Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatski audiovizualni centar | PRIJEDLOG ZAKONA | Hrvatski audiovizualni centar (dalje: HAVC) osnovan kao javna ustanova temeljem Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07), uveo je izmjenama i dopunama istog zakona 1.1.2012.g. novu vrstu dodjele državnih potpora, automatsku potporu kao mjeru poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, čime su stvorene pretpostavke za privlačenje međunarodnih produkcija koje snimanjem na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruju poticaj u obliku 20% povrata ostvarenih opravdanih troškova proizvodnje audiovizualnog djela. Proces audiovizualne proizvodnje direktno potiče razvoj i profitabilnost ne samo audiovizualne industrije, već neposredno i svih ostalih povezanih industrijskih grana, pa tako i turizma. Program privlači značajan inozemni kapital koji bi bez njegovog postojanja bio utrošen u nekoj drugoj europskoj ili vaneuropskoj zemlji koja ima program poticaja (do studenog 2016. godine najmanje 22 europske zemlje imale su jedan od tri uobičajena oblika poticanja ulaganja u audiovizualnu proizvodnju, a danas je taj broj bitno veći). Iz gore navedenog je vidljivo da je konkurencija susjednih zemalja jaka, dok izbor stranog kapitala da ulaže u Hrvatsku kao filmsku destinaciju ovisi o nizu faktora. U Hrvatskoj su od ustrojavanja programa 59 međunarodnih produkcija koristile mjere poticaja te su ostvarile lokalnu potrošnju od gotovo 690 milijuna kuna, od čega je samo u 2018.g. lokalna potrošnja iznosila 116.516.856,92 kn. (struktura potrošnje: angažman smještajnih kapaciteta, korištenje ugostiteljskih kapaciteta, zakupi/najmovi opreme, angažiranje ljudskih resursa, uplate poreza i sl.). Najviše prihoda od potrošnje ostaje upravo u jedinicama lokalnih uprava i samouprava/županiji, dok direktnu korist ima lokalna turistička/županijska zajednica kroz povećanja uplata boravišnih pristojbi. Primjera radi, temeljem angažmana na projektima Robin Hood, Mamma Mia: Here We go Again! i Mordkommision u 2017.g. (samo 3 projekta od ukupno 11 u 2017.g.) ostvareno je 50.000,00 noćenja (sve u predsezoni ili posezoni kada je produkcijski izvedivije snimanje na lokaciji), te je s te osnove za trošak smještaja utrošeno 22.800.000,00 HRK, koji novac su uprihodili korisnici turističkih pristojbi te obveznici uplate članarina. Dalje, da je turizam kao sektor prepoznao značaj navedene mjere vidljivo je iz činjenice da su kreativne industrije uključene u Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. kao bitan čimbenik te mobilizirajući faktor u utvrđivanju autentičnosti Republike Hrvatske kao turističke destinacije. Uključivanje razvoja kulturnog turizma u okosnicu donošenja cijelog paketa zakona u turizmu je vidljiv ponajbolje i kroz ovo e-savjetovanje. Smatramo da je Republika Hrvatska svoju autentičnost kao filmska destinacija dokazala, otvarajući tako vrata daljnjem razvoju kulturnog/filmskog turizma, angažmanom svih raspoloživih resursa (ljudskih i produkcijskih potencijala, povećanim korištenjem smještajnih kapaciteta, korištenjem ugostiteljskih usluga i sl.), dodajući kvalitetu oformljivanju destinacijskog turizma, smanjenjem sezonalnosti te povećanjem turističke potrošnje i zaposlenosti u značajnoj mjeri. Držimo, stoga i da je da značaj u direktnom poticanju produljenja turističke sezone nesporan kao i ulaganje u promociju Hrvatske (snimanjem serijala Game of Thrones i McMafie te filmova Robin Hood, Mamma Mia, Here We Go Again!, Star Wars VIII, gdje je hrvatska audiovizualna zajednica direktno uložila u promociju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije filmskog/kulturnog turizma). Navedeni projekti su se svojom medijskom izloženošću pokazali kao neprocjenjiv partner u turističkoj promociji Hrvatske, te su generirali povećani interes turista za tematske posjete RH (obilazak lokacija snimanja, tematskih izložbi, merchandising itd.) ili povećani interes turista za dolazak u Hrvatsku kao destinaciju, kao npr. u slučaju skandinavskih TV serija i filmova koji su snimljeni na lokacijama u Hrvatskoj, a u kojima Hrvatska "glumi" samu sebe. Uvažavajući da je boravišna pristojba najvažniji i najizdašniji izvor prihoda turističkih zajednica, na čiju visinu direktno i mjerljivo utječe i ova mjera poticaja, više je nego razvidno da raspodjela prihoda s te osnove mora uključiti i doznaku dijela sredstava Hrvatskom audiovizualnom centru, kao davatelju državne potpore, za daljnji razvoj navedene mjere, I) bilo putem direktne raspodjele izmjenom čl. 18 st. 1 Prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi i rasporedom preostalih sredstava uplaćene turističke pristojbe : 1. 65 % sredstava lokalnoj/lokalnim turističkim zajednicama, od čega se 30% sredstava doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, za poboljšanje uvjeta boravka turista te razvoj filmskog turizma 2. 15 % sredstava regionalnoj turističkoj zajednici 3. 20 % sredstava HTZ-u, od čega se 3 % sredstava koristi za poticanje razvoja filmskog turizma doznakom sredstava Hrvatskom audiovizualnom centru. II) bilo na drugi zakonom dopušten način. O značaju koji Hrvatski audiovizualni centar pridaje ovoj mjeri poticaja govori i činjenica da je novim Zakonom o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18) iznos poticaja s prethodnih 20 % uvećan na 25 % povrata ostvarenih opravdanih troškova proizvodnje audiovizualnog djela, uz dodatnu mjeru poticanja proizvodnje u jedinicama lokane samouprave koje se nalaze u ispodprosječno rangiranim jedinicama sukladno zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, gdje je iznos poticaja povećan na 30 %. Sustavi mjera poticaja se u susjednim europskim državama, stoga, financiraju iz različitih izvora, primarno iz onih koji polučuju najveći benefit dolaskom stranog kapitala po ovoj osnovi. Navedena mjera direktno stimulira razvoj turizma te omogućuje unapređenje kvalitete turističke ponude, koristeći sve resurse uključivo i one iz kulture i kulturne baštine, što je prepoznato kao jedno od osnovnih pitanja koje se trebaju riješiti upravo ovim paketima zakona stavljenim u e-savjetovanje, iz kojeg razloga se uključujemo s danim komentarima. Hrvatski audiovizualni centar Daniel Rafaelić, ravnatelj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | PRIJEDLOG ZAKONA | Osobama koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu valjalo bi omogućiti izbor plaćanja turističke pristojbe i po ostvarenim noćenjima. Naime, u nerazvijenim područjima iznajmljivači nemaju dovoljan broj noćenja stoga paušalni način plaćanja predstavlja značajan financijski teret. Odredbu da se visina turističke pristojbe određuje samostalno od strane Županijske skupštine treba jasnije definirati. Potrebno je podići status nerazvijenih turističkih zajednica na višu razinu i kroz povećanje turističke pristojbe, ali je nužno i povećanje praga nerazvijenih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | TURISTIČKA ZAJEDNICA MJESTA VRBOSKA | PRIJEDLOG ZAKONA | Turističko vijeće Turističke zajednice mjesta Vrboska smatra da bi se turističkim zajednicama trebalo staviti na raspolaganje sredstva (30%) koja se uplaćuju u općinski proračun i koja su namjenska, ali se često u naravi ne vraćaju destinaciji na način kako je to zakonom predviđeno. Umjesto da se na taj način dodatno osnaži turističke zajednice mjesta, predlaže se njihovo ukidanje. | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano i Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i Zakonom o turističkoj pristojbi, kao i u važećem Zakonu o boravišnoj pristojbi. Eventualno nepostupanje po ovoj odredbi od strane općina ili gradova ne može biti predmet reguliranja ovog Zakona. |
| 4 | Ivana Lušić | PRIJEDLOG ZAKONA | Članak 14. Prijedlog da se unutar naselja odrede zone umjesto dosadašnjih turističkih razreda neovisno o stupnju razvijenosti, obzirom da unutar grada i općine postoje naselja koja ostvaruju manju godišnju popunjenost, te nije pravedno da imaju istu visinu turističke pristojbe. Obzirom da se ukidaju turistički razredi, trebalo bi odrediti zone unutar naselja, jer ista visina pristojbe za sve razrede nije pravedna, obzirom da popunjenost nije ista u naseljima uz more i onima u zaleđu. Dakle, potrebno je uvesti neku vrstu zoniranja naselja unutar gradova i općina. Odredbu da se visina turističke pristojbe određuje samostalno od strane županijske skupštine treba jasnije definirati, prijedlog da se uvede odredba da prilikom određivanja visine turističke pristojbe aktivno sudjeluju lokalne zajednice. Članak 18. Prijedlog da se u zakon uvrsti odredba o raspodjeli 1 % Hrvatskom crvenom križu kako bi se jasno ovim zakonom definirala, te bila transparentnija. | Djelomično prihvaćen | Članak 14.-U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. Članak 18.-odbijeno. Navedeno je regulirano Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, a ne regulira se Zakonom o turističkoj pristojbi. |
