Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ignacije Bešenić | NACRT PRIJEDLOGA | Savjetovanje s javnošću na prijedlog Zakona o slatkovodnom ribarstvu Ignacije Bešenić-Varaždinske Toplice Poštovani U Ustavu Republoke Hrvatske čl. 16. je propisano da se slobode i prava mogu ograničavati samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, te pravni poredak,javni moral i zdravlje. Svako ograničavanje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničavanjem u svakom pojedinačnom slučaju. 1. Definicija sportskog ribolova (čl. 3. točka 51.) - Smatramo da natjecanja u sportskom ribolovu, treba izdvojiti kao čistu sportsku aktivnost nevezanu za rekreacijski ribolov. Na taj način dobiva smisao i odredba čl. 18. st. 4. prema kojoj natjecatelji ne trebaju imati ribičku dozvolu, već su odvojeni u čisto sportsku sferu, a što bi se onda trebalo reflektirati i na financiranje natjecanja tj. izvore sredstava za natjecanja, članski status natjecatelja i sl. 2. Definicija Hrvatskog športsko ribolovnog saveza (čl. 19.) uopće zapravo ne postoji, čak ni u pojmovniku (čl. 3. Zakona) Nije regulirano osnivanje, ustroj i posebno članstvo u Hrvatskom športsko ribolovnom savezu, kao i njegov karakter kao pravne osobe. Primjerice, da li on spada u športske udruge ili je pravna osoba posebnog tipa (sui generis), što ima niz posljedica na ovlasti, kontrole, udruživanja, financiranja i sl. Nije regulirano osnivanje Zajednice športsko ribolovnih udruga,kao ni osnivanje Športsko ribolovnog saveza Županije.(neke su nosioci važečeg Ribolovnog prava) Za ilustraciju manjkavosti zakonske regulative, statusa, načina organizacije i članstva u Hrvatskom športsko ribolovnom savezu navodimo činjenicu, da nigdje nije rečeno, da može postojati samo jedan Hrvatski športsko ribolovni savez. Imajući u vidu načelo da je dozvoljeno što nije zabranjeno, zbog ovakvog (i sličnog) manjka regulative, moguća su sporenja oko registracije Saveza, javnih ovlaštenja i sl. 3. Nije definirano članstvo u Hrvatskom športsko ribolovnom savezu u smislu tko to može biti, da li je članstvo u ribolovnoj udruzi automatski i članstvo u Savezu (dakle dvojno) u odnosu na ribiča – pojedinca, da li netko može biti član Saveza, a da istovremeno nije ni u jednoj ribolovnoj udruzi i sl. Ovo posljednje pitanje još je nejasnije zbog odredbe članka 19. točke 11. prema kojoj Savez prodaje dozvole za sportski ribolov. (Da li to znači da dozvole prodaje i Savez i udruga, kome je onda takav član odgovoran i sl.). 4. Predlažemo također, da se ovlaštenje nositelja ribolovnog prava definira kao JAVNO OVLAŠTENJE (obzirom da se radi o upravljanju javnim resursom), koje se izvršava primjenom upravnog prava. To bi omogućilo da se akti i propusti (kao "šutnja administracije") kontroliraju u propisanoj proceduri s ovlaštenjima, ograničenjima, rokovima i sl. To bi omogućilo efikasnu kontrolu, zaštitu građana u odnosu na nositelja ribolovnog prava u pogledu obveza za dobivanje ribolovne dozvole, te ograničilo samovolju u odnosu na davanje ili nedavanje ribolovne dozvole, nametanje dodatnih obveza (kao npr. Samovoljno određeni broj obaveznih radnih akcija) što neke kategorije građana (stariji, bolesni, invalidi i sl. ali i upravi udruge nepoćudnih osoba), stavlja u podređeni i neravnopravan položaj, suprotno Ustavu i etici u odnosu na korištenje javnih dobara, odnosno resursa. Lp. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Natjecanja (sport) i rekreacija su povezani i neraskidivi pojmovi. Ne postoji Zakon o rekreaciji nego Zakon o sportu. Ribolov se dijeli prema namjeni i prema alatima pa smo ga tako podijelili na gospodarski i sportski, uz znanstveno-nastavni, selektivni i ribolov za potrebe javnih akvarija. Natjecanja u sportskom ribolovu više su predmet Zakona o sportu pa zato nisu u fokusu ovoga Zakona, nego održivo i racionalno upravljanje ribljim fondom u svrhu obavljanja sportskog ribolova (većinom rekreacija) kao i ostvarivanja dobiti i opskrbe tržišta zdravim ribljim proteinima iz otvorenih voda. Hrvatski športsko ribolovni savez, kojemu su ovim Zakonom povjerene javne ovlasti, jedini je krovni nacionalni savez svih ribiča (nije moguće postojanje dva paralelna nacionalna saveza za istu sportsku djelatnost). Zakonodavca ne zanima njegov unutarnji hijerarhijski ustroj, budući da se taj ustroj može mijenjati Statutom, što pak ulazi u nadležnost Zakona o udrugama. Neki od ovlaštenika su i samo Županijski športsko ribolovni savezi ili Zajednice ŠRU. Članstvo u savezu u smislu njegovih članica (koji su ujedno i ovlaštenici ribolovnog prava) je dobrovoljno sukladno Zakonu o udrugama. Konkretno, onaj ovlaštenik ribolovnog prava koji se ne želi baviti natjecanjima nije obvezan biti članom krovnog saveza. Odredba da Savez prodaje dozvole za sportski ribolov je brisana (dozvole može prodavati isključivo ovlaštenik ribolovnog prava putem mrežne aplikacije). Ovlaštenici ribolovnog prava u Republici Hrvatskoj najvećim su dijelom (98 %) neprofitne amaterske sportsko-ribolovne organizacije (udruge, društva, klubovi ili njihovi viši oblici udruživanja-zajednice i županijski savezi), koje se iz entuzijazma i ljubavi prema ovom sportu i prirodi bave ovom djelatnošću, te kao takve nisu orijentirane na profit. Preostalih 2% ovlaštenika ribolovnog prava su fizičke osobe, fizičke osobe-obrti ili tvrtke. Članstvo, odnosno posjedovanje članstva od presudne je važnosti za funkcioniranje ovlaštenika ribolovnog prava. Kupci godišnje dozvole su u pravilu članovi ovlaštenika ribolovnog prava. Vrlo rijetki pojedinci ne žele biti članovi ovlaštenika ribolovnog prava. Ribiči-članovi koji love na temelju godišnje dozvole prisutni su na određenim ribolovnim vodama cijelu godinu, aktivno sudjeluju u radu sportsko ribolovne udruge ili saveza, bez obzira da li su natjecatelji ili rekreativci, sudjeluju u radnim akcijama, poribljavanju, akcijama čišćenja okoliša, u radu Skupštine gdje se donose odluke od važnosti i drugo. Razlika je velika u odnosu na ribiča, kupca dnevne dozvole, koji povremeno ide u ribolov, ne želi biti član nekog određenog ovlaštenika ribolovnog prava, ne želi sudjelovati u natjecanjima i općenito u radu ovlaštenika ribolovnog prava. Dnevne i višednevne (turističke) dozvole pogoduju i omasovljenju ribolovnog turizma, kao rastuće grane našeg turizma, koji u određenim lokalnim zajednica postaje važan faktor razvoja. Sve veći broj kupaca dnevne dozvole su strani ribiči-turisti, koji dolaze na jedan ili nekoliko dana u Hrvatsku. Visine cijene dozvola nepromijenjene su već 17 godina, od stupanja na snagu Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Valja naglasiti da je iznos visine naknade za dozvole formiran sukladno objektivnim financijskim obvezama ovlaštenika ribolovnog prava (sportsko-ribolovnih udruga ili njihovih asocijacija) koje su im propisane Zakonom, podzakonskim propisima, gospodarskim osnovama i godišnjim planovima. Te obveze uključuju nabavku ribe za poribljavanje sa uzgajališta, transport, financiranje ribočuvarske službe, opreme itd. Prilikom formiranja cijena dozvola ovo Ministarstvo je uzelo u obzir i socioekonomske prilike u zemlji, kao i platežnu mogućnost ribiča. Međutim, moramo naglasiti i da je tijekom svih godina, koliko se cijena dozvola nije mijenjala, cijena ribe za poribljavanje višestruko narasla, kao i režijski troškovi ovlaštenika ribolovnog prava, cijena goriva povećana je 100 % itd. Iznos naknade za godišnju dozvolu od 400,00 kuna za neke ovlaštenike minimalan iznos koji još uvijek moraju nadoknađivati povećanjem cijene članarine ili drugih naknada koje kao ovlaštenik ribolovnog prava mogu donijeti internom odlukom. Ovlašteniku ribolovnog prava od svake dozvole ostane 80% za pokrivanje obveza (10% uplaćuje se u na račun Državnog proračuna za provođenje Programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu, a 10% uplaćuje se na račun Hrvatskog športsko ribolovnog saveza za provođenje javnih ovlasti povjerene Zakonom). Koristimo priliku i napomenuti da se npr. u Republici Sloveniji cijene godišnjih dozvola za športski ribolov kreću i do 3000 eura, kao argument činjenici da je prilikom formiranja cijene dozvole potrebno uzeti u obzir opće socioekonomske prilike u državi, kao i specifične uvjete managementa tj upravljanja ribljim fondom. Bez obzira na odredbe Ustava RH, činjenica je da ne možete posuditi knjigu u knjižnici ako niste platili članarinu, a ako zakasnite s vraćanjem, platit ćete kaznu. Neusporedivo je veća odgovornost ovlaštenika ribolovnog prava prema ribljem fondu, obnovljivom prirodnom bogatstvu, s kojim treba upravljati 20 godina, brinuti se za poribljavanje, održavanje matičnog jata, organizaciju ribočuvarske službe i sve ostale obveze koje je preuzeo potpisivanjem ugovora s ministrom poljoprivrede. Stoga se ovim Zakonom, radi velikih razlika u geomorfološkom, hidrološkom, ekološkom, biološkom i posebno ihtiološkom smislu koje su evidentne kod raznih ovlaštenika ribolovnog prava, uvodi fiksni i varijabilni dio dozvole, odnosno naknade za obavljanje sportskog ribolova. |
| 2 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA | Predlažemo da procedura donošenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu ide u više čitanja. Obrazloženje: Zbog važnosti Zakona o slatkovodnom ribarstvu i zbog toga što ovlaštenici ribolovnog prava nisu imali mogućnost prijedloga izmjena na Nacrt prijedloga Zakona o slatkovodnom ribarstvu prije slanja u Sabor RH | Primljeno na znanje | Prvo čitanje je zakazano za 15. studenog 2018. godine. Ne stoji tvrdnja da ovlaštenici ribolovnog prava nisu imali mogućnost prijedloga izmjena prije slanja u Sabor RH, budući da su sve fizičke i pravne osobe mogle dati primjedbe i komentare putem e-savjetovanja (21. rujan 2018-21. listopad 2018.), kao i prije, preko Hrvatskog športsko ribolovnog saveza, koji je putem svojih predstavnika sudjelovao u radu Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona o slatkovodnom ribarstvu. |
| 3 | Sebastijan Šikac | NACRT PRIJEDLOGA | Poštovani, Gledajući sa stajališta ribiča, osobe koja koristi ''usluge'' ovlaštenika ribolovnog prava (ribolovne udruge) i osobe koja mora poštovati odredbe predmetnog zakona o slatkovodnom ribarstvu, te obzirom na činjenicu da se u zadnje vrijeme najviše polemika i rasprava, pa i pravnih postupaka između ribiča , ovlaštenika ribolovnog prava i ribolovnih saveza, a vezano uz zakon o slatkovodnom ribarstvu vodi oko ribolovnih dozvola, cijena istih, te mišljenja da li ribič, treba ili ne treba biti član saveza , odnosno ovlaštenika ribolovnog prava , a sve kako bi mogao kupit godišnju ribolovnu dozvolu, što je nedorečeno u trenutačno važećem zakonu o slatkovodnom ribarstvu, smatram da bi isto trebalo precizirati i jasno definirati u predmetnom Nacrtu prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu iz sljedećeg razloga; Naime, ovlaštenici ribolovnog prava, koji su u RH najčešće pravno registrirani kao udruge (čije se djelovanje uređuje i zakonom o udrugama) po učestaloj praksi pred ribiče, koji obavljaju sportski ribolov postavljaju ne realne uvjete za kupnju ribolovnih dozvola s ciljem prihodovanja dodatnih financijskih sredstava na račun ovlaštenika ribolovnog prava(udruge.tj ribolovnog društva…). Primjerice, od ribiča prilikom kupnje dnevne ribolovne dozvole traže plaćanje dodatnih iznosa(naknada) na već zakonom (pravilnikom) propisanu cijenu ribolovnih dozvola, a sve kao preduvjet za kupnju ribolovne dozvole, te tako prisiljavaju ribiče odnosno osobe koje žele kupiti ribolovnu dozvolu da za istu moraju u naravi izdvojiti više novaca od zakonom(pravilnikom) propisane cijene ribolovne dozvole ( najčešće dozvola + neka vrsta naknade, donacije, prema ovlašteniku ), odnosno ribiči prvo moraju platiti ovlašteniku ribolovnog prava neku dodatnu naknadu kao preduvjet da im ovlaštenik uopće proda ribolovnu dozvolu, što za posljedicu ima smanjenje prihoda u državni proračun RH, jer neki ovlaštenici ribolovnog prava pretjeruju sa iznosima, koji se penju do iznosa od nekoliko stotina kuna za npr. dnevnu ribolovnu dozvolu (najčešće sveukupno ispada oko 150-200 kn, naknada ovlašteniku + dnevna ribolovna dozvola), te ribiči zbog ne razumnih cijena koje samovoljom kao preduvjet za kupnju ribolovne dozvole nameće ovlaštenik ribolovnog prava odustaju od kupnje ribolovnih dozvola što je direktni gubitak prihoda u državni proračun RH. Isto tako prema ustaljenoj praksi ovlaštenici ribolovnog prava prisiljavaju ribiče koji žele kupiti godišnju ribolovnu dozvolu, da prvenstveno moraju biti članovi ovlaštenika ribolovnog prava (tj. platiti godišnju članarinu ribolovnom društvu , udruzi ) kao preduvjet za kupnju godišnje ribolovne dozvole, što za posljedicu isto tako ima gubitak prihoda u državni proračun RH, obzirom da i u ovom slučaju neki ovlaštenici ribolovnog prava po učestaloj praksi na već pravilnikom (zakonom ) propisanu cijenu godišnje ribolovne dozvole nameću ribičima dodatne nerealno visoke naknade kao preduvjet za kupnju ribolovnih dozovola što za posljedicu ima odustajanje ribiča od kupnje ribolovnih dozvola, te samim time i gubitak financijskih sredstava u državnom proračunu RH. Obzirom da se o gore navedenom, odnosno uvjetu članstava u udruzi kao preduvjetu za kupnju ribolovnih dozvola već raspravljajlo u saboru RH, te o istome postoji i mišljenje Vlade RH KLASA: 22-03/15-02/03, URBROJ: 50301-05/25-15-6 od 16. Srpnja 2015, kao i odluka Ustavnog suda RH U-I/1477/2007 od 15.02.2011, smatram da bi obzirom na sve navedeno isto trebalo precizno definirati u predmetnom Nacrtu prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu, jer trenutačno u istome nije vidljiva precizna definicija istoga. Smatram da bi se nedoumice, oprečna mišljenja i različita tumačenja zakona po navedenoj problematici riješila na način da se u predmetnom Nacrtu prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu u glavi X. NAKNADA ZA RIBOLOV I NAKNADA ŠTETE, Članak 44. , koji u točki 6. propisuje '' (6) Neovisno o visini iznosa naknade za ribičke dozvole, ovlaštenik ribolovnog prava samostalno internim aktom određuje visinu sredstava za financiranje obveza određenim ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju njega, sukladno ekonomskoj osnovi plana upravljanja i financijskim potrebama provođenja ribolovnog prava, organizacije sportskog ribolova, poribljavanja, organizacije i provođenja ribočuvarske službe i drugim potrebama za provođenje ribolovnog prava, kao i način prikupljanja tih sredstava. '', dopuni dodatnom točkom koja bi kazala da citirana točka (6), članka 44. ovog nacrta ne predstavlja preduvjet / uvjet za prodaju/kupnju ribolovne dozvole. Točnije navedenom dopunom bi se jasno definiralo što ribič treba, a što ne treba platiti prilikom kupnje ribolovne dozvole, isto kao što bi se i postavilo jasno pravilo prema ovlašteniku ribolovnog prava i onemogučilo ga se da naplatom dodatnih prisilnih, ne realnih, naknada uvjetuje ribiču kupnju ribolovne dozvole. Samim time bi se i spriječio gubitak financijskih sredstava u državnom proračunu RH , jer bi ribiči kupovali dozvole po realnim cijenama u odnosu na ne realne preduvjete koje im postavljaju neki ovlaštenici, a i koje bi im mogli postaviti obzirom na trenutačnu definicju točke (6), članka 44. ovog nacrta, obzirom da iz istoga nije vidljivo dali ribič mora ili ne mora platiti navedna sredstva za financiranje obveza ovlaštenika ribolovnog prava prilikom kupnje ribolovne dozvole. Isto tako smatram da se u članku 21. ovog nacrta treba precizno definirati i pravo na kupnju godišnjih ribolovnih dozvola ribičima koji nisu članovi ovlaštenika ribolovnog prava udruženih u Savez (ribičima koji ne žele biti članovi ribolovne udruge), a što je sada definirano/omogućeno u trenutačno važećem pravilniku o sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu , članak 65. istoga ((1) Obrasci svih godišnjih dozvola za hrvatske i strane državljane od 19 i više godina, hrvatske i strane državljanke od 15 i više godina života, hrvatske i strane državljane od 15 do 18 godina života, te hrvatske državljane invalide Domovinskog rata Republike Hrvatske, koje/koji nisu članovi ovlaštenika ribolovnog prava udruženih u Savez, tiskaju se u smeđoj boji.) , jer prema sadašnjoj definiciji članka 21. ovog Nacrta vidljivo je da bi godišnju ribolovnu dozvolu mogli kupiti isključivo samo članovi ovlaštenika ribolovnog prava (tj . članovi ribolovnog društva, udruge ) što bi ovlaštenicima dalo za pravo slobodu prisiljavanja ribiča koji žele kupiti godišnju ribolovnu dozvolu, da se moraju obavezno učlaniti u udrugu kako bi mogli vršiti ribolov temeljem godišnje ribolovne dozvole u ribolovnoj zoni kojom gospodari ovlaštenik, a samim time bi omogućilo da ovlaštenik od ribiča traži plaćanje članarina i dodatnih naknada kao preduvjet za kupnju godišnje ribolovne dozvole u ne realnim, asocijalnim i višestruko većim iznosima od same cijene ribolovne dozvole, što bi imalo karakteristiku svojevrsne prisile, te samim time predmetni članak nacrta zakona nije u skladu sa Ustavom RH, obzirom da i bilo kakva vrsta prisile nije u skladu sa temeljnim pravima propisanim Ustavom RH. Za primjer, kada bi se usporedilo članak 21. ovog nacrta sa nekim drugim zakonima, primjerice onim koji propisuje izdavanje vozačkih dozvola u RH, možemo reći da bi se prema trenutačnoj definiciji članka 21. Ovog nacrta, onda svi vozači koji imaju ili žele vozačku dozvolu u RH, prvotno morali učlaniti u npr. Hrvatski autoklub i platiti članarinu i naknade koje im isti svojevoljno nametne, da bi uopće mogli steći pravo za posjedovanjem vozačke dozvole, što bi naravno bilo apsurdno , ne ustavno i van svih demokratskih načela. Svakako bi u novi zakon trebalo uvrstiti i točku koja precizno definira činjenicu da ovlaštenik ribolovnog prava smije prodavati ribolovne dozvole isključivo i samo po cijeni otisnutoj na obrascu ribolovne dozvole (kao što je to slučaj u trenutačno važećem zakonu o slatkovodnom ribarstvu , članak 22. Zakona), dok je u ovom nacrtu ta točka nestala iz istoga. Što se daljnjih tema tiče smatram da bi novim zakonom valjalo urediti i mogućnost da ribiči koji žele kupiti godišnju ribolovnu dozvolu za više različitih ribolovnih područja, odnosno kod više različitih ovlaštenika ribolovnog prava, u takvom slučaju samo jednom kupe ribolovnu dozvolu koju izdaje Ministarstvo (osnovni obrazac dozvole), a kod svakog sljedećeg ovlaštenika dalje samo naknadno doplate neku dodatnu naknadu s kojom bi stekli pravo ribolova na području kojim gospodari drugi ovlaštenik ribolovnog prava, a ne da moraju opet iznova kupovati i dozvolu koju je izdalo Ministarstvo kad takvu već imaju i već su je jednom platili. Ovo navodim iz razloga jer takvih ribiča i sada ima popriličan broj, a vrlo mali