Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Rosana Vucković Kišić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Svakako smatram da će ovakav način rada, u okviru spomenutih domena, odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja, ishoda te povezanosti s drugim predmetima, doprinijeti bogatijoj kreativnosti i suradnji kako između vjeroučitelja i vjeroučenika, vjeroučenika međusobno, ali boljoj i preglednijoj komunikaciji unutar međupredmetnih tema. Potaknut će jasnija i dublja saznanja o katoličkoj vjeri kao i razvijanje svih onih vrijednosti i dijaloških poveznica koje su nam u ovo vrijeme itekako potrebne. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i na tome što ste prepoznali trud svih koji su radili na dokumentu da on bude što kvalitetniji.
2 Marijana Ivanjek Škrbec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, čitajući komentare koji negativno govore o nastavi vjeronauka, osjećam dužnost stati u obranu. Ne moguće je nijekati da je čovjek i duhovno biće (pripadao on nekoj religiji/zajednici ili ne). Ta dimenzija čovjeka iznimno je važna i svako društvo koje bi ju proglasilo nevažnom činilo bi veliki propust i samo sebi štetu. Žalosna je činjenica da se u školskom sustavu ostavilo toliko malo prostora koje se upravo bavi čovjekovim duhovnim i moralnim razvojem. Od svih školskih predmeta ta iznimno važna čovjekova dimenzija uspjela je pronaći svoje mjesto isključivo u nastavi vjeronauka. Djeci nudimo pregršt informacija o raznim područjima,naši učenici tako mogu steći široko znanje, ali ne učimo ih što činiti s tim znanjem, kako i za koji cilj ga koristiti. Pomalo je zastrašujuće da se protiv jedinog predmeta koji to pokušava postići (uz njegove, naravno, druge ciljeve) tako često govori u negativnom smislu i traži se njegovo ukidanje. To je predmet koji djecu i mlade uči isključivo o dobroti, o ispravnom življenju. Ovdje također valja napomenuti snagu i ulogu kršćanskog morala koji po ničemu nije u suprotnosti sa suvremenim društvom i njegovim moralnim uvjerenjima, već ga samo obogaćuje. Onima kojima smeta konfesionalni oblik nastave potrebno je ukazati da bi, s obzirom na postotak vjernika u našoj državi, bilo diskriminirajuće ukinuti ga. Činjenica da je naše društvo sekularno na niti jedan način ne poništava pravo čovjeka da bude religiozan u svom javnom životu ili da su religija i religioznost nešto što bi čovjek trebao skrivati. Nastava vjeronauka, ukoliko je kvalitetno održana (isto vrijedi za sve predmete) može samo doprinjeti boljitku društva, naročito u moralnom i socijalnom područjuč. Odgojna dimenzija vjeronauka od iznimne je važnosti u školskom sustavu upravo zbog svoje posebnosti i zbog tema kojih se dotiče. Te su teme vrlo aktualne i važne i kada bi ih zanemarili (što bi učinili izbacivanjem vjeronauka) učinili bi veliki propust i veliku štetu društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da je duhovna dimenzija čovjeka važna te da kvalitetna nastava vjeronauka (kao i drugih nastavnih predmeta) doprinosi boljitku društva te je naglašena važnost odgojne dimenzije koja je u samom Prijedlogu kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk prisutna unutar odgojno-obrazovnih ishoda.
3 Tomislav Šegina ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, s obzirom da se u većini srednjih škola vjeronauk predaje 1 sat tjedno, bilo bi dobro da se naprave dvije verzije kurikuluma: za škole s jednim satom i za škole s dva sata. Time bi se omogućilo ujednačavanje sadržaja koji se predaju na satovima Katoličkog vjeronauka u srednjim školama s jednim satom tjedno. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk nije dokument kojim bi se rješavalo pitanje broja sati.