| 5 | turistička zajednica Dugi Rat | PRIJEDLOG ZAKONA | TURISTIČKO VIJEĆE TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE DUGI RAT Poštovani, Prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi ne spominje razrede, odnosno koeficijente razreda turističkih mjesta unutar općina i gradova, već samo navodi da županijska skupština donosi odluku o visini turističke pristojbe za općine i gradove na svom području. Isto tako, Prijedlog Zakona ne daje mogućnost određivanja zona za turistička mjesta i različitih visina koeficijenta turističke pristojbe za pojedine zone. Navedeno bi trebalo uvrstiti u Prijedlog Zakona. Obrazloženje: Sadašnji Zakon o boravišnoj pristojbi u članku 11., stavku 4. propisuje koeficijente razreda turističkih mjesta u određenim visinama za razrede A, B, C, D i druga nerazvrstana mjesta. Isto tako, u članku 11., stavku 5. daje mogućnost određivanja zona za turistička mjesta i različitih visina koeficijenta boravišne pristojbe za pojedine zone. Tako je predstavničko tijelo naše lokalne samouprave na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine odredilo da naša turistička mjesta već mnogo godina imaju zone. Smatramo to potrebnim, jer na popunjenost kapaciteta smještajnog objekta utječe i položaj u prostoru smještajnog objekta, blizina plaže te razni sadržaji koji se nude turistima. Osim toga, nepostojanje razreda i zona unutar razreda, izazvalo bi jako negodovanje od strane iznajmljivača. Zaključak: Turističko vijeće Turističke zajednice općine Dugi Rat smatra potrebnim pod članak 14. Prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi uvrstiti stavak u kojem će se navesti razredi turističkih mjesta, odnosno koeficijenti razreda turističkih mjesta u određenim visinama za pojedine razrede unutar općina i gradova te stavak u kojemu će se predstavničkom tijelu lokalne samouprave, odnosno turističkom vijeću turističke zajednice općine dati mogućnost određivanja zona za turistička mjesta i različitih visina koeficijenta turističke pristojbe za pojedine zone. Turističko vijeće Turističke zajednice općine Dugi Rat | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 6 | Turistička zajednica Kvarnera | PRIJEDLOG ZAKONA | Članak 5. - ponavlja se nedovoljno jasna definicija sezonskih radnika. Ako netko boravi u KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU, on je gost. Ne vidimo nikakvog razloga oslobađanja od boravišne pristojbe. Tu je ponovno otvoren prostor za „šverc“ i nelegalno iznajmljivanje jer klikom u e-visitoru možete sezonskim radnikom proglasiti svakog gosta i to se u našoj praksi, posebice poslije uvođenja e-visitora i događa. Nema govora da tvrtke predočuju neke potvrde o dužem boravku, a kamoli o promjeni boravišta pa tako gubimo prihode na ljudima koji također koriste ponudu destinacije. Dakle, predlažemo sljedeće: Članak 5. t. 3. mijenja se i glasi: radnici na sezonskim poslovima koji ne borave u komercijalnim smještajnim objektima, već radničkim i sl. nastambama. Radnici na sezonskim poslovima u turizmu kad borave u smještajnom objektu u kojem su zaposleni. Stavak 2 brisati. Članak 12. Iz prakse se pokazalo da je gotovo nemoguće osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor prisiliti da koriste e-visitor, a u vrlo malom broju se prijavljuju na paušal. (Npr. Fužine, od 400 vikendica, imamo ukupno 6 prijava i koja inspekcijska služba može to odraditi….). Predlažemo da se, na isti način kako se obračunava porez na kuće i stanove za odmor (paušalno), na taj način, putem Porezne uprave, naplati i paušal za vikendaše koji nisu iznajmljivači. Neka to bude i samo za 2 člana, ostvarit će se značajno veća naplata no sada. Predlažemo da se sadašnji članak 12 prilagodi u tom smislu. Članak 14. Mišljenja smo da bi u odredbe Zakona koja će omogućiti decentralizaciju odluke o visini boravišne pristojbe trebalo dodati da će odluku o visini turističke pristojbe donositi Županijska skupština za općine i gradove na svom području „na njihov prijedlog“ kako bi se uzelo u obzir mišljenje lokalne samouprave. Članak 18. Pod točkom 1.1., DODATI 1.2.: U turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima 30% sredstava za poboljšanje uvjeta boravka turista ne doznačuju se jedinici lokalne samouprave, već se troše u vlastitoj režiji za istovjetne svrhe. - dosad se uglavnom događalo da su ta sredstva lokalni proračuni „progutali“ i često se nisu vratila u turizam. Osim toga, prelaskom na sustav DMO, cjelokupna ova odredba ostaje upitna za cijeli sustav jer ne vidimo radi čega bi JLS-e trebale ispunjavati zadaće DMO-a. - izmijeniti točku 3. analogno dosadašnjim konstatacijama: Iznimno od stavka 1. ovog članka… koje ostvaruju bruto izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 300.000,00 kuna godišnje. Već smo objasnili zbog čega je potrebno podići staus nerazvijenih TZ na višu granicu, a to donosi i povećanje turističke pristojbe od ove godine za 13% i iduće 25%. Dakle nužno je povećanje praga nerazvijenih za cca 40%, predlažemo 300.000 kn. - potrebno je pojašnjenje stavka 2. odnosno 25% za financiranje projekata koji su destinaciji od iznimne važnosti | Djelomično prihvaćen | Članak 5. se odbija zbog toga što je definicija sezonskih poslova usklađena s Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. Ostalo se prima na znanje. |
| 7 | DINO ŠIPALO | PRIJEDLOG ZAKONA | Obzirom da će , Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine br. 93/16 i 104/16, xx). koji je u proceduri usvajanja, Državni inspektorat preuzeti dio poslova iz djelokruga Ministarstva financija i obzirom da je u proceduri usvajanje Zakona o Državnom inspektoratu , kojim je predloženo da: Inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanju usluga u turizmu i boravišne pristojbe obavlja turistička inspekcija. ( čl. 16.st.1.prijedloga Zakona o Državnom inspektoratu ) te da poslovi iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuju, među ostalim prijava i odjava boravka turista te obračun, naplata i uplata boravišne pristojbe. Predlažemo izmjenu članka 21. Prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi, kojim je predloženo da: Inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe te prijavom i odjavom boravka turista obavlja nadležni inspektor Ministarstva financija Na način da navedena odredba glasi: Inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe te prijavom i odjavom boravka turista provodi inspekcija nadležna sukladno ovlaštenjima utvrđenim posebnim propisima . ili Inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe te prijavom i odjavom boravka turista provodi turistička inspekcija OBRAZLOŽENJE Radi predloženih izmjena Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kojim se uređuje nadležnost Državnog inspektorata i Turističke inspekcije u području prijave i odjave boravka turista te obračun, naplata i uplata boravišne pristojbe te moguće nepreciznosti i nejasnoća u pogledu nadležnosti koje bi proizišle donošenjem ovakvog rješenja , valja ovu odredbu Zakona o turističkoj pristojbi urediti na drugačiji način od predloženog . U protivnom u slučaju usvajanja Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, kojim se uređuje nadležnost Državnog inspektorata i Turističke inspekcije u području nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe te prijavom i odjavom boravka turista a što je obzirom na dosadašnje radnje vrlo vjerojatno , valjati će odmah po donošenju Zakona o turističkoj pristojbi, pristupiti izmjenama tek usvojenog zakona. U slučaju prihvaćanja ovih primjedbi valjalo bi razmisliti i o izmijeni st.2. istog članka kojim je utvrđuje nadležnost Ministarstva financija za vođenje prekršajnog postupka . Dino Šipalo | Primljeno na znanje | Navedeno će biti usklađeno s novim zakonskim propisima koji će na drugačiji način regulirati nadležnosti ministarstva i drugih tijela. |
| 8 | Turistička zajednica Istarske županije | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja | - | Nije prihvaćen | Podnositelj komentara nije unio nikakvu primjedbu. |
| 9 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | Predlažemo obvezno uvođenje određene vrste naknade za putnike s brodova na riječnim kružnim putovanjima. Isključivi prihod ove vrste turističkog prometa ostvaruju Lučke uprave dok potpuni izostanak prihoda po ovoj osnovi za JLS ili bilo koju razinu sustava TZ, koji je zadužen za promociju i unaprjeđenje uvjeta boravka turista, držimo neučinkovitim i nepravednim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 10 | Turistička zajednica grada Zagreba | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | U članku 4. stavak 1. točka 1. iza riječi prebivalište predlažemo dodati riječi – ili boravište – s obzirom da postoji veliki broj slučajeva u kojima ljudi promjene boravište na dugi rok radi posla, obitelji ili slično i tada iskorištavaju tu opciju. Smatramo da je osoba, iako joj je prebivalište nepromijenjeno, obveznik plaćanja turističke pristojbe jer je promijenila boravište. U praksi se pokazalo da je veliki broj ovakvih slučajeva upravo u komercijalnom smještaju. | Nije prihvaćen | Eventualno iskorištavanje ovog instituta u kontroli je MUP-a. |
| 11 | Ante Jurišić | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | Članak 4. - dodati stavak: stanovnik općine, ili grada koji je vlasnik kuće, stana, ili apartmana koji nije smještajni objekt za sve osobe koje borave u njegovoj kući, stanu, ili apartmanu, a nemaju prebivalište na području općine, ili grada na čijem području se kuća, stan, ili apartman nalaze. – Uprotivnom zakon potiče bespravno pružanje usluga smještaja. Osim toga,dosadašnja boravišna, a od skora turistička pristojba troši se za opće turističke potrebe mjesta (poboljšanje uvjeta boravka turista u mjestu, opću promidžbu itd, a ne za komercijalnu promidžbu pojedinoga objekta za smještaj (osim udruženo), ili za podizanje kvalitete pojedinoga objekta. A rođaci i prijatelji stanovnika mjesta „troše“*koriste mjesto kao i turisti koji plaćaju i boravišnu/turističku pristojbu. Ovakva odredba trebala bi se dodati, odnosno odnositi barem na glavnu turističku sezonu, ali to bi mogle odlučivati i jedinice lokalne, ili područne samouprave. Za članove najuže obitelji bi se eventualno moglo omogućiti plaćanje paušala, odnosno postaviti ista pravila kao i za tzv. vikendaše. | Primljeno na znanje | Ujedno napominjemo da je kontrola nezakonitog izajmljivanja u nadležnosti inspekcijskih službi. |
