Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Valentina Suton ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski jezik: Reakcija na popis lektire. Vrlo nezgodan sadržaj u pojedinim knjigama. Npr. (Twist na bazenu, Debela, U raljama života, Črna mati zemla, Mišolovka, Parfem ...samo su neki. Hitno promijeniti i odabrati konstruktivan sadržaj primjeren dobi školske djece. Sablazniti mladog čovjeka pogubno je i za predavača a još više za djecu. Čuvajmo se sablazni. Nije im mjesto u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Kaže se da čitanje otvara oči. Važno je što gledamo, kako gledamo, jednako i što čitamo. Nisu sva djeca isto "otporna" na osjetljive sadržaje. To znači - ako slabijeg dodatno guramo i nudimo loš sadržaj tada činimo jednu vrstu sakaćenja. Onesposobljavamo ga da ispliva iz zamućene vode, naprotiv niz neprimjerenih naslova stvara glib i u čovjekovoj (djetetovoj) nutrini ostavlja kaos. Ljudi imaju sposobnost predočavanja, maštanja...... ako su nam misli čiste i zdrave i naš um biti će slobodan i čist. Također iza misli slijedi riječ - ako su naše riječi zdrave i stvaralačke tada su sposobne "vući" nas naprijed. Nakon riječi slijedi djelo. Dobro djelo. Ljudi funkcioniraju otprilike tako da se prvo rađa misao, zatim izgovorena misao - riječ a onda treće - djelo. Ako su misli, riječi i naša djela dobra tada mi imamo šansu izrasti u potpuno formiranu zdravu osobu.Sve ima red po kojem se stvara. U tom smislu ovaj komentar može se primjeniti i na temu Zdravlje kojeg nema bez duhovno zdravog Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Vaše se primjedbe ne odnose konkretno na dokument Prijedlog predmetnog kurikuluma Biologije.
2 Glas roditelja za djecu - GROZD ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ S obzirom da se kao udruga bavimo područjem spolnog i zdravstvenog odgoja djece i mladih, želimo ukazati na neke nedostatke vezane uz to područje: 1. U cjelini OŠ BIO B.8.2. se među sadržajima navodi 'važnost praćenja menstruacijskog ciklusa', ali se niti iz sadržaja kao ni iz ishoda ne može zaključiti do koje mjere će se učenike upoznavati sa znanstvenim spoznajama potrebnima za praćenje menstruacijskog ciklusa. Ne spominju se znanja iz područja fiziologije plodnosti koja su nužna da bi djevojke mogle pratiti svoj ciklus tj. prepoznati dijelove ciklusa, znakove plodnosti i neplodnosti (cervikalnu sluz), ovulaciju, luteinsku fazu i sl. Također, u istoj cjelini je kao sadržaj navedena 'rasprava o temi kontracepcije'. Nije navedeno hoće li se i o kojim sredstvima kontracepcije govoriti. Kako bi rasprava bila objektivna, nepristrana i temeljena na činjenicama, potrebno je među sadržaje (i ishode) uvesti i znanja iz fiziologije plodnosti i prirodnog planiranja obitelji, te upoznati učenike sa suvremenim metodama iz tog područja. Slično vrijedi i za cjelinu u srednjoj školi SŠ BIO B.2.2. u kojoj se, doduše, spominju 'metode planiranja obitelji', kao i 'povezivanje trajanje faza menstruacijskoga ciklusa žene s određivanjem plodnih i neplodnih dana', ali se iz toga ne može zaključiti koja će se znanja i u kojoj mjeri prenijeti učenicima. Autorima ovog Prijedloga (kao i zainteresiranim sudionicima javne rasprave) preporučujemo objašnjenje fiziologije plodnosti i njene primjene u prirodnom planiranju obitelji (koje se može prilagoditi za primjenu u nastavi) na hrvatskom jeziku ovdje: http://ppo.hr/download/objasnjenje_metode.pdf?fbclid=IwAR1PEQM5QlfM1je9qaIcXO7cN6w9FeRS-O1mwFha6ZCoq0xf7s7GK68J5Z8 2. Iz ovog se Prijedloga ne može zaključiti hoće li se i u kojoj mjeri obrađivati pitanje začeća i razvoja djeteta. Među sadržajima se pojam 'oplodnje' samo par puta spominje, i to uz pojmove 'razmnožavanje' i 'oprašivanje' (te se ne zna radi li se o čovjeku ili ne), dok se među ishodima 'oplodnja' spominje u kontekstu menstruacijskog ciklusa, ali se niti iz toga ne može jednoznačno zaključiti što će se govoriti. Nigdje nije navedeno da će se govoriti da spajanjem muške i ženske spolne stanice tj. začećem (oplodnjom) počinje novi (ljudski) život. S obzirom da se u javnosti to ponekad stavlja u pitanje, svakako bi učenicima u programu Biologije trebalo prezentirati ovu znanstvenu činjenicu koja je dodatno službeno potvrđena od strane stručnjaka (v. stav Etičkog povjerenstva Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj u Zagrebu iz listopada 2009.g.). Preporučujemo film o začeću i razvoju djeteta "The miracle o life" (12 min) ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=lM2-8se6pp8 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. U sklopu ishoda u 8. razredu (BIO OŠ B.8.2. i B.8.4.) i 2. razredu (BIO SŠ B.2.2.) obrađuju se teme vezane uz ljudsku spolnost. Sadržaji spolnosti navedeni su i u preporukama uz navedne ishode. Sve što spominjete je uobičajeni dio poučavanja biologije te sva znanja koja učitelji i nastavnici prenose u svom poučavanju proizlaze iz znanstvenih činjenica. U međupredmetnoj temi Zdravlje također se vrlo detaljno navode očekivanja vezana uz spolnost čovjeka i planiranje obitelji sukladno dobi učenika.