4 Maričić Iva ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, u želji da se prijedlog kurikula poboljša, ovdje bih navela nekoliko primjedbi i komentara. S obzirom da se zanimam za temu odnosa obitelji i medija, te odnosa Crkve i medija, naglasak ću staviti na korelaciju vjeronauka s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. - Naziv „kurikulum“ svakako bi trebalo preimenovati gramatički ispravno u kurikul. - Ishodima nedostaju sve razine usvojenosti, razina „dobar“ možda čini dokument preglednijim, ali gubi na bogatstvu kojim bi nastavnici, nakladnici, roditelji i učenici mogli imati uvid u sve razine usvojenosti gradiva koje se očekuju na kraju školske godine. - Korelacija s ostalim predmetima i međupredmetnim temama samo je ponegdje općenito i nejasno naznačena u nekoliko rečenica, dok se oskudno pojavljuje u razradi tema. Predlažem u tablici novu rubriku koja bi stajala bočno i u kojoj bi bili navedeni brojevi pomoću kojih bi svatko mogao pronaći ishode predmeta ili međupredmetnih tema s kojima vjeronauk ima ili može ostvariti korelaciju. (npr. OŠ KV D.6.2. u korelaciji je s C. domena - Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnome okružju -3. ciklus) Javno objavljenim kurikulima moguće je izraditi mrežu korelacija koja će omogućiti kvalitetno planiranje i izvođenje nastave vjeronauka. - Neujednačen je broj korelacije s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije po razredima. Možda korelacija postoji ali nije jasno naznačena. - U ishodima su ponegdje naznačene teme nazvane „mediji“. Pretpostavljam da se upravo ovdje radi o korelaciji s međupredmetnom temom IKT. Iščitavam kako se mediji u ovom dokumentu prečesto shvaćaju jednostrano – kao mjesto analize ljudskih pogrješaka, moralno se propituju informacije koje primamo medijima, no nije nigdje istaknuto kako smo istovremeno pošiljatelji koji imaju svoju važnost i odgovornost. Sva ljepota, bogatstvo i izazovi kojima učenici mogu vrlo pozitivno iskazivati svoju vjeru, svjedočiti, evangelizirati, djelovati na dobro zajednice u kojoj žive, nisu dovoljno prepoznati i uvršteni u kurikul. Vjeronauk svakako ima važno mjesto u formiranju stavova, no ne bi valjalo zanemariti stvaralačko izražavanje pomoću medija kao i važnost kulture međusobne komunikacije koja se odvija upravo ovim kanalima i u kojoj vjeronauk može učenicima dati vrijedan doprinos. Ovdje se uviđa važnost jasnijeg definiranja korelacije i ishoda koji iz nje proizlaze. - Učestalo se pojavljuje pojam istraživanja i analize medijskih sadržaja. Ovdje valja imati u vidu da se učenike treba uputiti na mjesta i stranice na kojima će tražiti vrijedne tekstove za analizu. Želim posebno naglasiti činjenicu kako još uvijek ne postoji specijalizirano mjesto pretraživanja vjeronaučnih tema prilagođeno određenom uzrastu (portal za vjeroučenike). Vrlo je važno da mjesta na kojima učenici pretražuju i istražuju budu sigurna mjesta na Internetu i da u tome dobiju jasne smjernice. (primjer: KV SŠ A.3.3.) - Teme poput: slobode, ovisnosti, odnosa znanosti i vjere, ljudskih prava, morala, religija, odnosa prema samome sebi, Božjih zapovijedi; mjesta su gdje se u vrlo kratkim i jasnim uputama može nastavnike potaknuti da učenicima daju pouku o pravilnom i odgovornom korištenju medija. Ovaj plemeniti doprinos vjeronauka odgoju za medije oduvijek je postojao. Kurikul koji je predmet ove javne rasprave najbolje je mjesto gdje se ovi napori mogu istaknuti kao pozitivan primjer doprinosa vjeronauka školskom odgojnom i obrazovnom sustavu. No, važno ih je jasnije definirati. Dokument sramežljivo spominje temu medija, no nedovoljno ih prikazuje u pozitivnom kontekstu. Time se može potaknuti da vjeroučitelji medije predstave u negativnom smislu, što svakako nije preporučljivo ni poželjno, dapače, posve krivo. - U temama ostvarivanja zajedništva među ljudima valja uzeti u obzir novije trendove ostvarivanja virtualnog zajedništva. Dokument Communio et progressio i ostali dokumenti odnosa Crkve i medija mogu dati jasnu smjernicu u ovoj temi. (OŠ KV A.7.1.) Suvremena istraživanja u svijetu i Hrvatskoj govore u prilog važnosti ispravnog odgoja za medije. (PISA 2012, ICILS 2013, EU Kids online 2014, EU Kids online 2017) Vjeronauk oduvijek daje svoj doprinos temi odgoja za medije. Smatram da se pojmovi u vjeronaučnoj nastavi trebaju osuvremeniti, a upute učenicima biti konkretne, nedvosmislene i jasne. Ukoliko osobno mogu pomoći u realizaciji prijedloga koje sam navela, stavljam se na raspolaganje. Iva Maričić, dipl. relig. ped. i kateh. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da je naziv kurikulum službeni naziv o čemu odluku ne donosi Radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. * Razina dobar kao jedina razina u dokumentu – prema novoj metodologiji ERS-a. Sve razine zastupljene su u metodičkom priručniku * Prema prijedlogu, navedena je konkretna korelacija. Naznačena je u rubrici preporuke, nakon drugih preporuka odvojena jednim praznim retkom radi bolje uočljivosti. Nemamo mogućnost dodavanja novih rubrika jer je broj i naziv rubrika propisan metodičkim priručnikom i novom metodologijom i važeći je za sve predmete jednako. * Uvažen prijedlog za izradu konkretnih korelacija. Izrađena je „mreža korelacija“ odnosno navedena je konkretna povezanost u obliku akronima s drugim predmetima i međupredmetnim temama. Međupredmetne teme kao što su Učiti kako učiti i Uporaba IKT ovise o izboru metoda kojima će biti ostvaren određeni ishod i to je navedeno u opisu MPT tema dijelu kurikuluma G. Povezanost s drugim predmetima i MPT * Uvažen prijedlog, dodani su ishodi na razini razrade: OŠ KV A.7.1. Razrada: Predlaže pozitivne načine komunikacije u digitalnome okružju kojom mogu u utjecati na poštovanje dostojanstva svake osobe i rješavanje sukoba i nesporazuma. OŠ KV C.7.1. Razrada: Analizira načine poštivanja i kršenja zapovijedi u kontekstu komunikacije u digitalnome okružju. U preporuci: Učenik predlaže načine promicanja vrijednosti o kojima govore Božje zapovijedi u kontekstu komunikacije u digitalnome okružju i uključuje se u aktivnosti kojima može doprinijeti u njihovom promicanju. OŠ KV A.8.1. Razrada. Analizira pozitivne i negativne strane digitalne tehnologije, kako ona utječe na stvaranje prijateljstva i zajedništva među mladima. Učenik predlaže načine promicanja vrijednosti prijateljstva, prihvaćanja i dobra u svojoj okolini ili putem digitalne tehnologije i uključuje se u aktivnosti kojima može doprinijeti njihovom ostvarivanju.
