Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska komora arhitekata   Primjedbe Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Komore) na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju: Komore se protive izmjeni članka 32. važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju iz slijedećih razloga: - djelatnici Zavoda obavljati će posao temeljem Rješenja o raspoređivanju na radno mjesto, a ne temeljem Ugovora o radu, odnosno postaju državni službenici i namještenici, - pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11) i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13), - pripajanjem Zavoda MGIPU predlaže se da Zavod kao ustrojstvena jedinica MGIPU može raditi sve razine prostornih planova državne, regionalne i lokalne razine, što je u suprotnosti sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11) i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) te sa Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015). Nedvojbeno se radi o sukobu interesa, jer bi MGIPU sam sebi izdavao suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Nadalje, pripajanjem Zavoda MGIPU, u slučaju da Zavod izrađuje neku od razina tih prostornih planova, a temeljem članka 108. Zakona MGIPU sam sebi izdaje suglasnost, što također predstavlja sukob interesa. Smatramo da se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju treba povući iz procedure iz razloga što je izmjena članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju u suprotnosti sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11) i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13). Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju jer je nužno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku da bi se proveo Zaključak Vlade Republike Hrvatske, klase: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018., o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno da bi se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripojio Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u roku iz toga Zaključka, te da bi se uredili postupci i pitanja vezana uz prestanak rada toga Zavoda. Nadalje, racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa je mjera 1.3 iz Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. radi čega je Ministarstvo uprave donijelo prijedlog vezan uz smanjenje broja agencija, odnosno racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa na način da se ukine, spoji ili pripoji središnjim državnim tijelima dio agencija. Naime, agencije koje obavljaju poslove koje mogu obavljati i središnja tijela državne uprave imaju ustrojene posebne jedinice koje obavljaju opće poslove čime se nepotrebno stvaraju troškovi pa bi daleko manji trošak bio ustrojavanje još jedne jedinice (odjela, službe, sektora ili čak uprave) unutar središnjeg tijela državne uprave nego funkcioniranje agencije kao zasebne pravne osobe. Također, gledajući s aspekta funkcionalnosti i transparentnosti za krajnje korisnike je prihvatljivije da postoji jedno tijelo s jasnim i širokim ovlastima, nego veliki broj pravnih osoba čije nadležnosti nisu jasno razgraničene, što je i preporuka broj 3 Europske komisije na Nacionalni plan reformi Republike Hrvatske za 2018., tj. Zaključak Vlade Republike Hrvatske, klase: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018., o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima je odgovor Vlade Republike Hrvatske na preporuku 3 Europske komisije, odnosno postupanje u skladu sa spomenutom preporukom. Osim navedenog, državni proračun je već koncipiran na način da se pripajanje Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja može nesmetano provesti, odnosno može se preuzeti svih 15 radnika Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. Vezano uz protivljenje Komora da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu, tj. upravnom aparatu, što Komore smatraju lošim rješenjem jer će djelatnici Zavoda postati državni službenici kojima bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući da se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih Komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ, Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) i s Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015), odnosno Komore smatraju da se radi o sukobu interesa jer bi Ministarstvo samo sebi izdavalo suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, navodimo da su zadaće Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj uređene Zakonom o prostornom uređenju te da Zavod nije gospodarski subjekt na tržištu rada, slijedom čega, se spomenuta Direktiva i Zakon ne odnose na tijela državne uprave nego na gospodarske subjekte. Donošenjem predloženog Zakona stručne poslove prostornog uređenja za Državu obavljati će Ministarstvo putem nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice Zavod za prostorni razvoja te u navedenom slučaju suglasnost za obavljanje poslova prostornog uređenja koja se izdaje na temelju Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja nije potrebna, odnosno u navedenom slučaju nema nikakvog sukoba interesa.
2 Ivan Markić 84   U članku 57. se propisuje da poslodavac solidarno odgovara za štetu svog zaposlenika (ovlaštenog inženjera). Kakve veze imaju poslodavci s Komorom? Tu im se nešto ubacujue a Zakon ih se ni ne tiče. To treba ukinuti ili izmijeniti da Komora omogući i poslodavcima policu osiguranja pod istim uvjetima. Uredi su krenuli raditi po inozemstvu a investitori su ih počeli tražiti police osiguranja za poduzeća. Osiguravajuće kuće u početku nisu ni htjele dati ponude, a kasnije su davali neke ogromne ponude jer s time nemaju iskustva. Uglavnom, to treba uinuti ili propisati u Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja igradnje da je uvjet za pravnu osobu (i ostale oblike) koja je registrirana za projektiranje i/ili nadzor i/ili izvođenje da ima zapošljenog ovlaštenog inženjera i policu osiguranja od profesionalne odgovornosti. Za ovo nitko ni nezna. Ako se propisuje odgovornost onda treba i osiguranje biti obavezno. Osobno i čitam zakone, kako vidite, a ovo sam prvi put primjetio. Članak 57. glasi: (1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda. (2) Pravna osoba registrirana za djelatnost prostornog uređenja ili djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, ili upravljanja projektom gradnje solidarno odgovara za štetu nastalu radom svojih zaposlenika ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista i ovlaštenih inženjera u obavljanju poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno upravljanja projektom gradnje. (3) Pravna osoba registrirana za djelatnost građenja solidarno odgovara za štetu nastalu radom svojih zaposlenika ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova u obavljanju poslova građenja. Nije prihvaćen Primjedba nije predmet Prijedloga zakona obzirom da se istim uređuju samo nužne dopune Zakona koje se odnose na provedbu Zaključka Vlade RH.
3 Ivan Markić 84   Predlažem da se dodatno pojasne uvjeti osiguranja od odgovornosti. Nedavno sam saznao da polica osiguranja HKIG ne pokriva slučajeve elementarne nepogode (potresi, poplave, olujni vjetrovi itd.). To su standardni slučajevi na koje projektanti projektiraju. Ako naprave grešku u projektu a dogodi se potres i objekt bude nesrazmjerno oštećen, projektantu je polica osiguranja nevažeća. S time je upoznata i komora ali pri sklapanju nove police s osiguranjem nije unijela nikakve izmjene. Kako i sami vidite, malo sam dosadan pa mi ni na zadnji mail oko toga nisu odgovorili. Također molim da se propiše i kazna za odgovornu osobu (predsjednika) ukoliko napravi takve propuste koji su u ovom slučaju i namjerni. On možda više ne projektira, ali mi ostali projektiramo i želimo biti osigurani. Iako niste krivi polica pokriva sudske troškove ako vas netko tuži. Ovako sada će osiguranje samo reći da to nije dio ugovora. Nije prihvaćen Primjedba nije predmet Prijedloga zakona obzirom da se istim uređuju samo nužne dopune Zakona koje se odnose na provedbu Zaključka Vlade RH.
4 Ivan Markić 84   Predlažem izmjenu Članka 14 koji glasi: (2) Članove Nadzornog odbora Skupštini predlaže predsjednik Komore. u : (2) Članove Nadzornog odbora bira Skupština na temelju prijava kandidata. Obrazloženje: Nadzorni odbor treba kontrolirati rad Predsjednika, a on ih predlaže. To je čisti sukob interesa. Tu je sve malo čudno složeno. Treba biti skupština koja imenuje nadzorni odbor i predsjednika. Predjsednik ima određene ovlasti i odgovara nadzornom odboru koji ga kontrolira a tajništvo odgovara predsjedniku. Iz ovako složenoga proizlazi da nadzorni odbor kontrolira tajništvo a ne i predsjenika koji predlaže nadzroni pa tako ima i utjecaja na njih. Ovdje su predsjenik i nadzorni odbor stavljeni u isti rang. Ako predsjednik zastupa Komoru zašto zakonom propisujemo galvnog tajnika koi upravlja taništvom. To bi trebala biti ista osoba. Nije prihvaćen Primjedba nije predmet Prijedloga zakona obzirom da se istim uređuju samo nužne dopune Zakona koje se odnose na provedbu Zaključka Vlade RH.