3 Prijatelji životinja ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U prijedlogu predmetnog kurikuluma za Biologiju u 7. i 8. razredu osnovne škole, u dijelu D. Prirodnoznanstveni pristup, odgojno-obrazovni ishod koji objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život može se ostvariti vođenom raspravom na primjerima i sljedećih sadržaja koje smatramo da treba uvrstiti: etičnost korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima, kloniranje, GMO-u i sl. To se uklapa u raspravu o odgovornosti znanstvenika i cjelokupnoga društva pri korištenju rezultatima bioloških otkrića. O istim i sličnim temama može se govoriti i u 3. i 4. razredu srednje škole, u raspravi o opravdanosti istraživanja na živim organizmima te posljedicama i opravdanosti čovjekova djelovanja na prirodne procese. To se sadržajno uklapa u prepoznavanje da je jedan od razloga ugroženosti vrsta neracionalno i neetično ponašanje čovjeka i logičan je dio razrade ishoda koja objašnjava odgovornost znanstvenika prema društvu, ali i odgovorno korištenje tehnologijama i primjenom biološke znanosti u svakodnevnome životu te potiče učenike na prepoznavanje značenja vlastite odgovornosti za svoje zdravlje. U nastavi biologije za 1. razred srednje škole, u dijelu B. Procesi i međuovisnosti u živome svijetu, predlažemo da se u razradu odgojno-obrazovnog ishoda koji analizira održavanje uravnoteženoga stanja u prirodi povezujući vlastito ponašanje s održivim razvojem uvrste: primjeri održivoga razvoja, ekonomičnog iskorištavanja energije i čovjekova djelovanja na ekosustav koji su povezani s proizvodnjom temeljenom na biljnim izvorima energije. To je u skladu s povezivanjem očuvanja okoliša i očuvanja vlastitoga zdravlja, određivanja vlastitoga ekološkog otiska i proučavanja nastanka i djelovanje kiselih kiša. U nastavi biologije za 2. razred srednje škole, u dijelu C. Energija u živome svijetu, predlažemo da se u preporuke za odgojno-obrazovni ishod koji uspoređuje energetske potrebe organizama u različitim fiziološkim stanjima kroz vođenje dnevnika prehrane i analizu količine i kalorijske/nutritivne vrijednosti unesenih namirnica usporede energetske potrebe svejeda, vegetarijanaca i vegana. To se može povezati i s dijelom D. Prirodnoznanstveni pristup kroz prijedlog učeničkog projekta – istražiti utjecaj nepravilne prehrane na čovjekovo zdravlje, u odgojno-obrazovnom ishodu SŠ BIO D.2.1. Utjecaj nepravilne prehrane na čovjekovo zdravlje može se povezati s odabirom prehrane i utjecajem namirnica životinjskog podrijetla na zdravlje. U odgojno-obrazovnom ishodu SŠ BIO D.2.2. „Raspravlja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni bioloških otkrića te donosi odluke o vlastitim postupanjima”, predlažemo da se kroz sadržaj o potrebi rasprave o opravdanosti istraživanja na živim bićima govori o: neživotinjskim metodama testiranja u medicinskim istraživanjima, principu 3R (zamjenjivanje, smanjivanje, poboljšavanje) te pogreškama i zabludama u razvoju medicine i znanosti koje su nastale zbog pokusa na životinjama umjesto korištenja neživotinjskih metoda testiranja (rezultati pokusa na životinjama nisu pouzdani zbog fizioloških razlika ljudi i ostalih životinjskih vrsta). U dijelu A. Organiziranost živoga svijeta, u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda SŠ BIO A.2.1. „Povezuje pojavu novih svojstava s promjenom složenosti organizacijskih razina u organizmu” navodi se da se, između ostalog, ishod može ostvariti izvođenjem sekcije organa/organizma (npr. srce, riba, lignja). Iako iz navedenoga nije razvidno misli li se na žive organizme, napominjemo da članak 30. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017) navodi: „U obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.” Na isto upućuje i Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. Korištenje živih životinja smatra se zastarjelom praksom iz prošlih stoljeća te se moderna znanost i obrazovanje temelje na cijelom nizu zamjenskih metoda, bez korištenja životinja. Smatramo izvrsnim u 4. razredu srednje škole, u dijelu B. Procesi i međuovisnosti o živome svijetu, odgojno-obrazovni ishod SŠ BIO B.4.1. „Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem”, kroz koji učenici mogu razgovarati o genetički modificiranim organizmima, rizicima primjene kontroliranoga križanja i umjetne selekcije na pasminama pasa ili drugih umjetno dobivenih pasmina/sorti, unošenju invazivnih vrsta i uništavanju staništa. S obzirom na aktualnost uništavanja prirode i okoliša ljudskim djelovanjem, vrlo je važno uključiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola pojmove vegetarijanstvo i veganstvo. U nastavi biologije nužno je informirati učenike o utjecaju masovnog uzgoja životinja za hranu na zdravlje i brojne ekološke probleme. Konzumiranje mesa pomaže širenju svjetske gladi jer još uvijek nema dovoljno zemlje za sve životinje koje bi se trebale uzgajati da se mesom nahrani cijeli svijet. Prema podacima UN-a, u svijetu je 2017. bilo 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili kronične pothranjenosti, iako žive u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Među njima je više od 15 milijuna djece, a 151 milijun djece mlađe od pet godina zaostaje u razvoju zbog neuhranjenosti. 