Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ante Jurišić | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 25. | Turistička društva: Možda bi ipak trebalo ostaviti mogućnost njihovoga osnivanja bez pravne osobnosti, bez profesionalizacije rada osoba uključenih u njihove turističke savjete i bez profesionalnih voditelja, jer stanovnici manjih mjesta često najbolje znaju što bi se moglo napraviti u njihovom mjestu, posebno po pitanju poboljšanja uvjeta boravka turista i života lokalnoga stanovništva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2 | Ante Jurišić | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Treba prepraviti odredbu 3-3.3 u pripremu, izradu i distribuciju destinacijskih marketinških materijala itd, Uprotivnom, moglo bi se tumačiti da će promidžbene materijale destinacija izrađivati, npr. tiskati i plaćati regionalne TZ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 3 | Ante Jurišić | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Predsjednik TZ – ako je to općinski načelnik, gradonačelnik, župan, ili osoba koju oni odrede tada nema govora o depolitizaciji sustava o kojoj se propovijeda, već se i dalje radi o miješanju politike u struku. Logično bi bilo da predsjednika biraju članovi skupštine koji su TZ i osnovali, odnosno oni koji sudjeluju u prihodu TZ. Činjenica da broj predstavnika pojedinoga člana TZ u skupštini ovisi o njegovom udjelu u prihodu, potvrđuje stav da je TZ ipak strukovna i interesna organizacija i bilo bi logično da njome i njezinim sredstvima upravlja onaj tko je i uprihodovao ta sredstva. Iako imamo pozitivnih primjera gradonačelnika, načelnika i župana koji su stručni i poznaju turizam, nerijetko ima i onih koji s turizmom nemaju nikakve veze. Nažalost, od ove činjenice ponekad nisu imuni ni pojedini ministri. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 4 | Ante Jurišić | Značenje pojmova, Članak 2. | Udruživanje lokalnih TZ u područne TZ prema destinacijskom načelu – Mislim da je, u većini slučajeva, osnovni preduvjet za uspjeh zamisli udruživanje/spajanje jedinica lokalne samouprave, jer se u praksi, u više slučajeva pokazalo da se pojedine susjedne jedinice lokalne samouprave ne mogu dogovoriti oko raznih stvari, a kada se lokalne susjedne TZ dogovore, odnosno predlože neki zajednički projekt, od njega nema ništa, jer se prethodno moraju dogovoriti JLS, pa jedan dogovor bez drugoga ne ide | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 5 | Antoni biberica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Pišem u ime mjesnog odbora zlarina kao i svih mjestana otoka Zlarina Jako smo neugodno iznenađeni činjenicom da postoji mogučnost da se ugasi turistička zajdnica mjesta Zlarin jer je ona jedan od kljucnih segmenata razvoja malih sredina kao što su otok zlarin i ostala mala mjesta kojih ocekuje slicna sudbina... gašenjem turisticke zajdnice mjesta gasite godine i godine ulozenog truda i rada pojedinaca koji su nastojali drzati malo mijesto poput zlarina u korak sa velikim sredinama svojim kulturnim ljetima kako bi privukli vise gostiju, a to sve financirajuci se iz vlastitog proracuna i nikome na teret, dapace dio novaca koji je uprihođen dužni smo davati gradu šibeniku. Gašenjem tzm zlarin i pripajanju istoga šibenskom tz-u dovodi se u pitanje kvaliteta buduceg zlarinskog turizma i zbog toga smo zabrinuti. Stoga trazimo brisanje clanka 71 ovog zakona | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 6 | Danijela Dasović Vranić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Smatramo da je prijedlog zakona slabo definiran i da nema previše doticaja sa praksom. Gase se Turističke zajednice koje su uložile godine i godine truda u razvoj svoje destinacije bez mogućnosti izbora. To se posebno odnosi na Turističke zajednice koje se nalaze na kontinetu i za čiji razvoj je potrebno puno više vremena. Također prijedlog udruživanja turističkih zajednica je toliko slabo definiran da postavlja više pitanja i mogućih problema nego što predstavlja realno rješenje. Udruživanjem u jednu Turističku zajednicu izgubiti će se fokus na određenu destinaciju i na njen razvoj. Izgubit će se radna mjesta. Jedan ured (sjedište) za cijelo jedno područje udruženih Turističkih zajednica nije adekvatno rješenje. Kako će turisti doći do informacija ako se sjedište nalazi 50km dalje od destinacije u kojoj se nalaze? Smatramo također da bi trebali zadržati Nadzorni odbor koji se pokazao uspješnim u praksi i ne dodavati nove zadaće i zaduženja članovima Skupštine koje je i do sada bilo teško dobiti u većinskom sastavu. Predsjednik Turističke zajednice trebao bi ostati načelnik odnosno gradonačelnik, a ne netko odabran iz zajednice. Posebno iz razloga što oni iz prve ruke znaju problematiku mjesta i što im je na prvom mjestu razvoj te destinacije. Također se ovim putem i jača suradnja sa lokalnom jedinicom samouprave. Danijela Dasović Vranić, direktorica ureda Turističke zajednice Općine Brinje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 7 | Gordana Krleža | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Komentar na članak 10., stavak 4. i 5. - trebalo bi ga brisati ili napraviti odgovarajuće izmjene u Zakonu o trgovini gdje bi se izdvojile TZ od ostalih neprofitnih organizacija i precizirati da TZ može obavljati gospodarsku djelatnost navedenu u stavci 4. i 5. članka 10. samo u slučaju da na njezinom području nema nikoga tko obavlja navedenu djelatnost. Pojašnjenje : Stavci 4. i 5. su u suprotnosti sa Zakonom o trgovini , članak 5. TZ baveći se gospodarskom djelatnošću iz stavki 4. i 5. postaje konkurencija trgovcima, tur. agencijama tj. svojim članovima koji su dužni plaćati članarinu tj. koji su Zakonom o članarini prisiljeni biti članovi turističke zajednice . Zakon o trgovini dopušta neprofitnim organizacijama trgovinu vlastitih proizvoda (suvenira... koje TZ ne proizvodi a prodaja vlastitog promidžbenog materijala zabranjena je Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Navedeni članak nalazi se i u Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je sada na snazi i na terenu stvara nedoumice i probleme te se toplo nadamo da će se primjedba uvažiti. S poštovanjem Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 8 | Gordana Krleža | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Komentar na članak 10., stavak 4. i 5. - trebalo bi ga brisati ili napraviti odgovarajuće izmjene u Zakonu o trgovini gdje bi se izdvojile TZ od ostalih neprofitnih organizacija i precizirati da TZ može obavljati gospodarsku djelatnost navedenu u stavci 4. i 5. članka 10. samo u slučaju da na njezinom području nema nikoga tko obavlja navedenu djelatnost. Pojašnjenje : Stavci 4. i 5. su u suprotnosti sa Zakonom o trgovini , članak 5. TZ baveći se gospodarskom djelatnošću iz stavki 4. i 5. postaje konkurencija trgovcima, tur. agencijama tj. svojim članovima koji su dužni plaćati članarinu tj. koji su Zakonom o članarini prisiljeni biti članovi turističke zajednice . Zakon o trgovini dopušta neprofitnim organizacijama trgovinu vlastitih proizvoda (suvenira... koje TZ ne proizvodi a prodaja vlastitog promidžbenog materijala zabranjena je Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Navedeni članak nalazi se i u Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je sada na snazi i na terenu stvara nedoumice i probleme te se toplo nadamo da će se primjedba uvažiti. S poštovanjem Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 9 | Hrvatski audiovizualni centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Hrvatski audiovizualni centar (dalje: HAVC) osnovan kao javna ustanova temeljem Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07), uveo je izmjenama i dopunama istog zakona 1.1.2012.g. novu vrstu dodjele državnih potpora, automatsku potporu kao mjeru poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, čime su stvorene pretpostavke za privlačenje međunarodnih produkcija koje snimanjem na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruju poticaj u obliku 20% povrata ostvarenih opravdanih troškova proizvodnje audiovizualnog djela. Proces audiovizualne proizvodnje direktno potiče razvoj i profitabilnost ne samo audiovizualne industrije, već neposredno i svih ostalih povezanih industrijskih grana, pa tako i turizma. Program privlači značajan inozemni kapital koji bi bez njegovog postojanja bio utrošen u nekoj drugoj europskoj ili vaneuropskoj zemlji koja ima program poticaja (do studenog 2016. godine najmanje 22 europske zemlje imale su jedan od tri uobičajena oblika poticanja ulaganja u audiovizualnu proizvodnju, a danas je taj broj bitno veći). Iz gore navedenog je vidljivo da je konkurencija susjednih zemalja jaka, dok izbor stranog kapitala da ulaže u Hrvatsku kao filmsku destinaciju ovisi o nizu faktora. U Hrvatskoj su od ustrojavanja programa 59 međunarodnih produkcija koristile mjere poticaja te su ostvarile lokalnu potrošnju od gotovo 690 milijuna kuna, od čega je samo u 2018.g. lokalna potrošnja iznosila 116.516.856,92 kn. (struktura potrošnje: angažman smještajnih kapaciteta, korištenje ugostiteljskih kapaciteta, zakupi/najmovi opreme, angažiranje ljudskih resursa, uplate poreza i sl.). Najviše prihoda od potrošnje ostaje upravo u jedinicama lokalnih uprava i samouprava/županiji, dok direktnu korist ima lokalna turistička/županijska zajednica kroz povećanja uplata boravišnih pristojbi. Primjera radi, temeljem angažmana na projektima Robin Hood, Mamma Mia: Here We go Again! i Mordkommision u 2017.g. (samo 3 projekta od ukupno 11 u 2017.g.) ostvareno je 50.000,00 noćenja (sve u predsezoni ili posezoni kada je produkcijski izvedivije snimanje na lokaciji), te je s te osnove za trošak smještaja utrošeno 22.800.000,00 HRK, koji novac su uprihodili korisnici turističkih pristojbi te obveznici uplate članarina. Dalje, da je turizam kao sektor prepoznao značaj navedene mjere vidljivo je iz činjenice da su kreativne industrije uključene u Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. kao bitan čimbenik te mobilizirajući faktor u utvrđivanju autentičnosti Republike Hrvatske kao turističke destinacije. Uključivanje razvoja kulturnog turizma u okosnicu donošenja cijelog paketa zakona u turizmu je vidljiv ponajbolje i kroz ovo e-savjetovanje. Smatramo da je Republika Hrvatska svoju autentičnost kao filmska destinacija dokazala, otvarajući tako vrata daljnjem razvoju kulturnog/filmskog turizma, angažmanom svih raspoloživih resursa (ljudskih i produkcijskih potencijala, povećanim korištenjem smještajnih kapaciteta, korištenjem ugostiteljskih usluga i sl.), dodajući kvalitetu oformljivanju destinacijskog turizma, smanjenjem sezonalnosti te povećanjem turističke potrošnje i zaposlenosti u značajnoj mjeri. Držimo, stoga i da je da značaj u direktnom poticanju produljenja turističke sezone nesporan kao i ulaganje u promociju Hrvatske (snimanjem serijala Game of Thrones i McMafie te filmova Robin Hood, Mamma Mia, Here We Go Again!, Star Wars VIII, gdje je hrvatska audiovizualna zajednica direktno uložila u promociju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije filmskog/kulturnog turizma). Navedeni projekti su se svojom medijskom izloženošću pokazali kao neprocjenjiv partner u turističkoj promociji Hrvatske, te su generirali povećani interes turista za tematske posjete RH (obilazak lokacija snimanja, tematskih izložbi, merchandising itd.) ili povećani interes turista za dolazak u Hrvatsku kao destinaciju, kao npr. u slučaju skandinavskih TV serija i filmova koji su snimljeni na lokacijama u Hrvatskoj, a u kojima Hrvatska "glumi" samu sebe. Uvažavajući da je boravišna pristojba najvažniji i najizdašniji izvor prihoda turističkih zajednica, na čiju visinu direktno i mjerljivo utječe i ova mjera poticaja, više je nego razvidno da raspodjela prihoda s te osnove mora uključiti i doznaku dijela sredstava Hrvatskom audiovizualnom centru, kao davatelju državne potpore, za daljnji razvoj navedene mjere, I) bilo putem direktne raspodjele izmjenom čl. 18 st. 1 Prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi i rasporedom preostalih sredstava uplaćene turističke pristojbe : 1. 65 % sredstava lokalnoj/lokalnim turističkim zajednicama, od čega se 30% sredstava doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, za poboljšanje uvjeta boravka turista te razvoj filmskog turizma 2. 15 % sredstava regionalnoj turističkoj zajednici 3. 20 % sredstava HTZ-u, od čega se 3 % sredstava koristi za poticanje razvoja filmskog turizma doznakom sredstava Hrvatskom audiovizualnom centru. II) bilo na drugi zakonom dopušten način. O značaju koji Hrvatski audiovizualni centar pridaje ovoj mjeri poticaja govori i činjenica da je novim Zakonom o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18) iznos poticaja s prethodnih 20 % uvećan na 25 % povrata ostvarenih opravdanih troškova proizvodnje audiovizualnog djela, uz dodatnu mjeru poticanja proizvodnje u jedinicama lokane samouprave koje se nalaze u ispodprosječno rangiranim jedinicama sukladno zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, gdje je iznos poticaja povećan na 30 %. Sustavi mjera poticaja se u susjednim europskim državama, stoga, financiraju iz različitih izvora, primarno iz onih koji polučuju najveći benefit dolaskom stranog kapitala po ovoj osnovi. Navedena mjera direktno stimulira razvoj turizma te omogućuje unapređenje kvalitete turističke ponude, koristeći sve resurse uključivo i one iz kulture i kulturne baštine, što je prepoznato kao jedno od osnovnih pitanja koje se trebaju riješiti upravo ovim paketima zakona stavljenim u e-savjetovanje, iz kojeg razloga se uključujemo s danim komentarima. Hrvatski audiovizualni centar Daniel Rafaelić, ravnatelj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pozornost da se navedeni komentar ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi. |
| 10 | Istarska županija | Prihodi, Članak 59. | Komentar na st.4. S obzirom da se u navedenom stavku navodi da troškovi bruto plaće radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda turističke zajednice i ako uzmemo da je prosječna bruto plaća jednog zaposlenog 130.000,00 - 140.000,00 kuna, a svaka TZ mora imati direktora, da bi se zadovoljio kriterij od 30% onda bi ukupni prihodi trebali biti minimalno 450.000,00 kuna. Članak 59.st. 4. ovog prijedloga Zakona u koliziji je s odredbama Prijedloga Zakona o članarinama u TZ i Zakona o turističkoj pristojbi u dijelu koji se odnosi na one turističke zajednice koje ostvaruju manje od 200.000,00 kn. Mnoge TZ uspjeti će nekako kroz usklađenje s JLS podignuti svoje prihode da bi zadovoljile kriterij od 30%, ali za plaću samo jednog zaposlenog tj. direktora, postavlja se pitanje koliko truda i vremena će ta osoba morati izdvojiti da provede sve Zakonom propisane zadaće ako nema sredstava za zaposlenje dodatne osobe. Predlažemo precizno navesti što se smatra prihodima TZ (da li su to samo boravišna pristojba i turistička članarina ili se tu ubrajaju prihodi od JLS, donacije, HTZ i drugo). | Nije prihvaćen | Člankom 59. stavak 4. izričito se navodi da se radi o ukupnim prihodima turističke zajednice. |
| 11 | Istarska županija | Skupština lokalne turističke zajednice, Članak 33. | Komentar na st. 5. Potrebno je definirati kada se u tom slučaju provode izbori novog člana/članova. | Nije prihvaćen | Navedeno nije potrebno posebno zakonski definirati. |
| 12 | Istarska županija | Skupština, Članak 14. | U članku se navodi da ukoliko skupština ne usvoji statut odnosno njegove izmjene i dopune na istoj se sjednici raspušta turističko vijeće, što nije logično jer turističko vijeće ionako nije tijelo koje donosi izmjene i dopune statuta, već je to zadaća skupštine. | Nije prihvaćen | Turističko vijeće je predlagatelj izmjena i dopuna statuta. Kao što je predlagatelj izvješće o programu rada i izvješća turističkog vijeća. |
| 13 | Istarska županija | Poticanje udruživanja turističkih zajednica, Članak 54. | Za poticanje udruživanja novim prijedlozima Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o članarinama o turističkim zajednicama predviđeno je izdvajanje od 2% BP i 2% iz TČ, što bi za Istru iznosilo izdvajanje od cca 3,5 - 4 milijuna kuna. Mišljenja smo da će Istra teško moći vratiti svih 3,5 - 4 milijuna kuna putem udruživanja i na način propisan ovim člankom. Izražavamo sumnju da će se sredstva iz tog fonda utrošiti u cijelosti na razini godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 14 | Istarska županija | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | Predlažemo brisanje stavka 7. iz razloga što smatramo da kod sporazumnog udruživanja, odnosno udruživanja u upisnik TZ nije potrebno provoditi cijelu proceduru davanja prethodne suglasnosti itd. koja traje određeno vremensko razdoblje, što smatramo da je bitno kod formalnog udruživanja iz čl. 5. ovog Prijedloga Zakona. Naime, sporazumno udruživanje predviđeno je u slučajevima gdje se dvije ili više TZ udružuju radi provedbe nekog projekta (npr. razvoja i promicanja cikloturizma na predmetnom području) što mnoge TZ u Istri rade već dugo godina. Smatramo nepotrebnim dodatno administrativno opterećenje i dadatan utrošak vremena za provedbu procedure davanja prethodne suglasnosti u slučaju sporazumnog udruživanja bez upisa u upisnik TZ. | Nije prihvaćen | Prethodna suglasnost Ministarstva je nužna, s obzirom da će se za poticanje udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica iz članka 53. osigurati sredstva sukladno posebnim propisima kojima se uređuju turistička pristojba i članarine u turističkim zajednicama. |
| 15 | Istarska županija | Turističko vijeće regionalne turističke zajednice, Članak 42. | Predlažemo da članak ostane isti kao u Zakonu koji je sada na snazi. Naime, predstavnici HOK i HGK predstavljaju sve one skupine članova TZ koje ne mogu biti predstavljene u vijeću svojim predstavnikom, te štite i zastupaju interese svih njezinih članica. Nadalje, sudjelovanje predstavnika HOK i HGK ima i funkciju usklađenja postupanja i usklađenja razvoja među institucijama. | Nije prihvaćen | HGK i HOK su već predstavljeni u tijelima zajednice putem svojih članova. |
| 16 | Istarska županija | Turističko vijeće lokalne turističke zajednice, Članak 35. | Predlažemo da se omogući da u radu turističkog vijeća mogu sudjelovati i ostali predstavnici destinacije, odnosno dionici koji doprinose turističkom razvoju destinacije kao npr. predstavnici policije, doma zdravlja, ugostitelja, obrtnika, trgovaca, komunalne tvrtke, elektre, vodovoda, lučke uprave, šumarije i dr. | Nije prihvaćen | Skupština može birati članove turističkog vijeća isključivo iz redova članova turističke zajednice, te stoga članovi turističkog vijeća mogu biti samo članovi turističke zajednice. |
| 17 | Jeronim Martinic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Jerko, Jeronim Martinić 21420 Bol Blato br. 12 MINISTARSTVO TURIZMA Uprava za sustav turističkih zajednica Radno tijelo 10 000 ZAGREB Prisavlje 14 Primjedbe i prijedlog na Nacrt zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma 2018. Čudi me da bilo koji novi Zakon, u konkretnom slučaju NACRT Zakona o turizmu… u sadržaju ne zadrži ono što je bilo, po meni, dobro u prethodnom zakonu ???npr. pitanje predsjednika TZ ili izbor odnosno reizbor direktora Ureda turističke zajednice. Ali idemo nekim redom, barem ću pokušati … 1. Uvodno Zadaća i zajednički ciljevi turističke zajednice mjesta, općine i …je: - unapređenje općih uvjeta boravka turista u destinaciji -razvijanje svijest o važnosti unapređenja svih resursa u destinaciji … - promicanju novih proizvoda ugostiteljstva i turizma u destinaciji -razvijane svijesti o okolišu i održivom razvoju - zajednički unapređenje i kontrola kvalitete svih usluga u destinaciji - suradnja sa javnim i privatno-gospodarskim sektorom - poštivanju interesa domicilnog stanovništva, na načelu opće korisnosti Ovako na „terenu“ nije bilo barem do sada, nadam se boljemu razumijevanju … Držim da bi trebalo napraviti rekategorizaciju turističkih mjesta ( A, B, C …) vodeći računa o obimu i kvaliteti industrijske i društvene infrastrukture kao i o raznolikosti turističkih proizvoda u određenom prostoru, destinaciji, a ne samo smještajne sadržaje, njihova kategorija (broj noćenja, prihod od boravišne pristojbe, i … 2.Uređenje i … Turistička zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta, što to znači ? - nedovoljno definirana zadaća (poslovi, prava i obveze ili samo neki savjet-savjest) destinacijskog menadžmenta. Ovo tijelo trebalo bi biti konstruktivna potpora (pozicija) ali i opozicija svakoj lokalnoj vlasti-zajednici Na kojim osnovama DMO okuplja dionike javnog i privatnog sektora ( najčešće je to na terenu konkurencija) dobrovoljno ili obvezujuće ? Držim da bi zakonom trebalo, barem u onim destinacijama, gdje u velikoj mjeri prevladava turistička djelatnost ( monokultura ) omogućiti da DMO ima pravo i obvezu ( čak pravo veta?) participirati u lokalnoj zajednici na razvojne programe, prostorne planove, projekte i investicije s naglaskom na održiv razvoj, javnog i privatnog sektora. Ulogu DMO treba dodatno i jasnije definirati Radni zadaci- tko ustvari upravlja turističkom destinacijom - je li općinska turistička zajednica ustvari malo Ministarstvo turizma RH na lokalnoj razini? ( Turističko vijeće-kao destinacijska turistička vlada ???) Turistička zajednica mjesta , općine i … je pravna osoba, tako piše. A nekim saznanjima i iskustvu ( spornim ) Zakon o radnim odnosima čini mi se da pravno nije ni trgovačko društvo, ni obrt, ni udruga… a pravnici bi rekli da je to nešto „svoje vrsti-sui generis“ ? 3.Tijela Turističke zajednice Skupština i Turističko vijeće… - potpunija i objektivnija zastupljenost specifičnih lokalnih interesa ( kako omogućiti zastupljenost članova-predstavnika u tijelima Turističke zajednice, Skupštini, kada je već određeno da to tijelo čine predstavnici koji sudjeluju određenom postotku u prihodima –turistička pristojba ali ne veće od 25% ). Dakle hoteli, a više vlasnika, gotovo ispunjavaju sve uvjete da sami budu zastupljeni kao članovi/predstavnici u Skupštini TZ - mali, a jako važni sudionici u ugostiteljsko-turističkoj i inoj ponudi proizvoda i usluga u destinaciji po toj osnovi ne mogu participirati u Skupštini TZ.( restorani, brodari, taksisti, iznajmljivači u domaćinstvima, komunalci, tur.agencije, trgovina, društveno-kulturne institucije, udruge, kao ni ugledni stručni pojedinci …ali bi trebali, naglašavam ovo trebali bi biti zastupljeni u Turističkom vijeću općinske ili područne TZ. Predlažem da Statutom TZ treba regulirati da u Skupštini ili pak u Turističkom vijeću obvezno djeluju barem 2 „pomoćna“ radna tijela ( po meni jedno radno tijelo bilo bi zaduženo za kulturu, doživljaje odnosno zaštitu domicilne tradicije i s time povezano, a drugi za nove turističke proizvode i usluge te marketing. Treba odrediti i Turističkom vijeću koliki najmanji broj sjednica u kalendarskoj godini treba održati ( najmanje 4 sjednice). Dodatno, možda, i u kojim slučajevima može ili mora sazvati izvanrednu sjednicu Turističkog vijeća. Predsjednik (…) Zakonom iz 1994.g. stručnije je i neusporedivo demokratičnije regulirao pitanje izbora predsjednika – predlagalo se stručnu, uglednu i od povjerenja osobu u destinaciji za koju je Općinsko, Gradsko vijeće trebalo dati suglasnost, a Skupština TZ potvrditi odnosno izabrati. Po meni je greška da bilo tko automatski po funkciji bude Predsjednik TZ odnosno DMO. To se, po meni, zadnjih godina pokazalo kontraproduktivno, ispolitizirano, nestručno, a koncentrirala se moć u jednoj osobi. Zakon iz 1994. vrlo kvalitetno je to regulirao ( direktno i indirektno ga je predložila, skoro i birala lokalna samouprava Općinsko vijeće odnosno Županijska skupština, a formalno izabrala Skupština TZ …) dala je povjerenje čovjeku kako političku tako i stručnu a ponegdje i ponekad i po posebnim zaslugama. Sada se predlaže automatizam, načelnik, gradonačelnik po funkciji pa se često umjesto zajedništva uvuklo strančarenje, vladajuća politička opcija, (ne) moć prenijela u Turističko vijeće, turističku destinacijsku vladu. Direktor Ureda TZ Direktor ureda TZ bi se trebao birati javnim natječajem i to na mandatno razdoblje, kao što su i radna tijela odnosno članovi/predstavnici s mogućnošću ponovnog biranja, reizbor. Direktora bira Turističko vijeće Ured turističke zajednice ( direktor) trebao bi imati kao radni zadatak svake godine predložiti neke kreativne prijedloge ili biti nositelj nekog projekta na destinacijskoj razini te organizirati nadzor kvalitete ugostiteljsko-turističkih usluga u destinaciji djelovanja, a ne samo obavljanje administrativnih poslova ( epp marketing, papirnatu propagandu, statistika ), to je posao tajnika ili administratora. Jeronim Martinić P.S. DMO odnosno Turističko vijeće je ili nije samo savjetodavno tijelo na destinacijskoj razini u odnosu na Općinsko, Gradsko i … vijeće. Ovo tijelo i do sada nije imalo utjecaja na destinacijske razvojne programe odnosno projekte ni javnog ni privatnog sektora. I u tom pogledu trebalo bi naći na Zakonskoj osnovi određeni utjecaj i na jedne i na druge. Treba na neki način regulirati, odluke i uvjete, privatno-službena putovanja pojedinaca u inozemstvo pogotovo izvan zemalja Evropske unije.? Ovakvi gore navedeni prijedlozi, sa terena i javno anonimnih osoba često su puko zadovoljavanje forme, ne uvažavaju se ,pa bi bilo lijepo, poslovno, demokratski da se nadležno tijelo očituje na napisano. Posebno preporučujem da u Novom Zakonu ili barem STATUTOM svake Turističke zajednice sve ranije donesene ODLUKE ili PRAVILA ( trajnijeg karaktera) Turističkog vijeća odnosno Skupštine kao pravni slijednici, novoizabrani, trebaju poštivati i primjenjivati sve dok ih novi članovi TZ te i takve Odluke, Pravila ne promjene odnosno ne donesu druge NOVE. Jeronim Martinić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 18 | Josko Stella | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Vezano na objavu Nacrta prijedloga zakona - Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, u privitku Vam dostavljamo mišljenja i primjedbe, koje su jednim dijelom stajalište TZ Splitsko – dalmatinske županije, a drugim dijelom proizlaze iz održane koordinacije direktora turističkih zajednica gradova, općina i mjesta na području Splitsko – dalmatinske županije, koja je organizirana dana 2. listopada 2018. godine. Naša očitovanja na prijedloge zakona su sljedeća; 1. Smatramo da je sustav turističkih zajednica proteklih dvadesetak godina dao najveći doprinos razvoju hrvatskog turizma te je još uvijek najučinkovitiji sustav unutar hrvatskog gospodarstva. Činjenica je da ga treba modernizirati i prilagoditi današnjim trendovima na tržištu, zbog čega podržavamo donošenje novih zakonskih rješenja, ali napominjemo da u predloženim Nacrtima prijedloga zakona ima puno prostora za raspravu i bolje te preciznije definiranje određenih odredbi. 