Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Općina Koška PRIJEDLOG ZAKONA  O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ne bi bilo dobro da zbog preustroja Državne uprave za zaštitu i spašavanje dođe do situacije u kojoj ministar unutarnjih poslova donesi nove podzakonske propise (pravilnike) te JLP(R)S ponovno budu u obvezi donositi nove procjene rizika od velikih nesreća i planove djelovanja civilne zaštite, koji su upravo ove godine donijeti i trebali bi važiti tri godine. Izrada tih planskih dokumenata nije jeftina, a i predstavlja nemali posao. Primljeno na znanje Izmjena zakona u ovom trenutku ne obvezuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u aspektu donošenja procjene rizika od velikih nesreća i planova djelovanja civilne zaštite koji ostaju na snazi i nije ih potrebno mijenjati jer izmjenom zakona nastaju samo minimalne izmjene u pogledu promjene nadležnosti za obavljanje poslova koje su obavljale navedene institucije, odnosno delegiraju na MUP počevši sa 01. siječnja 2019. g..
2 OPĆINA SELNICA PRIJEDLOG ZAKONA  O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Gledajući s aspekta funkcionalnosti i transparentnosti za krajnje korisnike je prihvatljivije da postoji jedno tijelo s jasnim i širokim ovlastima, međutim za jedinice lokalne samouprave s financijskog aspekta nije prihvatljivo što ćemo opet morati donositi procjene rizika od velikih nesreća i planove djelovanja civilne zaštite, koje je većina jedinica lokalne samouprave, uključujući i našu, nedavno donijela, a što predstavlja opsežan posao i dodatne velike troškove. U potpunosti se slažemo s kolegicom, odnosno pročelnicom Općine Ernestinovo. Primljeno na znanje Izmjena zakona u ovom trenutku ne obvezuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u aspektu donošenja procjene rizika od velikih nesreća i planova djelovanja civilne zaštite koji ostaju na snazi i nije ih potrebno mijenjati jer izmjenom zakona nastaju samo minimalne izmjene u pogledu promjene nadležnosti za obavljanje poslova koje je obavljala dosadašnja institucija, odnosno delegiraju na MUP počevši sa 01. siječnja 2019. g..
3 Tomislav Gregorić PRIJEDLOG ZAKONA  O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE  TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, naravno treba pozdraviti napore u spajanju odnosno smanjenju broja agencija i državne uprave. Ali ovim niste napravili ključnu stvar da sve što se tiče zaštite i spašavanja ljudi i imovine, elementarnih nepogoda, katastrofa i slično stavite pod istu organizaciju. Nego ste DUZS utopili u veliko ministarstvo gdje neće moći doći do izražaja i vladat će ista situacija kao i do sad između DUZS-a i HVZ-a. Osnovati krovnu organizaciju unutar koje će djelovati nekoliko segmenata kao na primjer odjel vatrogasci, odjel civilna zaštita, odjel gorska služba... , s jasnim područjima djelovanja, financijama gdje će biti bolja mogućnost uzajamnog djelovanja s jasnom hijerarhijom i lancem zapovijedanja. Primljeno na znanje Integracija Državne uprave za zaštitu i spašavanje kao jednog od 54 tijela i agencija dio je velikog reformskog procesa Vlade RH, i važno je konstatirati da je u većini drugih zemalja civilna zaštita u ingerenciji unutarnjih poslova. Koji su glavni razlozi i zašto je dobro da Državna uprava za zaštitu i spašavanje bude dio Ministarstva unutarnjih poslova: ono je dio unutarnjeg aspekta nacionalne sigurnosti i ovime se čvršće uvezuje u vođenju i procesu donošenja odluka, utvrđuju se jasne linije obaveza i dogovornosti, dobiva jako ministarstvo i njegove službe potpore, pojeftinjuje rad jer ne treba svoje službe zajedničkih poslova, očekuje se bolje korištenje EU fondova, kadrovsko ojačavanje i mogućnost prelaska, odnosno fluktuacije kadrova po potrebi iz drugih sustava sigurnosti. Osim navedenih razloga, integracija DUZS i ostalih agencija i zavoda pod okrilje MUP-a kao glavne prednosti podrazumijeva povećanje učinkovitosti javne uprave općenito, nemjerljivo bržu razmjenu i obradu informacija, jedinstveni sustav objedinjavanja sigurnosnih i operativnih podataka, pogotovo