80 posto te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane, no žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Stočarstvo preuzima previše zemlje, koristi previše vode i uzrokuje propadanje šuma, života u divljini, izaziva kisele kiše, globalno zatopljenje i onečišćenje vode. Učenike je kroz nastavu biologije važno informirati i o utjecaju konzumacije mesa na zdravlje i upoznati ih s istraživanjima koja potvrđuju da su vegetarijanci, a osobito vegani, zdraviji od ostatka populacije i rjeđe obolijevaju i umiru od najčešćih bolesti današnjice. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Dio vaših primjera uključen je u preporuke, a dio je već bio naveden. Neki primjeri previše detaljno ulaze u sadržaje što nije u skladu s metodologijom pisanja predmetnih kurikuluma te zadiru i u dio koji suvremeni kurikulum ostavlja kao autonomiju učitelju/nastavniku npr. izbor aktualnih tema za rasprave s učenicima, a u skladu s definiranim ishodima.
4 Tatjana Mikulin ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovanje, u ime Udruge Dar ,pozdravljamo svaku odluku da se u kurikulum uvede više praktičnih sati. Prema ovdje prikazanom nastavnom planu , vidi se da postoje brojni dobro smišljeni pokusi i radionice koje bi učenike trebali zainteresirati za nastavu . Nažalost, taj plan je podložan individualnim i subjektivnim interpretacijama, ovisan je o financijskim mogućnostima škole pa tako profesori i nastavnici nemaju uvjeta , ali često niti zainteresiranosti provoditi praktični dio dovoljno dobro da on postigne svoju svrhu. Svrha radionica je da učenicima pojasni i približi teorijski dio, da ih natjera na razmišljanje, pruži im izazove u rješavanju problema , potakne njihov istraživački duh i ne servira im gotove činjenice. Iz osobnih iskustava roditelja znamo da se nastava biologije i prirode svodi na preopširno nabrajanje činjenica koje djeca uče napamet jer se od njih tako traži. Biologija i priroda su dio predmeta koji pripada znanosti i kao takvi bi trebali biti prezentirani na nastavi i u okviru vrednovanja znanja, Nikako nešto što se uči napamet. To se treba riješiti edukacijama nastavnika i profesora, na samom fakultetu te tijekom rada kroz tečajeve i radionice. Djeci trebaju izazovi, rješavanje problema i nastava u kojoj se potiče međusobna interakcija i komunikacija s profesorom o nastavnoj temi . Citiram dio prijedloga zakona:" Prilagodbe su potrebne i za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika." Nisu sve škole prilagođene radu s darovitom djecom niti potiču odlazak djece na državna i međunarodna natjecanja. To se mora regulirati određenim pravilnikom i bolje kontrolirati rad unutar samih škola. Darovita djeca, odnosno sva djeca koja bi željela naučiti više o biologiji ili znanosti općenito imaju u Hrvatskoj mogućnost pohađanja brojnih STEM radionica, ali zbog vremenskih i financijskih ograničenja, djeca ih ne mogu pohađati. Naša iskustva sa STEM radionicama u Udruzi su jako pozitivna, ali nas ograničava nemogućnost dolaska djece nakon ili prije nastave. Također i kod nas veliki dio učenika gubi interes za STEM područje zbog nedostatka praktičnoj dijela nastave, a reflektira se i u slabijim rezultatima na PISA testovima. Predlažemo da se takva vrsta radionica omogući djeci koja to žele unutar nastavnih aktivnosti. Brojne su mogućnosti financiranja takvih projekata putem natječaja Europske Unije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Većina Vaših primjedbi ne odnosi se na odgojno-obrazovne ishode Prijedloga predmetnog kurikuluma Biologije nego na metode, točnije učenje i poučavanje predmeta te vrednovanje u kojem je sve navedeno i opisano. Taj dio obuhvaćen je i opisan u poglavlju “Učenje i poučavanje predmeta Biologija” u istom dokumentu. Promjena paradigme, u kojoj učenik prelazi iz pasivne u aktivnu ulogu, podrazumijeva primjenu strategija aktivnog učenja i poučavanja zbog čega će odgojnoobrazovni proces biti organiziran u dvosatima (blok-sat). Ovisno o mogućnostima svake škole u kurikulumu se predlaže i uvođenje projektnih dana/tjedana. Učitelji i nastavnici će biti ključni u provođenju nužnih promjena u nastavi, zbog čega se od prosinca 2018. godine započelo sa sustavnom edukacijom svih učitelja i nastavnika.
