Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Zakon o tržištu rada

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Poštovani, Nakon rasprave koju su o ovom prijedlogu organizirali Hrvatsko andragoško društvo i Pučko otvoreno učilište Zagreb, ključni su zaključci: 1. Predložene promjene glede obrazovanja odraslih u RH nemaju uporište niti u jednom strateškom dokumentu koji se odnosi na politike obrazovanja odraslih (EU Obnovljena agenda i njezina provedba u Hrvatskoj, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije). Naime redukcija obrazovanja odraslih na obrazovanje za tržište rada je bitno odstupanje od tih dokumenata. Također, ovaj prijedlog je suprotan proceduri i raspravama koje su vođene radi pripreme novog Zakona o obrazovanju odraslih, čak se ignorira sve što je u tom pogledu pod okriljem Ministarstva znanosti i obrazovanja postignuto. 2. Ovaj prijedlog nije u skladu s koncepcijom cjeloživotnog učenja u kojem dio koji se odnosi na učenje odraslih obuhvaća daleko šire područje od onog koje se odnosi samo na tržište rada. Upravo koncepcija općeživotnog učenja (lifewide learning) je ključni dio koncepta kojeg smo i mi prihvatili kao temelj odgojno-obrazovnog sustava. Zapošljavanje i zapošljivost na temelju formalnog strukovnog obrazovanja tek su jedan dio tog koncepta. 3. Ne navode se razlozi zbog kojih bi promjena glede mjerodavnosti u području obrazovanja odraslih bila prihvatljiva. Ne vidi se odnos troškova i koristi, tj. hoće li trošak ove promjene biti veći od možebitne koristi. Iz prijedloga se ne vidi koje skupine će imati koristi i kakve će one biti, niti je jasno koje će biti društvene i gospodarske koristi. 4. Ove promjene dovode u pitanje institucionalnu stabilnost i razvoj obrazovanja odraslih. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih jedna od rijetkih institucionalnih oslonaca za sustav obrazovanja odraslih, a njene su aktivnosti sustavu potrebne tim više jer se u visokoškolskoj i znanstvenoj zajednici zanemaruju pitanja andragogije i obrazovanja odraslih. HAD je još od početka 2000-tih zagovarao posebnu instituciju koja će se baviti obrazovanjem odraslih. Poučeni brojnim promjenama u ovom sustavu (ukidanje Zavoda za školstvo i njegovo ponovno osnivanje, spajanja i razdvajanja obrazovnih agencija), držimo da će još jedna neosmišljena promjena usporiti razvoj obrazovanja odraslih. Istraživački projekti ASOO-a koji su prvi puta dali neke podatke o motivima polaznika, početak rada na EPALE platformi i početak vrlo važnog istraživanja PIAAC, znanstveni i stručni skupovi koje organizira ili podupire ASOO ovise o stabilnim stručnim i institucionalnim osnovama toga rada. 5. Iz ovog prijedloga se nigdje ne vidi da su osigurane tehničke pretpostavke da se u planiranom roku obave značajne promjene. Neizvjesnost dobivanja akreditacija, kao i postupaka u sadašnjim i pripremljenim projektima i istraživanjima mogu proizvesti zastoj u cijelom sustavu obrazovanja odraslih. U pitanje može doći ne samo provedba EU projekata i verifikacija programa obrazovanja odraslih, nego i stručno usavršavanje ravnatelja, voditelja obrazovanja odraslih, savjetnika, trenera i mentora, te uvođenje vrjednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja. U području obrazovanja odraslih, koje je ASOO znatno unaprijedio i dinamizirao, promjene bez cjelovitog i temeljitog sagledavanja problematike, uz zastoj od nekoliko mjeseci radi predložene transformacije, mogu izazvati vrlo nepoželjne, čak i opasne posljedice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Marita Brčić Kuljiš PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Postovani, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu je zajedno s partnerskim institucijama u 2015/2016 godine realizirao projekt Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija stručnjaka u obrazovanju odraslih u sklopu Europskog socijalnog fonda upravo s ciljem izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije kako andragoga tako i nastavnika u obrazovanju odraslih. Projektni tim je proveo niz istraživanja koja su, među ostalim publikacijama, rezultirala i s dva istraživačka izvješća: Brčić Kuljiš, M., Popović, T., Koludrović, M., Vican, D., Pavičić, J., Relja, R., Reić Ercegovac, I., Ljubetić, M., Živčić, M. i Vučić, M. (2015). Kompetencije nastavnika u obrazovanju odraslih - perspektive tržišta rada. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Brčić Kuljiš, M.; Popović, T.; Reić Ercegovac, I.; Koludrović, M.; Ljubetić, M.; Vican, D.; Pavičić, J.; Relja, R.; Živčić, M.; Vučić, M. (2016). Samoprocjena kompetentnosti, motivacije i samoefikasnosti nastavnika u obrazovanju odraslih. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo. Oba istraživačka izvješća ukazuju kako je aspekt tržišta rada za obrazovanje odraslih važan, ali nije ključan aspekt jer obrazovanje odraslih kao neodvojivi dio cjeloživotnog obrazovanja, može, ali i ne mora biti motiviran tržištem odnosno aspektom tržišnog natjecanja. Provedena istraživanja u obrazovanju odraslih, osim ekstrinzične motivacije, ukazuju na visoku razinu intrinzične motivacije koja je potaknuta željom za samoostvarenjem, izgradnjom samopoštovanja, te općenito kvalitetnijim životom koji se može ostvarit dodatnim intelektualnim razvojem, usavršavanjem u stvarima koje su predmet interesa i slično. Obrazovanje odraslih se treba shvaćati kao nastavak vertikale u obrazovnom sustavu s posebnim naglaskom na to da je obrazovanje odraslih najsloženiji dio obrazovne vertikale upravo iz razloga što uključuje heterogene aktere koji se u obrazovanje odraslih uključuju iz različitih razloga, s različitim ciljevima i različitim iskustvima. Specifične kognitivne, motivacijske, socijalne i zdravstvene značajke odraslih osoba – uvjetuju drugačiji pristup u obrazovnim procesima, bilo da je riječ o strategiji obrazovanja, metodama i obliku rada ili, najvažnije, interesu polaznika koji se obrazuju. Sve to ukazuje da je obrazovanje odraslih složeni proces koji zahtijeva, kao prvo institucionalizaciju, a zatim i kompetentne stručnjake (nastavničkog usmjerenja, andragoge i nastavnike u obrazovanju odraslih) koji će se znati i moći nositi s izazovima koje obrazovanje odraslih stavlja pred njih. Jedino kompetentan i stručan kadar može osigurati kvalitetu u procesu obrazovanja odraslih koja do sada nije bila na primjerenoj razini, a koja će u skoroj budućnosti biti od ključne važnosti jer će se sve više naših sugrađana uključivati u programe obrazovanja odraslih kako bi s jedne strane unaprijedili profesionalnog znanja, vještina i umijeća ili s druge strane građanske kompetencije ili kompetencije za rješavanje različitih problema u obitelji ili kompetencije potrebne za očuvanje i zaštitu okoliša. Obrazovanje odraslih je neizostavan dio obrazovne vertikale i kao takvo treba ostati u nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, te se, kao i svi drugi aspekti i razine obrazovanja, konzultirati s ključnim agencijama (Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) ili ključnim ministarstvima (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Siniša Kušić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Poštovani, kao znanstvenik i nastavnik koji se već niz godina bavi pitanjima obrazovanja odraslih smatram nužnim reagirati na prijedlog Zakona o tržištu rada s posebnim osvrtom na dijelove koji se tiču obrazovanja odraslih. Prihvaćanjem ovakvog prijedloga Zakona biti će učinjena dugoročna i nepopravljiva šteta cjelokupnom obrazovnom sustavu, a posebno sustavu obrazovanja odraslih pri čemu spornim smatram odredbe prema kojima će HZZ preuzeti poslove „obrazovanja odraslih“ koji su sada u nadležnosti ASOO-a, dok će MRMS preuzeti poslove koji su sada u nadležnosti MZO-a. Pokušati ću argumentirano obrazložiti negativne aspkete ovakvog prijedloga Zakona (navodeći samo neke od strateških dokumenata i neke statističke podatke koji se pritom ne uvažavaju): 1. Ovakve promjene u suprotnosti su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) i konceptom cjeloživotnog učenja koji je bio temeljno polazište za izradu Strategije i temelj razvoja cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava u RH. Obrazovanje odraslih u zemljama EU, pa tako i RH, prihvaćeno je kao važan sastavni dio cjeloživotnog učenja i punopravni dio cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava. Zbog toga je nejasno zbog čega se sada obrazovanje odraslih u potpunosti izbacuje iz odgojno-obrazovnog sustava RH pri čemu se ukida ASOO i poslovi prebacuju na HZZ, a ingerencija MZO u području obrazovanja odraslih se prebacuju na MRMS. 2. Pri tome se može zaključiti da se obrazovanje odraslih poistovjećuje isključivo sa tržištem rada, a zanemaruju se brojni drugi aspekti obrazovanja odraslih (npr. razvoj ključnih kompetencija, razvoj „životnih vještina“ ili „vještina za 21. stoljeće“ što uključuje različite vrste pismenosti...). Iako je neosporna važnost obrazovanja odraslih za tržište rada i zapošljivost pojedinaca, brojni strateški nacionalni i EU dokumenti ukazuju upravo na te segmente obrazovanja odraslih i njihovu važnost za razvoj gospodarstva, zajednice i društva u cjelini kao i osobni razvoj pojedinca. Kao što se navodi u Okviru za djelovanje iz Belema (UNESCO, 2010) iako je ponuda programa primarno usredotočena na strukovno i profesionalno obrazovanje nedostaju integriraniji pristupi obrazovanju odraslih usmjereni na sve aspekte razvoja pojedinca. Kao dokaz mogu se uzeti i rezultati PIAAC istraživanja (OECD, 2013) koji ukazuju na velik broj odraslih koji posjeduju nisku razinu osposobljenosti u pismenosti (od 4,9% do 27,7% odraslih), nisku razinu u računanju (od 8,1% do 31,7% odraslih) te na velik broj odraslih (od 7% do 23%) koji ne posjeduje ni najosnovnije kompetencije za upotrebu IK tehnologije. Upravo zbog ovakvih poražavajućih podataka brojne zemlje EU odlučile su još više ulagati u sustav obrazovanja odraslih (npr. Engleska, Francuska, Njemačka, Estonija, skandinavske zemlje...) jer su uvidjele važnost obrazovanja odraslih u tim područjima osobnog razvoja pojedinca. Iako PIAAC istraživanje nije provedeno u Hrvatskoj (planirano je za idući ciklus) moguće je pretpostaviti, a na temelju ispod prosječnih rezultata hrvatskih učenika na PISA istraživanju, da bi rezultati za odrasle u Hrvatskoj bili vrlo slični onima u drugim zemljama. Ovakvo predloženo izdvajanje sustava obrazovanja odraslih iz cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava učiniti će dugoročnu i nepopravljivu štetu za razvoj odgojno obrazovnog sustava RH i razvoj pojedinaca. 3. Budući je obrazovanje odraslih zastupljeno u svim segmentima odgojno-obrazovnog sustava RH (npr. osnovno obrazovanje odraslih, srednjoškolsko obrazovanje odraslih i visokoškolsko obrazovanje odraslih) postavlja se pitanje što će se dogoditi sa tim aspektima obrazovanja odraslih i tko će preuzeti ingerenciju nad tim aspektima? Upravo obrazovna struktura stanovništva u RH ukazuje na važnost osnovnog obrazovanja odraslih te poticanja funkcionalnog opismenjivanja odraslih osoba (345.959 stanovnika nema završenu školu, 773.489 stanovnika završilo je osnovnu školu - podaci DZS iz 2011. godine). U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) kao jedno od važnih pitanja navodi se i visokoškolsko obrazovanje odraslih te važnost kvalitetnijeg osmišljavanja izvanrednih studija koji bi se prema Strategiji trebali prebaciti u područje obrazovanja odraslih. Ovakvim prijedlogom Zakona zanemaruje se Strategija i podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva. 4. Obrazovanje odraslih osim obrazovanja za tržište rada odnosno navedenih formalnih oblika obrazovanja uključuje i brojne programe neformalnog obrazovanja za koje nije logično da budu pod ingerencijom HZZ i MRMS i mišljenja sam da za sve navedene oblike obrazovanja odraslih HZZ i MRMS nema ni kapaciteta niti bi se trebalo baviti ovakvim programima jer nije u prirodi njihove djelatnosti. 