u kriznim situacijama uzrokovanim prirodnim i tehničko-tehnološkim katastrofama, bržu i kvalitetniju koordinaciju službi za interveniranje, ukupno smanjenje troškova sustava za operativne poslove, objedinjavanje stručnog kadra i razmjena profesionalnih znanja i iskustava, kao i unificiran sustav obrazovanja i postupanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske. Uvezivanjem organizacija i mjera unutarnje sigurnosti (policije i civilne zaštite sa svojim sastavnicama) rješava se problem nadležnosti u vođenju i zapovijedanju zbog zajedničkog sustava objedinjavanja, analitičke obrade i nemjerljivo brže razmjene informacija, a samim time i efektnog donošenja krucijalnih odluka uz jasno utvrđene linije obaveza i odgovornosti. Ostvarivanjem brže i kvalitetnije koordinacije službi za interveniranje, postiže se kohezivnost i objedinjavanje stručnog kadra te razmjena profesionalnih znanja i iskustava, ukupno znatno smanjenje troškova sustava za operativne i logističke poslove, i što je posebno važno - znatno olakšan, učinkovitiji i brži sustav povlačenja financijskih sredstava iz europskih fondova koje omogućava održivo financiranje sustava u vidu transparentnog planiranja i kontroliranog trošenja resursa, te pokretanje razvoja i nadogradnje pojedinih elemenata sustava civilne zaštite, kako u dijelu prevencije i jačanja pripravnosti (obuke i vježbe) tako i pripremu sustava za slanje i primanje međunarodne pomoći u velikim nesrećama i katastrofama. Ukratko, očekujemo i vjerujemo u bolji rad sustava CZ u buduće vrijeme.
4 Grad Umag PRIJEDLOG ZAKONA  O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE  TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Razumijemo potrebu racionalizacije državne uprave i agencija. Međutim, zbog sve češćih i razornijih prirodnih nepogoda smatramo da je DUZS trebalo ostaviti i ojačati, i financijski i kadrovski, te istoj Upravi podrediti druga državna tijela, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i udruge (npr. Vatrogasna zajednica). Vlada i Sabor imaju svoja tijela za djelovanje u kriznim situacijama koja bi trebala vršiti nadzor na radom DUZS i preko DUZS-a koordinirati cijeli sustav zaštite i spašavanja. Na predloženi način postoji opravdana bojazan da će DUZS u sustavu MUP-a biti marginaliziran, obzirom da MUP ima već utvrđene brojne zadaće i skromna financijska sredstva. Primljeno na znanje S ciljem identifikacije pozitivnih strana civilne zaštite i područja za poboljšanja kao podlogu za izradu razvojne strategije, proveden je sveobuhvatan pregled i stručna analizu postojećeg stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se mogao predložiti usklađen model izgradnje sposobnosti koji će obuhvatiti mogućnosti odgovora na svakodnevne potrebe za redovitim djelovanjem, izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja na kopnu i moru, korištenjem svih dostupnih dokumenata kao i izvora podataka putem Internet upitnika popunjenih od strane sudionika i operativnih snaga. Iz rezultata provedene analize vidljivo je mišljenje da bi poslovi civilne zaštite u osnovi trebali biti decentralizirani kao temeljni poslovi lokalne i područne (regionalne) samouprave i uređeni normativno kao njihova obveza, no učinkovitost sustava ipak je uvjetovana autonomijom upravnog dijela kao „krovne“ institucije koja se brine za razvoj sustava i ima potpuni pregled stanja i sposobnosti u svakoj od komponenti operativnog dijela sustava, jer je država, kao nositelj osiguravanja zaštite vitalnih nacionalnih interesa, osobito zdravlja i života građana, materijalnih dobara i standarda za kvalitetan rad i život na njezinom teritoriju, najodgovornija za stvaranje i financiranje kapaciteta koji će svojim djelovanjem u slučaju katastrofa te interese adekvatno zaštititi. Upravni dio sustava treba osigurati konceptualnu uređenost, usklađenost i integriranost područja s cjelovitim konceptom domovinske sigurnosti, te se novim ustrojem osigurava sposobnost planiranja, analitike, koordinacije i upravljanja. Bez dosadašnje razjedinjenosti spleta organizacija i procesa