5 Marija Čatipović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Udruga "Za zdravo i sretno djetinjstvo" podržava prethodni komentar Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora i HZJZ. Kao najvažnije ciljeve edukacije učenika o dojenju, prema kojima bi valjalo izraditi i konkretan nastavni plan i definirati ishode učenja, izdvajamo: • upoznavanje jedinstvenosti majčinog mlijeka kao najprirodnije namirnice i najboljeg izbora prehrane za novorođenče i dojenče • podizanje razine znanja i svijesti o mnogostrukim prednostima dojenja o za dijete (tjelesne, emocionalne, kognitivne prednosti) o za majku (zdravstvene, psihičke, socijalne, emocionalne i ekonomske prednosti) • upoznavanje zdravstvenih rizika kojima su skloniji oni koji su konzumirali mlijeko drugih sisavaca u dojenačkoj dobi • smanjivanje neinformiranost i negativnih stavova o dojenju te izgradnja pozitivnih stavova o dojenju • promoviranje važnosti što duljeg dojenja s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja djeteta te razvoj odgovornog odnosa prema svom zdravlju i zdravlju svog djeteta Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Dio Vaših prijedloga uz primjerene koncepte uključen je u preporuke, a dio je već bio naveden. Neki primjeri previše detaljno ulaze u sadržaje što nije u skladu s metodologijom pisanja predmetnih kurikularnih dokumenata, no u preporukama su navedne tražene teme koje se i uobičajeno prezentiraju učenicima i u sadašnjoj nastavnoj praksi. Važnost pravilne prehrane od rođenja bit će realizirana holistički, integracijom kroz sadržaje biologije, satove razrednog odjela I posebice međupredmetne teme Zdravlje.
6 Marija Čatipović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, S obzirom na poziv iz javnog savjetovanja o kurikulumu za nastavnike iz predmeta Biologija i međupredmetne teme Zdravlje, želimo vam ponovno obrazložiti naš prijedlog, kojeg smo uputili 19. ožujka 2018 godine, prije otvorenog savjetovanja zajedno s predsjednicom Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr.sc. Aidom Mujkić, dr. med, spec. pedijatrije, doajenom socijalne pedijatrije prof. dr. sc. Josipom Grgurićem i mr.sc. Marijom Čatipović, spec. pedijatrije, kao i u ime Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U navedenom dopisu predložili smo uvođenje teme dojenja u kurikulum predmeta Biologija i međupredmetnu temu Zdravlje. Navedeno je sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2018-2020 godine na što su u odgovoru Ministrice znanosti i obrazovanja navodi: U nazivu aktivnosti 4.4. veću zastupljenost sadržaja o dojenju uvesti u kurikulum srednjoškolskog i sveučilišnog / veleučilišnog obrazovanja čiji je nositelj Ministarstvo znanosti i obrazovanja, treba izostaviti riječ sveučiilišnog/ veleučilišnog jer je kreiranje i donošenje kurikuluma u viskom obrazovanju u mjerodavnosti visokog učilišta. Na ostali dio teksta prijedloga Odluke o donošenju Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2018-2020 godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema primjedbi. Pored gore načelne suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, u svezi kurikuluma o dojenju se izjasnila i Vlada RH na svojoj sjednici 23. kolovoza 2018. Na toj sjednici Vlada je usvojila Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja, među ostalim i uvođenje teme dojenja u kurikulum srednjoškolskog obrazovanja. Kao nositelj te aktivnosti određeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a sunositelj je Ministarstvo zdravstva. Rezimirajući gore navedene odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja, te odluku Vlade u okviru Nacionalnog programa, nedvojbeno je da te dvije odluke prihvaćaju izradu kurikuluma o dojenju, te izradu njegovog provođenja. Rezimirajući gore navedene odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, te odluku Vlade u okviru Nacionalnog programa, nedvojbeno je da te dvije odluke prihvćaju izradu kurikuluma o dojenju, te izradu njegovog provođenja na što potičemo i dopisom (klasa: 900-01/18-10/5, Ur.br. 381-10-100-18-2) Za sve dodatne informacije lijepo molimo da se obratite dr.sc. Ivani Pavić Šimetin, zamjenici ravnatelja na telefon 0917613014 ili ivana.pavic@hzjz.hr Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Dio Vaših prijedloga uz primjerene koncepte uključen je u preporuke, a dio je već bio naveden. Neki primjeri previše detaljno ulaze u sadržaje što nije u skladu s metodologijom pisanja predmetnih kurikularnih dokumenata, no u preporukama su navedne tražene teme koje se i uobičajeno prezentiraju učenicima i u sadašnjoj nastavnoj praksi. Važnost pravilne prehrane od rođenja bit će realizirana holistički, integracijom kroz sadržaje biologije, satove razrednog odjela i posebice međupredmetne teme Zdravlje.