broj ovlaštenika ribolovnog prava ima ugovore o reciprocitetu sa nekim drugim ovlaštenikom na području RH, te se u tom slučaju ribiči sada nalaze u situaciji da moraju kupiti jednu te istu ribolovnu dozvolu(osnovni obrazac dozvole), tj. onu koju izdaje Ministarstvo i koja je jedinstvena za RH, više puta kod više različitih ovlaštenika kako bi stekli pravo ribolova na više ribolovnih područja, što smatram ne realnim obzirom da Ministarstvo izdaje samo jednu vrstu ribolovne dozvole i koja je jedinstvena za sve ovlaštenike i ribiče u RH, te ne vidim razloga zašto bi jednu te istu stvar/dozvolu ribiči trebali kupovati u više navrata kad su već sa kupnjom prve dozvole stekli određena prava i dobili osnovni obrazac ribolovne dozvole, te bi bilo dovoljno i pravednije da nakon što su već kod prvog ovlaštenika jednom platili dozvolu koju izdaje Ministarstvo, kod svakog sljedećeg ovlaštenika samo plate neku dopunsku naknadu tom sljedećem ovlašteniku kako bi ostvarili pravo ribolova i na području tog drugog ovlaštenika ribolovnog prava. Naravno tu opciju i dodatnu naknadu bi trebalo razumno propisati i definirati u samom zakonu kao bi se izbjegla različita tumačenja istoga . Nadalje, u današnje vrijeme je u sportskom ribolovu u svijetu, a i kod nas sve popularniji način ribolova '' ulovi i pusti'' točnije sve ribe se nakon ulova odmah vračaju ne ozlijeđene u vodu, a ribič si za uspomenu na ulov eventualno ostavlja fotografiju sa ulovom. Kako je to neizbježan trend koji se svakog dana sve više prakticira u sportskom ribolovu, a i smatra se dobrim načinom ribolovnog turizma, te očuvanja ribljeg fonda, prirode i okoliša, smatram da bi isto valjalo propisati i u novom zakonu, jer već i sada dosta ovlaštenika ribolovnog prava kao i ribiča, prakticira isto u svojim ribolovnim zonama, ali možemo reći trenutačno na ne zakonit način, obzirom da do sada isto nije propisano u niti jednom zakonu ili pravilniku veznom uz sportski ribolov, stoga isto kao što se u ovom Nacrtu pojavio termin ''Ulovi i plati'' smatram da bi svakako obzirom na današnje vrijeme i prateće trendove u zakon trebalo uvrstiti i kroz isti regulirati i ''Ulovi i pusti '' termin sportskog ribolova. Obzirom da bi sve gore navedene opaske po demokratskom načelu regulirale pravedniji odnos ribiča i ovlaštenika, te obzirom da je u RH daleko veći broj ribiča kojih je nekoliko tisuća u odnosno na ovlaštenike ribolovnih prava koji je stotinjak, smatram da bi navedeno svakako trebalo uzeti u obzir, te isto dodatno precizirati kroz predmetni prijedlog nacrta zakona , pogotovo u dijelu oko cijena i uvjeta za ribolovne dozvole, jer se u tom dijelu vodi najviše polemike između ribiča i ovlaštenika, a isto nije precizno definirano u trenutačnom zakonu, kao niti u ovom predmetnom prijedlogu nacrta novog zakona o slatkovodnom ribarstvu. Lp | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se-već je propisano. Obveza članstva kod ovlaštenika ribolovnog prava, ukoliko se radi o športsko ribolovnoj udruzi, klubu, društvu, ili njihovim višim oblicima udruživanja-zajednici športsko ribolovnih udruga, klubova ili društava ili županijskom savezu, jasno je propisana člankom 21. stavkom 1. ovoga nacrta prijedloga Zakona. Ovlaštenici ribolovnog prava u Republici Hrvatskoj najvećim su dijelom (98 %) navedene neprofitne amaterske sportsko-ribolovne udruge koje se iz entuzijazma i ljubavi prema ovom sportu i prirodi bave ovom djelatnošću, te kao takve nisu orijentirane na profit. Preostalih 2% ovlaštenika ribolovnog prava su fizičke osobe, fizičke osobe-obrti ili tvrtke. Članstvo, odnosno posjedovanje članstva od presudne je važnosti za funkcioniranje ovlaštenika ribolovnog prava. Ukoliko nema članova, nema niti ovlaštenika ribolovnog prava. Nema tko fizički odraditi sve obveze nabavke ribe, poribljavanja, obavljanja ribočuvarske službe, košnje trave, uređenja ribolovnih mjesta, provođenja i sudjelovanja na ribičkim natjecanjima (podsjećamo da smo svjetski prvaci u šaranolovu), edukacije djece, radnih akcija, čišćenja okoliša, izmuljivanja, probijanja leda zimi zbog oksigenacije ribolovne vode. Čak i ovih nekolicina ovlaštenika ribolovnog prava koji su fizičke osobe ili obrti ili tvrtke moraju platiti nekome za gore navedene radnje. Kupci godišnje dozvole su u pravilu članovi ovlaštenika ribolovnog prava. Vrlo rijetki pojedinci ne žele biti članovi ovlaštenika ribolovnog prava. Ribiči-članovi koji love na temelju godišnje dozvole prisutni su na određenim ribolovnim vodama cijelu godinu, aktivno sudjeluju u radu sportsko ribolovne udruge ili saveza, bez obzira da li su natjecatelji ili rekreativci, sudjeluju u radnim akcijama, poribljavanju, akcijama čišćenja okoliša, u radu Skupštine gdje se donose odluke od važnosti i drugo. Razlika je velika u odnosu na ribiča, kupca dnevne dozvole, koji povremeno ide u ribolov, ne želi biti član nekog određenog ovlaštenika ribolovnog prava, ne želi sudjelovati u natjecanjima i općenito u radu ovlaštenika ribolovnog prava. Što se tiče dodatnih naknada koje pojedini ovlaštenici ribolovnog prava naplaćuju ribičima prilikom prodaje dozvole za športski ribolov, na ovome mjestu naglašavamo da su visine cijena svih tipova dozvola nepromijenjene već 17 godina, od stupanja na snagu Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Valja naglasiti da je iznos visine naknade za dozvole formiran sukladno objektivnim financijskim obvezama ovlaštenika ribolovnog prava (sportsko-ribolovnih udruga ili njihovih asocijacija) koje su im propisane Zakonom, podzakonskim propisima, gospodarskim osnovama i godišnjim planovima. Te obveze uključuju nabavku ribe za poribljavanje sa uzgajališta, transport, financiranje ribočuvarske službe, opreme itd. Prilikom formiranja cijena dozvola ovo Ministarstvo je uzelo u obzir i socioekonomske prilike u zemlji, kao i platežnu mogućnost ribiča. Međutim, moramo naglasiti i da je tijekom svih godina, koliko se cijena dozvola nije mijenjala, cijena ribe za poribljavanje višestruko narasla, kao i režijski troškovi ovlaštenika ribolovnog prava, cijena goriva povećana je 100 % itd. Iznos naknade za godišnju dozvolu od 400,00 kuna za neke ovlaštenike minimalan iznos koji još uvijek moraju nadoknađivati povećanjem cijene članarine ili drugih naknada koje kao ovlaštenik ribolovnog prava mogu donijeti internom odlukom. Ovlašteniku ribolovnog prava od svake dozvole ostane 80% za pokrivanje obveza (10% uplaćuje se u na račun Državnog proračuna za provođenje Programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu, a 10% uplaćuje se na račun Hrvatskog športsko ribolovnog saveza za provođenje javnih ovlasti povjerene Zakonom. O predmetnoj odredbi članka 22. stavka 2. važećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu, kojim se ovlaštenik ribolovnog prava daje mogućnost donošenja interne odluke o dodatnom financiranju poribljavanja, provođenja ribočuvarske službe, kao i obveze ribiča da poštuje unutarnji ustroj ovlaštenika ribolovnog prava, nije pokrenut postupak vjerodostojnog tumačenja na Hrvatskom saboru RH, te je bilo potrebno preciznije urediti ovo pitanje. Upravo zbog gore navedenog, člankom 44. stavkom 2. ovoga nacrta prijedloga Zakona određuje se fiksni iznos naknade za dozvole za sportski ribolov koji je u određenom postotku prihod državnog proračuna RH, ovlaštenika ribolovnog prava i Saveza. Nadalje, stavkom 6. ovoga članka propisuje se da ovlaštenik ribolovnog prava internim aktom određuje visinu iznosa varijabilnog dijela naknade za dozvole, na temelju ekonomske osnove plana upravljanja a sukladno financijskim potrebama provođenja ribolovnog prava. Ne smatra se „prisilom“ poštivanje odredbi plana upravljanja i internih akata ovlaštenika ribolovnog prava, budući da u sadašnjoj konstelaciji država nema alternative po pitanju upravljanja ribljim fondom i organizacije sportskog ribolova, poribljavanja i ribočuvarske službe, što je povjereno ovlaštenicima ribolovnog prava, s kojima je ministar poljoprivrede potpisao ugovore o dodjeli ribolovnog prava, međusobnim pravima i obvezama na rok od 20 godina. Odustajanje od članstva isključivo zbog izbjegavanja plaćanja obveza ovlašteniku ribolovnog prava dovelo bi do velikih poremećaja, ne samo u upravljanju ribljim fondom, organizaciji sportskog ribolova, financiranju ribočuvarske službe, poribljavanja, nego i u sustavu natjecanja, liga i prvenstava. Mnogima nije poznata činjenica da smo svjetski prvaci u šaranolovu, a to se gradilo godinama. Trenutačno preko 1500 ribočuvara na terenu kontrolira provođenje zakona i podzakonskih propisa kao i gospodarskih osnova i godišnjih planova, podnose prekršajne prijave protiv prekršitelja te predstavljaju „produženu ruku“ ribarske inspekcije ovog ministarstva, provode akcije suzbijanja krivolova zajedno sa službenim osobama MUP-a. Ovlaštenici ribolovnog prava brinu se i oko čišćenja i uređenja okoliša, izmuljivanja, uređenja obala, ribičkih staza i puteva. Sredstvima ribiča izgrađeni su i mnogi ribički domovi s popratnim sadržajima. Ovlaštenici ribolovnog prava razvijaju ribolovni turizam, koji u ruralnim i nerazvijenim područjima RH predstavlja sve važniji oblik prihoda cjelokupne lokalne zajednice. Odustajanjem od članstva došlo bi do urušavanja unutarnjeg ustroja ovlaštenika ribolovnog prava, posljedično i do jednostranog raskida svih ugovora o ribolovnom pravu, organizacije prosvjeda širih razmjera, kao i pokretanja upravnih sporova i ustavnih tužbi, sa vrlo izvjesnim negativnim sudskim posljedicama po ovo ministarstvo, a zatim i pokretanjima tužbi za povrat materijalnih sredstava uloženih tijekom prethodnog razdoblja provođenja ugovora (izrada gospodarskih osnova, poribljena riba, materijalni troškovi uređenja voda, izgradnje ribičkih domova, pristupnih puteva, staza itd). Nadalje, došlo bi do cjelokupnog urušavanja unutarnjeg ustroja športsko ribolovnih organizacija, jer se ribiči više ne bi učlanjivali kod bivših ovlaštenika ribolovnog prava, a nije niti za pretpostaviti da bi prelazili kod nekog drugog ovlaštenika koji eventualno nije raskinuo ugovor, iz razloga što se ribiči učlanjuju i kupuju dozvolu po lokalnom načelu kod najbližeg ovlaštenika, odnosno tamo gdje žele obavljati ribolov. Urušavanje unutarnjeg ustroja poremetilo bi i odnose u športsko-natjecateljskom segmentu, organizaciji natjecanja, lokalnih te regionalnih i županijskih liga, sve do savezne razine. Međutim, ono što je najvažnije, vraćanje ribolovnog prava dovelo bi do nesagledivih posljedica po riblji fond kao i cjelokupne vodene ekosustave budući da bi se otvorio prostor krivolovu, s obzirom da bi raskidi ugovora implicirali i ukidanje svih zakonskih obveza organizacije i provođenja ribočuvarske službe, poribljavanja, uređenja okoliša itd. Ovo ministarstvo, odnosno Sektor za nadzor i kontrolu u ribarstvu ne posjeduje kadrovske, materijalne i tehničke uvjete za nadzor i kontrolu eventualne zabrane ribolova na ribolovnim zonama, ribolovnim područjima a kamoli na području cijele države, a to nije moguće ostvariti niti putem ovlaštenih osoba Ministarstva unutarnjih poslova. Nadalje, raskid ugovora doveo bi i do znatnih direktnih materijalnih šteta u lokalnim zajednicama koje su tradicionalno okrenute športskom ribolovu i čiji se turistički potencijal i ponuda bazira na ribolovnom turizmu, poglavito u onima koje su poznate u svjetskim razmjerima (npr. rijeka Gacka, jezero Borovik, jezero Šumbar, ribolovne vode Baranje itd). Završno, postavlja se pitanje tko bi preuzeo upravljanje ribolovnim vodama odnosno organizaciju sportskog ribolova, budući da zbog niske profitabilnosti, još uvijek ne postoji interes privatnog sektora (obrta ili tvrtki) za djelatnost organizacije športskog ribolova. Upravo zbog tih velikih razlika u sastavu ihtiofaune i ekološkim uvjetima kao i u načinu upravljanja ribljim fondom u svrhu sportskog ribolova nužan je trajni monitoring i provođenje planova upravljanja, koje su specifične i dizajnirane za svaku pojedinu ribolovnu vodu i ne mogu se unificirati na višoj razini. Uvođenjem elektronske naplate dozvola postići će sa apsolutna transparentnost uplata naknada od dozvola na račune ovlašteniku ribolovnog prava, Saveza i Državnog proračuna, te će se postići uštede na tiskanju obrazaca, olakšati evidencija i poslovanje ovlaštenika ribolovnog prava te suzbiti mogućnost bilo kakvih malverzacija. Konačno, uvođenjem elektronske naplate dozvola, olakšati će i doprinijeti će se razvoju ribolovnog turizma, kao pokretaču oporavka i razvoja ruralnih područja i zajednica. Sadašnji socioekonomski trenutak u općoj populaciji, kao niti stanje državnih financija, ne dozvoljava drastične promjene u sustavu športskog ribolova, zbog svih gore navedenih razloga. Nije moguće razdvajati fiksni dio naknade za dozvolu kod jednog ovlaštenika ribolovnog prava od varijabilnog dijela naknade za dozvolu kod drugog ovlaštenika ribolovnog prava jer će se iz fiksnog dijela naknade financirati akumulacija sredstava za izradu planova upravljanja, revizija planova upravljanja i njihovih dodataka. Osim navedenog, postoje izrazito velike razlike u biološkoj raznolikosti i potencijalu koje imaju naše tekućice i stajaćice, kako u šaranskom (ciprinidnom) ribolovu tako i u pastrvskom (salmonidnom) ribolovu, kao i u svim prijelaznim oblicima ribolovnih voda sukladno hidromorfološkoj i ekološkoj stratifikaciji (pojas mrene, pojas deverike itd). Upravo zbog tih velikih razlika u sastavu ihtiofaune i ekološkim uvjetima kao i u načinu upravljanja nužan je trajni monitoring ali i osiguravanje sredstava ovlašteniku ribolovnog prava za provođenje planova upravljanja (biviših gospodarskih osnova), koje su specifične i dizajnirane za svaku pojedinu ribolovnu zonu i ne mogu se unificirati na višoj razini. Propisivanje „ulovi i pusti“ ribolova nije potrebno jer se način ribolova, ribolovni alati, oprema i mamci ne razlikuju mnogo od konvencionalnih alata (osim recimo u tome što udica u „ulovi i pusti“ nema kontrakuku kako bi što manje oštetila ribu), a i ulov se ne zadržava tj ne vadi iz prirode pa nema implikacija koje bi se odnosile na maksimalni godišnji i dnevni ulov po svakom ribiču. Nije moguće razdvajati ribiče od ovlaštenika ribolovnog prava jer su trenutnih 35.000 ribiča velikom većinom članovi tih istih 130 ovlaštenika ribolovnog prava. Završno, s obzirom da je sportski ribolov u svim državama u pravilu po svojoj odrednici hobistički i amaterski oblik rekreacije i sporta u smislu utroška viška vremena i novaca, smatramo da cijena dozvole ne bi smjela biti socijalna kategorija, odnosno da se ona mora bazirati na realnim i objektivnim potrebama održivog i racionalnog upravljanja ribljim fondom na znanstvenim postavkama. Završno, ribarska inspekcija treba kontrolirati odgovara li varijabilni iznos naknade odnosno visina troškova ovlaštenika ribolovnog potrebnih za provođenje ribolovnog prava ekonomskoj osnovi plana upravljanja, kako se ribiči ne bi dodatno opterećivali nerealnim financijskim iznosima. |
| 4 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, I. OPĆE ODREDBE | U D. Stubici, 12.10.2018 Zvonko Vlahović Matenačka c. 30, 49240 Donja Stubica e-mailom vlahovic@kr.t-com.hr Ministarstvo poljoprivrede Koordinatori za savjetovanje n/p 1. gđa. Jasminka Kelemen Klarić jasminka.klaric@mps.hr 2. gđa. Snježana Papić snjezana.vranjkovic@mps.hr Poštovani, Kao dugogodišnji član, te ujedno i predsjednik ribolovne Udruge ŠRD "Pastrva" D. Stubica, član više raznih povjerenstava i tijela Športsko ribolovnog saveza krapinsko-zagorske Županije i dr., a temeljem otvorenog e-Savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu predlažem slijedeće izmjene nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu kako slijedi: : I. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba brisati predloženu točku 2 članka 7., odnosno tekst te točke zamijeniti sa slijedećem tekstom tako da točka 2. budućeg članka 7. Zakona o slatovodnom ribarstvu glasi: (2) Vlasnici zemljišta uz ribolovne vode obvezni su omogućiti pravo pristupa na ribolovne vode ovlaštenicima ribolovnog prava preko svojeg zemljišta u najmanjoj širini od 3 metra od ruba korita ribolovne vode. U slučaju nastanka štete na zemljištu u privatnom vlasništvu nositelj gospodarenje je dužan istu nadoknaditi vlasnicima tog zemljišta uz ribolovnu vodu. Nešto slično je bilo i ranije u važećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu od prije 40-tak i više godina. OBRAZLOŽENJE: Sada u praksi imamo čest slučaj da se mnoge ribolovne vode i to kako stajaćice tako i tekućice nalaze neposredno uz zemljišta u privatnom vlasništvu, pa čak i u nekim slučajevima se ribolovne vode nalaze i na samim čestima u vlasništvu privatnih osoba, odnosno u vlasništvu jedinaca lokalne uprave i samouprave, odnosno i u vlasništvu raznih drugih pravnih osoba, poduzeća, obrta i dr. Ukoliko bi se prihvatio sada predloženi sadržaj teksta predloženog čl 7.t.2., mnogim nositeljima gospodarenje (odnsno u slučaju kada su to u naravi razne ribolovne Udruge-njihovim članovima) bi postojala opasnost da im se od strane privatnih vlasništva zemljišta onemogući pristup do njihovih voda, a koje su isti-nositelji gospodarenja dobila na javnom natječaju na gospodarenje, a time ujedno sada i sami nositelji gospodarenja svake godine iz svojih dnevnih, godišnjih i inih dozvola za obavljanje športskog ribololova izdvajaju značajnija finacijska sredstva u proračun RH i dr. Također, kako je nositelj gospodarenja dužan brinuti se kako za održavanje ukupne ihtio mase u dodijeljenim vodama- upravljati ribljim fondom (poribljavanje, organizirati ribočuvarsku i inu služba, održavanje natjecanja i dr.) tako i održavati i sam okoliš dobivenih voda na gospodarenje, mogućem onemogućavanjem pristupa do same vode od strane privatnih vlasnika nositelju gospodarenja bi bilo ugroženo te i onemogućeno da se bavi osnovnim aktivnostima za koje su mu i određene vode dane na gospodarenje. Ovdje podsjećam da su vode državno bogatstvo-vlasništvo, odnosno iste su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Također ukazujem i na činjenicu da je primjerice Zakonom o vodama vlasnicima zemljišta uz potoke, rijeke i drugo zabranjeno da sade drveća i dr, odnosno da izrađuju naprave, građevine i sl. kojima bi se ometao pristup vodi na udaljenosti manoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti. Osobno mi je poznat već i primjer vode gdje privatni vlasnik zemljšta oko jedne stajaćice, koja je upisana u registra voda te i dodjeljena na gospodarenje ribičima (ribolovnoj udruzi) i sada već brani pristup toj vodi, odnosno time kontinuirano i ometa legalno gospodarenje ribičkoj udruzi na njihovoj zakonito dodijeljenoj vodi, odnosno vodi na kojoj isti imaju pravo gospodarenja. II. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba brisati slijedeći dio predloženog teksta u točki 2 članka 18: "te osobe koje ne love ribu na temelju godišnje dozvole". Tako da točka 2. članka 18. novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu ubuduće glasi: (2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, uvjerenje o položenom ribičkom ispitu ne moraju imati osobe mlađe od 14 godina. Također i predložena točka 4. članka 18, je po mojem mišljenju diskriminirajuća, te ju kao takovu treba brisati iz budućeg novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu OBRAZLOŽENJE: a). Predloženim točkom 2 članka 18 se uvodi diskriminacija među ribičima, te se posebno pogoduje onim ribičima koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, odnosno time isti i nisu dužni ni poznavati, dakle time ni poštivati osnova pravila koja se primjenju kod svakog sportskog ribolova na slatkovodnim vodama (lovostaj, najmanja mjera, poznavanje vrste riba i ostalih životinja koje prebivaju u vodama, odnosno koje ribiči love s odgovarajućim dozvolama, na natjecanjima, itd..). Omogućavanje pojedincima ribičima starijima od 14 godina da ne moraju imati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu kod kupnje dnevne ili neke druge dozvole izuzev godišnje dozvole, po mojem mišljenju predstavlja i jedan od preduvjeta za moguću buduće legalnu devastaciju ribolovnog područja (lov i uzimanje ribe ispod mjere, lov i uzimanje ribe koja je u lovostaju i sl.). Opće je poznata činjenica da se poznavanje osnovih pravila i to: kako ponašanja, tako i osnove poznavanja biljnog i životinjskog svijeta u vodama- vrijeme lovostaja, najmanje mjere, gospodarenje vodama u svim ribolovnim vodama i dr., svaki ribič dokazuje-pokazuje prolaskom na odgovarajućem ispitu za ribiče. Ispit za ribiče se također i u ovom predloženom nacrtu Zakona o slatkovodnom ribarstvu spominje i na više mjesta. b). Ovakav sada predloženi tekst točka 4. članka 18 je i u potpunoj suprotnosti sa sadašnjim pozitivnim pravilnicima Hrvatskog športsko ribolovnog saveza kojima se regulira pravo nastupa na natjecanjima i dr. III. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba iza riječi osobe, dodati: " "koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina. te iz predložene točke 4 članka 21. treba izvršiti i brisanje riječi " i položen ribički ispit" Tako da točka 4. članka 21. ubuduće glasi: (4) Pravo na kupnju dnevne i višednevne ribičke dozvole imaju sve osobe koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina, bez obzira na članstvo u Savezu, ukoliko su platili sve financijske obveze ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. OBRAZLOŽENJE: Isto kao i pod točkom II ovoga prijedloga. IV. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 24 treba treba brisati stavak 4. OBRAZLOŽENJE: Time se samo dodatno, po mojem mišljnju, na diskriminirajuć način pogoduje vlasnicima zemljišta na kojima ili uz koje se nalaze ribolovne vode. Ostalo dio teksta obrazloženja kao i pod točkom II ovoga prijedloga. V. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 31 treba treba brisati predloženi stavak 4 i stavak 5. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je nepotrebno posebno navoditi u Zakonu kako je ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je osigurati čuvanje ribolovne vode 48 sati nakon poribljavanja. Čuvanje voda ovlašteniku ribolovnog prava je obveza tijekom cijelog trajanja razdoblja na koje mu je dodijeljeno ribolovno pravo, odnosno pravo gospodarenja na određenom ribolovnoj zoni i dr., a što prizlazi kako i iz samoga Zakona o slatkovodnom ribarstvu tako i iz drugih pozitivnih propisa RH. Također je i poptuno nepotrebno nametati i novu obvezu Ovlašteniku ribolovnog da isti obvezno mora izvijestiti ribarskog inspektora o mjestu i vremenu poribljavanja najmanje 48 sati prije poribljavanja, jer da bi se uopće moglo i poribljavati, to mora prethodno biti navedeno u planu gospodarenja kao i samoj Gospodarskoj osnovi, a sama riba, kojom se poribljavaju vode mora imati i određenu popratnu dokumentaciju: pregled veterinara, i dr. Također je teško za vjerovati da će u praksi svaka takva moguća obveza obavještavanja ribarskog inspektora o mjestu i vremenu poribljavanja rezultirati da taj inspektor uopće i bude prisutan samom poribljavanju. Time se samo daodano stvara potreba za administriranje i to kako samih nositelja gospodarenja tako i samih inspektora. Nadalje kako se često se i u praksi događa da iako Vam trgovac ribom najavi poribljavanje ujutro određenog dana, a u praksi je to poribljavanje ponekad i ranije ili kasnije od same prethodne najave, pa određivanje tih najmanje 48 sati prije poribljavanja i dodatno time gubi smisao i svrhovitost. VI. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 33 treba treba brisati predložen stavak 2 točke 1. i predloženi stavak 2 točke 2. OBRAZLOŽENJE: Ribočuvar, pa ni viši ribočuvar nisu ovlašteni da traže dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje identiteta. Bilo da se radi o ribiču ili nekom drugom pojedincu. Utvrđivanje identiteta je isključivo u nadležnosti policije, te su samo ovlašteni zatražiti od pojedinaca odgovarajuću dokumentaciju radi utvrđivanja identitete. Čak ni policija ne može kada se sjeti tražiti provjeru identiteta, nego samo u određenim slučajevima osnove sumnje. VII. U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 38 treba treba brisati stavak 4, te treba izvršiti i brisanje stavka 1. članka 42. nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. OBRAZLOŽENJE: Predložena točka 1. članka 42 je u kontradikciji s predloženom točkom 4. članka 38 nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Molim potvrdu primitka ovih prijedloga dopuna i izmjena nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a ako predmetno nije u Vašoj nadležnosti molim da me istome obavijestite te uputite predmetno na nadležno tijelo/osobu, a o tome i meni obavijest. Unaprijed zahvaljujem na usvajanju i uvrštavanju predloženog na raspravu nadležnom tijelu. S poštovanjem Zvonko Vlahović, predsjednik ŠRD "Pastrva" Donja Stubica. Vodite računa o okolišu. Ne štampajte ovo psemeno- prijedlozi za dopunu Zakona ako nije neophodno. Zakonska je obveza potvrditi primitak podneska. (Uredba o uredskom poslovanju NN 7/09 – čl. 13 st. 2. i Zakon o opće upravnom postupku NN 47/09.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 7. određuje se pravo pristupa na ribolovne vode, a ne način korištenja javnog vodnog dobra kao što se niti ne određuje udaljenost od ruba korita vode. Podsjećamo na odredbu članka 10. Zakona o vodama, koja glasi: „ Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku 14. stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Javno vodno dobro je neotuđivo.“, kao i na sve druge odredbe koje se odnose na korištenje javnog vodnog dobra. Nadalje, podsjećamo da se ovaj Zakon ne odnosi na vode koje se nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu ili posjedu. Smatramo da je člankom 7. jasno određeno da se prilazi preko zemljišta koje se nalazi uz ribolovnu vodu ne odnosi na zemljište koje je u privatnom vlasništvu ili na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen. Završno, podsjećamo da ribolovno pravo nikako ne uključuje korištenje vode, zemljišta, šume ili bilo koje druge prirodnine, već se isključivo odnosi na organizaciju i obavljanje sportskog ribolova i korištenje ribljeg fonda u svrhu sportskog ribolova. Ne prihvaća se. Dnevne i višednevne dozvole kupuju uglavnom turisti i to sve više iz drugih država. Nije moguće organizirati kupnju dozvola elektronskim putem uz predočenje položenog ribičkog ispita u drugoj državi. Osom toga, Akcijskim planom Vlade RH za smanjenje administrativnog opterećenja predviđena je i ova olakšica za turiste. Ribič koji lovi ribu na osnovu dnevne dozvole itekako mora biti upoznat s odredbama plana upravljanja za pojedinu ribolovnu zonu, kao i Zakona i podzakonskih propisa koji se odnose na osnovna pravila (lovostaj, najmanja mjera itd) jer u slučaju počinjenja prekršaja te procesuiranja od strane ribočuvara, ovlaštenika ribolovnog prava, ribarske inspekcije i drugih ovlaštenih osoba nema razlike u odnosu na druge ribiče. Ne prihvaća se. Ne pogoduje se ribičima koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, budući da su i oni obvezni poštivati Zakon o slatkovodnom ribarstvu, podzakonske propis proizašle iz istoga, kao i odredbe plana upravljanja (bivše gospodarske osnove) i internih odluka ovlaštenika ribolovnog prava. Međutim ribiči-kupci dnevne ili višednevne dozvole, domaći ili strani, nisu abolirani od poštivanja Zakona i podzakonski propisa, kao i plana upravljanja ovlaštenika ribolovnog prava u smislu režima ribolova, lovostaja, minimalne ulovne mjere i maksimalne količine dnevnog ulova koji smije zadržati. Zato će se izraditi opsežna baza slatkovodnog ribarstva, kako bi sve informacije bile svima dostupne. Ne prihvaća se. Ovaj Zakon može se odnositi isključivo na vode koje se nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Hrvatske 1/1, što uključuje i jedinice lokalne samouprave. Ne prihvaća se. Obavijest ribarskom inspektoru je nužna jer više ne postoji godišnji plan, tako da on ne može znati kada i gdje će ovlaštenik ribolovnog prava obavljati poribljavanje, nema pristup ugovoru o nabavi ribe koji je interni ugovor između ovlaštenika ribolovnog prava i objekta akvakulture, kao niti veterinarskoj dokumentaciji koja prati ribu. Za pretpostaviti je da ribarski inspektor neće biti prisutan na svakom poribljavanju, budući i oni imaju svoj plan rada kao i izvanredne nadzore. Međutim to nije razlog da ga se ne obavijesti o mjestu i vremenu poribljavanja. Ne može se govoriti o stvaranju dodatne potrebe za administriranje ovlaštenika ribolovnog prava budući se ribarski inspektor može obavijestiti i telefonom ili e-mailom, što ne iziskuje nikakvo administriranje. Ne prihvaća se. U prethodnim propisima postojala je identična ovlast ribočuvara i nije bilo nikakvih primjedbi što se tiče utvrđivanja identiteta osobe. Istu ovlast imaju gradski komunalni redari. Ne postoji alternativan način za utvrđivanje identiteta osobe osim putem dokumenta sa slikom, imenom i prezimenom, adresom prebivališta i serijskim brojem. Ne prihvaća se. Ne smatra se stavljanjem na tržište prodaja točno određenom kupcu (objektu za akvakulturu za njegove daljnje potrebe) ili drugom točno određenom ovlašteniku ribolovnog prava na temelju ugovora. |
| 5 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 3. | Predlažemo da se stavak (1) točka 14. promijeni kako bi definicija te točke bila preciznija: Naknada za sportski ribolov je dio novčanog iznosa koji plaća ribič za pravo obavljanja sportskog ribolova. Predlažemo da se u stavku (1) točka 20. izbriše - fizička osoba. Navedena izmjena važi za cijeli tekst Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Predlažemo da se u stavku (1) točka 35. iza riječi osoba doda - sa položenim ribičkim ispitom. Obrazloženje: Smatramo da je samo osoba sa položenim ribičkim ispitom u punom smislu ribič. Predlažemo brisanje stavak (1) točka 55. - "Ulovi i plati" Obrazloženje: "Ulovi i plati" nije obavljanje ribolova radi rekreacije i natjecanja, već se radi o čistoj gospodarskoj djelatnosti. Navedena izmjena odnosi se na sve članke u kojima se nalazi sistem ribolova "ulovi i plati". | Prihvaćen | Prihvaća se, u malo izmijenjenom izričaju. „Naknada za sportski ribolov je novčani iznos koji plaća ribič za pravo obavljanja sportskog ribolova, a koji propisuje ministar“. Na taj način ova naknada je odijeljena od varijabilnog dijela naknade koju će odrediti ovlaštenik ribolovnog prava sukladno odredbama plana upravljanja. |
| 6 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 3. | 55. „ulovi i plati“ sustav je oblik sportskog ribolova u kojem se zadržani ulov naplaćuje Brisati točku 55. „Ulovi i plati“ nije oblik sportskog ribolova koji se obavlja radi rekreacije i natjecanja. Ovdje se radi o čistoj prodaji ribe preko ribolovnog štapa, a to je gospodarska djelatnost i nije joj mjesto u ovome Zakonu. Navedena izmjena odnosi se i na sve druge članke Zakona u kojima se navodi sistem ribolova „ulovi i plati“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem „ulovi i plati“ sustava ne narušava se samo obavljanje sportskog ribolova, kao niti motiv kao što je rekreacija. On se odnosi na one ribiče koji žele zadržati više ribe od one količine propisane planom upravljanja te istu plate. Dakle, ne radi se o prodaji ribe od strane ribiča, nego o kupnji ribe od ovlaštenika ribolovnog prava koji se pobrinuo da se određena količina ribe kupi, transportira, pregleda od strane veterinara, te poribi u ribolovnu vodu kako bi svi mogli ostvariti ulov te zadržati količinu ribe koju žele. |
| 7 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 3. | 20. ovlaštenik ribolovnog prava je fizička osoba, fizička osoba-obrtnik ili pravna osoba koja ima rješenje o dodjeli ribolovnog prava U točki 20. brisati „fizička osoba,“ OBRAZLOŽENJE: U članku 24 stavak (4) definirano je „Odredbe stavka 3. ovoga članka ne odnose se na vode stajaćice i tekućice koje se nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu ili posjedu te ne podliježu odredbama ovoga Zakona“. Time su eliminirani slučajevi za koje bi ovlaštenik ribolovnog prava trebala biti fizička osoba. Navedena izmjena vrijedi za cijeli tekst Zakona | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije moguća diskriminacija fizičkih osoba (građana) u odnosu na fizičku osobu-obrtnika ili pravnu osobu. Ministarstvo uprave nije imalo primjedbu na ovu točku. |
| 8 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 3. | Točka 14. mijenja se i glasi kako bi bila preciznija definicija: 14. Naknada za sportski ribolov je dio novčanog iznosa koji plaća ribič za pravo obavljanja sportskog ribolova, a određuje ju Ministar. | Prihvaćen | Prihvaća se, u malo izmijenjenom izričaju. „Naknada za sportski ribolov je novčani iznos koji plaća ribič za pravo obavljanja sportskog ribolova, a koji propisuje ministar“. Na taj način ova naknada je odijeljena od varijabilnog dijela naknade koju će odrediti ovlaštenik ribolovnog prava sukladno odredbama plana upravljanja. |
| 9 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 7. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba brisati predloženu točku 2 članka 7., odnosno tekst te točke zamijeniti sa slijedećem tekstom tako da točka 2. budućeg članka 7. Zakona o slatovodnom ribarstvu glasi: (2) Vlasnici zemljišta uz ribolovne vode obvezni su omogućiti pravo pristupa na ribolovne vode ovlaštenicima ribolovnog prava preko svojeg zemljišta u najmanjoj širini od 3 metra od ruba korita ribolovne vode. U slučaju nastanka štete na zemljištu u privatnom vlasništvu nositelj gospodarenje je dužan istu nadoknaditi vlasnicima tog zemljišta uz ribolovnu vodu. Nešto slično je bilo i ranije u važećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu od prije 40-tak i više godina. OBRAZLOŽENJE: Sada u praksi imamo čest slučaj da se mnoge ribolovne vode i to kako stajaćice tako i tekućice nalaze neposredno uz zemljišta u privatnom vlasništvu, pa čak i u nekim slučajevima se ribolovne vode nalaze i na samim čestima u vlasništvu privatnih osoba, odnosno u vlasništvu jedinaca lokalne uprave i samouprave, odnosno i u vlasništvu raznih drugih pravnih osoba, poduzeća, obrta i dr. Ukoliko bi se prihvatio sada predloženi sadržaj teksta predloženog čl 7.t.2., mnogim nositeljima gospodarenje (odnsno u slučaju kada su to u naravi razne ribolovne Udruge-njihovim članovima) bi postojala opasnost da im se od strane privatnih vlasništva zemljišta onemogući pristup do njihovih voda, a koje su isti-nositelji gospodarenja dobila na javnom natječaju na gospodarenje, a time ujedno sada i sami nositelji gospodarenja svake godine iz svojih dnevnih, godišnjih i inih dozvola za obavljanje športskog ribololova izdvajaju značajnija finacijska sredstva u proračun RH i dr. Također, kako je nositelj gospodarenja dužan brinuti se kako za održavanje ukupne ihtio mase u dodijeljenim vodama- upravljati ribljim fondom (poribljavanje, organizirati ribočuvarsku i inu služba, održavanje natjecanja i dr.) tako i održavati i sam okoliš dobivenih voda na gospodarenje, mogućem onemogućavanjem pristupa do same vode od strane privatnih vlasnika nositelju gospodarenja bi bilo ugroženo te i onemogućeno da se bavi osnovnim aktivnostima za koje su mu i određene vode dane na gospodarenje. Ovdje podsjećam da su vode državno bogatstvo-vlasništvo, odnosno iste su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Također ukazujem i na činjenicu da je primjerice Zakonom o vodama vlasnicima zemljišta uz potoke, rijeke i drugo zabranjeno da sade drveća i dr, odnosno da izrađuju naprave, građevine i sl. kojima bi se ometao pristup vodi na udaljenosti manoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti. Osobno mi je poznat već i primjer vode gdje privatni vlasnik zemljšta oko jedne stajaćice, koja je upisana u registra voda te i dodjeljena na gospodarenje ribičima (ribolovnoj udruzi) i sada već brani pristup toj vodi, odnosno time kontinuirano i ometa legalno gospodarenje ribičkoj udruzi na njihovoj zakonito dodijeljenoj vodi, odnosno vodi na kojoj isti imaju pravo gospodarenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 7. određuje se pravo pristupa na ribolovne vode, a ne način korištenja javnog vodnog dobra kao što se niti ne određuje udaljenost od ruba korita vode. Podsjećamo na odredbu članka 10. Zakona o vodama, koja glasi: „ Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku 14. stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Javno vodno dobro je neotuđivo.“, kao i na sve druge odredbe koje se odnose na korištenje javnog vodnog dobra. Nadalje, podsjećamo da se ovaj Zakon ne odnosi na vode koje se nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu ili posjedu. Smatramo da je člankom 7. jasno određeno da se prilazi preko zemljišta koje se nalazi uz ribolovnu vodu ne odnosi na zemljište koje je u privatnom vlasništvu ili na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen. Završno, podsjećamo da ribolovno pravo nikako ne uključuje korištenje vode, zemljišta, šume ili bilo koje druge prirodnine, već se isključivo odnosi na organizaciju i obavljanje sportskog ribolova i korištenje ribljeg fonda u svrhu sportskog ribolova. |
| 10 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 10. | Predlažemo da se u stavku (1) i u svim drugim člancima Zakona briše - privatna savjetodavna služba. Obrazloženje: Smatramo da savjetodavnu djelatnost treba vršiti samo javna savjetodavna služba u sklopu Ministarstva poljoprivrede. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije dozvoljena diskriminacija privatnog sektora u odnosu na javni/državni. |