5 Ženska udruga "IZVOR" ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ustav Republike Hrvatske najviši je pravni akt naše zemlje. Člankom 41. Ustava Republike Hrvatske propisana je i opisana sekularnost hrvatske države. Sekularnost znači da su država i vjerske zajednice u svom odnosu odvojene. Postojanje vjeronauka u školama koje su javne ustanove privilegira katoličku crkvu do te mjere da je ne odvaja od države. Člankom 3. Ustava Republike Hrvatske propisane su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravost, ravnopravnost spolova. Republika Hrvatska ih mora štiti čak i kada su kršćanske vrijednosti drugačije. Stoga, kada u školama kao javnim ustanovama djecu uče o temeljnim vrijednostima drustva u kojem živimo, dužnost je škola učiti ih u skladu sa usvojenim općeljudskim vrijednostima i standardima zaštite ljudskih prava koji proizlaze iz suvremenog hrvatskog, europskog i međunarodnog prava, kao što im je dužnost druge predmete poučavati u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima. Ta obveza proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama uređuje opće obrazovanje, a koji u zajedništvu s Nacionalnim kurikulumom uređuje da poučavanje djece treba biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama koje su usmjerene na stjecanje znanja i razvoj vještina i stavova koji doprinose svakodnevnom životu djece i potiču primjenu stečenog znanja. Vjeronauk nije obrazovanje utemeljeno na znanstvenim spoznajama. Vjeronauk nije niti učenje o religioznim kulturama koji bi kao potencijalni program u javnim ustanovama učio djecu o različitostima i time obogatio njihovu opću kulturu. Vjeronauk je učenje katoličke vjere u javnoj ustanovi sekularne države što nije u skladu s Ustavom RH. Satovi vjeronauka u školama dovode do razdvajanja djece tijekom nastavnog dana, ne potiču jednakost, slobodu i poštivanje prava čovjeka jer djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju kvalitetnu alternativu satu vjeronauka. Ženska udruga IZVOR i Autonomna ženska kuća Zagreb zahtjevaju da se vjeronauk poučava u crkvenim prostorijama u skladu s privatnim vjerskim odabirom građana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da Katolička crkva u Republici Hrvatskoj ima povlašteni položaj s obzirom na Katolički vjeronauk kao nastavni predmet u odgojno-obrazovnom sustavu. Napominjemo da isto pravo ima još četrnaest vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se podnositelji/podnositeljice komentara referiraju na Ustav Republike Hrvatske, navodimo da Ustav Republike Hrvatske u članku 40. navodi: „Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.“ (NN 85/2010) Također u članku 41. navodi: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“ (NN 85/2010) Potenciranje hipoteze da je Katolička crkva u povlaštenom položaju s obzirom na prisutnost Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnom sustavu, moguće je protumačiti i na način da se takvim tezama potiče nesnošljivost prema jednoj konkretnoj vjerskoj zajednici, a o čemu govori članak 39. Ustava: „Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.“ (NN 85/2010) Napominjemo da je u pravno-formalnom smislu temelj za ostvarivanje Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoj i kulture (Zagreb, 1996). Članak 141. Ustava navodi: „Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.“ (NN 85/2010) Poučavanje Katoličkoga vjeronauka u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima, za koje se u pristiglom komentaru implicira da ne vrijedi za Katolički vjeronauk, temelji se na znanstvenim spoznajama Teologije koja je prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) svrstana u područje humanističkih znanosti, polje teologije koje ima 13 grana, a da navedemo samo jedno koje je u odgojno-obrazovnom kontekstu za izdvojiti: grana 6.02.12 religiozna pedagogija i katehetika. Također, uz navedeno, napominjemo da integriranje vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav ima i druga uporišta. Tako: antropološki razlozi (čovjek je po svojoj biti religiozno biće), povijesni razlozi (od uvođenja obveznog školstva u Europi, vjeronauk je uvijek bio integralni dio odgoja i obrazovanja izuzev u političkim diktaturama i to je kratki period sa stajališta vjeronaučne povijesti), kulturološki razlozi (prva i najstarija sveučilišta u Europi pokreću vjerske zajednice što će reći da vjersko i znanstveno idu zajedno), psihološki razlozi (psihologija pokriva tek horizontalnu razinu ljudskog psihičkog razvoja i nužno upućuje i na onu vertikalnu - kod psihologa koji nisu začahureni), etički razlozi (religija kao uporište /ne jedino/ etičkog i moralnog ponašanja), pedagoški razlozi (pedagogija insistira na cjelovitosti ljudske osobe iz koje nikako ne može biti isključena duhovna komponenta), sociološki razlozi (življenje religijskog zajedništva daje vrlo vrijedan doprinos zdravom funkcioniranju društva), interdisciplinarni razlozi (interdisciplinarnost kao suvremeni koncept bavljenja znanošću integrira sva ljudska znanja, vještine i stavove kako bi se zajamčilo cjeloviti rast ljudske osobe), da navedemo samo neke.