7 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, U svrhu postizanja strateškog cilja 5. Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode, odnosno posebnog cilja 5.1 Unaprijediti razumijevanje i zastupljenost tema vezanih uz prirodu i njezinu zaštitu u obrazovnom sustavu te ojačati suradnju sa sektorom obrazovanja Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017 do 2025 (Narodne novine 72/2017), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) provodi aktivnost 5.1.1 Definirati pojmove vezane uz prirodu i zaštitu prirode i predložiti njihovo uključivanje u novi nastavni plan i program srednjih i osnovnih škola. Pojmovi čiju uvrštenost smo provjeravali kroz e-savjetovanje su: ekološka mreža Natura 2000, usluge ekosustava, invazivne strane vrste, održivo korištenje, trgovina i prekogranični promet vrstama, zaštita (očuvanje) prirode, zaštićeno područje i bioraznolikost. Sukladno tome dajemo neke općenite prijedloge: 1. U svrhu ostvarenja odgojno obrazovnih ishoda povezanih sa temom prirode (zaštita (očuvanje) prirode, staništa, vrsta i sl.) predlažemo da se kod „terenske nastave/nastave u prirodi/izvanučionička nastava“ preporuči posjet jednom od zaštićenih područja RH, prema mogućnostima. 2. Molimo da se pojam „biološka raznolikost“ ispravi u „bioraznolikost“. 3. Molimo da se pojam „invazivne vrste“ ispravi u „invazivne strane vrste“ prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine 15/2018). Riječ „strane“ u pojmu „invazivne strane vrste“ odnosi se na one vrste koje su strane u ekosustavu ili području, ne u odnosu na granice RH. Specifični prijedlozi na kurikulum za nastavni predmet Biologija za osnovne škole i gimnazije u RH su sljedeći: a) U okviru ishoda OŠ BIO B.8.3.: „Analizira utjecaj životnih uvjeta na razvoj prilagodbi i raznolikost živih bića“. Predlažemo da se umjesto “raznolikost živih bića“ koristi pojam bioraznolikost. b) U okviru preporuke za ostvarivanje ishoda OŠ BIO B.8.3.: „proučavanje zbirke fosila i dokaza o evoluciji čovjeka (npr. Muzej krapinskih neandertalaca - terenska nastava)“ terenska nastava se može provesti u nekim zaštićenim područjima koji imaju nalazišta fosilnih ostataka, npr. fosilnih ostataka dinosaura u Istri, otoku Hvaru, Dugom otoku te unutar granica Nacionalnog parka Brijuni, Parka prirode Biokovo, Posebnog rezervata Palud te Značajnih krajobraza Rovinjski otoci i priobalno područje i Donji Kamenjak i medulinski arhipelag. c) U okviru sadržaja ishoda OŠ D.8.2. „Povezanost bioloških otkrića s razvojem civilizacije i primjenom tehnologije u svakodnevnome životu te čovjekov utjecaj na prirodne procese moguće je objasniti na sljedećim primjerima: umjetni odabir, umjetni bubreg, kloniranje, GMO, križanje (utjecaj na produžetak životnoga vijeka / bioraznolikost i sl.) promjene u okolišu kao posljedica utjecaja kiselih kiša, ozonskih rupa i učinka staklenika“ predlažemo da se uz navedene primjere djelovanja čovjeka na prirodne procese navede i negativni utjecaji poput degradacije staništa rijeka i potoka i prekid migratornih putova riba pri njihovoj regulaciji ili pregrađivanju, objasni održivo korištenje. d) U okviru razrade ishoda SŠ BIO B.1.1.: „Prepoznaje ugrožene vrste na lokalnoj i globalnoj razini procjenjujući razloge njihove ugroženosti“, uzroci ugroženosti i stupanj ugroženosti pojedinih vrsta mogu se naći u nacionalnim i globalnim crvenim knjigama/listama te predlažemo da se uvrste u preporuke za ostvarivanje