Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom Zakona.
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | MIA BANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 48. st.6. Predlažemo da troškove usklađenja koji su veći od zakupnine ne snosi zakupnik jer u većini slučajeva troškovi će biti veći od zakupnine što će zakupnicima velikih površina poljoprivrednog zemljišta stvarati visoke troškove, jer elaborati su skupi, a također i provedba kroz katastarski operat i zemljišne knjige. Ili da se razlika troška usklađenja od zakupnine zakupniku prizna kroz plaćanja zakupnine narednih godina. | Nije prihvaćen | Primjedbe se ne odnose na sadržaj izmjena ovog zakona. |
2 | Marko Jelić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 36. b) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao ili dosadašnji posjednik koji je vlasnik višegodišnjeg nasada na zemljištu za koje se raspisuje javni natječaj i u mirnom je posjedu tog zemljišta najmanje pet godina do objave javnog natječaja Po ovom kriteriju ispada da če i dalje zemlju nastaviti obrađivati zakupci koji NEMAJU prebivalište ili sjedište na lokaciji gdje je raspisan natječaj što pod svaku cijenu treba izbjeći jer lokalno stanovništvo napokon treba obrađivati lokalno zemljište. Treba u ovoj točki također staviti da dosadašnji zakupac mora imati prebivalište ili sjedište najmanje 3 godine od objave natječaja pa tek u tom slučaju ima prednost nad lokalnim stanovništvom koje to zemljište nije obrađivalo. | Nije prihvaćen | Primjedbe se ne odnose na sadržaj izmjena ovog zakona. |
3 | Ivan Klasnić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJEA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Na ovaj novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ( N.N. broj 20/18. imao bih više primjedbi: 1) Zakon nije smio ići u proceduru "hitnog postupka" , naime trebalo je sve detaljno razraditi i "pročešljati", osobito prijašnje GOSPODARSKE PROGRAME iz 2006 i 2008 godine koji su dodijeljeni pojedincima - takozvanim SELJAČKIM VOĐAMA koji su za vrijeme tadašnjih prosvjeda, izigrali i nas poljoprivrednike , kao i sustav , tj. Zakone RH. Tako su pojedine VELIKE VOĐE uz predočenje gospodarskih programa osigurali sebi 200, 500, pa i do 1000 hektara državnog zemljišta po mizernoj cijeni od 385- 450 kuna po hektaru, uglavnom se radilo o zemljištu bivših PIKOVA i KOMBINATA. Da stvar bude gora većina tih osoba nisu poštivala gospodarski program koji je bio i preduvjet za sklapanje koncesijskih ugovora, čak što više županijski poljoprivredni inspektori izlazili su na uviđaje, utvrdili nepravilnosti ,uredno prijavili ministarstvu poljoprivrede, da bi se sve zataškalo , iako se radi o milijunskim kaznama, kao i o tisućama slobodne državne zemlje koja bi im se oduzela i koja je mogla ući u FOND ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE KOJI SU SADA ILI PRIJE PAR GODINA ZAVRŠILI ŠKOLOVANJE , KOJI ŽELE OSTATI NA SELU I BAVITI SE POLJOPRIVREDOM, KOJI NEMAJU NITI JEDAN HEKTAR DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA , A NITI ĆE GA MOĆI DOBITI AKO SE ŽELE BAVITI SAMO RATARSTVOM, osim ako žele uzeti šikare i pretvoriti ih u oranice. Očito su u igri VELIKE RIBE U KOJE JE BOLJE NE DIRATI. Na žalost izgleda da su tih "par" osoba važnije od tisuće mladih koji napuštaju sela i odlaze iz RH. Žalosno je to da su im se očevi i djedovi borili za ovakve profitere kojima izgleda nitko ne može ništa. Iako se ministar Tolušić prijeti da će "svi" koji ne poštivaju Zakone biti sankcionirani, ali prema takvima ništa ne poduzima, iako je od mene osobno dobio poimenično o kome se radi uz predodžbu dokumentacije. 