| 12 | Turistička zajednica grada Vukovara | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | čl.4 Smatramo da bi trebalo uvesti neku vrstu takse/naknade za goste s međunarodnih riječnih kruzera koji plaćaju samo pristojbu nadležnoj Lučkoj upravi po putniku. Potrebno je razmotriti mogućnost da se, ako ne nikako drukčije, ta lučka pristojba rasporedi. Lokalna zajednica niti TZ od ovih gostiju nemaju nikakve prihode. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 13 | Turistička zajednica grada Kaštela | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | Komentar na članak 4. stavak 4 ., dodati i vlasnik kuće, app, stana stanovnika i općine ili grada . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 14 | Tonći Skvrce | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 4. | Treba razmotriti mogućnost da se, pored kategorija turističke pristojbe definiranih u članku 4., omogući lokalnim razinama da uvedu dodatne pristojbe, primjerice za goste brodova ( prekooceanskih ) za kružna putovanja ( kruzera ), čime bi se ostvarili dodatni prihodi koji bi bili strogo namjenski i koji bi se koristili za kreiranje proizvoda, poboljšanje infrastrukture i podizanje konkurentnosti odredišta. Takva turistička pristojba ne bi bila nužno vezana uz noćenja i mogla bi se plaćati u paušalnom iznosu, te se tretirati kao ekološka. Takve bi mogućnosti imao, primjerice, Dubrovnik kao odredište koje trpi ogroman pritisak upravo s takvih brodova za kružna putovanja ( kruzera ). Treba podsjetiti da se u danima vršne opterećenosti, s tih brodova u vremenskom intervalu od samo nekoliko sati, u povijesnu jezgru slije oko 10000 gostiju, što predstavlja ogroman pritisak na ionako preopterećenu infrastrukturu. Ta bi se dodatna pristojba uvodila na prijedlog Turističkog vijeća i uz potvrdu predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, te uz konsenzus privatnog sektora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 15 | Turistička zajednica Istarske županije | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 5. | Članak 5. stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da isti glasi: (2) Sezonskim radnicima u smislu ovog Zakona smatraju se osobe na privremenom radu izvan svog uobičajenog prebivališta ili boravišta koje borave u smještajnom objektu neprekidno više od 30 dana. za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme i/ili za vrijeme trajanja izvođenja određenih radova i/ili pružanja određenih usluga (primjerice: sezonski radnici u ugostiteljstvu i turizmu, građevinski radnici, radnici u poljoprivredi i sl.).“ OBRAZLOŽENJE: za boravak sezonskih radnika i korištenje smještajnih objekata nije presudno trajanje boravka i sezonskog rada već činjenica da je radnik na radu i na smještaju van mjesta svoga prebivališta temeljem radnog odnosa, a ne iz turističkih razloga. | Primljeno na znanje | Definicija sezonskih poslova usklađena je s Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. |
| 16 | Primorsko-goranska županija | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 5. | Dakle, predlažemo sljedeće: Članak 5. t. 3. mijenja se i glasi: radnici na sezonskim poslovima koji ne borave u komercijalnim smještajnim objektima, već radničkim i sl. nastambama. Radnici na sezonskim poslovima u turizmu kad borave u smještajnom objektu u kojem su zaposleni. Stavak 2 brisati. | Nije prihvaćen | Definicija sezonskih poslova usklađena je s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ostalo se prima na znanje. |
| 17 | Primorsko-goranska županija | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 5. | Članak 5. - ponavlja se nedovoljno jasna definicija sezonskih radnika. Ako netko boravi u KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU, on je gost. Ne vidimo nikakvog razloga oslobađanja od boravišne pristojbe. Tu je ponovno otvoren prostor za „šverc“ i nelegalno iznajmljivanje jer klikom u e-visitoru možete sezonskim radnikom proglasiti svakog gosta i to se u našoj praksi, posebice poslije uvođenja e-visitora i događa. Nema govora da tvrtke predočuju neke potvrde o dužem boravku, a kamoli o promjeni boravišta pa tako gubimo prihode na ljudima koji također koriste ponudu destinacije. - Dakle, predlažemo sljedeće: Članak 5. t. 3. mijenja se i glasi: radnici na sezonskim poslovima koji ne borave u komercijalnim smještajnim objektima, već radničkim i sl. nastambama. Radnici na sezonskim poslovima u turizmu kad borave u smještajnom objektu u kojem su zaposleni. Stavak 2 brisati. | Nije prihvaćen | Definicija sezonskih poslova usklađena je s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. |
| 18 | Turistička zajednica Kvarnera | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 5. | - u članku nabrojeno je tko ne plaća turističku pristojbu, predlažemo dodati osobe koje borave kod stanovnika turističke općine ili grada budući da je istima propisana obveza prijave u članku 20. stavku 3. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 19 | Turistička zajednica grada Zagreba | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 7. | U članku 7. predlažemo da se na kraju nadoda – koje je potrebno dostaviti turističkoj zajednici na zahtjev – s obzirom da se u praksi pokazalo da većina nema dokumente ili potvrde za oslobođenje od plaćanja boravišne pristojbe ili imaju neispravne dokumente ili potvrde. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 20 | Turistička zajednica grada Zagreba | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 8. | Predlažemo da se između članka 8. i članka 9. doda članak u kojem bi se navela točna definicija noćenja i dnevnog boravka jer u praksi većina smještajnih objekata, ali i korisnika, ne zna kako se obračunava turistička pristojba za noćenje ili imaju svoju definiciju noćenja i dnevnog boravka što uzrokuje probleme u eVisitoru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 21 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost , Članak 9. | . stavak 3. i članak 10. stavak 4 Prijedlog: Pravna i fizička osoba obvezna je turističku pristojbu uplatiti na propisani račun svakog 1. i 15. u mjesecu za sva noćenja ostvarena u tom razdoblju." Plaćati točno u jedan dan, ni prije ni poslije? Nejasno je u kojem razdoblju? Za prethodni mjesec, prethodnih 15 dana? Trebalo bi dati neki rok od 7 do 10 dana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 22 | Turistička zajednica grada Zagreba | Osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Članak 11. | U članku 11. se navodi da se godišnji paušalni iznos turističke pristojbe plaća za svaku krevet, što bi uključivalo i pomoćne postolje koje su do sada bile isključene. Moramo istaknuti da će to u praksi uzrokovati probleme s obzirom da u ponekim destinacijama nisu izdavana rješenja s brojem pomoćnih postelja pa će biti potrebno ponovno provesti prebrojavanje postelja. Uputno bi bilo navesti u prijelaznim i završnim odredbama na koji način i u kojim rokovima provesti prebrojavanje kod već postojećih objekata. | Nije prihvaćen | Navedeno će se određivati prema rješenju Ureda državne uprave. |
| 23 | Ante Jurišić | Osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Članak 11. | Turistička pristojba u paušalnom iznosu: Nepravedno je i nelogično što se je uopće uveo ovakav način obračuna i plaćanja, jer obveznik je, kao i porez na dohodak od iznajmljivanja, mora platiti bez obzira je li imao ikakav prihod od pružanja usluga smještaja u određenoj godini. Uvođenje zona s različitim iznosima paušala donijelo je dodatnu nepravdu, jer je u većini slučajeva teško odrediti da se u jednoj kući plaća jedan iznos, a da se u susjednoj plaća manji/veći iznos, a boravišna/turistička pristojba plaća se za boravak u turističkom mjestu, a ne u određenom objektu, za što se plaća odgovarajuća cijena smještaja. U većini mjesta koja su uvela zone boravišne pristojbe, glavni kriterij je udaljenost od mora. Međutim, u praksi su malo dalje od mora veće i modernije kuće koje s agencijama imaju ugovore na znatno više dana nego što je popunjenost većine kuća bližih moru. Dakle, više turisti iz tih kuća „troše“ to mjesto nego oni koji borave uz more. Inače, iako je uočljiv porast broja registriranih postelja u domaćinstvima, u početnom razdoblju nakon uvođenja paušala došlo je i do velikoga smanjenja osnovnih kapaciteta. Iznajmljivači su većinom bili zadovoljni, jer plaćaju često manje nego ranije po noćenju, a ministarstvo i TZ-e lakše su mogle planirati sigurne prihode, međutim uz pravedniji način obračuna (po noćenju) i naplate, uz malo više učinkovitosti (i veće kazne) inspekcija, moglo se je uprihodovatti znatno više sredstava. Plaćanje paušala po postelji: U prijedlogu novoga zakona govori se o plaćanju B/TP po (svakoj) postelji: Iako je plaćanje pristojbe samo za osnovne postelje nelogično (kao i paušal), određivanje plaćanja za svaku postelju izazvat će revoluciju i još više iznajmljivača potaknuti na ilegalno poslovanje. Predlažem povratak na plaćanje pristojbe i poreza po ostvarenom noćenju, uz uvođenje znatno većih (drakonskih) kazni za prekršitelje obveze plaćanja i prijave i povećanje ovlasti inspektora! | Primljeno na znanje | Ujedno se napominje da će se turistička pristojba plaćati prema broju kreveta utvrđenim u rješenju Ureda državne uprave. |