ovog ishoda. Također, moguće je kao primjer navesti i važnost održivog korištenja. Ujedno se može spomenuti važnost reguliranja trgovine i prekograničnog prometa ugroženim vrstama. e) U okviru sadržaja ishoda SŠ BIO B.1.1.: „Pri objašnjavanju uspješnosti prilagodbi poželjno je proučiti autohtone/alohtone/invazivne vrste koje obitavaju u zavičaju“ predlažemo naglasiti negativan utjecaj invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost, na zdravlje ljudi ili gospodarstvo. f) U okviru ishoda SŠ BIO B.1.2. smatramo da se sadržaji i preporuke trebaju doraditi s ciljem lakšeg ostvarivanja ishoda. U okviru sadržaja „Antropogeni utjecaji mogu se analizirati na pozitivnim i negativnim primjerima (npr. utjecaj zagađenja voda na održivost vodenih ekosustava, pošumljavanje degradiranih staništa).“ predlažemo da se umjesto „pošumljavanja degradiranih staništa“ kao primjer pozitivnog antropogenog utjecaja navede restauracija staništa, npr. vraćanje kanaliziranih vodotoka u prirodno stanje. Sadržaj „Za rasprave o uočenim problemima moguće je koristiti se podatcima s interneta (npr. o promjenama broja stanovnika u nekome razdoblju), a ti se podatci mogu povezati s podatcima Natura 2000, gospodarskom situacijom, stanjem okoliša i sl. Važnost zaštite prirode objasniti na primjerima strogih rezervata, nacionalnih parkova, parkova prirode Hrvatske i lokalnih primjera drugih kategorija zaštite.“ predlažemo da se izmjeni u: „Za raspravu o potrebi zaštite određenih vrsta i staništa mogu se koristiti podaci o ugroženosti vrsta iz Crvenih knjiga dostupnih na internetu. Podaci iz Crvenih knjiga se mogu povezati s važnosti postojanja mehanizama zaštite kao što su ekološka mreža Natura 2000 kao mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa EU, i zaštićenih područja različitih kategorija .“ U okviru preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predlažemo da se izbaci „kvantitativna analiza flore“ te da se umjesto toga uvede „istraživanje i usporedba vrsta na prirodnim i antropogenim staništima“. g) U okviru sadržaju ishoda SŠ BIO D.1.2. Predlažemo da se umjesto „Potrebno je raspraviti o opravdanosti izrade herbarija, zbirki životinja, zaštite/uzgoja ugroženih vrsta, zaštite prirode.“ stavi formulacija: „Potrebno je raspraviti opravdanosti izrade herbarija, zbirki životinja, i važnost zaštite ugroženih vrsta te zaštite prirode. h) U okviru sadržaju ishoda SŠ BIO.B.4.1. nisu dovoljno razrađeni ishodi „Argumentira važnost očuvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i čovjekov opstanak. Utvrđuje čovjekovu odgovornost u održavanju uravnoteženoga stanja u prirodi i očuvanju bioraznolikosti. Raspravlja o uzrocima ugroženosti vrsta i populacija.“ Predlažemo da se sadržaj ovog ishoda nadopuni na sljedeći način: „Važnost očuvanja bioraznolikosti za čovjeka može se predstaviti kroz usluge ekosustava na nacionalnim primjerima (npr. važnost prirodnih poplavnih područja u svrhu reguliranja vodostaja velikih rijeka, uloga polinatora u proizvodnji hrane i dr.), a odgovornost čovjeka kroz održivo korištenje ili tematiku trgovine i prekograničnog prometa ugroženim vrstama.“ Također, predlažemo da se u okviru ovog ishoda predstave institucije vezane uz zaštitu prirode i okoliša u RH (npr. javne ustanove, nadležno ministarstvo, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu). S poštovanjem, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvatili smo vaše prijedloge i sugestije.