upravljanja te neometanim pristupom ključnim informacijama, odnosno potpunim uvidom i kontrolom svih segmenata potencijalnih rizika te ustrojavanjem komplementarne baze podataka nužne za kvalitetan proces planiranja, preventive i operativnog djelovanja postiže se unificirani obrazac postupanja sukladno utvrđenim standardnim operativnim procedurama što ima za posljedicu upućivanje brzog odgovora na štetne događaje koji predstavljaju prijetnju stanovništvu i imovini, pogotovo u kriznim situacijama uzrokovanim prirodnim i tehničko-tehnološkim katastrofama. Kao prioritet je postavljeno ispunjavanje dosadašnjih zadaća svih segmenata, posebice operativnog i proceduralnog, te podizanje njihove kvalitete na višu razinu, postizanje neovisnosti u procesu upravljanja sigurnosnim rizicima i stvaranja jedinstvenog sustava sposobnog da odgovori na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanju u izvanrednim situacijama i kriznim stanjima u svim uvjetima. DUZS ni u kojem pogledu neće biti marginaliziran niti zakinut, dapače, korištenjem postojećih resursa i kapaciteta ministarstva unutarnjih poslova, pripadajućih potpornih i stručnih službi stvara se prilika za napredak i daljnji razvitak te poboljšanje u svakom aspektu.
5 Grad Umag V.  TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O  S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U članku 12. stavak 1. između ostalih poslova navodi se da Ministarstvo daje suglasnost na odluke izvršnih tijela JLP(R)S o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite, dok se člankom 17. propisuje da je za donošenje odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite nadležno predstavničko tijelo JLP(R)S. Ove dvije odredbe treba uskladiti. U dosadašnjoj praksi odluku o određivanju pravnih osoba donosilo je predstavničko tijelo. Izvršno tijelo je izrađivalo prijedlog odluke na koji je DUZS, odnosno PUZS davalo prethodnu suglasnost. To je bio nekakav kompromis, ali da bi se izbjegle nejasnoće trebalo bi uskladiti odredbe čl. 12. i čl. 17. Zakona i odrediti koje je tijelo stvarno nadležno za donošenje navedene odluke. Primljeno na znanje Sadašnji prijedlog zakona podrazumijeva samo minimalne izmjene u pogledu promjene nadležnosti za obavljanje poslova koje je obavljala dosadašnja institucija, odnosno delegiraju se na Ministarstvo unutarnjih poslova počevši sa 01. siječnja 2019. g., te u ovom trenutku nije predviđena izmjena drugih odredbi, no uzeti će se u obzir u slučaju naknadnih izmjena zakona.
6 GRAD ZAGREB V.  TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O  S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. PRIJEDLOG IZMJENE: Predlažemo da se članak 14. stavak 1. izmijeni na način da se podstavak 6. mijenja i po novome glasi: "na zahtjev Ministarstva i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostaviti podatke bitne za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša i izradu planskih dokumenata iz područja civilne zaštite". OBRAZLOŽENJE: Potrebno je da se zakonski jasno definira kako su tijela državne uprave i druga državna tijela obvezna dostavljati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave podatke od interesa za sustav civilne zaštite bez zahtijevanja naknade. Pravne osobe su člankom 36. stavkom 4. dužne Državnoj upravi (po novome Ministarstvu) i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari a tijela državne uprave koja često posjeduju vrlo bitne podatke od interesa za izradu planova civilne zaštite informacije ne žele pružati bez naknade. Zbog navedenog JLP(R)S se susreću s teškoćama u izradi planskih dokumenata iz područja civilne zaštite pa je prijedlog da se navedeni članak promijeni na način kako je predloženo. Primljeno na znanje Sadašnji prijedlog zakona podrazumijeva samo minimalne izmjene u pogledu promjene nadležnosti za obavljanje poslova koje je obavljala dosadašnja institucija, odnosno delegiraju se na Ministarstvo unutarnjih poslova počevši sa 01. siječnja 2019. g., te u ovom trenutku nije predviđena izmjena drugih odredbi, no uzeti će se u obzir u slučaju naknadnih izmjena zakona.
