Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Daje se mišljenje da će pripajanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo kao neovisne javne ustanove Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u praksi dovesti do gubitka sustavne podrške za zadružno gospodarstvo u RH, te daljnjeg propadanja zadružnog sektora. Zaključak Vlade Republike Hrvatske, u ovom dijelu, donesen je bez detaljne analize samo na osnovu argumenta smanjivanja dijela financijskih opterećenja za državni proračun koji se može nazvati minornim. Naime, svi zaposlenici HCZP će postati zaposlenici Ministarstva, te će ušteda biti ostvarena samo u malom dijelu određenih fiksnih troškova za operativno funkcioniranje ureda, koji će opet velikim dijelom biti prebačeni na troškovne stavke Ministarstva. Praktički uštede koje bi bile vrijedne spomena, ili ovako važne rasprave o ukidanju neovisne javne ustanove koja vodi brigu o potencijalno jako značajnom segmentu gospodarstva, nema. Ovaj zaključak Vlade je donesen prije nego smo imali zgotovljen vrlo važan dokument kojim se analizira stanje zadružnog gospodarstva u RH, a koji je prema potpisanom ugovoru izradio Ekonomski institut u Zagrebu za naručitelja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ovaj dokument „Prijedlozi za unapređenje zadružnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj“ u svojoj integralnoj i završnoj verziji od 10.09.2018. jasno govori o potrebi posebnog institucionalnog sustava podrške zadružnom gospodarstvu RH. Studija jasno ističe potrebu reorganiziranja HCZP ili ustrojavanja jače institucije za zadružno gospodarstvo. Zaključno, može se prihvatiti da je intencija Vlade RH zaključkom Vlade od 2. kolovoza 2018. da se ukine HCZP u ovakvom obliku funkcioniranja racionalna. Međutim, nastavno na takvu odluku treba donijeti odluku da se ojača sustav zadrugarstva u RH jačom institucijom za podršku zadružnom gospodarstvu, a nikako ne pripajanjem Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta iz jasnog razloga da bi takva odluka dovela do gubitka neovisnosti i samostalnosti u djelovanju. Ovo je posebno važno u kontekstu nalaza stručno-znanstvene analize Ekonomskog instituta Zagreb od 10.09.2018. kako je uz stvaranje jake krovne institucije za zadružno gospodarstvo ključno da se u Zakonu o zadrugama unesu i druge promjene koje će u zakonodavni sustav RH ugraditi specifičnosti zadružnog načina organizacije kao gospodarskih subjekata sa svojim specifičnostima. Notorna je činjenica da je zadružno gospodarstvo jedan od stupova nacionalnih gospodarstava svih razvijenih zemalja svijeta dok je u RH jako nerazvijeno, nakon dugog razdoblja zakonodavne presije i onemogućavanja jednakih prilika na tržištu te onemogućavanja stvaranja uvjeta za poslovanje kakve uživaju zadruge u razvijenim gospodarstvima svijeta i Europe. Stoga se poziva zakonodavca da vrati ovaj zakonski prijedlog na doradu i da u planirane izmjene uključi stručna rješenja nastala radom znanstvene zajednice i zadružnog sektora u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Daje se mišljenje da će u praksi pripajanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo kao neovisne javne ustanove Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u praksi dovesti do gubitka sustavne podrške za zadružno gospodarstvo u RH, te daljnjeg propadanja zadružnog sektora. Zaključak Vlade Republike Hrvatske, u ovom dijelu, donesen je bez detaljne analize samo na osnovu argumenta smanjivanja dijela financijskih opterećenja za državni proračun koji se može nazvati minornim. Naime, svi zaposlenici HCZP će postati zaposlenici Ministarstva, te će ušteda biti ostvarena samo u malom dijelu određenih fiksnih troškova za operativno funkcioniranje ureda, koji će opet velikim dijelom biti prebačeni na troškovne stavke Ministarstva. Praktički uštede koje bi bile vrijedne spomena, ili ovako važne rasprave o ukidanju neovisne javne ustanove koja vodi brigu o potencijalno jako značajnom segmentu gospodarstva, nema. Ovaj zaključak Vlade je donesen prije nego smo imali zgotovljen vrlo važan dokument kojim se analizira stanje zadružnog gospodarstva u RH, a koji je prema potpisanom ugovoru izradio Ekonomski institut u Zagrebu za naručitelja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ovaj dokument „Prijedlozi za unapređenje zadružnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj“ u svojoj integralnoj i završnoj verziji od 10.09.2018. jasno govori o potrebi posebnog institucionalnog sustava podrške zadružnom gospodarstvu RH. Studija jasno ističe potrebu reorganiziranja HCZP ili ustrojavanja jače institucije za zadružno gospodarstvo. Zaključno, može se prihvatiti da je intencija Vlade RH zaključkom Vlade od 2. kolovoza 2018. da se ukine HCZP u ovakvom obliku funkcioniranja racionalna. Međutim, nastavno na takvu odluku treba donijeti odluku da se ojača sustav zadrugarstva u RH jačom institucijom za podršku zadružnom gospodarstvu, a nikako ne pripajanjem Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta iz jasnog razloga da bi takva odluka dovela do gubitka neovisnosti i samostalnosti u djelovanju. Ovo je posebno važno u kontekstu nalaza stručno-znanstvene analize Ekonomskog instituta Zagreb od 10.09.2018. kako je uz stvaranje jake krovne institucije za zadružno gospodarstvo ključno da se u Zakonu o zadrugama unesu i druge promjene koje će u zakonodavni sustav RH ugraditi specifičnosti zadružnog načina organizacije kao gospodarskih subjekata sa svojim specifičnostima. Notorna je činjenica da je zadružno gospodarstvo jedan od stupova nacionalnih gospodarstava svih razvijenih zemalja svijeta dok je u RH jako nerazvijeno, nakon dugog razdoblja zakonodavne presije i onemogućavanja jednakih prilika na tržištu te onemogućavanja stvaranja uvjeta za poslovanje kakve uživaju zadruge u razvijenim gospodarstvima svijeta i Europe. Stoga se poziva zakonodavca da vrati ovaj zakonski prijedlog na doradu i da u planirane izmjene uključi stručna rješenja nastala radom znanstvene zajednice i zadružnog sektora u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.