Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Petar Šušnjara | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 2 | Sara Klasan | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 3 | Sara Klasan | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 4 | Tea Markulak | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 5 | Iva Kovačević | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 6 | Lucija Novokmet | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 7 | Lucija Novokmet | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 8 | Lucija Žuvela | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis |
| 9 | Lucija Žuvela | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 10 | Maja Jirouš | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 11 | Marko Tanjić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 12 | Jelena Šarić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 13 | Magdalena Galinec | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 14 | Martina Tanjić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 15 | Magdalena Galinec | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 16 | Martina Tanjić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 17 | Jakov Karin | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem s kolegicom Marinom Gulin. Izradom popisa reguliranih profesija u području socijalne skrbi zanemarila se zakonska regulativa koja definira djelovanje psihološke struke u mnogim područjima. pa tako i unutar vojnog sustava. Apsurdno mi je također da se prilikom izrade reguliranih profesija u području socijalne skrbi nije konzultirala Hrvatska psihološka komora, gdje se mogla dobiti informacija da pri Hrvatskoj psihološkoj komori djeluje više stručnih razreda, koji pokrivaju širi spektar djelovanja (dakle, ta struka nije samo "ekskluziva" područja socijalne skrbi). Zaključno, slažem se s prijedlogom kolegice Marine Gulin da psiholozi budu definirani kao regulirana profesija u području psihološke djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dostavilo je predloženi popis profesija iz njihove nadležnosti. Navedeno je ministarstvo osnivač Hrvatske psihološke komore i tijelo nadležno za nadzor rada komore. Članovi komore obavljaju reguliranu profesiju pa je, neovisno o specijalizaciji ili području rada (vojna djelatnost, socijalna skrb ili drugo), i dalje riječ o istoj profesiji psihologa. U tom se smislu podrazumijeva da obavljaju psihološku djelatnost, nije ih potrebno izdvajati u zasebnu skupinu, svi su jednako regulirani. |
| 18 | Ivana Gašpar | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Potpuno je nelogično da se struka koja se obrazuje na sveučilištima Republike Hrvatske i koja potpada pod kategoriju profesija koje trebaju biti regulirane da ne bude uvrštena u isti potpis. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 19 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažemo da se ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 20 | Petra Medač Čorak - Društvo magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike Hrvatske udruge laboratorijske medicine | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 21 | Petra Medač Čorak - Društvo magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike Hrvatske udruge laboratorijske medicine | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Predlažem da se Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 22 | Petra Medač Čorak - Društvo magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike Hrvatske udruge laboratorijske medicine | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 23 | Marina Gulin | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovani, Predlažem da se pod posebnim rednim brojem u Popis reguliranih profesija uvrsti PODRUČJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI, na način: xy. Regulirane profesije u području psihološke djelatnosti: - psiholog, - psiholog specijalist OBRAZLOŽENJE: Očigledna je NEUSKLAĐENOST PRILOŽENOG POPISA REGULIRANIH PROFESIJA S OSTALIM PROPISIMA koji reguliraju pojedine djelatnosti. Iz predloženog popisa reguliranih profesija u RH koji je u savjetovanju nije moguće zaključiti po kojim kriterijima neka struka može biti regulirana profesija. Navodim primjere iz kojih je potpuno očigledno nepostojanje kriterija za reguliranu profesiju: U popisu profesija pod rednim brojem 32. u skupini Regulirane profesije u području socijalne skrbi, navedeno je: Socijalni radnik, Psiholog, Edukacijski rehabilitator, Socijalni pedagog, te propisi koji reguliraju djelatnosti: Zakon o socijalnoj skrbi i pojedini zakoni koji reguliraju djelatnost za svaku navedenu struku, a kojih je predlagatelj Ministarstvo demografije, obitelji, madih i socijalne politike. Pod rednim brojem 33. u skupini Regulirane profesije u području djelatnosti psihoterapije navedeno je: Psihoterapeut, Savjetodavni psihoterapeut, te Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 64/18) kojeg je predlagatelj isto ministarstvo. Ako je kriterij klasificiranja pojedinih profesija u skupine unutar popisa „ ministarstvo predlagatelj zakona o djelatnosti“, u tom slučaju nije opravdana posebna skupina „profesije u djelatnosti psihoterapije“ jer je predlagatelj isto ministarstvo kao i za skupinu pod rednim brojem 32. Kriterij za uređivanje klasifikacije profesija sigurno nije „predlagatelj zakona“ , jer je to vidljivo iz klasifikacije profesija u zdravstvu, gdje svaka profesija ima svoj redni broj regulirane profesije (doktori medicine, …, medicinske sestre, …, fizioterapeuti…). Izdvajanje „djelatnosti psihoterapije“iz Reguliranih profesija u području socijalne skrbi nije opravdano ni iz razloga što profesionalci „djelatnosti psihoterapije“, kako je definirana zakonom, imaju mogući prostor za rad jedino u području socijalne skrbi i eventualno u privatnoj praksi. Naime, psihoterapeuti mogu biti osobe sa završenim studijem cit. „medicine, psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije i logopedije“, a prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti psihoterapiju mogu provoditi jedino zdravstveni djelatnici, što su među navedenim stručnjacima jedino doktori medicine i klinički psiholozi (prema novom zakonu, od 1.1.2019.). Dakle, besmisleno je izdvajati djelatnost psihoterapije iz područja socijalne skrbi! S druge strane, predstavljenom klasifikacijom profesija napravljen je apsurd, jer je u „profesije u području socijalne skrbi“ uvrštena profesija „Psiholog“ i naveden Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) u kojem Stavak 2. Članka 3. glasi „Psihološka djelatnost uključena je u sva područja ljudskog života, a posebice u ona koja se odnose na rad i organizaciju rada, zapošljavanja i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, odgoj i obrazovanje, istraživanje, zdravstvo, šport, socijalnu skrb, promet, pravosuđe, vojsku, policiju.