| 11 | Igor Jazbec | NACRT PRIJEDLOGA, Uvjeti za obavljanje sportskog ribolova | Poštovani, želio bih komentirati ovaj nacrt zakona u dijelu vezanom za sportski ribolov. Prvo, po ovom nacrtu zakona jedina stvar koja se mijenja je način kupnje dozvole, a sve drugo ostaje isto. I dalje imamo prevelike ovlasti HŠRS-a, ribolovne zone i slično. Smatram da bi u članku 18. trebalo iz stavka 1 izbaciti tekst: "-imaju položeni ribički ispit". Koja je svrha ribičkog ispita osim da HŠRS može nešto naplatiti i imati prihod? Dalje, članak 21. Stavak 1 nakon: "...a prodaje ih Savez"trebalo bi dodati tekst:"...Hrvatska pošta, Tisak, Hrvatske šume ili bilo koja pravna ili fizička osoba ovlaštena od Ministarstva poljoprivrede." Smatram da bi ribolovna dozvola trebala biti dostupna svim građanima bez obzira dali jesu ili nisu članovi bilo koje udruge građana. Također smatram da bi godišnja ribolovna dozvola trebala biti jedina vrsta dozvole koja se može kupiti u RH. Naravno i cijena takve dozvole ne bi smjela biti viša od nekih 200 do 250 kuna. To bi ustvari bila dozvola za obavljanje ribolova. Također bi trebalo odvojiti otvorene vode (rijeke i potoke) od zatvorenih (jezera i vodotoci u koncesiji nekog ovlaštenika), tako da bi za obavljanje ribolova na otvorenim vodama posjedovanje takve dozvole bilo dovoljno za obavljanje ribolova, a za zatvorene vode bi ribič morao dodatno platiti članarinu ili dodatnu dnevnu dozvolu ovlašteniku ribolovnog prava. To bi bilo poštenije nego sada kad ribič plaća članarinu ovlašteniku za ribolov na vodi o kojoj ovlaštenik uopće ne vodi brigu. Članak 22 nebi uopće trebalo komentirati nego izbrisati. Reciprocitet ima smisla za zatvorene vode, ali nema ama baš nikakvog smisla za otvorene poput npr. rijeke Drave nizvodno od HE Donja Dubrava. Ista voda, ista riba, a za pecanje na jednom mjestu vrijedi jedna dozvola, a 50 metara lijevo treba doplatiti 100 kuna. Pa to je apsurd. Također stavak 2 koji vojnim invalidima dopušta pecanje na svim vodama je apsurd. Zašto samo vojni invalidi? Članak 24 Uvjeti za dodjelu ribolovnog prava, točka 2. je što? Čemu takva odredba? Smiju li u Zagrebu poslovati samo poduzeća registrirana u Zagrebu čiji osnivači žive isključivo u Zagrebu? Članak 25 Stavak 5 kaže da ovlaštenik mora pružiti informacije, omogućiti uvid u plan upravljanja, no ništa ne piše o pružanju uvjeta za obavljanje ribolova, uređenim ribolovnim mjestima i slično. Članak 31 Što se tiče poribljavanja trebalo bi uvesti obavezu poribljavanja isključivo autohtonim vrstama riba. Članak 32 trebao bi glasiti: "Radi zaštite ribolovnih voda Ministarstvo poljoprivrede je obvezno organizirati ribočuvarsku službu". Kraj. Ribočuvari moraju biti profesionalci sa ovlastima policije, carine, ministarstva financija i ribarske inspekcije. To bi bilo to za sad. Čini mi se da se po pitanju sportskog ribolova ovim zakonom ne mijenja ništa osim načina kupnje dozvole. Nadam se da ovakav nacrt zakona neće završiti u Saboru jer sadašnje stanje samo pogoduje čelnicima udruga vezanim uz sportski ribolov, a najmanje odgovara ribičima i ribama. Možda bi predlagatelj zakona mogao proučiti ribolovne propise najribičkije nacije (Ujedinjeno Kraljevstvo) pa njihove odredbe primjeniti u našem zakonu. Ako bi to bilo preoptimistično, možda bi bilo dovoljno preslikati hrvatski zakon o morskom ribarstvu. Smatram da bi i to bilo bolje od ovog nacrta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. HŠRS ima smanjene javne ovlasti u odnosu na važeći zakon. Ribički ispit je standard u svim civiliziranim državama koji garantira da će se ribiči obavljati sportski ribolov na održiv i racionalan način, na temelju znanstvenih spoznaja, zakona i propisa. Neznanje ne može abolirati prekršaje i devastaciju ribljeg fonda. Prihvaća se primjedba da Savez prodaje dozvole. Tekst“ a prodaje ih Savez“ je brisan, budući da će dozvole za sportski ribolov prodavati ovlaštenici ribolovnog prava elektronskim putem. Ne prihvaća se primjedba za godišnju dozvolu kao niti za cijenu iste. Naime, uz godišnju dozvolu veže se članstvo kod ovlaštenika ribolovnog prava i u Savezu, međutim obaveze kod ovlaštenika ribolovnog prava turisti koji dolaze u RH na jedan ili više dana nisu u stanju ispuniti, kao niti domaći turisti-ribiči koji žele povremeno obavljati sportski ribolov izvan svojeg domicilnog područja. Stoga je ribičima potrebno ponuditi više tipova dozvola. Cijena dozvola biti će kombinacija fiksnog dijela koji će određivati ministar i varijabilnog iznosa koji će određivati ovlaštenik ribolovnog prava isključivo na temelju potreba proizašlih iz plana upravljanja (poribljavanje, ribočuvarska služba itd). Reciprocitet itekako ima smisla jer povezuje ovlaštenike ribolovnog prava, na neki način briše rigidne administrativne granice ribolovnih zona. Pitanje dozvola za RVI-predmetna odredba sadržana je i u važećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, kao odredba članka 22. stavka 5.i nitko do sada nije uputio službenu primjedbu na tu odredbu od 2001. godine. Radi se o mjeri kojom se hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata omogućuje da na temelju jedne dozvole, kupljene kod domicilnog ovlaštenika ribolovnog prava tj. lokalne športsko ribolovne udruge po istim uvjetima i istoj cijeni kao i drugim ribičima, obavljaju ribolov na ribolovnoj vodi kojoj najčešće gravitiraju, uz ostavljenu mogućnost da obavljaju ribolov i na drugim tekućicama na području Republike Hrvatske. Ta mjera, kako je praksa pokazala, pomaže rehabilitaciji i resocijalizaciji hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, zbog putovanja, druženja, i što je najbitnije boravka u prirodi, naravno koliko je moguće zbog stupnjeva tjelesnog ili psihičkog oštećenja. Ističemo da tijekom provedbe važećeg Zakona, znači od prosinca 2001. godine do današnjeg dana nije bilo primjedbi na predloženo rješenje, kao niti pokretanja postupka ocjene ustavnosti navedenog članka zakona. Što se tiče odredbe članka 24. stavka 2.(dodjela ribolovnog prava),on se ne odnosi samo na „poduzeća osnovana u Zagrebu“, to nigdje ne stoji. Uvjete za dodjelu ribolovnog prava propisat će ministar. Uz članak 25. stavak 5., podsjećamo da ribolovno pravo ne uključuje korištenje zemljišta, vode, šume, nekretnina već se odnosi isključivo na sportski ribolov, dakle ne odnosi se na uređenje ribolovnih mjesta, iako se većina ovlaštenika ribolovnog prava itekako brine o tome. Obveza poribljavanja isključivo autohtonim vrstama propisana je Zakonom o zaštiti prirode. Nadalje, organizacija ribočuvarske službe od strane ministarstva u ovom socioekonomskom trenutku nije moguća iz razloga što je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja državnih službenika. Prema grubim procjenama, za zapošljavanje (plaća, porez i doprinosi) samo 500 ribočuvara (a trenutno ih ribočuvarsku djelatnost obavlja preko 1500) trebalo bi cca 60 milijuna kuna godišnje, a ukupna vrijednost svih prodanih dozvola u RH (od kojih se financiraju svi ribočuvari, poribljavanja, monitoring ribljeg fonda i javne ovlasti HŠRS) iznose trenutno cca 17 milijuna kuna. Ovlasti ribočuvara već sada su veće nego u nekim državama. |
| 12 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 18. | Predlažemo da se u stavku (2) iza 14.godina briše - te osobe koje ne love ribu na temelju godišnje dozvole. Obrazloženje: Ribič bez obzira da li lovi ribu sa godišnjom, dnevnom višednevnom dozvolom ili je natjecatelj mora imati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dnevne i višednevne dozvole kupuju uglavnom turisti i to sve više iz drugih država. Nije moguće organizirati kupnju dozvola elektronskim putem uz predočenje položenog ribičkog ispita u drugoj državi. Osom toga, Akcijskim planom Vlade RH za smanjenje administrativnog opterećenja predviđena je i ova olakšica za turiste. |
| 13 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 18. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba brisati slijedeći dio predloženog teksta u točki 2 članka 18: "te osobe koje ne love ribu na temelju godišnje dozvole". Tako da točka 2. članka 18. novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu ubuduće glasi: (2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, uvjerenje o položenom ribičkom ispitu ne moraju imati osobe mlađe od 14 godina. Također i predložena točka 4. članka 18, je po mojem mišljenju diskriminirajuća, te ju kao takovu treba brisati iz budućeg novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu OBRAZLOŽENJE: a). Predloženim točkom 2 članka 18 se uvodi diskriminacija među ribičima, te se posebno pogoduje onim ribičima koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, odnosno time isti i nisu dužni ni poznavati, dakle time ni poštivati osnova pravila koja se primjenju kod svakog sportskog ribolova na slatkovodnim vodama (lovostaj, najmanja mjera, poznavanje vrste riba i ostalih životinja koje prebivaju u vodama, odnosno koje ribiči love s odgovarajućim dozvolama, na natjecanjima, itd..). Omogućavanje pojedincima ribičima starijima od 14 godina da ne moraju imati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu kod kupnje dnevne ili neke druge dozvole izuzev godišnje dozvole, po mojem mišljenju predstavlja i jedan od preduvjeta za moguću buduće legalnu devastaciju ribolovnog područja (lov i uzimanje ribe ispod mjere, lov i uzimanje ribe koja je u lovostaju i sl.). Opće je poznata činjenica da se poznavanje osnovih pravila i to: kako ponašanja, tako i osnove poznavanja biljnog i životinjskog svijeta u vodama- vrijeme lovostaja, najmanje mjere, gospodarenje vodama u svim ribolovnim vodama i dr., svaki ribič dokazuje-pokazuje prolaskom na odgovarajućem ispitu za ribiče. Ispit za ribiče se također i u ovom predloženom nacrtu Zakona o slatkovodnom ribarstvu spominje i na više mjesta. b). Ovakav sada predloženi tekst točka 4. članka 18 je i u potpunoj suprotnosti sa sadašnjim pozitivnim pravilnicima Hrvatskog športsko ribolovnog saveza kojima se regulira pravo nastupa na natjecanjima i dr. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dnevne i višednevne dozvole kupuju uglavnom turisti i to sve više iz drugih država. Nije moguće organizirati kupnju dozvola elektronskim putem uz predočenje položenog ribičkog ispita u drugoj državi. Osom toga, Akcijskim planom Vlade RH za smanjenje administrativnog opterećenja predviđena je i ova olakšica za turiste. Ne prihvaća se-vidi gornje obrazloženje, uz dodatno obrazloženje da ribič koji lovi ribu na osnovu dnevne dozvole itekako mora biti upoznat s odredbama plana upravljanja za pojedinu ribolovnu zonu, kao i Zakona i podzakonskih propisa koji se odnose na osnovna pravila (lovostaj, najmanja mjera itd) jer u slučaju počinjenja prekršaja te procesuiranja od strane ribočuvara, ovlaštenika ribolovnog prava, ribarske inspekcije i drugih ovlaštenih osoba nema razlike u odnosu na druge ribiče. Nije moguće pretpostavljati preduvjete za neku „buduću legalnu devastaciju“ budući su sve takve radnje sankcionirane. |
| 14 | Igor Jazbec | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 18. | Poštovani, smatram da bi iz Članka 18. stavak 1. trebalo brisati tekst:"- imaju položeni ribički ispit", a posljedično i cijeli stavak2. Mislim da je ribički ispit nepotreban jer samo polaganje ribičkog ispita nije nikakva garancija da će ribič poštivati zakon i ostale propise o slatkovodnom ribolovu. Imam dojam da ribički ispit služi isključivo kao izvor prihoda za HŠRS. Čovjeka bi ribičem trebalo činiti isključivo posjedovanje ribolovne dozvole, a ne nekakvi ribički ispiti. Ako usporedimo morski i slatkovodni sportski ribolov u Hrvatskoj, u morskom ribolovu ribič ima na raspolaganju raznolikiji izbor ribolovnih alata i veći i raznovrsniji izbor lovine, a nema obaveze polaganja ribičkog ispita. Dalje, što to u ribolovu može raditi imaoc godišnje dozvole, a što nemože imaoc dnevne, pa da jedan mora imati ribički ispit, a drugi ne mora? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ribički ispit je standard u većini razvijenih zapadnih država. Naravno da ne predstavlja garanciju da će ribič poštivati zakon i propise, ali ne može se zbog nekolicine građana zakidati većinu građana koji to žele. Osim navedenog, ne stoji usporedba sa morskim ribarstvom, budući da se ovdje radi o izrazito vulnerabilnim slatkovodnim ekosustavima, a svaka promjena koja nastaje kao posljedica povećanog izlova određenih vrsta, neprimjerenog poribljavanja ili bilo kakvih drugih radnji dovodi do često ireverzibilnih promjena u vodenim ekosustavima. Osim toga ribič koji cijelu godinu provede uz određenu ribolovnu vodu mora biti u stanju prepoznati promjene u ekosustavu, ponašanju riba, poglavitu u mrijestu, te svojim prisustvom spriječava i nedozvoljene radnje, u stanju je prepoznati ih i prijaviti ovlašteniku ribolovnog prava, ovlaštenim osobama MUP-a ili ribarskom inspektoru. Za razliku od navedenog, morski ekosustav ima veliku sposobnost samopročišćavanja, samoobnove ribljih zajednica i staništa. Usporedba morskog i slatkovodnog sportskog ribolova je u startu nemoguća. Naime, u morskom sportskom ribolovu na postoji upravljanje ribljim fondom, ribočuvarska služba, kao niti poribljavanje, općenito ribiči na moru su obvezni upoznati se samo s osnovnim odredbama o lovostaju i najmanjoj mjeri pojedinih riba i drugih morskih organizama. Što se drugog dijela primjedbe tiče, ribič koji lovi na temelju godišnje dozvole prisutan je na određenim ribolovnim vodama cijelu godinu, njegov ribolovni napor mnogo je veći i to uglavnom na ciljanim, uglavnom domicilnim ribolovnim vodama, kao i na određene riblje vrste. Dalje, kao član ovlaštenika ribolovnog prava aktivno sudjeluje u radu sportsko ribolovne udruge ili saveza, bez obzira da li je natjecatelj ili rekreativac, sudjeluje u radnim akcijama, poribljavanju, akcijama čišćenja okoliša, u radu Skupštine gdje se donose odluke od važnosti i drugo. Razlika je velika u odnosu na ribiča, kupca dnevne dozvole, koji povremeno ide u ribolov, ne želi biti član nekog određenog ovlaštenika ribolovnog prava, ne želi sudjelovati u natjecanjima i općenito u radu ovlaštenika ribolovnog prava. Ova odredba pogoduje i omasovljenju ribolovnog turizma, kao rastuće grane našeg turizma, koji u određenim lokalnim zajednica postaje važan faktor razvoja. Osim toga sve veći broj kupaca dnevne dozvole su strani ribiči-turisti, koji dolaze na jedan ili nekoliko dana u Hrvatsku, te kojima nije moguće organizirati polaganje ribičkog ispita. Međutim sve navedeno ne abolira kupce dnevne ili višednevne dozvole, domaće ili strane, od poštivanja Zakona i podzakonski propisa, kao i plana upravljanja ovlaštenika ribolovnog prava u smislu režima ribolova, lovostaja, minimalne ulovne mjere i maksimalne količine dnevnog ulova koji smije zadržati. Zato će se izraditi opsežna baza slatkovodnog ribarstva, kako bi sve informacije bile svima dostupne. |
| 15 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 19. | Predlažemo da se točka 6. izmijeni i da glasi: Na zahtjev ovlaštenika ribolovnog prava izdaje bez naknade iskaznicu i uz naknadu značku ribočuvara, koja je vlasništvo ovlaštenika ribolovnog prava. Obrazloženje: Smatramo da ovlaštenik propisanom naknadom za značku ribočuvara stječe pravo vlasništva. Predlažemo da se točka 7. izmjesti iz javnih ovlasti Saveza i da glasi: Ministar poljoprivrede pravilnikom propisuje obrazac iskaznice, značku i odoru ribočuvara. Obrazloženje: Smatramo da bi na taj način ribočuvar i viši ribočuvar imali puno veće ovlasti nego do sada, npr slično kao što je uređeno kod čuvara šuma. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije moguće davanje javne ovlasti ovlašteniku ribolovnog prava u smislu zadržavanja ili prava vlasništva nad ribočuvarskom iskaznicom ili značkom, koja na sebi nosi grb HŠRS. Ovlasti ribočuvara ne povećavaju se vlasništvom ovlaštenika nad iskaznicom i značkom, već se određuju u članku 33. ovoga nacrta prijedloga Zakona o slatkovodnom ribarstvu. |
| 16 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 19. | U članku 19. Briše se točka 11. prodaje dozvole za sportski ribolov elektroničkim putem sukladno propisanim uvjetima iz ovoga Zakona. Obrazloženje: Prodavati se može roba i usluge. Prodaja po navedenom podrazumijeva izdavanje računa za prodano (pisani račun, a za gotovinu račun fiskalne blagajne). Time bi potpuno obezvrijedili željena nastojanja da se pojednostavi prodaja ribolovnih dozvola, jer bi indirektno uveli još veće administriranje. Savez ne prodaje niti robu niti usluge. Dozvole može prodavati jedino ovlaštenik ribolovnog prava, koji je to pravo dobio na osnovi ugovora sa Ministarstvom poljoprivrede. Sa druge strane Ministar određuje cijenu fiksnog dijela dozvole, ali uplatom navedenog iznosa ribič nije kupio dozvolu za sportski ribolov. Tek nakon uplate promjenljivog dijela cijene ribolovne dozvole ribič može legalno loviti ribe. Formalno pravno ribolovne dozvole za pojedino područje mora prodavati isključivo OVLAŠTENIK RIBOLOVNOG PRAVA. Ribič plaća ukupnu cijenu ribolovne dozvole za ribolovno područje određenog ovlaštenika ribolovnog prava. Računarski program trebao bi automatski razdijeliti uplaćeni iznos prema kriterijima iz ovoga Zakona i pravilnika donesenim na osnovu njega. Sva druga rješenja izazvati će velike probleme u realizaciji prodaje ribolovnih dozvola. U naprijed upozoravamo da obrazloženje navedenog problema uspoređivanjem sa Zakonu o sportskom ribolovu na moru nije primjenljivo, jer je more po pravima, i po obvezama jedna cjelina . Smatramo da je gore navedeno zakonski ispravnije. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 17 | Igor Jazbec | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 19. | Vezano uz ovaj članak, smatram da bi HŠRS trebao imati ovlasti vezane isključivo uz sportski dio ribolova, kao što mu i ime govori. Pošto sam mišljenja da bi ribočuvari trebali biti profesionalci sa širokim ovlastima, obuku i rad ribočuvara bi trebalo obavljati ministarstvo ili inspektorat, a ne sportska udruga. Zamislite samo kako bi izgledalo da, naprimjer, sami trgovci organiziraju trgovačku inspekciju koja bi među tim istim trgovcima provodila inspekcijski nadzor. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. S obzirom na unutarnji ustroj većine ovlaštenika ribolovnog prava, a to su sportsko ribolovne udruge, klubovi ili društva, te njihovi viši oblici udruživanja (županijski ili gradski sportsko ribolovni savezi ili zajednice), koji su neprofitne amaterske udruge, svega nekoliko ovlaštenika od ukupno njih 130 su zadruge, obrti ili tvrtke koje mogu zaposliti profesionalne djelatnike kao ribočuvare. Profesionalnu ribočuvarsku službu si može dozvoliti država s mnogo većim sredstvima u svojem proračunu. Osim toga, u Republici Hrvatskoj je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja državnih službenika. Trenutno na terenu djeluje preko 1500 ribočuvara. Kad bi država zaposlila samo 500 profesionalnih ribočuvara (što nije dovoljno), samo za njihove plaće i doprinose bi trebalo godišnje izdvojiti cca 60 milijuna kuna, a ukupna vrijednost svih prodanih dozvola je trenutačno cca 17 milijuna kuna, od čega 80% ostaje ovlaštenicima ribolovnog prava za financiranje zakonskih obveza, poribljavanje, ribočuvarsku službu itd. Ukoliko i kad se popravi opće financijsko stanje u državi, te kad se ukine zabrana zapošljavanja državnih službenika, biti će moguće pristupiti rješavanju ovoga problema. |