6 Hrvoje Šijak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Jako mi je drago vidjeti da RH nastavlja hodati u smjeru država Zapada te omogućuje svim učenicima da u duhu dijaloga i tolerancije u sigurnom okruženju mogu promišljati o najdubljim pitanjima čovjekova bića. Tako se konkretnim djelima pokazuje da želimo državu u skladu s najvišim europksim standardima kako ih propisuju brojne deklaracija o pravima djece te općenito u skaldu s preporukama za obrazovanje u 21. stoljeću. Također mi je drago vidjeti da se nastavilo (u skladu sa Zakonom) planirati nastavu od 70 sati i za srednje škole. Nadam se samo da će to zaživjeti u praksi, a ne da se jedino vjeroučitelje napada i krše samo njihova prava koja su im garantirana zakonima. Posebno mi je drago vidjeti da se veća sloboda daje učitelju da sam kreira način na koji će raditi unutar zadanih domena. Mislim da je to posebno važno kad je u pitanju jedan humanistički predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru te što ste prepoznali pozitivna nastojanja Radne skupine u izradi ovoga dokumenta.
7 Centar za žene žrtve rata -ROSA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ustav Republike Hrvatske najviši je pravni akt naše zemlje. Člankom 41. Ustava Republike Hrvatske propisana je i opisana sekularnost hrvatske države. Sekularnost znači da su država i vjerske zajednice u svom odnosu odvojene. Postojanje vjeronauka u školama koje su javne ustanove privilegira katoličku crkvu do te mjere da je ne odvaja od države. Člankom 3. Ustava Republike Hrvatske propisane su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravost, ravnopravnost spolova. Republika Hrvatska ih mora štiti čak i kada su kršćanske vrijednosti drugačije. Stoga, kada u školama kao javnim ustanovama djecu uče o temeljnim vrijednostima drustva u kojem živimo, dužnost je škola učiti ih u skladu sa usvojenim općeljudskim vrijednostima i standardima zaštite ljudskih prava koji proizlaze iz suvremenog hrvatskog, europskog i međunarodnog prava, kao što im je dužnost druge predmete poučavati u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima. Ta obveza proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama uređuje opće obrazovanje, a koji u zajedništvu s Nacionalnim kurikulumom uređuje da poučavanje djece treba biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama koje su usmjerene na stjecanje znanja i razvoj vještina i stavova koji doprinose svakodnevnom životu djece i potiču primjenu stečenog znanja. Vjeronauk nije obrazovanje utemeljeno na znanstvenim spoznajama. Vjeronauk nije niti učenje o religioznim kulturama koji bi kao potencijalni program u javnim ustanovama učio djecu o različitostima i time obogatio njihovu opću kulturu. Vjeronauk je učenje katoličke vjere u javnoj ustanovi sekularne države što nije u skladu s Ustavom RH. Satovi vjeronauka u školama dovode do razdvajanja djece tijekom nastavnog dana, ne potiču jednakost, slobodu i poštivanje prava čovjeka jer djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju kvalitetnu alternativu satu vjeronauka. Zahtijevamo da se vjeronauk poučava u crkvenim prostorijama u skladu s privatnim vjerskim odabirom građana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da Katolička crkva u Republici Hrvatskoj ima povlašteni položaj s obzirom na Katolički vjeronauk kao nastavni predmet u odgojno-obrazovnom sustavu. Napominjemo da isto pravo ima još četrnaest vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se podnositelji/podnositeljice komentara referiraju na Ustav Republike Hrvatske, navodimo da Ustav Republike Hrvatske u članku 40. navodi: „Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.“ (NN 85/2010) Također u članku 41. navodi: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“ (NN 85/2010) Potenciranje hipoteze da je Katolička crkva u povlaštenom položaju s obzirom na prisutnost Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnom sustavu, moguće je protumačiti i na način da se takvim tezama potiče nesnošljivost prema jednoj konkretnoj vjerskoj zajednici, a o čemu govori članak 39. Ustava: „Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.“ (NN 85/2010) Napominjemo da je u pravno-formalnom smislu temelj za ostvarivanje Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoj i kulture (Zagreb, 1996). Članak 141. Ustava navodi: „Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.