7 Marina Krajnović PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 54. U članku 54. treba dodati stavak 2.: „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su donijele procjene rizika od velikih nesreća i planove djelovanja civilne zaštite na temelju odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, broj 82/15) i Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje republike hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 65/16) dužne su svoje planske dokumente uskladiti s novim propisima i to: - procjene rizika od velikih nesreća općine i gradovi usklađuju do 31. ožujka 2021., a za područja županija i Grada Zagreba, a do 1. rujna 2021. - planove djelovanja civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su uskladiti u roku 6 mjeseci od donošenja procjena rizika usklađenih s novim propisima“ Obrazloženje: Pozdravljaju se aktivnosti na smanjenju broja agencija u Republici Hrvatskoj, no ne bi bilo dobro da to rezultira novim troškovima za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, općine i gradovi bili su dužni do kraja ožujka 2018. donijeti procjene rizika od velikih nesreća, a do kraja rujna 2018. i planove djelovanja civilne zaštite. Županije i Grad Zagreb bili su dužni donijeti procjene rizika od velikih nesreća do početka rujna 2018. Nakon toga, u roku 6 mjeseci trebali su se donijeti planovi djelovanja civilne zaštite. Većina lokalnih jedinica vjerojatno je i donijela planske dokumente u propisanim rokovima. Kako jedinice lokalne i područne samouprave uglavnom nemaju stručne kapacitete za izradu tih planskih dokumenata, angažiraju vanjske stručnjake, što međutim iziskuje značajna financijska sredstva. Relevantne odredbe trenutno važećeg Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje republike hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave glase: „IV. ROKOVI I PODACI ZA PROCJENU RIZIKA Članak 8. (1) Podaci za vrijednost nekretnina i pokretnina za procjenu rizika za područje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pomoću kojih se određuje šteta prouzročena nekim događajem određuju se na razini županije te su sve jedinice lokalne samouprave dužne koristiti samo taj izvor podataka. (2) Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne samouprave izrađuju se najmanje jednom u tri godine te se njihovo usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja mjeseca ožujka, a županijskih do početka rujna u svakom trogodišnjem ciklusu. (3) Procjene rizika od velikih nesreća za područja lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika ili ako se prepozna nova prijetnja. (4) Prve procjene rizika od velikih nesreća za područja općina i gradova moraju biti usvojene do kraja ožujka 2018. godine, a za područja županija i Grada Zagreba do početka rujna 2018. godine. Procjene rizika od velikih nesreća za područja županija izrađuju se po izradi i na temelju rezultata procjena rizika jedinica lokalne samouprave s njihovog područja. (5) Procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske izrađuje se jednom u tri godine, a može se izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika ili se prepozna nova prijetnja.“ Sukladno rečenom, bilo bi dobro da se prilikom noveliranja Zakona vodi računa da izrada novih planskih dokumenata iziskuje značajna financijska sredstva te odrede primjereni rokovi za usklađivanje istih s novim propisima. Napominje se da je citiranim Pravilnikom neosnovano bio skraćen rok za donošenje novih planskih dokumenata, protivno Zakonskim odredbama koje su propisivale obvezu donošenja u roku 2 godine od dana stupanja na snagu Pravilnika (tj. 23. 7. 2018.). Pravilnici, kao podzakonski akti, moraju biti u skladu sa Zakonom, njime se ne mogu skraćivati zakonski rokovi, pa bi o tome trebalo voditi računa prigodom izrade novih provedbenih propisa. Članak 55. Treba ispraviti očiglednu pogrešku, Zakon može stupiti na snagu tek 1. siječnja 2019., retroaktivna primjena zakona je zabranjena. Primljeno na znanje Sadašnji prijedlog zakona podrazumijeva samo minimalne izmjene u pogledu promjene nadležnosti za obavljanje poslova koje je obavljala dosadašnja institucija, odnosno delegiraju se na Ministarstvo unutarnjih poslova počevši sa 01. siječnja 2019. g., te u ovom trenutku nije predviđena izmjena drugih odredbi, no uzeti će se u obzir u slučaju naknadnih izmjena zakona.