2. Zakonodavac Prijedlogom zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ukida obvezno osnivanje turističke zajednice što smatramo u potpunosti neprihvatljivim te se traži vraćanje navedene odredbe po postojećem Zakonu o turističkim zajednicama. Pri tome napominjemo da se ne protivimo ukidanju TZ koje imaju nedostatna financijska sredstva za rad i poslovanje, ali smatramo da Zakonodavac treba pokriti cijeli prostor RH jer je tako sustav najefikasniji. Konkretno na području Splitsko – dalmatinske županije, područje dalmatinske Zagore koje zauzima većinu prostora Županije i to 70%, u slučaju neobaveznog formiranja TZ, postoji opasnost da navedeno područje ostane bez turističkog razvoja, a takav slučaj je i na području Slavonije. Zakonodavac je predvidio udruživanje koje nije obavezno, te zbog toga smatramo da trebaju postojati obavezne TZ koje u slučaju financijske neodrživosti imaju obavezu udružiti se. 3. U Nacrtu prijedloga zakona o turističkim zajednicama, Zakonodavac u članku.5 definira da sustav TZ , organiziranih po modelu destinacijske menadžment organizacije čine pod točkom 2. regionalna turistička zajednica, te predlažemo zadržavanje postojećeg naziva županijska turistička zajednica u duhu hrvatskog jezika i postojećeg teritorijalnog ustroja na razini RH. 4. U čl. 10 pod stavkom „Djelovanje turističkih zajednica“, u točki 3. stavak 5. Zakonodavac je predvidio da turistička zajednica može obavljati gospodarsku aktivnost u segmentu razvoja proizvoda, što smatramo potpuno neprihvatljivim, obzirom su turističke zajednice neprofitne organizacije, te je navedena uredba u suprotnosti sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu, obzirom navedene usluge može pružati isključivo turistička agencija. 5. Prilikom definiranja tijela turističkih zajednica u čl. 13 Zakonodavac ne predviđa Nadzorni odbor, koji je bio jedno od tijela sukladno odredbama postojećeg zakona, a što smatramo potpuno pogrešnim. Naime, Zakonodovac predviđa da funkciju NO preuzme Skupština, a što je definirano člankom 16. spomenutog zakona. Navedeno smatramo u potpunosti neprihvatljivim, obzirom je NO u dosadašnjem razdoblju u potpunosti opravdao svoju funkciju i postojanje, činili su ga članovi turističke zajednice i ne slažemo se sa Zakonodavcem da predmetno tijelo nije imalo nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ujedno, nije precizirano na koji način bi Skupština operativno vršila nadzor, obzirom se navedeno tijelo sastoji od velikog broja ljudi, koje je vrlo teško sakupiti da se uopće održi redovna sjednica skupštine. Također, nejasna je i sama odredba čl.60 kojom se definira provođenje nadzora. Naime, poznato je da sve neprofitne organizacije koje ostvaruju prihod od tri do uključivo deset milijuna kuna podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima, a one koje imaju ukupan prihod iznad deset milijuna kuna podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima. Također, neprofitne organizacije dužne su i do 30. lipnja tekuće godine objaviti na svojim mrežnim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu. Kada se ovo sve sagleda, uz činjenicu da sustav TZ podliježe nadzoru od strane HTZ-a i nadležnog ministarstva, postavlja se pitanje čemu nadzor Skupštine, kada su turističke zajednice i onako dužne raditi i objavljivati neovisna revizorska izvješća. Zbog svega navedenoga smatramo potrebitim ukidanje odredbe obavljanja nadzora od strane skupštine turističke zajednice i vraćanje Nadzornog odbora kao tijela zaduženog za nadzor i poslovanja turističke zajednice. 6. U čl.17, stavak 6. Zakonodavac navodi da odluku o razrješenju direktora turističke zajednice donosi turističko vijeće dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova, međutim nigdje nije precizirano niti istaknuto da li se direktor turističke zajednice bira na mandat, da li je stalni zaposlenik, pod kojim uvjetima se može razrješiti i sl., tako da je status direktora turističke zajednice po odredbama novoga zakona nedefiniran i nepoznat. 7. Prilikom definiranja zadaća lokalne turističke zajednice, predlažemo određene nadopune i to u točki 2. Informacije i istraživanja, u stavci 1.1. staviti distribucija vlastitih tiskanih materijala, u točki 3. Distribucija, u stavci 3.3. nadodati „priprema i izrada destinacijskih marketinških materijala sukladno definiranim standardima.... 8. U čl.55 stavak 3. Zakonodavac navodi da je prijedlog godišnjeg programa rada regionalna turistička zajednica dužna dostaviti Ministarstvu, kao i u čl. 57., stavak 2. da je ista dužna Ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju programa rada za prethodnu godinu, što smatramo u potpunosti nepotrebnim, te predlažemo navedene odredbu zadržati po postojećem zakonu o turističkim zajednicama, tj. da je dužna predmetne dokumente dostaviti Hrvatskoj turističkoj zajednici. 9. U čl.59, stavak 4., Zakonodavac predviđa da troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda zajednice, ali navedena odredba se treba precizirati. Naime, nije jasno da li se pod zaposlenima podrazumjevaju sezonski djelatnici i zaposlenici TIC-eva ili samo zaposlenici koji rade na neodređeno vrijeme. Također Zakonodavac treba precizirati što se misli pod ukupnim prihodima, posebice u slučaju TZ gradova i općina koje su dužne od uplaćenih 65% sredstava boravišne pristojbe, 30% doznačiti općini ili gradu. Ujedno, postavlje se i pitanje turističkih zajednica koje sudjeluju u raznim EU projektima i kako se tretiraju takvi troškovi u pogledu knjiženja dijela bruto plaća. 10. Kroz Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakonodavac ukida sve turističke zajednice mjesta bez ikakvog obrazloženja, objašnjenja ili kriterija. Pri tome se ne uvažava činjenica da postoje TZ mjesta koje raspolažu sa mnogo većim prihodima u usporedbi s TZ općine, ostvaruju značajan broj noćenja i na taj način žele sredstva vratiti u svoje mjesto, zbog čega smatramo da zakonodavac treba rješenjima ponuditi odgovarajuće kriterije za ukidanje ili opstojnost TZ mjesta. 11. Nacrt prijedloga zakona o turističkoj pristojbi u članku 4. definira obveznike i način plaćanja turističke pristojbe, te smatramo da je potrebno dodati i sljedeći stavak da je obveznik plaćanja i „stanovnik općine ili grada koji je vlasnik kuće, stana, ili apartmana koji nije smještajni objekt za sve osobe koje borave u njegovoj kući, stanu, ili apartmanu, a nemaju prebivalište na području općine, ili grada na čijem području se kuća, stan, ili apartman nalaze. Odgovarajuće odredbe potrebno je dodati i u druge članke, npr. da TP plaćaju u razdoblju kao i vikendaši i u istim iznosima po statusima prijavljenih (uža obitelj, ili ostali/turisti). – Obrazloženje: Zahvaljujući dosadašnjim odredbama zakona o boravišnoj pristojbi, kojima obvezom plaćanja boravišne pristojbe nisu bile obuhvaćene osobe koje borave u objektima stanovnika turističkih mjesta koji nisu kategorizirani potiče se nelegalno iznajmljivanje i stvara revolt legalnih iznajmljivača i vikendaša. Dio legalnih iznajmljivača upravo zbog toga je poništio svoja rješenja o odobrenju za pružanje usluga smještaja. 12. U cilju smanjenja razine centraliziranosti, Zakonodavac je predvidio da se visina turističke pristojbe određuje na lokalnom nivou, nakon što Ministar pravilnikom odredi minimum i maksimum visine pristojbe, međutim u smjernicama Zakona o turističkoj pristojbi navedeno je u čl.14 da odluku o visini turističke pristojbe donosi županijska skupština, što je u suprotnosti s prvobitnom odredbom i što ne podržavamo jer smatramo da će to dovesti do neravnopravnosti i nejednake konkurencije turističkih subjekata na terenu. Upravo, zbog toga što smatramo da je operativno najbolje da su sve destinacije u jednakom položaju najoptimalnije rješenje je da visinu turističke pristojbe određuje Ministar za cijelo područje RH. Tek kada se krene u opću poreznu decentralizaciju, može se razmišljati o prijedlogu Zakonodavca. 13. Nacrt prijedloga zakona o turističkoj pristojbi u članku 16. definira rokove uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, pri čemu predlažemo plaćanje paušalnog iznosa boravišne pristojbe u dva obroka, umjesto u tri jednaka obroka, obzirom na veliku učestalost odjavljivanja objekata od strane privatnih iznajmljivača, a upravo kako bi izbjegnuli plaćanje treće rata. Sukladno navedenome, prijedlog je da Zakonodavac obavezno u zakonu naglasi da obveznici nisu u mogućnosti vršiti odjavu svojih kapaciteta, ukoliko nisu podmirili sva dugovanja za tekuću godinu po osnovi plaćanja boravišne pristojbe. 14. U Nacrtu prijedloga zakona o turističkoj pristojbi u dijelu koji regulira poglavlje nadzora i naplate u čl. 21 Zakonodavac kaže da inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom obavlja Ministarstvo financija, tj. Carinska uprava, što se pokazalo u potpunosti neučinkovitim, zbog čega predlažemo vraćanje Državnog inspektorata, obzirom da je u proceduri usvajanje Zakona o Državnom inspektoratu. Podržavamo prijedloge zakona o vremenskom ograničavanju razdoblja u kojem predsjednik turističke zajednice može zastupati TZ, o reguliranju sazivanja sjednica skupštine u slučaju nedostatka kvoruma, definiranje drugačije raspodjele sredstava boravišne pristojbe od nautičkog turizma u korist lokalne turističke zajednice i drugačije raspodjela prihoda sustava turističkih zajednica s naglaskom na jačanje financijskih sredstava turističkih zajednica regionalne razine, kao i na poticanje udruživanja turističkih zajednica u provođenju zajedničkih projekata i zadaća. U nadi da ćete uvažiti iznesena stajališta, mišljenja i zaključke, ostajemo s štovanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pozornost da se veliki dio primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi. |
| 19 | Lidija Zečić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | Pozdravljam ideju uspostave sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta. Međutim, kao što je već upozoreno, bojim se da će se potpuno izgubiti lokalne značajke, identitet, zastupljenost i razvoj pojedinih destinacija predloženim preustrojavanjem kroz udruživanje unutar postojećeg sustava. Postojeći sustav treba mjenjati, ali svakako bi trebalo analizirati sadašnju situaciju i dosadašnje programe pojedinih ureda TZ. Dok su neka mjesta i općine u visoko posjećenim turističkim destinacijama postigle značajne rezultate i prepoznatljivost, njihov dosadašnji rad će se ugasiti regionalizacijom. Nedostatak lokalnih ureda TZ po pojedinim visoko razvijenim destinacijama možda će otvoriti i omogućiti osnivanje privatnih inicijativa i DMC agencija. Međutim, na područjima gdje su prihodi značajno veći od rashoda, upitna je pravednost u financiranju regionalnih ureda TZ i oduzimanja tih sredstava lokalnim zajednicama. Gore navedeno ću ilustrirati na primjeru turističkog mjesta Petrčane u općini Zadar koje se već neko vrijeme zalaže za izdvajanjem iz sadašnjeg sustava TZ Grada Zadra, odnosno za osnivanjem bilo kojeg tijela iz ustroja HTZ koje bi moglo upravljati razvojem turističkih, kulturnih i sportskih sadržaja i ponude na samoj destinaciji. Iz tog razloga je održan i sastanak u Ministarstvu turizma na kojem su predstavnice Radne skupine za izradu nacrta novog Zakona upoznate s problematikom. Prevladava mišljenje da turističko mjesto Petrčane ima puno veći potencijal i mogućnosti za daljnji razvoj raznolike turističke ponude i produženje sezone kako bi ostvarili cjelogodišnju ponudu, a ne dosadašnjih 2 – 4 mjeseca sezone. Iz tog razloga je već puno puta traženo da se sredstva uprihođena iz turističke članarine, te boravišne i nautičke pristojbe na području samog mjesta Petrčane namjenski ulože u poboljšanje turističke ponude mjesta. Analizirali smo bruto prihode iz boravišne pristojbe koji su u stalnom porastu od 2012., te pokazuju daljnju tendenciju rasta: 2012. – 1.673.015,22 kn 2013. – 1.902.926,70 kn 2014. – 1.986.096,24 kn 2015. – 2.204.534,79 kn 2016. – 2.129.177,14 kn 2017. – 2.542.118,02 kn Ove brojke se zbirno prikazuju kroz financijska izvješća TZ Grada Zadra. Istovremeno su rashodi i ulaganja TZa na području samog mjesta Petrčane značajno niski i, na žalost, skroz nevidljivi i neutjecajni na produženje sezone: 2012. – 360.531,12 kn 2013. – 307.839,26 kn 2014. – 290.148,63 kn 2015. – 380.505,44 kn 2016. – 208.552,56 kn 2017. – 433.816,27 kn Kapacitet mjesta Petrčane u 2017.godini je bio 4.136 postelja (od toga 1.577 u hotelima). Podaci o nekomercijalnom smještaju mi nisu dostupni, ali predstavljaju značajan dodatak u dolascima i noćenjima. Prema dostupnim statističkim pokazateljima, broj dolazaka i broj noćenja je isto tako u stalnom porastu. Izvan sezone (od 01.09. do 01.07., po Uredbi o zabrani građevinskih radova Grada Zadra), Petrčane je svake godine veliko gradilište, te je očekivan i daljnji rast kapaciteta, te dolazaka i noćenja (komercijalnih i nekomercijalnih). U tom smislu je i traženo produženje zabrane građevinskih radova na 4 mjeseca, ali do sada nije bilo pozitivne reakcije iz Gradske uprave. Mjesto nema razvijenu niti jednu drugu gospodarsku granu, te je turizam glavni izvor prihoda na području mjesta. Zbog sadašnjeg stanja destinacije, turistička sezona je vrlo kratka, te najbrojniji pružatelji smještaja na destinaciji (privatni iznajmljivači) ne uspijevaju povećati broj dolazaka izvan ljetnih mjeseci zbog nepostojanja turističkih i ostalih sadržaja. Gostima je prilično dosadno izvan sezone, te ne uspijevaju dobiti nikakve informacije o sadržaju na destinaciji. Za razliku od turista na užem gradskom području, gosti koji dolaze u Petrčane nisu na proputovanju i ne borave dan ili dva na destinaciji. Većina gostiju ostaje više dana i izvan sezone, dolaze u grupi ili sa obitelijma, te zbog dužeg boravka na destinaciji traže aktivan sadržaj i ponudu. Tijekom ljetne sezone isti ti gosti ne odlaze svaki dan u Zadar i druga susjedna mjesta zbog prometnih gužva, već očekuju zabavni i noćni program u samom mjestu. Kako ne postoje nikakvi indikatori ili sustavna istraživanja zadovoljstva gostiju u Petrčanima, tijekom bilateralnih konzultacija u listopadu i studenom 2017. pitali smo iznajmljivače i ugostitelje što najviše traže gosti, odnosno što nedostaje na destinaciji: - U mjestu sa dugogodišnjom turističkom tradicijom ne postoji turistička (smeđa) signalizacija i putokazi, nisu obilježeni značajni kulturološki i povijesni objekti u Petrčanima, plaže i šetnice su samo djelomično uređene i održavane i ne postoje označene biciklističke staze. - Zabavni program je vrlo siromašan, neredovan i dostupan samo u srpnju i kolovozu. - Osobito smeta izostavljanje imena mjesta Petrčane iz grupnog oglašavanja – hoteli smješteni u Petrčanima se navode na lokacijama Zadar i Punta Skala. Dok je Zadar udaljen 12 km od Petrčana, Punta Skala ne spada u kategoriju mjesta, nema ni svoj poštanski broj. Na oba načina se gosti dovode u zabludu, te se gube priliom dolaska na destinaciju. - U turističkom uredu koji se nalazi u Petrčanima nalaze se samo fotografije i posteri Zadra, a tek od prošle godine postoji vrlo skromna brošura i mapa Petrčana koju je uredila Turistička zajednica grada Zadra. Turistički ured u Petrčanima je samostalno poslovao tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Od 90-ih godina turistički ured više nije samostalan i radi u sastavu Turističke zajednice grada Zadra. Sve to vrijeme, znači skoro 30 godina, Turistička zajednica grada Zadra nije prepoznala značaj i tradiciju Petrčana kao turističke destinacije, pa se s razlogom pitamo na koji način će se razviti naša destinacija uz još regionalniji ured TZa. | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 20 | Luka Jakopčić | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Vezano za čl. 32 st. 1. podstavak 2, točku 4.4., zašto bi rečena suradnja morala biti samo s javnim tvrtkama? Iako se iz konteksta točke može pretpostaviti da se ponajprije misli na suradnju sa subjektima koji pružaju javne i komunalne usluge, a takvi većinom (iako ne nužno) jesu u javnom vlasništvu, smatramo da bi, u duhu tržišne ekonomije, bilo prikladnije upotrijebiti formulaciju "suradnja s javnim i privatnim tvrtkama...". Kao prvo, i u sektoru javnih usluga djeluju i privatni subjekti, koncesionari i sl. Kao drugo, nastavak točke govori o kvaliteti turističkog iskustva. Iako ovdje može biti (ali i ne mora, nejasno je sročeno) da Predlagatelj misli na unaprjeđenje "komunalnog" iskustva turista (čistoća javnih površina, dostupnost zdravstvenih usluga i sl.), neosporno je da ključne doprinose kvaliteti turističkog iskustva svojim inicijativama i proizvodima nerijetko daju privatni subjekti. Kao takvi, oni itekako mogu biti od koristi i TZ-ima na putu njihove preobrazbe u institucije za lokalni i regionalni destinacijski menadžment. Stoga ne bi bilo loše na kraj ovoga članka (ili neko drugo prikladno mjesto u Zakonu) uvrstiti decidiranu odredbu da svoje zadaće TZ-i mogu provoditi i u suradnji s drugim dionicima iz javnog, civilnog i privatnog sektora (npr. i civilni sektor često provodi sjajne aktivnosti vezane za promociju i destinacijsku izgradnju) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 21 | MARJANA MARASOVIĆ | 1. Ocjena stanja, Prihodi u turističkim zajednicama | Prihodi TZ od BP i članarine su opterećeni izdvajanjima(za Hrvatski crveni križ, za nerazvijena područja, za poreznu upravu, za lokalnu samoupravu, potom i za poticanje udruživanja) te još uvijek izraženim problemom neprijavljivanja turista i ostvarenog prometa, iznajmljivanja smještajnih kapaciteta bez dozvole, niske razine prijave osoba u kućama i stanovima za odmor, neplaćanja članarine, otežane naplate potraživanja i dr. što sve otežava rad TZ-a a ovisi o drugim zakonima i njihovoj provedbi. Nadalje, sustav TZ-a nema vlastitih instrumenata za provođenje kontrola niti upravljanja procesima u destinaciji poput predložene provedbe ključnih investicijskih projekata javnog sektora, upravljanja kvalitetom ponude ili strateškim operativnim planiranjem razvoja turizma i organizacije sustava upravljanja posjetiteljima . Sveukupno, zadaće su brojne, opsežne i često općenite, zadiru u brojna područja te je za njihovu provedbu potrebno imati i odgovarajuća sredstva, ovlasti i ljudske resurse. Ove je činjenice potrebno uzeti u obzir prilikom analize učinkovitosti djelovanja i svrhovitog trošenja sredstava u sustavu TZ-a te reorganizacije sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pozornost da se komentar ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma , već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 22 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | U prijedlogu Zakona nije razvidno kakva je to "neformalna" turistička zajednica koja se osniva Sporazumom, načini financiranja, odgovornosti, provedbe aktivnosti etc (obzirom nema pravne osobnosti). Navodi se kako se udruživanje provodi uz prethodnu suglasnost Ministra na prijedlog povjerenstva koje imenuje Ministar što upućuje na dodatan formalni proces oko neformalnog udruživanja koji već postoji u ovom trenutku jer pojedine turističke zajednice odlično neformalno surađuju. Predložena promjena vezana uz zadaće Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice koja bi se bazirala na marketinškim aktivnostima implicira da bi turistički sektor ostao bez potpora, što bi se posebno odrazilo na kontinent. Hrvatskoj turističkoj zajednici bi trebalo povećati ovlasti za poticanje i promicanje nerazvijenih područja. Odredba koja se odnosi da turistička zajednica prestaje s radom ako troškovi za bruto plaće zaposlenih prelaze 30% ukupnih prihoda ponajviše će se odnositi na kontinent. Navodi se i da će nakon prekida rada lokalne turističke zajednice regionalna turistička zajednica preuzeti naplatu potraživanja i isplatu vjerovnicima. Nije definirano s kojim resursima, financijskim i ljudskim bi to bilo moguće. | Nije prihvaćen | Člankom 53.prijedloga Zakona definirano je da se takva turistička zajednica osniva sporazumom, a u istom sporazumu se određuje način financiranja, odgovornost, provedba aktivnosti i dr. Suglasnost Ministarstva je potrebna, jer se radi o dodjeli sredstava. Turistički sektor neće ostati bez potpora na kontinentu, odnosno na nerazvijenim područjima jer dodjela takvih potpora sada ulazi u zadaće regionalnih turističkih zajednica. Regionalnoj turističkoj zajednici će se dodijeliti veća financijska sredstva( članak 18. ZTP i članak 12.ZČL). |
| 23 | Primorsko-goranska županija | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | Traži se brisanje članka 71. Turistička zajednica mjesta funkcionira kao i svaka druga turistička zajednica. Ako se svima ostavila mogućnost udruživanja, tražimo da se mogućnost ostavi i za TZ mjesta.Destinacija se gradi dogovorom prvenstveno, a ne ukidanjem po sili. Tim više što TZM Ičići imaju cjelovitu turističku ponudu, najbolje rezultate od osnutka - financijske, statističke i u svakom turističkom smislu. Zbog komparativnih prednosti odlučili smo se za promociju sportskog turizma, pogotovo outdoor-a i s njim povezanih aktivnosti. Kao takvi nadupunjujemo turističku ponudu destinacije za njezinu bolju prepoznatljivost. Okrupnjivanje kapitala, kao što je zamišljeno prijedlogom Zakona, funkcionira samo u visokorazvijenim zemljama. Nitko nije dao rješenje kako smanjiti udio turizma u ukupnom BDP-u koji uskoro dolazi do 20. Udio turizma trebao bi biti max. do 5%. Turističke zajednice ne mogu i ne bi smjele biti ukidane zbog nestabilne gospodarske situacije. Turizam je izuzetno nježna grana i osjetljiv na sve promjene u okolini, paket ovih zakona trebao je pratiti isto tako novi paket zakona i u drugim djelatnostima, jer se sustavno, na području cijele države mora pristupiti poboljšanju cjelokupne situacije. Ukoliko jedinica lokalne samouprave, grad ili općina, nisu sposobni na svom području izgraditi infrastrukturu, omogućiti građanima da mogu iznajmljivati, pokrenuti investicije izgradnje hotela i kampova i ostalo što je potrebno za turizam, zašto lokalna tz mora zbog toga biti zatvorena, jer logično, nema prihoda? Turističke zajednice su prvenstveno neprofitne organizacije i rade po načelu opće korisnosti (osim izuzetaka obavljanja gospodarskih djelatnosti određenih Zakonom, što TZ često stavlja kao nelojalnu konkurenciju prema ostalim poduzetnicima). Prema tome, ako lokalna TZ nema sredstva za samodostatnost, znači da jedinica lokalne samoprave nije pokretač razvoja ili nije sposobna to biti pa onda treba problem rješavati tamo gdje on postoji, a ne pristupiti mjerama ukidanja njihovih turističkih zajednica. U Hrvatskoj postoji jako puno ''gradova'' koji to nisu, ali postoje pa sukladno tome postoje i turističke zajednice gradova. Ako se njih ostavlja po inerciji, onda i te kako trebaju ostati i TZ mjesta koje su od iznimnog turističkog značaja za svoje područje te im ostaviti izbor za udruživanje, kao i svim ostalima. Ono što je najbitinije, ukidanjem TZ mjesta s vremenom će pasti u zaborav sva manja mjesta, naselja, sela pa čak i otoci u Hrvatskoj zajedno sa svojim lokalnim običajima i baštinom. To se događa u praksi uvijek kada dolazi do ''spajanja'', jer se sve ide u centar, a za margine i periferije više nema sredstava, a niti volje, čime se uništava i demotivira svaki i najmanji mogući razvoj. TZ mjesta imaju, možda, samo nespretan naziv, ali i te kako pomažu uspješnom razvoju turizma lokalnoj jls, nerijetko i puno više nego centralna tz, pogotovo ako se uzmu u obzir postignuti rezultati stavljeni u omjer sa uloženim sredstvima | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 24 | Primorsko-goranska županija | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Predlaže se zadržati Nadzorni odbor kao tijelo nadzora, umjesto da Skupština nadzire. Članovi Skupštine neće imati vremena niti će preuzimati odgovornost nadziranja rada u turističkoj zajednici, a ukoliko se utvrdi nezakonitost rada potrebno je utvrditi i odgovornost, skupštine ukoliko se nezakonite radnje ne isprave u određenom roku. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. |
| 25 | Primorsko-goranska županija | GLAVA VIII., NADZOR | Predlaže se zadržati Nadzorni odbor kao tijelo nadzora, umjesto da Skupština nadzire. Članovi Skupštine neće imati vremena niti će preuzimati odgovornost nadziranja rada u turističkoj zajednici, a ukoliko se utvrdi nezakonitost rada potrebno je utvrditi i odgovornost, skupštine ukoliko se nezakonite radnje ne isprave u određenom roku. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. |
| 26 | Primorsko-goranska županija | Prihodi, Članak 59. | Dodati novu točku 5. - Iznimno od točke 4., na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkim zajednicama prelaziti 40% (var. 45%) ukupnih prihoda turističke zajednice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 27 | Primorsko-goranska županija | Financijski plan i financijski izvještaj, Članak 58. | - Pojasniti, da li samo po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija ili kao i do sada? | Nije prihvaćen | Člankom 58. je definirano da turističke zajednice sastavljaju financijski plan i financijski izvještaj sukladno propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Uz navedene dokumente turistička zajednica je dužna sastaviti godišnji program rada i izvješće o izvršenju programa rada sukladno člancima 55.- 57. prijedloga Zakona. |
| 28 | Primorsko-goranska županija | Poticanje udruživanja turističkih zajednica, Članak 54. | - već je u Zakonu trebalo urediti kriterije za udruživanje i financiranje lokalnih zajednica jer ovako ostavljamo neizvjesnost | Nije prihvaćen | Kriterije nije moguće odrediti odmah zakonom, te će ih odrediti povjerenstvo koje imenuje ministar. |
| 29 | Primorsko-goranska županija | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | - Iz prijedloga zakona nije jasno na koji način će udružene TZ kroz opciju sporazuma udruživati aktivnosti, nije jasno financiranje (tko će preuzeti osigurana sredstva i na koji žiro račun.) tko plaća obveze (s obzirom da nema pravne osobnosti), a nije ni jasno da li će se u tom slučaju dodatno zapošljavati (ugovorima o povremenim poslovima i sl.) - predlaže se ostavljanje mogućnosti da i udružene turističke zajednice imaju mogućnost upisa u Upisnik turističkih zajednica kao pravne osobe, bez brisanja iz upisnika lokalne TZ s tog područja, ukoliko su iste financijski samoodržive (brisati odgovarajuće odredbe te stavak 3. ovog članak). | Nije prihvaćen | Turističke zajednice iz članka 53. udružuju se i djeluju sporazumno, dakle sporazumom će se predvidjeti financiranje i plaćanje obveza i ostalo. |
