Zakonu o turističkoj inspekciji i Zakonu o inspekcijama u gospodarstvu. Međutim, ne može se prihvatiti propisivanje uvjeta za gospodarskog inspektora, iz razloga što se ovim zakonom ne ustrojava gospodarska inspekcija, što ne zadire u priznavanja položenog ispita gospodarskog inspektora. Predmetni ispit je po programu ispita obuhvaćao područje propisa iz sadašnje turističke kao i tržišne inspekcije. Stoga se ne zadire u stečena prava, već se propisuju uvjeti koje moraju ispuniti inspektori koji će se rasporediti na navedena radna mjesta prema odredbama ovog Zakona. Upravo se primjenjuju prijelazne odredbe Zakon. |
106 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovim Prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu valjalo bi propisati nadležnost tržišne I turističke inspekcije u području intelektualnog vlasništva , koje obuhvaća - promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, koji su sada stavljeni u nadležnost Carinskoj upravi . OBRAZLOŽENJE Kako se ovim prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuju obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti,. u slučaju da nadležnost nadzora u području intelektualnog vlasništva u trgovini i uslugama , ostane Carinskoj službi, isto bi dovelo do nastavka fragmentiranosti inspekcijskih poslova , a cilj objedinjavanja gospodarskih inspekcija , radi racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija u navedenim upravnim područjima ( trgovina i usluge ) neće se postići . Kao primjere navodimo nekoliko mogućih situacija ukoliko se prijedlogom zakona isto ne uredi na drugi način : 1. Tržišni inspektor će prigodom obavljanja nadzora, radi zaštite ekonomskih interesa potrošača, privremeno staviti van prometa proizvode neovlašteno obilježene zaštićenim žigom , dok se isti ne označe ( deklariraju sukladno posebnom propisu ) a potom , ponovo dopustiti stavljanje istih u promet , iako se prema propisima o zaštiti žiga , zbog neovlaštene uporabe žiga , ne bi smjeli nalaziti u prometu i iako je radi zaštite ekonomskih interesa potrošača navedene proizvode valjalo staviti van prometa trajno. 2. Turistički inspektor će prigodom obavljanja nadzora ugostiteljskog objekta utvrditi da se istom neovlašteno reproducira glazba sa nelegalnog medija ( CD , USB…) na računalu koje pak koristi nelegalne računalne programe , te će tom prigodom sve navedeno prepustiti nekoj drugoj službi koja će doći za mjesec ili dva da bi utvrdila isto. 3. U sljedećoj situaciji primjerice kod komercijalne uporabe računalnih programa bez odobrenja autora , iako će tržišni inspektor pregledavati računalo, radi utvrđivanja ispravnosti vođenja dokumentacije u pogledu zaduženja proizvoda koji se nalaze u trgovini ( isprave o robi i sl. ) gdje bi tijekom pregleda računala mogao utvrditi ispravnost i legalitet korištenja računalnih programa , navedenu eventualnu nepravilnost neće zabilježiti, već bi isto prema sadašnjem prijedlogu prepustiti nekoj drugoj službi ( u ovom slučaju Carini) 4. Valja napomenuti da je „prethodnim „ Zakonom o državnom inspektoratu navedena nadležnost upravo iz razloga ekonomičnosti bila na gospodarskim ( tržišnim i turističkim ) inspektorima i isto tako navedeno je bilo u nadležnosti tržišne inspekcije preko 20 godina. 5. Istovremeno upitno je da li Carinska uprava ima organizacijskog i profesionalnog potencijala za utvrđivanje pravilnosti postupanja kod korištenja računalnih programa u trgovini ili ugostiteljstvu . Naime kada bi se analiziralo postupanje i broj poduzetih mjera u području zaštite intelektualnog vlasništva u području neovlaštene uporabe računalnih programa u proteklih pet godine tada bi se vidjelo da je više nelegalnih računalnih programa legalizirano tijekom jednog mjeseca rada Državnog inspektorata nego u proteklih pet godina kada je isto bilo u nadležnosti druge službe . Ovo prvenstveno zahvaljujući , organizaciji , nadležnosti i kadrovima ex Inspektorata, koji bi upravo prema prijedlogu ovog Zakona trebali biti preuzeti u novo inspekcijsko tijelo. PRIJEDLOG Radi sprečavanja nastavka fragmentacije inspekcijskog nadzora u trgovini , ekonomske zaštite potrošača i javnog interesa , uređivanja jasnih pravila postupanja u području kontrole legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine kroz navedene članke ( čl. 5 . i čl . 16 Prijedloga Zakona ) jasno urediti nadležnost tržišne inspekcije u području - prometa i reproduciranja (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, | Nije prihvaćen | Zakonom o žigu nisu regulirane ovlasti za provedbu inspekcijskog nadzora. Naime, predmetni zakon je definirao pravne mehanize zaštte nositelja prava odnosno osobe koju on ovlasti, kao i nositelja isključive licencije. Navedene osobe imaju aktivno legitimaciju zahtjevati pred sudom utvrđenje i prestanak povrede, oduzimanje i uništenje predmeta naknadu štete, kao i privremene mjere koja se traži prestanak ili sprječavanje povrede. Bitno je istaknuti da je postupak zbog povrede prava hitan, te se stoga ne ocjenjuje potrebnim propisivanje ovlasti inspekcija Državnog inspektorata. Kako je Carinska uprava sukladno propisima iz svoje nadležnosti nadležna za poduzimanje određenih mjera, uključujući i prekršajnih mjera, upravo bi propisivanje nadležnosti inspektora Državnog inspektorata dovelo do nepotrebne podjele nadležnosti između dva tijela, što se Prijedlogom zakona želi izbjeći. Isti razlozi neprihvaćanja komentara odnose se i na drugo područje zaštite intelektualnog vlasništva, a na koje se komentari odnose odnosno na Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima. |