“ U zakonu koji je jednoglasno donesen u Hrvatskom saboru 2003. godine, konsenzusom svih parlamentarnih stranaka upravo iz razloga što je psihološka struka posredstvom stotine psihologa koji su kao psiholozi bili pripadnici postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, davala doprinos bojnoj spremnosti Hrvatske vojske (što nikako nisu poslovi socijalne skrbi! ), jasno su navedena područja djelovanja psihološke djelatnosti. Kako je moguće pri klasifikaciji djelatnosti ignorirati sadržaj zakona koji određuje djelatnost? Kako je moguće pri izradi popisa reguliranih profesija ne pregledati propise koji reguliraju pojedina područja i sažeti područja djelovanja pojedinih djelatnosti? Kao argumente u prilog definiranja širine područja psihološke djelatnosti navodim sljedeće: – Psihološka struka definirana je kao dio Oružanih snaga Republike Hrvatske Na temelju Članka 41. Stavka 4. Zakona o obrani („Narodne novine, br. 73/13), na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, donesena je odluka ministra obrane „Odluka o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima (KLASA:023-03/13-03/1, URBROJ:512-01-13-584, od 15. listopada 2013.) i Odluke potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane o izmjenama i dopunama Odluke o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima (KLASA:023-03/18-03/1, URBROJ:512-01-18-68, od 24. siječnja 2018.) kojima se definira i određuje podjela Oružanih snaga na rodove, službe, struke i njihove specijalnosti te funkcionalna područja. – U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) klinički psiholozi navedeni su kao zdravstveni radnici (Članak 155. Stavak 2.); – Poslovi psihologa u području psihologije rada i organizacijske psihologije određeni su Odlukom o definiranju psihološke djelatnosti u području organizacijske psihologije i psihologije rada (http://www.psiholoska-komora.hr/595), Hrvatska psihološka komora, – Postoje specijalnosti psihološke djelatnosti, odnosno posebne dopusnice za poslove psihologa u području medicine rada, sportske psihologije i palijativne skrbi, Hrvatska psihološka komora. | Nije prihvaćen | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dostavilo je predloženi popis profesija iz njihove nadležnosti. Navedeno je ministarstvo osnivač Hrvatske psihološke komore i tijelo nadležno za nadzor rada komore. Članovi komore obavljaju reguliranu profesiju pa je, neovisno o specijalizaciji ili području rada (vojna djelatnost, socijalna skrb ili drugo), i dalje riječ o istoj profesiji psihologa. U tom se smislu podrazumijeva da obavljaju psihološku djelatnost, nije ih potrebno izdvajati u zasebnu skupinu, svi su jednako regulirani. |
| 24 | Zoran Franković | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Samo bi se htio nadovezati na prethodne komentare i reći da je zaista nejasno zašto su u ovom popisu koji je sada na savjetovanju regulirane profesije u području zaštite od požara drukčije definirane u odnosu na one koje su bile regulirane popisom iz 2013 godine??? Zašto su određene regulirane profesije "nestale" u novom popisu koji je sada na savjetovanju?? Zbog čega je u novom popisu "izbačen" djelatnik službe za zaštitu na radu te djelatnik za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara kad se na njih odnose isti, identični propisi kao i u vrijeme donošenje zadnjeg popisa reguliranih profesija 2013 godine, tj. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10.) i Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara (NN 141/11.) ??? Također, na identičan način u popisu koji je na savjetovanju "izbačen" je npr. i djelatnik za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje, dojavu i gašenje požara, otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para te sprečavanje širenja požara i ovlašteni revident iz zaštite od požara, a "ostavljen" je stručnjak za izradu elaborata zaštite od požara, a na sve se te profesije također odnose isti propisi kao i 2013 god.??? Vezano za regulirane profesije iz područja zaštite na radu zaista je nejasno iz kojeg je razloga "izbačeni" stručnjak zaštite na radu i koordinator zaštite na radu? Obzirom da je sve već vrlo kvalitetno objašnjeno i argumentirano i u prethodnim mailovima mislim da nema potrebe ponavljati isto. | Djelomično prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. „Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama“ ne može biti dio Popisa jer je riječ o radnom mjestu u pravnoj osobi, ne o reguliranoj profesiji sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15). Zbog istog su razloga izostavljena i druga zanimanja, odnosno nazivi radnih mjesta, primjerice djelatnik za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje, dojavu i gašenje požara, otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para te sprečavanje širenja požara i ovlašteni revident iz zaštite od požara. |
| 25 | Marijana Kaurić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | PROFESIJA ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA Kao i već postavljeni komentari vezano za izbacivanje iz propisa reguliranih profesija, profesije koje su osim već regulirane one su i obvezujuće drugim zakonima i podzakonskim aktima (zaštita na radu, zaštita od požara), potrebno je definirati i vratiti u popis reguliranih profesija: 1. Stručnjak zaštite na radu (I i II) 2. Koordinator zaštite na radu (I i II) 3. Djelatnik službe zaštite od požara 4. Djelatnik zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara 5. Ispitivači stabilnih sustava za gašenje i dojavu požara Sve gore navedeno već je uvjetovano stoga treba biti i u popisu reguliranih profesija u RH. Npr. definirano je da stručnjak zaštite na radu koji će kod poslodavca obavljati poslove zaštite na radu mora biti iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti odnosno iz područja koje odgovara djelatnosti poslodavca i pod određenim uvjetima (broj radnika i uvjeti kod poslodavca) mora imati i VŠS/VSS stručnu spremu. Također propisano je na određeni način tko i pod kojim uvjetima može biti Koordinator I ili II za zaštitu na radu. U zaštiti od požara također postoje razlike ovisno uvjetima ugroženosti koji uvjetuju stručnu spremu, radni staž itd. da osoba sukladno propisima u području zaštite od požara njima uopće može pristupiti i obavljati stručne poslove zaštite od požara. Jednako kao i za ispitivače stabilnih sustava ovisno o vrsti stabilnog sustava za ispitivanje. Sve navedeno nalazi se minimalno u: Zakon o zaštiti na radu Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima Zakon o zaštiti od požara Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara | Djelomično prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. Ostala zanimanja koja navodite nisu u skladu s pojmom regulirane profesije sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15), dakle nisu regulirane profesije nego zanimanja odnosno radna mjesta. |
