Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska komora arhitekata   Primjedbe Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Komore) na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju: Donošenje zakona po hitnom postupku: Mjerodavni dio članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine broj 82/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) pod nazivom "Razlozi za hitni postupak" glasi: "Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. …" Ustavni sud Republike Hrvatske u većem se broju svojih odluka, rješenja i izvješća bavio problemom "loše parlamentarne prakse" donošenja zakona po hitnom postupku. Presedansko značenje u tom smislu ima Izvješće broj: U-X-99/2013 od 23.01.2013. o postupcima donošenja zakona i o Poslovniku Hrvatskog sabora (Narodne novine broj 12/13.) (u daljnjem tekstu: Izvješće broj: U-X-99/2013 ili Izvješće). Noviji predmeti u kojima se Ustavni sud bavio tim problemom su rješenje broj: U-I-1694/2017 i dr. od 2. svibnja 2018. (točke 26. do 26.3. obrazloženja), rješenje broj: U-I-4545/2011 od 4. travnja 2017. (točke 10. i 10.1. obrazloženja) i rješenje broj: U-I-4455/2015 od 4. travnja 2017. (točke 29. do 29.3. obrazloženja). U Izvješću broj: U-X-99/2013 Ustavni sud utvrdio je sljedeća načelna ustavnopravna stajališta: "U novijoj parlamentarnoj praksi postupak donošenja zakona po hitnom postupku postao je gotovo pravilo, a ne iznimka. Ta pojava zabrinjava. Ustavni sud stoga je dužan upozoriti na nju. … Ustavni sud dužan je podsjetiti da Republika Hrvatska pripada parlamentarnim demokracijama. Višestranački demokratski sustav i vladavina prava najviše su vrednote njezina ustavnog poretka (članak 3. Ustava). Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo. Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno podriva i njihovo povjerenje u demokratske institucije" (točke 2. i 6. Izvješća). Ustavni sud je u nastavku Izvješća broj: U-X-99/2013 podsjetio na međunarodnu obvezu koje se Republika Hrvatska dužna pridržavati, izrečenu u predmetu Europskog suda za ljudska prava Broniowski protiv Poljske (presuda, veliko vijeće, 22. lipnja 2004., zahtjev br. 31443/96): "184. ... imperativ održavanja legitimnog povjerenja građana u državu i pravo koje ona stvara, inherentan vladavini prava, zahtijeva od vlasti da ... isprave izvanpravnu praksu (to rectify the extra-legal practices)" (točka 6. Izvješća). Po toj je osnovi utvrdio "da se u postupcima donošenja zakona u Republici Hrvatskoj moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave, kao i duh parlamentarizma izražen u ustavnim postulatima o Republici Hrvatskoj kao demokratskoj višestranačkoj državi u kojoj je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti (članci 3. i 70. Ustava)" (točka 7. Izvješća). Ustavni sud nije odrekao pravo zakonodavca "da u pojedinim specifičnim situacijama zakon donese po hitnom postupku". Međutim, to mora činiti iznimno, samo onda kad za to postoje opravdani razlozi. "Nužno je pri tome - bez iznimke - relevantne razloge za donošenje zakona po hitnom postupku podrobno obrazložiti u prijedlogu samog zakona. Nije dostatno samo se pozvati na Poslovnik (…) ili potrebu hitnog postupka opravdati općim, neodređenim ili neuvjerljivim razlozima" (točka 8. Izvješća). Štoviše, Ustavni sud utvrdio je u Izvješću broj: U-X-99/2013 neprihvatljivim i način na koji Vlada Republike Hrvatske u praksi primjenjuje poslovničko pravilo da se zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose po hitnom postupku, ako to zatraži predlagatelj (sadašnji članak 206. stavak 1., a tadašnji članak 163.a Poslovnika Hrvatskog sabora). Utvrdio je da je Vlada, kao predlagateljica zakona, tu odredbu Poslovnika Hrvatskog sabora "prihvatila nekritički, kao beziznimno i apsolutno pravilo". Ustavni sud u tom je smislu podsjetio "da se takvim pristupom sužava prostor za javne demokratske rasprave i slabi duh parlamentarizma. Pravilo o 'traženju' hitnog postupka u smislu članka 163.a Poslovnika i u tim se situacijama mora tumačiti usko, kad za to stvarno postoje opravdani razlozi" (točka 9. Izvješća). Primjenjujući ta načelna ustavnopravna stajališta Ustavnog suda na postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: ZID Zakona o prostornom uređenju), Komore osobito ističu da ne postoji nijedan opravdani razlog zbog kojega bi Vlada Republike Hrvatske, kao predlagateljica, za donošenje tog Zakona trebala zatražiti hitni postupak. Štoviše, nijedan opravdani razlog za hitni postupak ne bi postojao čak ni u situaciji kad bi taj Zakon bio upućen u parlamentarnu proceduru pod oznakom P.Z.E. (zakoni koji se usklađuju s pravom Europske unije), što ovdje nije slučaj. Konačno, hitni postupak nikako se ne bi se mogao opravdati ni