8 SAŠA PERIČAK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U dokumentu se navode razine usvojenosti koje „jasno definiraju na kojemu je stupnju učenik ostvario ishode zadane kurikulumom“, međutim u ostatku dokumenta navodi se samo razina dobar (za razliku od prethodnih verzija kurikuluma koji su prošli javnu raspravu 2017. godine). Koje je obrazloženje izbacivanje razina usvojenosti koje se nalaze u prethodnim verzijama kurikuluma? Dokument na više mjesta navodi riječ „učitelj“ što se odnosi samo na djelatnike u osnovnim školama – u srednjim školama radno mjesto je nastavnik. U dokumentu se na više mjesta kroz više razreda kao glavne skupine živoga svijeta spominju: „bakterije, autotrofniprotisti - alge, heterotrofniprotisti, gljive, biljke, životinje“. Osim što je došlo do tehničke greške spajanja riječi kod protista, nigdje u dokumentu se ne spominju arheje. To vrijedi i za dio kurikuluma 8. razreda u kojem se obrađuje biološka klasifikacija. Smatram to velikim propustom i neusklađenošću s modernim znanstvenim spoznajama koji se ne mogu opravdati metodičkim razlozima. Arheje se danas (i već dugi niz godina) smatraju osnovnom domenom života - uz bakterije i eukariote. Osim toga, često se u kurikulumu navedene skupine navode u kontekstu prilagodbi uvjetima okoliša, a arheje su odličan primjer za to s obzirom da dio njih živi u ekstremnim uvjetima , a dio i u probavilu različitih životinja (što bi bilo moguće povezati s ishodom SŠ BIO B.2.3. gdje se navode samo bakterije termalnih vrela). Također se, umjesto da se ignoriraju, arheje (s obzirom da su se nekad smatrale bakterijama) mogu iskoristiti i kao primjer napretka u znanstvenim spoznajama i važnosti kritičkog mišljenja u znanosti (npr. ishod SŠ BIO D.1.1. – razvoj znanstvene misli). Ishod 2. razreda srednje škole SŠ BIO A.2.2. je slabo razrađen i (u ovakvom obliku) već obuhvaćen u ishodu prvog razreda SŠ (SŠ BIO A.1.1.). Trebalo bi preciznije navesti koje su to „osnovne skupine“ i „poznati organizmi“ i bolje obrazložiti što se od učenika očekuje, posebno u usporedbi s ishodom A.1.1. Preporuka za izvođenje eksperimenta uz ishod SŠ BIO 3.1. je neprecizna i preopćenita – „izlučivanje i djelovanje hormona.“ kao što je preopćenit i nedorađen i cijeli ishod i predloženi sadržaji i eksperimenti. Iz navedenih ishoda bi se dalo zaključiti da se odnose na sav živi svijet, međutim sadržaji i predviđeni eksperimenti fokusiraju se na biljke i mikroorganizme Isto tako je preopćenit i ishod koji slijedi (SŠ BIO 3.2) – nije navedeno odnosi li se na organizam čovjeka (što bi se iz konteksta dalo naslutiti), životinja općenito, biljaka ili nekih drugih organizama – neki od ishoda se mogu primijeniti na različite skupine živih bića. Dojam je da su autori htjeli povezati iste/slične procese u različitim organizmima, što je svakako pohvalno, ali to je napravljeno poprilično površno i preopćenito te iz kurikuluma nisu jasna postignuća koja se od učenika mogu očekivati. Ovakav pristup ostavlja previše prostora za nagađanje od strane nastavnika koji planira nastavni proces te otvara problem objektivnog vanjskog vrednovanja jer određena razina sadržaja ipak mora biti propisana i univerzalna za sve škole koje provode isti kurikulum. Smatram da bi trebalo doraditi ishode i sadržaje te ih oblikovati konkretnije. Prijedlog ostvarenja ishoda SŠ BIO B.3.2. „igranje uloga (antigen/antitijelo)“ nije baš posve jasan, ali čini mi se neprimjerenim i neozbiljnim s obzirom na dob učenika (3. razred gimnazije) i relativno jednostavan koncept koji bi se time trebao usvojiti. Za ishod SŠ BIO A.4.1. kao preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda navodi se: „izvođenje eksperimenta izolacije DNA kuhinjskom metodom.“ Smatram da navedeni eksperiment nije u funkciji ostvarenja ishoda. Koji je točan ishod u razradi i na koji način se on navedenim eksperimentom on ostvaruje? U razradi ishoda SŠ BIO B.4.2. navodi se „Objašnjava varijabilnost nasljedne upute primjenjujući Mendelove zakone.“ Varijabilnost nasljedne upute uzrokovana je promjenom slijeda nukleotida u DNA molekuli i epigenetičkim promjenama te se ne može objasniti Mendelovim zakonima. Navedeni ishod treba preciznije sročiti - npr. „Objašnjava nasljednu varijabilnost organizama primjenjujući Mendelove zakone.“ U istom ishodu, pod usvojenosti na razini dobar, uopće se ne spominje dio sadržaja/ishoda koji se razrađuju. Potrebno je preciznije razraditi usvojenost ishoda. Isto se odnosi i na ishod SŠ BIO B.4.3. Neki ishodi i sadržaji se kao identični ponavljaju kroz više razreda te bi ih trebalo konkretnije oblikovati. Npr. u sadržajima ishoda za prvi razred SŠ BIO D1.2. navodi se „Potrebno je upoznati učenike sa zaštitom autorskih prava pri korištenju literaturom, tekstovima, fotografijama, crtežima i skicama.