| 26 | Željko Krmelić, dipl.ing.sig.univ.spec.aedif. | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | REGULIRANA PROFESIJA ZAŠTITE NA RADU Akcijskim planom u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016 do 2018, koje je izdalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (Zagreb, srpanj 2016.), a temeljenog na Zakonu o reguliranim profesijama i priznanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15.), te Direktive EU, želi se sa popisa 288 regulirane profesije u R. Hrvatskoj isključiti one koje ne odgovaraju postavljenim kriterijima da bi se smatrale reguliranim djelatnostima u smislu Zakona i Direktive. Preduvjet za to je, sukladno Akcijskom planu, provesti evaluaciju uvjeta za pristup i obavljanje pojedine profesije, što je u obavezi svih članica EU sukladno Direktivi. Za provedbu evaluacije nadležno tijelo državne uprave, u ovom slučaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje je ujedno i koordinator provođenja Akcijskog plana, dužno je bilo pri provedbi evaluacije surađivati s nadležnim strukovnim organizacijama. Akcijski plan sadrži izvještajni dio gdje se, nakon provedene evaluacije, zaključuje da li su uvjeti za pristup i obavljanje pojedine profesije proporcionalni i razmjerni. Potrebno je detaljno obrazložiti zašto je takve uvjete potrebno zadržati u cilju osiguravanja kvalitete pružanja usluga i obavljanja profesije. Akcijskim planom predviđene su mjere kojima se želi ukinuti ili smanjiti ograničavajuće uvjete za pristup i obavljanje reguliranih profesija u sektorima u kojima su uočeni ograničavajući uvjeti. Temelj svake predložene mjere je provedena evaluacija, a navede se i rezultati evaluacije, ciljevi koji se žele postići, provedbene aktivnosti, nositelji, dionici, pokazatelji uspješnosti i rokovi za ispunjenje planiranog cilja. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nije provelo evaluaciju za profesije stručnjaka zaštite na radi i koordinatora zaštite na radu što je vidljivo iz Akcijskog plana i predloženog propisa. Bez provedene evaluacije za profesije stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu nisu mogli biti izneseni rezultati evaluacije, ciljevi koji se žele postići, potrebne aktivnosti koje se trebaju provesti, nositelje, dionike, pokazatelje uspješnosti, te rokove za ispunjenje pojedinog cilja. Da rezimiram. Za profesije stručnjak zaštite na radu i koordinator zaštite na radu nije provedena evaluacija s detaljnim pojašnjenjem što je preduvjet da bi se neka profesija ostavila ili brisala s popisa regulirane profesije. Nije poštovana procedura, čime je narušeno pravo jednakosti svih profesija. U konačnici. Nije li profesija zaštite na radu od općeg društvenog interesa? Nije li zaštita zdravlja i sigurnosti na radu bitna za zdravlje i produktivnost građana Hrvatske? | Prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. |
| 27 | Dario Gašpar | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Ne znam da li se radi samo o propustu, neupućenosti ili... pregledom teksta uočio sam kako su iz Popisa izbačene sljedeće djelatnosti vezane za ZNR i ZOP: 1. Stručnjak zaštite na radu, 2. Koordinator zaštite na radu, 3. Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama. ovo sada je u suprotnosti sa našom regulativom - Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o zaštiti od požara te podzakonskim propisima donešenim na osnovu navedenih Zakona ( Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima...). Osobe koje obavljaju pojedine poslove vezane za ZNR i ZOP moraju sukladno našoj zakonskoj regulativi imati propisanu stručnu spremu i položene dodatne državne stručne ispite. Na jednom mjestu propisujete potrebne stučne sposobnosti za obavljanje određenih poslova, a na drugom mjestu brište ih iz popisa reguliranih profesija!!! | Djelomično prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. „Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama“ ne može biti dio Popisa jer je riječ o radnom mjestu u pravnoj osobi, ne o reguliranoj profesiji sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15). |
| 28 | Marina Gulin | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovani, Ukazujem na tehničku grešku u provedbi ovog eSavjetovanja. U eSavjetovanju nije moguće unijeti komentar za skupine profesionalnih djelatnosti pod rednim brojem 31. Regulirane profesije u području geodetske djelatnosti i 32. Regulirane profesije u području socijalne skrbi. Za navedene skupine komentar je moguće upisati samo u komentar za skupinu 30. Regulirane profesije u području energetskog certificiranja zgrada. Korektno bi bilo da se omogući unošenje komentara na predložene klasifikacije pod rednim brojevima 31. i 32. kao što je to moguće i pod ostalim rednim brojevima, odnosno za ostale skupine profesionalnih djelatnosti u popisu reguliranih profesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Sanja Kuštreba | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj treba ispraviti i dopuniti pod točkom 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 30 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pod točkom 42. unijeti prijedlog kao nadopunu teksta: Magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Zdravstveno laboratorijska djelatnost prepoznaje tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike i magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ovdje se uočava primjena Bolonjskog sustava obrazovanja koji otvaranjem 2. ciklusa obrazovanja u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici proširuje educiranost djelatnika zdravstveno laboratorijske djelatnosti. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 31 | Vedran Šulentić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pregledom teksta uočio sam kako su iz Popisa izbačene sljedeće djelatnosti vezane za zaštitu na radu, i zaštitu od požara, a na prethodnom Popisu su bile: 1. Stručnjak zaštite na radu, 2. Koordinator zaštite na radu, 3. Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama. Smatram kako se navedene djelatnosti trebaju nalaziti na Popisu, jer zapravo to i jesu, budući da se iste ne mogu obavljati bez ispunjavanja posebnih uvjeta (stručni ispit, i najčešće odgavarajuća fakultetska obrazovanost) | Djelomično prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. „Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama“ ne može biti dio Popisa jer je riječ o radnom mjestu u pravnoj osobi, ne o reguliranoj profesiji sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih sručnih kvalifikacija (NN 82/15). |
| 32 | Dario Gašpar | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 4. Regulirane profesije u području vezanih obrta: | Ne znam da li se radi samo o propustu, neupućenosti ili... pregledom teksta uočio sam kako su iz Popisa izbačene sljedeće djelatnosti vezane za ZNR i ZOP: 1. Stručnjak zaštite na radu, 2. Koordinator zaštite na radu, 3. Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama. ovo sada je u suprotnosti sa našom regulativom - Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o zaštiti od požara te podzakonskim propisima donešenim na osnovu navedenih Zakona ( Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima...). Osobe koje obavljaju pojedine poslove vezane za ZNR i ZOP moraju sukladno našoj zakonskoj regulativi imati propisanu stručnu spremu i položene dodatne državne stručne ispite. Na jednom mjestu propisujete potrebne stučne sposobnosti za obavljanje određenih poslova, a na drugom mjestu brište ih iz popisa reguliranih profesija!!! | Djelomično prihvaćen | U novom Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava bit će navedene regulirane profesije: 1.stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe, 2.koordinator zaštite na radu. Obje su profesije regulirane u pogledu profesionalnosti obavljanja poslova i mogućnosti slobodnog pružanja usluga na tržištu Europske unije. „Osoba zadužena za poslove zaštite od požara u pravnim osobama“ ne može biti dio Popisa jer je riječ o radnom mjestu u pravnoj osobi, ne o reguliranoj profesiji sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15). |