| 24 | Turistička zajednica Zadarske županije | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor | Uvesti plaćanje turističke pristojbe za rodbinu, prijatelje, goste koji borave kod stanovnika općine/grada jer i oni koriste javnu turističku i komunalnu infrastrukturu kao i osobe koje borave u registriranim objektima za smještaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 25 | Turistička zajednica grada Kaštela | OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA TURISTIČKE PRISTOJBE, Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor | Komentar dodali bi i osobe koje borave u kući, app ili stanu stanovnika općine ili grada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 26 | Turistička zajednica Istarske županije | Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, Članak 12. | Članak 12. stavak 3. PRIJEDLOG: Ministar određuje pravilnikom razdoblje sezone svake godine, mišljenja smo da i ova odredba treba biti u skladu s razdobljem glavne sezone, odonosno da se u tekstu stavka 3 izbriše od 15.lipnja do 15.rujna i da se napiše u razdoblju glavne sezone. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 27 | Primorsko-goranska županija | Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, Članak 12. | Iz prakse se pokazalo da je gotovo nemoguće osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor prisiliti da koriste e-visitor, a u vrlo malom broju se prijavljuju na paušal. (Npr. Fužine, od 400 vikendica, imamo ukupno 6 prijava i koja inspekcijska služba može to odraditi….) Predlažemo da se, na isti način kako se obračunava porez na kuće i stanove za odmor (paušalno), na taj način, putem Porezne uprave, naplati i paušal za vikendaše koji nisu iznajmljivači. Neka to bude i samo za 2 člana, ostvarit će se značajno veća naplata no sada. Predlažemo da se sadašnji članak 12 prilagodi u tom smislu. | Primljeno na znanje | Kontrola navedenog je u nadležnosti inspekcijskih službi. |
| 28 | Turistička zajednica grada Kaštela | Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, Članak 12. | Komentar na članak 12 prijedlog da se doda 1a)sve osobe koje borave u kući, stanu ili app, stanovnika i općine ili grada . Također smatramo da je potrebno nadopuniti članak 12., sa obavezama plaćanja po noćenju ili iznimno paušalno ako se radi o rodbini za sve osobe koje borave u kući, app ili stanu stanovnika općine ili grada. Podaci koje imate za nekomercijalni smještaj govore tome u prilog! Floskula"neka institucije rade svoj posao" očito nije učinkovita, a obaveza prijave preko eVisitora očito daje poslove sustavu TZ bez naplate turističke pristojbe što smatram da nije u redu i potiče rad na crno! Ukoliko nema nikakve naknade niti ograničenja broja rodbine i prijatelja koje mogu primiti stanovnici općine ili grada ne bi niti trebali raditi prijavu na eVisitor već na policiju . Stavak 5 trebalo bi stajati 5a Kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaki smještaj (stan, app) koji nije registrirani smještajni objekt iz članka 9 .stavak 2. ovog zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 29 | Željko Matić | Osobe koje borave u kući, apartmanu ili stanu za odmor, Članak 12. | "(2) Vlasnik iz stavka 1. ovoga članka i članovi njegove uže obitelji plaćaju turističku pristojbu umanjenu za 70%." je katastrofalan prijedlog. Već sad nam takvi objekti čine skoro 50% kapaciteta kroz koje većinom prolaze gosti cijelo ljeto uz naplatu, a ključevi se izmjenjuju u gradovima EU, BiH, Srbije,.. Bez poreza, evidencija, nadzora. Odluku o visini turističke pristojbe za ovu kategoriju objekata/osoba treba prepustiti općinskom odnosno gradskom vijeću (sukladno mom prijedlogu za čl. 14). | Nije prihvaćen | Odredba da vlasnik kuće, stana ili apartmana za odmor, ako turističku pristojbu plaća po noćenju, može za sebe i članove uže obitelji istu platiti umanjenu za 70% nije nova. Takva odredba je prvi puta uvedena 1994. godine. Osim toga, ta odredba se odnosi samo na one koji kuću, stan ili apartman koriste kao "vikendicu". Svi oni koji svoju nekretninu koriste protivno zakonskim propisima odgovaraju prekršajno. |
| 30 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Stavak 5. Mogućnost umanjene TP za potpomognuta područja ne držimo opravdanom jer neće dati rezultat u povećanju turističkog prometa, ali će značajno utjecati na dodatno smanjenje prihoda TZ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 31 | Turistička zajednica grada Vodica | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Čl. 14. st. 1. – S obzirom na dosadašnju klasifikaciju naselja po razredima, usvajanjem ovakvog prijedloga došlo bi do toga da u nekim naseljima koja su do sada npr. bila D razred, a pripadaju JLS čije je središte pripadalo A razredu, dođe do 100%-tnog povećanja iznosa turističke pristojbe, a moguće i više, s obzirom na ovim zakonom predloženi modalitet određivanja visine turističke pristojbe. Stoga smatramo potrebnim i ovim Zakonom predvidjeti mogućnosti zoniranja naselja unutar gradova i općina. Također, predlažemo na kraju teksta članka dodati rečenicu „Županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose nakon pribavljenih mišljenja i prijedloga općinskih i gradskih vijeća“. | Djelomično prihvaćen | U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. |
| 32 | Turistička zajednica Karlovačke županije | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Na području županija nalaze se jedinice u velikom rasponu stupnja razvoja .Ne može županija jednom odlukom kvalitetno pokriti sve lokacije i mikro lokacije. Teško je i lokalnoj jedinici, općini ili gradu, donijeti jedinstvenu odluku. Ovu odluku prepustiti samo županijama nije sretno rješenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 33 | Turistička zajednica Istarske županije | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Članak 14.stavak 3. PRIJEDLOG: Predlaže se da rok bude do 31. prosinca kako bi bio u skladu s terminskim planom održavanja županijskih sjednica koje se zbog usvajanja proračuna održavaju uvijek tijekom prosinca. Članak 14. stavak 4. OPASKA: ako je jedno 01.04.-30.09. onda se zna koje je drugo sezonalno razdoblje - nelogičnost u tekstu. PRIJEDLOG Iznos turističke pristojbe može se odrediti za najviše četiri sezonalna razdoblja i za najviše dvije skupine ugostiteljskih objekata: skupinu Kampovi i skupinu Hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Nadalje, predlaže se da svaka sezonalna razdoblja određuju na isti način kao i visina TP (županijska skupština na prijedlog JLS-a). OBRAZLOŽENJE: smatramo potrebnim zadržati mogućnost određivanja različitog iznosa turističke pristojbe za najviše 4 sezonalna razdoblja te omogućiti drugačije uređenje visine turističke pristojbe za kampove u odnosu na druge segmente smještajne ponude. Kampovi se godinama zalažu da se obveza turističke pristojbe za kamping uredi zasebno i na način kao što je to u konkurentskim mediteranskim zemljama gdje se na usluge smještaja u kampovima ili ne plaća turistička pristojba ili plaća znatno manje, odnosno drugačije je uređena za goste kampova u odnosu na druge usluge smještaja. Članak 14. stavak 5. NELOGIČNOST: Stavkom 3. Ovog članka je određeno da se za svaku JLS određuje visina TP u okviru/rasponu propisanog min i max visine TP. Ako je to tako onda ova odredba nije logična...moguće je samo napisati da na potpomognutim područjima (I-IV skupina) da se moze odrediti visina koja je manja za 30% od propisanog minimuma. Jer u suprotnosti ovaj stavak je nelogičan i potrebno ga je preformulirati. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je da se visina turističke pristojbe donese do 31.1.tekuće godine za sljedeću godinu. U pravilniku kojim će se određivati minimalna i maximalna visina turističke pristojbe, može se odrediti drugačiji minimum i maximum za kampove. U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. |
| 34 | Primorsko-goranska županija | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Mišljenja smo da bi u odredbe Zakona koja će omogućiti decentralizaciju odluke o visini boravišne pristojbe trebalo dodati da će odluku o visini turističke pristojbe donositi Županijska skupština za općine i gradove na svom području „na njihov prijedlog“ kako bi se uzelo u obzir mišljenje lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. |
| 35 | Turistička zajednica grada Vukovara | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | čl. 14, stavak 5: Ponovno se umanjuje prihod TZ na nerazvijenim, ne vidimo razloga zašto bi se turistička pristojba na nerazvijenom području umanjivala, s obzirom da nju plaćaju gosti koji uglavnom ne dolaze s nerazvijenih područja. Umanjenja turistička pristojba sigurno neće biti motiv dolaska gosta u destinaciju, a TZ će se izbiti prihod nužno potreban za izvršavanje zadaća koje im se nameću novim Zakonom o TZ | Primljeno na znanje | Osim toga, navedena odredba daje mogućnost županijskim skupštinama. To znači da se turistička pristojba na potpomognutim područjima ne mora umanjiti. |