| 18 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 20. | Predlažemo da se u stavku (3) na kraju stavka doda - te osobe koje imaju položen ribički ispit, ili su stekle odgovarajuću strukovnu kvalifikaciju u državama članicama EU. Obrazloženje: Smatramo da bi trebalo priznati položeni ribički ispit ili položenu odgovarajuću strukovnu kvalifikaciju u državama članicama EU. | Prihvaćen | Prihvaća se. U članku 20. stavku 3. dodan je tekst “te osobi koja je ribički ispit položila u drugoj državi.“ |
| 19 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 20. | Članak 20. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka uvjerenje o položenom ribičkom ispitu bez obveze polaganja ribičkog ispita izdat će se osobi koja je na temelju ranijih propisa položila ribički ispit kao i osobi koja je stekla odgovarajuću strukovnu kvalifikaciju u obrazovnoj ustanovi koja izvodi preddiplomski ili diplomski sveučilišni ili stručni studij ribarstva ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ribarske, veterinarske, biološke, poljoprivredne ili slične struke koji uključuje područje ribarstva. Prijedlog: Na kraju stavka (3) iza zareza dodaje se „te osobe koje su položile ribički ispit u jednoj od država članica EU“ Obrazloženje: Završene škole i fakulteti vrijede unutar država članica EU pa to mora vrijediti i za ribički ispit | Prihvaćen | Prihvaća se. U članku 20. stavku 3. dodan je tekst “te osobi koja je ribički ispit položila u drugoj državi“ |
| 20 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | Predlažemo da se stavak (2) izmijeni i da glasi: Pravo na kupnju godišnje ribičke dozvole imaju članovi ribolovne udruge, odnosno članovi ovlaštenika ribolovnog prava, koji su ujedno i članovi Županijskog saveza i Saveza, koji imaju položen ribički ispit i koji su platili sve financijske obveze ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. Obrazloženje: Članovi udruge, odnosno članovi ovlaštenika ribolovnog prava, ujedno su i članovi Županijskog saveza i Saveza. Da bi se postalo članom Saveza, ribič se mora prvo učlaniti u udrugu, odnosno kod ovlaštenika ribolovnog prava. Predlažemo u stavku (3) brisati riječi - fizička osoba građanin. Obrazloženje: Brisanje fizička osoba građanin je kao i u članku 3. točka 20. Predlažemo da se stavak (4). izmijeni i da glasi: Pravo na kupnju dnevne i višednevne ribičke dozvole imaju ribiči s položenim ribičkim ispitom, bez obzira na članstvo u Savezu, ukoliko su platili sve financijske obveze ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. Obrazloženje: Smatramo da i ribič s dnevnom i višednevnom dozvolom je ribič i da mora imati položen ribički ispit. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da nije potrebno sadašnji hijerarhijski sustav Hrvatskog športsko ribolovnog saveza uključivati u tekst Zakona o slatkovodnom ribarstvu, budući da se on može mijenjati, što bi onda iziskivalo izmjenu ili dopunu Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Unutarnji ustroj nacionalnog krovnog saveza u domeni je Zakona o udrugama i Zakona o sportu. |
| 21 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pravo na kupnju godišnje ribičke dozvole imaju osobe i u slučaju kad je ovlaštenik ribolovnog prava fizička osoba (građanin), fizička osoba-obrt, trgovačko društvo, zadruga ili neki drugi poslovni subjekt, koja sukladno posebnim propisima ne može biti učlanjena u Savez, uz plaćanje svih financijskih obveza ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. U stavku (3) brisati riječi „fizička osoba (građanin)“ Vidi obrazloženje uz članak 3. točka 20 ovoga prijedloga | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije moguća diskriminacija fizičkih osoba (građana) u odnosu na fizičku osobu-obrtnika ili bilo koju pravnu osobu. Ministarstvo uprave nije imalo primjedbu na ovu točku. |
| 22 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | Članak 21. 1) Dnevne, višednevne i godišnje ribičke dozvole izdaje ministarstvo u elektroničkom obliku, a prodaje ih Savez. U stavku 1 ovoga članka riječ Savez mijenja se sa riječima „svaki ovlaštenik ribolovnog prava za svoje područje.“ (vidi obrazloženje uz članak 19) | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. U članku 4. stavku 1. tekst “prodaje ih Savez“ zamijenjen je tekstom „prodaje ih ovlaštenik ribolovnog prava“ |
| 23 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba iza riječi osobe, dodati: " "koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina. te iz predložene točke 4 članka 21. treba izvršiti i brisanje riječi " i položen ribički ispit" Tako da točka 4. članka 21. ubuduće glasi: (4) Pravo na kupnju dnevne i višednevne ribičke dozvole imaju sve osobe koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina, bez obzira na članstvo u Savezu, ukoliko su platili sve financijske obveze ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. OBRAZLOŽENJE: a). Predloženim se uvodi diskriminacija među ribičima, te se posebno pogoduje onim ribičima koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, odnosno time isti i nisu dužni ni poznavati, dakle time ni poštivati osnova pravila koja se primjenju kod svakog sportskog ribolova na slatkovodnim vodama (lovostaj, najmanja mjera, poznavanje vrste riba i ostalih životinja koje prebivaju u vodama, odnosno koje ribiči love s odgovarajućim dozvolama, na natjecanjima, itd..). Omogućavanje pojedincima ribičima starijima od 14 godina da ne moraju imati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu kod kupnje dnevne ili neke druge dozvole izuzev godišnje dozvole, po mojem mišljenju predstavlja i jedan od preduvjeta za moguću buduće legalnu devastaciju ribolovnog područja (lov i uzimanje ribe ispod mjere, lov i uzimanje ribe koja je u lovostaju i sl.). Opće je poznata činjenica da se poznavanje osnovih pravila i to: kako ponašanja, tako i osnove poznavanja biljnog i životinjskog svijeta u vodama- vrijeme lovostaja, najmanje mjere, gospodarenje vodama u svim ribolovnim vodama i dr., svaki ribič dokazuje-pokazuje prolaskom na odgovarajućem ispitu za ribiče. Ispit za ribiče se također i u ovom predloženom nacrtu Zakona o slatkovodnom ribarstvu spominje i na više mjesta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne pogoduje se ribičima koji koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, budući da su oni obvezni poštivati Zakon o slatkovodnom ribarstvu, podzakonske propise proizašle iz istoga, kao i odredbe plana upravljanja (bivše gospodarske osnove) i internih odluka ovlaštenika ribolovnog prava. Međutim ribiči-kupci dnevne ili višednevne dozvole, domaći ili strani, nisu abolirani od poštivanja Zakona i podzakonski propisa, kao i plana upravljanja ovlaštenika |
| 24 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu treba iza riječi osobe, dodati: " "koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina. te iz predložene točke 4 članka 21. treba izvršiti i brisanje riječi " i položen ribički ispit" Tako da točka 4. članka 21. ubuduće glasi: (4) Pravo na kupnju dnevne i višednevne ribičke dozvole imaju sve osobe koje imaju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, osim osoba koje su mlađe od 14 godina, bez obzira na članstvo u Savezu, ukoliko su platili sve financijske obveze ovlašteniku za provođenje ribolovnog prava. OBRAZLOŽENJE: a). Predloženim se uvodi diskriminacija među ribičima, te se posebno pogoduje onim ribičima koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, odnosno time isti i nisu dužni ni poznavati, dakle time ni poštivati osnova pravila koja se primjenju kod svakog sportskog ribolova na slatkovodnim vodama (lovostaj, najmanja mjera, poznavanje vrste riba i ostalih životinja koje prebivaju u vodama, odnosno koje ribiči love s odgovarajućim dozvolama, na natjecanjima, itd..). Omogućavanje pojedincima ribičima starijima od 14 godina da ne moraju imati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu kod kupnje dnevne ili neke druge dozvole izuzev godišnje dozvole, po mojem mišljenju predstavlja i jedan od preduvjeta za moguću buduće legalnu devastaciju ribolovnog područja (lov i uzimanje ribe ispod mjere, lov i uzimanje ribe koja je u lovostaju i sl.). Opće je poznata činjenica da se poznavanje osnovih pravila i to: kako ponašanja, tako i osnove poznavanja biljnog i životinjskog svijeta u vodama- vrijeme lovostaja, najmanje mjere, gospodarenje vodama u svim ribolovnim vodama i dr., svaki ribič dokazuje-pokazuje prolaskom na odgovarajućem ispitu za ribiče. Ispit za ribiče se također i u ovom predloženom nacrtu Zakona o slatkovodnom ribarstvu spominje i na više mjesta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne pogoduje se ribičima koji koji ne love ribu na temelju godišnje dozvole, budući da su oni obvezni poštivati Zakon o slatkovodnom ribarstvu, podzakonske propise proizašle iz istoga, kao i odredbe plana upravljanja (bivše gospodarske osnove) i internih odluka ovlaštenika ribolovnog prava. Međutim ribiči-kupci dnevne ili višednevne dozvole, domaći ili strani, nisu abolirani od poštivanja Zakona i podzakonski propisa, kao i plana upravljanja ovlaštenika |
| 25 | Igor Jazbec | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 21. | Vezano uz ovaj članak, smatram da bi trebala postojati samo jedna dozvola koja vrijedi godinu dana od 1. siječnja do 31. prosinca i cijena te dozvole bi trebala biti pristupačna svim građanima. Također smatram da bi tu dozvolu trebalo prodavati ministarstvo putem ovlaštenih fizičkih i pravnih osoba, a ne samo u elektroničkom obliku. Zašto tako? Veliki broj ribiča su starije osobe koje možda ne barataju novim tehnologijama, nemaju internet i, na koncu, nemaju pojma što je to e-mail i elektronska kupnja. Takve osobe vrlo lako mogu postati žrtve beskrupuloznih ljudi kojibi im pomogli kod kupnje dozvole elektroničkim putem u zamjenu za plaćanje članarine ili bi na neki drugi način mogli iskoristiti njihovo neznanje i nesnalaženje. Zato mislim da bi dozvola osim putem interneta trebala biti dostupna i na raznim prodajnim mjestima poput šaltera Hrvatske pošte i slično. Nadalje, u stavku 2. mi na uzbunu zvoni dio gdje piše da pravo na kupnju dozvole imaju članovi...:"...koji su platili sve financijske obaveze ovlašteniku...". Kako možete pravo na kupnju službenog dokumenta kojeg izdaje državno tijelo (ministarstvo) uvjetovati podmirenjem obaveza nekoj udruzi građana ili trgovačkom društvu? Zar rad i djelovanje udruga ne regulira zakon o udrugama? Zašto bi se zakon o ribarstvu trebao petljati u odnose između udruga i njihovih članova? Ribolovna dozvola bi trebala biti dostupna svima bez obzira na udruge, ovlaštenike ribolovnog prava i slične stvari. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Godišnja dozvola, kao i do sada, vrijedit će za kalendarsku tekuću godinu, kao što joj to i samo ime govori. Cijena dozvole ne formira se prema njezinoj pristupačnosti građanima, odnosno na bazi uravnilovke, već prema realnim potrebama ovlaštenika ribolovnog prava za provođenje odredbi gospodarskih osnova tj. novih planova upravljanja. Također se uvodi kategorija zoniranja ili valorizacije ribolovnih voda, što će dovesti do povećanja cijena upravljanja ne nekim ribolovnim vodama, a snižavanja cijena na drugima. Visine cijene dozvola nepromijenjene su već 17 godina, od stupanja na snagu Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Valja naglasiti da je iznos visine naknade za dozvole formiran sukladno objektivnim financijskim obvezama ovlaštenika ribolovnog prava (sportsko-ribolovnih udruga ili njihovih asocijacija) koje su im propisane Zakonom, podzakonskim propisima, gospodarskim osnovama i godišnjim planovima. Te obveze uključuju nabavku ribe za poribljavanje sa uzgajališta, transport, financiranje ribočuvarske službe, opreme itd. Prilikom formiranja cijena dozvola ovo Ministarstvo je uzelo u obzir i socioekonomske prilike u zemlji, kao i platežnu mogućnost ribiča. Međutim, moramo naglasiti i da je tijekom svih godina, koliko se cijena dozvola nije mijenjala, cijena ribe za poribljavanje višestruko narasla, kao i režijski troškovi ovlaštenika ribolovnog prava, cijena goriva povećana je 100 % itd. Iznos naknade za godišnju dozvolu od 400,00 kuna za neke ovlaštenike minimalan iznos koji još uvijek moraju nadoknađivati povećanjem cijene članarine ili drugih naknada koje kao ovlaštenik ribolovnog prava mogu donijeti internom odlukom. Ovlašteniku ribolovnog prava od svake dozvole ostane 80% za pokrivanje obveza (10% uplaćuje se u na račun Državnog proračuna za provođenje Programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu, a 10% uplaćuje se na račun Hrvatskog športsko ribolovnog saveza za provođenje javnih ovlasti povjerene Zakonom). Napominjemo i da su ovlaštenici ribolovnog prava u Republici Hrvatskoj najvećim dijelom neprofitne amaterske sportsko-ribolovne organizacije, koje se iz entuzijazma i ljubavi prema ovom sportu i prirodi bave ovom djelatnošću, te kao takve nisu orijentirane na profit. Koristimo priliku i napomenuti da se npr. u Republici Sloveniji cijene godišnjih dozvola za športski ribolov kreću i do 3000 eura, kao argument činjenici da je prilikom formiranja cijene dozvole potrebno uzeti u obzir opće socioekonomske prilike u državi, kao i specifične uvjete managementa tj upravljanja ribljim fondom. Što se tiče prodaje dozvola u elektroničkom obliku, navedeno je u sustavu mjera obuhvaćenih Akcijskim planom Vlade RH za smanjenjem administrativnih obveza poduzetnika u RH. Osim toga, elektronički sustav otklonit će mogućnosti financijskih malverzacija od strane pojedinih ovlaštenika ribolovnog prava i neizvršavanja obveza prema Državnom proračunu. Nadalje, elektronske dozvole omogućavaju turistima, kupcima jednodnevne ili višednevne dozvole kupnju iste prije odlaska na put ili u trenutku dolaska na ribolovnu vodu, budući da je kupnja dnevnih dozvola bila kod mnogih ovlaštenika ribolovnog prava otežana a ponegdje i nemoguća zbog toga što nije bilo moguće obvezati ovlaštenika da ima otvoreno sjedište 0-24 sata, kao što su i neka sjedišta i mjesta prodaje dozvola bila udaljena i nekoliko desetaka kilometara od ribolovne vode, nije bila regulirana prodaja od strane ribočuvara na vodi, pa se znalo dogoditi da ribič niti ne uspije kupiti dozvolu prije odlaska sa ribolovne vode, čime je počinio prekršaj. Ne treba se bojati novih tehnologija, zato će biti prijelazno razdoblje od godinu dana od stupanja na snagu novoga zakona, kako bi se stigla izraditi i testirati računalna aplikacija, te educirati ribiči. Prodaja kod drugih fizičkih ili pravnih osoba nije potrebna jer će se, nakon uvođenja aplikacije, i nadalje dozvole moći uplatiti kod ovlaštenika ribolovnog prava, koji će za ribiča moći ishodovati elektronsku dozvolu. Završno, što se tiče uvjetovanja kupnje (isključivo godišnje) dozvole članstvom u sportsko ribolovnoj udruzi koja je ovlaštenik ribolovnog prava, ono proizlazi iz specifičnosti izvršavanja obveza ovlaštenika ribolovnog prava propisanih zakonom, podzakonskim propisima i odredbama plana upravljanja. Preko 98% ovlaštenika ribolovnog prava su pravne osobe, sportsko ribolovne udruge ili savezi SRU ili zajednice SRU. Ukoliko nema članova, nema niti ovlaštenika ribolovnog prava. Nema tko fizički odraditi sve obveze nabavke ribe, poribljavanja, obavljanja ribočuvarske službe, košnje trave, uređenja ribolovnih mjesta, provođenja i sudjelovanja na ribičkim natjecanjima (podsjećamo da smo svjetski prvaci u šaranolovu), edukacije djece, radnih akcija, čišćenja okoliša, izmuljivanja, probijanja leda zimi zbog oksigenacije ribolovne vode. Čak i ovih nekolicina ovlaštenika ribolovnog prava koji su fizičke osobe ili obrti ili tvrtke moraju platiti nekome za gore navedene radnje. Što se tiče obveza prema ovlašteniku ribolovnog prava, ribiči koji se nisu učlanili u udrugu koja je dobila ribolovno pravo, sukladno drugim propisima nisu obvezni sudjelovati u radu udruge, njegovim tijelima, ne sudjeluju na natjecanjima u športskom ribolovu, nisu obvezni participirati svojim radom prilikom poribljavanja, uređenja okoliša, i ostalim oblicima djelovanja i pridonošenja opstanku i razvoju svoje udruge. Sportski ribolov mogu obavljati putem dnevne ili višednevne dozvole. Završno, podsjećamo da će po novome Zakonu dozvola biti fiksnog iznosa, koji određuje ministar pravilnikom, od tog iznosa u utvrđenim postocima financirati će se znanstveni monitoring kao i javne ovlasti HŠRS te akumulacija financijskih sredstava ovlaštenika ribolovnog prava za izradu planova upravljanja, revizija planova upravljanja i njihovih dodataka te informatizacija ovlaštenika), a varijabilni iznos formirati će sam ovlaštenik ribolovnog prava prema svojim potrebama provođenja ribolovnog prava i validnosti ribolovne vode a u skladu s ekonomskom osnovom plana upravljanja. Zbog velike biološke, ekološke i ihtiološke raznolikosti, te potrebe su jako različite pa će se kao takve i očitovati u raznim cijenama troškova. Ribolovno pravo nije samo pravo ribiča na ribolov nego cjelokupno upravljanje ribljim fondom, organizacija sportskog ribolova, poribljavanja određene ribolovne zone. |