| 33 | Zoran Franković | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 14. Regulirane profesije u području provjere ispravnosti sustava zaštite od požara | Samo bi se htio nadovezati na prethodni komentar i reći da je zaista nejasno zašto su u ovom popisu koji je sada na savjetovanju regulirane profesije u području zaštite od požara drukčije definirane u odnosu na one koje su bile regulirane popisom iz 2013 godine??? Zašto su određene regulirane profesije "nestale" u novom popisu koji je sada na savjetovanju?? Zbog čega je u novom popisu "izbačen" djelatnik službe za zaštitu na radu te djelatnik za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara kad se na njih odnose isti, identični propisi kao i u vrijeme donošenje zadnjeg popisa reguliranih profesija 2013 godine, tj. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10.) i Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara (NN 141/11.) ??? Također, na identičan način u popisu koji je na savjetovanju "izbačen" je npr. i djelatnik za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje, dojavu i gašenje požara, otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para te sprečavanje širenja požara i ovlašteni revident iz zaštite od požara, a "ostavljen" je stručnjak za izradu elaborata zaštite od požara, a na sve se te profesije također odnose isti propisi kao i 2013 god.??? | Nije prihvaćen | Riječ je o radnim mjestima, odnosno zanimanjima, a ne o reguliranim profesijama. Svako izostavljanje profesija s novog Popisa rezultat je suradnje s nadležnim ministarstvom ili drugim središnjim tijelom državne uprave koje regulira određenu profesiju. Zaključeno je da nabrojeno ne odgovora pojmu regulirane profesije, ali su navedena zanimanja i dalje potrebna i zastupljena na tržištu rada. |
| 34 | Udruga profesionalnih vatrogasac Hrvatske | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 14. Regulirane profesije u području provjere ispravnosti sustava zaštite od požara | Pod brojem 14. treba stajati "Regulirane profesije u području zaštite od požara" te slijedeće: 14. Stručnjak za ispitivanje stabilnih sustava zaštite od požara Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara ("NN 44/12.), 14. Vatrogasci s posebnim ovlastima i odgovornostima, Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima (NN 89/01.), 14. Stručnjak za izradu elaborata zaštite od požara, Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara (NN 141/11.), 14. Stručnjak za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara, Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara (NN 141/11.), 14. Stručnjak službi za zaštitu od požara, Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara (NN 141/11.), 14. Serviser vatrogasnih aparata, Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/01. i 74/13.). Za sve navedene profesije je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova. | Nije prihvaćen | Riječ je o radnim mjestima, odnosno zanimanjima, a ne o reguliranim profesijama. Svako izostavljanje profesija s novog Popisa rezultat je suradnje s nadležnim ministarstvom koje regulira određenu profesiju. Zaključeno je da nabrojeno ne odgovora pojmu regulirane profesije, ali su navedena zanimanja i dalje potrebna i zastupljena na tržištu rada. U članku 21. Zakona o vatrogastvu („Narodne novine“, broj 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10) propisani su uvjeti za obavljanje radnog mjesta profesionalnog vatrogasca te drugi uvjeti za obavljanje poslova dobrovoljnog i profesionalnog vatrogasca. Mišljenja smo da navedeno nije u skladu s pojmom regulirane profesije sukladno Zakonu, nego je riječ o radnim mjestima, odnosno zanimanjima u vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim društvima, odnosno zajednicama. Vatrogasci/vatrogaskinje navedeni su u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja 2010. – NKZ 10. |
| 35 | Ida Šintić Verem | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 30. Regulirane profesije u području energetskog certificiranja zgrada | Poštovane/i, u ovom popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj navode se pod rednim brojem 32. regulirane profesije u području socijalne skrbi: socijalni radnik, psiholog, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog u nadležnosti Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike; za psihologa se navodi da je naziv pravnog akta na temelju kojega je profesija regulirana Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine, broj 47/03). Na temelju navedenog Zakona o psihološkoj djelatnosti, članak 3. stavak 2. navodi: „Psihološka djelatnost uključena je u sva područja ljudskog života, a posebice u ona koja se odnose na rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, odgoj i obrazovanje, istraživanje, zdravstvo, šport, socijalnu skrb, promet, pravosuđe, vojsku i policiju.“ Već iz navedenoga je razvidno da profesija psiholog ne može biti definirana samo u području socijalne skrbi nego se podrazumijeva i u drugim područjima ljudske djelatnosti te je profesiju psiholog potrebno definirati kao reguliranu profesiju u području psihološke djelatnosti. U nastavku obrazloženja opisano je čime se bave vojni psiholozi, a i već iz samog naziva vojni psiholog razvidno je da se time ne bave psiholozi iz područja socijalne skrbi. Vojna psihologija je jedna od grana primijenjene psihologije koja se bavi istraživanjima i ispitivanjima psiholoških osobina, psihičkih procesa i ponašanja u vojsci kroz sve uvjete vojnog djelovanja (mirnodopske, krizne i borbene) te primjenom psihologijskih spoznaja, metoda i tehnika u svim područjima strukovnog djelovanja u vojsci. U Republici Hrvatskoj vojnopsihološku djelatnost obavljaju isključivo vojni psiholozi, pripadnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske na časničkim ustrojbenim mjestima. Standardi rada vojnih psihologa temelje se na zakonskim i podzakonskim propisima relevantnima za područja psihološke djelatnosti i obrambenog sustava. Na temelju članka 41. stavka 4. Zakona o obrani („Narodne novine, br. 73/13), na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, donesena je odluka ministra obrane „Odluka o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima (KLASA:023-03/13-03/1, URBROJ:512-01-13-584, od 15. listopada 2013.) i Odluke potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane o izmjenama i dopunama Odluke o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima (KLASA:023-03/18-03/1, URBROJ:512-01-18-68, od 24. siječnja 2018.) kojima se definira i određuje podjela Oružanih snaga na rodove, službe, struke i njihove specijalnosti te funkcionalna područja. U navedenoj Odluci je psihološka djelatnost definirana kao psihološka struka što znači da je psihološka struka definirana kao dio Oružanih snaga Republike Hrvatske. Na temelju članka 125. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) i pravilnikom koji proizlazi iz navedenog Zakona „Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u OS RH“ („Narodne novine, br. 13/14 i 134/15) definirano je da poslove psihologa u Oružanim snagama Republike Hrvatske provode isključivo pripadnici psihološke struke Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH. Na temelju članka 28. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 47/03) i članka 8. i 17. Statuta Hrvatske psihološke komore Upravni odbor je na svojoj 27. Sjednici od 16. svibnja 2014. godine donio Standarde rada vojnih psihologa. Zaključno: Iz navedenoga je vidljivo da se vojnom psihologijom ne bave psiholozi u području socijalne skrbi nego isključivo psiholozi u obrambenom sustavu. S obzirom da psiholozi rade i u drugim sustavima kao što su zdravstvo, obrazovanje, policija i drugo nameće se da je potrebno definirati rad psihologa pod regulirane profesije u području psihološke djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dostavilo je predloženi popis profesija iz njihove nadležnosti. Navedeno je ministarstvo osnivač Hrvatske psihološke komore i tijelo nadležno za nadzor rada komore. Članovi komore obavljaju reguliranu profesiju pa je, neovisno o specijalizaciji ili području rada (vojna djelatnost, socijalna skrb ili drugo), i dalje riječ o istoj profesiji psihologa. U tom se smislu podrazumijeva da obavljaju psihološku djelatnost, nije ih potrebno izdvajati u zasebnu skupinu, svi su jednako regulirani. |