5. Sustavnu brigu oko obrazovanja andragoških djelatnika (ravnatelja, voditelja i nastavnika u obrazovanju odraslih), što je dugi niz godina bilo zapostavljeno, zadnjih nekoliko godina u RH provodi isključivo ASOO provodeći međunarodno priznate progarme obrazovanja andragoških djelatnika (poput programa Curriculum globALE) koje je završilo nekoliko stotina andragoških djelatnika. Budući da u RH ne postoji studij andragogije (koji se planira pokrenuti u okviru HKO projekta) osim ASOO nitko nije pokazao interes za obrazovanje andragoških djelatnika te prihvaćanjem ovakvog prijedloga Zakona može se očekivati ponovno zanemarivanje iznimno važnog elementa kvalitete sustava obrazovanja odraslih od strane državnih institucija i obrazovne politike. 6. Ukidanje ASOO i prebacivanje ingerencije za pitanja obrazovanja odraslih na HZZ i MRMS ukazuje na opetovano zanemarivanje obrazovanja odraslih i potpuno krivo (iznimno usko) poimanje važnosti obrazovanja odraslih. Trebalo bi se razmišljati o stvaranju integriranoga obrazovnog sustava u kojem će svi dijelovi raditi na harmoniziranju svojeg djelovanja što je u skladu sa konceptom cjeloživotnog učenja, a ne na izbacivanju obrazovanja odraslih iz odgojno-obrazovnog sustava RH. Ovakav prijedlog Zakona i ovakva obrazovna politika zasigurno neće pridonijeti većem uključivanju odraslih u programe obrazovanja odraslih (u RH samo 3% odraslih se uključuje u neke programe obrazovanja odraslih što je značajno ispod prosjeka EU). Iako u svim pogledima pozdravljam suradnju različitih državnih tijela i institucija RH u pogledu pitanja obrazovanja odraslih (neupitna je povezanost sa HZZ i MRMS) te podržavam još i jaču suradnju upravo zbog interdisciplinarnog karaktera obrazovanja odraslih, nedopustivo je da se ingerencija nad obrazovanjem odraslih prebaci isključivo na HZZ i MRMS jer je obrazovanje odraslih prvenstveno pitanje obrazovanja i to na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava. Prakse iz zemalja EU (jako dobar primjer su Engleska, Njemačka i skandinavske zemlje) pokazale su da prebacivanje obrazovanja odraslih na institucije isključivo zadužene za tržište rada nije kvalitetno rješenje i brzo su odustale od takvih pokušaja već su rješenje pronašli u integraciji nacionalnih institucija i tijela zaduženih za obrazovanje i ulaganje u posebne odjele/agencije koji/e se bave pitanjima obrazovanja odraslih, a što u RH predstavlja ASOO i MZO. Kao znanstvenik i nastavnik koji se bavi pitanjima obrazovanja odraslih bio sam dužan (ovako dužim očitovanjem) reagirati na ovako nesmotren potez koji će značajno unazaditi praksu i obrazovnu politiku u području obrazovanja odraslih te ukazati na moguće posljedice ovakvog prijedloga Zakona. Unaprijed zahvaljujem na razmatranju mog očitovanja u nadi da nećete prihvatiti ovakav prijedlog Zakona o tržištu rada. S poštovanjem uz srdačan pozdrav, Siniša Kušić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Maja Ljubetić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Želim upozoriti na dugoročnu i nepopravljivu štetu koja će biti učinjena stupi li na snagu prijedlog Zakona prema kojem se obrazovanje odraslih želi prebaciti HZZ-u. Obrazovanje odraslih nije isključivo zadovoljavanje potreba tržišta rada. Ono je i zadovoljavanje obrazovnih (a često i odgojnih) potreba odraslih i sastavni je dio cjelokupnoga odgojno-obrazovnog sustava u RH. Kao takav, sustav obrazovanja odraslih mora ostati pod ingerencijom MZO. Također, ova "nesmotrena" odluka, ako bude realizirana, mogla bi ugroziti osnivanje studija andragogije za kojima postoji duži niz godina vrlo opravdana potreba u Republici Hrvatskoj. Samo kompetentni andragoški djelatnici mogu kvalitetno obrazovati odrasle koji će onda stvarno (a ne samo formalno) zadovoljiti svoje potrebe i potencijale te biti konkurentni na tržištu rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Morana Koludrović PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Poštovani, U priloženom tekstu je navedeno da se obrazovanje odraslih dodjeljuje u nadležnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odnosno Ministarstva rada i mirovinskog sustava umjesto Ministarstvu znanosti i obrazovanja, odnosno Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Mišljenja sam da je primjerenije da obrazovanje odraslih ostane u nadležnosti Ministarstva obrazovanja