107 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Ovim Prijedlogom Zakona o državnom inspektoratu valjalo bi propisati nadležnost tržišne I turističke inspekcije u području intelektualnog vlasništva , koje obuhvaća - promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, koji su sada stavljeni u nadležnost Carinskoj upravi . OBRAZLOŽENJE Kako se ovim prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuju obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanja usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti,. u slučaju da nadležnost nadzora u području intelektualnog vlasništva u trgovini i uslugama , ostane Carinskoj službi, isto bi dovelo do nastavka fragmentiranosti inspekcijskih poslova , a cilj objedinjavanja gospodarskih inspekcija , radi racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija u navedenim upravnim područjima ( trgovina i usluge ) neće se postići . Kao primjere navodimo nekoliko mogućih situacija ukoliko se prijedlogom zakona isto ne uredi na drugi način : 1. Tržišni inspektor će prigodom obavljanja nadzora, radi zaštite ekonomskih interesa potrošača, privremeno staviti van prometa proizvode neovlašteno obilježene zaštićenim žigom , dok se isti ne označe ( deklariraju sukladno posebnom propisu ) a potom , ponovo dopustiti stavljanje istih u promet , iako se prema propisima o zaštiti žiga , zbog neovlaštene uporabe žiga , ne bi smjeli nalaziti u prometu i iako je radi zaštite ekonomskih interesa potrošača navedene proizvode valjalo staviti van prometa trajno. 2. Turistički inspektor će prigodom obavljanja nadzora ugostiteljskog objekta utvrditi da se istom neovlašteno reproducira glazba sa nelegalnog medija ( CD , USB…) na računalu koje pak koristi nelegalne računalne programe , te će tom prigodom sve navedeno prepustiti nekoj drugoj službi koja će doći za mjesec ili dva da bi utvrdila isto. 3. U sljedećoj situaciji primjerice kod komercijalne uporabe računalnih programa bez odobrenja autora , iako će tržišni inspektor pregledavati računalo, radi utvrđivanja ispravnosti vođenja dokumentacije u pogledu zaduženja proizvoda koji se nalaze u trgovini ( isprave o robi i sl. ) gdje bi tijekom pregleda računala mogao utvrditi ispravnost i legalitet korištenja računalnih programa , navedenu eventualnu nepravilnost neće zabilježiti, već bi isto prema sadašnjem prijedlogu prepustiti nekoj drugoj službi ( u ovom slučaju Carini) 4. Valja napomenuti da je „prethodnim „ Zakonom o državnom inspektoratu navedena nadležnost upravo iz razloga ekonomičnosti bila na gospodarskim ( tržišnim i turističkim ) inspektorima i isto tako navedeno je bilo u nadležnosti tržišne inspekcije preko 20 godina. PRIJEDLOG Radi sprečavanja nastavka fragmentacije inspekcijskog nadzora u trgovini , ekonomske zaštite potrošača i javnog interesa , uređivanja jasnih pravila postupanja u području kontrole legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine kroz navedene članke ( čl. 5 . i čl . 16 Prijedloga Zakona ) jasno urediti nadležnost tržišne inspekcije u području - prometa i reproduciranja (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga, - zaštita industrijskog dizajna, žigova, korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i - usluga i prometa proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu, | Nije prihvaćen | Zakonom o žigu nisu regulirane ovlasti za provedbu inspekcijskog ndzora. Naime, predmetni zakon je definirao pravne mehanize zaštte nositelja prava odnosno osobe koju on ovlasti, kao i nositelja isključive licencije. Navedene osobe imaju aktivno legitimaciju zahtjevati pred sudom utvrđenje i prestanak povrede, oduzimanje i uništenje predmeta naknadu štete, kao i privremene mjere koja se traži prestanak ili sprječavanje povrede. Bitno je istaknuti da je postupak zbog povrede prava hitan, te se stoga ne ocjenjuje potrebnim propisivanje ovlasti inspekcija Državnog inspektorata. Kako je Carinska uprava sukladno propisima iz svoje nadležnosti nadležna za poduzimanje određenih mjera, uključujući i prekršajnih mjera, upravo bi propisivanje nadležnosti inspektora Državnog inspektorata dovelo do nepotrebne podjele nadležnosti između dva tijela, što se Prijedlogom zakona želi izbjeći. Isti razlozi neprihvaćanja komentara odnose se i na drugo područje zaštite intelektualnog vlasništva, a na koje se komentari odnose odnosno na Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima. |