| 36 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 38. Regulirane profesije u području sestrinstva: | Unutar sistematizacije nije unesena perfuzija kao profesija u području sestrinstva. Kardiovaskularni perfuzionist zdravstveni je djelatnik, član kardiokirurškog tima, formalno educiran i osposobljen za samostalan rad sa strojem i ostalim uređajima, vezanim uz izvantjelesni krvotok. Tijekom zahvata na otvorenom srcu funkciju srca i pluća preuzima EKC stroj; krv se iz pacijenta putem kanila i plastičnih cijevi odvodi u stroj, oksigenira, i vraća u krvotok. Većina takvih zahvata zahtijeva mirno srce, što se postiže primjenom kardioplegije (postupka kojim se osigurava asistolija i miokardijalna protekcija pomoću hiperkalijemične otopine). EKC stroj na taj način preuzima funkcije srca (okluzivna ili centrifugalna pumpa) i pluća (oksigenator), omogućava hlađenje odnosno zagrijavanje pacijenta (izmjenjivač topline) te protekciju miokarda (kardioplegija). Perfuzionist je u svom radu odgovoran za rad EKC stroja (i ostalih uređaja), te monitoring, kontrolu i korekciju hemodinamskih i laboratorijskih parametara za vrijeme operativnog zahvata, a uz suradnju s anesteziologom i kirurgom. Uz uobičajene poslove sa strojem srce-pluća, perfuzionist je često prisutan i u drugim granama medicine, kod operativnih zahvata gdje se očekuje veći gubtak krvi i krvnih produkata (cell saver), kod dugotrajnog održavanja ciruklacije nakon operativnog zahvata (lijevo i/ili desnostrana ventrikularna potpora, ECMO...) i dr. Djelokrug rada, obveze i odgovornosti perfuzionista ovise i o ustanovi u kojoj isti radi (https://www.huzec.hr/). U Republici Hrvatskoj, po zvaničnoj statistici, ima 37 zaposlenih perfuzionista koji nisu prepoznati u ovom Savjetovanju. | Nije prihvaćen | Ovim se popisom ne navode područja rada ili specijalnosti u pojedinoj profesiji. Ministarstvo zdravstva dostavilo je prijedlog profesija iz svoje nadležnosti, s četiri profesije u području sestrinstva. |
| 37 | Sara Klasan | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 38 | Ljiljana Majić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 39 | Marija Anđić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 40 | Ines Hrkač | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostik | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 41 | Tea Markulak | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 42 | Iva Kovačević | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem i podržavam komentare voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 43 | Iva Ljubanović | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s komentarom Voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 44 | Davorka Bebek | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti podržavam komentar Voditeljice Strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a, Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 45 | Marko Tanjić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 46 | Martina Tanjić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a, Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 47 | Magdalena Galinec | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 48 | Ivana Gašpar | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | U potpunosti se slažem s Hrvatskom udrugom studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike i Jasnom Matić. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 49 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | Predlažemo da se ispravi i dopuni točka 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti. Ispravan naziv djelatnosti je: medicinsko-laboratorijska djelatnost, a u Regulirane profesije u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti treba dodati Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar (4.2 razina HKO / 4 prema EQF), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6. razina HKO / 6 prema EQF) te od 2013. godine nastavak obrazovanja – magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (7.1 razina HKO / 7 prema EQF). Stoga u Popis reguliranih profesija u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti svakako treba uvrstiti profesiju Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 50 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 42. Regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti: | Pod točkom 42. unijeti prijedlog kao nadopunu teksta: Magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Zdravstveno laboratorijska djelatnost prepoznaje tri razine obrazovanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike i magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ovdje se uočava primjena Bolonjskog sustava obrazovanja koji otvaranjem 2. ciklusa obrazovanja u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici proširuje educiranost djelatnika zdravstveno laboratorijske djelatnosti. S obzirom da zdravstveno-laboratorijski tehničar i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike su regulirane profesije u RH, ne postoji zapreka da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike ne bude dijelom reguliranih profesija u laboratorijskoj djelatnosti, jer je magistar (2. ciklus obrazovanja prema Bolonjskom sustavu koji vrijedi u Republici Hrvatskoj) medicinsko laboratorijske dijagnostike nastavljen na 1. ciklus obrazovanja prema bolonjskom sustavu, odnosno nastavlja se na prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike. S obzirom da trenutno važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu ne prepoznaje navedeni 2. ciklus obrazovanja u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, nužno ga je uskladiti s današnjom potrebom u zdravstveno laboratorijskoj dijagnostici, a to znači da se magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike uvrsti u regulirane profesije. | Nije prihvaćen | Profesija nije regulirana sukladno pravnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nacrt prijedloga popisa reguliranih profesija u RH sastavljen je nakon održanih sastanaka s nadležnim središnjim tijelima državne uprave tijekom 2017. i 2018. godine, odnosno na temelju dostavljenih očitovanja nadležnih središnjih tijela državne uprave. Ministarstvo zdravstva nije dostavilo očitovanje o uvrštavanju profesije magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u novi Popis. |