“ (NN 85/2010) Poučavanje Katoličkoga vjeronauka u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima, za koje se u pristiglom komentaru implicira da ne vrijedi za Katolički vjeronauk, temelji se na znanstvenim spoznajama Teologije koja je prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) svrstana u područje humanističkih znanosti, polje teologije koje ima 13 grana, a da navedemo samo jedno koje je u odgojno-obrazovnom kontekstu za izdvojiti: grana 6.02.12 religiozna pedagogija i katehetika. Također, uz navedeno, napominjemo da integriranje vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav ima i druga uporišta. Tako: antropološki razlozi (čovjek je po svojoj biti religiozno biće), povijesni razlozi (od uvođenja obveznog školstva u Europi, vjeronauk je uvijek bio integralni dio odgoja i obrazovanja izuzev u političkim diktaturama i to je kratki period sa stajališta vjeronaučne povijesti), kulturološki razlozi (prva i najstarija sveučilišta u Europi pokreću vjerske zajednice što će reći da vjersko i znanstveno idu zajedno), psihološki razlozi (psihologija pokriva tek horizontalnu razinu ljudskog psihičkog razvoja i nužno upućuje i na onu vertikalnu - kod psihologa koji nisu začahureni), etički razlozi (religija kao uporište /ne jedino/ etičkog i moralnog ponašanja), pedagoški razlozi (pedagogija insistira na cjelovitosti ljudske osobe iz koje nikako ne može biti isključena duhovna komponenta), sociološki razlozi (življenje religijskog zajedništva daje vrlo vrijedan doprinos zdravom funkcioniranju društva), interdisciplinarni razlozi (interdisciplinarnost kao suvremeni koncept bavljenja znanošću integrira sva ljudska znanja, vještine i stavove kako bi se zajamčilo cjeloviti rast ljudske osobe), da navedemo samo neke.
8 Eduard Kožul ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, krajem prošlog stoljeća nisu omogućena 2 školska sata Katoličkog vjeronauka tjedno uz neformalno obrazloženje da nema dovoljno kvalitetnog kadra. Ovim Prijedlogom kurikuluma 2018.godine će ostati samo na papiru 70 sati godišnje tj. 2 školska sata tjedno ili ćete zaista i učiniti da se to i provede u djelo? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk nije dokument kojim bi se rješavalo pitanje broja sati.
9 Vito Paoletić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Čemu se satnica vjeronauka duplira i prema prijedlogu bi iznosila dva sata tjedno kroz svih 12 godina školovanja? Vjeronauk je u zadnjim desetljećima, u srednjim školama, bio alternativa etici: oba se predmeta poučavaju jedan sat tjedno. Zbog čega se za etiku predviđa i dalje satnica od jedan sat tjedno, a za vjeronauk se ista penje na dva sata tjedno? Kako će se slagati rasporedi. Također, zar je duplirani sat vjeronauka baš najznačajnija i najvidljivija promjena koja je ova reforma školstva morala predložiti? Djecu treba rasteretiti, omogućiti veću izbornost predmeta (pogotovo u završnim razredima općeobrazovnih srednjih škola). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk nije dokument kojim bi se rješavalo pitanje broja sati. Prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama: „U javnim osnovnim i srednjim školama nastava katoličkoga vjeronauka izvodi se u okviru nastavnoga plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.“ (čl. 3. st. 2. Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama).
10 Ivan Kapović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, e-savjetovanje vezano uz predmetne kurikulume shvatio sam kao javnu i stručnu raspravu ali vidim da se i na ovom mjestu ona pretvara u ideološku. Žalosno je da nakon 25 godina vjeronauka u školi ponovno čitamo iste stvari koje nisu ni stručne, a ni zakonski opravdane kako se navodi u komentarima. Svaka rasprava u kojoj se kreće od zabrane religioznog odgoja u javnim ustanovama suprotna je Ustavu RH i temeljnim pravima djece na cjelovit odgoj i obrazovanje koja garantiraju i brojni međunarodni akti kao što su: Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 18 i 26; Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju i Konvencija o pravima djeteta. Ovdje bi trbalo komentirati kako poboljšati nastavu vjeronauka, o metodama, medijima komuniciranja i načinu planiranja nastave, a ne trošiti vrijeme za neutemeljene rasprave ili isticati probleme za koje vjeronauk u školi nije i ne može biti odgovoran. Srdačan pozdrav, Ivan Kapović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da se kontinuirano treba voditi briga o kvaliteti nastave vjeronauka, a čemu je Radna skupina doprinijela samim Prijedlogom kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk u Preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