| 26 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 22. | Predlažemo da se stavak (1) izmijeni i da glasi: Ribičke dozvole osim u ribolovnoj zoni ovlaštenika ribolovnog prava, vrijede i na svim tekućicama koje su ribolovne vode u Republici Hrvatskoj, kao i za ribolovnu zonu drugog ovlaštenika ribolovnog prava s kojim je ovlaštenik kod kojega je kupljena dozvola sklopio ugovor o recipročnom pravu. Obrazloženje: Smatramo da ukoliko je fiksni dio iznosa dozvole za Savez i Državni proračun, a drugi varijabilni dio po odluci ovlaštenika ide ovlašteniku, da ne postoji niti jedan jedini razlog da ribička dozvola ne vrijedi i na svim tekućicama koje su ribolovne vode u Republici Hrvatskoj. Predlažemo da se stavak 2. - briše Obrazloženje: Ako se izmijeni stavak (1), stavak (2) nije više potrebna jer su sva prava za HRVI iz Domovinskog rata u izmijenjenom stavku (1) | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično, što će se omogućiti Pravilnikom o sportskom ribolovu. S obzirom na specifične potrebe za provođenjem ribolovnog prava pojedinog ovlaštenika ribolovnog prava, a upravo zbog velike biološke, ekološke i ihtiološke raznolikosti, te potrebe su jako različite pa će se kao takve i očitovati u raznim cijenama troškova ovlaštenika. Ribolovno pravo nije samo pravo ribiča na ribolov nego cjelokupno upravljanje ribljim fondom određene ribolovne zone. Ovlaštenici ribolovnog prava imaju cijeli niz obveza koje su obvezni ispuniti temeljem ugovora koji su potpisali s ministrom poljoprivrede, odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu, podzakonskih propisa i odredbi gospodarskih osnova i godišnjih planova (nabava ribe i poribljavanje, organizacija i provođenje ribočuvarske službe, uređenje okoliša, provođenje natjecanja, edukacije itd). Uvjeti ribolova se razlikuju od jednog do drugog ovlaštenika, ovisno o ekološkim, hidrografskim, geomorfološkim uvjetima, tipu vode, kvantitativnom i kvalitativnom sastavu ihtiofaune, ribolovnom naporu, načinima ribolova i ostalim elementima. Inicijative za uvođenje jedinstvene dozvole za sve ribolovne vode u Republici Hrvatskoj postojale su i prije. Svjesni smo činjenice da bi to manjem broju ribiča olakšalo mobilnost i obavljanje ribolova, no provedba bi bila vrlo teška upravo zbog prethodno spomenutih razlika između pojedinih ribolovnih zona i specifičnosti upravljanja ribljim fondom. Međutim, sigurni smo da bi se određene ribolovne zone gdje bi to gore navedeni uvjeti dozvoljavali, mogle „okrupniti“ (kao npr. sve ribolovne zone unutar administrativnih granica grada Zagreba), što bi omogućilo ribolov na širem području sa jednom dozvolom, kao što je to npr. sada slučaj u Brodsko-posavskoj županiji i Požeško-slavonskoj županiji. Također potpisivanjem ugovora o reciprocitetu ribičima je omogućen ribolov na puno većem području od onoga njihovog ovlaštenika ribolovnog prava (npr. cijela Varaždinska županija sa jednom dozvolom). Završno, člankom 22. stavkom 3. ovoga nacrta prijedloga Zakona određena je ovlast ministra da pravilnikom propiše i ribičke dozvole s važenjem za pojedine ribolovne vode, više ribolovnih zona ili ribolovnih područja. |
| 27 | Igor Jazbec | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 22. | Kada sam čuo da se radi novi zakon o slatkovodnom ribarstvu očekivao sam da će ribolovne zone konačno biti ukinute i da će se razdvojiti otvorene vode (rijeke i potoci) od zatvorenih (jezera i ribnjaci). Nažalost vidim da to nije predviđeno ovim zakonom, a mislim da bi trebalo biti. Sada imamo situaciju da jedan vodotok bude podijeljen između više ovlaštenika. Na primjeru rijeke Drave tako imamo situaciju da od Donje Dubrave do Novog Virja što je nekih 40 km postoje 3 ovlaštenika. 40 neprekinutih km jedne te iste rijeke, a navodno da je u Zagrebu na Savi još gora situacija. Čemu to služi osim da se ribičima izbija novac iz džepa? Također postoji puno raznoraznih potoka o kojima ovlaštenici ne vode nikakvu brigu, potoci presušuju, ribu nitko ne spašava i tako dalje, a uredno se naplaćuju članarine ribičima koji love na takvim vodama. Mislim da bi zakonom trebalo vode podijeliti na otvorene i zatvorene. Otvorenim vodama bi trebala gospodariti država, a nadzor bi trebao biti isti kao za gospodarski ribolov. Također bi bilo normalno da ribolovna dozvola kupljena u ministarstvu ili kod ovlaštenog prodavača vrijedi na području cijele Hrvatske za ribolov na otvorenim vodama. Baš kao što dozvola za morski ribolov vrijedi na cijeloj jadranskoj obali. Zatvorene vode bi bile u djelokrugu rada ovlaštenika ribolovnog prava i tu bi ovlaštenici imali svoja interna pravila o članarinama, jednodnevnim i višednevnim naknadama pa tko želi pecati kod ovlaštenika to bi i dodatno platio putem članarine ili cjenika ribolova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U sadašnjoj socioekonomskoj situaciji, Republika Hrvatska ne može preuzeti upravljanja ribolovnim vodama, upravo iz tog razloga se ribolovno pravo putem javnog natječaja dodjeljuje fizičkim ili pravnim osobama koje posjeduju organizacijske, kadrovske i ine kapacitete za kvalitetnu organizaciju sportskog ribolova, omogućavanje racionalnog i održivog upravljanja ribljim fondom povjerenih ribolovnih zona, poribljavanje te nadzor i kontrolu sportskog ribolova preko ribočuvarske službe. Nije moguća usporedba sa morskim sportskim ribolovom. Naime, u morskom sportskom ribolovu na postoji upravljanje ribljim fondom, ribočuvarska služba, kao niti poribljavanje, općenito ribiči na moru su obvezni upoznati se samo s osnovnim odredbama o lovostaju i najmanjoj mjeri pojedinih riba i drugih morskih organizama. Tako da ribiči na moru mogu loviti na osnovi jedne dozvole jer ne postoje ovlaštenici ribolovnog prava već samo prodavači dozvola. Osim navedenog, ovdje se radi o izrazito vulnerabilnim slatkovodnim ekosustavima, za koje je potrebna briga i nadzor, a svaka promjena koja nastaje kao posljedica povećanog izlova određenih vrsta, neprimjerenog poribljavanja ili bilo kakvih drugih radnji dovodi do često ireverzibilnih promjena u vodenim |
| 28 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 23. | Predlažemo: Brisati stavak (3) Obrazloženje: Živi ulov nije humano označavati, npr odsijecanjem dijela peraje ili slično. Predlažemo u stavku (4) brisati - označavanje ulova | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. S obzirom na utvrđenu činjenicu da je određeni dio ulova iz sportskog ribolova završavao u ugostiteljskim objektima, na ribarnicama i slično, još prethodnim propisima bilo je potrebno donijeti mjeru pomoću koje bi se riba iz sportskog ulova razlikovala od one koja je legalno u prometu (riba iz gospodarskog ribolova ili akvakulture). |
| 29 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 24. | Predlažemo kao i kod prethodnih članaka, u stavku (2) brisati - fizičke osobe. Predlažemo ispravak stavka (3) i stavka (4) Obrazloženje: Vjerojatno se obadva stavka odnose na stavak (2), a ne na stavak (3) Predlažemo da se kao i kod prethodnih članaka, u stavku (7) točka 2. - briše fizička osoba. Predlažemo da se doda u stavku (7). točka 4. koja glasi: Sadašnjim ovlaštenicima ribolovnog prava koji su uspješno gospodarili sa dodijeljenim ribolovnim vodama, u proteklih 20 godina, na zahtjev dodijeliti ribolovno pravo na daljnjih 20 godina. Obrazloženje: S obzirom da su uspješno upravljali sa dodijeljenim ribolovnim pravom, sadašnjim ovlaštenicima ribolovnog prava trebalo bi dodijeliti ribolovno pravo na daljnjih 20 godina. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije moguća diskriminacija fizičkih osoba (građana) u odnosu na fizičku osobu-obrtnika ili bilo koju pravnu osobu. Ministarstvo uprave nije imalo primjedbu na ovu točku. Prihvaća se djelomično. U članak 24. dodan je novi stavak (5) kojim je određeno da prednost na javnom natječaju za dodjelu ribolovnog prava ima prethodni ovlaštenik ribolovnog prava kojem ribolovno pravo nije bilo oduzeto. |
| 30 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 24. | Članak 24. brisati i ostaviti postupak dodjele ribolovnog prava iz staroga Zakona OBRAZLOŽENJE Dodjela ribolovnog prava po propalom sistemu „najbržeg prsta“ u dodjeli europskih sredstava vjerojatno je bila inspirativna za dodjelu ribolovnih prava po ovome prijedlogu. Prema predloženom nema: otvorenog natječaja za dodjelu ribolovnog prava, nema kriterija za sastav povjerenstva (gospodarenje je ekonomska kategorija) ), nema prednosti za dosadašnje ovlaštenike ribolovnog prava koji su 20 godina uspješno gospodarili i održavali ribolovne vode kao državno vlasništvo. Smatramo da je dosadašnji sistem dodjele ribolovnih prava bio mnogo kvalitetniji i transparentniji i da ga treba vratiti Povjerenstvo za dodjelu ribolovnog prava mora biti sastavljeno od osoba koje poznaju gospodarske i organizacione mogućnosti potencijalnih ovlaštenika ribolovnog prava, pa i ovdje predlažemo da se ostane kod dosadašnjih kriterija za imenovanje Povjerenstva. | Prihvaćen | Prihvaća se. Člankom 24. propisan je postupak dodjele ribolovnog prava putem javnog natječaja. |
| 31 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 24. | (2) Ribolovno pravo stječe se rješenjem ministarstva na temelju zahtjeva fizičke osobe, fizičke osobe-obrtnika ili pravne osobe. U stavku 2 brisati riječi „fizičke osobe“ – Obrazloženje u članku 3 ovoga Prijedloga | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije moguća diskriminacija fizičkih osoba (građana) u odnosu na fizičku osobu-obrtnika ili bilo koju pravnu osobu. Ministarstvo uprave nije imalo primjedbu na ovu točku. |
| 32 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 24. | t | Primljeno na znanje | Nema prijedloga. |
| 33 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 24. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 24 treba treba brisati stavak 4. OBRAZLOŽENJE: Time se samo dodatno, po mojem mišljenju, na diskriminirajući način pogoduje vlasnicima zemljišta na kojima ili uz koje se nalaze ribolovne vode. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj Zakon može se odnositi isključivo na vode koje se nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Hrvatske 1/1, što uključuje i jedinice lokalne samouprave. |
| 34 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 27. | Predlažemo da se u stavku (1) točka 7. - pobliže objasni kakav je to nezakonit način upravljanja zbog kojeg dolazi do pogoršanja hidromorfološkog, fizikalno-kemijskog i biološkog svojstva ribolovne vode Predlažemo da se prije oduzimanja ribolovnog prava po u stavku (1) točkama 4., 5., 6., 7., i 11. ovlaštenik ribolovnog prava opomene. Ako se kršenje nakon opomene nastavi i/ili ne otkloni ovlaštenik i odgovorna osobi izreći će se novčana kazna. Ako se nakon novčane kazne kršenja nastave ili u potpunosti ne uklone oduzeti će se ribolovno pravo. Obrazloženje: Ovlaštenik ribolovnog prava to pravo može izgubiti radi bezazlene pogreške, ili još gore radi slobodne procjene. U pitanju su velika materijalna i financijska sredstva uložena u gospodarenje i zakonodavac bi trebao osigurati da kažnjavanje oduzimanjem ribolovnog prava uslijedi tek onda kada nema više drugih rješenja. U pravilu ne bi trebala postojati mogućnost ukidanja ribolovnog prava, osim za stavak (1) točke 1.,2.,3.,9., 10. Predlažemo da se u stavku (3) precizira što znače i koja su to neiskorištena materijalna sredstva. Predlažemo da se stavak (4) izmijeni i da glasi: Upravljanje ribljim fondom do izdavanja rješenja o dodjeli prava drugom ovlašteniku ribolovnog prava, treba ostaviti ovlašteniku ribolovnog prava kojemu je ukinuto ribolovno pravo. Obrazloženje: Pojedini Županijski savezi su i sami ovlaštenici ribolovnog prava, pa bi bio nejednak tretman u oduzimanju ribolovnog prava. Sa druge strane županijski savezi nemaju ni stručnih, ni kadrovskih, a ni materijalnih mogućnosti da kvalitetno odrade taj posao. Predlažemo da se iz objektivnih, pa i subjektivnih razloga u stavku (5) - omogući žalba na rješenje o ukidanju ribolovnog prava. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Pogoršanje hidromorfoloških, fizikalno-kemijskih i bioloških svojstava ribolovne vode uslijed nezakonitog načina upravljanja očituje se odnosno utvrđuje kroz rezultate trajnog monitoringa (praćenja stanja ribljeg fonda), što uključuje sve nabrojane parametre, nalaza ribarske i vodopravne inspekcije, vještačenja ovlaštenih sudskih vještaka u slučaju pomora ili degradacije staništa, a u praksi se očituje smanjenjem uvjeta za život, rast, razvoj i reprodukciju riba, pogoršanjem kvalitete vode, smanjenjem kvantitativnog i kvalitativnog sastava primarnih i sekundarnih producenata, sastava ihtiofaune itd. Nadalje, što se tiče oduzimanja ribolovnog prava, navedeni prekršaji sankcionirani su i odgovarajućim novčanim kaznama. Nadalje, člankom 64. stavkom 1. podstavkom 1. određeno je da su inspektori ovlašteni rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok za njihovo otklanjanje itd., dakle ne stoji da ovlaštenik ribolovnog prava može izgubiti ribolovno pravo radi bezazlene pogreške. Svakako je oduzimanje ribolovnog prava zadnji alat kad više nema drugih mogućnosti, u svakom slučaju postoji i pravni lijek (upravni spor). Državi nikako nije u interesu oduzimati ribolovno pravo, nego pomoći ovlašteniku ribolovnog prava jer je praksa pokazala da se za određene ribolovne zone za koje je oduzeto ribolovno pravo na javnom natječaju ne javi niti jedna pravna ili fizička osoba ili da je novome ovlašteniku vrlo teško organizirati se u kratkom vremenu. Neiskorištena materijalna sredstva su ona koja je prethodni ovlaštenik uložio ali isključivo u provedbu ribolovnog prava, to znači uglavnom evidentirano poribljenu a neizlovljenu ribu. Nije moguće u ta sredstva uračunavati npr. uređenje ribičkog doma, provođenje radova itd. Prihvaća se djelomično. Brisan je stavak 4. te je u članak 25. dodan stavak 7. prema kojem je zabranjeno upravljanje ribljim fondom ovlašteniku ribolovnog prava u ribolovnoj zoni za koju nije dobio ribolovno pravo, te stavak 8. prema kojem je zabranjen sportski ribolov na ribolovnoj zoni za koju je oduzeto ribolovno pravo, te je u članak 73. stavak 6. ubačena kaznena odredba za ribiča koji obavlja sportski ribolov na takvoj zoni, kao i u članak 74. stavak 1. podstavak 2. kaznena odredba za ovlaštenika ribolovnog prava ako upravlja ribljim fondom u ribolovnoj zoni za koju nije dobio ribolovno pravo. Žalba na rješenje o ukidanju ribolovnog prava nije moguća ali je zato moguće pokrenuti upravni spor. |
| 35 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 27. | 4) Upravljanje ribljim fondom na osnovu važećeg plana upravljanja u ribolovnoj zoni u kojoj je ukinuto ribolovno pravo preuzima mjesno nadležni županijski sportsko-ribolovni savez do izdavanja rješenja o dodjeli ribolovnog prava drugom ovlašteniku ribolovnog prava. Upravljanje ribljim fondom do izdavanja rješenja o dodjeli prava drugom ovlašteniku ribolovnog prava, treba ostaviti ovlašteniku ribolovnog prava kojemu je ukinuto ribolovno pravo. OBRAZLOŽENJE Pojedini Županijski savezi su i sami ovlaštenici ribolovnog prava, pa bi bio nejednak tretman u oduzimanju ribolovnog prava. Sa druge strane županijski savezi ŠRD (ako nisu ovlaštenici ribolovnog prava) nemaju ni stručnih, ni kadrovskih, a ni materijalnih mogućnosti da kvalitetno odrade taj posao. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Brisan je stavak 4. te je u članak 25. dodan stavak 7. prema kojem je zabranjeno upravljanje ribljim fondom ovlašteniku ribolovnog prava u ribolovnoj zoni za koju nije dobio ribolovno pravo, te stavak 8. prema kojem je zabranjen sportski ribolov na ribolovnoj zoni za koju je oduzeto ribolovno pravo, te je u članak 73. stavak 6. ubačena kaznena odredba za ribiča koji obavlja sportski ribolov na takvoj zoni, kao i u članak 74. stavak 1. podstavak 2. kaznena odredba za ovlaštenika ribolovnog prava ako upravlja ribljim fondom u ribolovnoj zoni za koju nije dobio ribolovno pravo. |
| 36 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 27. | Prije oduzimanja ribolovnog prava po točkama 4., 5., 6., 7., i 11.ovlaštenik će se opomenuti, a ako se kršenje nakon opomene nastavi i/ili ne otkloni, oduzeti će se ribolovno pravo. Obrazloženje: U protivnom evidentna je pravna nesigurnost ovlaštenika ribolovnog prava koji to pravo može izgubiti radi bezazlene pogreške, ili još gore radi „slobodne procjene“ nekog inspektora. Kako su u pitanju velika materijalna i financijska sredstva uložena u gospodarenje zakonodavac bi trebao osigurati da kažnjavanje uslijedi kada se to stvarno zasluži. | Prihvaćen | Što se tiče oduzimanja ribolovnog prava, navedeni prekršaji sankcionirani su i odgovarajućim novčanim kaznama. Nadalje, člankom 64. stavkom 1. podstavkom 1. određeno je da su inspektori ovlašteni rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok za njihovo otklanjanje itd. dakle ne stoji da ovlaštenik ribolovnog prava može izgubiti ribolovno pravo radi bezazlene pogreške. Svakako je oduzimanje ribolovnog prava zadnji alat kad više nema drugih mogućnosti, u svakom slučaju postoji i pravni lijek (upravni spor). Državi nikako nije u interesu oduzimati ribolovno pravo, nego pomoći ovlašteniku ribolovnog prava jer je praksa pokazala da se za određene ribolovne zone za koje je oduzeto ribolovno pravo na javnom natječaju ne javi niti jedna pravna ili fizička osoba ili da je novome ovlašteniku vrlo teško organizirati se u kratkom vremenu. |
| 37 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 28. | Predlažemo da se za vrijeme važenja dodijeljenog ribolovnog prava ne bi smjela dogoditi promjena namjene ribolovne zone. Predlažemo da se u stavku (4) precizira što znače i koja su to neiskorištena materijalna sredstva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za promjenu namjene ribolovne zone uzeti su obzir razlozi iz posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao što su proglašenje zaštićenog dijela prirode u kategoriji nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, vodom iz koje se zahvaća voda za ljudsku potrošnju ili koja je od druge posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, odnosno te vode nisu ribolovne vode sukladno odredbi članak 5. ovoga Zakona. Neiskorištena materijalna sredstva su ona koja je prethodni ovlaštenik uložio ali isključivo u provedbu ribolovnog prava, to znači uglavnom evidentirano poribljenu a neizlovljenu ribu. Nije moguće u ta sredstva uračunavati npr. uređenje ribičkog doma, provođenje radova itd. |
| 38 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 28. | Predlažemo da se za vrijeme važenja dodijeljenog ribolovnog prava ne bi smjela dogoditi promjena namjene ribolovne zone. Predlažemo da se u stavku (4) precizira što znače i koja su to neiskorištena materijalna sredstva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za promjenu namjene ribolovne zone uzeti su obzir razlozi iz posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao što su proglašenje zaštićenog dijela prirode u kategoriji nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, vodom iz koje se zahvaća voda za ljudsku potrošnju ili koja je od druge posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, odnosno te vode nisu ribolovne vode sukladno odredbi članak 5. ovoga Zakona. Neiskorištena materijalna sredstva su ona koja je prethodni ovlaštenik uložio ali isključivo u provedbu ribolovnog prava, to znači uglavnom evidentirano poribljenu a neizlovljenu ribu. Nije moguće u ta sredstva uračunavati npr. uređenje ribičkog doma, provođenje radova itd. |