| 30 | Primorsko-goranska županija | Skupština lokalne turističke zajednice, Članak 33. | u točki 4 mijenjati: iza … računaju se članarina i 25% turističke pristojbe, zamijeniti sa 40% boravišne pristojbe jer se u praksi pokazalo da u skupštine TZ-a ulaze npr. auto servisi, zanatlije i neki koji baš i nemaju izravno povezanost s turizmom, nauštrb smještajnih objekata | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je smanjenje ograničenja na 30% u odnosu na prijedlog od 25%, ostatak ograničenja se predlaže kako bi se onemogućilo da pojedini subjekti imaju prevlast u odlučivanju, a time i u upravljanju turističkom zajednicom (naročito financijskim sredstvima), što onemogućava utjecaj ostalih članova zajednice. |
| 31 | Primorsko-goranska županija | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 26. | Mijenjati kod alineje 1. Predlažu / donose odluku (umjesto dogovaraju) zajedničko korištenje sredstava turističke pristojbe koja se doznačuju jedinici …. Za poboljšanje uvjete boravka turista (predlažem i definirati aktivnosti kao i sustav kontrole namjene sredstava ! Alineja 2. dodati da TZ budu uključene u izradu prostornih planova, izrade strategija, planova razvoja , upravljanja plažnim prostorima i sl. – konkretizirati. Alineja 4. : donose zajedničku odluku o radnom vremenu… Dodati točku 6. : surađuju u donošenju Prostornih planova JLS | Nije prihvaćen | Navedeno ne može biti predmet zakonske regulative, već se o tome postiže sporazum između svake pojedine turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave, a s obzirom na njihove specifičnosti. |
| 32 | Primorsko-goranska županija | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 26. | 2. Lokalne TZ surađuju sa tijelima jedinica lokalne samouprave u slijedećima aktivnostima - Na koji način će se osigurati suradnja s JLS??? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 33 | Primorsko-goranska županija | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 25. | Dodati 1.a. Lokalna turistička zajednica kao lokalna destinacijska menadžment organizacija osniva se i za područje otoka ako je bila osnovana do stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.a. dodati Zahtjevu iz stavka 2. Ovog članka prilaže se odluka o namjeri osnivanja turističke zajednice i dogovorenih prihoda zainteresiranih strana potrebnih za rad turističke zajednice otoka. Lokalne turističke zajednice osnovane na području otoka, ili slične prostorne cjeline mogu se, poštujući načelo racionalnosti, udružiti pod komercijalnim nazivom kojeg same odrede. (2) Statut turističke zajednice iz stavka 1. ovoga članka Zakona sadrži i odredbe o: 1. načinu financiranja djelovanja turističke zajednice, 2. mjestu, načinu i nositeljima obavljanja stručnih i administrativnih poslova, 3. drugim pitanjima značajnim za djelovanje turističke zajednice. (3) Na turističku zajednicu iz stavka 1. ovoga članka Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o lokalnim turističkim zajednicama (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka na sastav tijela turističke zajednice iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o turističkoj zajednici regije 5. a dodati Ako se lokalna otočna turistička zajednica osniva za područje na kojem već postoji osnovana jedna ili više lokalnih turističkih zajednica, skupštine već osnovanih lokalnih turističkih zajednica dužne su donijeti odluku o podržavanju osnivanja i financiranja otočne turističke zajednice, poštujući načelo racionalnosti, te ako postoji dogovor za njeno financiranje prema dogovoru zainteresiranih strana. OBRAZLOŽENJE Uvođenjem ovog dodatka omogućuje se daljnji kontinuitet Turističke zajednice otoka Krka, a koja u novom prijedlogu nije uvrštena kao pravna osoba sa upisnikom. Turistička zajednica otoka Krka osnovana je kao pravna osoba 1962. godine pod nazivom Turistički savez općine Krk, te se zadržala uza sve izmjene zakona do današnjih dana kao pravni slijednik Turističkog saveza! Po posebnom zakonu o TZ osnovana je kao sljedbenik Turističkog saveza 1992. godine i nastavila je sa radom po posebnom tadašnjem zakonu. Određene promjene doživjela je 1996. godine, a najveće promjene za TZ otoka Krka su proizašle zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (N.N.152/08), kada je financiranje otočne turističke zajednice prepušteno dogovoru zainteresiranih strana, u ovom slučaju svih lokalnih samouprava i grada Krka sa pripadajućim turističkim zajednicama. Financiranje TZ otoka Krka definira Statut (članak 63. Statuta TZ otoka Krka ) koji je na snazi od 26.02.2013. godine, a prema suglasnosti i potvrdi Ministarstva turizma TZ otoka Krka kroz sve protekle godine intenzivno radi na promociji otoka Krka u zajedničkim aktivnostima, a podržavaju ju sve turističke zajednice na otoku (7 TZ-a) kao i JLS (6 općina + grad Krk), te je odličan primjer opravdanog udruživanja sa specifičnom cjelovitom turističkom ponudom. Uz riješeno pitanje financiranja, infrastrukture (skladište, ured +info punkt u Zračnoj luci Rijeka), napravljene strategije otoka Krka kojom se upravo naglašava udruživanje radi jačanje imidža otoka, zajedničkih nastupa na sajmovima, organiziranih prezentacija radi isticanja i stvaranja proizvoda i ponuda na otoku (outdoora, kulturne baštine, gastro programa i dr.) Zahvaljujući upravo konzistentnosti turističke politike, gdje postoje financijski i kadrovski kapaciteti za razvoj i nastavak takvog oblika udruženja kao i potencijal daljnjeg umrežavanja dionika, a sve u cilju stvaranja prepoznatljivosti i jačanja otočnog upravljanja i menadžmenta u turizmu. Sve jedinice lokalnih samouprava iskazuju spremnost u prihvaćanju zajedničke vizije razvoja kao podlogu za unapređenje turističke otočne ponude. Zahvaljujući Turističkoj zajednici otoka Krka uočeni su pomaci u unapređenju destinacijskog menadžmenta na razini otoka, a u cilju unapređenja napravljena je i zajednička Strategija razvoja turizma otoka Krka do 2020. godine s kojom se definira otok Krk prepoznatljiv kao cjelina bez obzira na diferencijaciju prostornih cjelina. Spomenimo i to da otok Krk drži 36,96% turističkog prometa Primorsko-goranske županije i 6% prometa Hrvatske i da je najjači turistički otok u ukupnom otočnom prometu Hrvatske! Uvrštavanje u zakonske okvire otočne turističke zajednice nastavlja se njen kontinuitet posebice što već postoji i ima riješeno pitanje financiranja, prostor i djelatnike i do sada sustav Hrvatske turističke zajednice nije izdvajao sredstva za njegov rad (djelovanje), odnosno Turistička zajednica otoka Krka funkcionira kroz isprobani model upravljanja javnog – privatnog partnerstva, a ključ financiranja je definiran Statutom kojeg je potvrdilo Ministarstvo turizma. Uloga TZ otoka Krka zajedno sa ustrojstvom lokalnih TZ-a, gospodarstvom i ostalim interesnim skupinama radi na unapređenju proizvoda, komunicira promjene, educira, te radi na pozicioniranju otoka Krka kao poželjne destinacije za odmor, a istovremeno u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave vodi računa o odgovornom i održivom turizmu. S obzirom da novi prijedlog zakona upravo potiče udruživanje, a otočna TZ je upravo pravi primjer udruživanja, pa se može uzeti kao dobar primjer racionalnog objedinjavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 34 | Primorsko-goranska županija | Sukob interesa, Članak 24. | - brisati točku 2. – nepotrebna je. Direktori TZ-a su ovime stigmatizirani kao niti jedna druga funkcija u državi. Ukoliko bi kršili ostale odredbe iz članka 24., onda je to sukob interesa. - u točki 3. dodati: iza … drugi interes: …"njega",… | Nije prihvaćen | Direktor bi na taj način postao jedan od članova zajednice. |
| 35 | Primorsko-goranska županija | Turističko vijeće, Članak 17. | Turističko vijeće Potrebno je precizirati tko može biti član turističkog vijeća - kao i sam izbor Turističkog vijeća | Nije prihvaćen | Nemoguće je detaljnije precizirati sastav turističkog vijeća, s obzirom da svaka turistička zajednica ima različitu strukturu članova. Također postupak izbora članova turističkog vijeća propisuje se Poslovnikom. |
| 36 | Primorsko-goranska županija | Tijela turističkih zajednica, Članak 13. | Članak 13. stavak 1. dodati točku 4.: 4. Nadzorni odbor; Nadzorni odbor je tijelo koje prati financijsko poslovanje turističke zajednice, provjerava da li TZ posluje u skladu sa zakonskim propisima, predlaže izradu akata o naplati potraživanja, te drugih financijskih dokumenata, urgira proslijeđivanje naplaćene boravišne prostojbe, ukazuje na moguće nepravilnosti, daje prijedloge Turističkom vijeću za financijsko unaprijeđenje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 37 | Primorsko-goranska županija | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | - u točki 3. upisati: iza … turistička zajednica, na kontinentu ili na nerazvijenom području može: - u točki 5. - umjesto organiziranje možda osmišljavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 38 | Tonći Skvrce | Predstavništva i ispostave Hrvatske turističke zajednice, Članak 51. | Natječaj za Direktora predstavništva turističke zajednice u inozemstvu mora biti uključiv, na način da uvažava i one kandidate koji su svoje fakultetsko obrazovanje stekli prije uvođenja Bologne u naš visokoobrazovni sustav. Ne postoji zakonska osnova kojom bi se diplomantima koji su završili studija prije uvođenja Bolonje dodjeljivali ECTS bodovi. Naime, natječajem se traže ECTS bodovi koje kandidati koji su diplomirali prije Bologne nisu niti mogli skupiti, budući u vrijeme njihovog diplomiranja ECTS bodovi nisu niti postojali. Kako bi se izbjegla siva zona, moguća posezanja za pravnim mišljenjima i prijepori vezano uz ovaj problem, natječaj mora biti jasan, uključiv i sveobuhvatan, a ne diskriminirajući. | Nije prihvaćen | Ova materija nije predmet zakonskog reguliranja, već se propisuje podzakonskim aktima. |
| 39 | Tonći Skvrce | Tijela turističkih zajednica, Članak 13. | Stavak 4. ovoga članka govori da mandat članova tijela turističke zajednice traje četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Ovdje nije jasno na koji period članovi mogu biti ponovno birani. Zakon mora ograničiti reizbor članova tijela turističke zajednice, te pronaći okvir i modalitete koji će regulirati ovu problematiku u smislu vremenskog ograničenja trajanja mandata članova svih Tijela turističke zajednice. Na taj način bi se izbjegla praksa koju imamo na terenu, a ta je da su pojedinci u kontinuitetu članovi tijela turističke zajednice po 20 i više godina, što je besmisleno. | Nije prihvaćen | Članstvo u tijelima turističke zajednice proizlazi iz volje članova turističke zajednice, a s čim bi bilo u suprotnosti propisivanje ograničavanja reizbora. Ograničavanje bi se posebno negativno odrazilo na turističke zajednice osnovane na kontinentu s malim brojem članova. |
| 40 | Tonći Skvrce | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Pod zadacima lokalne turističke zajednice nisu navedene medijske aktivnosti / odnosi s javnošću. Znači li to da ih lokalna turistička zajednica neće smjeti planirati niti autonomno provoditi, već samo u koordinaciji sa regionalnom turističkom zajednicom ? Zakon bi u svakom slučaju morao dati autonomnost lokalnim turističkim zajednicama da samostalno u javnosti komuniciraju svoje aktivnosti, odnosno u suradnji sa regionalnom turističkom zajednicom kada je to potrebno, te kada je riječ o aktivnostima i projektima od šireg značaja za regiju . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 41 | Tonći Skvrce | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Člank 20. stavak 3. govori o mogućnosti da dužnost predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice može obnašati i osoba koju iz redova članova turističke zajednice odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za područje za koje je turistička zajednica osnovana.. Budući je riječ o osobi koja bi, umjesto načelnika ili gradonačelnika odnosno župana, obavljala ovu dužnost i predstavljala turističku zajednicu u zemlji i inozemstvu, nužno je posebnim PRAVILNIKOM odrediti minimalne uvjete koje takva osoba mora zadovoljavati, a koji bi bili preduvjet za obavljanje ove dužnosti ( znanje stranih jezika, potvrda o nekažnjavanju, stručna sprema, višegodišnje radno iskustvo na rukovodećim poslovima turizmu...). U tom bi se slučaju onemogućilo gradonačelnika, načelnika ili župana da samovoljno, bez ikakvih kriterija, odluči koga imenovati na tu važnu dužnost.. | Nije prihvaćen | Radi se o tijelu turističke zajednice, a ne o osobi koja obavlja stručne poslove u turističkom uredu turističke zajednice, te stoga pravilnikom nije moguće propisati uvjete za obavljanje funkcije predsjednika turističke zajednice. |
| 42 | Tonći Skvrce | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Članak 60. stavak 2. je nejasan, budući u prvoj rečenici kaže da Skupština turističke zajednice može povjeriti neovisnom revizoru obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka. To se može shvatiti kao da može, ali kao i da ne mora ukoliko to ne želi ? U drugoj , pak, rečenici istog stavka se kaže da je Skupština turističke zajednice čiji ukupni prihod iznosi više od 3.000.000,00 kuna obvezna povjeriti neovisnom revizoru obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka. Obavezna. Znači, oni koji imaju prihod manje od 3.000.000, 00 Kn neće, ako to ne žele, imati nikakvu obavezu za nadzorom ? Budući je riječ o nejasnoći i kontradikciji, ovaj stavak bi trebalo pojasniti kako bi bio održiv i u potpunosti jasan. | Nije prihvaćen | Člankom 60.stavkom 2. propisana je mogućnost da skupština svake turističke zajednice povjeri neovisnom revizoru obavljanje nadzora s tim da se izričito određuje obveza Skupština Turističke zajednice čiji ukupni prihod iznosi više od 3.000.000kn, da obavljanje nadzora povjeri neovisnom revizoru. |
| 43 | Tonći Skvrce | Izvješće o izvršenju programa rada, Članak 57. | Članak 57. stavak 2. kaže da je lokalna turistička zajednica Izvješće o izvršenju programa rada za prethodnu godinu dužna dostaviti regionalnoj turističkoj zajednici, a regionalna turistička zajednica Ministarstvu. O kojim je rokovima ovdje riječ ? Ponovno isto, nejasnoća koja može dovesti do proizvoljnog tumačenja spomenutog članka prijedloga Zakona na nižim razinama. | Nije prihvaćen | Turističke zajednice izrađuju prijedloge godišnjeg programa rada sukladno jedinstvenoj metodologiji i obveznim uputama koje donosi Ministarstvo na prijedlog Hrvatske turističke zajednice, a gdje se detaljnije reguliraju rokovi. |
| 44 | Tonći Skvrce | Godišnji program rada , Članak 55. | Članak 55. stavak 3. kaže da je Prijedlog godišnjeg programa rada lokalna turistička zajednica dužna dostaviti regionalnoj turističkoj zajednici, a regionalna turistička zajednica Ministarstvu. O kojim se rokovima ovdje radi ? Ovdje se traži potpuna preciznost vezano uz termin kako se ne bi prepustilo nižim razinama da samostalno i po svom nahođenju tumače ovaj članak Zakona. | Nije prihvaćen | Turističke zajednice izrađuju prijedloge godišnjeg programa rada sukladno jedinstvenoj metodologiji i obveznim uputama koje donosi Ministarstvo na prijedlog Hrvatske turističke zajednice, a gdje se detaljnije reguliraju rokovi. |
| 45 | Tonći Skvrce | Godišnji program rada , Članak 55. | Članak 55. stavak 2. kaže da je Skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada za sljedeću godinu.. Ovdje je nužno pojasniti što to znači do kraja tekuće godine ? Do kojeg datuma ? U ovom slučaju je nužna potpuna preciznost vezano uz termin, kako se ne bi prepustilo nižim razinama da samostalno i po svom nahođenju tumače ovaj članak Zakona. | Nije prihvaćen | Termin "Do kraja tekuće godine" znači do 31.12.tekuće godine. |
| 46 | Tonći Skvrce | Skupština, Članak 14. | Novi Zakon navodi da Skupština odlučuje o izboru i razrješenju članova turističkog vijeća. Što je sa nadzorom rada Turističke zajednice ? Dio koji tretira ovu problematiku u članku 60. nije u potpunosti jasan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 47 | Tonći Skvrce | Skupština, Članak 14. | Zakon bi morao definirati koliko izabrani član Skupštine turističke zajednice može vremenski biti članom iste te Skupštine. Naime, u praksi se događa da su jedni te isti pojedinci članovi Skupštine turističke zajednice 15 i više godina, što je besmisleno. Zakon bi, tako, morao naći okvir i modalitete koji će regulirati ovu problematiku u smislu vremenskog ograničenja trajanja mandata ne samo članova Skupštine, nego članova svih Tijela turističke zajednice. | Nije prihvaćen | Članstvo u tijelima turističke zajednice proizlazi iz volje članova turističke zajednice, a s čim bi bilo u suprotnosti propisivanje ograničavanja reizbora. Ograničavanje bi se posebno negativno odrazilo na turističke zajednice osnovane na kontinentu s malim brojem članova. |
| 48 | Tonći Skvrce | Direktor turističke zajednice, Članak 22. | Natječaj za Direktora turističke zajednice ( lokalne, regionalne ili predstavništva u svijetu ) mora biti uključiv, na način da uvažava i one kandidate koji su svoje četverogodišnje fakultetsko obrazovanje stekli prije uvođenja Bologne u naš visokoobrazovni sustav. Ne postoji zakonska osnova kojom bi se diplomantima koji su završili studij prije uvođenja Bolonje dodjeljivali ECTS bodovi. Naime, natječajem se traže ECTS bodovi koje kandidati koji su diplomirali prije Bologne nisu niti mogli skupiti, budući u vrijeme njihovog diplomiranja ECTS bodovi nisu niti postojali. Kako bi se izbjegla siva zona, moguća posezanja za pravnim mišljenjima i prijepori vezano uz ovaj problem, natječaj mora biti jasan, uključiv i sveobuhvatan, a ne diskriminirajući. Isto se odnosi i na natječaje za izbor direktora za predstavništva HTZ-a u svijetu. | Nije prihvaćen | Ova materija nije predmet zakonskog reguliranja, već se propisuje podzakonskim aktima. |
| 49 | Tonći Skvrce | Turističko vijeće, Članak 17. | Opet isto, Zakon bi morao definirati koliko izabrani član Turističkog vijeća može vremenski biti članom istog tog Vijeća. Ograničiti vremenski period na, recimo, dva mandata. U praksi se, naime, događa da su jedni te isti pojedinci članovi Turističkog vijeća više od 15 godina, što je praksa koju konačno treba napustiti. Zakon bi, tako, morao naći okvir i modalitet koji će regulirati ovu problematiku. | Nije prihvaćen | Članstvo u tijelima turističke zajednice proizlazi iz volje članova turističke zajednice, a s čim bi bilo u suprotnosti propisivanje ograničavanja reizbora. Ograničavanje bi se posebno negativno odrazilo na turističke zajednice osnovane na kontinentu s malim brojem članova. |
| 50 | Tonći Skvrce | Direktor turističke zajednice, Članak 22. | Prijedlog Zakona nije jasan po pitanju vremena na koje se bira Direktor turističke zajednice. Prošli je nacrt Zakona predlagao da to bude mandatno razdoblje od 4 godine, dok će ovim prijedlogom, kako se može iščitati, sudbina Direktora ovisiti o dobroj ( čitaj političkoj ) volji Predsjednika, članova Vijeća i Skupštine turističke zajednice, na način da će se o njegovoj / njenoj sudbini odlučivati preglasavanjem na glasovanju o prihvaćanju Programa rada za svaku sljedeću godinu. Upravo suprotno, jednom kada je izabran direktor mora biti i zaštićen, na način da ga se bira na mandatno razdoblje od minimalno 4 godine. Riječ je ponajprije o kontinuitetu, odnosno vremenu neophodnom za planiranje aktivnosti i realizaciju projekata navedenih u programu rada temeljem kojih su direktori prvotno i birani. U isto to vrijeme, Zakon bi trebao ograničiti izbor Direktora turističke zajednice ( lokalne i regionalne ) na maksimalno dva četverogodišnja mandata. Na taj način bi se izbjegla dosadašnja praksa biranja u nedogled, budući na terenu imamo primjere direktora koji su na tim pozicijama 15 i više godina, te su praktički nesmjenjivi. Ukoliko se ovdje ne napravi određeni iskorak u pravom smjeru, pada u vodu cijeli trud oko postavljanja novih standarda i pravila koji tretiraju ovu problematiku. | Nije prihvaćen | Direktor predlaže program rada za godinu dana,a ne za 4 godine te stoga nije potrebno 4 godine kako bi mogao planirati aktivnosti i vrijeme za realizaciju projekata koje je naveo u svom programu. |
| 51 | TURISTČKA ZAJEDNICA GRADA KARLOVCA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Vezano uz odredbu Članka 32. pri čemu je jedna od zadaća lokalne turističke zajednice koordinacija provedbe ključnih investicijskih projekata javnog sektora i ključnih projekata podizanja konkurentnosti destinacije istu smatramo neodrživim i neprihvatljivom jer turistička zajednica nema tu snagu. Mišljenja smo da turistička zajednica treba i mora dati svoje mišljenje i biti važan dionik svakog takvog projekta ali nametnuti joj odgovornost koordinacije u trenutku kad ju se ne pita niti za mišljenje je prilično nerealno. Dalje, prihodi kontinentalnih turističkih zajednica i nakon svih ovih izmjena nisu dostatni za obavljanje svih navedenih zadaća jer nas ograničenje troškova plaća sprečava u zapošljavanju novih ljudi koji bi trebali odraditi sve te zadaće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 52 | Turistička zajednica BBŽ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Komentar na članak 59., stavka 4. – novim prijedlogom zakona uvedeno je udruživanje turističkih zajednica ovisno o prihodu iako to nije izričito naznačeno, on će se ponajviše odnositi na kontinent – gotovo isključivo na kontinentalni turizam, jer ključ je u tome da 30% ukupnih prihoda Turističke zajednice može se utrošiti na bruto plaće zaposlenih u Turističkom uredu. Iako bi što veći postotak ukupnosti prihoda prema zadacima koje imaju turističke zajednice, ipak ovako striktno naznačeni uvjet u praksi će dovesti do pitanja hoće li u praksi Županije, Gradovi i Općine koje podupiru rad Turističkih zajednica i koje vide mogućnost gospodarskog razvoja kroz turizam i dalje to nastaviti. Prijedlogom novog Zakona nastat će veliki nesrazmjer između broja Turističkih zajednica na kontinentu i onih na Jadranu, jer će velik broj turističkih zajednica na kontinentu prestati postojati, što svakako ne bi trebao biti put ka razvoju kontinenta u turističkom smislu. Ovaj prijedlog bi se svakako trebao dodatno razmotriti, te naći bolji način kako bi se osiguralo izvršavanja zakonskih zadaća zbog kojih je turistička zajednica i osnovana. S obzirom na to da se svi podaci o prihodima nalaze u Ministarstvu turizma simulacija efekta zakona temeljem istih podataka trebaju biti sastavni dio ukupnosti zakona, te broj turističkih zajednica koji bi se ukinuo trebao bi biti u prilogu obrazloženja. Komentar na članak 20, stavka 3. - u odnosu na važeći Zakon, uvodi se mogućnost da čelnik Turističke zajednice više ne bude samo čelnik Općine, Grada i Županije već i drugi ako se odluči drugačije. Jedan od temeljnih razloga zašto je to bilo obvezno, krije se u obrazloženju novog Zakona, u kojem je naznačeno da se poslovanje Turističkih zajednica nedovoljno uključuje u kreiranje turističke politike na razini destinacije. Međutim, treba voditi računa da upravo čelnici Županija, Gradova i Općina predlažu proračune, promijene prostornih planova ili razvojnih strategija. Naravno, smisao važećeg Zakona leži upravo u tome da oni koji donose ključne odluke budu sukreatori i turističkog razvoja, a samim time i odgovorni za provođenje programa koje je predložila Turistička zajednica. Do sada su učinci bili pozitivni, a to je utvrdio i predlagatelj Ministarstvo turizma, jer u konačnici – to je u prijedlogu zakona pravilo uz iznimku mogućnosti da to ne bude čelnik tijela već po njemu imenovana osoba. Tako da navedene promjene u Turističkim zajednicama mogu smanjiti utjecaj na kreiranju turističke politike, a ne povećati. Komentar na članak 46. - Predložena promjena vezana za zadaće Glavnog ureda HTZ-a veže se uz činjenicu da bi se ona bazirala na marketinške aktivnosti što je i do sada radila uz napomenu da sada ima i niz drugih poslova i aktivnosti. Ako bi se Glavni ured HTZ-a prebacio samo na marketinške aktivnosti to znači da bi turistički sektor ostao bez potpora. To bi bio posebno težak udarac na kontinentalni turizam, jer bi prihod Glavnog ureda HTZ-a ostao isti, a dio sredstava koji se prikupljaju i na kontinentu, ne bi se vraćao u vidu potpore upravo kontinentalnom turizmu. Iako su i do sada posebice od 2012. godine smanjene potpore prema kontinentu u budućnosti bi to u potpunosti izostalo. Ukoliko bi predloženi Zakon stupio na snagu ovakav kakav jest onda bi i u Uredima HTZ-a došlo do viška zaposlenika, s obzirom na to da se njihove djelatnosti smanjuju. S druge strane Ministarstvo turizma nije naznačilo na koji bi se način prihod u nerazvijenim područjima nadoknadio, te tko bi preuzeo poslove poduzimanja mjera i aktivnosti za razvoj i promicanje turizma u turistički nerazvijenim dijelovima, odnosno na kontinentu. S poštovanjem, Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika TZ će obavljati osoba koju, isključivo svoj voljom, odredi općinski načelni/gradom načelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Dio zadaća koje dosada obavljao glavni ured hrvatske turističke zajednice (potpore turističkim zajednicama na turistički razvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima i dr.)preuzimaju regionalne turističke zajednice te im se u tom smislu povećava prihod dok se Hrvatskoj turističkoj zajednici smanjuju prihodi (vidjeti članak 18. ZTP i članak 12.ZČL). |