| 36 | Istarska županija | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Stavak 1. OBRAZLOŽENJE: U tijeku procesa izrade prijedloga predmetnog Zakona bilo je više varijanti te se s varijantom da Ministar pravilnikom određuje minimum i maksimum turističke pristojbe u okviru kojih će se moći kretati turistička vijeća regionalnih turističkih zajednica prilikom određivanja visine turističke pristojbe svojim odlukama, međutim, kako se svaki Zakon prije puštanja u javno savjetovanje mora poslati na međuresorno usklađivanje, u tijeku kojeg je Ministarstvo Uprave dalo svoje mišljenje da predmetnu odredbu nije moguće provesti te da ju je potrebno izmijeniti na način da odluku za svaku JLS donosi županijska skupština. Međutim, ne piše na prijedlog koga npr. gradonačelnika, načelnika, vijeća ili skupštine predmetne TZ. U okviru ove odredbe postoji bojazan da se u okviru min i max visine BP koju odredi Ministar pravilnikom da npr. na obali BP bude na min a u nekim npr. manje turistički razvijenim JLS bude max visina BP jer npr. želi se uprihodovati za TZ i JLS više prihoda. PRIJEDLOG: Predložiti da županijska skupština donosi odluku o visini BP za svaku JLS ali na prijedlog turističkog vijeća regionalne TZ. Stavak 3. i 5. NELOGIČNOST: Stavkom 3. Ovog članka je određeno da se za svaku JLS određuje visina BP u okviru/rasponu propisanog min i max visine BP. Ako je to tako onda ova odredba nije logična...moguće je samo napisati da na potpomognutim područjima (I-IV skupina) da se može odrediti visina koja je manja za 30% od propisanog minimuma. Jer u suprotnosti ovaj stavak je nelogičan i potrebno ga je preformulirati. | Djelomično prihvaćen | U članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. |
| 37 | Željko Matić | ODREĐIVANJE VISINE TURISTIČKE PRISTOJBE, Članak 14. | Na području županija nalaze se jedinice u velikom rasponu stupnja razvoja (npr: Split, Makarska, Drašnice, Zagvozd, Šestanovac, Hvar,....). Ne može županija jednom odlukom kvalitetno pokriti sve lokacije i mikro lokacije. Teško je i lokalnoj jedinici, općini ili gradu, donijeti jedinstvenu odluku. Ovu odluku prepustiti županijama je potpuni promašaj. Dakle, moj prijedlog za stavak 1. ovog članka je: (1) Odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju, visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe po krevetu i smještajnoj jedinici iz članka 11. i godišnjem paušalnom iznosu turističke pristojbe iz članka 12. stavka 4 . ovoga Zakona, za općine i gradove na svom području donosi općinsko odnosno gradsko vijeće. Također, ne znam je li predviđeno, no trebala bi ostati mogućnost kategoriziranja objekata unutar jedinica lokalne samouprave: 100 metara veća udaljenost od mora ponekad znači i dvostruku manju popunjenost, uz manje cijene. A to opet mogu znati samo oni koji tu žive. Županijske skupštine ne mogu donijeti poštene i kvalitetne odluke o visini TP. | Nije prihvaćen | Županije, kao jedinice regionalne uprave surađuju s općinama i gradovima na svom području i poznaju stanje na svom području, pa je netočna tvrdnja da županija ne može donijeti kvalitetnu odluku o visini turističke pristojbe za svoje područje. Osim toga u članku 14.stavak 1. dodaje se da županijske skupštine odluku o visini turističke pristojbe donose po prethodnom mišljenju lokalnih turističkih zajednica. |
| 38 | Lidija Zečić | Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, Članak 16. | Prilično je nelogično zadržati 15. srpanj kao krajnji rok za vlasnika kuće, apartmana ili stana za odmor koji plaća paušalni iznos turističke pristojbe. Do tog datuma još ne znamo tko će nam sve od uže rodbine doći poslije 15. srpnja, pa predlažem da rok za vlasnike bude 01. ili 15. rujan (odnosno, nakon sezone, nikako na početku). | Nije prihvaćen | Navedena odredba nije nova. Osim toga, članovi uže obitelji turističku pristojbu mogu platiti umanjenu za 70%. |
| 39 | Turistička zajednica grada Zagreba | Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, Članak 16. | U članku 16. stavak 1. predlažemo da se uplata turističke pristojbe uplaćuje 5 dana po isteku obračunskog razdoblja – na primjer – za razdoblje od 01-14. u mjesecu, uplaćuje se u roku od 5 dana od proteka tog razdoblja s obzirom da se većina smještajnih objekata žali da uplatu izvrše na točno određeni jedan dan. U članku 16. stavak 4. predlažemo brisanje obveze plaćanja turističke pristojbe do zadnjeg dana boravka te određivanje plaćanja do 15. rujna s obzirom da do tog datuma postoji i obveza plaćanja (članak 12. stavak 3). Osoba može boraviti i duže od 15. rujna pa je nepotrebno navoditi zadnji dan boravka kao obvezu plaćanja turističke pristojbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 40 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, Članak 16. | Trebalo bi razmisliti da se i pravnim i fizičkim osobama iz čl.9 stavka3. I čl.10. stavka 4. da mogućnost uplate tur. pristojbe s produženim rokom, jer svako veće poduzeće nije u mogućnosti plaćati 01. i 15. u mjesecu (vjerujemo da se uvidom u uplate kod obveznika koji imaju veći broj noćenja to i vidi) uplate sjedaju tek nakon 5-6 dana od roka dospijeća. Zakonom se propisuje nešto što se u praksi ne može i/ili je teško pratiti, pa bi svakako trebalo produžiti rok dospijeća | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 41 | Turistička zajednica grada Kaštela | Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, Članak 16. | Komentar na članak 16.stavak3., nadopuna trebalo bi stajati i stanovnika općine ili mjesta vlasnik kuće, app ili stana. Stavak 4., nadopuna i stanovnika općine ili grada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 42 | Željko Matić | Rokovi uplate turističke pristojbe turističkoj zajednici, Članak 16. | Je li moguće da stavak prvi glasi: "(1) Pravna i fizička osoba iz članka 9. stavka 3. i članka 10. stavka 4. ovoga Zakona obvezna je turističku pristojbu uplatiti na propisani račun svakog 1. i 15. u mjesecu za sva noćenja ostvarena u tom razdoblju." Plaćati točno u jedan dan, ni prije ni poslije? Ni u Japanu nemaju takve preciznosti. "Za sva noćenja u tom razdoblju" - u kojem razdoblju? Za prethodni mjesec, prethodnih 15 dana? Valjda bi bilo pristojno dati neki rok od 7 do 10 dana. Ovaj članak je izgleda napisan samo kako bi inspekcije mogle pisati kazne, a po predloženom, neprimjereno visoke kazne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 43 | Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Stavak 3., točka 1. Ako je u slučaju ostvarenih bruto prihoda manjih od 200.000 kuna ukinuta obveza uplate 2,5% u fond za nerazvijene, predlažemo i ukidanje uplate 2% u fond za udružene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 44 | Hrvatska udruga producenata | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Na svjetskoj produkcijskoj sceni sustav poticaja postao je jedan od presudnih faktora za odabir filmske lokacije. Mjere poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela osigurale su preduvjete za privlačenje međunarodnih visokobudžetnih projekata i inozemnog kapitala, te potvrdile potencijal audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj kao generatora razvoja gospodarstva, posebice turizma iz čije se pristojbe financiraju (promocija je besplatna, a generira znatno povećanje interesa turista). 575 milijuna kuna iznosi ostvarena lokalna potrošnja stranih produkcija za vrijeme proizvodnje u razdoblju od 2012. do kraja 2017. godine, 190 milijuna kuna iznosi ostvarena lokalna potrošnja stranih produkcija za vrijeme proizvodnje u 2017. godini, 408,54 % rasta noćenja (najviše u vansezonskom razdoblju) u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu, 244.415 turista više u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji su ostvarili pola milijuna noćenja više i potrošili ukupno 126 milijuna EUR u razdoblju od 2012. do 2015. godine zbog snimanja serijala Igre prijestolja. Osim privlačenja kapitala, mjere poticaja značajno doprinose decentralizaciji audiovizualne djelatnosti i dobiti koju generira sustav mjera poticaja prema hrvatskim regijama i gradovima, porastu zaposlenosti u segmentu kulturnih i kreativnih industrija (kroz obavezan postotak angažiranja hrvatskih profesionalca) i poboljšanju razine profesionalnih kompetencija lokalnih djelatnika. Konkretan gospodarski učinak mjera poticaja nije vidljiv samo u audiovizualnoj industriji već dolazi do veće profitabilnosti i svih povezanih gospodarskih grana, prije svega turizma i ugostiteljstva. Upravo zbog uspješnosti mjera poticaja audiovizualnim potporama, hrvatskom gospodarstvu, a poglavito turizmu, strategija daljnjeg razvoja mjera poticaja jest njihova stabilizacija i povećanje iznosa financiranja kroz mjere poticaja koje mogu pratiti povećani interes međunarodnih produkcija za snimanje u Hrvatskoj te interes lokalnih i regionalnih samouprava koje su prepoznale direktne dobrobiti od snimanja na njihovim područjima. Nužna je uspostava suradnje dva resora, turizma i kulture, jer smo uvjereni kako bi se iz samo dijela prihoda boravišnih pristojbi mogao financirati vrlo konkretan dio programa mjera poticaja. Obzirom kako mjere poticaja za audiovizualno stvaralaštvo u velikoj mjeri stvaraju realan rast u sektoru turizma, obje bi gospodarske grane imale koristi od takve suradnje, a u konačnici i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Prijedlog HRUP-a je u raspodjeli sredstava od turističke pristojbe povećati izdvajanja za Mjere poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 45 | Turistička zajednica grada Zagreba | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | U članku 18. stavak 1. nije naveden rok do kada se raspoređuju uplaćena sredstava turističke pristojbe prema turističkim zajednicama što u sadašnjem zakonu postoji i potrebno je ostaviti uređeno. U članku 18. stavak 1. je navedeno – iz članka 17. stavka 1. – 4. ovog Zakona, a trebalo bi biti – iz članka 17. stavka 1. – 2. jer članak 17. nema stavke 3. i 4. U članku 18. stavak 1. točka 2. podtočka 1.1. u kojoj se navodi da od 65% sredstava lokalnih turističkih zajednica, 30% sredstava doznačuje se općini ili gradu na području kojih je osnovana turistička zajednica, nije naveden rok do kada se sredstva doznačuju, što u sadašnjem zakonu postoji i potrebno je za provedbu u praksi. | Djelomično prihvaćen | Članak 18. je drugačije uređen. Vezano na 30% sredstava koja se doznačuju gradu, ne treba propisivati rok, jer se ta sredstva sada općinama i gradovima doznačuju automatski. |