| 39 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 29. | Predlažemo da se Plan upravljanja nazove kao što je i prije bio Gospodarska osnova koju će potvrđivati ministarstvo, a da ovlaštenici ribolovnog prava na temelju Gospodarske osnove izrađuje svake godine Plan upravljanja koji će potvrđivati Skupština ovlaštenika ribolovnog prava.. Predlažemo izmjenu stavka (5) koja glasi - Nakon dobivanja suglasnosti lan upravljanja vrijedi do dana isteka ugovora o dodjeli ribolovnog prava, s tim da se po potrebi, a najmanje svakih deset godina mora obaviti njegova revizija. Prijedlog se odnosi na cijeli Zakon: Obrazloženje: Rok za reviziju plana upravljanja od 10 godina smatramo primjerenim, jer je u sredini roka na koji je dodijeljeno ribolovno pravo. Predlažemo izmjenu stavka (6) koja glasi - U slučaju pomora riba, većeg od jedne trećine ihtiomase procijenjene planom upravljanja, kao i u slučaju proglašenja većih elementarnih nepogoda - poplava, suša itd., mora se obaviti revizija plana upravljanja i prije isteka roka od deset godina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin „Plan upravljanja“ je primjereniji termin od „Gospodarske osnove“ budući se radi o znanstveno-stručnoj studiji kojom se utvrđuje stanje ribljeg fonda te se određuju ciljevi upravljanja i očuvanja, aktivnosti za postizanje tih ciljeva i pokazatelji učinkovitosti upravljanja, a ne gospodarska djelatnost. Godišnji plan gospodarenja izbačen je iz teksta nacrta prijedloga Zakona o slatkovodnom ribarstvu budući je navedena mjera propisana Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje poduzetnika Ne prihvaća se. Rok za reviziju plana upravljanja od deset godina je u biološkom, ekološkom i ihtiološkom smislu neprihvatljiv i predug. |
| 40 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 29. | (5) Nakon dobivanja suglasnosti plan upravljanja vrijedi do dana isteka ugovora o dodjeli ribolovnog prava, s tim da se svakih šest godina mora obaviti njegova revizija. Nakon dobivanja suglasnosti plan upravljanja vrijedi do dana isteka ugovora o dodjeli ribolovnog prava, s tim da se po potrebi, a najmanje svakih deset godina mora obaviti njegova revizija. Prijedlog se odnosi na cijeli Zakon OBRAZLOŽENJE: Rok za reviziju plana upravljanja od 10 godina smatramo primjerenim, jer je u sredini roka na koji je dodijeljeno ribolovno pravo. Pogotovo, što je u slijedećem predviđena mogućnost izvanredne revizije u slučaju neke incidentne situacije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rok za reviziju plana upravljanja od deset godina je u biološkom, ekološkom i ihtiološkom smislu neprihvatljiv i predug, bez obzira na mogućnost izvanredne revizije u slučaju izvanredne situacije. Podsjećamo da je opseg revizije plana upravljanja mnogo manji od cijelog plana upravljanja, a ovlaštenici ribolovnog prava dobivaju dodatnu pogodnost u obliku petogodišnje akumulacije sredstava od dozvola namjenski za financiranje revizije koja je propisana člankom 44. stavkom 5. ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 41 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 31. | Predlažemo brisanje stavka (3), (4), (5). Obrazloženje: U Zakon se uvode nove obveze koje iziskuju dodatna i ne mala financijska sredstva , vrijeme i dodatno administriranje. Poribljavanje u jednom danu na 12-15 umjetnih jezera traži od stručne osobe približno 100 do 150 kilometara vožnje po poribljavanju (i tako 7 do 8 puta godišnje), kako bi se na svakom umjetnom jezeru vodio zapisnik i kontrolirao postupak poribljavanja, bez obzira poribljava li se umjetno jezero s 50 kg, 100 kg, 200 kg ili 500 kg. Stručne osobe su uglavnom volonteri u radnom odnosu, a poribljava se uglavnom u tjednu od oko 9 do 16 sati. Na svakom umjetnom jezeru zadužene su osobe za poribljavanje. Čuvanje ribolovne vode 48 sati nakon poribljavanja traži najmanje 6 ribočuvara za 48 sati po umjetnom jezeru puta (10 do 15 umjetnih jezera koja se poribljavaju u jednom danu) ili 1.200 do 1.800 kilometara prijevoznog troška ribočuvara po poribljavanju (i tako 7 do 8 puta godišnje). Obavijest inspektoru nije potrebna jer je plan poribljavanja po datumima vidljiv u planu poribljavanja, ugovoru o nabavi ribe ili na web stranicama. Možda bi trebalo najaviti samo promjene u danima i vremenu poribljavanja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se. U članku 31. stavku 3. iza riječi „stručna“ dodaju se riječi „ili ovlaštena“. Na ovaj način ovlaštenik ribolovnog prava može u ovakvim situacijama ovlastiti osobe koje će biti nazočne na poribljavanju i voditi zapisnik. Ne prihvaća se. Ovlaštenik ribolovnog prava je obvezan osigurati pojačan nadzor nad obavljanjem ribolova 48 sati nakon poribljavanja, preusmjeravanjem ribočuvara na poribljene ribolovne vode. Ne prihvaća se. Obavijest ribarskom inspektoru je nužna jer više ne postoji godišnji plan, tako da on ne može znati kada i gdje će ovlaštenik ribolovnog prava obavljati poribljavanje, nema pristup ugovoru o nabavi ribe koji je interni ugovor između ovlaštenika ribolovnog prava i objekta akvakulture. |
| 42 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 31. | (5) Ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je izvijestiti ribarskog inspektora o mjestu i vremenu poribljavanja najmanje 48 sati prije poribljavanja. Iza riječi „izvijestiti“ dodaju se riječi „mjesno nadležnog“ u cilju preciziranja obveze ovlaštenika ribolovnog prava | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 43 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 31. | (4) Radi zaštite poribljene ribe, riblje mlađi i ikre, ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je osigurati čuvanje ribolovne vode 48 sati nakon poribljavanja. Iza riječi iza riječi „vode“ dodaje se riječ „najmanje“ Obrazloženje: Prijedlog ostavlja mogućnost ovlašteniku da ribolovnu vodu čuva i duže ako procjeni da je to potrebno. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 44 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 31. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 31 treba treba brisati predloženi stavak 4 i stavak 5. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je nepotrebno posebno navoditi u Zakonu kako je ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je osigurati čuvanje ribolovne vode 48 sati nakon poribljavanja. Čuvanje voda ovlašteniku ribolovnog prava je obveza tijekom cijelog trajanja razdoblja na koje mu je dodijeljeno ribolovno pravo, odnosno pravo gospodarenja na određenom ribolovnoj zoni i dr., a što prizlazi kako i iz samoga Zakona o slatkovodnom ribarstvu tako i iz drugih pozitivnih propisa RH. Također je i poptpuno nepotrebno nametati i novu obvezu Ovlašteniku ribolovnog da isti obvezno mora izvijestiti ribarskog inspektora o mjestu i vremenu poribljavanja najmanje 48 sati prije poribljavanja, jer da bi se uopće moglo i poribljavati, to mora prethodno biti navedeno u planu gospodarenja kao i samoj Gospodarskoj osnovi, a sama riba, kojom se poribljavaju vode mora imati i određenu popratnu dokumentaciju: pregled veterinara, i dr. Također je teško za vjerovati da će u praksi svaka takva moguća obveza obavještavanja ribarskog inspektora o mjestu i vremenu poribljavanja rezultirati da taj inspektor uopće i bude prisutan samom poribljavanju. Time se samo daodano stvara potreba za administriranje i to kako samih nositelja gospodarenja tako i samih inspektora. Nadalje kako se često se i u praksi događa da iako Vam trgovac ribom najavi poribljavanje ujutro određenog dana, a u praksi je to poribljavanje ponekad i ranije ili kasnije od same prethodne najave, pa određivanje tih najmanje 48 sati prije poribljavanja i dodatno time gubi smisao i svrhovitost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obavijest ribarskom inspektoru je nužna jer više ne postoji godišnji plan, tako da on ne može znati kada i gdje će ovlaštenik ribolovnog prava obavljati poribljavanje, nema pristup ugovoru o nabavi ribe koji je interni ugovor između ovlaštenika ribolovnog prava i objekta akvakulture, kao niti veterinarskoj dokumentaciji koja prati ribu. Za pretpostaviti je da ribarski inspektor neće biti prisutan na svakom poribljavanju, budući i oni imaju svoj plan rada kao i izvanredne nadzore. Međutim to nije razlog da ga se ne obavijesti o mjestu i vremenu poribljavanja. Ne može se govoriti o stvaranju dodatne potrebe za administriranje ovlaštenika ribolovnog prava budući se ribarski inspektor može obavijestiti i telefonom ili e-mailom, što ne iziskuje nikakvo administriranje. |
| 45 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 33. | Predlažemo da se izmjeni naslov stavaka (1) koji glasi - Ribočuvar je ovlašten u obavljanju svoje službe od ribiča i od osoba koje se neovlašteno zateknu na ribolovnoj vodi: Obrazloženje:Bez takvog određenja ribočuvar ne može kontrolirati neovlašteni ribolov. Predlažemo da se izmijeni stavak (1) točka 3 koja glasi - pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov, ulov, plovila i druge prostorije, prijevozna sredstva i slično, fotografirati ili snimiti osobe, alate, plovila i druge prostorije. Obrazloženje:Bez takvog određenja ribočuvar ne može kontrolirati neovlašteni ribolov. Predlažemo da se izmijeni stavak (2) točka 3. koja glasi - pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov, ulov, plovila i druge prostorije, prijevozna sredstva i slično, fotografirati ili snimiti osobe, alate, plovila i druge prostorije. Obrazloženje:Bez takvog određenja viši ribočuvar ne može kontrolirati neovlašteni ribolov. Predlažemo izmjenu stavka (5) koja glasi - Ovlaštenik ribolovnog prava je ovlašten podnijeti prekršajnu prijavu mjesno nadležnom Prekršajnom sudu kao oštečenik po posebnom propisu, a prema zapisniku ribočuvara i višeg ribočuvara, te o tome obavijestiti ribarskog inspektora u roku od 7 dana. Obrazloženje:Primjereniji je rok od 7 dana za obavijest prema inspektoru o podnesenoj prekršajnoj prijavi. Predlažemo da se na kraju stavka (6) doda - osim u slučaju osobne ugroženosti. Obrazloženje: Kao službena osoba ovlaštenika ribočuvar i viši ribočuvar moraju imati pravo na obranu u slučaju osobne ugroženosti uključujući i nošenje i uporabu vatrenog oružja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna ovlast ribočuvara da nadzire „osobu koja se neovlašteno zatekne na vodi“ nije moguća jer nije definirano što znači „ovlašteno se nalaziti na vodi“. U sljedećem članku 34. određeno je postupanje ribočuvara prema osobama koje obavljaju ribolov protivno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. Ne prihvaća se. Navedene ovlasti pripadaju u domenu ribarske inspekcije i drugih ovlaštenih osoba (MUP i drugi) Ne prihvaća se. Praksa je pokazala da je rok od 72 sata dovoljan za obavijest ribarskog inspektora. Ne prihvaća se. Ribočuvar u svakom slučaju ne bi smio svojim postupcima dovoditi u opasnost svoje zdravlje i život, zdravlje i život drugih osoba kao i imovinu, bez obzira na „osobna ugroženost“. Nošenje i držanje vatrenog oružja, kao i njegova upotreba predmeti su drugih propisa. |
| 46 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 33. | (6) Ribočuvar i viši ribočuvar pri obavljanju ribočuvarske službe svojim postupcima ne smije dovoditi u opasnost svoje zdravlje i život, zdravlje i život drugih osoba, kao i imovinu. Na kraju stavka (6) dodaje se „osim u slučaju osobne ugroženosti“ OBRAZLOŽENJE: Kao službena osoba ovlaštenika ribolovnog prava ribočuvar mora imati pravo na obranu u slučaju osobne ugroženosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ribočuvar u svakom slučaju ne bi smio svojim postupcima dovoditi u opasnost svoje zdravlje i život, zdravlje i život drugih osoba kao i imovinu, bez obzira na „osobna ugroženost“. Nošenje i držanje vatrenog oružja, kao i njegova upotreba predmeti su drugih propisa. |
| 47 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 33. | (1) Ribočuvar je ovlašten u obavljanju svoje službe od ribiča: Na kraju dodaje se „i od drugih osoba koje neovlašteno obavljaju ribolov. Obrazloženje: Bez takvog određenja ribočuvar ne može kontrolirati neovlašteni ribolov. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U sljedećem članku 34. određeno je postupanje ribočuvara prema osobama koje obavljaju ribolov protivno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. Članak 33. se odnosi na postupanje ribočuvara prema osobi koja obavlja sportski ribolov, dakle ribiču. |
| 48 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 33. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 33 treba treba brisati predložen stavak 2 točke 1. i predloženi stavak 2 točke 2. OBRAZLOŽENJE: Ribočuvar, pa ni viši ribočuvar nisu ovlašteni da traže dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje identiteta. Bilo da se radi o ribiču ili nekom drugom pojedincu. Utvrđivanje identiteta je isključivo u nadležnosti policije, te su samo ovlašteni zatražiti od pojedinaca odgovarajuću dokumentaciju radi utvrđivanja identitete. Čak ni policija ne može kada se sjeti tražiti provjeru identiteta, nego samo u određenim slučajevima osnove sumnje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U prethodnim propisima postojala je identična ovlast ribočuvara i nije bilo nikakvih primjedbi što se tiče utvrđivanja identiteta osobe. Istu ovlast imaju gradski komunalni redari. Ne postoji alternativan način za utvrđivanje identiteta osobe osim putem dokumenta sa slikom, imenom i prezimenom, adresom prebivališta i serijskim brojem. |
| 49 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 34. | (4) Ovlaštenik ribolovnog prava obvezan je osigurati čuvanje i održavanje privremeno oduzetoga ribolovnog alata i/ili opreme za ribolov i/ili ulova do njihove predaje nadležnoj ustanovi. Na kraju dodaje se „na osnovu pravomoćne odluke suda i/ili inspekcije“ | Prihvaćen | Prihvaća se. Dodaje se tekst: „ a na osnovu rješenja ribarskog inspektora i/ili pravomoćne odluke suda“ |
| 50 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 36. | Predlažemo izmjenu stavka (4) koja glasi - Obrazac iskaznice, značku i odoru ribočuvara i višeg ribočuvara, pravilnikom propisuje ministar (pravilnik sličan kao i kod čuvanja šuma), a izdaje Savez na temelju Uvjerenja o položenom ispitu za ribočuvara i višeg ribočuvara. Obrazloženje: Samo na ovaj način ribočuvar i viši ribočuvar mogu koliko toliko kvalitetno vršiti ribočuvarsku službu. Predlažemo izmjenu stavka (6) koja glasi - U slučaju prekida članstva kod ovlaštenika, povrede ribočuvarske službe, zloupotrebe iskaznice, značke ili odore, Savez je obvezan internom odlukom ribočuvaru i višem ribočuvaru oduzeti iskaznicu, a značku i odoru obavezan je oduzeti ovlaštenik. Obrazloženje: Ovlaštenik je kupio ribočuvarsku značku za svoga ribočuvara pa je njemu i vraća. predlažemo izmjenu stavka (7) koja glasi - Ribočuvar i viši ribočuvar je obvezan vratiti Savezu iskaznicu, a značku i odoru ovlašteniku ribolovnog prava, ukoliko Savez ili ovlaštenik ribolovnog prava donesu internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka. Obrazloženje: Ovlaštenik je kupio ribočuvarsku značku za svoga ribočuvara pa je njemu i vraća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Radi smanjenja administracije i izrade pravilnika, ovlast propisivanja obrasca iskaznice, značke i odore ribočuvara prepuštena je Savezu. Propisivanje iskaznice, značke i odore nemaju veze sa kvalitetnim obavljanjem ribočuvarske službe. Izmijenjeni tekst članka 36. stavka 7. glasi „Ribočuvar je obvezan ovlašteniku ribolovnog prava vratiti iskaznicu, značku i odoru ukoliko ovlaštenik ribolovnog prava donese internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka“. |
| 51 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 36. | (7) Ribočuvar i viši ribočuvar je obvezan vratiti Savezu iskaznicu i značku a ovlašteniku ribolovnog prava odoru, ukoliko Savez ili ovlaštenik ribolovnog prava donesu internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka. Ribočuvar i viši ribočuvar je obvezan vratiti Savezu iskaznicu, a značku i odoru ovlašteniku ribolovnog prava, ukoliko Savez ili ovlaštenik ribolovnog prava donesu internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka. OBRAZLOŽENJE Ovlaštenik je kupio ribočuvarsku značku za svoga ribočuvara pa je njemu i vraća | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Izmijenjeni tekst članka 36. stavka 7. glasi „Ribočuvar je obvezan ovlašteniku ribolovnog prava vratiti iskaznicu, značku i odoru ukoliko ovlaštenik ribolovnog prava donese internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka“. |
| 52 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 36. | (6) U slučaju povrede ribočuvarske službe, zloupotrebe iskaznice, značke ili odore, Savez je obvezan internom odlukom ribočuvaru i višem ribočuvaru oduzeti iskaznicu i značku, a ovlaštenik je obvezan oduzeti mu odoru. U slučaju prekida članstva kod ovlaštenika, povrede ribočuvarske službe, zloupotrebe iskaznice, značke ili odore, Savez je obvezan internom odlukom ribočuvaru i višem ribočuvaru oduzeti iskaznicu, a značku i odoru obavezan je oduzeti ovlaštenik. OBRAZLOŽENJE Ovlaštenik je kupio ribočuvarsku značku za svoga ribočuvara pa je njemu i vraća. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Izmijenjeni tekst članka 36. stavka 7. glasi „Ribočuvar je obvezan ovlašteniku ribolovnog prava vratiti iskaznicu, značku i odoru ukoliko ovlaštenik ribolovnog prava donese internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka“. |
| 53 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 38. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 38 treba treba brisati stavak 4, te treba izvršiti i brisanje stavka 1. članka 42. nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. OBRAZLOŽENJE: Predložena točka 1. članka 42 je u kontradikciji s predloženom točkom 4. članka 38 nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne smatra se stavljanjem na tržište prodaja točno određenom kupcu (objektu za akvakulturu za njegove daljnje potrebe) ili drugom točno određenom ovlašteniku ribolovnog prava na temelju ugovora. |
| 54 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 40. | (5) Ministar propisuje pravilnikom ograničenje ribolova u ribolovnom području, ribolovnoj zoni ili ribolovnoj vodi, izvan inundacijskog područja, u dunavcima i osnovnom koritu vodotoka. (5) Ministar propisuje pravilnikom ograničenje ribolova u ribolovnom području, ribolovnoj zoni ili ribolovnoj vodi, u inundacijskom području, izvan inundacijskog područja, u dunavcima i osnovnom koritu vodotoka. OBRAZLOŽENJE Izostavljeno je „u inundacijskom području“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 55 | Zvonko Vlahović | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 42. | U predloženom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu u članku 38 treba treba brisati stavak 4, te treba izvršiti i brisanje stavka 1. članka 42. nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. OBRAZLOŽENJE: Predložena točka 1. članka 42 je u kontradikciji s predloženom točkom 4. članka 38 nacrta predloženog Zakona o slatkovodnom ribarstvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne smatra se stavljanjem na tržište prodaja točno određenom kupcu (objektu za akvakulturu za njegove daljnje potrebe) ili drugom točno određenom ovlašteniku ribolovnog prava na temelju ugovora. |
| 56 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 44. | Predlažemo da se u stavku (5) na kraju doda - za poribljavanje i ostale troškove ovlaštenika ribolovnog prava. Obrazloženje: Ovlaštenik ribolovnog prava ima i troškove poribljavanje i ostale troškove | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stavkom 5. predmetnog članka osiguravaju se akumulirana sredstva za izradu planova upravljanja (dosadašnjih gospodarskih osnova), revizija planova upravljanja i dodataka planova upravljanja. Troškovi poribljavanja i ostali troškovi ovlaštenika ribolovnog prava financiraju se od sredstava iz stavka 2., kao i iz stavka 6. ovoga članka. |
| 57 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 46. | Na koji način će pojedini ribiči voditi popis o ulovu ribe u sportskom ribolovu elektroničkim putem mrežne aplikacije kad ne posjeduju kompjutere ili nisu obučeni za rad na njima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ribiči, ribari (ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov) i ovlaštenici ribolovnog prava imat će pristup bazi slatkovodnog ribarstva, te će ulaziti u mrežnu aplikaciju putem računala, ali i putem mobilnog telefona. Većina građana Republike Hrvatske u posjedu je mobilnog telefona, a sama aplikacija će biti vrlo jednostavna za upotrebu i ribiči će biti educirani. Osim navedenog, člankom 44. stavkom 2. propisano je da ovlašteniku ostaje od dozvole 20% naknade za akumulaciju sredstava za izradu plana upravljanja, revizije i dodataka istog, kao i za informatizaciju. |
| 58 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 46. | (3) Popisi iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se elektronički putem mrežne aplikacije. NAPOMENA Mrežna aplikacija mora osigurati da ribič ispuni upitnik o ulovima ribe u prethodnoj godini prije izdavanja ribolovne dozvole za slijedeću godinu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravilnikom će biti propisan način upisivanja i dostave podataka. To sigurno neće biti na kraju godine, nego će biti svaki put neposredno prije napuštanja ribolovnog mjesta, kako bi ribočuvar mogao provjeriti odgovara li upis u aplikaciju stvarnoj količini i vrstama ribe koje ribič zadržava. |
| 59 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 47. | Na koji način će pojedini ribiči voditi popis o ulovu ribe u sportskom ribolovu elektroničkim putem mrežne aplikacije kad ne posjeduju kompjutere ili nisu obučeni za rad na njima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ribiči, ribari (ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov) i ovlaštenici ribolovnog prava imat će pristup bazi slatkovodnog ribarstva, te će ulaziti u mrežnu aplikaciju putem računala, ali i putem mobilnog telefona. Većina građana Republike Hrvatske u posjedu je mobilnog telefona, a sama aplikacija će biti vrlo jednostavna za upotrebu i ribiči će biti educirani. Osim navedenog, člankom 44. stavkom 2. propisano je da ovlašteniku ostaje od dozvole 20% naknade za akumulaciju sredstava za izradu plana upravljanja, revizije i dodataka istog, kao i za informatizaciju. |
| 60 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 49. | (1) Ovlaštenik ribolovnog prava, ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov i ostale fizičke i pravne osobe obvezne su ribarskom inspektoru, kao i drugim ovlaštenim osobama iz članka 56. ovoga Zakona, prijaviti pomor riba u ribolovnoj zoni Na kraju dodaje se „ najkasnije u roku od 24 sata“ OBRAZLOŽENJE: Rok je potreban radi ažuriranja svih poslova u svezi pomora. | Prihvaćen | Prihvaća se. U članak 49. stavku 1. dodaje se tekst „najkasnije u roku od 24 sata od saznanja“ |
| 61 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 54. | Predlažemo: Brisati - "Ulovi i plati" sustav i članak 54. Obrazloženje: "Ulovi i plati" sustav nije sportski ribolov radi rekreacije i natjecanja. Moglo bi se reći da je to gospodarski ribolov i trebalo bi ga staviti pod gospodarski ribolov. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem „ulovi i plati“ sustava ne narušava se samo obavljanje sportskog ribolova, kao niti najčešći motiv - rekreacija. On se odnosi na one ribiče koji žele zadržati više ribe od one količine propisane planom upravljanja te istu ribu plate. Dakle, ne radi se o prodaji ribe od strane ribiča, nego o kupnji ribe od ovlaštenika ribolovnog prava koji se pobrinuo da se određena količina ribe kupi, transportira, pregleda od strane veterinara, te poribi u ribolovnu vodu kako bi svi mogli ostvariti ulov te zadržati količinu ribe koju žele. Nema sličnosti s gospodarskim ribolovom, jer se gospodarski ribolov obavlja u posebno ograničenim vodama alatima gospodarskog ribolova radi ostvarivanja dobiti, a na temelju povlastice. Odredbama ovoga članka u stavku 1. određeno je da se na stajaćicama koje nemaju kontakt s tekućom vodom na ribolovnoj zoni ovlaštenika ribolovnog prava, može odobriti obavljanje sportskog ribolova u „ulovi i plati“ sustavu, odnosno protivno odredbama ovog Zakona koje se odnose na dobivanje ribolovnog prava, kao i svih obveza koje proizlaze iz njega a koje se odnose na poribljavanje te zaštitnih mjera lovostaja i najmanje veličine ribe, u kojem slučaju ovlaštenik ribolovnog prava može ribiču naplatiti zadržan ulov uz poštivanje posebnih propisa. Ovakav sustav, u kojemu se ribolovna voda ovlaštenika ribolovnog prava kontrolirano i regularno poribljava te izlovljava, uz mogućnost prodaje zadržanog ulova ribičima, pogoduje razvoju i ponudi uzgajališta/ribogojilišta koji će opskrbljivati ovakve vode raznim vrstama riba koje su zanimljive sa sportskog stajališta, te će pogodovati diverzifikaciji sportskog ribolova i financijskom osnaživanju ovlaštenika ribolovnog prava. Ova mjera pogotovo je pogodna za ribolovne vode koje sa ekološkog, biološkog i ihtiološkog stajališta nemaju veću važnost, odnosno u kojima ne postoje prirodni uvjeti za prirodnu primarnu i sekundarnu produkciju, te u kojima zbog manjka makrofitske vegetacije ne postoje uvjeti za razmnožavanje riba. poglavito fitofilnih vrsta riba. Ovom mjerom financijski će se osnažiti pojedini ovlaštenici ribolovnog prava, jer će ribičima ponuditi veterinarski i sanitarno ispravnu ribu po povoljnijoj cijeni, uz povoljan psihološki efekt i zadovoljstvo odnošenja kući ribe iz vlastitog ulova. |
| 62 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 54. | (2) Obavljanje sportskog ribolova protivno članku 23. stavku 3., članku 42. stavku 1., članku 46. stavku 2. i članku 51. stavku 1. točke 1. i 2. ovog Zakona, te način korištenja prikupljenih sredstava po sustavu iz stavka 1. ovoga članka određuje se planom upravljanja Brisati glavu „Ulovi i plati“ i članak 54. sustav OBRAZLOŽENJE: Predloženi sustav nije sportski ribolov nego je to gospodarska djelatnost (prodaja ribe preko štapa) i kao takvu je suvišna u ovome Zakonu. U cijelome Zakonu proklamira se zabrana prodaje ribe ulovljene u sportskom ribolovu, a ovim prijedlogom predlaže se nešto suprotno | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem „ulovi i plati“ sustava ne narušava se samo obavljanje sportskog ribolova, kao niti najčešći motiv - rekreacija. On se odnosi na one ribiče koji žele zadržati više ribe od one količine propisane planom upravljanja te istu ribu plate. Dakle, ne radi se o prodaji ribe od strane ribiča, nego o kupnji ribe od ovlaštenika ribolovnog prava koji se pobrinuo da se određena količina ribe kupi, transportira, pregleda od strane veterinara, te poribi u ribolovnu vodu kako bi svi mogli ostvariti ulov te zadržati količinu ribe koju žele. Nema sličnosti s gospodarskim ribolovom, jer se gospodarski ribolov obavlja u posebno ograničenim vodama alatima gospodarskog ribolova radi ostvarivanja dobiti, a na temelju povlastice. Odredbama ovoga članka u stavku 1. određeno je da se na stajaćicama koje nemaju kontakt s tekućom vodom na ribolovnoj zoni ovlaštenika ribolovnog prava, može odobriti obavljanje sportskog ribolova u „ulovi i plati“ sustavu, odnosno protivno odredbama ovog Zakona koje se odnose na dobivanje ribolovnog prava, kao i svih obveza koje proizlaze iz njega a koje se odnose na poribljavanje te zaštitnih mjera lovostaja i najmanje veličine ribe, u kojem slučaju ovlaštenik ribolovnog prava može ribiču naplatiti zadržan ulov uz poštivanje posebnih propisa. Ovakav sustav, u kojemu se ribolovna voda ovlaštenika ribolovnog prava kontrolirano i regularno poribljava te izlovljava, uz mogućnost prodaje zadržanog ulova ribičima, pogoduje razvoju i ponudi uzgajališta/ribogojilišta koji će opskrbljivati ovakve vode raznim vrstama riba koje su zanimljive sa sportskog stajališta, te će pogodovati diverzifikaciji sportskog ribolova i financijskom osnaživanju ovlaštenika ribolovnog prava. Ova mjera pogotovo je pogodna za ribolovne vode koje sa ekološkog, biološkog i ihtiološkog stajališta nemaju veću važnost, odnosno u kojima ne postoje prirodni uvjeti za prirodnu primarnu i sekundarnu produkciju, te u kojima zbog manjka makrofitske vegetacije ne postoje uvjeti za razmnožavanje riba. poglavito fitofilnih vrsta riba. Ovom mjerom financijski će se osnažiti pojedini ovlaštenici ribolovnog prava, jer će ribičima ponuditi veterinarski i sanitarno ispravnu ribu po povoljnijoj cijeni, uz povoljan psihološki efekt i zadovoljstvo odnošenja kući ribe iz vlastitog ulova. |
| 63 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, XVI. PREKRŠAJNE ODREDBE | Ujednačiti propisane kazne za sve sudionike u Zakonu. Novčane kazne su prevelike i trebale bi ih smanjiti za više od polovine iznosa, odnosno trebale bi biti primjerenije volonterskom radu u udrugama i kod ovlaštenika ribolovnog prava. Ne bi trebalo na prvu ići s kaznama, već bi se za prekršaj trebala izreći opomena, pa tek u drugom koraku na kazne. Obrazloženje: Udruge i većina ovlaštenika raspolažu s veoma ograničenim sredstvima i svoj rad temelje na volonterskom radu. Velike kazne će te udruge i ovlaštenike otjerati u stečaj a voditelje otjerati iz sustava. Mislimo da ne bi trebao cilj Zakona biti uništenje ovlaštenika ribolovnog prava i tjeranje voditelja iz sustava. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da su iznosi novčanih kazni primjereni destimulaciji počinjenja prekršaja. Međutim, kao što je prethodno već rečeno, člankom 64. stavkom 1. podstavkom 1. određeno je da su inspektori ovlašteni rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok za njihovo otklanjanje, što se u praksi i provodi. |
| 64 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, XVI. PREKRŠAJNE ODREDBE | Novčane kazne u člancima 71. – 80 generalno su prevelike. Predlažemo njihovo smanjivanje za 30 %. OBRAZLOŽENJE Velika većina ovlaštenika ribolovnog prava su sportsko ribolovne udruge koje imaju ograničena sredstva iz članarine. Udruge svoj rad temelje na volonterskom radu. Velike kazne dovesti će takovu udrugu u stečaj i propast, a voditelje takovih udruga otjerati. Tako će se uništiti toga ovlaštenika, a na većini teritorija RH nema alternative, koja bi bila zainteresirana za preuzimanje ribolovnog prava. Također moramo konstatirati da su u morskom ribolovu kazne proporcionalno manje, iako se tamo radi o mnogo većim vrijednostima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da su iznosi novčanih kazni primjereni destimulaciji počinjenja prekršaja. Međutim, kao što je prethodno već rečeno, člankom 64. stavkom 1. podstavkom 1. određeno je da su inspektori ovlašteni rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok za njihovo otklanjanje, što se u praksi i provodi. Ne možemo uspoređivati kazne u morskom ribolovu, iz razloga što na moru nema odgovornosti i obveze upravljanja ribljim fondom u svrhu sportskog ribolova. Smatramo da je upravo iz tog razloga postići veću razinu odgovornosti prema ranjivim slatkovodnim ekosustavima, u kojima, za razliku od morskog, uslijed pogrešnog upravljanja ribljim fondom ili krivolova dolazi do ireverzibilnih promjena. |
| 65 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 73. | Brisati stavak (6) točku 4. Brisati ili preformulirati stavak (6) točku 5. Obrazloženje: Na koji način će pojedini ribič voditi popis o ulovu ribe u sportskom ribolovu elektroničkim putem kad ne posjeduju kompjutere ili nisu obučeni za rad na njima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ribiči, ribari (ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov) i ovlaštenici ribolovnog prava imat će pristup bazi slatkovodnog ribarstva, te će ulaziti u mrežnu aplikaciju putem računala, ali i putem mobilnog telefona. Većina građana Republike Hrvatske u posjedu je mobilnog telefona, a sama aplikacija će biti vrlo jednostavna za upotrebu i ribiči će biti educirani. Osim navedenog, člankom 44. stavkom 2. propisano je da ovlašteniku ostaje od dozvole 20% naknade za akumulaciju sredstava za izradu plana upravljanja, revizije i dodataka istog, kao i za informatizaciju. HŠRS će educirati svoje članice, odnosno ovlaštenike ribolovnog prava kako pomoći ribičima u korištenju aplikacije. |
| 66 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 74. | Predlažemo izmjenu u stavku (1) točka 9. koja glasi - ne dostavi ministarstvu plan upravljanja na potvrđivanje u roku od godine dana od dana potpisivanja ugovora ili njegovu reviziju svakih deset godina protivno članku 29. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona. Stavak (1) točka 13. Zašto stručna osoba ovlaštenika mora biti na poribljavanju u istom danu na 12-15 umjetnih jezera, kad to traži od stručne osobe približno 100 do 150 kilometara vožnje po poribljavanju (i tako 7 do 8 puta godišnje), kako bi se na svakom umjetnom jezeru vodio zapisnik i kontrolirao postupak poribljavanja, bez obzira poribljava li se umjetno jezero s 50 kg, 100 kg, 200 kg ili 500 kg. Stručne osobe su uglavnom volonteri u radnom odnosu, a poribljava se uglavnom u tjednu od oko 9 do 16 sati. Na svakom jezeru postoje osobe zaduže za poribljavanje. Stavak (1) točka 14. Čuvanje ribolovne vode 48 sati nakon poribljavanja traži najmanje 6 ribočuvara za 48 sati po umjetnom jezeru (poribljava se 12-15 jezera u jednom danu) ili 1.200 do 1.800 kilometara prijevoznoga troška ribočuvara po poribljavanju (i tako 7 do 8 puta godišnje). Stavak (1) točka 15. Obavijest inspektoru nije potrebna jer je plan poribljavanja po datumima vidljiv u planu poribljavanja, ugovoru o nabavi ribe ili na web stranicama. Možda bi trebalo najaviti samo promjene u danima i vremenu poribljavanja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. U članku 31. stavku 3. iza riječi „stručna“ dodane su riječi „ili ovlaštena“. Na ovaj način ovlaštenik ribolovnog prava može u ovakvim situacijama ovlastiti osobe koje će biti nazočne na poribljavanju i voditi zapisnik. Ovlaštenik ribolovnog prava je obvezan osigurati pojačan nadzor nad obavljanjem ribolova 48 sati nakon poribljavanja, preusmjeravanjem ribočuvara na poribljene ribolovne vode. Obavijest ribarskom inspektoru je nužna jer više ne postoji godišnji plan, tako da on ne može znati kada i gdje će ovlaštenik ribolovnog prava obavljati poribljavanje, nema pristup ugovoru o nabavi ribe koji je interni ugovor između ovlaštenika ribolovnog prava i objekta akvakulture. |
| 67 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 74. | 10. upravlja ribljim fondom i/ili obavlja sportski ribolov suprotno planu upravljanja protivno članku 30. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona Iza riječi „fondom“ dodaje se „ i/ili „ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 68 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 74. | 8. obavlja ribolov protivno rješenju ministarstva o promjeni namjene ribolovne zone odnosno ukidanja ribolovnog prava protivno članku 28. stavku 1. ovoga Zakona Na početku točke 8. Dodaju se riječi „dopušta i/ili„ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 69 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 75. | Predlaže se izmjena stavka (8) točka 7. koja glasi -Sukladno članku 36. stavak 7. i 8. ribočuvar i viši ribočuvar je obvezan vratiti Savezu iskaznicu, a značku i odoru ovlašteniku ribolovnog prava. Obrazloženje Značka je vlasništvo ovlaštenika ribolovnog prava. | Prihvaćen | Prihvaća se. Novi izričaj članak 36. stavaka 7. i 8. je: „(7) Ribočuvar je obvezan ovlašteniku ribolovnog prava vratiti iskaznicu, značku i odoru, ukoliko ovlaštenik ribolovnog prava donese internu odluku o oduzimanju iz stavka 6. ovoga članka. (8) Odredbe o vraćanju iskaznice, značke i odore primjenjuju se i u slučaju kada ribočuvar više ne želi ili ne može obavljati ribočuvarsku djelatnost te |
| 70 | Hrvatski športsko ribolovni savez | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 75. | (8) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ribočuvar i/ili viši ribočuvar ako: 7. ne vrati iskaznicu i značku Savezu i odoru ovlašteniku ribolovnog prava sukladno članku 36. stavku 7. i 8. ovoga Zakona Sukladno članku 36. stavak 7. i 8. ribočuvar i viši ribočuvar je obvezan vratiti Savezu iskaznicu, a značku i odoru ovlašteniku ribolovnog prava. Obrazloženje Značka je vlasništvo ovlaštenika ribolovnog prava | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Novi izričaj je „ne vrati iskaznicu, značku i odoru ovlašteniku ribolovnog prava sukladno članku 36. stavku 7. i 8. ovoga Zakona.“ |
| 71 | Zajednica športsko ribolovnih društava i udruga Bjelovar | NACRT PRIJEDLOGA, Članak 81. | Predlažemo da se u stavku (2) - doda tekst koji glasi - ili se revizija ne mora produžiti ako od isteka revizije do dodjele novog ili produženja ribolovnog prava ne prelazi više od 3 godine, ili izraditi reviziju s minimalnim podacima s što manje troškova izrade. Obrazloženje:Temeljem novog ili produženja ribolovnog prava morati će se izraditi nova gospodarska osnova ili plan upravljanja i bilo bi neracionalno u 3 godine 2 puta izraditi reviziju i novu gospodarsku osnovu ili plan upravljanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dosadašnje gospodarske osnove postaju planovi upravljanja, ne samo zbog izmjena imena, već i zbog nužnosti izmjene sadržaja, opsega istraživanja, načina upravljanja ribljim fondom u svjetlu biološke raznolikosti, ekološke mreže i klimatskih promjena, kao i uredbi EU. |