| 53 | Turistička zajednica grada Dubrovnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Poštovani, Nacrt prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju Hrvatskog turizma kroz zajedničke ciljeve turističkih zajednica donosi i podjelu na lokalne i regionalne kao destinacijske menadžment organizacije, te HTZ. Zadaće lokalnih turističkih zajednica definirane su u tri skupine aktivnosti: razvoj proizvoda, informacije i istraživanja, distribucija. U prijedlogu su izostavljene neke od ključnih zadaća poput marketinga, promocije i komunikacija. Jasno je da postoje male, ali i velike lokalne turističke zajednice, koje je nemoguće izjednačiti po zadaćama i mogućnostima, od strateških pretpostavki pa do budgeta. Naime, velike turisticke top destinacije, kao sto je svakako Dubrovnik, ali i Split, Sibenik, Rovinj itd, su snazni i prepoznati hrvatski turisticki brendovi. Na primjeru Dubrovnika bih zeljela obrazloziti specificnosti zbog kojih predlozene uopcene zadace za lokalne TZ-ove nisu dobro rjesenje. Prema provedenom istrazivanju, Dubrovnik je najprepoznatljiviji hrvatski turisticki brend, a TZ grada Dubrovnika je ciljanim i dobro osmisljenim marketinskim pristupom prosirila i otvorila nova cjelogodisnja trzista, odrzala postojeca, a kao clan ECM-a aktivan sudionik u strucnim timovima s kolegama iz najjacih europskih gradskih turistickih zajednica. Upravo je snaga brenda neke zemlje u njezinim gradovima koji, izmedju ostalog, intenzivno rade promociju po svijetu ( Vienna now or never, Wonderful Copenhagen, Visit London, Barcelona, Madrid, Amsterdam itd). Regije se pojavljuju tamo gdje nema snaznog gradskog brenda. Druga vazna aktivnost u okviru marketinga su odnosi s javnoscu, kreiranje vlastitog promo materijala, marketinska infrastruktura, online i offline oglasavanje, sajmovi, prezentacije, studijska putovanja novinara i agenata, partnerstva itd. Sve navedeno TZ grada Dubrovnika proaktivno provodi, pa bi smanjenje i izostavljanje ovih zadaca direktno smanjilo daljnji brending i promociju, te umanjilo znacaj svih dosadasnjih ostvarenja. Kada je rijec o zastupljenosti trzista, onda se sam grad Dubrovnik znatno razlikuje od zupanije. Dok zupanija pokazuje sezonalnost, Dubrovnik je znatno produzio sezonu u cilju 365. Kao primjer kvalitetne suradnje, iz svega navedenog i zbog istih ciljnih trzista, zajedno nastupamo s TZ grada Zagreba, posebno na dalekim cjelogodisnjim trzistima, a promoviramo dvije destinacije koje se nadopunjuju i nisu konkurencija. Isto se odnosi i na suradnju nasa dva kongresna ureda. Kroz primjer Dubrovnika, kao najkarakteristicnije top destinacije, zeljela sam staviti pozornost i na ostale jake hrvatske turisticke gradove, koji zasluzuju imati mogucnost za vlastiti marketing. Ovdje nije rijec o suradnji s TZ zupanije i sa sustavom jer to nije upitno, radi se o razlicitom marketingu. Prijedlog kljuca po kojemu je moguce razlikovati velike i male je svakako budget, ili ostvarenj dolasci i nocenja, vaznost samog brenda sto se moze dobiti iz istrazivanja itd. Vjerujem da ce se u prijedlogu zakona uvaziti specificnosti gradova u cilju daljnjeg napretka hrvatskog turizma, te u tom smislu molimo izmjenu prijedloga i dodatak zadacama grupe aktivnosti pod tockom “marketing i promocija”. Zahvaljujem na pozornosti, s postovanjem, Romana Vlasic Direktorica TZ grada Dubrovnika | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti. |
| 54 | Turistička zajednica grada Kaštela | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Popis zadaća se povećava, a sredstva za plaće su ograničena na 30%, što nam se čini u suprotnosti. | Nije prihvaćen | Zadaće su samo drugačije strukturirane. |
| 55 | Turistička zajednica grada Kaštela | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Komentar na članak 60. stavak 2 riječ "može u "mora" obavezno povjerjeriti neovisnom revizoru obavljanje nadzora bez obzira na prihod TZ jer nema NO ako tako ostane u zakonu. | Nije prihvaćen | TZ koje ostvaruju manje prihode ne bi mogle osigurati sredstva za rad neovisnih revizora. |
| 56 | Turistička zajednica grada Kaštela | Prihodi, Članak 59. | Komentar na članak 59. stavak 4., - ovaj dio treba precizirati, da li se radi o zaposlenicima ureda TZ (kako piše u obrazloženju čl. 59) ili i o zaposlenicima TIC-ova? Samo svim stalnim zaposlenicima ili svim zaposlenicima uključivo s TIC evima. (koji su sezonskog karaktera).U obrazloženju članka piše "zaposlenike u turističkom uredu pa bi i u zakonu trebalo pisati u " Uredu TZ". Zadaće TZ-ova se povećavaju a sredstva za plaće ograničena na 30% -suprotnost! | Nije prihvaćen | Osnivanje TIC-eva je jasno navedeno kao jedna od zadaća lokalnih TZ te sukladno tome svi izdaci vezani za rad TIC- eva ( između ostalog i izdatci za bruto plaće zaposlenih u TIC-evima ) ne ulaze u 30% troškova za bruto plaće radnika zaposlenih u TZ. |
| 57 | Turistička zajednica grada Kaštela | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Komentar na članak 20. stavak 1, 3 - zamisao gradonačelnika kao predsjednika TZ je bolja suradnja sa jedinicom lokalne samouprave, a isto bi trebalo biti i sa zamjenikom - nismo suglasni da predsjednik imenuje zamjenika iz redova Skupštine (odnosno člana TZ) jer se ipak radi o političkoj funkciji i trebali bi biti zamjenici kao i do sada. Ovakvo imenovanje bilo bi u suprotnosti sa boljom suradnjom jedinica lokalne samouprave radi čega je gradonačelnik na čelu TZ odnosno bolje komunikacije sa jedinicom lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika TZ će obavljati osoba koju, isključivo svoj voljom, odredi općinski načelni/gradom načelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave. |
| 58 | Turistička zajednica grada Kaštela | Skupština, Članak 16. | Komentar na članak 16. - smatramo da bi sve stavke trebao raditi NO. NO je operativnije tijelo, a odabirom članova i stručnjak za navedene zadaće. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje Turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju Turističke zajednice, glede stručnosti i operativnosti djelovanja Skupštine predviđa se mogućnost da Skupština angažira neovisnog revizora. |
| 59 | Turistička zajednica grada Kaštela | Skupština, Članak 15. | Komentar na članak 15. stavak 7 ., - smatramo da bi za ovo bio bolji odabir NO koji podnosi izvješće Skupštini kao i do sada. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje Turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju Turističke zajednice, glede stručnosti i operativnosti djelovanja Skupštine predviđa se mogućnost da Skupština angažira neovisnog revizora. |
| 60 | Turistička zajednica grada Kaštela | Skupština, Članak 14. | Komentar na članak 14. stavak 9 ., - smatramo da je ovo osnova za blokadu rada tijela TZ. | Nije prihvaćen | Čl.14 stavak 9. ne odnosio se na blokadu rada tijela TZ, jer se na istoj sjednici Skupštine odmah nakon razrješenja tuističkog vijeća izabiru novi članovi tur.vijeća. |
| 61 | Turistička zajednica grada Kaštela | Tijela turističkih zajednica, Članak 13. | Komentar na članak 13. ne slažemo se s ukidanjem NO kao tijela, smatramo da je NO potreban radi specifičnosti nadzora koje provodi i operativniji je od Skupštine, stručnije (tako i biramo) nego cijela Skupština i teško je dobit kvorum, a kamoli nadzor nad financijama i radom TZ. Također NO nije ni financijski teret. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje Turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju Turističke zajednice, glede stručnosti i operativnosti djelovanja Skupštine predviđa se mogućnost da Skupština angažira neovisnog revizora. |
| 62 | Turistička zajednica grada Kaštela | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Komentar na članak 10., stavak 4 i 5 ne slažemo se sa komercijalnim aktivnostima kojima se direktno konkurira gospodarskim subjektima, kojima je to osnovna djelatnost, osim u slučaju kad ne postoje takvi subjekti u destinaciji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 63 | Turistička zajednica grada Kutine | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | Regija Moslavina na svom području ima Park prirode Lonjsko polje, Regionalni park Moslavačka gora, 3 autohtone sorte vina, a najdalje se otišlo sa brendiranjem Škrleta koji je ujedinio vinare moslavačkog područja, dakle Moslavina turistički gledano ima prirodne resurse i mogućnosti razvoja turizma, a cijela Moslavina je kraj koji obiluje povijesnim i drugim zanimljivim kulturnim i turističkim lokacijama. Međutim unutar Hrvatske , Moslavina je politički rascjepkana u čak tri županije, pa neka nama netko na terenu objasni kako to spojiti u jednu funkcionalnu turističku cjelinu. Dakle, trebalo bi ostaviti mogućnost udruživanja neovisno o regionalnoj pripadnosti kako bi mogle djelovati kao jedinstvena destinacija. | Nije prihvaćen | Člankom 53. je predviđena mogućnost udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, te jedinca lokalne samouprave (ako za područje JLS nije osnovana turistička zajednica) koje se mogu međusobno sporazumom udružiti u cilju zajedničkog provođenja jedne ili više aktivnosti usmjerenih razvijanju turističkog proizvoda i promociji destinacije., tako da u zajedničkim aktivnostima djeluju kao jedinstvena destinacija. |
| 64 | Turistička zajednica grada Kutine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Pozdravljamo početak promjena u ustrojstvu i funkcioniranju sustava turističkih zajednica, ali žalosno je to da je sustav turističkih zajednica za promjene saznao iz medija, što govori o tome koliko je Ministarstvo turizma komuniciralo sa sustavom turističkih zajednica vezano za promjene koje se nužno moraju dogoditi u sustavu i koje moraju biti usuglašene sa cijelim sektorom. U strategiji i strateškom marketing planu turizma RH razvoj kontinentalnog turizma je jedan od prioriteta, a dužnost Ministarstva turizma jest da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji, no svi mi sa kontinenta znamo da to nije slučaj u RH. Kontinent zahtjeva veća ulaganja kako bi se mogao očekivati razvoj i profit, jer turizam na kontinentu se ne može uspoređivati s destinacijama na moru, koje imaju sigurnu bazu turista svake godine, a svjedoci smo koliko sredstava se ulaže u morske destinacije. Očekivanja od kontinentalnih turističkih zajednica su velika, postoje ogromni potencijali, ali kontinentalni turizam bi trebao dobiti znatno veću potporu, prije svega u financijskom dijelu kako bi uopće bili u mogućnosti približiti se rezultatima koji se postižu na moru. Nepravedno se prozivaju kontinentalne turističke zajednice i male turističke zajednice da ne razvijaju proizvode, što apsolutno nije točno. Manje turističke zajednice sa manjim prihodima su zadnjih nekoliko godina napravile brojne turističke projekte i razvile brojne turističke proizvode zbog kojih neka manja mjesta još „žive“ i zbog čega ostvaruju dolaske i noćenja, a sada se njih ukida i prednost se daje „velikima“ samo zbog toga što imaju veće prihode. Kontinent ostvaruje manji broj noćenja, čime se ostvaruje puno manji prihod od boravišnih pristojbi, pa se oslanjamo na izvorni prihod od turističkih članarina, a nažalost sada prijedlogom novog Zakona postoji namjera da se i dobar dio turističkih članarina ukine za pojedine skupine. Sukladno navedenom, turističkim zajednicama na kontinentu uzima se i ovo malo izvornog prihoda. Kontinent ima dobre priče, kontinent „živi“ 365 dana godišnje, kontinent je ključan za razvoj cjelogodišnjeg turizma, ali isto tako na kontinentu je potrebno više truda, kvalitetnih sadržaja i promidžbenih aktivnosti potrebnih za privući i zadržati goste, nego naše obalne destinacije. Pozdravljamo udruživanje turističkih zajednica, ali smatramo da nije dobro da se inicijativa za udruživanje prepusti trenutnim gradonačelnicima i načelnicima, koji u većini slučajeva nemaju dovoljno znanja o principima destinacijskog menadžmenta, a trebali bi ga uspostaviti. Smatramo, da kao i za svaki malo veći projekt, mora postojati tim ljudi koji će provesti istraživanje na terenu i donijeti zaključke koji će biti primjenjivi i održivi, te da se mora dati stručna podloga zašto neko područje treba biti „turistička cjelina“ koja će tako nastupati na tržištu. Ako je izmjena sustava turističkih zajednica „projekt“ Ministarstva turizma, tada je odgovornost na Ministarstvu turizma da uspostavi kvalitetan i održivi sustav turističkih zajednica koje će se udružiti u cjeline i regije koje imaju smisla, a ne da se to prepusti terenu. Ivana Grdić, univ.spec.oec direktorica Turističkog ureda TZG Kutine | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 65 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Gledam , čitam, ne vjerujem, pa opet pročitam. Kada je prije par godina bilo govora o promjenama u sustavu, svi smo bili glasni i borili se svatko za sebe, a opet zajedno, Ova šutnja koja se nadvila nad cijeli sustav i kolege je doista simptomatična, jer znamo kako se donose Zakoni (bunio se, ne bunio- mi ruke imamo) . Posebno se u ovom prijedlogu Zakona osjeti politika ! Nakon niza godina truda uloženih kroz funkcioniranje sustava, u razvoj destinacije koja konačno doživljava svoj procvat i polako zauzima mjesto na turističkoj karti kontinentalnog turizma, uvijek se nađe netko tko dana nije bio na terenu pa iz svog uredića malo prepisuje Zakon, a malo ga mijenja- tamo gdje mu je politika odredila i misli da radi najbolje za sve nas. Vi svjesno uništavate pojedina mjesta i regije , jer Turističke zajednice , sukadno odrađenim zadaćama , drže destinacije živima i poželjnima. E, pa ajmo i ovaj Zakon izglasat' , a vrijeme će pokazati i rezultate i posljedice. A, mi Hrvati ionako volimo korak naprijed , natrag dva- pa ako ne bude ovaj Zakon dao rezultate koje ste zamislili, uvijek stignemo vratiti sve na staro. Pa što god tada zatekli na terenu. Turistička zajednica Grada Otočca Mladenka Orešković, direktor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 66 | Turistička zajednica Grada Petrinje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pitam se tko će naslijediti poslove, aktivnosti i projekte koje su započele turističke zajednice koje su godinama doprinosile razvoju turizma na turistički nerazvijenim područjima, koje su izradile strateške i akcijske planove, koje razvijaju proizvode temeljene na turističkoj resursnoj osnovi, koje potiču dionike na ulaganje kroz brojne radionice i edukacije koje su preuzele ulogu destinacijskog menadžiranja okupljajući nositelje ponude kroz zajedničko promišljanje i planiranje razvoja. Da li se sve mjeri/valorizira po principu veliki i mali i prema tome da li su bogati ili nisu? Da li svi moramo razvijati turizam temeljen na kvantiteti prema službenim statističkim podacima ili možemo svoj razvoj temeljiti i na brojčano manjim dolascima turista posebnih interesa? Mala mjesta, općine i gradovi nemaju kapacitete za prihvat velikih dolazaka turista, a osim toga svjesni smo da i oni koji broje velike dolaske moraju sada donositi i dokumente upravljanja dolascima u destinaciju. Zašto nam ne bi bilo dozvoljeno da uz masovni, tamo gdje je to moguće, mi "manji" razvijamo turizam za manje skupine turista, za izletnike, ekskurzije kao i za individualne dolaske (najmanji broj turista jest jedan turist) onih koji su prepoznali razlikovne turističke proizvode manjih sredina? Osim toga, zašto ne bismo unutar Zakona razdvojili primorje od kontinenta budući da su razlike svima jasne i ne samo razlike već i sezonalnost koja je na kontinentu od 1. siječnja do 31. prosinca, a na moru je sezona isključivo ljetna. Pitanje koje me osobno tišti godinama i željela sam i ranije potaknuti kolege da se zajednički referiramo na naše zakone po pitanju raspodjele prihoda od članarine i pristojbe gdje nam je ostajalo 50 ak % od ukupnih prihoda, a dio koji se je odvajao za nerazvijene prema relevantnim podacima, dokazuje da smo više uplatili za nerazvijene nego što smo ostvarili na temelju prijava projekata na javne natječaje. A razvijamo i cikloturizam i kulturni turizam i avanturizam i tako dalje, ali sve u svemu bit će kako će biti! Ivanka Držaj, direktorica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pozornost da se komentari ne odnose na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi. |
| 67 | Turistička zajednica grada Vodica | GLAVA XI., PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | U prijedlogu Zakona ne spominju se Turistička društva osnovana sukladno do sada važećem Zakonu. Predlaže se dodavanje članka „Postojeća turistička društva prestaju postojati po sili zakona godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 68 | Turistička zajednica grada Vodica | Godišnji program rada , Članak 55. | Čl. 55. st. 3. - Nakon donošenja od strane skupštine lokalne turističke zajednice, ne radi se više o prijedlogu, već o službenom aktu, stoga predlažemo izmjenu „Prijedlog godišnjeg programa rada…“ u „Godišnji program rada lokalna turistička zajednica dužna…“. U protivnom, ovakva formulacija značila bi da lokalna TZ prije usvajanja od strane Skupštine šalje prijedlog u regionalnu TZ, a ona dalje u Ministarstvo. Dodatno, uputno bi bilo odrediti rokove dostave regionalnoj turističkoj zajednici i Ministarstvu. | Nije prihvaćen | Intencija je dostava upravo prijedloga godišnjeg programa rada, a ne već donesenog godišnjeg programa rada od strane skupštine. Naime, ako HTZ i regionalna turistička zajednica o dostavljenim prijedlozima godišnjih programa rada utvrde da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće, iste su o tome dužne obavijestiti turističku zajednicu koja je prijedlog usvojila i turističku zajednicu više razine te Ministarstvo. |
| 69 | Turistička zajednica grada Vodica | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Čl. 32. Zadaće lokalne turističke zajednice u nekim su točkama dosta uopćene, a u nekima se razrađuju do u detalja, pa ostaje nejasno što se sve smije, a što ne smije u sklopu zadaća raditi. Kao primjer navodimo točku 1.3. Razvoj događanja u destinaciji i drugih motiva dolaska u destinaciju, gdje nije jasno da li se u cilju izvršenja ove zadaće mogu provoditi javni natječaji za dodjelu potpora za lokalne manifestacije, a što je operativna aktivnost koja se u ovom prijedlogu Zakona izričito navodi kao zadaća regionalne turističke zajednice i HTZ-a, ali ne i kao zadaća lokalne TZ. Točka 2.2. detaljno propisuje stvaranje, održavanje i redovno kreiranje sadržaja na web stranicama destinaciji i profilima društvenih mreža. Da li to znači da lokalne TZ u budućnosti neće smjeti promovirati sadržaj tih istih web stranica i profila društvenih mreža, jer to ovdje nije navedeno? Nadalje, u točki 3.3. detaljno se propisuju zadaće pripreme marketinških materijala i slanja na odobrenje u regionalnu TZ, ali nigdje se u tim detaljno razrađenim zadaćama ne spominje izrada tih materijala pa se postavlja pitanje da li lokalna TZ te materijale i finalno izrađuje nakon odobrenja regionalne TZ ili ih samo priprema i distribuira? Ovakvih primjera u čl. 32. ima još. Posebno se ističe to da su u potpunosti izostavljene samostalne promotivne aktivnosti, provođenja tržišnih istraživanja i sl., a koji čine neizostavni dio dosadašnjeg djelovanja lokalnih TZ-a. Bez istih bi bilo nezamislivo upravljanje kvalitetom ponude u destinaciji i razvoj elemenata turističke ponude, tj. daljnje izvršavanje nekih od glavnih zadaća lokalnih TZ. Smatramo da nema potrebe razrađivati neke zadaće do razine projekata i projektnih zadataka, jer takva nekonzistentnost u opisivanju zadaća ostavlja dojam nedorečenosti i ostavlja prostor za različite interpretacije i dubioze, a pogotovo u pogledu nadzora od vanjskih revizora. Oni bi se, naime, sad po prvi put trebali naći u ulozi nadzornog tijela u lokalnim turističkim zajednicama i moći će proizvoljno izvoditi zaključke o tome koje operativne aktivnosti spadaju u Zakonom propisane zadaće ili ne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 70 | Turistička zajednica grada Vukovara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA | Generalni komentar na cijeli paket Zakona je da se nije vodilo računa o TZ na kontinentu u odnosu na morske županije, zadaće su iste, a budžeti neusporedivi. Razvoj turizma na kontinentu ne bi trebao ostati samo na deklarativnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 71 | Turistička zajednica grada Zagreba | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | U odnosu na članak 60. i uvođenje nadzora od strane Skupštine, ističemo da je potpuno nejasan i nepotreban razlog ukidanja nadzornog odbora kao tijela koji ima važnu funkciju u djelovanju turističke zajednice. Smatramo da se barem trebala ostaviti opcija osnivanja nadzornih odbora. Na predloženi način uređenja proizlazi da tijelo koje donosi program rada i financijski plan može utvrditi nesvrhovito postupanje iako se postupalo u skladu s usvojenim programom rada. Ujedno se postavlja i pitanje – što se događa ako odluke skupštine trebaju biti nadzirane. Neovisni revizor nije u mogućnosti niti u stanju nadzirati rad turističke zajednice kao nadzorni odbor, posebno u slučaju turističkih zajednica s prihodom većim od 3.000.000,00 kuna koje moraju imati neovisnog revizora za vršenje nadzora sukladno ovom prijedlogu, a Skupština samo usvaja zaključak i mišljenje, što će u praksi značiti da unutarnjeg nadzora uopće nema. Ujedno na zadnjem sastanku radne skupine istaknuto je da je neovisni revizor po ovom prijedlogu Zakona zapravo i revizor po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija što se već u dosadašnjoj praksi pokazalo da ne može zamijeniti posebno tijelo unutar turističke zajednice. Posebno želimo istaknuti da je nemoguće operativno provesti nadzor na istoj sjednici Skupštine na kojoj se usvaja izvješće o izvršenju programa pa čak i na način da revizor podnosi izvješće s obzirom da je na istoj sjednici na temelju podnesenog izvješća potrebno donijeti zaključak i mišljenje kao zasebni dokument. Stoga, predlažemo da se iz članka 60. stavak 6. briše obveza podnošenja zaključka i mišljenja temeljem provedenog nadzora višoj turističkoj zajednici odnosno Ministarstvu turizma zajedno s dostavom izvješća o izvršenju programa rada. U slučaju da ostaje nepromijenjen prijedlog zakona u odnosu na uređenje nadzora – smatramo da je barem potrebno u članku 60. stavak 1. iza riječi obavlja dodati – stručni i upravljački – nadzor kako bi se dodatno odredilo o kakvoj se vrsti nadzora radi. Naime, kako nadležno Ministarstvo preuzima nadzor ne samo nad zakonitošću, nego i nad izvršavanjem zadaća i svrhovitošću poslovanja, moguća je povezanost sa Zakonom o javnoj nabavi u članku 6. stavak 4. točka 3. po kojoj je obveznik javne nabave tijelo javnog prava ako nad njim upravljački nadzor obavlja javni naručitelj što Ministarstvo turizma jest. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. Skreće se pozornost da nadležno Ministarstvo ne preuzima upravljački nadzor o turističkim zajednicama već obavlja stručni nadzor nad provođenjem odredaba Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, kao i dosada. |
| 72 | Turistička zajednica grada Zagreba | Prihodi, Članak 59. | U članku 59. stavak 4. se navodi da troškovi bruto plaća radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda turističke zajednice. Smatramo da od ovoga trebaju biti izuzeti radnici koji su zaposleni u turističko informativnim centrima jer se radi o osnovnoj zadaći postojanja turističke zajednice. U slučaju Zagreba, radi se o stalno zaposlenim djelatnicima profesionalcima koji se moraju zaposliti na ugovor o radu jer se zapošljavaju za cijelu godinu s obzirom da se radi o cjelogodišnjoj destinaciji i osobama koje je sve teže naći na tržištu rada. | Primljeno na znanje | S obzirom da TIC-evi predstavljaju zadaće turističkih zajednica, svi troškovi vezani uz djelovanje TIC-eva pa tako i izdaci za plaće zaposlenih u TIC-evima predstavljaju troškove za izvršenje zadaća TZ. |
| 73 | Turistička zajednica grada Zagreba | Izvješće o izvršenju programa rada, Članak 57. | U članku 57. se uređuje izvješće o izvršenju programa rada. Smatramo da su nepotrebno izostavljeni rokovi koji su do sada postojali za usvajanje prijedloga izvješća o izvršenju programa rada do kraja veljače i pokazali su se dobrima u praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 74 | Turistička zajednica grada Zagreba | Godišnji program rada , Članak 55. | U člancima 55. i 56. uređuje se godišnji program rada. Smatramo da su nepotrebno izostavljeni rokovi koji su do sada postojali za usvajanje prijedloga programa rada do 31. listopada tekuće godine i pokazali su se dobrima u praksi, a posebno stoga jer se uvodi obveza dostavljanja prijedloga programa višoj turističkoj zajednici, odnosno Ministarstvu turizma. Moramo istaknuti da prijedlog programa nije usvojeni dokument i jednako je u fazi promjena na najvišem tijelu odlučivanja pa je nejasna svrha dostavljanja. Kako nije navedena potreba očitovanja niti rok, smatramo ovo nesvrhovitom obvezom. Ovdje ističemo kako je nepotrebno izostavljena obveza dostavljanja usvojenog programa rada višoj turističkoj zajednici odnosno Ministarstvu turizma jer su to relevantni dokumenti. | Nije prihvaćen | Intencija je dostava upravo prijedloga godišnjeg programa rada, a ne već donesenog godišnjeg programa rada od strane skupštine. Naime, ako HTZ i regionalna turistička zajednica o dostavljenim prijedlozima godišnjih programa rada utvrde da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće, iste su o tome dužne obavijestiti turističku zajednicu koja je prijedlog usvojila i turističku zajednicu više razine te Ministarstvo. Naime bitno je da regionalna turistička zajednica dobije prijedlog prije usvajanja kako bi mogla razmotriti dostavljeni program rada i na vrijeme ga uskladiti i ispraviti. |
| 75 | Turistička zajednica grada Zagreba | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | U članku 53. stavak 1. koji uređuje neformalno udruživanje turističkih zajednica, a može se odrediti i za samo jednu zajedničku aktivnost – na primjer zajedničko oglašavanje ili zajedničke aktivnosti na određenom tržištu…- određuje se da te turističke zajednice djeluju kao jedinstvena destinacija. Smatramo da ovakvo uređenje nepotrebno ograničava suradnju turističkih zajednica, posebno u slučaju Zagreba, s obzirom da bi u ovaj okvir ulazile već i do sada uspješno organizirane suradnje da se ne obvezuje djelovanje kao jedinstvena cjelina, što upućuje na neposrednu blizinu destinacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 76 | Turistička zajednica grada Zagreba | Skupština lokalne turističke zajednice, Članak 33. | U članku 33. stavak 4., koji uređuje sastav Skupštine lokalne turističke zajednice, određuje se da se kao udio u prihodu uzima članarina i 25% turističke pristojbe. Smatramo da se treba izvršiti promjena na način da se kao udio u prihodu uzima turistička članarina i 40% turističke pristojbe kako bi se osigurala veća prisutnost smještajnih objekata u Skupštini s obzirom da je njihov udio po prihodu od članarine vrlo često premali da imaju dovoljnu zastupljenost. | Nije prihvaćen | Boravišna pristojba nije prihod smještajnih objekata. |
| 77 | Turistička zajednica grada Zagreba | Turističko vijeće, Članak 18. | U članku 18. u kojem se navode aktivnosti Turističkog vijeća pod točkom 2. treba iza – godišnji program rada – dodati i financijski plan, s obzirom da je člankom 58. određeno da se financijski plan sastavlja sukladno propisu koji uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a koji je dodatni dokument uz godišnji program rada. | Nije prihvaćen | U članku 58.propisano je da su turističke zajednice dužne sastaviti financijski plan i financijsko izvješće, sukladno propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Uz navedeni financijski plan i financijsko izvješće, potrebno je sastaviti godišnji program rada i izvješće o izvršenju programa rada, koji su propisani člancima 55.-57. prijedloga Zakona. Napominjemo da su skladno naputcima Ministarstva financija izmijenjeni nazivi dokumenata te dosadašnji " Godišnji program rada i financijski plan" sada se naziva "Godišnji program rada", dok se dosadašnje godišnje financijsko izviješće naziva izvješće o izvršenju programa rada. |