108 | Damir Milobara | POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU , ODJELJAK VIII. | Građevinska inspekcija treba sudjelovati u svim aspektima građenja, što znači da treba biti u mogućnosti pregledavati građevinske dozvole odnosno predlagati poništenje građ.dozvola i sličnih akata;posebno je važno da sudjeluje u izdavanju uporabnih dozvola jer su se tehnički pregledi pretvorili u formalne sastanke na kojima se ništa ne kontrolira; Građevinska inspekcija mora imati utjecaja na rad tijela koja izdaju građevinske dozvole i dobivati potrebne podatke za inspekcijski nadzor, treba dobivati preslike svih akata koja izdaju ta tijela; Dosadašnji zakoni, uključivo i Zakon o građevinskoj inspekciji, bili su neučinkoviti, preopširni, nejasni, višeznačni pa je tako radila i inspekcija. sad je moguće sastaviti dio Zakona o državnom inspektoratu, koji se odnosi na građevinsku inspekciju, na način da se poboljša učinkovitost i brzina rada, i da se znatno smanji trajanje postupka, a svakako je pogrešno to što su se u odjeljak Zakona samo preslikale odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji; Posebno ukazujem na odredbe koje se odnose na izvršenje inspekcijskih rješenja, koja ponekad završavaju , najprije novčanim kaznama koje često premašuju višestruko iznos vrijednosti građevine koja se uklanja ( iako te kazne nikad nisu zaživjele ), a onda i uklanjanjem koja se vrše selektivno.Istina je , da se po sadašnjem ( a i prijašnjim zakonima ) nije moglo izvršiti ni 10% rješenja pa je tako nastajala sve veća masa neriješenih predmeta. Inspekcijski postupak potrebno je korjenito promijeniti, a sankcije trebaju biti takve da su jednake za sve i da su izvršive. Nedopustivo je da se jednima ruši a drugima ne odnosno da postupak nije jednak za sve ( da ne govorim o cijenama rušenja koje zaista nisu umjerene ). Sve ovo napisano potrebno je ugraditi u zakon o državnom inspektoratu u odjeljak građevinske inspekcije ( ali i mnogo tog drugog ) jer je građevinska inspekcija zbog načina postupanja i , s druge strane, blokiranog pristupa do nekih segmenata građenja, došla do današnjeg statusa, što je, na koncu i rezultiralo odlaskom iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, iako po svom načinu rada, opremljenosti, sustavu, području rada, uvjetima bazama podataka i dr., nikako ne spada u isto tijelo poput većine predviđenih inspekcija Državnog inspektorata ( nikad ni nije ). Ali, ako je to konačna odluka, sustav , kao što je ranije navedeno, treba bitno promijeniti, jer se neće postići pozitivni učinci, koje bi, uvođenje DI kao središnjeg ureda inspekcijskih službi ( zašto ne svih ??) trebao ostvariti. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
109 | Damir Agičić | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | Izričito ne podržavam prijedlog Infodoma o kontrolnim listama. kontrolne liste nisu zakonom propisane i izbor su svakog samostalnog inspektora. Kontrolne liste u primjeni već devet godina u veterinarskoj inspekciji su proizvele cijelu generaciju poluinspektora koji ne znaju napisati tekstualni zapisnik vlastitim opažanjem već samo znaju upisivati + ili - u kućice. No, informatička obrada softvera sa kontrolnim listama se pokazala jako zahvalnim poslom pa odatle i skrb za kontrolne liste. Mi moramo napraviti vješte, inteligentne i stručne inspektore sposobne za samostalno opažanje i prenošenje utvrđenoga u spis, a ne tehničke upisivače pluseva ili minusa u kućice u informatičkoj aplikaciji. Posebno bi bilo loše unositi odredbu pa i spominjanje kontrolnih lista već u ovaj zakon. Iskustvo u primjeni nestručno i nekvalitetno napravljenih kontrolnih lista koje imamo daje nam za pravo za ovu tvrdnju koju sma spreman i dodatno elaborirati. Podsjetnik za nadzor (tzv. špranca), to je veoma korisna stvar, ali kontrolne liste stavljati u Zakon - to nikako! | Primljeno na znanje | Navedena primjedba će se uzeti u razmatranje. |
110 | Damir Agičić | Godišnji program rada , Članak 77. | I druga dva prijedloga Infodoma nisu za uvažiti jer se predlaže nepotrebno admisnitriranje i prenormiranje ovoga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
111 | Damir Agičić | Godišnji program rada , Članak 77. | Posve nepotrebno je ovim zakonom propisivati što sve treba biti na web stranici Inspektorata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
112 | Damir Agičić | Pokretanje postupka , Članak 58. | nepotrebno! Ovo je riješeno Zakonom o sustavu državne uprave. Usvajanje ove primjedbe bi bilo nepotrebno prenormiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