| 46 | Ante Jurišić | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Financiranje projekata od iznimne važnosti za turističko mjesto. Treba precizirati odnosi li se 25% (za projekte od iznimne važnosti) na ukupni iznos koji preostaje lokalnoj TZ, ili na dio koji joj preostaje nakon uplate 30% Općini, ili gradu, ili pak na 25% sredstava koji se uplaćuju općini/gradu? | Primljeno na znanje | Dodatno obrazloženje: radi se o sredstvima kojima raspolaže turistička zajedenica. |
| 47 | Turistička zajednica grada Vodica | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Čl. 18. st. 1. – Zbog transparentnosti i cjelovitosti propisa, smatramo da je potrebno da Ministarstvo turizma i Ministarstvo zdravstva pravno usklade odredbu o raspodjeli 1 % Hrvatskom crvenom križu na način da se briše čl. 28. iz Zakona o Crvenom križu te da se ta odredba uvrsti u čl.18. ovog Zakona. st. 2. - Nejasna odredba, potrebno je dodatno pojasniti što su to projekti u destinaciji od iznimne važnosti te koja je njihova posebnost i razlika u odnosu na ostale projekte iz djelokruga rada turističkih zajednica, a koji se financiranju iz sredstava boravišne/turističke pristojbe. | Primljeno na znanje | Ujedno se napominje,da se Zakonom ne može određivati koji su to projekti od iznimne važnosti u nekoj destinaciji. Takvu odluku donosi skupština turističke zajednice koja u programu rada određuje aktivnosti i sredstva za njihovo financiranje. |
| 48 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Cilj koji se želi postići ovim Zakonom je između ostalog osiguranje DOSTATNIH SREDSTAVA za turističke zajenice, naročito na kontinentu,. Predložena preraspodjela po kojoj bi TZ županije dobivala 15 % (umjesto dosadšnjih 10%) osigurati će povećanje prihoda po osnovi turističke pristojbe na razini godine . To jesu dodatna sredstva ali ne i DOSTATNA za izvršenje svih predloženih zakonskih zadaća Jer, pad članarine od 4 %,u slučaju Karlovačke županije, kompenzira se njenim predloženim povećanjem sa 10 na 15% - tako da ćemo sa članarinom ostati otprilike na istoj razini-Po novom prijedlogu i banke plaćaju članarinu, ali kako je to samo na „prhode od provizija i naknada“ , na kontinentu gdje nema značajnijih turističkih kretanja nije za očekivati da će ovi prihodi TZ-ima olakšati izvršenje dodatnih zadaća koje proizlaze iz zakoniskih prijedloga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 49 | Turistička zajednica Karlovačke županije | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Cilj koji se želi postići ovim Zakonom je između ostalog osiguranje DOSTATNIH SREDSTAVA za turističke zajenice, naročito na kontinentu, srazmjerno zadaćama koje su nam dodane. Predložena preraspodjela po kojoj bi TZ županije dobivala 15 % (umjesto dosadšnjih 10%) osigurati će povećanje prihoda po osnovi turističke pristojbe na razini godine . To jesu dodatna sredstva ali ne i DOSTATNA za izvršenje svih predloženih zakonskih zadaća Jer, pad članarine od 4 %,u slučaju Karlovačke županije, kompenzira se njenim predloženim povećanjem sa 10 na 15% - tako da ćemo sa članarinom ostati otprilike na istoj razini-. Po novom prijedlogu i banke plaćaju članarinu, ali kako je to samo na "Prihod od provizija i naknada" , u tom dijelu na kontinentu nema značjnijih turističkih kretanja koja bi značila i značajnije povećanje prihoda za TZ-e. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 50 | Turistička zajednica Istarske županije | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Članak 18. stavak 3. OBRAZLOŽENJE/MIŠLJENJE/PRIJEDLOG: Obzirom na čl. 59.st.4.Zakona o TZ i promicanju HR turizma u kojem se navodi da Troškovi bruto plaće radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda turističke zajednice i ako uzmemo da je prosječna bruto plaća jednog zaposlenog 130.000 kn-140.000 kn a svaka TZ mora imati direktora onda da bi se zadovolji kriterij od 30% onda bi ukupni prihodi trebali biti min. 450.000 kn. Članak. 59.st.4. Zakona o TZ i promicanju HR turizma automtski je u oprećnosti u odnosu na predmentu odredbu. Prijedlog da se iznos poveća sa 200.000 kn na min.450.000 kn godišnje. Članak 18.stavak 4.,5. i 6. Nemamo primjedbi na to da cijeli proces objave Javnih poziva provodi Ured TZ županije. Novina je također, raspored sredstava prema indeksaciji u kojoj se u obzir uzima broj nerazvijenih JLS u županiji u odnosu na ukupan broj JLS u županiji, te index nerazvijenosti....dolje tablica kao prilog. U Istri ima 27 nerazvijenih JLS od ukupno 41 JLS, indeks nerazvijenosti je 65,85%, a udio u RH je 5,74 %. Prema navedenom Istra bi trebala dobiti 5,74% od ukupno prikupljneih sredstava za nerazvijene, a do sada je dobivala cca. 8,8%. Do sada je cijeli proces vodila HTZna način da je raspisivla javnw pozive i na temelju kvalitete i postignutih bodova prijavljenih projekata raspoređivala sredstva nerazvijenim TZ. Prijašnjih godina Istra je dobivala 200.000.-250.000 kn (TZ), a inicijative cca. 100.000-150.000 kn! Istra je u 2017. izdvojila cca. za nerazvijene (2,5%) – 3.050.000 kn iz TP i 1.470.000 kn iz TČ = 4.520.000 kn a vraca nam se 350.000-400.000 kn (8,8%). Na razini RH, Istra postotno uplaćuje cca. 26% iz TP i 9%TČ. Prijedlog za razmotriti je da se 1,25% (cca. po podacima iz 2017. – 1.525.000kn) rasporedi i ostaje u županiji za potpore nerazvijenim TZ, a da se ostatak od 1,25% dostavi HTZ-u za raspored drugima. | Nije prihvaćen | Ujedno napominemo da je bruto prihod definiran člankom 18. stavak 7. i odnosi se na turističku pristojbu i članarinu. Člankom 59. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisano je da troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkim zajednicama ne smiju prelaziti 30% UKUPNIH prihoda turističkih zajednica, koji su definirani u stavku 1. i 2. tog članka Zakona. To znači da ukupni prihod turističke zajednice nisu samo prihodi od turističke pristojbe i članarine. |
| 51 | Primorsko-goranska županija | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Pod točkom 1.1., , DODATI 1.2.: U turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima 30% sredstava za poboljšanje uvjeta boravka turista ne doznačuju se jedinici lokalne samouprave, već se troše u vlastitoj režiji za istovjetne svrhe. - dosad se uglavnom događalo da su ta sredstva lokalni proračuni „progutali“ i često se nisu vratila u turizam. Osim toga, prelaskom na sustav DMO, cjelokupna ova odredba ostaje upitna za cijeli sustav jer ne vidimo radi čega bi JLS-e trebale ispunjavati zadaće DMO-a. - izmijeniti točku 3. analogno dosadašnjim konstatacijama: Iznimno od stavka 1. ovog članka… koje ostvaruju bruto izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 300.000,00 kuna godišnje. Već smo objasnili zbog čega je potrebno podići staus nerazvijenih TZ na višu granicu, a to donosi i povećanje turističke pristojbe od ove godine za 13% i iduće 25%. Dakle nužno je povećanje praga nerazvijenih za cca 40%, predlažemo 300.000 kn. - Potrebno je pojašnjenje stavka 2. odnosno 25% za financiranje projekata koji su destinaciji od iznimne važnosti | Primljeno na znanje | Ujedno napominjemo da ja navedeno regulirano i Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i Zakonom o turističkoj pristojbi, kao i u važećem Zakonu o boravišnoj pristojbi. Eventualno ne postupanje po ovoj odredbi od strane općina ili gradova ne može biti predmet reguliranja ovog Zakona. |
| 52 | Turistička zajednica mjesta Zlarin | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | - Upućujemo primjedbu na raspodjelu udjela turističke pristojbe sukladno prijedlogu novog Zakona o turističkoj pristojbi, članak 18. kojim nije jasno iskazano da se uplaćuje i 1% Hrvatskom crvenom križu. Ujedno, tražimo doradu ovog članka na način da se jasno iskaže kako se raspodjela za Hrvatski crveni križ (1%), za razvojne projekte i programe za turistički nerazvijena područja (2,5%) te za projekte i programe udruženih turističkih zajednica (2%) oduzimaju od ukupno prihodovanih sredstava boravišne pristojbe, a ne kao dosad od već raspoređenih 65% koje bi pripalo lokalnu turističku zajednicu. Ovom pravednijom raspodjelom dolazimo do preostalog iznosa od 94,5% od kojih predlažemo s obzirom na novopropisane zadaće iz prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma da 64,5% ostaje lokalnoj zajednici, 15% regionalnoj te 15% Hrvatskoj turističkoj zajednici. - Vezano za isti članak imamo veliku primjedbu i na 30% sredstava koje turistička zajednica doznačuje općini ili gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista. Naime, opće poznato je da gradovi doznačena sredstva ne ulažu u dogovorenim terminima i iznosima ili čak nikako, a ujedno za ulaganje koristu već predviđena proračunska sredstva te možemo kazati da se dvostruko financiraju. Naš prijedlog je da se postotak doznačenih sredstava prvo umanji za minimalno 10%, a potom da se sredstva doznaču nadležnom Mjesnom odboru za područje na kojem zajednica djeluje. Ovo naravno može funkcionirati u slučaju samo kad jedinica lokalne samouprave ima veliki broj naselja s turističkim zajednicama, ali se ujedno i rasterećuje njihov proračun te ne zahtjeva dodatna ulaganja. | Primljeno na znanje | Osim toga, temelj za uplatu 1% Hrvatskom Crvenom križu je Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, a ne Zakon o turističkoj pristojbi. Vezano za 30% sredstava koje se uplaćuje općinama i gradovima, navedeno je regulirano i Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i Zakonom o turističkoj pristojbi, kao i u važećem Zakonu o boravišnoj pristojbi. Eventualno nepostupanje po ovoj odredbi od strane općina ili gradova ne može biti predmet reguliranja ovog Zakona. |