11 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PUNAT ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Vjeronauk bilo katolički ili pravoslavni, islamski, bilo koji, je potrebno izbaciti iz škola, vjera se ne uči već živi. Ukoliko djeca ili njihovi roditelji žele da djeca pohađaju vjeronauk, zato postoje župnici-katehete koji su vjeronauk poučavali u crkvenim prostorijama ili župnim stanovima, tako u školama nema religijske segregacije ili izdvajanja, nema slobodnih sati i sl. Opterećivanje djece podacima koji nisu vjerodostojni i prihvatljivi znanstvenim institucijama, počev od konstatacije da je Bog stvorio zemlju i čovjeka na svoju sliku i priliku pa nadalje, je u 21 stoljeću nazadno i zaostalo. Umjesto da kurikularna reforma oslobađa djecu i potiče slobodoumlje mi nebitnim podacima radimo upravo suprotno jer dajemo vjeroučiteljima poticaj da umišljaju kako je baš njihov predmet najvažniji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da Katolička crkva u Republici Hrvatskoj ima povlašteni položaj s obzirom na Katolički vjeronauk kao nastavni predmet u odgojno-obrazovnom sustavu. Napominjemo da isto pravo ima još četrnaest vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se podnositelji/podnositeljice komentara referiraju na Ustav Republike Hrvatske, navodimo da Ustav Republike Hrvatske u članku 40. navodi: „Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.“ (NN 85/2010) Također u članku 41. navodi: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“ (NN 85/2010) Potenciranje hipoteze da je Katolička crkva u povlaštenom položaju s obzirom na prisutnost Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnom sustavu, moguće je protumačiti i na način da se takvim tezama potiče nesnošljivost prema jednoj konkretnoj vjerskoj zajednici, a o čemu govori članak 39. Ustava: „Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.“ (NN 85/2010) Napominjemo da je u pravno-formalnom smislu temelj za ostvarivanje Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoj i kulture (Zagreb, 1996). Članak 141. Ustava navodi: „Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.“ (NN 85/2010) Poučavanje Katoličkoga vjeronauka u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima, za koje se u pristiglom komentaru implicira da ne vrijedi za Katolički vjeronauk, temelji se na znanstvenim spoznajama Teologije koja je prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) svrstana u područje humanističkih znanosti, polje teologije koje ima 13 grana, a da navedemo samo jedno koje je u odgojno-obrazovnom kontekstu za izdvojiti: grana 6.02.12 religiozna pedagogija i katehetika. Također, uz navedeno, napominjemo da integriranje vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav ima i druga uporišta. Tako: antropološki razlozi (čovjek je po svojoj biti religiozno biće), povijesni razlozi (od uvođenja obveznog školstva u Europi, vjeronauk je uvijek bio integralni dio odgoja i obrazovanja izuzev u političkim diktaturama i to je kratki period sa stajališta vjeronaučne povijesti), kulturološki razlozi (prva i najstarija sveučilišta u Europi pokreću vjerske zajednice što će reći da vjersko i znanstveno idu zajedno), psihološki razlozi (psihologija pokriva tek horizontalnu razinu ljudskog psihičkog razvoja i nužno upućuje i na onu vertikalnu - kod psihologa koji nisu začahureni), etički razlozi (religija kao uporište /ne jedino/ etičkog i moralnog ponašanja), pedagoški razlozi (pedagogija insistira na cjelovitosti ljudske osobe iz koje nikako ne može biti isključena duhovna komponenta), sociološki razlozi (življenje religijskog zajedništva daje vrlo vrijedan doprinos zdravom funkcioniranju društva), interdisciplinarni razlozi (interdisciplinarnost kao suvremeni koncept bavljenja znanošću integrira sva ljudska znanja, vještine i stavove kako bi se zajamčilo cjeloviti rast ljudske osobe), da navedemo samo neke.
12 Autonomna ženska kuća Zagreb ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, I. Ustav Republike Hrvatske najviši je pravni akt naše zemlje. Člankom 41. Ustava Republike Hrvatske propisana je i opisana sekularnost hrvatske države. Sekularnost znači da su država i vjerske zajednice u svom odnosu odvojene. „Odvojenost znači to da država promiče širok, neutralan, tolerantan i jednak okvir za sve građane i druge koji ovdje žive. To je osnova. A onda, naravno, država ne odbacuje religije u smislu da se bori protiv njih, kao što je to bilo u komunizmu, ne promiče ideologiju koja je protiv nečega, nego je široka, tolerantna, uključiva država koja onda pomaže u određenim uvjetima određene zajednice. Međutim država mora pružati usluge svima, ne promičući jednu zajednicu ispred svih. Jedna može imati povlašten status, i to i ima, ali ključno pitanje je je li pojedini status te zajednice ili korist od te mjere dosegao takav opseg da se može smatrati da nije odvojena od države. Ona mora u svakom trenutku ostati odvojena od države“. (cit. Kated. ustavno pravo, Pravni fakultet u Rijeci, prof S. Barić) Postojanje vjeronauka u školama koje su javne ustanove privilegira katoličku crkvu do te mjere da je ne odvaja od države. Člankom 3. Ustava Republike Hrvatske propisane su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravost, ravnopravnost spolova. Republika Hrvatska ih mora štiti čak i kada su kršćanske vrijednosti drugačije. Stoga, kada u školama kao javnim ustanovama djecu uče o temeljnim vrijednostima drustva u kojem živimo, dužnost je škola učiti ih u skladu sa usvojenim općeljudskim vrijednostima i standardima zaštite ljudskih prava koji proizlaze iz suvremenog hrvatskog i europskog prava, kao što im je dužnost druge predmete poučavati u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima. Ta obveza proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama uređuje opće obrazovanje, a koji u zajedništvu s Nacionalnim kurikulumom uređuje da poučavanje djece treba biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama koje su usmjerene na stjecanje znanja i razvoj vještina i stavova koji doprinose svakodnevnom životu djece i potiču primjenu stečenog znanja. Vjeronauk nije obrazovanje utemeljeno na znanstvenim spoznajama. Vjeronauk nije niti učenje o religioznim kulturama koji bi kao potencijalni program u javnim ustanovama učio djecu o različitostima i time obogatio njihovu opću kulturu. Vjeronauk je učenje katoličke vjere u javnoj ustanovi sekularne države što nije u skladu s Ustavom RH. Satovi vjeronauka u školama dovode do razdvajanja djece tijekom nastavnog dana, ne potiču jednakost, slobodu i poštivanje prava čovjeka jer djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju kvalitetnu alternativu satu vjeronauka. Zahtjevamo da se vjeronauk poučava u crkvenim prostorijama u skladu s privatnim vjerskim odabirom građana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Iz pristigloga komentara može se zaključiti da Katolička crkva u Republici Hrvatskoj ima povlašteni položaj s obzirom na Katolički vjeronauk kao nastavni predmet u odgojno-obrazovnom sustavu. Napominjemo da isto pravo ima još četrnaest vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se podnositelji/podnositeljice komentara referiraju na Ustav Republike Hrvatske, navodimo da Ustav Republike Hrvatske u članku 40. navodi: „Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.“ (NN 85/2010) Također u članku 41. navodi: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“ (NN 85/2010) Potenciranje hipoteze da je Katolička crkva u povlaštenom položaju s obzirom na prisutnost Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnom sustavu, moguće je protumačiti i na način da se takvim tezama potiče nesnošljivost prema jednoj konkretnoj vjerskoj zajednici, a o čemu govori članak 39. Ustava: „Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.“ (NN 85/2010) Napominjemo da je u pravno-formalnom smislu temelj za ostvarivanje Katoličkoga vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoj i kulture (Zagreb, 1996). Članak 141. Ustava navodi: „Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.“ (NN 85/2010) Poučavanje Katoličkoga vjeronauka u skladu sa znanstvenim spoznajama i dostignućima, za koje se u pristiglom komentaru implicira da ne vrijedi za Katolički vjeronauk, temelji se na znanstvenim spoznajama Teologije koja je prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) svrstana u područje humanističkih znanosti, polje teologije koje ima 13 grana, a da navedemo samo jedno koje je u odgojno-obrazovnom kontekstu za izdvojiti: grana 6.02.12 religiozna pedagogija i katehetika. Također, uz navedeno, napominjemo da integriranje vjeronauka u školski odgojno-obrazovni sustav ima i druga uporišta. Tako: antropološki razlozi (čovjek je po svojoj biti religiozno biće), povijesni razlozi (od uvođenja obveznog školstva u Europi, vjeronauk je uvijek bio integralni dio odgoja i obrazovanja izuzev u političkim diktaturama i to je kratki period sa stajališta vjeronaučne povijesti), kulturološki razlozi (prva i najstarija sveučilišta u Europi pokreću vjerske zajednice što će reći da vjersko i znanstveno idu zajedno), psihološki razlozi (psihologija pokriva tek horizontalnu razinu ljudskog psihičkog razvoja i nužno upućuje i na onu vertikalnu - kod psihologa koji nisu začahureni), etički razlozi (religija kao uporište /ne jedino/ etičkog i moralnog ponašanja), pedagoški razlozi (pedagogija insistira na cjelovitosti ljudske osobe iz koje nikako ne može biti isključena duhovna komponenta), sociološki razlozi (življenje religijskog zajedništva daje vrlo vrijedan doprinos zdravom funkcioniranju društva), interdisciplinarni razlozi (interdisciplinarnost kao suvremeni koncept bavljenja znanošću integrira sva ljudska znanja, vještine i stavove kako bi se zajamčilo cjeloviti rast ljudske osobe), da navedemo samo neke.