113 | Damir Agičić | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug veterinarske inspekcije | Procjenu rizika ne mogu obavljati bilo kakva tijela javne vlasti koja nisu inspekcija. Posve je neutemeljen prijedlog HVK koji kaže "Također, mišljenja smo da bi bilo primjerenije navesti da sudjeluju u procjeni rizika, s obzirom na činjenicu da procjenu rizika treba obavljati nadležno tijelo za hranu te da je procjena rizika stručna i interdisciplinarna te da nalazi inspekcije predstavljaju samo jedan mali dio na kojoj se bazira procjena rizika." Izričito se protiv ovoj odredbi koja bi davala mogućnosti drugom javnopravnom tijelu koje za to nije ni sposobno niti osposobljeno. Osporavam i prijedlog HVK koji glasi: "Vezano za članak 7. stavak 3. alineju 48., predlažemo da se ova alineja briše. Poslovi navedeni u ovoj alineji po prirodi posla ne spadaju u poslove inspekcije, radi se o čisto upravnim poslovima te predlažemo da navedeni poslovi budu u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane." veterinarska inspekcija, granična veterinarska inspekcija ima sve relevantne podatke o međunarodnom prometu životinja. Posve je neprimjereno davati takvu ovlast nekom javnopravnom tijelu koje ne raspolaže tim podacima. Začuđuje prijedlog HVK kojim se osporava odredba alinje 57, stavka 3. članka 7. u kojem tvrde da priprema audita EK inspekcije i inspekcija trećih zemalja nije inspekcijski već čisto upravni posao. U dosadašnjem dugogodišnjem radu pokazalo se jasno da je jedino inspekcija sposobna sve to pripremiti uz učešće drugog javnopravnog tijela kao pomoći u stručno-administrativnom smislu. Odlučno odbacujem ovakav prijedlog HVK. Čak mislim da ni nema alineje 59. i 60. u stavku 3.? U potpunosti podržavam prvobitni objavljeni prijedlog članka 7. jer je stručan, kvalitetan, sveobuhvatan i iskustveno provodiv. Niti jedno drugo upravno tijelo koje se NE BAVI inspekcijskim poslovima, ne može imati ingerencije nad inspekcijom niti može donositi kakve planove rada veterinarskoj inspekciji niti može vršiti verifikaciju rada veterinarske inspekcije! | Prihvaćen | Planovi službenih kontrola koji se donose u skladu sa zahtjevima propisanim člancima 41.,42., i 43. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama utvrđuju se na temelju rizika i ostalih propisanih kriterija i dostupnih informacija inspekcijskim tijelima koja provode nadzor, a koja su i ranije bila uključena kao osnovni čimbenik u svrhu procjene rizika i kojima su dostupne informacije u svrhu izrade planova službenih kontrola. |
114 | Damir Agičić | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Inspekcijska radna mjesta | Iza članka 31. bilo bi uputno dodati članak 32. slijedećeg sadržaja: Članak 32. (1) Inspektori sa 20 i više godina staža na inspekcijskim poslovima mogu na vlastiti zahtjev ili na prijedlog čelnika tijela biti imenovani "Inspektorima edukatorima". (2) Imenovanje iz stavka 1. ovoga članka donosi se bez vremenskog ograničenja roka trajanja. (3) Poslovi inspektora edukatora su organiziranje i provedba te učešće na edukacijama mlađih kolega kako bi se postigla veća efikasnost i uskladila jednoobraznost postupanja i svim područnim uredima i ispostavama. (4) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, inspektor bi morao imati dobre ocjene, izrazito dobro poznavanje Upravnog postupanja i Uredskog poslovanja. Osim toga, zapaženo učešće u izvršavanju poslova i zadataka, biti aktivan u predlaganju poslovnih procesa i postupaka, zakonskih prijedloga i podzakonskih akata, biti informatički obrazovan, vješt u prenošenju znanja ostalima, komunikativan te izraženih pedagoških vještina. (5) Ostale uvjeti i poslovi bit će propisani Pravilnikom o unutrašnjem ustrojstvu Državnog inspektorata. OBRAZLOŽENJE: Jednoobraznost rada je posebno važna kad se spajaju raznorodne inspekcije. potrebni su iskusni inspektori dokazani na svojim poslovima i posebno dokazani da rado prenose stečena znanja iskustva, što nije kod svih izraženo. Čak ni kod onih koji evidentno vladaju znanjima, ali nemaju želju ni vještinu prijenosa svojih znanja ostalim kolegama. Dugogodišnji inspektori, bogati iskustvom mogu jako puno doprinijeti ustrojavanju i vrsnom radu cijelog Državnog inspektorata. po ispostavama bi se animirali kolege sposobne za edukaciju te ih treba usmjeriti na zajedničkoj "edukaciji edukatora". Nakon toga bili bi sposobni po svojim područnim uredima obavljati sinkronizirane edukacije po stručnim temama i područja za koja su imenovani - a što bi bilo propisano Pravilnikom o unutrašnjem redu. Primjerice, Inspektor edukator bi mogao biti imenovan kao edukator za neko stručno područje iz domene Inspektorata (npr. graditeljstvo, zaštita bilja i slično), ali upravno postupanje i/ili uredsko poslovanje! Dobro je da takvi kolege budu na raspolaganju inspektorima da ih se uvijek može pitati za savjet prilikom rješavanja svakodnevnih problema, odnosa sa strankama, nastupa na sudovima, rada sa žalbama, postupanja po neuobičajenim podnescima stranaka i slično. Dakle, u smislu rješavanja problema, kao promptna pomoć! | Primljeno na znanje | Prijedlog će se uzeti u razmatranje. |
115 | Damir Agičić | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 64. | Treba u stavku 1. ovoga članka izbrisati riječ "fizički". Radi se o tome da fizičkog otpora i nema prečesto, ali otpor se može pružati i na razne druge načine. Primjerice verbalno -uvredama, galamom, prostačenjem pa i prijetnjama. Sve su to elementi otpora i u svakom slučaju bilo kakvih neugodnosti (otpora) prilikom nadzora, policija bi morala izaći na lice mjesta i pružiti pomoć u provedbi nadzora. Stavak 2. je na tom tragu, ali se odnosi samo i jedino na postupak izvršenja rješenja putem treće osobe. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