| 78 | Turistička zajednica grada Zagreba | Skupština, Članak 14. | U članku 14. stavak 8. se određuje da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom prisutnih članova u slučaju usvajanja određenih dokumenata – izvješću o izvršenju programa rada, izvješću turističkog vijeća, zaključku i mišljenju te nalozima po provedenom nadzoru i donošenju statuta te izmjena i dopuna statuta. U stavku 9. istog članka se određuje da u slučaju da Skupština ne usvoji navedene dokumente dvotrećinskom većinom prisutnih članova, automatski se raspušta Turističko vijeće te se biraju novi članovi. U potpunosti je nejasno, nepotrebno i nelogično da se Turističko vijeće raspušta jer Skupština ne usvoji Statut ili njegove izmjene i dopune kao i ako Skupština ne usvoji zaključak i mišljenje po provedenom nadzoru, kada su obje aktivnosti u nadležnosti same Skupštine i Turističko vijeće nema utjecaja na njih. Upitno je treba li ostaviti automatsko raspuštanje Turističkog vijeća u slučaju neusvajanja izvješća o izvršenju programa rada. | Nije prihvaćen | Turističko vijeće je predlagatelj izmjena i dopuna statuta. |
| 79 | Turistička zajednica grada Zagreba | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Iako u članku 10. Zakona i dalje ostaje načelo djelovanja – opća korisnost, navode se kao i do sada iznimke gospodarskog djelovanja – stavak 3. U navedenom stavku smatramo da je točkom 5. (paketiranje, organiziranje tura i razgledi…) dozvoljena direktna konkurencija turističkim agencijama koji su ujedno i članovi turističke zajednice i uplaćuju članarinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 80 | Turistička zajednica Imota | Prihodi, Članak 59. | Smatramo da se iz stavka 4. ovog članka trebaju izuzeti osobe koje su sezonski djelatnici. Naime, svrha njihovog zapošljavanje je povećan obim posla obično tijekom sezone, duže radno vrijeme, radna mjesta financirana iz EU projekta dok taj projekt traje i sl. Bez sezonaca, uredi TZ bi radili znatno kraće. Također, treba razmisliti i o povećanju iznosa s 30% na 40% u TZ-ima na nerazvijenim područjima, bar u nekom prijelaznom periodu. Nejasna je i kategorija bruto plaće koja je u knjigovodstvu različita od ukupnih troškova plaće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 81 | Turistička zajednica Istarske županije | Rok za donošenje pravilnika, Članak 74. | Članak 74. Rok za donošenje pravilnika i odluka - predlaže se: izmijeniti na način da isti glasi: (1) Pravilnike iz članka ...... ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 6 mjeseci od dana objave ovoga Zakona. Obrazloženje: Takvom odredbom omogućilo bi se donošenje svih potrebnih pravilnika koji bi stupili na snagu kada i Zakon ili malo nakon. | Nije prihvaćen | Pravilnike nije moguće donositi prije nego Zakon stupi na snagu. |
| 82 | Turistička zajednica Istarske županije | Prihodi, Članak 59. | OBRAZLOŽENJE/MIŠLJENJE/PRIJEDLOG: Obzirom na čl. 59.st.4.Zakona o TZ i promicanju HR turizma u kojem se anvodi da Troškovi bruto plaće radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda turističke zajednice i ako uzmemo da je prosječna bruto plaća jednog zaposlenog 130.000 kn-140.000 kn a svaka TZ mora imati direktora onda da bi se zadovolji kriterij od 30% onda bi ukupni prihodi trebali biti min. 450.000 kn. Članak. 59.st.4. Zakona o TZ i promicanju HR turizma automtski je u oprećnosti s odredbama prijedloga Zakona o članarima u TZ i Zakona o trusitičkoj pristojbi u djelu koji se odnosi na one tZ koje ostvaruju manje od 200.000 kn. Prijedlog da se iznos poveća sa 200.000 kn na min.450.000 kn godišnje. Mnoge TZ uspijeti će nekako kroz usklađenje s JLS podignuti svoje prihode da bi zadovoljile kriterij od 30% ali za plaću samo jednog zaposlenog tj. direktora...postavlja se pitanje koliko truda i vremena će ta osoba morati izdvojiti da provede sve Zakonom propisane zadaće ako nema sredstava za zaposlenje dodatne osobe. | Nije prihvaćen | Člankom 59. stavak 4. izričito se navodi da se radi o ukupnim prihodima turističke zajednice. |
| 83 | Turistička zajednica Istarske županije | Financijski plan i financijski izvještaj, Članak 58. | Članak 58. Financijski plan i financijski izvještaj - nejasno značenje financijskog plana. Obrazloženje: Potrebno preispitati što to znači „financijski plan“ kako navedeno u članku 58. jer se on inače kao pojam ne pojavljuje u ostalim odredbama zakona niti u nadležnosti niti jednog tijela TZ-a. | Nije prihvaćen | Člankom 58. je definirano da turističke zajednice sastavljaju financijski plan i financijski izvještaj sukladno propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Uz navedene dokumente turistička zajednica je dužna sastaviti godišnji program rada i izvješće o izvršenju programa rada sukladno člancima 55.- 57. prijedloga Zakona. |
| 84 | Turistička zajednica Istarske županije | Godišnji program rada , Članak 55. | PRIJEDLOG / OBRAZLOŽENJE: Predlažemo da se propiše rok dostave i mehanizme usklađenja i koordinacije prijedloga godišnjeg progrma rada na način da se napiše da je rok dostave ...ili npr. 15 dana prije podnošenja istog na razmatranje i usvojanje Turističkom vijeću ili neku sličnu formulaciju. Naime, smatramo bitnm da RTZ dobije prijedlog prije usvajanja od strane TV kako bi mogla razmotriti dostavljeni program rada i na vrijeme tj. prije procesa usvajanja kako bi predmetna TZ mogla uskladiti i ispraviti Program rada. | Nije prihvaćen | Ovo nije materija koja bi se regulirala zakonom već će se utvrditi jedinstvenom terminologijom i obveznim uputama koje će donijeti Ministarstvo. |
| 85 | Turistička zajednica Istarske županije | Poticanje udruživanja turističkih zajednica, Članak 54. | OBRAZLOŽENJE: Za poticanje udruživanja novim prijedlogom Zakonskom paketa predviđeno je izdvajanje od 2% od BP i 2% iz TČ, što bi za Istru iznosilo izdvajanje od cca. 3,5-4 mil kn. Mišljenja smo da će Istra teško moći vratiti svih 3,5-4 mil kn putem udruživanja i na način propisan gornjim člankom. Izražavamo sumlju da će se sredstva iz tog fonda utrošena u cijelosti na razini godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 86 | Turistička zajednica Istarske županije | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | Članak 53. stavak 7. PRIJEDLOG / OBRAZLOŽENJE: Predlažemo da se točka (7) ovog članka briše iz razloga što smatramo da kod 'Sporazumnog' udruživanja, odnosno udruživanja bez upisa u Upisnik TZ nije potrebno provoditi cijelu proceduru davanja prethodne suglasnosti itd. koja traje neko određeno vremensko razdoblje, što smatramo da je bitno kod formalnog udruživanja iz čl.5 ovog prijedloga Zakona. Naime, sporazumno udruživanje predviđeno je u slučajevima gdje se dvije ili više TZ udružuju radi provedbe nekog projekta (npr. razvoja i promocija cikloturizma na predmetnom području)...što mnoge TZ u Istri već dugo godina i rade. Smatramo nepotrebnim dodatno administrativno opterecenje i dodatan utrošak vremena za provedbu procedure davanja prethodne suglasnoti u slucaju 'sporazumnog udruživanja' bez upisa u upisnik TZ. | Nije prihvaćen | Prethodna suglasnost Ministarstva je nužna, s obzirom da će se za poticanje udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica iz članka 53. osigurati sredstva sukladno posebnim propisima kojima se uređuju turistička pristojba i članarine u turističkim zajednicama. |
| 87 | Turistička zajednica Istarske županije | Turističko vijeće regionalne turističke zajednice, Članak 42. | PRIJEDLOG/OBRAZLOŽENJE: Tekst predmetnog članka iz Zakona koji je trenutno na snazi: Turisticko vijece turisticke zajednice županije ima predsjednika i deset clanova, od kojih osam bira skupština turisticke zajednice županije iz redova clanova turisticke zajednice, vodeci racuna o teritorijalnoj zastupljenosti i o zastupljenosti djelatnosti u turizmu (pružatelji ugostiteljskih usluga, putnicke agencije i dr.), a po jednog clana delegiraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnicka komora iz redova svojih clanova. Predlažemo da čl.42 bude identičan onom iz Zakona koji je trenutno na snazi. Naime, predstavnici HOK i HGK predstavljaju sve one skupine članova TZ koje ne mogu biti predstavljene u vijeću svojim predstavnikom, te štite i zastupaju interese svih njezinih članica. Nadalje, sudjelovanje predstavnika HOK i HGK ima i za funkciju usklađenje postupanja i usklađenje razvoja među institucijama. | Nije prihvaćen | HGK i HOK su već predstavljeni u tijelima zajednice putem svojih članova. |
| 88 | Turistička zajednica Istarske županije | Skupština lokalne turističke zajednice, Članak 33. | Članak 33. stavak 3. (BITNO) PRIJEDLOG/OBRAZLOŽENJE: Prijedlaže se da se ograničenje ili (1) vrati na 40% predstavnika u skupštini ili (2) da predmetna točka glasi na način...' uz ograničenje da pojedini član može imati maksimalno 40% predstavnika u skupštini ukoliko je isti predstavnik iz redova članova turističke zajednice koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju usluge u turizmu (pružatelji ugostiteljskih usluga, turističke agencije i slično). U slučaju da pojedni član nije iz redova članova turističke zajednice koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju usluge u turizmu (pružatelji ugostiteljskih usluga, turističke agencije i slično) u tom slučaju maksimalni broj predstavnika u skupštini može iznositi 25% Naime, predmetna odredba je promjenjena u odnosu na trenutno važeći Zakon zbog situacija u kojima neki subjekt zbog visoke TČ koju uplaćuje u nekim TZ ima većinu a nije iz turističkog sektora (npr. benzinske tvtrke, tgovački lanci itd.). U slučaju npr. Istre gdje to nigdje nije slučaj smatramo da je od iznimne vađnosti da subjekti koji ostvaruju u nekoj destinaciju većinu dolazaka, noćenja, prihoda, BP i TČ budu u skupštinama i najzastupljeniji. Nadalje, u situaciji kada se ukida Nadzorni odbor kao neovisno tijelo te se njegove ovlasti prebacuju na Skupštinu , za funkcioniranje i rad skupštine neprimjerenim smatramo propisivanje daljnjeg ograničenja na maksimalno 25 % predstavnika koje u skupštini može imati jedan član, te predlažemo da isto nikako ne bude manje od sadašnjeg ograničenja od 40 %. Naime, i ograničenje od 40 % je u praksi dovelo do situacija da u skupštini prevladavaju predstavnici članova koji nemaju turističku djelatnost niti doprinose turističkom razvoju, te nemaju niti potrebna stručna znanja o turizmu kao ni kapaciteta i interesa za ostvarivanje ciljeva i zadaća turističkih zajednica. Možemo razumjeti potrebu zakonodavca da niti jedan član nema natpolovičnu većinu u Skupštini turističke zajednice no smatramo da će predloženo značajno veće ograničenje biti na štetu kvalitete upravljanja razvojem turizma ukoliko u turističkim tijelima ne budu prevladavali stručni turistički djelatnici. Stoga potpuno neprihvatljivim smatramo smanjivanje učešća pojedinog člana turističke zajednice sa postojećih 40% na 25% jer će se na taj način dodatno smanjiti udio turističkih djelatnika u Skupštinama lokalnih zajednica. Za kvalitetno funkcioniranje i rad same Skupštine nužno je da u donošenju odluka kao i nadziranju rada TZ-a sudjeluju osobe s većim iskustvom i znanjem u domeni turizma. Članak 33. stavak 4. Prijedlog: izmijeniti i brisati ograničenje od 25 % turističke pristojbe Obrazloženje: Smatramo da se kao udio u prihodu turističke zajednice treba računati članarina i cjelokupna turistička pristojba koju je taj član uplatio turističkoj zajednici. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je smanjenje ograničenja na 30% u odnosu na prijedlog od 25%, ostatak ograničenja se predlaže kako bi se onemogućilo da pojedini subjekti imaju prevlast u odlučivanju, a time i u upravljanju turističkom zajednicom (naročito financijskim sredstvima), što onemogućava utjecaj ostalih članova zajednice. Odbija se prijedlog da se kao prihod u udjelu turističke zajednice treba računati cjelokupna turistička pristojba ( 100% iznosa) koju je taj član uplatio turističkoj zajednici, jer turistička pristojba nije prihod člana turističke zajednice. |
| 89 | Turistička zajednica Istarske županije | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Članak 32. stavak 1. PRIJEDLOG/OBRAZLOŽENJE: Kako je ranije komentarima već navedeno, mišljenja smo da ne smije pisati 'kao' nego 'po principu' jer LTZ nisu DMO u smislu ovog zakona veće funkcioniraju po principu ili po modelu DMO-a Članak 32. stavak 2. PRIJEDLOG/OBRAZLOŽENJE: Mišljenja smo da treba urediti i precizirati točne mehanizme usklađenja. Naime, u ovom prijedlogu Zakona kao i u onom koji je trenutno na snazi, taj mehanizam uređen je na način da LTZ imaju obvezu dostaviti svoj program rada i financijski plan regionalnoj TZ koja mora ustanoviti da li je program sastavljen u skladu sa smjernica o izradi predmetnog dokumenta i da li on obuhvaća sve Zakonom predviđene zadaće, međutim, ne postoji rok kada LTZ mora dostaviti isto na razmaranje RTZ...Naime, mnoge TZ su nam dostavljale nakon sto bi Skupština usvojila...nakon čega RTZ vise nema mehanizam vracanja dokumenta...smatramo da je potrebno tematiku regulirati propisivanjem rokova dostave i min podacima koje jedan program rada i finacijski plan treba sadržavati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 90 | Turistička zajednica Istarske županije | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 25. | Članak 25.stavak 7. nije jasno razvidno iz teksta da li osnivanje lokalne turističke zajednice za područje više jedinica lokalne samouprave daju regionalne turističke zajednice, odnosno gradonačelnici ili općinski načelnici i već osnovane lokalne turističke zajednice...da li svi zajedno ili je dovoljno da jedna instiucija pokrene inicijativu. | Nije prihvaćen | Iz odredbe je razvidno da inicijativu za osnivanje daju gradonačelnici ili općinski načelnici samo ako se radi o već osnovanim lokalnim turističkim zajednicama. |
| 91 | Turistička zajednica Istarske županije | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Članak 20. stavak 3. PRIJEDLOG je da predmetnu dužnost može obnašati i druga osoba ali da ona i dalje bude predstavnik JLS ili JRS jer smatramo da predstavnik JLS ili JRS mora imati pregled postupanja u sustavu TZ tim više što se Skupštini županije daje ovlast određivanja visine BP i još više iz razloga sto se 30% BP transferira JLS. Obzirom na sastav tijela TZ (TV i SK) koju čine isključivo članovi turističke zajednice bez predstavnika JLS/JRS smatramo da je nužbno potrebno da predsjednik bude predstavnik JLS/JRS, a sve u cilju usklađenja postupanja po svim osnovama (urbanistički planovi, strategije, razvoj infrastrukture itd.). | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika turističke zajednice će obavljati osoba koju, isključivo svojom voljom, odredi općinski načelnik/gradonačelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne(područne) samouprave. |
| 92 | Turistička zajednica Istarske županije | Turističko vijeće, Članak 19. | Članak 19. stavak 2. PRIMJEDBA/OBRAZLOŽENJE: Mišljenja smo da treba izbristi dio u kojem se navodi da treba napisati imena i prezimena članova koji su i kako glasali iz više razloga, jedan je GDPR, a drugi je taj da su ti dokumenti javni i nije potrebno da javnost zna tko je osobno imenom i prezimenom glasao za šta ili nije glasao. Mišljenja smo da je dovoljno napisati omjer glasova ZA/PROTIV/SUZDRŽANI. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 93 | Turistička zajednica Istarske županije | Skupština, Članak 16. | Članak 16. stavak 2. PRIJEDLOG/OBRAZLOŽENJE: Mišljenja smo da je potrebno dodatno provjeriti odredbe iz čl.60. odnosno provjeriti da li neovisni revizor sukladno odredbama posebnih propisa kojima se uređuje rad neovisnih revizora može izvršiti reviziju poslova 1., 2. i 3. iz točke 1. ovog članka. Prema Zakonu o reviziji, neovisni revizor ne može obavljati poslove iz predmetnog članka. Više o detaljima vezanim za predmetnu problematiku u članku 60. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Napominjemo na Ministarstvo financija nije imalo primjedbu na navedene odredbe. |
| 94 | Turistička zajednica Istarske županije | Skupština, Članak 15. | Članak 15. – predlaže se upotpuniti s utvrđivanjem godišnjeg financijskog izvješća na način da se doda jedna točka koja glasi: utvrđuje godišnje financijsko izvješće turističke zajednice Obrazloženje: U nadležnostima skupštine propisanima ovim člankom nedostaje utvrđivanje godišnjeg financijskog izvješća iako je ono odredbom članka 58. predviđeno da se sastavlja sukladno propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija. Nigdje u zakonu se ne predviđa njegovo utvrđivanje. Takva odredba o podnošenju financijskih izvješća nedostaje i u odredbi ovoga članka. | Nije prihvaćen | Naziv godišnje financijsko izvješće je promijenjen, sukladno uputi Ministarstva financija te glasi Izvješće o izvršenju programa rada turističke zajednice te je njegovo donošenje navedeno u članku 15. ovog Zakona. |
| 95 | Turistička zajednica Istarske županije | Skupština, Članak 14. | OBRAZLOŽENJE/PRIJEDLOG: Vezano za stavak 9. ovog članka po kojemu ako skupština ne usvoji dokumente iz stavka 8. ovoga članka dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova, na istoj sjednici se raspušta turističko vijeće i izabiru novi članovi turističkog vijeća. - Nije jasno kako je Turističko vijeće odgovorno i vezano za donošenje statuta i izmjena i dopuna statuta kada taj dio nije u niti jednom djelu, odnosno čl.18. navedeno kao zadaća Turističkog vijeća, već je to zadaća Skupštine. Smatramo da ovaj dio st.8.t.4. treba brisati -Isto ili slično je i sa st 8.t.3...nije jasno zašto bi se raspustilo Turističko vijeće ako Skupština ne usvoji Zaključak i mišljenje te nalozima po provedenom nadzoru...Naime, po čl.16. i čl.60. ovog Zakona Skupština na temelju provedenog nadzora donosi zaključak i mišljenje o provedenom nadzoru, a ne Turističko vijeće. Smatramo da točka 8.3.ovog članka nije usklađena s čl.16. i čl.60. ovog Zakona, te da je to potrebno uskladiti i/ili mjenjati/brisati. - Smatramo da su dovoljni i jedini realni temelji za raspuštanje Turističkog vijeća neusvajanje Izvješća o izvršenju programa rada i izvješća turističkog vijeća. | Nije prihvaćen | Turističko vijeće je predlagačko tijelo te kao takvo predlaže sve dokumente koje donosi Skupština, pa tako i izmjene statuta, bez obzira jesu li one izrijekom navedene. |
| 96 | Turistička zajednica Istarske županije | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Članak 10. stavak 3. točka 4. PITANJE: da li u skladu s ovom odredbom može LTZ prodavati suvenir s logotipom i s vizualnim identitetom TZ i/ili grada/općine (privjesak za ključeve, rucnik, majica, kapa, magnet za frizider itd.) ukoliko se radi o vlastitom suveniru odnosno ako je izradu suvenira izradila i platila TZ? Članak 10. stavak 3. točka 5. OBRAZLOŽENJE/PRIJEDLOG: Kompletno nova stavka koja otvara mogućnost TZ da obavlja gospodarske djelatnosti u skladu s navedenim u t.5. Međutim, ista je u koliziji aktivnsoti što provode agencije. Agencije koje su članovi TZ na ovakav način moguće je da izgube dio prihoda. Generalno mi nemamo zamjerki na ovo točku odnosno na dio koji se odnosi na 'druge poslove i zadaće u funkciji razvoja turizma' jer bi na ovaj način mogli npr. organizirati edukacije, skupove, evente kao što je IGF koji su edukativnog karaktera te im je cilj podizanje kvalitete usluge u destinaciji. Što se tiće razvoja proizvoda (paketiranje, organiziranje tura i razgledi, turistička kartica i sl.) u ovom djelu predlažemo da se preformulira tekst te da se formulira na način da ukoliko ne postoji interes agencija i lokalnih DMC agencija za organiziranje istih. | Djelomično prihvaćen | U dijelu koji se odnosi na članak 10. stavak 3. točku 5. se prihvaća. |
| 97 | Turistička zajednica Istarske županije | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. točka 1. PRIJEDLOG: brisati tekst osnovana kao lokalna destinacijska menadžment organizacija, izmjeniti tekstom osnovana po načelu ili po modelu (ovisno koji se naziv odabere kao jednoznačni) destiancijske menadžbent organizacije Članak 5. stavak 1. točka 2. PRIJEDLOG: brisati tekst osnovana kao regionalna destinacijska menadžment organizacija, izmjeniti tekstom osnovana po načelu ili po modelu (ovisno koji se naziv odabere kao jednoznačni) destinacijske menadžment organizacije. | Nije prihvaćen | Turistička zajednica djeluje po načelu destinacijskog menadžmenta, a organizira se po modelu destinacijske menadžment organizacije. |
| 98 | Turistička zajednica Istarske županije | Značenje pojmova, Članak 2. | Članak 2. stavak 2. PRIJEDLOG: Da se u cjelom tekstu predmetnog Zakona radi jednoznačnosti pojmova koristi ili PO MODELU ili PO NAČELU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 99 | Turistička zajednica Jezera | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | 1. Turistička zajednica mjesta Jezera ima dugu tradiciju. Turizam u ovom mjestu pomoraca i ribara počinje još u prošlom stoljeću, a prvi turistički ured počeo je radom 1962. godine. Sa svojim 960 stanovnika Jezera danas ostvare oko 300 000 noćenja godišnje što ne ostvare mnoge turističke zajednice Općina i gradova koje postoje i dalje prema prijedlogu novog zakona. Stoga ne razumijemo čemu ukidanje TZ mjesta koje su samoodržive i nisu na teret društvenoj zajednici odnosno poreznim obveznicima, već se financiraju boravišnom pristojbom i članarinama u mjestu i tim sredstvima doprinose razvoju turizma. 2. Mještani Jezera svu infrastrukturu uključujući i turističku izgradili su samodoprinosom i dragovoljnim radom još dok su bili mjesna zajednica (koje su nažalost ukinute), a nastavili su i dalje složno izgrađivati svoje mjesto smatrajući da će se tako neovisno o bilo kome, osobito o državnim sredstvima, razvijati. U tome je pridonijela i veći dio Turistička zajednica mjesta Jezera. Povijest je naučila ovo mjesto da samo zajedničkim radom možemo napredovati. Stoga nas sve skupa u mjestu žalosti ovaj prijedlog da se ukine TZ mjesta i pripoje općinskim. Malo smiješno da nije tragično jer TZ Jezera godinama ostvaruje više noćenja nego susjedno Tisno koje nam je eto općinsko središte, a znamo kako su se osnivale općine i gradovi s više političke intervencije nego stvarne potrebe i ekonomske računice. Za svih nas u ovoj zemlji bilo bi puno pametnije i racionalnije da su ostale mjesne zajednice i gradovi u čitavom sustavu jer ovako mi se „priključujemo“ TZ Općine Tisno samo stoga što je njezin ured u administrativnom središtu. Čini se da su ovakve prijedloge donijele osobe koje ne poznaju situaciju na terenu jer su razlike bogatstvo ponude, i da svako mjesto ima priču za sebe koju može odlično iskoristiti za promidžbu destinacije. Upravo to radi i TZ mjesta Jezera. 3. TZ mjesta Jezera potrebna je u svojoj sredini. Ona je središte svih važnijih zbivanje, potreba i aktivnosti u mjestu. Osobito je važna njena uloga u pomaganju rada s mladima preko udruga kulturnog i športskog sadržaja s kojima odlično surađuje i financira njihove aktivnosti, a koje joj vraćaju kroz brojne kulturne, športske i zabavne sadržaje kroz čitavu godinu. Tako npr. TZ Jezera je organizirala ili potpomogla 54 sadržaja tijekom ove godine. 4. Danas se Jezera mogu pohvaliti i brojnim nagradama i priznanjima na nivou ŠK Županije i šire, a osobito se ponose s 11 plavih cvijetova koje je mjesto dobilo od 2002. godine do danas, od toga 5 na nivou čitave Hrvatske, a 6 na nivou županije. Najveću ulogu u tome imala je TZ mjesta Jezera ulažući u turističku infrastrukturu čitavog mjesta kada to Općina nije mogla ili nije htjela. Nije li stoga pogrešno što se ovoj turističkoj zajednici predlaže ukidanje, ne znamo iz kojeg razloga, a priključuje TZ Općine Tisno samo zato što se ured TZ Općine Tisno nalazi u općinskom središtu. 5. Čini se da ovakve prijedloge mogu donijeti samo osobe koje ne poznaju situaciju na terenu i da se kroz to još upliće i politika. Zato nisu kriva mala uspješna mjesta i njihove turističke zajednice, a kojih nema puno niti su kome na teret. Naprotiv, one pridonose unapređenju promidžbe specifičnosti svoje destinacije i tako obogaćuju sveukupnu raznolikost turističke ponude naše zajednice u cjelini. Mjesto Jezera preko svoje turističke zajednice već godinama ima svoj imidž koji je prepoznat diljem domovine i inozemstva, osobito se ponosimo što smo kao turistička zajednica inicirali brojne manifestacije od kojih su neke i najstarije na ovom području. Od nas su drugi učili i preuzimali ideje. 6. Što se tiče dvoje zaposlenika u uredu njihove bruto plaće ne prelaze 30% kako je to predviđeno novim smjernicama. 30% sredstava koje smo obvezni davati općinskom središtu često ne prati želje i sugestije turističke zajednice pa dolazi do mimoilaženja. Doduše u zadnje vrijeme se bar donekle uspijevamo uskladiti. Predlažemo da se ova davanja ukinu jer Općina već dobiva dovoljno sredstava od poreza, prireza i ostalih davanja. No, ako to nije moguće neka se od ukupnih sredstava preko prijelaznog računa automatski uplati još 10 % Općini kako se uplaćuje Glavnom uredu HTZ- a i županijskom uredu sa strogim uputama da se ta sredstva koriste za turističku infrastrukturu i poboljšanje uvjeta boravka turista uz sugestije turističke zajednice mjesta. Tako bi turističke zajednice ostatak sredstava i dalje koristile za promidžbene aktivnosti, nove proizvode, manifestacije i razvijanje različitih vrsta autentičnih vrijednosti u turističkoj destinaciji. 7. TZ Jezera potaknula je da se preko KUD- a Koledišće otvori Zavičajna zbirka koja je registrirana u hrvatsko kulturno dobro. Isto tako preko iste udruge i drugih interesenata inicirala je čuvanje i obnovu brojnih običaja i rukotvorina koje su dobile oznaku Hrvatski otočni proizvod. TZ Jezera ima svoj brend, a to je aktivni i nautički turizam te tradicijska kultura. Stoga smatramo da ova turistička zajednica i dalje treba postojati, naravno za svako udruživanje u vidu zajedničke promidžbe i manifestacije spremna je za suradnju.TZ mjesta Jezera sve svoje obveze obavlja kako je predviđeno i ugledna je turistička zajednica u ovom sustavu. 8. U Hrvatskoj postoji jako puno ''gradova'' koji to nisu, ali postoje pa sukladno tome postoje i turističke zajednice gradova. Ako se njih ostavlja po inerciji, onda i te kako trebaju ostati i tz mjesta koje su od iznimnog turističkog značaja za svoje područje te im ostaviti izbor za udruživanje, kao i svim ostalima.Ono što je najbitnije, ukidanjem tz mjesta s vremenom će pasti u zaborav sva manja mjesta, naselja, sela pa čak i otoci u Hrvatskoj zajedno sa svojim lokalnim običajima i naslijeđem. Nenad Milin Direktor ureda Turističke zajednice mjesta Jezera | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka. Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.godine kao i zbog povećavanja njihove ukupne učinkovitosti, osobito na regionalnom i lokalnoj(destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava upravo u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije u cjelini. |