2) Drugu zamjerku na ovaj Zakon imam što sva zemlja koja je upisana u upisnik i arkod , za vrijeme raspisivanja natječaja ulazi u kvotu - jedan hektar- jedno uvjetno grlo. Ako je točno da je zakonodavac ovaj natječaj napisao da bi pomogao STOČARIMA, onda je to trebao i prilagoditi uvjetima na terenu. Razlika je sjediti u fotelji ( iako ni to nije lako ), i pisati zakone , da bi na kraju ispalo sve savršeno. Naime da je zakonodavac ( MIN. POLJ.) zaista mislio na STOČARE tada ne bi i PRIVATNU ZEMLJU KOJA JE U ZAKUPU ILI ARENDI uračunao u kvotu zemljišta upisanog u upisnik i arkod. Privatni vlasnik iz bilo kojeg razloga ( otkaza u poduzeću, prodaje zemljišta, davanje drugoj osobi u zakup zbog više cijene ili tome slično) može bez ikakvih sankcija razvrgnuti ugovor s dosadašnjim zakupcom . Što onda sa tim stočarom , kako mu nadoknaditi jedan hektar - jedno uvjetno grlo, ako je već natječaj prošao , i ako vjerojatno neće biti slobodne državne zemlje , taj će stočar vjerojatno propasti, a i onako nas je premalo ostalo. 3) I najbitnije na kraju -mislim da je jako bitno da se nad ovim Zakonom provede cjelokupni postupak PROCJENE UČINKA PROPISA SUKLADNO ZAKONU O PROCJENI UČINKA PROPISA (N.N br.44/ 2017) osobito s aspekta MSP testa ( test malog i srednjeg poduzetništva). Naime sam Zakon je išao u proceduru tzv. ( hitnog postupka" odnosno iznimki od provedbe postupka procjene učinka, a za što predhodno nisu bili ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. Zakona o procjeni učinka propisa, a i nije rađena predhodna procjena učinka sukladno članku 12. navedenog Zakona. Nadalje smatram da će ovaj Zakon dugoročno imati vrlo štetne posljedice posebice po stočare , a koji su dio malog i srednjeg poduzetništva, time više što Pravilnici doneseni na temelju ovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisuju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na rok od 25 godina, a i prodaju istog zemljišta, a što se poslije pravno više nikada neće moći vratiti. Jednom riječju svi sporovi za povrat zemljišta i raskidanje ugovora biti će ništetni jer su u Ugovori sklopljeni na temelju donešenog Zakona o poljoprivredi. Smatram da će navedenim provođenjem Zakona i postupravnih akata koji proizlaze iz Zakona nastati nesagledive posljedice po poljoprivredu Republike Hrvatske, a da ne govorim da će isto zemljište kasnije legalno biti preprodano osobama koje zastupaju strane ulagače. Stoga MOLIM cijenjeni naslov , da odmah poduzme hitne mjere sanacije štete, te po izradi procjene učinka propisa s MSP testom provede savjetovanje putem okruglog stola i e- savjetovanja. U nadi da stvarno želite pomoći nama stočarima MOLIO bih vas da razmotrite moje primjedbe i savjete. Lp- IVAN KLASNIĆ- Predsjednik Udruge mljekara BPŽ. | Nije prihvaćen | Primjedbe se ne odnose na sadržaj izmjena ovog zakona. |
4 | RUŽICA VUKOVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJEA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Članak 30. stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu kaže: "U makismalnu površinu iz stavka 2.ovog članka uračunavaju se sve površine državnog poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim OD stupanja na snagu ovog Zakona." Postavlja se jasno i nedvojbeno pitanje - čemu ograničavanje ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave kada se zemljište dodjeljivano u vremenu DO stupanja na snagu ovog Zakona neće računati u postavljeni maksimum već samo ono dodjeljeno OD stupanja na snagu ovog zakona? | Nije prihvaćen | Primjedbe se ne odnose na sadržaj izmjena ovog zakona. |
5 | RUŽICA VUKOVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJEA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Poštovani, člankom 17. Zakona o procjeni učinaka propisa NN br.44/2017. određeni su uvjeti za donošenje Zakona bez procjene učinaka propisa koji glase: "1.Nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka ako se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga." U skladu s navedenim, molim štovani naslov pojašnjenje tzv. hitnosti postupka, a vezano uz odredbe važećeg Zakona o procjeni učinaka propisa. | Primljeno na znanje | Izrađen je Obrazac prethodne procjene za koji je provedeno je e savjetovanje u razdoblju od 14-28.rujna 2018.godine. Analizom Obrasca nisu utvrđeni izravni učinci Nacrta Zakona i adresata Nacrta Zakona sukladno Uredbi o provedbi postupka procjene učinka propisa stoga za ovaj Nacrt prijedloga Zakona nije potrebno provoditi postupak procjene učinka propisa. |