116 | Damir Agičić | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području kvalitete hrane | Inspekcije trebaju svaka raditi svoje poslove propisane zakonom. Unutar predložene "cjeline" opet bi svaka inspekcija morala raditi svoje prema stručnosti. Veterinari nisu educirani ni stručni za hranu biljnog podrijetla, a drugi profili nisu stručni ni educirani za hranu životinjskog podrijetla. Formalnim stavljanjem u istu grupu/odjel ili što već, ne dobiva se neka nova stručnost jer i dalje svatko mora raditi svoj posao. | Primljeno na znanje | Kao što je i samom primjedbom zamiječeno u skladu s člankom 63. Zakona o državnom inspektoratu ovlasti inspektora propisane Zakonom o državnom inspektoratu ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori za pojedina područja. |
117 | Damir Agičić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Za pozdraviti je prijedlog Damira Borovića kojega iznosi Hrvoje Pernar, a koji glasi:" Tako se konkretno predlaže da se državnim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog Zakona raspoređeni na radna mjesta inspektora i koji imaju minimalno kumulativno ostvareno 55 godina života i 30 godina radnog staža (od čega minimalno 15 godina na inspekcijskim poslovima) omogući dragovoljni odlazak u prijevremenu mirovinu po povoljnim uvjetima - izračun mirovine bez penalizacije zbog prijevremenog umirovljenja." Možda jedino razmisliti da li ostati na 55 godina života što je teško spojiti sa 30 godina radnog staža ili povisiti granicu na 58 - 60 godina života, ali svakako je prijedlog za podržati. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet ovog Zakona, budući da se istim predlaže urediti mogućnost prijevremene mirovine inspektora. |
118 | Damir Abramović | III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA , DIO ČETVRTI | Dodati DIO ČETVRTI PRIZNANJA I NAGRADE Članak 126. (1) Radi priznavanja postignutih natprosječnih rezultata u radu, i to: iznimno zalaganje i stručnost, te posebna dostignuća, ostvareni natprosječni rezultati u obavljanju službene dužnosti, doprinos porastu ugleda službe koja je iskazana pri obavljanju poslova, otkrivanje prekršaja značajnih vrijednosti i kaznenih djela i poticanja uspješnosti rada, inspektorima i ustrojstvenim jedinicama Državnog inspektorata, dodjeljuju se nagrade ili priznanja. (2) Nagrade ili priznanja Državnog inspektorata su: 1. godišnja nagrada, 2. prigodna nagrada, 3. zahvalnica. (3) Inspektoru kojem prestaje državna služba radi stjecanja prava na mirovinu može se dodijeliti spomen-značka Državnog inspektorata. (4) Inspektor može svake godine ostvariti najviši mogući iznos novčane nagrade koji može iznositi najviše do tri osnovice za obračun plaće za državne službenike. (7) Odluku o isplati novčane nagrade iz stavka 2. ovoga članka donosi glavni državni inspektor na prijedlog pomoćnika i pročelnika područnog ureda na temelju kriterija iz stavka 1. ovoga članka i ocjene o radu. (8) Vrste priznanja, postupak dodjele priznanja i visine novčanih nagrada te uvjete i način dodjele spomen-značke određuje pravilnikom glavni državni inspektor. | Nije prihvaćen | Pitanja vrednovanja rada, nagrađivanja za izvanredne rezultate rada je materijala koja će biti obuhvaćena novim Prijedlogom zakona o plaćama državnih službenika. |
119 | Damir Abramović | Dežurstvo i pripravnost za rad , Članak 55. | U članku 55. dodati: (3) Zbog potreba službe inspektori su dužni obavljati posao u smjenama. (4) Radom u smjenama smatra se svakodnevni redovni rad inspektora prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji inspektor obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. (5) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. (6) Dvokratni rad je rad koji se obavlja u dva navrata s prekidom dužim od 90 minuta. (7) Ako je rad inspektora organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, prekovremenim radom smatra se rad duži od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. (8) Ako je rad inspektora organiziran u smjenama, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. (9) Radno vrijeme iz ovoga članka se može preraspodijeliti u okviru određenog redovnog mjesečnog, odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena sukladno općim propisima o radu. OBRAZLOŽENJE: Svi oblici neregistrirane djelatnosti se u pravilu obavljaju poslije radnog vremena inspektora i u dane vikenda jer se zna da tada inspektori ne rade. Stoga je nužno urediti da inspektori rade u smjenama i da budu dežurni u dane vikenda jer će se tako stopa obavljanja neregistrirane djelatnosti bitno smanjiti. | Nije prihvaćen | Isto je već uređeno čl. 54. Nacrta prijedloga. |
120 | Damir Abramović | Prekršajni postupak, Članak 72. | U stavku članku 72. dodati stavke: (3) Inspektor će radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja naredbom privremeno ograničiti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija, skladišta, pogona, dijela pogona, postrojenja, opreme ili drugih prostorija te onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za rad, odnosno na drugi pogodan način. (4) Inspektor može naredbom odrediti mjere kojima se onemogućava i sprječava nezakonito postupanje na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima gdje se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično) i na drugim mjestima. U skladu s naredbom dužni su, između ostalih, postupati i fizičke i pravne osobe koje upravljaju poslovanjem tržnica i koje organiziraju prigodno trgovanje te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (5) Mjere iz stavka 3. ovoga članka se mogu sastojati u označavanju te fizičkom ograđivanju ili zaprečivanju pristupa prostoru, stavljanju natpisa kojima se upozorava na nezakonito postupanje i drugim radnjama kojima se postiže svrha onemogućavanja i sprječavanja nezakonitog postupanja. Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 6., 7. i 8. | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
121 | Damir Abramović | UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE , Upravljanje Državnim inspektoratom | U stavku 10. dodati: Pročelnik područnog ureda ima jednog pomoćnika koji u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje pročelnika. Pomoćnik za svoj rad i rad područnog ureda odgovara pročelniku i glavnom državnom inspektoru. OBRAZLOŽENJE: Budući se u Područnim uredima namjerava ustrojiti službe ili odjeli, a pročelnik područnog ureda koordinira rad voditelja službi/odjela i voditelja ispostava, postavlja se pitanje tko će u slučaju spriječenosti ili duže odsutnosti pročelnika koordinirati rad navedenih? Ako se ne namjerava ustrojiti mjesto pomoćnika onda zakonskim prijedlogom urediti da to bude: - u slučaju spriječenosti ili odsutnosti pročelnika, istog zamjenjuje jedan od voditelja odjela/službi | Nije prihvaćen | Ne ocjenjuje se potrebnim ustrojiti mjesto pomoćnika pročelnika, dok se u slučaju njegove sprječenosti ili odsutnosti može odrediti službenik koji ga zamjenjuje temeljem odredbi Zakona o državnim službenicima. Stoga nema potrebe za normiranjem predloženog. |
122 | Damir Abramović | DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA , Djelokrug tržišne inspekcije | Pod stavak 2. dodati: - nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuju opći uvjeti obavljanja djelatnosti trgovačkih društava, trgovaca pojedinaca i obrta (registracija, odobrenje za rad, rješenje, suglasnost, drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i tvrtka), ako posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela, | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća iz razloga što je predmetno obuhvaćeno Prijedlogom zakona. |
123 | Damir Abramović | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 62. | čl. 62 st. 2 kaže: "(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme, odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru." Smatra li se i ne odazivanje svjedoka na saslušanje kao osoba koja nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora? | Primljeno na znanje | Primjedba će se razmotriti. |
124 | Damir Abramović | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 133. | U članku 133. stavak 1 vjerojatno se potkrala greška budući stoji:"Glavni državni inspektor će donijeti uredbu iz članka 6. stavka 7." što treba brisati budući Uredbe donosi Vlada, jer u stavku 2. istoga članka stoji da će Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 6. stavka 7. | Prihvaćen | U članku 133. stavku 1. brisano pogrešno navođenje članka 6. stavka 7, budući da uredbe donosi Vlada Republike Hrvatske. |
125 | Croatiainspect d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Predmetni prijedlog Zakona propustio je obuhvatiti inspekciju iz područja Zakona o tržištu nafte i tekućih naftnih goriva kao i njima povezanih propisa koji uređuju tržište biogoriva za prijevoz, te kvalitete tekućih naftnih goriva i biogoriva. Djelokrug rada energetske inspekcije trebao bi biti proširen gore navedenim, po mogućnosti, utvrđivanjem posebnog područja za to unutar energetske inspekcije. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