rokovima koji su određeni Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, klasa: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine. Naime, u točki 13. tablice koja je sastavni dio tog Zaključka planirano je da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno da nastavi rad u sastavu Ministarstva od 1. siječnja 2019. godine. Međutim, parlamentarna praksa jasno pokazuje da bi do 15. prosinca 2018. godine (do kada bi ZID Zakona o prostornom uređenju trebao biti donesen) bilo dovoljno vremena za donošenje zakona (kakav je ZID Zakona o prostornom uređenju. Ni zahtjev da se ZID Zakona o prostornom uređenju donese do 15. prosinca 2018., dakle, nikako nije opravdan razlog za njegovo donošenje po hitnom postupku. Konkretne primjedbe: Komore se protive pripajanju Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod) Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU) iz slijedećih razloga - Zavod će pripajanjem MGIPU izgubiti svoju samostalnost obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku, kao što je to sada utvrđeno u članku 18. važećeg Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon), - krovna stručna ustanova RH za prostorno planiranje spojiti će se sa upravnim aparatom, što smatramo lošim rješenjem, - djelatnici Zavoda obavljati će posao temeljem Rješenja o raspoređivanju na radno mjesto, a ne temeljem Ugovora o radu, odnosno postaju državni službenici i namještenici, - pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13), - pripajanjem Zavoda MGIPU predlaže se da Zavod kao ustrojstvena jedinica MGIPU može raditi sve razine prostornih planova državne, regionalne i lokalne razine, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) te sa Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015). Nedvojbeno se radi o sukobu interesa, jer bi MGIPU sam sebi izdavao suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Nadalje, pripajanjem Zavoda MGIPU, u slučaju da Zavod izrađuje neku od razina tih prostornih planova, a temeljem članka 108. Zakona MGIPU sam sebi izdaje suglasnost,, što također predstavlja sukob interesa, - temeljem Zakona o državnoj upravi („Narodne novine“ 150/11, 12/13, 93/16 , 104/16) Ministarstvo nije nadležno za stručne poslove prostornog uređenja, - pripajanje Zavoda MGIPU u suprotnosti je i s drugim važećim propisima RH. Pored navedenog, slijedeći članci prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju nisu u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje : Članak 15., Članak 30., Članak 39., Članak 82., Članak 130., Članak 181., Članak 183. U navedenim člancima propisano je da su ovlašteni arhitekti ovlašteni obavljati stručne poslove prostornog uređenja, što nije točno. Temeljem Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje stručne poslove prostornog uređenja ovlašteni su obavljati ovlašteni arhitekti urbanisti. Načelne primjedbe: Provedba Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, ima za cilj provesti racionalizaciju uprave kao postupak u interesu javnosti, ali je nedopustivo zbog provođenja Zaključka napraviti nemjerljivu štetu na drugom bitnom elementu države i državne uprave, uređenom sustavu prostornog uređenja. Smatramo da je u naravi dužnost i obaveza Ministarstva reagirati upozorenjem na Zaključak Vlade na način da se ukaže na potrebu neovisnosti Zavoda, odnosno na neprimjenjivost Zaključka na opći ustroj, načela postupanja, neovisnost rada i općenito potrebu postojanja samostalnog, profesionalnog i stručnog Zavoda, kako je to sada navedeno Zakonom o prostornom uređenju. Završno, sama procedura e-savjetovanja izvršena je netransparentno. Na mrežnoj stranici „e-savjetovanje“ objavljeno je da savjetovanje traje do 26. listopada 2018. godine. Međutim, na mrežnoj stranici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja objavljeno je da savjetovanje traje do 10. studenog 2018. godine (uočeno dana 26. listopada 2018. godine, 09:30 sati). Isto tako savjetovanje na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju trajalo je u periodu od 11. listopada do 25. listopada 2018. godine, praktički u isto vrijeme kada je otvoreno i savjetovanje za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju (12. listopad do 26. listopad 2018. godine). Iz navedenog je očito da se trajanje savjetovanja preklapa. Naime, Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ 25/13, 85/15) predviđa da su tijela državne uprave nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela državne uprave dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću na kojem trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske. Smatramo da se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju treba povući iz procedure iz razloga što e-savjetovanje nije provedeno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ 25/13, 85/15), te sadrži niz odredbi koje nisu usklađene sa ostalim zakonima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je nužno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku da bi se proveo Zaključak Vlade Republike Hrvatske, klase: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018., o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno da bi se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripojio Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u roku iz toga Zaključka, te da bi se uredili postupci i pitanja vezana uz prestanak rada toga Zavoda. Nadalje, racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa je mjera 1.3 iz Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. radi čega je Ministarstvo uprave donijelo prijedlog vezan uz smanjenje broja agencija, odnosno racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa na način da se ukine, spoji ili pripoji središnjim državnim tijelima dio agencija. Naime, agencije koje obavljaju poslove koje mogu obavljati i središnja tijela državne uprave imaju ustrojene posebne jedinice koje obavljaju opće poslove čime se nepotrebno stvaraju troškovi pa bi daleko manji trošak bio ustrojavanje još jedne jedinice (odjela, službe, sektora ili čak uprave) unutar središnjeg tijela državne uprave nego funkcioniranje agencije kao zasebne pravne osobe. Također, gledajući s aspekta funkcionalnosti i transparentnosti za krajnje korisnike je prihvatljivije da postoji jedno tijelo s jasnim i širokim ovlastima, nego veliki broj pravnih osoba čije nadležnosti nisu jasno razgraničene, što je i preporuka broj 3 Europske komisije na Nacionalni plan reformi Republike Hrvatske za 2018., tj. Zaključak Vlade Republike Hrvatske, klase: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018., o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima je odgovor Vlade Republike Hrvatske na preporuku 3 Europske komisije, odnosno postupanje u skladu sa spomenutom preporukom. Osim navedenog, državni proračun je već koncipiran na način da se pripajanje Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja može nesmetano provesti, odnosno može se preuzeti svih 15 radnika Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. Vezano uz protivljenje Komora da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu, tj. upravnom aparatu, što Komore smatraju lošim rješenjem jer će djelatnici Zavoda postati državni službenici kojima bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući da se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih Komora, što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama 2006/123/EZ, Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine", broj 79/09 i 80/13) i s Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015), odnosno Komore smatraju da se radi o sukobu interesa jer bi Ministarstvo samo sebi izdavalo suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, navodimo da su zadaće Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj uređene Zakonom o prostornom uređenju te da Zavod nije gospodarski subjekt na tržištu rada, slijedom čega, se spomenuta Direktiva i Zakon ne odnose na tijela državne uprave nego na gospodarske subjekte. Donošenjem predloženog Zakona stručne poslove prostornog uređenja za Državu obavljati će Ministarstvo putem nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice Zavod za prostorni razvoja te u navedenom slučaju suglasnost za obavljanje poslova prostornog uređenja koja se izdaje na temelju Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja nije potrebna, odnosno u navedenom slučaju nema nikakvog sukoba interesa. Primjedba da su na temelju Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje stručne poslove prostornog uređenja ovlašteni obavljati ovlašteni arhitekti urbanisti, a ne ovlašteni arhitekti se djelomično prihvaća u smislu potrebe usklađenja sa Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, a odnosi se na korištenje stručnog naziva ovlašteni arhitekt urbanist.
2 Ivan Markić 84  ,                           PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem da se dopuni članak 36. kojim se definira lokacijska informacija. Mnoga javnopravna tijela šalju jednu rečenicu kojom se upućuje na prostorni plan bez konkretnih odgovara i uputa iz prostornog plana. Trebalo bi malo pomnije definirati što treba sadržavati lokacijska informacija. Može i nekim pravilnikom gdje će se propisati nekakav formular koji će trebati ispuniti pa da se bar taj pravilnik kasnije donese ako trenutno nemate plan/vremena mijenjati to u zakonu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer predloženo nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.