i znanosti, odnosno agencija ili agencije koje/a se primarno bave/i odgojem i obrazovanjem uz daljnju suradnju s MRMS i to iz nekoliko razloga: 1. Iako je povezano s ekonomijom i gospodarstvom, obrazovanje odraslih nije samo u funkciji zadovoljavanja potreba tržišta rada već ima za cilj omogućiti cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih kao i ljudi starije životne dobi u brojnim drugim aspektima osobnog i socijalnog života (primjerice aktivno građanstvo, medijska, financijska, potrošačka pismenost, roditeljstvo, socioemocionalne i brojne druge kompetencije) što je argumentirano u svim važnijim i aktualnim zakonima, dokumentima, memorandumima, strategijama kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji i šire. 2. Obrazovanje odraslih utemeljeno je na andragogiji kao (pedagogijskoj) znanstvenoj disciplini i ima svoja načela, ciljeve, metodologiju, strategije, oblike i metode učenja i poučavanja i drugo. Međutim, dugi niz desetljeća nemamo studij andragogije u RH te postoji opravdana bojazan, da ako se obrazovanje odraslih odvoji od ostalih dijelova odgojno – obrazovnog sustava, da se ni dalje neće postići pun potencijal razvoja obrazovanja odraslih i andragogije. Ako nema (studija) andragogije odnosno kompetentnih andragoških djelatnika, nema ni kvalitetnog obrazovanja odraslih što je dokazano brojnim dosadašnjim istraživanjima u različitim područjima odgoja i obrazovanja. 3. Obrazovanje odraslih ne uključuje samo osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje odraslih, te stjecanje srednje školske, niže ili srednje stručne spreme već programe obrazovanja odraslih imaju i brojne visokoškolske institucije. Ako se obrazovanje odraslih pripoji HZZ-u, treba imati na umu i ovu skupinu programa obrazovanja odraslih uvažavajući specifičnosti visokog školstva, činjenicu da se radi o visokoobrazovanoj populaciji koja se želi (opetovano) usavršavati u najrazličitijim područjima za osobnu i profesionalnu dobrobit. 4. Također, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje uključuje i obrazovanje odnosno učenje populacije treće životne dobi. Gerontogogija kao specifična znanstvena disciplina u tom smislu može iznimno pomoći osobama starije dobi da se uključe u različite programe cjeloživotnog učenja. 5. Zaključno, iz svega navedenoga je razvidno da je obrazovanje odraslih povezano kako s osnovnoškolskim, tako i srednjoškolskim i visokoškolskim sustavom odgoja i obrazovanja te se ne bi trebalo odvajati od njih. Odnosno, obrazovanje odraslih je sastavni i neodvojivi dio cjelokupnog odgojno – obrazovnog sustava, a time bi trebalo biti pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno nadležnih agencija uz daljnje aktivno sudjelovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava te HZZ-a u dijelu koji se odnosi na obrazovanje odraslih za potrebe tržišta rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Krešimir Dugonjić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O TRŽIŠTU RADA Poštovani, s obzirom da spominjete status privremenog sezonskog obavljanja poslova, te se uređuju drugi oblici radnog odnosa, predlažem da se uvede brutto satnica koja bi jamčila minimalnih 20 kuna netto satnice za sve radnike koji obavljaju poslove manjeg obujma i vremena. Iz brutto satnice bi se izdvajali doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po jednakim stopama kao i u normalnom radnom odnosu, te predlažem i izdavajanje poreza na dohodak od 10 % na gore spomenutu brutto satnicu za već zaposlene osobe u punom radnom odnosu, dok potpuno izbjegavanje poreza za osobe kojima je ovakav model satnice jedini izvor prihoda. Prema modelu Njemačke, gdje je prijašnjih godina u tzv. `part time job` radilo oko 5 milijuna ljudi, među ostalima i osobe koje su bile u radnom odnosu u punom vremenu, predlažem da se hrvatski model dodatnog zaposlenja ozakoni, te da se omogući maksimalno 4 sata dnevno dodatnog rada. S druge strane, omogućilo bi se i nezaposlenim osobama koje ipak nađu slične dodatne poslove participirati u davanjima društvu i kroz ozakonjen radni odnos imati beneficije ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i mirovinskog staža. U tom slučaju država i društvo bi trebali donijeti mjerila po kojem se ne bi uskratila osnovna građanska prava za vrijeme nezaposlenosti (npr. pravo na besplatno zdravstveno osiguranje i traženje pod jednakim uvjetima posla sa punim radnim vremenom, bilo na neodređeno, bilo na određeno vrijeme), a da ipak prihodi države i društva, kao krajnjeg korisnika državnih prihoda, budu povećani, dok zdravstveni i mirovinski sustavi održivi. Smatram da bi se time dobrim dijelom poništio efekt `crnog tržišta rada` i `sive ekonomije`, a svakako jest izvediv model, jer je 2012. godine, Ministarstvo rada u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede provelo mjeru tzv. `biljega` u sezonskim radovima u poljoprivredi kratkog trajanja, kao što su berbe mandarina, jabuka ili jagoda, dakle za vegetacijskog ciklusa i omogućila mnogim nezaposlenima i umirovljenicima (!) da kroz tzv. `biljege` zarade dodatne prihode i istovremeno kroz svoja davanja doprinose društvu u cijelini. Kako se kroz medije `provlače istupi o borbi protiv tzv. fuš-majstora` za sitne kućne popravke, pretpostavljam da se može vrlo lako primijeniti sličan model za taj način obavljanja poslova, kroz npr. izdavanja certificiranih potvrda od strane nadležnih tijela. Također, s obzirom da je poslodavac koji ne isplati plaću radniku u zakonskom roku, tj. do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, dužan automatizmom isplatiti kamatu na one dane zaostale plaće državi, ali ne i radniku, već radnik svoju kamatu na svoju plaću, a koja mu zakonski pripada koliko i državi, mora osobno potraživati u nadležnoj Agenciji za potraživanja, predlažem da se automatizmom radnik naplati kamatom na svoju zaostalu plaću ili kroz djelovanje nadležne Agencije za potraživanja ili kroz FINU, kao npr. država. Smatram da se dosadašnjim postupanjem radnik stavio u nepravedan položaj, kako naspram države, tako i naspram poslodavca, ali i zbog neinformiranosti o svojim radničkim pravima. Na kraju krajeva, radnička plaća pokreće ekonomiju kroz potrošnju bez koje se ne može prodati ili kupiti niti jedan proizvod ili usluga. Da se ne obmanjujemo, dodao bih za kraj, danas za svaku radnju postoji OIB uz pomoć kojeg se sve može provjeriti. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona preuzima se samo institut rada na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi koji je trenutno uređen Zakonom o poticanju zapošljavanja, a koji će prestati važiti. Naime, preuzimaju se odredbe koje se odnose na status sezonskog radnika u poljoprivredi i ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, dok se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima preuzimaju odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja koje se odnose na obvezno osiguranje za sezonskog radnika u poljoprivredi. Zakon o radu („Narodne novine“, broj 93/14 i 127/17) kao opći propis koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj predviđa mogućnost dopunskog rada kao rada preko punog radnog vremena pod određenim uvjetima (čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. Zakona o radu). Dopunski rad predstavlja ugovor o radu s drugim poslodavcem na koji je ugovorni odnos prvi poslodavac dao suglasnost, ali uz tjedno ograničenje takvoga rada do 8 sati, te godišnje do 180 sati. Ne postoji mogućnost da i stalno zaposleni rade na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi jer bi isto bilo u protivnosti s važećom zakonskom regulativom odnosno sa Zakonom o radu. Ukoliko bi se navedeno zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi putem vaučera proširilo i na zaposlene osobe, postoji opasnost od neusklađenosti s direktivama koje uređuju radne odnose, posebice u pogledu propisanih ograničenja radnog vremena, te minimalnih trajanja odmora i dopusta, imajući u vidu da Direktiva 2003/88 postavlja minimalne sigurnosne i zdravstvene uvjete za organizaciju radnog vremena. Komentar koji se odnosi na isplatu kamate za zakašnjelu plaću nije predmet ovoga Zakona.