126 | Blaženka Vojnić Zelić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | KISS – je akronim od «Keep it simple stupid» uveden u US zrakoplovstvu 60-tih godina kao podsjetnik da stvari najbolje funkcioniraju kada su jednostavne. Jednostavnost je ključni cilj djelovanja, a nepotrebno kompliciranje treba izbjegavati – to je bit KISS principa. Savršenost se dosiže ne onda kada se nema što za dodati nego kada se nema što za oduzeti,. Rekli bi pjesnici Jednostavnost je ultimativna profinjenost. rekli bi dizajneri. A ja bi rekla - Jednostavnost je sve ono što naši zakoni i ustrojstvo državne uprave - nisu. I što ni reformska ideja formiranja Državnog inspektora kao jedinstvenog tijela – na žalost, nije. Vjerujem da bi se iz našeg sustava državne uprave i inspekcijskih službi mogli naći dali mnogi primjeri ustrojbenog kompliciranja, a ovdje ilustrativno navodim primjer «Služba za GMO i epidemiologiju zaraznih bolesti» iz Uprave za sanitarnu inspekciju, Kakve veze ima GMO hrana sa epidemiologijom zaraznih bolesti? Nikakve, bućkuriš. I bojim se da će takav bućkuriš biti i Državni inspektorat. Jer puko ustrojbeno spajanje različith inspekcija, kako je ovim Zakonom predviđeno, neće dovesti do onoga čemu se teži – pojednostavljenja za subjekte nadzora i veće učinkovitosti inspektora uz bolju međusobnu koordinaciju. Mišljenja sam da bi inspekcije trebalo sustavno analizirati, racionalizirati pa objediniti po područjima nadzora. Po kriteriju onoga što u stvarnosti i u poslovanju čini cjelinu. Kao na primjer – područje «hrane» - koje je sada rascjepkano u nekoliko inspekcija u nekoliko tijela državne uprave. Zašto tako? Ako je važna sigurnost hrane «od polja do stola» zašto nemamo jedinstveno upravno tijelo (sa više inspekcija: poljoprivredna, veterinarska, ribarska i inspekcija higijene hrane u proizvodnji, prometu, pripremi i usluživanju) koje nadzire sigurnost sve hrane u svim fazama od proizvodnje do potrošnje, a sve uz stručnu i znanstvenu podršku Hrvatske agencije za hranu kao svoga sastavnog djela. Nadalje, Sanitarna inspekcija, kadrovski devastirana kakova već jest (u Zagrebu koji je četvrtina Hrvatske samo je jedanaest sanitarnih inspektora) nadzire osim Zakona o hrani, i provedbu Zakona o zaštiti od buke, Zakona o kemikalijama, Zakona o zaštiti neionizirajućeg zračenja, Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti itd.,itd. Nije li to previše različitih i međusobno potpuno nepovezanih područja nadzora za jednu inspekciju? Ne bi li buka i neionizirajuće zračenje bili primjereniji u Zaštiti okoliša, obzirom da jesu parametri okoliša? Zašto je područje nadzora proizvodnje i prometa kemikalija dijelom u Gospodarskoj, a dijelom u Sanitarnoj inspekciji? U području «kemikalija» od proizvodnje, prometa i rada s kemikalijama na siguran način, ne preklapaju li se ovlasti i nadležnosti: sanitarne inspekcije, inspekcije zaštite na radu, inspekcije zaštite okoliša i gospodarske inspekcije? Kada su poduzetnici pozdravili ideju osnivanja Državnog inspektora vjerujem da su se nadali racionalizaciji inspekcijskih službi i nadzora, a ne samo njihovu objedinjavanju. | Primljeno na znanje | Upravo će se objedinjavnnjem inspekcija krenuti sa njhovim reustrojom te unutar sustava povezivanje područja nadzora koji u praksi predstavljaju cjelinu. Navedene promijene zahtjievati će i postupne izmjene posebnih propisa kojima su trenutno uređene nadležnosti pojedinih inspekcija te sukladno tome će se nastavi proces sustavne analize nadležnosti svake od pojedinih inspekcija |
127 | Blaženka Vojnić Zelić | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, IIOCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U Prijedlogu Zakona o državnom inspektoratu, kao središnjem tijelu sa brojnim inspekcijama, a koje imaju široke ovlasti i raznolike nadležnosti, uočavam nedostatak demokratičnosti i transparentnosti odnosno nedostatak a) instrumenta zaštite prava građana i poslovnih subjekata da na brz i jednostavan način, na licu mjesta mogu podnijeti prigovor na rad inspektora, i b) mogućnost savjetovanja subjekata nadzora o pravima i obvezama koje proizlaze iz propisa, a predmet su inspekcijskih nadzora. Mišljenja sam da bi mogućnost podnošenja prigovora na licu mjesta, osobi koja je za to zadužena na razini Državnog inspektorata, doprinjela učinkovitosti, transparentnosti i ujednačenosti rada inspekcijskih službi. Za to bi valjalo u Državnom inspektoratu predvidjeti zasebno neovisno tijelo, nešto poput ombundsmana za inspekcijske poslove, unutarnje kontrole i sl. O mogućnosti podnošenja prigovora trebala bi stajati oznaka na vidljivu mjestu, kako u središtu Inspktorata tako i u područnim uredima i ispostavama te na internet stranici. Svi smo mi, i kao inspektori i kao građani ili poslovni subjetki, potrošači naših prava i obveza u složenu, nestalnu i devijacijama sklonu društvu. Pa budimo kao takvi zaštićeni barem «knjigom žalbi». Nadalje, držim da bi uspostava «izvaninspekcijske» komunikacije sa građanima i mogućnosti pravnog savjetovanja u Državnom inspektoratu doprinjela povjerenju prema inspekcijskim službama i olakšala poslovanje, naročito na početku, malim i srednjim poduzetnicima kao subjektima nadzora. | Primljeno na znanje | Instumenti prava zaštite građana i gospodarskih subjekata u smislu podnošenja prigovora na državnog službenika su uspostavljeni temeljem Etičkog kodeksa, stoga u odnosu prema građanima državni službenik treba postupati profesionalno, nepristrano i pristojno. Pravila ponašanja prema građanima propisana su Etičkim kodeksom državnih službenika koji opisuje i podnošenje pritužbe na postupanje državnih službenika i postupak povodom podnesene pritužbe. Uz navedene mehanizme postoje ustrojstvene jedinice koje obavljaju poslove unutarnjeg nadzora nad radom inspektora, te ocjenjuje da li je u postupanju inspektora prema nadziranoj osobi bilo nepravilnosti koje zbog kojih se može pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili kazneni postupak. U pogledu savjetovanja nadziranih osoba, upravo uvođenjem mogućnosti otklanjanja nepravilnosti tijekom nadzora, subjekti se upoznaju s nepravilnosti te im se daju upute kako pravilno primjeniti propis. Savjetodavna uloga inspektora uz ujedno istovremeno i kontrolnu uloga dovela bi do mugućeg sukoba interesa u radu inspektora, što je predmet rasprava i u sklopu Prijedloga nove uredbe EK o nadzoru tržišta. |
128 | Ante Martin Šarić | Upravni postupci , Članak 69. | . | Primljeno na znanje | Nema unijetog komentara. |
129 | Ante Martin Šarić | Upravni postupci , Članak 68. | Članak 68. Inspektori se moraju voditi načelom pomoći rješavanja eventualnih nepravilnosti, a samo u očitim grubim kršenjima gdje je očita zla namjera smiju djelovati represivno bez prethodnih upozorenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
130 | Ante Martin Šarić | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 64. | Očito diskriminiranje poduzetnika. Zašto se i poduzetnike ne štiti na ovaj način? (1) Ako se inspektor prilikom nadzora ponaša neprofesionalno, odnosno ako se takvo ponašanje očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev osobe nad kojom se vrši nadzor pružiti joj pomoć. (2) Isto kao i za (1) | Nije prihvaćen | Neprofesionalno postupanje inspektora uređeno je Etičkim kodeksom i propisima o državnim službenicima. |
131 | Ante Martin Šarić | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 62. | (2) Nitko ne misli na poduzetnike. Ako poduzetnik ima zakazan sastanak s klijentom, mora ga otkazati i izgubiti klijenta. Sve to da bi se udovoljilo inspektoru, koji ne gubi novce i klijente. Smatram da bi moralo biti zakonom obavezno da inspektor mora ponuditi barem 3 termina u rasponu 3 tjedna. Ako su inspektori službenici, onda bi se oni trebali prilagoditi rasporedu poduzetnika, a ne obrnuto. Ovo je naročito problem kod mikro i malih poduzetnika, koji nemaju osobu zaduženu za administrativne poslove. (4)Dodati: Ako se dokaže da se nadzor mogao obaviti i bez obustavljanja poslovanja, inspektor odgovara za nastali poslovni gubitak vlastitom imovinom. (5)Dodati: Inspektor može ovo odrediti samo ako sam nije u stanju obaviti tu radnju. Ako se dokaže da je sam mogao obaviti radnju i utvrditi činjenice, onda inspektor odgovara za nastale troškove poduzetnika svom svojom imovinom. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbija iz razloga što je predmetno pitanje uređeno Zakonom o državnim službenicima. |
132 | Ante Martin Šarić | Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora , Članak 59. | Zašto ne izmijenite članak da stoji: "Inspektor može obavijestiti da dolazi u nadzor ako hoće, ali i ne mora." Članak 59. postaje potpuno beskoristan s ovim dijelom: "..osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora." Sve što inspektor treba reći je da za svaki slučaj smatra kako umanjuje učinkovitost nadzora ako obavijesti ikoga. Ovo je nadripisarstvo. Koji su kriteriji na osnovu kojih inspektor može banuti na vrata poput Turaka prve bračne noći? Kriterije je kako mu se prohtije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbija budući da predložena formulacija, posebice kad je u pitanju nadzor neregistriranog obavljanja djelatnosti, neprijavljenog rada i sl. ne osigurava “faktor iznenađenja”. Obavještavanje odgovorne osobe o nazočnosti inspektora prije početka obavljanja nadzora također se u praksi pokazalo loše u prethodno navedenim područjima. |
133 | Ana Antičević | PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU | Podržavam izdvajanje inspekcija iz tijela državne uprave i njihovo objedinjavanje u državni inspektorat te predlažem osnivanje i inspekcije za zaštitu životinja. Vjerujem da se jedino osnivanjem takve inspekcije unutar samostalnog i neovisnog državnog tijela može postići nužno potrebno i učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora brojnih slučajeva narušavanja dobrobiti životinja i kršenja zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu životinja. | Primljeno na znanje | Ustrojavanje novih inspekcija nije nužno kako bi se osigurala učinkovita provedba propisa u pojedinim upravnim područjima. Bitno je uspostaviti kroz zakonska rješanja adekvatne mehanizme provedbe propisa, što ne znači nužno stvaranje novih inspekcija već da postojeće inspekcije imaju učinkovite mehanizme djelovanja ( upravne , prekršajne i kaznene mjere kojima će se spriječiti narušavanje dobrobiti životinja odnosno provedba proopisa kojima se reguilira zaštita životinja). U skladu s posebnim propisom iz područja zaštite životinja određena je nadležnost tijela koja provede nadzor nad zaštitom životinja, a navedena tijela biti će organizirana na način kako to uređuje novi Zakon o državnom inspektoratu. |