| 100 | Turistička zajednica Jezera | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | 1. Turistička zajednica mjesta Jezera ima dugu tradiciju. Turizam u ovom mjestu pomoraca i ribara počinje još u prošlom stoljeću, a prvi turistički ured počeo je radom 1962. godine. Sa svojim 960 stanovnika Jezera danas ostvare oko 300 000 noćenja godišnje što ne ostvare mnoge turističke zajednice Općina i gradova koje postoje i dalje prema prijedlogu novog zakona. Stoga ne razumijemo čemu ukidanje TZ mjesta koje su samoodržive i nisu na teret društvenoj zajednici odnosno poreznim obveznicima, već se financiraju boravišnom pristojbom i članarinama u mjestu i tim sredstvima doprinose razvoju turizma. 2. Mještani Jezera svu infrastrukturu uključujući i turističku izgradili su samodoprinosom i dragovoljnim radom još dok su bili mjesna zajednica (koje su nažalost ukinute), a nastavili su i dalje složno izgrađivati svoje mjesto smatrajući da će se tako neovisno o bilo kome, osobito o državnim sredstvima, razvijati. U tome je pridonijela i veći dio Turistička zajednica mjesta Jezera. Povijest je naučila ovo mjesto da samo zajedničkim radom možemo napredovati. Stoga nas sve skupa u mjestu žalosti ovaj prijedlog da se ukine TZ mjesta i pripoje općinskim. Malo smiješno da nije tragično jer TZ Jezera godinama ostvaruje više noćenja nego susjedno Tisno koje nam je eto općinsko središte, a znamo kako su se osnivale općine i gradovi s više političke intervencije nego stvarne potrebe i ekonomske računice. Za svih nas u ovoj zemlji bilo bi puno pametnije i racionalnije da su ostale mjesne zajednice i gradovi u čitavom sustavu jer ovako mi se „priključujemo“ TZ Općine Tisno samo stoga što je njezin ured u administrativnom središtu. Čini se da su ovakve prijedloge donijele osobe koje ne poznaju situaciju na terenu jer su razlike bogatstvo ponude, i da svako mjesto ima priču za sebe koju može odlično iskoristiti za promidžbu destinacije. Upravo to radi i TZ mjesta Jezera. 3. TZ mjesta Jezera potrebna je u svojoj sredini. Ona je središte svih važnijih zbivanje, potreba i aktivnosti u mjestu. Osobito je važna njena uloga u pomaganju rada s mladima preko udruga kulturnog i športskog sadržaja s kojima odlično surađuje i financira njihove aktivnosti, a koje joj vraćaju kroz brojne kulturne, športske i zabavne sadržaje kroz čitavu godinu. Tako npr. TZ Jezera je organizirala ili potpomogla 54 sadržaja tijekom ove godine. 4. Danas se Jezera mogu pohvaliti i brojnim nagradama i priznanjima na nivou ŠK Županije i šire, a osobito se ponose s 11 plavih cvijetova koje je mjesto dobilo od 2002. godine do danas, od toga 5 na nivou čitave Hrvatske, a 6 na nivou županije. Najveću ulogu u tome imala je TZ mjesta Jezera ulažući u turističku infrastrukturu čitavog mjesta kada to Općina nije mogla ili nije htjela. Nije li stoga pogrešno što se ovoj turističkoj zajednici predlaže ukidanje, ne znamo iz kojeg razloga, a priključuje TZ Općine Tisno samo zato što se ured TZ Općine Tisno nalazi u općinskom središtu. 5. Čini se da ovakve prijedloge mogu donijeti samo osobe koje ne poznaju situaciju na terenu i da se kroz to još upliće i politika. Zato nisu kriva mala uspješna mjesta i njihove turističke zajednice, a kojih nema puno niti su kome na teret. Naprotiv, one pridonose unapređenju promidžbe specifičnosti svoje destinacije i tako obogaćuju sveukupnu raznolikost turističke ponude naše zajednice u cjelini. Mjesto Jezera preko svoje turističke zajednice već godinama ima svoj imidž koji je prepoznat diljem domovine i inozemstva, osobito se ponosimo što smo kao turistička zajednica inicirali brojne manifestacije od kojih su neke i najstarije na ovom području. Od nas su drugi učili i preuzimali ideje. 6. Što se tiče dvoje zaposlenika u uredu njihove bruto plaće ne prelaze 30% kako je to predviđeno novim smjernicama. 30% sredstava koje smo obvezni davati općinskom središtu često ne prati želje i sugestije turističke zajednice pa dolazi do mimoilaženja. Doduše u zadnje vrijeme se bar donekle uspijevamo uskladiti. Predlažemo da se ova davanja ukinu jer Općina već dobiva dovoljno sredstava od poreza, prireza i ostalih davanja. No, ako to nije moguće neka se od ukupnih sredstava preko prijelaznog računa automatski uplati još 10 % Općini kako se uplaćuje Glavnom uredu HTZ- a i županijskom uredu sa strogim uputama da se ta sredstva koriste za turističku infrastrukturu i poboljšanje uvjeta boravka turista uz sugestije turističke zajednice mjesta. Tako bi turističke zajednice ostatak sredstava i dalje koristile za promidžbene aktivnosti, nove proizvode, manifestacije i razvijanje različitih vrsta autentičnih vrijednosti u turističkoj destinaciji. 7. TZ Jezera potaknula je da se preko KUD- a Koledišće otvori Zavičajna zbirka koja je registrirana u hrvatsko kulturno dobro. Isto tako preko iste udruge i drugih interesenata inicirala je čuvanje i obnovu brojnih običaja i rukotvorina koje su dobile oznaku Hrvatski otočni proizvod. TZ Jezera ima svoj brend, a to je aktivni i nautički turizam te tradicijska kultura. Stoga smatramo da ova turistička zajednica i dalje treba postojati, naravno za svako udruživanje u vidu zajedničke promidžbe i manifestacije spremna je za suradnju.TZ mjesta Jezera sve svoje obveze obavlja kako je predviđeno i ugledna je turistička zajednica u ovom sustavu. 8. U Hrvatskoj postoji jako puno ''gradova'' koji to nisu, ali postoje pa sukladno tome postoje i turističke zajednice gradova. Ako se njih ostavlja po inerciji, onda i te kako trebaju ostati i tz mjesta koje su od iznimnog turističkog značaja za svoje područje te im ostaviti izbor za udruživanje, kao i svim ostalima.Ono što je najbitnije, ukidanjem tz mjesta s vremenom će pasti u zaborav sva manja mjesta, naselja, sela pa čak i otoci u Hrvatskoj zajedno sa svojim lokalnim običajima i naslijeđem. Nenad Milin Direktor ureda Turističke zajednice mjesta Jezera | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 101 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Izvješće o izvršenju programa rada, Članak 57. | stavak 2. kaže da je lokalna turistička zajednica Izvješće o izvršenju programa rada za prethodnu godinu dužna dostaviti regionalnoj turističkoj zajednici, a regionalna turistička zajednica Ministarstvu. I ovdje je potrebno precizirati rokove iz istih razloga . | Nije prihvaćen | Ovo nije materija koja bi se regulirala zakonom već će se utvrditi jedinstvenom terminologijom i obveznim uputama koje će donijeti Ministarstvo. |
| 102 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | stavak 4. i 5. - trebalo bi precizirati da TZ može obavljati gospodarsku djelatnost navedenu u stavci 4. i 5. članka 10. samo u slučaju da na njezinom području nema nikoga tko obavlja navedenu djelatnost. TZ baveći se gospodarskom djelatnošću iz stavki 4. i 5. postaje konkurencija trgovcima, tur. agencijama tj. svojim članovima koji su dužni plaćati članarinu tj. koji su Zakonom o članarini prisiljeni biti članovi turističke zajednice . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 103 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | • Kao što je rečeno u početku nacrta Zakona jedna od promjena u novom Zakonu je uspostava sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta. U tom smislu se sustav turističkih zajednica preustrojava kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti na način da se potiče udruživanje turističkih zajednica kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava. Turistička destinacija se, u smislu ovoga Zakona, definira kao tržišno i turistički valorizirana prostorna cjelina koja predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje jedne ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. • Potiče se udruživanje više turističkih zajednica, ali ih se istovremeno ograničava s obzirom na granicu regionalnih samouprava. Time se automatski odbacuje mogućnost, udruživanja npr, dviju jedinica lokalne samouprave ako ih dijeli granica (županijska). Trebalo ostaviti mogućnost udruživanja neovisno o regionalnoj pripadnosti kako bi mogle djelovati kao jedinstvena destinacija. I, destinacija se definira kao tržišna i turistički valorizirana cjelina; npr. Plitvička jezera su u dvije županije i po ovom prijedlogu ne mogu biti destinacija šireg područja ( područja koje zauzima i Karlovačku županiju) iako se na tom području turizam temelji na Plitvičkim jezerima. | Nije prihvaćen | Člankom 53. je predviđena mogućnost udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, te jedinca lokalne samouprave (ako za područje JLS nije osnovana turistička zajednica) koje se mogu međusobno sporazumom udružiti u cilju zajedničkog provođenja jedne ili više aktivnosti usmjerenih razvijanju turističkog proizvoda i promociji destinacije., tako da u zajedničkim aktivnostima djeluju kao jedinstvena destinacija. |
| 104 | Turistička zajednica Kvarnera | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Članak 10. - u točki 3. upisati: iza … turistička zajednica, na kontinentu ili na nerazvijenom području može: - u točki 5. - umjesto organiziranje možda osmišljavanje. Članak 13. stavak 1. dodati točku 4.: 4. Nadzorni odbor; Nadzorni odbor je tijelo koje prati financijsko poslovanje turističke zajednice, provjerava da li TZ posluje u skladu sa zakonskim propisima, predlaže izradu akata o naplati potraživanja, te drugih financijskih dokumenata, urgira proslijeđivanje naplaćene boravišne prostojbe, ukazuje na moguće nepravilnosti, daje prijedloge Turističkom vijeću za financijsko unaprijeđenje Članak17. Turističko vijeće Potrebno je precizirati tko može biti član turističkog vijeća - kao i sam izbor Turističkog vijeća Članak 24. - brisati točku 2. – nepotrebna je. Direktori TZ-a su ovime stigmatizirani kao niti jedna druga funkcija u državi. Ukoliko bi kršili ostale odredbe iz članka 24., onda je to sukob interesa. - u točki 3. dodati: iza … drugi interes: …njega,… Članak 25. Dodati 1.a. Lokalna turistička zajednica kao lokalna destinacijska menadžment organizacija osniva se i za područje otoka ako je bila osnovana do stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.a. dodati Zahtjevu iz stavka 2. Ovog članka prilaže se odluka o namjeri osnivanja turističke zajednice i dogovorenih prihoda zainteresiranih strana potrebnih za rad turističke zajednice otoka. Lokalne turističke zajednice osnovane na području otoka, ili slične prostorne cjeline mogu se, poštujući načelo racionalnosti, udružiti pod komercijalnim nazivom kojeg same odrede. (2) Statut turističke zajednice iz stavka 1. ovoga članka Zakona sadrži i odredbe o: 1. načinu financiranja djelovanja turističke zajednice, 2. mjestu, načinu i nositeljima obavljanja stručnih i administrativnih poslova, 3. drugim pitanjima značajnim za djelovanje turističke zajednice. (3) Na turističku zajednicu iz stavka 1. ovoga članka Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o lokalnim turističkim zajednicama (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka na sastav tijela turističke zajednice iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o turističkoj zajednici regije 5. a dodati Ako se lokalna otočna turistička zajednica osniva za područje na kojem već postoji osnovana jedna ili više lokalnih turističkih zajednica, skupštine već osnovanih lokalnih turističkih zajednica dužne su donijeti odluku o podržavanju osnivanja i financiranja otočne turističke zajednice, poštujući načelo racionalnosti, te ako postoji dogovor za njeno financiranje prema dogovoru zainteresiranih strana. OBRAZLOŽENJE Uvođenjem ovog dodatka omogućuje se daljnji kontinuitet Turističke zajednice otoka Krka, a koja u novom prijedlogu nije uvrštena kao pravna osoba sa upisnikom. Turistička zajednica otoka Krka osnovana je kao pravna osoba 1962. godine pod nazivom Turistički savez općine Krk, te se zadržala uza sve izmjene zakona do današnjih dana kao pravni slijednik Turističkog saveza! Po posebnom zakonu o TZ osnovana je kao sljedbenik Turističkog saveza 1992. godine i nastavila je sa radom po posebnom tadašnjem zakonu. Određene promjene doživjela je 1996. godine, a najveće promjene za TZ otoka Krka su proizašle zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (N.N.152/08), kada je financiranje otočne turističke zajednice prepušteno dogovoru zainteresiranih strana, u ovom slučaju svih lokalnih samouprava i grada Krka sa pripadajućim turističkim zajednicama. Financiranje TZ otoka Krka definira Statut (članak 63. Statuta TZ otoka Krka ) koji je na snazi od 26.02.2013. godine, a prema suglasnosti i potvrdi Ministarstva turizma TZ otoka Krka kroz sve protekle godine intenzivno radi na promociji otoka Krka u zajedničkim aktivnostima, a podržavaju ju sve turističke zajednice na otoku (7 TZ-a) kao i JLS (6 općina + grad Krk), te je odličan primjer opravdanog udruživanja sa specifičnom cjelovitom turističkom ponudom. Uz riješeno pitanje financiranja, infrastrukture (skladište, ured +info punkt u Zračnoj luci Rijeka), napravljene strategije otoka Krka kojom se upravo naglašava udruživanje radi jačanje imidža otoka, zajedničkih nastupa na sajmovima, organiziranih prezentacija radi isticanja i stvaranja proizvoda i ponuda na otoku (outdoora, kulturne baštine, gastro programa i dr.) Zahvaljujući upravo konzistentnosti turističke politike, gdje postoje financijski i kadrovski kapaciteti za razvoj i nastavak takvog oblika udruženja kao i potencijal daljnjeg umrežavanja dionika, a sve u cilju stvaranja prepoznatljivosti i jačanja otočnog upravljanja i menadžmenta u turizmu. Sve jedinice lokalnih samouprava iskazuju spremnost u prihvaćanju zajedničke vizije razvoja kao podlogu za unapređenje turističke otočne ponude. Zahvaljujući Turističkoj zajednici otoka Krka uočeni su pomaci u unapređenju destinacijskog menadžmenta na razini otoka, a u cilju unapređenja napravljena je i zajednička Strategija razvoja turizma otoka Krka do 2020. godine s kojom se definira otok Krk prepoznatljiv kao cjelina bez obzira na diferencijaciju prostornih cjelina. Spomenimo i to da otok Krk drži 36,96% turističkog prometa Primorsko-goranske županije i 6% prometa Hrvatske i da je najjači turistički otok u ukupnom otočnom prometu Hrvatske! Uvrštavanje u zakonske okvire otočne turističke zajednice nastavlja se njen kontinuitet posebice što već postoji i ima riješeno pitanje financiranja, prostor i djelatnike i do sada sustav Hrvatske turističke zajednice nije izdvajao sredstva za njegov rad (djelovanje), odnosno Turistička zajednica otoka Krka funkcionira kroz isprobani model upravljanja javnog – privatnog partnerstva, a ključ financiranja je definiran Statutom kojeg je potvrdilo Ministarstvo turizma. Uloga TZ otoka Krka zajedno sa ustrojstvom lokalnih TZ-a, gospodarstvom i ostalim interesnim skupinama radi na unapređenju proizvoda, komunicira promjene, educira, te radi na pozicioniranju otoka Krka kao poželjne destinacije za odmor, a istovremeno u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave vodi računa o odgovornom i održivom turizmu. S obzirom da novi prijedlog zakona upravo potiče udruživanje, a otočna TZ je upravo pravi primjer udruživanja, pa se može uzeti kao dobar primjer racionalnog objedinjavanja. Članak 26. 2. Lokalne TZ surađuju sa tijelima jedinica lokalne samouprave u slijedećima aktivnostima - Na koji način će se osigurati suradnja s JLS??? Mijenjati kod alineje 1. Predlažu / donose odluku (umjesto dogovaraju) zajedničko korištenje sredstava turističke pristojbe koja se doznačuju jedinici …. Za poboljšanje uvjete boravka turista (predlažem i definirati aktivnosti kao i sustav kontrole namjene sredstava! Alineja 2. dodati da TZ budu uključene u izradu prostornih planova, izrade strategija, planova razvoja , upravljanja plažnim prostorima i sl. – konkretizirati Alineja 4. : donose zajedničku odluku o radnom vremenu… dodati točku 6. : surađuju u donošenju Prostornih planova JLS Članak 33. - u točki 4 mijenjati: iza … računaju se članarina i 25% turističke pristojbe, zamijeniti sa 40% boravišne pristojbe jer se u praksi pokazalo da u skupštine TZ-a ulaze npr. auto servisi, zanatlije i neki koji baš i nemaju izravno povezanost s turizmom, nauštrb smještajnih objekata…. Članak 53. - iz prijedloga zakona nije jasno na koji način će udružene TZ kroz opciju sporazuma udruživati aktivnosti, nije jasno financiranje (tko će preuzeti osigurana sredstva i na koji žiro račun.) tko plaća obveze (s obzirom da nema pravne osobnosti), a nije ni jasno da li će se u tom slučaju dodatno zapošljavati (ugovorima o povremenim poslovima i sl.) - predlaže se ostavljanje mogućnosti da i udružene turističke zajednice imaju mogućnost upisa u Upisnik turističkih zajednica kao pravne osobe, bez brisanja iz upisnika lokalne TZ s tog područja, ukoliko su iste financijski samoodržive (brisati odgovarajuće odredbe te stavak 3. ovog članak). Članak 54. - već je u Zakonu trebalo urediti kriterije za udruživanje i financiranje lokalnih zajednica jer ovako ostavljamo neizvjesnost Članak 58. - pojasniti, da li samo po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija ili kao i do sada? Članak 59. Dodati novu točku 5. - iznimno od točke 4., na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkim zajednicama prelaziti 40% (var. 45%) ukupnih prihoda turističke zajednice. GLAVA VIII Nadzor Predlaže se zadržati Nadzorni odbor kao tijelo nadzora, umjesto da Skupština nadzire. Članovi Skupštine neće imati vremena niti će preuzimati odgovornost nadziranja rada u turističkoj zajednici, a ukoliko se utvrdi nezakonitost rada potrebno je utvrditi i odgovornost, skupštine ukoliko se nezakonite radnje ne isprave u određenom roku. Traži se brisanje članka 71. Turistička zajednica mjesta funkcionira kao i svaka druga turistička zajednica. Ako se svima ostavila mogućnost udruživanja, tražimo da se mogućnost ostavi i za TZ mjesta.Destinacija se gradi dogovorom prvenstveno, a ne ukidanjem po sili. Tim više što TZM Ičići imaju cjelovitu turističku ponudu, najbolje rezultate od osnutka - financijske, statističke i u svakom turističkom smislu. Zbog komparativnih prednosti odlučili smo se za promociju sportskog turizma, pogotovo outdoor-a i s njim povezanih aktivnosti. Kao takvi nadupunjujemo turističku ponudu destinacije za njezinu bolju prepoznatljivost. Okrupnjivanje kapitala, kao što je zamišljeno prijedlogom Zakona, funkcionira samo u visokorazvijenim zemljama. Nitko nije dao rješenje kako smanjiti udio turizma u ukupnom BDP-u koji uskoro dolazi do 20. Udio turizma trebao bi biti max. do 5%. Turističke zajednice ne mogu i ne bi smjele biti ukidane zbog nestabilne gospodarske situacije. Turizam je izuzetno nježna grana i osjetljiv na sve promjene u okolini, paket ovih zakona trebao je pratiti isto tako novi paket zakona i u drugim djelatnostima, jer se sustavno, na području cijele države mora pristupiti poboljšanju cjelokupne situacije. Ukoliko jedinica lokalne samouprave, grad ili općina, nisu sposobni na svom području izgraditi infrastrukturu, omogućiti građanima da mogu iznajmljivati, pokrenuti investicije izgradnje hotela i kampova i ostalo što je potrebno za turizam, zašto lokalna tz mora zbog toga biti zatvorena, jer logično, nema prihoda? Turističke zajednice su prvenstveno neprofitne organizacije i rade po načelu opće korisnosti (osim izuzetaka obavljanja gospodarskih djelatnosti određenih Zakonom, što TZ često stavlja kao nelojalnu konkurenciju prema ostalim poduzetnicima). Prema tome, ako lokalna TZ nema sredstva za samodostatnost, znači da jedinica lokalne samoprave nije pokretač razvoja ili nije sposobna to biti pa onda treba problem rješavati tamo gdje on postoji, a ne pristupiti mjerama ukidanja njihovih turističkih zajednica. U Hrvatskoj postoji jako puno ''gradova'' koji to nisu, ali postoje pa sukladno tome postoje i turističke zajednice gradova. Ako se njih ostavlja po inerciji, onda i te kako trebaju ostati i TZ mjesta koje su od iznimnog turističkog značaja za svoje područje te im ostaviti izbor za udruživanje, kao i svim ostalima. Ono što je najbitinije, ukidanjem TZ mjesta s vremenom će pasti u zaborav sva manja mjesta, naselja, sela pa čak i otoci u Hrvatskoj zajedno sa svojim lokalnim običajima i baštinom. To se događa u praksi uvijek kada dolazi do ''spajanja'', jer se sve ide u centar, a za margine i periferije više nema sredstava, a niti volje, čime se uništava i demotivira svaki i najmanji mogući razvoj. TZ mjesta imaju, možda, samo nespretan naziv, ali i te kako pomažu uspješnom razvoju turizma lokalnoj jls, nerijetko i puno više nego centralna tz, pogotovo ako se uzmu u obzir postignuti rezultati stavljeni u omjer sa uloženim sredstvima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 105 | Turistička zajednica mjesta Betina | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Predlažemo da dužnost predsjednika TZ može obnašati i druga osoba, ali da i ta osoba bude iz redova JLS budući da isključivo članovi TZ čine tijela turističke zajednice, mislimo da bi na ovaj način JLS bila direktno upoznata s radom TZ. Također bi se postigla bolja suradnja na relaciji TZ - JLS i usklađenost razvojnih projekata. | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika turističke zajednice će obavljati osoba koju, isključivo svojom voljom, odredi općinski načelnik/gradonačelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne(područne) samouprave |
| 106 | Turistička zajednica mjesta Betina | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | 1. Slažemo se s reorganizacijom sustava turističkih zajednica, ali ne na ovaj način. Stoga predlažemo brisanje članka 71. jer smatramo da turističke zajednice mjesta ne bi trebalo ukidati budući da su one nositelji razvoja turizma i u velikoj mjeri nadopunjavaju turističku ponudu svoje destinacije kroz organizaciju brojnih događanja, suradnju s JLS, lokalnim udrugama, ustanovama i turističkim objektima na razvoju novih proizvoda, brendiranje, upravljanje turističkom infrastrukturom, apliciranje na natječaje, prijavi kulturnog dobra, promociju i ostale aktivnosti koje su definirane postojećim Zakonom. 2. Centralizacijom lokalnih zajednica u sjedište jedinice lokalne samouprave neće se postići željeni efekt racionalizacije sustava, nego će već turistički razvijene destinacije ostati bez mogućnosti za kvalitetnim daljnjim jačanjem turizma na svom području budući da će se pripojiti turističkoj zajednici u sjedištu jedinice lokalne samouprave. Običaji, specifičnosti, proizvodi i brend konkretne destinacije na ovaj način će biti donekle zapostavljeni jer im se centar neće moći posvećivati u jednakoj mjeri kao što to sada čini turistička zajednica mjesta. 3. Betina je mjesto kalafata (brodograditelja u drvu) koje je posljednje utočište drvene brodogradnje u Hrvatskoj i šire. Također imamo četiri vrijedna kulturna dobra upisana u Upisnik kulturnih dobara RH pri Ministarstvu kulture. Na ovim temeljima zasnivamo turističku ponudu i brend našeg mjesta kroz brojne aktivnosti, a sada nam prijeti opasnost da će ove naše specifičnosti kojima se ponosimo, razvijamo, njegujemo i za koje smo se izborili zajedno s našim mjesnim ustanovama, lokalnom samoupravom i udrugama, biti zaboravljene i jednostavno “utopljene u masi“. 4. Važno je napomeniti da turističke destinacije nisu uvijek nastajale u središtima JLS već na područjima koja su imala geografske, prirodne, društvene, kulturne, industrijske i ostale predispozicije potrebne za razvoj turističke ponude koja se nužno ne nalaze u sjedištu jedinice lokalne samouprave. Konkretno u Betini stanovništvo je prepoznalo vrijednost turizma, te su financirali izgradnju turističkih objekata, volontirali, davali zemljišta u zakup po povoljnim cijenama kako bi osigurali što bolje uvjete za razvoj turizma. Sada su demotivirani jer u mjestu više neće imati instituciju koja je djelovala na stalnom razvoju turističke ponude i kao takva im pružala veliku podršku. 5. Turističke zajednice mjesta nastajale su u područjima s visokim stupnjem razvijenosti turizma te su uglavnom samodostatne i financiraju se iz svojih izvornih prihoda, ne terete porezne obveznike niti proračune jedinica lokalne samouprave, već uspješno surađuju s lokalnom samoupravom na daljnjem razvoju. Ako je ostavljena mogućnost da u sjedištima jedinica lokalne samouprave, a kojih je 555 u Hrvatskoj mogu postojati turističke zajednice, i turističke zajednice mjesta također ne bi smjele prestati postojati. Predlažemo da umjesto pretvaranja turističkih zajednica mjesta u TIC-eve, odnosno ispostave zajednica u sjedištu JLS, da se transformiraju u lokalne ili da im se omogući udruživanje prema geografskim cjelinama, u svakom slučaju, da zadrže svoju pravnu osobnost kako bi mogle što aktivnije doprinositi razvoju turizma na svom području. S poštovanjem, Turistička zajednica mjesta Betina | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 107 | Turistička zajednica mjesta Betina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Slažemo se da je potrebna reorganizacija sustava turističkih zajednica, ali ne na ovaj način. Stoga predlažemo brisanje članka 71. jer smatramo da turističke zajednice mjesta ne bi trebalo ukidati budući da su one nositelji razvoja turizma i u velikoj mjeri nadopunjavaju turističku ponudu svoje destinacije kroz organizaciju brojnih događanja, suradnju s JLS, lokalnim udrugama, ustanovama i turističkim objektima na razvoju novih proizvoda, brendiranje, upravljanje turističkom infrastrukturom, apliciranje na natječaje, prijavi kulturnog dobra, promociju i ostale aktivnosti turističkih zajednica koje su definirane postojećim Zakonom. 2. Centralizacijom lokalnih zajednica u sjedište jedinice lokalne samouprave neće se postići željeni efekt racionalizacije sustava, nego će već turistički razvijene destinacije ostati bez mogućnosti za kvalitetnim daljnjim jačanjem turizma na svom području budući da će se pripojiti turističkoj zajednici u sjedištu jedinice lokalne samouprave. Običaji, specifičnosti, proizvodi i brend konkretne destinacije na ovaj način će biti donekle zapostavljeni jer im se centar neće moći posvećivati u jednakoj mjeri kao što to sada čini turistička zajednica mjesta. 3. Betina je mjesto kalafata (brodograditelja u drvu) koje je posljednje utočište drvene brodogradnje u Hrvatskoj i šire. Također imamo četiri vrijedna kulturna dobra upisana u Upisnik kulturnih dobara RH pri Ministarstvu kulture. Na ovim temeljima zasnivamo turističku ponudu i brend našeg mjesta kroz brojne aktivnosti, a sada nam prijeti opasnost da će ove naše specifičnosti kojima se ponosimo, razvijamo, njegujemo i za koje smo se izborili zajedno s našim mjesnim ustanovama, lokalnom samoupravom i udrugama, biti zaboravljene i jednostavno “utopljene u masi“. 4. Važno je napomeniti da turističke destinacije nisu uvijek nastajale u središtima JLS već na područjima koja su imala geografske, prirodne, društvene, kulturne, industrijske i ostale predispozicije potrebne za razvoj turističke ponude koja se nužno ne nalaze u sjedištu jedinice lokalne samouprave. Konkretno u Betini stanovništvo je prepoznalo vrijednost turizma, te su financirali izgradnju turističkih objekata, volontirali, davali zemljišta u zakup po povoljnim cijenama kako bi osigurali što bolje uvjete za razvoj turizma. Sada su demotivirani jer u mjestu više neće imati instituciju koja je djelovala na stalnom razvoju turističke ponude i kao takva im pružala veliku podršku. 5. Turističke zajednice mjesta nastajale su u područjima s visokim stupnjem razvijenosti turizma te su uglavnom samodostatne i financiraju se iz svojih izvornih prihoda, ne terete porezne obveznike niti proračune jedinica lokalne samouprave, već uspješno surađuju s lokalnom samoupravom na daljnjem razvoju. Ako je ostavljena mogućnost da u sjedištima jedinica lokalne samouprave, a kojih je 555 u Hrvatskoj mogu postojati turističke zajednice, i turističke zajednice mjesta također ne bi smjele prestati postojati. Predlažemo da umjesto pretvaranja turističkih zajednica mjesta u TIC-eve, odnosno ispostave zajednica u sjedištu JLS, da se transformiraju u lokalne ili da im se omogući udruživanje prema geografskim cjelinama, u svakom slučaju, da zadrže svoju pravnu osobnost kako bi mogle što aktivnije doprinositi razvoju turizma na svom području. S poštovanjem, Turistička zajednica mjesta Betina | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. |
| 108 | Turistička zajednica mjesta Drvenik | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | Poštovani, kao Predsjednik Turističke zajednice mjesta Drvenik ovim putem reagiram na Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma objavljenog 24. rujna 2018. godine prema kojem bi se ukinule postojeće turističke zajednice mjesta. Unatoč činjenici da je osnivanje istih prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (članak 5., stavak 2.) neobvezatno, naglasio bih kako je isto, u većini slučajeva, neophodno i svrsihodno. Ovu konstataciju ću u nastavku potkrijepiti konkretnim podacima iz Ureda TZM Drvenik čije su poslovanje i učinak na području mjesta Drvenik "podignuli" sliku turizma i turističke ponude na višu razinu od 2010. godine. Spomenuta godina je značajna iz razloga što je tada TZM Drvenik konsenzusom istupila iz Turističke zajednice općine Gradac te time otvorila prostor napretka koji je danas i više nego vidljiv i i osjetan. Dopustite da Vam navedenu sliku dočaramo koristeći konkretne podatke o TZM Drvenik koja broji 266 obveznika i 3865 ležajeva u kojima je, prema podacima iz sustava eVisitor u 2017. godini ostvaren broj od 283.469 turističkih noćenja te 43.219 dolazaka (do 31.12.2017.). Usporedbe radi, u 2018. godini (točnije do 15. listopada) ostvareno je 298.503 turističkih noćenja te 45.079 dolazaka turista u našu, iz podataka evidentno, privlačnu turističku destinaciju. Obzirom da se djelovanje turističkih zajednica temelji na načelu opće korisnosti mogu slobodno reći kako je TZM Drvenik, ne koristeći sredstva državnog, županijskog niti općinskog proračuna, s ostvarivanjem prihoda od cca 1 000 000 kuna (u 2017. godini ostvareni prihod je 1 035 194,19 kn), nadasve korisna i u mogućnosti je djelovati na napredak te promociju destinacije i hrvatskoga turizma. Isto je dokazano od trenutka osnivanja otkada su izgrađeni razni turistički sadržaji i smještajni kapaciteti prepoznati od strane turista čiji je broj noćenja "skočio" s cca 120 000 na velikih 300 000 noćenja u zadnjih 8 godina. Svi navedeni podaci jedne "male" TZM su, složit ćete se, nezanemarivi i hvale vrijedni. Stoga, ovim putem Vas ljepo molim da preispitate Prijedlog o ukidanju TZM-a opravdavajući isto stvaranjem možebitne kohezije jer je upravo destinacija Drvenik primjer kako do iste nije došlo u koheziji s Turističkom zajednicom općine Gradac zbog nemogućnosti njenog vladanja turistički velikim područjem. Moram naglasiti i upozoriti da će se ,takvom mjerom, nanijeti velika šteta ljudima (bili obveznici ili ne) s područja TZM-a čije se ideje mogu "čuti" i uvažiti u ovoj instituciji koja će realizirajući iste, destinaciju učiniti drugačijom pa time i posebnijom od ostalih. Ukratko, ukidanjem "malih" turističkih zajednica zapravo ukidate velike mogućnosti unaprjeđenja najvažnije gospodarske grane u Republici Hrvatskoj koja je jedna od rijetkih koja "svjetla obraz" naše države u svijetu i čemu se iskreno nadam i ubuduće. Isto je moguće samo osluškivanjem potreba onih koji direktno sudjeluju u kreiranju unaprjeđenja, a TZM Drvenik to svakako jeste. S poštovanjem, Predsjednik TZM Drvenik Vicko Kostanić | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 109 | Turistička zajednica mjesta Drvenik | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Ukidanje turističkih zajednica mjesta | Poštovani, kao Predsjednik Turističke zajednice mjesta Drvenik ovim putem reagiram na Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma objavljenog 24. rujna 2018. godine prema kojem bi se ukinule postojeće turističke zajednice mjesta. Unatoč činjenici da je osnivanje istih prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (članak 5., stavak 2.) neobvezatno, naglasio bih kako je isto, u većini slučajeva, neophodno i svrsihodno. Ovu konstataciju ću u nastavku potkrijepiti konkretnim podacima iz Ureda TZM Drvenik čije su poslovanje i učinak na području mjesta Drvenik "podignuli" sliku turizma i turističke ponude na višu razinu od 2010. godine. Spomenuta godina je značajna iz razloga što je tada TZM Drvenik konsenzusom istupila iz Turističke zajednice općine Gradac te time otvorila prostor napretka koji je danas i više nego vidljiv i i osjetan. Dopustite da Vam navedenu sliku dočaramo koristeći konkretne podatke o TZM Drvenik koja broji 266 obveznika i 3865 ležajeva u kojima je, prema podacima iz sustava eVisitor u 2017. godini ostvaren broj od 283.469 turističkih noćenja te 43.219 dolazaka (do 31.12.2017.). Usporedbe radi, u 2018. godini (točnije do 15. listopada) ostvareno je 298.503 turističkih noćenja te 45.079 dolazaka turista u našu, iz podataka evidentno, privlačnu turističku destinaciju. Obzirom da se djelovanje turističkih zajednica temelji na načelu opće korisnosti mogu slobodno reći kako je TZM Drvenik, ne koristeći sredstva državnog, županijskog niti općinskog proračuna, s ostvarivanjem prihoda od cca 1 000 000 kuna (u 2017. godini ostvareni prihod je 1 035 194,19 kn), nadasve korisna i u mogućnosti je djelovati na napredak te promociju destinacije i hrvatskoga turizma. Isto je dokazano od trenutka osnivanja otkada su izgrađeni razni turistički sadržaji i smještajni kapaciteti prepoznati od strane turista čiji je broj noćenja "skočio" s cca 120 000 na velikih 300 000 noćenja u zadnjih 8 godina. Svi navedeni podaci jedne "male" TZM su, složit ćete se, nisu zanemarivi i hvale vrijedni. Stoga, ovim putem Vas ljepo molim da preispitate Prijedlog o ukidanju TZM-a opravdavajući isto stvaranjem možebitne kohezije jer je upravo destinacija Drvenik primjer kako do iste nije došlo u koheziji s Turističkom zajednicom općine Gradac zbog nemogućnosti njenog vladanja turistički velikim područjem. Moram naglasiti i upozoriti da će se ,takvom mjerom, nanijeti velika šteta ljudima (bili obveznici ili ne) s područja TZM-a čije se ideje mogu "čuti" i uvažiti u ovoj instituciji koja će realizirajući iste, destinaciju učiniti drugačijom pa time i posebnijom od ostalih. Ukratko, ukidanjem "malih" turističkih zajednica zapravo ukidate velike mogućnosti unaprijeđenja najvažnije gospodarske grane u Republici Hrvatskoj koja je jedna od rijetkih koja "svjetla obraz" naše države u svijetu i čemu se iskreno nadam i ubuduće. Isto je moguće samo osluškivanjem potreba onih koji direktno sudjeluju u kreiranju unaprjeđenja, a TZM Drvenik to svakako jeste. S poštovanjem, Predsjednik TZM Drvenik Vicko Kostanić | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 110 | TURISTIČKA ZAJEDNICA MJESTA IČIĆI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Tražimo brisanje čl. 71. Naše primjedbe već su obuhvaćene pod TZ Kvarnera za navedeni članak, ali ovim putem ponovno apeliramo da turističke zajednice nisu nešto što se može samo tako prisilno ukidati ili udruživati. Turističke zajednice kao neprofitne organizacije koje funkcioniraju po načelu opće korisnosti najbolje poznaju teren na kojem djeluju i imaju već razrađeni senzibilitet i mehanizme kojima mogu osmišljavati turističke proizvode i prepoznatiljiv identitet. Destinacija je pojam koji je već prisutan godinama i nije nikakva novina, jer su sve turističke zajednice uvijek spremne na međusobnu suradnju za zajedničku promociju i osmišljavanje zajedničkih projekata. Dapače, lanac je uvijek čvršći što ima više karika, tako je i destinacija jača ako ima turističke zajednice koje najbolje poznaju stanje na terenu pa mogu zajedno sa svim dionicima doprinijeti uspješnosti određenih projekata i turističkih proizvoda. Ono što je Zakonom nespretno izvedeno, i stoga molimo Zakonodavca za razumijevanje, jest činjenica da su ostale turističke zajednice gradova i općina, kod kojih je upitna učinkovitost, s obzirom na sredstva s kojima raspolažu. Pitanje je isto tako mnogih turističkih zajednica koje nisu samoodržive – zašto nisu? Kada će se problem početi rješavati tamo gdje on postoji – kod jedinica lokalnih samouprava, a ne stavljati pritisak na kolege koji zaista, ali zaista izvlače maksimum sa onime čime raspolažu? Tražimo da se turističkim zajednicama mjesta ostavi izbor za udruživanje, kao što se ostavilo i svim ostalima. Pogotovo ako su samoodržive, imaju proračun, statistiku i cjelokupnu turističku ponudu, kako što je to slučaj sa TZM Ičići. Isto tako, sva mjesta koja imaju svoju turističku zajednicu sigurno ne bi imala toliki turistički razvoj koji je postignut upravo radom tih tz-a, a samim time istovremeno doprinose i turističkom razvoju destinacije. Tatjana Bartolin, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice mjesta Ičići | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 111 | TURISTIČKA ZAJEDNICA MJESTA IGRANE | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | Poštovani, Ovim putem ispred Turističke zajednice mjesta Igrane i svih njenih članova, kao direktor Turističkog ureda, želim izraziti svoje nezadovoljstvo nacrtom prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma odnosno konkretno prijedlogom članka 71. kojim turističke zajednice prestaju postojati silom zakona, dakle bez ikakvih kriterija i objašnjenja, što je u potpunosti neprihvatljivo rješenje. Naime, Tzm Igrane je osnovana na području s visokim stupnjem razvijenosti turizma i od osnutka je samodostatna, isključivo se financira iz svojih vlastitih prihoda i nije na teret poreznih obveznika i proračuna Općine Podgora s kojom uspješno surađuje u cilju razvoja naše turističke destinacije. Potrebna je reorganizacija sustava ali to se sigurno neće postići prisilnom centralizacijom već samo dobrovoljnim udruživanjima za postizanje zajedničkih ciljeva. Ne razumijem zašto bi se turističke zajednice mjesta, koje su financijski neovisne i imaju dovoljno prihoda za izvršavanje zadaća utvrđenih statutom i zakonom, ukidale, a turističke zajednice pojedinih gradova i općina, zadržale, iako se većim dijelom financiraju iz gradskih i općinskih proračuna i na teret su poreznih obveznika. Potrebno je odrediti jasne kriterije prema kojima će se odrediti koje turističke zajednice mogu zadržati pravnu osobnost i nastaviti postojati a koje će prestati postojati, bez obzira da li se radi o turističkoj zajednici mjesta, općine ili grada. Osnovni kriteriji bi, po mom mišljenju, trebali biti: 1. Financijska neovisnost; 2. Kulturno-povijesna baština destinacije; 3. Društveni značaj; 4. Geografska cjelina; 5. Utjecaj na razvoj turističkih proizvoda šire destinacije; 6. Zajednički projekti (već započeti); 7. Turistički promet i sl. Umjesto turističkih zajednica (neovisno o razini), koje ne budu zadovoljavale kriterije, mogu se osnovati Uredi za turizam u okviru općina ili gradova koji bi preuzeli zadaće (u višem ili manjem opsegu) koje su do tada izvršavale (ili nisu) turističke zajednice. U obzir se također moraju uzeti i mišljenja svih članova turističke zajednice, koji ostvaruju prihode turističkih zajednica, kao i zadovoljstvo domicilnog stanovništva čiji prihodi se baziraju na turizmu i turizmu srodnim djelatnostima. Ovim prijedlogom zakona se želi postići racionalizacija poslovanja, uštede i poboljšanje turističke ponude kao i podizanje kvalitete destinacija ali dogoditi će se upravo suprotno ako se promjene ne naprave korjenito na svim razinama turističkih zajednica. Turistička zajednica mjesta Igrane će dogodine obilježiti 90 godina turizma u mjestu Igrane i toplo se nadam da to neće biti i posljednja. S poštovanjem, DIREKTOR TU TZM IGRANE Vjekoslav Bakalić | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 112 | TURISTIČKA ZAJEDNICA MJESTA IGRANE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Poštovani, Ovim putem ispred Turističke zajednice mjesta Igrane i svih njenih članova, kao direktor Turističkog ureda, želim izraziti svoje nezadovoljstvo nacrtom prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma odnosno konkretno prijedlogom članka 71. kojim turističke zajednice prestaju postojati silom zakona, dakle bez ikakvih kriterija i objašnjenja, što je u potpunosti neprihvatljivo rješenje. Naime, Tzm Igrane je osnovana na području s visokim stupnjem razvijenosti turizma i od osnutka je samodostatna, isključivo se financira iz svojih vlastitih prihoda i nije na teret poreznih obveznika i proračuna Općine Podgora s kojom uspješno surađuje u cilju razvoja naše turističke destinacije. Potrebna je reorganizacija sustava ali to se sigurno neće postići prisilnom centralizacijom već samo dobrovoljnim udruživanjima za postizanje zajedničkih ciljeva. Ne razumijem zašto bi se turističke zajednice mjesta, koje su financijski neovisne i imaju dovoljno prihoda za izvršavanje zadaća utvrđenih statutom i zakonom, ukidale, a turističke zajednice pojedinih gradova i općina, zadržale, iako se većim dijelom financiraju iz gradskih i općinskih proračuna i na teret su poreznih obveznika. Potrebno je odrediti jasne kriterije prema kojima će se odrediti koje turističke zajednice mogu zadržati pravnu osobnost i nastaviti postojati a koje će prestati postojati, bez obzira da li se radi o turističkoj zajednici mjesta, općine ili grada. Osnovni kriteriji bi, po mom mišljenju, trebali biti: 1. Financijska neovisnost; 2. Kulturno-povijesna baština destinacije; 3. Društveni značaj; 4. Geografska cjelina; 5. Utjecaj na razvoj turističkih proizvoda šire destinacije; 6. Zajednički projekti (već započeti); 7. Turistički promet i sl. Umjesto turističkih zajednica (neovisno o razini), koje ne budu zadovoljavale kriterije, mogu se osnovati Uredi za turizam u okviru općina ili gradova koji bi preuzeli zadaće (u višem ili manjem opsegu) koje su do tada izvršavale (ili nisu) turističke zajednice. U obzir se također moraju uzeti i mišljenja svih članova turističke zajednice, koji ostvaruju prihode turističkih zajednica, kao i zadovoljstvo domicilnog stanovništva čiji prihodi se baziraju na turizmu i turizmu srodnim djelatnostima. Ovim prijedlogom zakona se želi postići racionalizacija poslovanja, uštede i poboljšanje turističke ponude kao i podizanje kvalitete destinacija ali dogoditi će se upravo suprotno ako se promjene ne naprave korjenito na svim razinama turističkih zajednica. Turistička zajednica mjesta Igrane će dogodine obilježiti 90 godina turizma u mjestu Igrane i toplo se nadam da to neće biti i posljednja. S poštovanjem, DIREKTOR TU TZM IGRANE Vjekoslav Bakalić | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 113 | TURISTIČKA ZAJEDNICA MJESTA VRBOSKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Turistička zajednica mjesta (Vrboska) ni do sada nije bila obavezna zakonska kategorija. Osnovana je na temelju posebnih uvjeta koje je trebala ispuniti kako bi dokazala da je Vrboska značajno turističko mjesto odnosno značajna turistička destinacija. Vrboska ima hotel, autokamp, ACI marinu, privatni smještaj, široku ugostiteljsku ponudu i sa cca 200.000 noćenja na cca 500 stanovnika najturističkija destinacija na otoku Hvaru. Ukidanjem turističkih zajednica mjesta pa tako i Vrboske radi se nepravda, ali i šteta prema mjestu odnosno destinaciji. Mišljenja smo da je upravo turističke zajednice mjesta trebalo osnažiti, a ne ukidati. Da im je trebalo ostaviti na raspolaganje i sredstva (30%) koja se uplaćuju u općinski proračun i koja su namjenska, ali se često u naravi ne vraćaju destinaciji na način kako je to zakonom predviđeno. Prebacivanje odlučivanja iz mjesta u neko središte značiti će novo zakidanje na štetu mjesta odnosno turističke destinacije. "Racionalizacija" neće donijeti nikakvu uštedu jer će se turistički uredi morati zadržati na sadašnjem nivou, a sva tijela turističke zajednice i do sada su radila volonterski. Sandra Bogdanić, direktorica TU | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 114 | Turistička zajednica mjesta Zlarin | Direktor turističke zajednice, Članak 22. | Upućujemo primjedbu jer se nije propisalo trajanje mandata izabranog direktora što smatramo nužnim kako bi realizirali dugoročne planove i aktivnosti. | Nije prihvaćen | Izbor direktora na mandat od 4godine ne bi osigurao realizaciju dugoročnih planova i aktivnosti. |
| 115 | Turistička zajednica mjesta Zlarin | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Upućujemo primjedbu ovaj članak kojim nadzor vrši Skupština iz jednostavnog razloga što se radi o velikom broju članova te će biti teško iskoordinirati i obaviti nadzor uz dvotrećinsko prisustvo. Smatramo da se funkcionalnost Skupštine može povećati kroz neke druge oblike primjerice veći broj sastanaka tijekom godine. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. |
| 116 | Turistička zajednica mjesta Zlarin | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | Turistička zajednica mjesta Zlarin traži doradu odnosno brisanje prijedloga ovog članka kojim se silom zakona ukidaju sve turističke zajednice mjesta. Važnost svake turističke zajednice je jednaka za područje na kojem djeluje bez obzira zvala se „mjesta“, „područja“, „općine“, „grada“ ili „županije“. Smatramo da nije prihvatljivo da se ukidaju zajednice koje kao neprofitne organizacije djeluju i uspješno rade po načelu opće korisnosti, ispunjavaju sve svoje zadaće i imaju itekako značajan utjecaj na razvoj turizma na području za koje je osnovana, na očuvanje tradicije i lokalnih običaja te na promidžbu, a ujedno je financijski samoodrživa i potpuno neovisna. Pritom ističemo neracionalnost da će opstati mnoge turističke zajednice područja, općina i gradova koje nisu financijski samodržive i koje rade isključivo na teret državnog proračuna. Ako se smatra da su takve turističke zajednice potrebne te im se ostavlja i mogućnost udruživanja pa i financiranja iz novoplaniranog programa za udružene turističke zajednice, zahtjevamo da se isto omogući i turističkim zajednicama mjesta. Nedovoljna razvijenost infrastrukture ili mali broj stanovnika na otoku Zlarinu ne može biti razlog zašto se ukida jedino tijelo koje direktno ima mogućnost poticanja i utjecaja na razvoj turizma i kvalitetu turističke ponude, širenje turističke sezone i kreiranje novih sadržaja, očuvanja kulturne baštine i bogate povijesti te u konačnici poboljšanje kvalitete života i samih stanovnika otoka. Problem treba riješiti tamo gdje nastaje, a nastao je dugogodišnjim skrivanjem iza indeksa razvijenosti jedinice lokalne samouprave i usmjeravanjem većine sredstava na razvoj samog grada Šibenika, ne i na pripadajuća naselja. Na Zlarinu je čak 1922.g. osnovano “Društvo za poljepšavanje i promet strancima”. Društvo je opstalo i mijenjalo svoju pravnu formu u skladu s vremenima koje je dolazilo te je i tako turistička zajednica pravni slijednik tog društva. Sada, četiri godine prije obilježavanje stote godišnjice bavljenja turizmom Turistička zajednica Zlarin se ukida, a sva sredstva prihodovana na našim otocima Obonjan i Zlarin preuzima Turistička zajednica grada Šibenika. Ova promjena će zasigurno s obzirom na obim posla koji kolege obavljaju uzrokovati pad broja smještajnih jedinica i broja noćenja, neće biti dovoljne podrške za kreiranjem novih proizvoda i širenjem ponude pa čak ni za očuvanjem postojećih proizvoda i ono najvažnije izgubit će se lokalna tradicija i običaji, a lokalno stanovništvo će biti potpuno demotivirano za daljni razvoj. Duboko smo razočarani i nedostatkom informacija u prijedlogu novog Zakona jer se nigdje ne pojašnjava zašto dolazi do ukidanja i što će ostati mjestu zbog kojeg su te turističke zajednice uostalom i osnovane. Natuknica koja se usmeno prenosi da ćemo imati informativni centar i moći raspolagati dijelom sredstava nije nimalo korektna prema zaposlenicima i tijelima Turističkih zajednica mjesta koji godinama rade na volonterskoj razini za dobrobit lokalne zajednice. Stoga smatramo da ovako važna stavka ne smije biti zanemarena već detaljno obrazložena s pratećim pravilnikom o postupanju lokalnih turističkih zajednica prema postojećim turističkim zajednicama mjesta s razrađenim financijskim udjelima i članstvom u njihovim Vijećima i Skupštini (u slučaju da se ovaj prijedlog Zakona prihvati). Katarina Gregov Direktorica Turističke zajednice mjesta Zlarin | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 117 | Turistička zajednica mjesta Zlarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Sukladno želji Vijeća Turističke zajednice mjesta Zlarin šaljem primjedbe i prijedloge na navedene nacrte Zakona. Slažemo se da je preustrojavanje sustava turističkih zajednica potrebno, ali na mnogo racionalniji način i u skladu s situacijom na terenu koja se očito nije dobro analizirala. - Turistička zajednica mjesta Zlarin stoga traži doradu odnosno brisanje prijedloga članka 71. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma kojim se silom zakona ukidaju sve turističke zajednice mjesta. Važnost svake turističke zajednice je jednaka za područje na kojem djeluje bez obzira zvala se „mjesta“, „područja“, „općine“, „grada“ ili „županije“. Smatramo da nije prihvatljivo da se ukidaju zajednice koje kao neprofitne organizacije djeluju i uspješno rade po načelu opće korisnosti, ispunjavaju sve svoje zadaće i imaju itekako značajan utjecaj na razvoj turizma na području za koje je osnovana, na očuvanje tradicije i lokalnih običaja te na promidžbu, a ujedno je financijski samoodrživa i potpuno neovisna. Pritom ističemo neracionalnost da će opstati mnoge turističke zajednice područja, općina i gradova koje nisu financijski samodržive i koje rade isključivo na teret državnog proračuna. Ako se smatra da su takve turističke zajednice potrebne te im se ostavlja i mogućnost udruživanja pa i financiranja iz novoplaniranog programa za udružene turističke zajednice, zahtjevamo da se isto omogući i turističkim zajednicama mjesta. Nedovoljna razvijenost infrastrukture ili mali broj stanovnika na otoku Zlarinu ne može biti razlog zašto se ukida jedino tijelo koje direktno ima mogućnost poticanja i utjecaja na razvoj turizma i kvalitetu turističke ponude, širenje turističke sezone i kreiranje novih sadržaja, očuvanja kulturne baštine i bogate povijesti te u konačnici poboljšanje kvalitete života i samih stanovnika otoka. Problem treba riješiti tamo gdje nastaje, a nastao je dugogodišnjim skrivanjem iza indeksa razvijenosti jedinice lokalne samouprave i usmjeravanjem većine sredstava na razvoj samog grada Šibenika, ne i na pripadajuća naselja. Na Zlarinu je čak 1922.g. osnovano “Društvo za poljepšavanje i promet strancima”. Društvo je opstalo i mijenjalo svoju pravnu formu u skladu s vremenima koje je dolazilo te je i tako turistička zajednica pravni slijednik tog društva. Sada, četiri godine prije obilježavanje stote godišnjice bavljenja turizmom Turistička zajednica Zlarin se ukida, a sva sredstva prihodovana na našim otocima Obonjan i Zlarin preuzima Turistička zajednica grada Šibenika. Ova promjena će zasigurno s obzirom na obim posla koji kolege obavljaju uzrokovati pad broja smještajnih jedinica i broja noćenja, neće biti dovoljne podrške za kreiranjem novih proizvoda i širenjem ponude pa čak ni za očuvanjem postojećih proizvoda i ono najvažnije izgubit će se lokalna tradicija i običaji, a lokalno stanovništvo će biti potpuno demotivirano za daljni razvoj. Duboko smo razočarani i nedostatkom informacija u prijedlogu novog Zakona jer se nigdje ne pojašnjava zašto dolazi do ukidanja i što će ostati mjestu zbog kojeg su te turističke zajednice uostalom i osnovane. Natuknica koja se usmeno prenosi da ćemo imati informativni centar i moći raspolagati dijelom sredstava nije nimalo korektna prema zaposlenicima i tijelima Turističkih zajednica mjesta koji godinama rade na volonterskoj razini za dobrobit lokalne zajednice. Stoga smatramo da ovako važna stavka ne smije biti zanemarena već detaljno obrazložena s pratećim pravilnikom o postupanju lokalnih turističkih zajednica prema postojećim turističkim zajednicama mjesta s razrađenim financijskim udjelima i članstvom u njihovim Vijećima i Skupštini. - Upućujemo primjedbu na članak 60. kojim nadzor vrši Skupština iz jednostavnog razloga što se radi o velikom broju članova te će biti teško iskoordinirati i obaviti nadzor uz dvotrećinsko prisustvo. Smatramo da se funkcionalnost Skupštine može povećati kroz neke druge oblike primjerice veći broj sastanaka tijekom godine. - Upućujemo primjedbu na članak 22. kojim se nije propisalo trajanje mandata izabranog direktora što smatramo nužnim kako bi realizirali dugoročne planove i aktivnosti. - Upućujemo primjedbu i na raspodjelu udjela turističke pristojbe sukladno prijedlogu novog Zakona o turističkoj pristojbi, članak 18. kojim nije jasno iskazano da se uplaćuje i 1% Hrvatskom crvenom križu. Ujedno, tražimo doradu ovog članka na način da se jasno iskaže kako se raspodjela za Hrvatski crveni križ (1%), za razvojne projekte i programe za turistički nerazvijena područja (2,5%) te za projekte i programe udruženih turističkih zajednica (2%) oduzimaju od ukupno prihodovanih sredstava boravišne pristojbe, a ne kao dosad od već raspoređenih 65% koje bi pripalo lokalnu turističku zajednicu. Ovom pravednijom raspodjelom dolazimo do preostalog iznosa od 94,5% od kojih predlažemo s obzirom na novopropisane zadaće iz prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma da 64,5% ostaje lokalnoj zajednici, 15% regionalnoj te 15% Hrvatskoj turističkoj zajednici. - Vezano za isti članak imamo veliku primjedbu i na 30% sredstava koje turistička zajednica doznačuje općini ili gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista. Naime, opće poznato je da gradovi doznačena sredstva ne ulažu u dogovorenim terminima i iznosima ili čak nikako, a ujedno za ulaganje koristu već predviđena proračunska sredstva te možemo kazati da se dvostruko financiraju. Naš prijedlog je da se postotak doznačenih sredstava prvo umanji za minimalno 10%, a potom da se sredstva doznaču nadležnom Mjesnom odboru za područje na kojem zajednica djeluje. Ovo naravno može funkcionirati u slučaju samo kad jedinica lokalne samouprave ima veliki broj naselja s turističkim zajednicama, ali se ujedno i rasterećuje njihov proračun te ne zahtjeva dodatna ulaganja. - Nastavno na prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama imamo primjedbu na raspodjelu i ponovno financiranje za projekte i programe udruženih turističkih zajednica (2%) i za razvojne projekte i programe za turistički nerazvijena područja (7,5%) tim više što će se turističke zajednice udruživati i moći koristiti oba programa. Predlažemo izmjenu na način da se od ukupno prihodovanih sredstava 3% doznačuje Poreznoj upravi, 3% za programe i projekte za turistički nerazvijena područja, 2% za projekte i programe udruženih turističkih zajednica, 62% lokalnoj turističkoj zajednici, 15% regionalnoj te 15% Hrvatskoj turističkoj zajednici. Ovdje još jednom ističemo da se svi postotci moraju oduzimati od ukupno ostvarenih prihoda, a ne od dijela koji pripada lokalnoj turističkoj zajednici. Napominjemo i da sve stavke moraju biti jasno iskazane pa tako i postotak koji se uplaćuje Poreznoj upravi. - Upućujemo primjedbu i na članak 12. stavka 5. koji kaže da će se sredstva od članarina koje plaćaju banke raspoređivati na lokalne i regionalne turističke zajednice prema broju stanovnika općine ili gradova, odnosno županija. Naš prijedlog je da se sredstva raspoređuju prema broju ukupno ostvarenih noćenja za svako pojedino područje. S poštovanjem, Katarina Gregov Direktorica Turističke zajednice mjesta Zlarin | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 118 | TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE kao prvo zahvaljujem na komentaru TZ Grada Otočca, jer upravo tako: gledam, čitam i ne znam od kuda početi. Potpuno je točna konstatacija da nas koji turizam u svojim mjestima živimo svaki dan, nitko ne smatra vrijednim konzultirati oko ovako važnih pitanja. Uz dužno poštovanje i uvažavanje svim kolegicama i kolegama, koji su bili u radnoj grupi, smatram promašenim da nitko iz nižih razina sustava, koji imaju dugo radno i životno iskustva nije smatrao vrijednim i potrebnim bilo što pitati. Turizam se događa u svakom našem i najmanjem mjestu, a ne u zagrebačkim uredima, i valjda bi naše realno iskustvo iz dugododišnje rada trabalo imati neku vrijednost. Ovaj prijedlog zakona otvorio je toliko pitanja, i koncepcijske prirode, tako da ga je nemoguće komentirati pojedine članke, jer se samo izmjenama u nekim člancima koncept zakone ne može promijeniti. Upitna je ideja organiziranja TZ-a po načelu DMO, jer osim što to možda nekome lijepo i moderno zvuči, , sam nacrt zakona daje toliko uopćen okvir o tome što bi se i kako trebalo raditi. Jer osim lijepih riječi, iza toge ne stoje realna uporišta po kojima bi lokalne TZ mogle bilo kome nešto određivati i naređivati. sa kojim autoritetom i sa koji kadrovima lokalne zajednice to mogu biti. Kada govorimo o konceptu, klasičan primjer proturiječnosti zakona nalazi se u članku 10 nacrta: Članak 10. stavak 3. točka 3., 4. i 5. Turistička zajednica može: 3. objavljivati komercijalne oglase na svojim digitalnim online i offline kanalima komunikacije 4. prodavati autohtone proizvode destinacije, suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala 5. obavljati gospodarske aktivnosti u segmentu razvoja proizvoda (paketiranje, organiziranje tura i razgledi, turistička kartica i sl. ) te druge poslove i zadaće u funkciji razvoja turizma destinacije koji nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom i drugim propisima. Smatram da ovim aktivnostima turističke zajednice čine direktnu konkurenciju gospodarskim subjektima koji tim istim turističkim zajednicama plaćaju turističku članarinu. Obzirom na tu činjenicu tj. da im prihodi od ovih djelatnosti neće biti primarni, turističke zajednice mogu cjenovno , tj. nižim cijenama činiti nelojalnu konkurenciju gospodarskom sektoru, te se postavlja pitanje zbog čega bi gospodarski subjekti koji se bave ovim i sličnim aktivnostima plaćali turističku članarinu nekome tko im je konkurencija. Volo bih obrazloženje i argumentaciju za ovo. U nastavku još nekoliko primjedbi. Članak 14. Uvođenje dvotrećinske većine za izglasavanje izvješća i zaključaka iz stavka 8. točka 1. do 4. realno će mnogima stvoriti probleme, i imat ćemo raspuštanje i izbor novih turističkih vijeća, svake godine, jer u praksi velika većina TZ skuplja kvorum za održavanje svojih skupština. Kome i čemu će ovo služiti, teško je dokučiti logiku predlagača. Stoga smatram da treba ostaviti dosadašnji način odlučivanja na skupštinama sa natpolovičnom većinom. Članak 20., stavak 3. - mogućnost da dužnost predsjednika lokalne i regionalne TZ načelnici i gradonačelnici delegiraju na drugu osobu iz redova članova TZ. Ovu odredbu trebalo bi precizireti da ta osoba treba biti iz redova istaknutih turističkih djelatnika ( ili slično), jer se ovako ostavlja preširoka autonomija načelnicima i gradonačelnicima. Članak 32. stavak 1. točka 1. -zadaće lokalne TZ - koordinacija provedbe ključnih investicijskih projekata javnog sektora i ključnih projekata podizanja konkurentnosti destinacije. Kojim sredstvima, ljudima i autoritetom će lokanne TZ provoditi ovu zadaću. Realno, samo na papiru. stavak. 3. , točka 3.3. priprema destinacijskih marketinških materijala i upućivanje na odobrenje u regionalnu TZ. Čemu ova centralizacija, i ukidanje autonomije lokalnih TZ da rade svoje materijale samostalno? Konačno, žao mi je jer je vrlo malo komentara na javnom savjetovanju, i očito da nam je velikoj većini dojadila borba s vjetrenjačama, jer na kraju će ipak biti kako je netko zamislio, a praksa i život će pokazati tko je u pravu, jer i zakoni su tu da se pišu i mijenjaju. TZO Konavle Frano Herendija | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 119 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Kako će se predsjednici dogovoriti tko će imati tu ulogu u slučaju udruživanja više županija u regionalnu tz? | Nije prihvaćen | Definirano člankom 20.stavkom 5. prijedloga Zakona |
| 120 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | Turističko vijeće, Članak 19. | za stavak 2. čl.19. dovoljan je zapisnik iz kojeg je sve vidljivo | Nije prihvaćen | Radi se o izvješću o radu turističkog vijeća. |
| 121 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | Prostorno funkcionalna cjelovitost? Može li netko smisleno pojasniti ovu frazu i primijeniti je na sustav tz? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 122 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći: | Zašto nije napravljena toliko najavljivana regionalizacija, tako bi i sustav TZ samo popratio geografske i političke granice, a ovako stavljate nama na leđa stvaranje regija koje možda nisu u podudaranju s budućim sustavom županija/regija??? Slijedi li onda opet novi ustroj? Odgovorno tvrdim da su dionici bili dovoljno povezani. Svrsishodnije trošenje sredstava ? – što to konkretno znači? - Ovo su paušalne i preopćenite ocjene i još nerealnije „posljedice“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 123 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | Predsjednik TZ je određivao članove NO prema kriterijima potrebnim za obavljanje te dužnosti i oni su podnosili izvješća. Nije točno da su se izvješća donosila „tek tako“ u svim TZ. HTZ je uostalom svog člana u NO prepustio na izbor TZŽ. Budući da Skupština broji puno članova, neizvedivo je da to budu stručnjaci u tom području | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 124 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | - Udruživanje i racionalizacija otvara mnoge probleme – kako će se gradovi i općine različitih političkih opcija „dogovoriti“ gdje će biti sjedište, tko će sve biti zaposlen i tko će biti direktor. To na terenu nije održiva opcija. - Poseban fond kao „mamac“ za udruživanje nije vjerodostojan, jer znamo kako se raspodijeljivao novac iz Fonda za nerazvijene (nerazvijeni su bili i Istra i Varaždin i Jasenovac i Topusko???) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 125 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | 1. Ocjena stanja, Prihodi u turističkim zajednicama | - Svaka TZ je osnovana i djeluje po postojećem Zakonu, i svake godine se daju mišljenja – koliko je HTZ ili MINT dao negativnih mišljenja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 126 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | 1. Ocjena stanja, Prihodi u turističkim zajednicama | HTZ svake godine daje mišljenje na godišnje programe rada i financijske planove, pa je logično da se da informacija koliko TZ nije dobilo prolaznu ocjenu, a program rada uključuje navedene elemente (racionalnost ustroja, učinkovitost korištenja sredstava...) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 127 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | 1. Ocjena stanja, Prihodi u turističkim zajednicama | - Paušalna ocjena cjelokupnog sustava; koje su to sporedne djelatnosti na koje su orijentirane tz ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 128 | Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije | 1. Ocjena stanja, Stručne službe | - Zabrinjavajuća činjenica se mogla već riješiti ažurnijom revizijom i uputom Ministarstva turizma predsjedniku TZ da raspiše izbore | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 129 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Obavljanje nadzora od strane Ministarstva, Članak 61. | Smatramo da određeni nadzor koji treba imati i svoju savjetodavnu ulogu, treba ostaviti HTZ-u. Ministarstvo provodi nadzor nad „provođenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona“, no poslovanje TZ podliježe i drugim zakonima i propisima te je u tom smislu nadzor HTZ-a imao i svoju savjetodavnu funkciju. S obzirom da se zakonskim prijedlogom niti planski dokumenti niti izvješća ne dostavljaju HTZ-u te da HTZ ne obavlja nikakav nadzor nad radom i poslovanjem sustava, HTZ zapravo gubi svoju čelnu ulogu u sustavu i izravnu komunikaciju sa sustavom što nam se i dalje čini nužnim za daljnje kvalitetno obavljanje zadaća HTZ-a. | Nije prihvaćen | HTZ prema prijedlogu Zakona obavlja isključivo zadaće nacionalne marketinške agencije, te kao takav ne može provoditi nadzor nad sustavom turističke zajednice. |
| 130 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Predlažemo da nadzor nastavi obavljati Nadzorni odbor kao tijelo TZ. Skupština nije u mogućnosti provesti nadzor nad poslovanjem TZ, definirano člankom 16. Zakona. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. |
| 131 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Godišnji program rada , Članak 56. | Stavak 6. definira da se izmjene Programa rada usvajaju „na način i prema postupku kojim se donosi program rada“. To bi konkretno značilo da se svaki prijedlog izmjena, jer ih u godini može biti i više, dostavljaju Ministarstvu turizma, odnosno RTZ, što držimo nepotrebnim. Ministarstvu, odnosno RTZ, dostavlja se godišnje financijsko izvješće, a predlažemo da izmjene tijekom godine usvajaju nadležna tijela TZ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 132 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Godišnji program rada , Članak 55. | Nužno je definirati rokove dostave prijedloga od strane LTZ (stavak 3.) kao i rok u kojem je RTZ dužna „obavijestiti“ LTZ o utvrđenim ispunjenjima i usklađenostima zadaća. Utječe li „utvrđivanje“ nepravilnosti i neusklađenosti RTZ na daljnji proces usvajanja Programa rada od strane TV LTZ? Koji su daljnji koraci LTZ kada RTZ utvrdi nepravilnosti i o tome obavijesti LTZ? | Nije prihvaćen | Ovo nije materija koja bi se regulirala zakonom već će se utvrditi jedinstvenom terminologijom i obveznim uputama koje će donijeti Ministarstvo. |
| 133 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | Svaku vrstu udruživanja, formalnog ili neformalnog, mora pratiti operativna provedba, konkretno određeni Turistički ured. Ključni dokument za procjenu provedivosti ovog članka je pravilnik o načinu korištenja 2% sredstva za udružene TZ. Bez modela operativne provedbe sporazuma kao i izvora financiranja provedbe istoga, nemoguće je konkretnije odrediti moguće učinke predloženog modela udruživanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 134 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Zadaće regionalne turističke zajednice , Članak 38. | S planiranim izvornim prihodima sustava TZ, bez zakonske obveze JLS da financira bilo koju razinu aktivnosti sustava TZ te određenim postotnim rashodovnim ograničenjima, smatramo da nije moguće provesti sve zakonom predložene zadaće sustava TZ. Veći broj zadaća zahtjeva veći broj stručnih osoba zaposlenih u Turističkim uredima te osiguranje sredstva potrebnih za realizaciju svih zadaća. | Nije prihvaćen | Sredstva za izvršavanje zakonskih zadaća regionalnih turističkih zajednice su povećana ( vidjeti članak 18. Zakona o turističkoj pristojbi i članak 12. Zakona o članarinama). |
| 135 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Stavak 1., točka 1., podtočka 1.1. LTZ apsolutno nisu u mogućnosti biti nositelj ove zadaće, a s obzirom na postojanje ostalih ključnih institucija zaduženih za poticanje i koordinaciju investicija, ne smatramo da se zadaća LTZ uopće treba ovako definirati. LTZ moraju biti uključene u ovaj proces, ali nikako kao nositelji zadaće definirane navedenom točkom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 136 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Predsjednik turističke zajednice, Članak 20. | Ne slažemo se s odredbama stavaka 3. i 4. jer se time potpuno gubi svrha funkcije načelnika/gradonačelnika/župana kao predsjednika TZ. Izravan kontakt TZ s vodećim predstavnicima JLS ključan je u realizaciji određenih projektnih aktivnosti kao i detaljnom uvidu u rad i problematiku svake pojedine TZ. Posebice je to važno kod onih TZ koje osnovne prihode ostvaruju upravo iz jedinica lokalne samouprave. Načelnici/gradonačelnici i župani ili jesu ili nisu predsjednici. Mogućnost delegiranja predsjedništva nad TZ može značajno utjecati na smjer rada određene TZ. Stavak 5. Smatramo da predsjedništvo jednom udruženom TZ, posebice ako je riječ o više regionalnih TZ, ne treba biti stvar dogovora na terenu nego mora imati jasna, mjerljiva i konkretna pravila. „Sporazumno određivanje“ moraju potvrditi i najviša tijela upravljanja svih uključenih TZ. | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika turističke zajednice će obavljati osoba koju, isključivo svojom voljom, odredi općinski načelnik/gradonačelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne(područne) samouprave. |
| 137 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Skupština, Članak 16. | Predloženom odredbom Skupština kao najviše tijelo upravljanja u TZ (čl. 14.) zapravo nadzire sama sebe, odnosno nadzire ukupno poslovanje TZ koje na kraju sama i usvaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 138 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Skupština, Članak 14. | Nelogična je odredba stavka 9. po kojoj se automatizmom raspušta TV za neusvajanje dokumenata za čije usvajanje je nadležna isključivo Skupština TZ, a odnosi se na stavak 8, točke 1.,3. i 4. | Nije prihvaćen | Turističko vijeće je predlagatelj dokumenata navedenih u stavku 8.točci 1. 3. i 4. |
| 139 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Tijela turističkih zajednica, Članak 13. | Predlažemo da kao tijelo TZ ostane i Nadzorni odbor radi specifičnosti nadzora koje obavlja. Kompetencije članova Skupštine ne moraju odgovarati potrebnim komepetencijama za nadzor financijskog poslovanja TZ. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj Skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da Skupština angažira neovisnog revizora. |
| 140 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Stavak 3. točke 4. i 5. Smatramo da ovom mogućnošću sustav TZ ulazi u potpuno drugo područje djelovanja (trgovina, agencijsko poslovanje) kojim postaje konkurencija određenom dijelu vlastitih članova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 141 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | Smatramo nužnim definirati razine obveznog osnivanja TZ, a u cilju strateškog razvoja i promocije turističkih destinacija. Potpuno prepuštanje samoorganizacije sustava TZ na terenu, bez iti jednog zadanog okvira sustava TZ bilo koje razine, ne držimo decentralizacijom nadležnosti i upravljanja nego prepuštanjem i rastakanjem sustava TZ koji je posljednjih 25 godina bio nositelj razvoja proizvoda i promocije hrvatskog turizma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 142 | Turistička zajednica Zadarske županije | Ukidanje turističkih zajednica mjesta, Članak 71. | TZ mjesta, jednako kao i druge zajednice, od iznimnog su turističkog značaja na svom području te pomažu uspješnom razvoju turizma svojoj lokalnoj samoupravi ali i interesu privatnog sektora. S obzirom da prijedlog zakona ni po čemu drugome neće utjecati na racionalizaciju sustava jer će TZ gradova/općina koje nemaju prihoda i dalje dobivati pomoć iz gradskog/općinskog proračuna toliko da zadovolje postotak, nejasno je zašto se ukidaju TZ mjesta bez kriterija. Posebno ako su financijski neovisne, odnosno ukoliko imaju dovoljno prihoda za funkcioniranje i izvršavanje zadaća, a jedinica lokalne samouprave je omogućila osnivanje, ne vidimo potrebe za ukidanjem. | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |
| 143 | Turistička zajednica Zadarske županije | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | Ove zadaće TZ-a su nejasne, odnosno preširokog značenja: "6.6. Upravljanje kvalitetom ponude u destinaciji. 7.7. Strateško i operativno planiranje razvoja turizma ili proizvoda na destinacijskoj razini te po potrebi organizacija sustava upravljanja posjetiteljima.“, posebno u slučaju potonjeg, kojeg TZ može usmjeravati jer ovisi o mnogo čimbenika u razvoju turizma na koje TZ ne može utjecati niti voditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 144 | Turistička zajednica Zadarske županije | Djelovanje turističkih zajednica, Članak 10. | Kod obavljanja gospodarske djelatnosti treba biti oprezan i ipak staviti ograničenja zbog mogućih zanemarivanja zakonskih zadaća i svrhe postojanja, a dijelom jer ovime se otvaraju mogućnosti da iste se preuzimaju poslove turističkih agencija. Zato treba više poboljšati suradnju TZ-a i lokalne sredine kako bi poticale osnivanje, suradnju s DMK te ih poticati na stvaranje novih, zanimljivih turističkih proizvoda koje će onda DMK prodavati. Suradnja može biti putem brojnih marketinških alata. Ukinuti mogućnost objavljivanja (a onda i naplaćivanja) komercijalnih oglasa. Time će se postići da svi članovi TZ-a nemaju jednake uvjete kod TZ-a jer će uvijek biti onih koji nemaju dovoljno sredstava za oglašavanje. A isticat će se oni koji imaju sredstva. Otvara se mogućnost i za pritiske jačih članova. Ako je TZ neprofitna organizacija, nema potrebe za otvaranjem prostora za naplaćivanje komercijalnih oglasa. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova turističkih agencija. |
| 145 | Turistička zajednica Zadarske županije | Obavljanje nadzora od strane skupštine turističke zajednice, Članak 60. | Smatramo ukidanje Nadzornog odbora nepotrebnim što smo, zajedno s ostalim regionalnim TZ-ima više puta naglašavali. Nadzorni odbor čine osobe profesionalci koji “pročešljaju“ cijelo poslovanje prem želji i potrebi, a s druge strane Zakon o neprofitnim organizacijama ionako propisuje angažiranje revizije sukladno veličini/prihodima, pa stoga nema potrebe nalagati takve značajne troškove, a posebno malim TZ-ima. To tijela ionako mogu zatražiti od TZ-a, a s druge strane Skupština ionako ima uvid u sve dokumente TZ-a. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor u praksi nije imao nikakav utjecaj na rad i djelovanje turističke zajednice. Ovom odredbom se ojačava položaj skupštine u djelovanju turističke zajednice, a glede stručnosti i operativnosti djelovanja skupštine predviđa se mogućnost da skupština angažira neovisnog revizora. |
| 146 | Turistička zajednica Zadarske županije | Udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave bez upisa u Upisnik turističkih zajednica, Članak 53. | Nužno je definirati tko su članovi Povjerenstva, te uključiti predstavnika Županije i TZ županije koji poznaju teren, što bi značilo da su Povjerenstva Regionalne te uključuju dijelom članove s nacionalne razine. | Nije prihvaćen | Zakonom nije nužno definirati tko su članovi povjerenstva, a s obzirom da povjerenstvo imenuje ministar svojom odlukom. |
| 147 | Turistička zajednica Zadarske županije | Područje za koje se osniva turistička zajednica, Članak 5. | Nužno je definirati tko su članovi Povjerenstva, te uključiti predstavnika Županije i TZ županije koji poznaju teren, što bi značilo da su Povjerenstva Regionalne te uključuju dijelom članove s nacionalne razine. | Nije prihvaćen | Članovi povjerenstva se ne definiraju Zakonom, već ih imenuje ministar. |
| 148 | Turistička zajednica Zadarske županije | Zadaće regionalne turističke zajednice , Članak 38. | Potpore nerazvijenim područjima prenose se na regionalnu TZ, no što je sa sredstvima koja se i dalje prikupljaju nacionalno. Po kojem će se ključu raspoređivati a da je pravedan i solidaran kako je zamišljeno? Smatramo da i dalje, ukoliko prikuplja, ta instanca treba i dijeliti sredstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 149 | Turistička zajednica Zadarske županije | Zadaće lokalne turističke zajednice , Članak 32. | U zadaćama lokalnih turističkih zajednica nema udruženog oglašavanja koje onda po tome i nije udruženo, gubi intenciju, a posebno ostavlja besmislenom odredbu koja regionalnoj nalaže koordinaciju sustava u toj aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 150 | Turistička zajednica Zadarske županije | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 26. | Nejasno se zašto takva zadaća koja je primarno obveza TZ-a daje JLS-u? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 151 | Turistička zajednica Zadarske županije | LOKALNA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 25. | Pripremne radnje daju se na dužnost regionalne TZ – no što ako ista nije suglasna za osnivanje kao takve? | Nije prihvaćen | Regionalna turistička zajednica ne daje suglasnost za osnivanje lokalnih turističkih zajednica. |
| 152 | Turistička zajednica Zadarske županije | TEMELJNE ODREDBE, Predsjednik turističke zajednice | Ideja da je načelnik/gradonačelnik/župan predsjednik TZ-a je dobra u svojoj intenciji da takva osoba dirigira razvoj te jedinice samouprave, te se ne bi smjela banalizirati ovom mogućnosti da isti postavi umjesto sebe i to trajno, bez ikakvih kriterija i ograničenja, bilo koga za predsjednika jer time tek se otvara Pandorina kutija pogrešnog upravljanja, odnosno čestog krivog shvaćanja uloge i ovlasti predsjednika kao takvog što je inače najčešće uočeno u sustavu. | Nije prihvaćen | Dužnost predsjednika turističke zajednice će obavljati osoba koju, isključivo svojom voljom, odredi općinski načelnik/gradonačelnik/župan, te će u tom smislu biti osigurana adekvatna suradnja sa jedinicama lokalne i regionalne(područne) samouprave. |
| 153 | Turistička zajednica Zadarske županije | Skupština, Članak 14. | Kod mogućnosti da Skupština može raspustiti Turističko vijeće ukoliko se ne prihvate izvješća, otvara se mogućnost zloupotrebe, posebno ukoliko se ostvari mogućnost ponovnog sazivanja Skupštine bez kvoruma nakon neuspjelog sazivanja – time se smanjuje broj članova koji odlučuju te se otvara mogućnost manipulacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 154 | TZ Krapanj-Brodarica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA | Turistička zajednica Krapanj-Brodarica traži doradu ili brisanje članka 71. kojim se ukidaju turističke zajednice mjesta.Ukidanje turističkih zajednica mjesta će imati velik loš utjecaj na ta mjesta,koja svojim trudom i radom već dugi niz godina imaju utjecaj na razvoj destinacije,svojim radom i velikim zalaganjem udruga i samih mještana.Konkretno otok Krapanj ima bogatu i dugu tradiciju spužvarstva i običaje koje najbolje mi sami prezentiramo i čuvamo,koji bi lako mogli pasti u zaborav ukoliko ne bude tur.zajednice koja ih promovira u Hrvatskoj i svijetu.Ove turističke zajednice likvidne,ispunjavaju svoje zadaće te ukoliko se ukinu ta mjesta će turistički ići samo nizbrdo.Ukoliko budu dio neke centralne turističke zajednice,opće je poznato da uvijek najviše sredstava ide u veće i razvijenije destinacije,a ove manje će sigurno puno izgubiti.Turistička zajednica u jednom mjestu je centralna ustanova preko koje sve ide i funkcionira odlično ,a to ljudi koji nisu na terenu i koji pišu zakone ne znaju.Kad se pogledaju podaci posljednjih 20 godina rada zajednice vidi se ogromni napredak u broju smještajnih kapaciteta,kvaliteti tog smještaja,ponudi mjesta,noćenjima,marketingu te nije u redu da to sve nestane samo zbog nespretnog naziva koje nose, a to je"mjesta". Svaka od njih je bitna za područje u kojem se nalazi.Postoje turističke zajednice koje funkcioniraju na državnom proračunu,a njih se ne planira gasiti već one koje se same svojim sredstvima bore za razvoj turizma u destinaciji.Također u zakonu nije jasno navedeno zašto se točno ukidaju mjesne turističke zajednice i koje su im točno daljnje opcije kako bi se zaštitili interesi mjesta kao turističke destinacije. Isto tako bi trebalo ukiniti 30% sredstava boravišne pristojbe koja ide gradu ili općini jer ta sredstva mnogo znače turističkim zajednicama koje su zakonom prisiljene to davati,a gradovi ili općine to ne vraćaju na način na koji je propisano zakonom nego prema vlastitom nahođenju što nije u redu. Članak 22. Mandat direktora je zakonom neodređen i trebalo bi biti jasnije napisano. Antonija Grubišić,voditeljica ureda TZ Krapanj- Brodarica | Nije prihvaćen | Sustav turističkih zajednica revidira se i racionalizira radi provođenja zaključaka strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i zbog povećanja njegove ukupne učinkovitosti osobito na regionalnoj i lokalnoj ( destinacijskoj) razini, gdje se turistička aktivnost događa. U tom smislu potiče se sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkoj proizvoda i promocije destinacije u cjelini. Skreće se pozornost da se velika većina primjedbi ne odnosi na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već na Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama. |