13 Darko Kireta ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Prvo što bih istaknuo je činjanica da Katolički vjeronauk ne bi trebao biti obvezujući predmet u osnovnim pa tako niti u srednjim školama u RH.Ali isto tako je činjenica da je RH sa večinskim katoličkim pučanstvom u oko 80% ukupnog broja stanovnika.Prema tome trebalo bi naći adekvatan model po kojem bi se u školama ne pod prisilom već po pristanku nauk katoličke vjere i duhovnosti omogućio onima koji žele upoznati i ostvariti svoj duhovni interes, na viši i stručniji način biti educiran u samu srž katoličanstva omogući preko vjeruočitelja taj isti nauk i ostvariti. Stoga predlažem da postane izborni predmet a ne obvezujući što je isto tako moguće i za pravoslavnu vjerosipovjed i za muslimansku također., mada smatram da u našem društvu u sadašnjem trenutku postoji animozitet između tih triju vjera ili konfesija te da bi najidealnije riješenje bilo izmještanje vjeronauka potpuno u okrilje triju konfesija a to znači u same crkve , župe,đamije kako već te bi se tako vratili izvornom dijelu onoga što je bilo uobičajeno.Crkvi crkveno, državi državno.To nikako ne bi značilo da se želi crkvu odvojiti potpuno od Države jer je ona s njom duboko povezana te ima i dosta veliki utjecaj na politički život Države.Ako se ne bi mogao ostvariti takav program kurikuluma i da se pokaže veliki otpor crkava i crkvenih duhovnih predstavnika najpametinje bi bilo organizirati referendum o tom pitanju.A to bi u krajnjem slučaju dovelo do adekvatnog riješenja za nedoumice koje se po tom pitanju pojavljuju kako u političkom tako i u vjerskom životu RH. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da u njemu nema sadržaja koji bi se odnosio na predmet rasprave: Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. Prema Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (Zagreb, 1996), mogućnost pohađanja nastave vjeronauka se jamči u svim javnim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama, kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu. (čl. 1). Nadalje u čl. 2 se navodi: „Poštujući slobodu savjesti i odgovornosti roditelja za odgoj svoje djece, svakome je zajamčeno pravo izbora vjeronauka. Školske vlasti, u suradnji s nadležnim crkvenim vlastima, omogućit će roditeljima i punoljetnim učenicima da izaberu vjeronauk pri upisu u školu na način da njihova odluka ne bude povodom bilo kakvom obliku diskriminacije na području školskog djelovanja“. Vjeronauk je, dakle, odgojno-obrazovni sustav dužan ponuditi i neće ga obavezno pohađati svi učenici nego oni učenici čiji ga roditelji (ili oni sami) odaberu te je u tom smislu za njih izborni nastavni predmet. Isto vrijedi i za vjeronauk vjerskih zajednica koje s Republikom Hrvatskom imaju sklopljene Ugovore o pitanjima od zajedničkog interesa između RH i pojedine vjerske zajednice. Napominjemo da je vjeronauk kao nastavni predmet u nekom modelu prisutan gotovo u svim zemljama u Europi te da je u Hrvatskoj zbog dnevnopolitičkih razloga često predmet sporenja, a njegov kohezijski potencijal je nedovoljno korišten.
14 Hrvoje Šijak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta Jako mi je drago vidjeti da RH nastavlja hodati u smjeru država Zapada te omogućuje svim učenicima da u duhu dijaloga i tolerancije u sigurnom okruženju mogu promišljati o najdubljim pitanjima čovjekova bića. Tako se konkretnim djelima pokazuje da želimo državu u skladu s najvišim europksim standardima kako ih propisuju brojne deklaracija o pravima djece te općenito u skaldu s preporukama za obrazovanje u 21. stoljeću. Također mi je drago vidjeti da se nastavilo (u skladu sa Zakonom) planirati nastavu od 70 sati i za srednje škole. Nadam se samo da će to zaživjeti u praksi, a ne da se jedino vjeroučitelje napada i krše samo njihova prava koja su im garantirana zakonima. Posebno mi je drago vidjeti da se veća sloboda daje učitelju da sam kreira način na koji će raditi unutar zadanih domena. Mislim da je to posebno važno kad je u pitanju jedan humanistički predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglome komentaru te što ste prepoznali pozitivna nastojanja Radne skupine u izradi ovoga dokumenta.
15 Hrvoje Šijak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta Sada piše: "Svrha je Katoličkog vjeronauka u školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti." Mišljenja sam da ne bi trebalo govoriti o usvajanju "kršćanskog" nauka budući da takav zapravo nije niti nigdje definiran, za razliku od "katoličkog" nauka koji postoji definiran u dokumentima Crkve. Također, katolička je vjera uža od kršćanske po nekim pitanjima (npr. papa, sakramenti, sveci - ne vjeruju u to jednako svi kršćani, a na Katoličkom vjeronauku će se o tim temema prenositi upravo katolički nauk). Budući da se radi o konfesionalnom vjeronauku mislim da bi to bolje odgovaralo njegovim specifičnim ciljevima. Također, kasnije se govori o vezi katolika i kršćanstva posebice u okviru ekumenskog dijaloga. Tako da mi se čini da bi prvi zadatak trebao biti upoznavanje katoličkog nauka, a onda se to u okviru učenja o drugima i drukčijima, dakle kao drugi korak, proširuje na kršćanstvo kao religiju u širem smislu. Prema tome trebalo bi glasiti: Svrha je Katoličkog vjeronauka u školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje katoličkog nauka i vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pristiglom komentaru i napominjemo da je ova Radna skupina, kao i prethodna Stručna radna skupina koja je izrađivala Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, tijekom procesa izrade dokumenta raspravljala o upotrebi pojmova kršćanski i katolički, naročito po završetku stručne rasprave. Na konkretnom mjestu koje se u komentaru navodi, a odnosi se na svrhu nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, nalazi se formulacija koja je na tragu definiranja svrhe nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk u dosadašnjim planovima i programima Katoličkoga vjeronauka za osnovnu i srednju školu.