| 53 | Istarska županija | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Stavak 1., 2. i 3. OBRAZLOŽENJE/MIŠLJENJE/PRIJEDLOG: Obzirom na čl. 59. st. 4. Zakona o TZ i promicanju HR turizma u kojem se navodi da Troškovi bruto plaće radnika zaposlenih u turističkoj zajednici ne smiju prelaziti 30% ukupnih prihoda turističke zajednice i ako uzmemo da je prosječna bruto plaća jednog zaposlenog 130.000 kn-140.000 kn a svaka TZ mora imati direktora onda da bi se zadovolji kriterij od 30% onda bi ukupni prihodi trebali biti min. 450.000 kn. Članak. 59. st. 4. Zakona o TZ i promicanju HR turizma automatski je u oprečnosti u odnosu na predmetnu odredbu. Stoga predlažemo da se iznos poveća. Stavak 4. Novina je raspodjela sredstava prema indeksaciji u kojoj se u obzir uzima broj nerazvijenih JLS u županiji u odnosu na ukupan broj JLS u županiji, te index nerazvijenosti. U Istri ima 27 nerazvijenih JLS od ukupno 41, indeks nerazvijenosti je 65,85%, a udio u RH je 5,74 %. Prema navedenom Istra bi trebala dobiti 5,74% od ukupno prikupljenih sredstava za nerazvijene, a do sada je dobivala cca. 8,8%. Do sada je cijeli proces vodila HTZ na način da je raspisivala javne pozive i na temelju kvalitete i postignutih bodova prijavljenih projekata raspoređivala sredstva nerazvijenim TZ. Prijašnjih godina Istra je dobivala 200.000.-250.000 kn (TZ), a inicijative cca. 100.000-150.000 kn! Istra u 2017. je izdvojila za nerazvijene (2,5%) – 3.050.000 kn iz BP i 1.470.000 kn iz TČ = 4.520.000 kn a vraća nam se 350.000-400.000 kn (8,8%). Na razini RH, Istra postotno uplaćuje cca. 26% iz BP i 9% TČ. Prijedlog za razmotriti je da se 1,25% (cca. po podacima iz 2017. – 1.525.000 kn) rasporedi i ostaje u županiji za potpore nerazvijenim TZ, a da se ostatak od 1,25% dostavi HTZ-a za raspored drugima. Nebrojeno puta smo razno razne prijedloge rasporeda BP za nerazvijene slali i predlagali MINT-u u tijeku procesa izrade predmetnih Zakona i nikada niti jedan nije bio razmotren. | Primljeno na znanje | Ujedno napominjemo da je Bruto prihod definiran je člankom 18.stavak 7 i odnosi se na turističku pristojbu i članarinu. Članak 59.stavak 4. zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisano je da troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkim zajednicama ne smiju prelaziti 30% UKUPNIH prihoda turističkih zajednica, koji su definirani u stavku 1. i 2. tog članka Zakona. To znači da ukupni prihod turističke zajednice nisu samo prihodi od turističke pristojbe i članarine. |
| 54 | Željko Matić | Raspodjela turističke pristojbe, Članak 18. | Prijedlog krije stvarne brojke. "Ostalo" je 95,5% od UK (UK - ukupni iznos uplaćenih sredstava turističke pristojbe). - Od toga 65% ide lokalnoj TZ, dakle 62,075% od UK (0,65*0,955). Od čega se 30% sredstava doznačuje općini ili gradu, dakle 18,6225% od UK (0,3*0,65*0,955). TZ-u na kraju ostaje: 43,4525% (0,7*0,65*0,955). - 15% regionalnoj TZ: 14,325% (0,15*0,955) - 20% HTZ-u: 19,1% (0,2*0,955) Rekapitulacija: - 2,5% sredstava na posebni račun HTZ-a za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nedovoljno razvijenim područjima - 2% sredstava na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica - 43,4525% lokalnoj TZ - 18,6225% općini ili gradu - 14,325% regionalnoj TZ - 19,1% HTZ Čak 23,6% uzimala bi HTZ što predstavlja centralizaciju sredstava, umjesto da se potiče inovativnost u predstavljanju jedinstvenosti pojedinih regija. Hrvatska je toliko bogata raznolikošću prirode i turističke ponude da nerijetko i dva susjedna mjesta imaju potpuno različitu ponudu. Ovu predloženu zabavu s brojevima treba povući, i postaviti jasan i transparentan model, bez dodatnih izračuna, postotaka na postotak. Predlažem i nešto promijenjene iznose, sve u odnosu na ukupni iznos uplaćenih sredstava turističke pristojbe (bez postotaka na postotak,...): - 2,5% sredstava na posebni račun HTZ-a za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nedovoljno razvijenim područjima - 2% sredstava na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica - 45% lokalnoj TZ - 20% općini ili gradu - 14% regionalnoj TZ - 16,5% HTZ Dakle, lokalnoj zajednici (TZ + općina/grad) bi ostajalo stvarnih 65% od ukupnog iznosa a ne 65% od "ostalog". Ukupno 21% za HTZ je i više nego dovoljno. Dužnost je i Vlade pripomoći po potrebi jer je turizam trenutno jedan od glavnih generatora proračunskih prihoda i nema smisla da državni proračun od turizma jedino uzima a ništa ne daje. Ako HTZ misli prikupljeni novac trošiti na Google Adwords, Facebook, i ostale društvene mreže, onda je bolje da je taj postotak i manji. Dužnost lokalnih TZ-a, lokalnih zajednica, HTZ-a je stvoriti uvjete u kojima će gosti uživati i svoja pozitivna iskustva prenositi na društvene mreže. Naravno da oglašavanje na društvenim mrežama ne treba potpuno isključiti, no ono nije primarno, treba služiti kao vodilja i smjernica svim ostalim oglašivačima. Na njega, kao glavni kanal, se oslanjaju oni koji nemaju nikakvih vlastitih ideja, rješenja pa je lakše sjediti, ne raditi ništa, primati plaću i trošiti zajednički novac, i na kraju godine napisati izvješće koliko se isplatilo novaca Zuckenbergu i Page-u. | Nije prihvaćen | Predloženi model raspodjele turističke pristojbe je transparentan i razvojni. Nova raspodjela sredstava turističke pristojbe prema turističkim zajednicama usklađena je s prijedlogom drugačijeg određivanja zadaća pojedinih nivoa turističkih zajednica. Upravo zato što se želi poticati razvoj pojedinih regija i udruživanje turističkih zajednica kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave, više se sredstava osigurava regionalnim turističkim zajednicama. Osim toga, formira se poseban fond iz kojeg će se financirati, tj. poticati udruživanje turističkih zajednica. Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna turistička organizacija prvenstveno će se baviti brendiranjem hrvatskog turizma i marketingom turizma na nacionalnoj razini. Sredstva koja pripadaju HTZ nisu povećana, nego smanjenje (s 25 na 20%). |
| 55 | Turistička zajednica grada Zagreba | PRIJAVA I ODJAVA TURISTA, Članak 20. | U članku 20. stavak 2. – potrebno je – prijavu i odjavu turističkoj zajednici – zamijeniti u – prijavu i odjavu u sustav eVisitor. U članku 20. stavak 7. – potrebno je – prijaviti turističkoj zajednici – zamijeniti u – prijaviti u sustav eVisitor. U istome stavku broj 4. treba zamijeniti s brojkom 5. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 56 | Turistička zajednica grada Vodica | PRIJAVA I ODJAVA TURISTA, Članak 20. | čl. 20. st. 7. – Umjesto „iz članka 4. točke 3.-5. ovoga Zakona“ treba pisati „iz članka 5. točke 4.-6. ovoga Zakona“ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 57 | Turistička zajednica Istarske županije | PRIJAVA I ODJAVA TURISTA, Članak 20. | Članak 20. stavak 2. PRIJEDLOG: Da se tekst 'Iznimno, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji turističku pristojbu plaća u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja prvi puta prilikom plaćanja paušalnog iznosa turističke pristojbe' OBAVEZNO BRIŠE iz Zakona jer u suprotnom imati ćemo kompletno nerealne brojeve noćenja i dolazaka. Naime, svaki dolazak i noćenje MORA biti evidentiran u sustavu e-visitor. Iz prakse je proizašlo da se ionako jedan dobar broj vlasnika ne prijavljuje. Članak 20. stavak 3. PRIJELDOG: Da se i toj kategoriji odredi neki minimalni iznos TP po noćenju koju će plaćati jer to nisu članovi uže obitelji nego prijatelji koji bez obzira stvaraju dolaske, noćenja, koriste i opterecuju infrastrukturu itd. | Primljeno na znanje | Ujedno se napominje da se preko sustava eVisitor ne moraju u ukupnoj statistici evidentirati dolasci i noćenja vlasnika kuća i stanova za odmor i članova njegove uže obitelji. Kontrola da bi se zloupotrebljava institut "članova uže obitelji" je u nadležnosti inspekcijskih tijela. |
| 58 | Turistička zajednica grada Kaštela | PRIJAVA I ODJAVA TURISTA, Članak 20. | Komentar na članak 20. stavak 3. , ukoliko ne dođe do izmjene / dopune u čl. 12., smatramo da bi prijava se trebala raditi na policiji . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 59 | Turistička zajednica grada Zagreba | NADZOR I NAPLATA, Članak 21. | U članku 21. predlažemo da se nadoda stavak u kojem je Ministarstvo financija – Carinska uprava obvezna dostaviti izvještaje o izvršenim nadzorima nad obveznicima plaćanja turističke pristojbe i prijave i odjave gostiju nadležnoj turističkoj zajednici u roku od 15 dana od provođenja nadzora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ujedno se napominje da će nadzor nad prijavom i odjavom turista, te naplatom i uplatom turističke pristojbi vršiti Državni inspektorat. |