“, a ista rečenica se ponavlja u ishodu za drugi razred SŠ BIO D.2.2. Podrazumijeva se da će učenici stečena znanja i vještine primjenjivati kroz nastavak obrazovanja te ne vidim nužnost ponavljanja identičnih ishoda i sadržaja kroz više razreda. Posebno je zbunjujuća formulacija „Potrebno je upoznati učenike...“ jer se u drugom razredu SŠ pretpostavlja da su učenici već upoznati s time. Promjena trenutnih planova i programa biologije je nužna i ovaj dokument pokreće stvari u dobrom smjeru, ali u predloženim kurikulumima postoji sustavni problem - sadržaji uz ishode su navedeni uglavnom šturo i ostavljaju puno prostora za nagađanje učitelja i nastavnika što bi lako moglo dovesti do neujednačenosti poučavanja biologije ovisno o nastavniku i velikih problema u vanjskom vrednovanju, npr. ispitima Državne mature i prijemnim ispitima na fakultete. Često se u dokumentu navodi „izostaviti suvišnu faktografiju.“ ali bez jasnijeg definiranja ključnih pojmova i koncepata postavlja se pitanje što je to suvišna faktografija, a što nužni pojmovi. Smatram da bi uz ishode obavezno trebalo navesti i ključne pojmove te se oni ne bi trebali ostaviti za slobodno tumačenje nastavnicima. Npr. sadržaji vezani uz ishod SŠ BIO B.2.3. navode „Prilagodbe jednostaničnih organizama na različite životne uvjete moguće je objasniti na sljedećim primjerima: kemoautotrofija/fotoautotrofija“. To je ujedno i jedino mjestu u cijelom dokumentu gdje se navode pojmovi kemoautotrofija i fotoautotrofija. Iz toga (citiram dokument: „moguće je“) bi se moglo zaključiti da učenici uopće ne moraju poznavati te pojmove do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi i vrlo detaljnoj analizi materijala. Vaše su primjedbe usvojene, a pojedini su ishodi dodatno pojašnjani i dorađeni.
9 JU Natura Histrica ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Bilo bi dobro kada bi svaki učenik, na početku školske godine, dobio/kupio uz udžbenike i kutiju sa materijalima za pokuse, koji bi bili ključni za praktičan rad za vrijeme nastave. Nadalje predlažem da se za vrijeme podučavanja genetike, dotaknu i teme vezane za korištenje genetike u rješavanju zločina...po principu CSI. Uvijek ima jako puno pitanja u vezi toga... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Slažemo se s Vama da je izuzetno važno u nastavi Biologije koristiti što više praktične i istraživačke nastave što se može i vidjeti u definiranim ishodima i opisano je u poglavlju “Učenje i poučavanje predmeta Biologija”, ali nabavka materijala za provođenje nastave ne propisuje se predmetnim kurikulumom.
10 Marija Friedrich ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET BIOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima Prepoznavanje plodnih i neplodnih dana treba biti svakako dio ishoda kad je riječ o menstrualnom ciklusu djevojaka. Djevojke mogu vrlo jednostavno naučiti prepoznavati svoju plodnost putem praćenja cervikalne sluzi. Taj način praćenja, poznat pod nazivom billingsova metoda, znanstveno je dokazan još sredinom prošlog stoljeća. Dokazao ga je bračni par Billings. Metoda je izrazito uspješna u odgađanju trudnoće (99,5%), a može pomoći i parovima sa smanjenom plodnošću. Ovaj dio usko je povezan s međupredmetnom temom Zdravlje budući da djevojke koje dobro poznaju svoje cikluse kao i promjene osjećaja vezano uz rast i pad ženskih hormona: - bolje poznaju sebe te im raste samopouzdanje; - više cijene vlastitu spolnost i dar plodnosti; - u jako ranom stadiju mogu uočiti eventualne znakove bolesti te - kasnije počinju stupati u spolne odnose, u odnosu na djevojke koje ne poznaju ljepotu vlastite plodnosti. Marija Friedrich, dipl. inž., majka četvero djece, predsjednica Vijeća roditelja, 14 godina radnog iskustva u nastavi Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. U sklopu ishoda u 8. razredu (BIO OŠ B.8.2. i B.8.4.) i 2. razredu (BIO SŠ B.2.2.) obrađuju se teme vezane uz ljudsku spolnost. Sadržaji spolnosti navedeni su i u preporukama uz navedne ishode. Sve što spominjete je uobičajeni dio poučavanja biologije te sva znanja koja učitelji i nastavnici prenose u svom poučavanju proizlaze iz znanstvenih činjenica. U međupredmetnoj temi Zdravlje također se vrlo detaljno navode očekivanja vezana uz spolnost čovjeka i planiranje obitelji sukladno dobi učenika.