| 51 | Kristina Kalanj, viša knjižničarka; predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Predlažem da se ne ukidaju „Knjižničarski savjetnik“ i „Viši knjižničar“ s Popisa reguliranih profesija u RH, koji su i integralni dio akata na koji se Predlagatelj ovoga dokumenta poziva. Isto predlažem u cilju cjelovite, stručno-profesionalno i razvojno usmjerene knjižnične djelatnosti i knjižničarske struke u Republici Hrvatskoj. Popis reguliranih profesija trebao bi slijediti postojeću regulativu i navesti sva predviđena zvanja, a ne samo temeljna zvanja, jer je za pojedina radna mjesta sa složenijim poslovnim zadacima i odgovornostima neophodan uvjet više stručno zvanje. Viša stručna zvanja su ravnopravno s temeljnim stručnim zvanjima uvrštena u kolektivne ugovore za javne službe, za ustanove u kulturi i sl. s pripadajućim koeficijentima te su uvrštena u pravilnike o radu knjižnica i pravilnike o unutarnjem ustrojstvu knjižnica. Prijedlog: Regulirane profesije u području rada knjižnica: - Knjižničarski savjetnik - Viši knjižničar - Diplomirani knjižničar - Knjižničar - Pomoćni knjižničar. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 52 | Ljiljana Črnjar | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U postojećem Popisu reguliranih profesija navedena su i viša stručna zvanja: viši knjižničar i knjižničarski savjetnik koja se stječu na osnovi napredovanja u struci. Njihovo izostavljanje u novom Popisu nema uporišta u praksi. Naime, za niz radnih mjesta u različitim vrstama knjižnica uvjet je više stručno zvanje. Slijedom navedenog viša stručna zvanja sastavni su dio kolektivnih ugovora (s pripadajućim koeficijentom) te pravilnika o radu i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu. Zaključno, smatram da treba slijediti praksu i postojeću zakonsku regulativu (Zakon o knjižnicama i Pravilnik o stjecanju stručnih zvanja u knjižničarskoj struci) te u Popisu reguliranih profesija, osim temeljnih, navesti i viša stručna zvanja. U protivnom šalje se loša poruka cijeloj knjižničarskoj zajednici za koju je ovakav prijedlog destimulirajući. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 53 | Andreja Toljan | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U nabrajanju pravnih akata na temelju kojih se regulira profesija nisu svi dijelovi točno navedeni. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci potrebno je nadopuniti s NN 16/14, NN 60/14- Ispravak, NN 47/17. Uklanjanje viših zvanja iz knjižničarske struke (viši knjižničar i knjižničarski savjetnik) s popisa reguliranih zanimanja dovedi do omalovažavanja i nepriznavanja knjižničarske profesije. Ne vidim uporišta u objašnjenju Ministarstva o nostrifikaciji diploma stečenih u inozemstvu, budući će temeljna zvanja ostati ista. Ovdje se radi o pravu svakog čovjeka na napredovanje i cjeloživotno obrazovanje kojim se doprinosi razvoju i ugledu struke. Uostalom, kako će se to reflektrirati na sistematizaciju poslova unutar Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu knjižnica, posebno na kolektivne ugovore. Nijedan osnivač neće u kolektivnom ugovoru ostaviti spomenuta zvanja, smatrat će ih nepotrebnim te će to argumentirati s ovim popisom i smatrati ga mjerodavnim. Mišljenja sam da u novom Popisu trebaju ostati zanimanja kao što su bila i do sada jer će njihovo uklanjanje dovesti do previše kontradiktornih i netočnih tumačenja u dosad prilično uređenu profesiju. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 54 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Prijedlog: U prijedlogu popisa reguliranih profesija u području rada knjižnica potrebno je uvrstiti kao i u postojećem Popisu reguliranih zanimanja svih 5 zvanja: a) 2 viša stručna zvanja - knjižničarski savjetnik i viši knjižničar, b) 3 temeljna stručna zvanja - diplomirani knjižničar, knjižničar i pomoćni knjižničar. Navedeno odražava "stvarno" stanje reguliranih profesija u području rada knjižnica. Obrazloženje: 1) Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana nisu ispravno navedeni. Uz Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci trebaju stajati izvori (NN 28/11, NN 16/14, NN 60/14 - Ispravak, NN 47/17). 2) Predloženi Popis nije usklađen s odredbama navedenih pravnih akta (Zakon o knjižnicama i Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci) jer su izostavljena viša stručna zvanja: viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. U Popisu reguliranih zanimanja koji je trenutno na snazi; http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/ navedena su viša stručna zvanja. 3) Stjecanje viših stručnih zvanja u knjižničarstvu uvjetovano je postojanjem određenih stručnih kvalifikacija koje se dokazuju u prijavi za dodjelu zvanja i u skladu je s Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/2015) koji definira regulirane profesije (Članak 5.). Popis reguliranih zanimanja treba u potpunosti slijediti postojeću regulativu i navesti sva predviđena zvanja, a ne samo temeljna zvanja, jer je za pojedina radna mjesta sa složenijim zadaćama i odgovornostima neophodan uvjet više stručno zvanje. 4) Viša stručna zvanja su ravnopravno s temeljnim stručnim zvanjima uvrštena u kolektivne ugovore za javne službe, za ustanove u kulturi i sl. s pripadajućim koeficijentima za izračun plaća te su uvrštena u pravilnike o radu knjižnica i pravilnike o unutarnjem ustrojstvu knjižnica. 5) Kada osoba zaposlena u knjižnici stekne više stručno zvanje potpisuje novi ugovor o radu s novim stručnim (višim) zvanjem na temelju kojeg se mijenja koeficijent za izračun plaće te doprinosi koji se uplaćuju HZMO za izračun mirovine. 6) Potrebno je preispitati naziv temeljnog zvanja "pomoćni knjižničar", jer ima pejorativno značenje. Predlaže se novi termin "knjižničar suradnik" ili "knjižničarski tehničar". | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 55 | Aleksandra Pikić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, NN 16/14, NN 60/14 - Ispravak, NN 47/17) i u Popisu reguliranih zanimanja http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/ navedena su i viša zvanja koja su ovdje izostavljena. Predlažem novi tekst: Regulirane profesije u području rada knjižnica: - Knjižničarski savjetnik - Viši knjižničar - Diplomirani knjižničar - Knjižničar - Pomoćni knjižničar. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 56 | Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U predloženom Popisu nisu navedena viša zvanja: viši knjižničar i knjižničarski savjetnik za razliku od Popisa reguliranih zanimanja koji je trenutno na snazi; http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/ gdje su navedena. Molimo Vas da ih uvrstite u ovaj popis, budući da su viša stručna zvanja uvrštena ravnopravno s temeljnim stručnim zvanjima u pravilnike o radu knjižnica te pravilnike o unutarnjem ustrojstvu knjižnica, kao i u kolektivne ugovore za javne službe, za ustanove u kulturi i sl. te kao takva imaju pripadajući koeficijent za izračun plaće. Osim toga, neophodan su uvjet za pojedina radna mjesta u knjižnicama sa složenijim zadaćama i odgovornostima. Dakle, njihovim neuvrštavanjem doći će do niza problema u stručnom funkcioniranju ustanova i reguliranju radnih prava. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 57 | Emilia Domazet | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U potpunosti se slažem sa svim kolegicama koje su nadodali svoje komentare na temu Regulirane profesije u području knjižničarstva. Cilj svake djelatnosti i profesije je kontinuiran razvoj i unapređivanje struke pa tako i naše knjižničarske. Stjecanje višeg stručnog zvanja u području knjižničarstva regulirano je važećim Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Shodno tome stručna zvanja u području knjižničarstva trebaju biti: - knjižničarski savjetnik / stručni suradnik knjižničar savjetnik - viši knjižničar / stručni suradnik knjižničar mentor - diplomirani knjižničar - knjižničar - pomoćni knjižničar Smatram kako je izbacivanje najviših zvanja degradacija struke i svjesno onemogućavanje napredovanja u struci. Također se slažem sa kolegicom dr. sc. Sanjom Brborom, višom knjižničarkom da se treba donijeti jedinstveni propis koji regulira adekvatno plaćanje viših zvanja (bez obzira na vrstu knjižnice i osnivača). Kao primjer neujednačenosti s kojim se knjižničare dovodi u nepovoljan položaj može se jasno vidjeti u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama: u visokim učilištima i javnim institutima su: u kulturi su: -knjižničarski savjetnik – 1,843 -knjižničarski savjetnik – 1,843 -viši knjižničar – 1,600 -viši knjižničar – 1,503 -diplomirani knjižničar – 1,406 -diplomirani knjižničar – 1,212 -knjižničar – 1,018 -knjižničar – 1,018 -pomoćni knjižničar – 0,873 -pomoćni knjižničar – 0,873 Ovo je samo jedan od primjera koji pokazuje da predstavljena stečena znanja i diplome ne vrijede jednako te ujedno šaljete jasnu poruku kako ne treba raditi na razvoju struke i na vlastitom profesionalnom razvoju i usavršavanju općenito. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 58 | Nikolina Miloslavić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Propisi Ministarstva kulture i MZO se primjenjuju na školske knjižničare, koji nisu ujednačeni zbog čega školski knjižničari dolaze u neravnopravan položaj s ostalim profesijama (npr. dva stručna ispita, a još uz to u istom vremenskom roku koji drugi imaju za jedan stručni ispit). Cilj svake djelatnosti i profesije je kontinuiran razvoj i unapređivanje struke pa tako i naše knjižničarske. Regulirane profesije u području rada knjižnica trebaju biti: Temeljna stručna zvanja: – pomoćni knjižničar – knjižničar – diplomirani knjižničar / stručni suradnik knjižničar Viša stručna zvanja: – viši knjižničar / stručni suradnik knjižničar mentor i – knjižničarski savjetnik / stručni suradnik knjižničar savjetnik. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 59 | Ana Ćurković | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Slažem se sa svime što su prethodno iznijele kolegice. U predloženom Popisu pod točkom 49. nisu navedena viša zvanja: viši knjižničar i knjižničarski savjetnik za razliku od Popisa reguliranih zanimanja koji je trenutno na snazi: http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/ gdje su navedena. Stjecanje višeg stručnog zvanja u području knjižničarstva regulirano je važećim Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, stoga smatram da Popis treba u potpunosti slijediti važeću regulativu odnosno navesti sva predviđena zvanja: - knjižničarski savjetnik - viši knjižničar - diplomirani knjižničar - knjižničar - pomoćni knjižničar Viša stručna zvanja zajedno s temeljnim stručnim zvanjima uvrštena su u kolektivne ugovore za javne službe, za ustanove u kulturi i sl. te kao takva imaju pripadajući koeficijent za izračun plaće, a za pojedina radna mjesta sa složenijim zadaćama i odgovornostima neophodan uvjet je više stručno zvanje. Nastavno na gore navedeno viša stručna zvanja ravnopravno s temeljnim stručnim zvanjima uvrštena su u pravilnike o radu knjižnica te pravilnike o unutarnjem ustrojstvu knjižnica i njihovo izostavljanje je neopravdano. Osim toga nisu navedena viša zvanja za školske knjižničare pod točkom 47. koja bi trebala navoditi i ove profesije: stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik, a ujedno je potrebno i izjednačiti ta viša zvanja s višim zvanjima ostalih knjižničara. Takva neujednačenost dovodi školske knjižničare u nepovoljan položaj jer prema svemu predstavljenom stečena zvanja ne vrijede jednako. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 60 | Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/2015) u članak 5 stavak 1 regulirane profesije je definirana kao: 1. regulirana profesija – profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom Prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11) koji je još uvijek na snazi u članku 4 definiraju se potrebne stručne kvalifikacije za zvanje viši knjižničar i knjižničarski savjetnik čime viša stručna knjižničarska zvanja prema navedenoj definiciji predstavljaju regulirane profesije. Smatramo da je izostavljanje dijela stručnih zvanja u suprotnosti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/2015) te ih se ne bi smjelo izostaviti iz popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 61 | MIRA BARBERIĆ | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U školskim knjižnicama rade stručni suradnici knjižničari. S obzirom da su u knjižničarskoj zajednici oni najbrojniji, neprihvatljivo je nenavođenje školskih knjižničara koji imaju viša zvanja: - stručni suradnik knjižničar mentor i - stručni suradnik knjižničar savjetnik. Stručni suradnici školski knjižničari s višim zvanjima ne navode se ni pod stavkom 47. Regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja u školskoj ustanovi. Novim Popisom reguliranih profesija trebalo bi omogućiti školskim knjižničarima koji imaju viša zvanja izjednačavanje s višim zvanjima ostalih knjižničara, tj. da stečena zvanja jednako vrijede: - zvanje knjižničarski savjetnik = zvanje stručnog suradnika knjižničara savjetnika - zvanje višeg knjižničara = zvanje stručnog suradnika knjižničara mentora Na školske knjižničare se primjenjuju propisi Ministarstva kulture i MZO koji nisu ujednačeni i što školske knjižničare dovodi u neravnopravan položaj s ostalim profesijama (npr. dva stručna ispita). Izvrsnost u stručnom i znanstvenom radu nagrađuje se stjecanjem viših zvanja čime se dokazuje kontinuirani razvoj i unapređivanja knjižničarske profesije, što je cilj svake djelatnosti i profesije pa tako i knjižničarske. Regulirane profesije u području rada knjižnica trebaju biti: Temeljna stručna zvanja: – pomoćni knjižničar – knjižničar – diplomirani knjižničar / stručni suradnik knjižničar Viša stručna zvanja: – viši knjižničar / stručni suradnik knjižničar mentor i – knjižničarski savjetnik / stručni suradnik knjižničar savjetnik. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 62 | Sanja Brbora | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Tekst točke 49. trebao bi glasiti: Regulirane profesije u području rada knjižnica: - Knjižničarski savjetnik - Viši knjižničar - Diplomirani knjižničar - Knjižničar - Pomoćni knjižničar | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 63 | Sanja Brbora | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Budući da se predlagatelj ovog dokumenta poziva na akte u kojima se navode dva viša zvanja u knjižničarskoj struci, želim vjerovati da su profesije knjižničarski savjetnik i viši knjižničar tek nenamjernom pogreškom ispuštena iz popisa "reguliranih profesija u području rada knjižnica" te da nije u pitanju smišljena degradacija struke i svjesno onemogućavanje napredovanja diplomiranih knjižničara. Umjesto da se konačno jedinstvenim propisom regulira adekvatno plaćanje viših zvanja (bez obzira na vrstu knjižnice i osnivača), viša se zvanja "brišu", što je posve kontradiktorno deklarativnom poticanju izvrsnosti i težnji prema kvaliteti. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 64 | mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka - predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva; članica Hrvatskog knjižničnog vijeća | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Nisam suglasna s predloženim popisom knjižničarskih zvanja u Popisu reguliranih profesija u RH. Naime, viša stručna zvanja - viši knjižničar i knjižničarski savjetnik, su zajedno s temeljnim stručnim zvanjima (dipl. knjižničar, knjižničar i pomoćni knjižničar) sastavni dio kolektivnih ugovora za javne službe i ustanove u kulturi iz kojim proizlaze odrđena prava, ali i mnoge obaveze. Viša stručna zvanja - viši knjižničar i knjižničarski savjetnik navedena su u Zakonu o knjižnicama, a uvjeti za njihovo stjecanje u Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Viša stručna zvanja također su sastavni dio mnogih dokumenata, poput pravilnika o radu knjižnica i dokumenata o unutarnjem ustrojstvu knjižnica, u kojima su viša stručna zvanja uvjet za određena složena radna mjesta. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 65 | Ivana Pazur | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Izbacivanje zvanja viši knjižničar i knjižničarski savjetnik kako je propisano i regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci uz novi zakon o knjižnicama još je jedan demotivirajući akt koji šalje jasnu poruku da se ne isplati truditi, promovirati znanost i edukaciju, raditi na razvoju struke i uopće raditi na vlastitom profesionalnom razvoju i usavršavanju. Ujedno, gdje je objašnjenje za izostavljanje navedenih stručnih zvanja? | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 66 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | 1.Nisu točno navedeni važeći pravni akti o stjecanju strčnih zvanja u knjižničarstvu na temelju kojih je profesija trenutno regulirana. Važeći pravni akti na temelju kojih je regulirana profesija u području rada knjižnica u Republici Hrvatskoj: Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, NN 16/14, NN 60/14 - Ispravak, NN 47/17) 2. Za djelatnost i razvoj struke nije prihvatljivo izbacivanje viših stručnih zvanja iz popisa reguliranih profesija u području rada knjižnica. Kroz instituciju viših zvanja potiče se izvrsnost u stručnom i znanstvenom radu, s krajnjim ciljem osiguravanja sustavnog unapređivanja i razvoja djelatnost, što je nužno i neophodno u svakoj profesiji, pa tako i u knjižničnoj. Regulirane profesije u području rada knjižnica, stoga trebaju biti kao što su navedene i prema trenutno važećim pravnim aktima su: Temeljna stručna zvanja: – pomoćni knjižničar – knjižničar – diplomirani knjižničar Viša stručna zvanja: – viši knjižničar i – knjižničarski savjetnik. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 67 | Katarina Mandić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Kao i kolegice koje su ranije komentirale na temu, također smatram kako je izbacivanje najviših zvanja iz naše profesije još jedan udar na knjižničarstvo i degradiranje naše profesije te da osobe koje su već stekle to zvanje, kao i one koje ih žele steći u budućnosti ne zaslužuju da ih se tek tako izbriše s popisa i onemogući im se napredovanje u struci. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 68 | Nada Topić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | U školskim knjižnicama koje su najmnogobrojnije u Republici Hrvatskoj rade stručni suradnici knjižničari koji također imaju viša zvanja: stručni suradnik knjižničar mentor i stručni suradnik knjižničar savjetnik. Oni se ovdje i ne spominju kao što se ne spominju ni pod stavkom 47. Regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja u školskoj ustanovi. Ako se već radi novi Popis reguliranih profesija u RH, bilo bi logično da napokon bude adekvatno regulirana profesija stručnog suradnika knjižničara u osnovnim i srednjim školama kao i u visokoškolskim ustanovama. Tako da mijenjanjem mjesta rada knjižničarima (iz školske knjižnice u neku drugu vrstu knjižnica ili obratno) stečena stručna zvanja jednako vrijede. Primjerice, zvanje stručnog suradnika knjižničara savjetnika treba biti jednako zvanju knjižničara savjetnika; zvanje stručnog suradnika knjižničara mentora kao zvanje višeg knjižničara itd. Pravilnikom se mogu ujednačiti stečena zvanja iste razine napredovanja u Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, što će izjednačiti mogućnost napredovanja visokoobrazovanih knjižničarskih djelatnika ova dva ministarstva, i omogućiti ravnopravno zapošljavanje knjižničara u svim knjižnicama. Školski knjižničari su u vrlo nezahvalnoj poziciji jer se na njih primjenjuju propisi dvaju ministarstava, koji nisu ujednačeni. Precizan Popis reguliranih profesija u RH trebao bi pomoći pojasniti i utvrditi i profesiju stručnog suradnika školskog knjižničara. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 69 | Nada Topić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Dodati poviše Diplomiranog knjižničara i dva viša zvanja: - Knjižničarski savjetnik - Viši knjižničar | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 70 | Nada Topić | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Nejasno je zašto nisu navedena viša zvanja: viši knjižničar i knjižničarski savjetnik kako je propisano i regulirano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11) koji se navodi. Zašto su bez ikakvog uvodnog objašnjenja ta zvanja izostavljena? | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |
| 71 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 49. Regulirane profesije u području rada knjižnica: | Predlažem da se dodaju i viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Izbaciti 2 najviša zvanja iz profesije još je jedan u nizu udara na hrvatsko knjižničarstvo. Profesionalci koji su već stekli ta zvanja svojim trudom, radom i zalaganjem (kao i oni koji sada rade ili imaju želju u budućnosti raditi na stjecanju tih zvanja) ne zaslužuju da ih se samo tako izbriše s popisa. Osobe s višim zvanjima zaista imaju znanja i vještine koje mogu unaprijediti cijelu struku, a to brisanje tih zvanja čini još većim udarcem i degradacijom profesije knjižničarstva. | Nije prihvaćen | Sukladno tumačenju pojma regulirane profesije, reguliranom profesijom mogu se smatrati temeljna stručna zvanja u području kulture, ako su im uvjeti za pristup i obavljanje profesije propisani određenim zakonom. Napredovanja unutar struke ne smatraju se novom, zasebnom profesijom pa ih nije potrebno zasebno nabrajati u Popisu (viša stručna zvanja). Pravni akti koji propisuju napredovanja u viša stručna zvanja ostaju na snazi pa se ne mijenja položaj osoba zaposlenih na tim radnim mjestima niti mogućnosti daljnjih napredovanja, zapošljavanja i sl. Ovim se Popisom objedinjuju regulirane profesije, ne nazivi radnih mjesta i napredovanja u struci, a nikako nije cilj umanjiti važnost bilo kojeg zvanja, zanimanja ili radnog mjesta. |