| 60 | Turistička zajednica Istarske županije | NADZOR I NAPLATA, Članak 21. | PRIJEDLOG: U ovom djelu u potpunosti se slažemo s primjedbom g. Dina Šipala (DINO ŠIPALO 20.09.2018 14:47) koju je postavio u sustav Javnog savjetovanja i za koju smatramo da je argumentirana i opravdana. Članak 21. stavak 6. i 7. NADZOR I NAPLATA – predlaže se urediti i slučaj naplate turističke pristojbe u iznosu manjem od propisanog. Obrazloženje: U članku 21. stavku 6. i 7. uređeni su odnosi u slučaju naplate turističke pristojbe u iznosu većem od propisanog (vraća se gostu razlika a ukoliko nisu poznati njegovi podaci više naplaćeno uplaćuje se u korist Državnog proračuna). Što se dešava kada se naplati manje od propisanog? Da li je to samo rizik i gubitak osobe koja sukladno Zakonu naplaćuje turističku pristojbu ili bi analogijom trebalo urediti da to potraži od gosta, a ako podaci nisu poznati da to pada na teret Državnog proračuna? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 61 | Željko Matić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 23. | Je li moguće da stavci prvi i drugi glase tako kako su napisani. Plaćati točno u jedan dan, ni prije ni poslije? "Za sva noćenja u tom razdoblju" - u kojem razdoblju? Za prethodni mjesec, prethodnih 15 dana? Valjda bi bilo pristojno dati neki rok od 7 do 10 dana. Ovaj članak je izgleda napisan samo kako bi inspekcije mogle pisati kazne, a po predloženom, neprimjereno visoke kazne. Znači obrtniku se smiješi kazna do 25.000,00 kn ako zakasni jedan dan s uplatom turističke pristojbe. Vidimo po registru da je prosjek kreveta po iznajmljivaču: 7-8 kreveta. Ovo se odnosi i na obrtnike, jer su mnogi obrtnici ne zbog prometa, nego jer imaju npr. neki obrt na sebi, npr. ležaljke, ili sladoled i možda 4-5 kreveta u kući koje iznajmljuju a moraju preko obrta jer kao preko istog OIB-a ne mogu ići različite vrste pravnog statusa osobe. Znači netko zakasni jedan dan s uplatom TP i digne mu se cijeli ukupni prihod od iznajmljivanja za to ljeto, odnosno višegodišnja zarada jer ovisno o ulaganjima položaju,... zarada je 20% do 50% od ukupnih prihoda. Osim što treba uvesti pristojne rokove uplate (7 do 10 dana), - u stavku 1. iznose treba promijeniti na 1000,00 kn do 15.000,00 kn - u stavku 2. iznose treba promijeniti na 500,00 kn do 2.000,00 kn - u stavku 4. iznose treba promijeniti na 2000,00 kn do 20.000,00 kn za pravne osobe te 1.000,00 kn do 4.000,00 kn za obrtnike. - u stavku 5. iznose treba promijeniti na 500,00 kn do 2.000,00 kn. | Primljeno na znanje | Ujedno se napominje da se navedene odredbe nisu mijenjale u odnosu na važeći Zakon. Predložene visine prekršajnih novčanih kazni nisu se mijenjale u odnosu na važeći Zakon. |
| 62 | Željko Matić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 24. | Kako su fizičke osobe obrtnici većinom u turizmu tek s jednim ili dva apartmana zbog povezanosti s temeljnim obrtom (ležaljke, sladoled, brod,...) i samostalno obavljaju svu papirologiju, kazne su neprimjerene u odnosu na značaj prekršaja. Stoga predlažem, - stavak 2. - kazna u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kn - stavak 4. - kazna u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kn za fizičke osobe - obrtnike - stavak 5. - kazna u iznosu od 500,00 kn do 2.000,00 kn. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 63 | Željko Matić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 25. | Kazne su neprimjerene visoke u odnosu na težinu prekršaja i u odnosu na očekivane i realizirane prihode i dobit. Prosjek je 7-8 kreveta po osobi koja pruža ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu. U prosjeku je to 20.000 do 40.000 kn ukupnih prihoda uz dobit od 4.000 kn do 20.000 kn. Ovolika, drastična visina predloženih kazni u proporcionalnom iznosu ne postoji ni za jednu drugu djelatnost. A ovo je djelatnost kojom se većinom bave slabo obrazovani, stariji, nezaposleni, kao dopunska djelatnost,.... Moj prijedlog: - stavak 1. - novčana kazna u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna - stavak 2. - novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kuna - stavak 3. - novčana kazna u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna S tim da bi kašnjenje uplate godišnjeg paušala od nekoliko dana bilo kažnjivo s manjim iznosom iz raspona, a ostalo već po situaciji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 64 | Željko Matić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 26. | Opet preveliki iznosi, mali rasponi. Nema roka uplate, nego točno na "zadnji dan odlaska" koji može biti nedjelja, praznik, loše vrijeme,... a nije za očekivati da svi imaju mobilno internet bankarstvo a još manje da ga znaju koristiti (pa mi još uvijek imamo vodeći postotak nepismenih osoba, osoba s nedovršenom OŠ, samo OŠ,...). Treba dopustiti neki rok uplate, 5 do 10 dana. Iznos u stavku 1. prepraviti na: 500,00 kn do 2.000,00 kn Iznos u stavku 2. prepraviti na: 1.000,00 kn do 4.000,00 kn Iznos u stavku 3. prepraviti na: 500,00 kn do 1.000,00 kn | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 65 | Turistička zajednica grada Vodica | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 28. | čl. 28. st. 1. – Umjesto „članka 14. stavka 7. i 8.“ treba pisati „članka 14. stavka 6. i 7.“ st. 2. – Visina boravišne pristojbe za 2019. godinu određena je Vladinom uredbom od 02.08.2018. godine. Ako ovaj Zakon stupa na snagu 01.01.2020., Vlada bi trebala po trenutno važećem Zakonu Uredbom odrediti visinu boravišne pristojbe i za 2020. godinu. Dodatno, rok za donošenje pravilnika iz članka 14. stavka 6. je 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona - dakle za očekivati je da će županijske skupštine i Gradska skupština Grada Zagreba prve odluke o visini turističke pristojbe na temelju novog Zakona donositi najranije do kraja prvog kvartala 2020. godine. To bi trebale biti odluke o visini turističke pristojbe za 2021., a ne 2019. godinu, kao što je navedeno u ovom prijedlogu. | Primljeno na znanje | Ujedno se napominje da je članak 14. drugačije uređen, pa je drugačija i numeracija stavaka. |
| 66 | Turistička zajednica Istarske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 28. | Članak 28. Rok za donošenje pravilnika i odluka - predlaže se: a) stavak 1. izmijeniti na način da isti glasi: (1) Pravilnike iz članka 10. stavka 4., članka 13. stavka 4., članka 14. stavka 7. i 8., članka 19. stavka 3. i članka 20. stavka 8. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu dana objave ovoga Zakona. Obrazloženje: U članku 28. stavku 1. propisano je da će propisane pravilnike ministar donijeti u roku 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Kako je odredbom članka 32. predviđeno da je stupanje na snagu Zakona 1. siječnja 2020. g. a polazeći od pretpostavke da će se Zakon objaviti znatno ranije, predlaže se da se propiše obveza donošenja pravilnika „..u roku od 60 dana od dana objave ovoga Zakona.“ Takvom odredbom omogućilo bi se donošenje svih potrebnih pravilnika koji bi stupili na snagu kada i Zakon. b) Stavak 2. potrebno preurediti kako bi se odredilo u kojem roku će se donijeti odluke o turističkoj pristojbi za 2020. Obrazloženje: stavak 2. potrebno je primjereno urediti jer je za 2019. godinu Vlada već donijela Uredbu o visini boravišne pristojbe (NN RH br. 71/2018.) pa to pitanje nema mjesta u stavku 2. članka 28. Međutim, treba urediti u kojem roku će se donijeti odluke o turističkoj pristojbi za 2020. godinu jer Zakonom nije propisano u kojem roku će ministar donijeti pravilnik iz čl. 14. stavak 6. o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe, pa je i neizvjesno kada će obveza nastati za županijske skupštine. Pri tome treba voditi računa kako iznos turističke pristojbe treba biti pravodobno poznat kako bi ugostitelji mogli ugovarati usluge. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 67 | Turistička zajednica grada Kaštela | Članak 28., Rok za donošenje pravilnika i odluka | Komentar na članak 28. stavak 2. , već imamo odluku o visini turističke pristojbe za 2019. godinu. | Djelomično prihvaćen | Prelazne i završne odredbe će se uskladiti. |
| 68 | Željko Matić | Članak 28., Rok za donošenje pravilnika i odluka | 2) Odluku o visini turističke pristojbe iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona za 2019. godinu općinsko odnosno gradsko vijeće donijet će u roku od 30 dana od stupanja na snagu pravilnika iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Zakon se ne može donijeti do kraja 2018.godine, s obzirom da je predviđeno da ide u dva čitanja. Također, za njegovu primjenu potrebno je donijeti pod zakonske akte. |
| 69 | Turistička zajednica grada Kaštela | Stupanje na snagu Zakona, Članak 32. | Komentar vezano za članak 28 . stavak 2., Zakon stupa na snagu 2020.g. ,a odluke o turističkoj pristojbi za 2019.g. donosi županijska skupština ??? ona može donijeti odluku tek za 2022 godinu nakon primjene zakona od 01.01.2020.g. u siječnju 2021godine. | Djelomično prihvaćen | Prelazne i završne odredbe će se uskladiti. |
| 70 | Turistička zajednica grada Kaštela | OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA, Uz članak 12. | Komentar potrebno je ovim zakonom obuhvatiti vlasnike kuće, app i stana stanovnika općine ili grada kod kojih odsjedaju rodbina i prijatelji po istim uvjetima kao i za vlasnike kuća, app, stanara koji nisu stanovnici općine ili grada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 71 | Turistička zajednica Zadarske županije | OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA, Uz članak 18. | Smatramo automatsku raspodjelu turističke pristojbe općini ili gradu riskantnom zbog mogućnosti blokiranog žiro-računa. U tom slučaju, neće biti moguće da općina/grad uloži ta sredstva za poboljšanje uvjeta boravka turista. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |