Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Prirode za osnovne škole u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Prijatelji životinja ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PRIRODE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U prijedlogu predmetnog kurikuluma za Prirodu u 5. razredu osnovne škole, u dijelu D Prirodnoznanstveni pristup, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda OŠ PRI D.5.2. „Učenik objašnjava cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva”, kroz razgovor o razlici između mitova i znanstveno utemeljenih spoznaja te primjera promjena u društvu do kojih je došlo zahvaljujući prirodnim znanostima učenike se može poticati da kritički promišljaju različite izvore informacija, a time i uvriježene stavove o vegetarijanskoj/veganskoj prehrani i povijesno nametnuta pravila o rutinskom, u svojoj osnovi eksploatatorskom i zlostavljačkom, postupanju prema životinjama. Pohvaljujemo u 6. razredu, u sklopu odgojno-obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.2. „Učenik raspravlja o važnosti održavanja uravnoteženoga stanja u prirodi i uzrocima njegova narušavanja”, poticanje učenika na promišljanje o vlastitu doprinosu u rješavanju problema u okolišu i o održivu razvoju, igranje uloga rasprave između zaštitara prirode i gospodarstvenika te preporuku za određivanje ekološkog otiska. Odgojno-obrazovni ishod OŠ PRI D.6.2. „Učenik objašnjava osnovne principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka” daje mogućnost da se teme kao što su pesticidi i štetnost ispušnih plinova (efekt staklenika) povežu s masovnom industrijskom proizvodnjom životinja za hranu kao jednim od uzročnika ovih štetnih pojava. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Zahvaljujemo i na vašoj pohvali. Vaši prijedlozi nisu prihvaćeni jer prehrana čovjeka i uzgoj životinja za hranu nisu dio kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda.
2 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PRIRODE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, U svrhu postizanja strateškog cilja 5. Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode, odnosno posebnog cilja 5.1 Unaprijediti razumijevanje i zastupljenost tema vezanih uz prirodu i njezinu zaštitu u obrazovnom sustavu te ojačati suradnju sa sektorom obrazovanja Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017 do 2025 (Narodne novine 72/2017), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) provodi aktivnost 5.1.1 Definirati pojmove vezane uz prirodu i zaštitu prirode i predložiti njihovo uključivanje u novi nastavni plan i program srednjih i osnovnih škola. Pojmovi čiju uvrštenost smo provjeravali kroz e-savjetovanje su: ekološka mreža Natura 2000, usluge ekosustava, invazivne strane vrste, održivo korištenje, trgovina i prekogranični promet vrstama, zaštita (očuvanje) prirode, zaštićeno područje i bioraznolikost. Sukladno tome dajemo neke općenite prijedloge: 1. U svrhu ostvarenja odgojno obrazovnih ishoda povezanih sa temom prirode (zaštita (očuvanje) prirode, staništa, vrsta i sl.) predlažemo da se kod „terenske nastave/nastave u prirodi/izvanučionička nastava“ preporuči posjet jednom od zaštićenih područja RH, prema mogućnostima. 2. Molimo da se pojam „biološka raznolikost“ ispravi u „bioraznolikost“. Specifični prijedlozi na kurikulum za nastavni predmet Priroda za osnovne škole u RH su sljedeći: a) U okviru preporuka za ostvarivanje odgojno obrazovnog ishoda OŠ PRI B.5.2. „...uočavanje ljušturica uginulih organizama u vapnenačkim stijenama“ predlažemo posjet zaštićenim područjima bogatim geobaštinom, prema mogućnostima (npr.: strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene; nacionalni parkovi: Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica; parkovi prirode: Papuk, Velebit, Telašćica, Učka; regionalni parkovi: Moslavačka gora; značajni krajobrazi: Zavratnica, Vražji prolaz i Zeleni vir, Uvala Stiniva, Baraćeve špilje i dr.). b) U okviru odgojno obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.1. „Predviđa posljedice neumjerene potrošnje ljudi i utjecaj na ostala živa bića i okoliš“ predlažemo u sadržaju koristiti termin održivo korištenje prirodnih dobara/prirode. c) U okviru odgojno obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.2. „Razmatra važnost promišljenoga gospodarenja prirodnim dobrima„ predlažemo u sadržaju koristiti termin održivo korištenje prirodnih dobara/prirode. d) U okviru odgojno obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.2 „Istražuje biološku raznolikost te raspravlja o važnosti njezinog očuvanja„ te preporuci za ostvarivanje odgojno obrazovnog ishoda “Raspravljanje o utjecaju i načinima zaštite prirode„ predlažemo u sadržaju koristiti pojmove zaštićena područja i ekološka mreža. Također predlažemo da se pojam „biološka raznolikost“ zamijeni s pojmom „bioraznolikost“. e) U okviru odgojno obrazovnog ishoda OŠ PRI B.6.2 u preporuci za ostvarivanje odgojno obrazovnog ishoda „-preporučuje se dio sadržaja povezan sa zaštitom prirode i provoditi izvanučioničkom nastavom, prema mogućnostima u nekome od zaštićenih područja RH“ dodati i/ili području ekološke mreže. S poštovanjem, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. U prijedlog kurikuluma uvršten je dio vaših preporuka: - da se dio sadržaja povezan sa zaštitom prirode provodi terenskom nastavom, prema mogućnostima u nekome od zaštićenih područja RH, bez navođenja ijednog područja jer to ovisi o mogućnostima svake škole - pojam bioraznolikost. Za dio preporuka koji nije usvojen, smatra se da odlaze preširoko u odnosu na zahtjeve kurikuluma Prirode.
3 Ivan Balković Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda, C. Struktura - makrokoncepti predmetnog kurikuluma C.3. "Sunce je temeljni izvor energije za sva živa bića na Zemlji"; ovo nije istina jer postoje i kemoautotrofni organizmi. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Vaša primjedba je prihvaćena.
4 Marija Friedrich Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima Kad je riječ o menstruacijskom ciklusu kod djevojaka, svakako treba iznijeti i znanstveno dokazanu činjenicu da djevojke mogu iz dana u dan pratiti svoju plodnost zahvaljujući cervikalnoj sluzi. U korelaciji s međupredmetnom temom Zdravlje moguće ih je donekle uputiti u način praćenja plodnosti. Pri tome je potrebno uvažiti činjenicu da se ovdje radi o intimi djevojaka i djevojčica. Zato, ako se ulazi u dublju razradu poučavanja o praćenju plodnosti, treba razdvojiti djevojčice od dječaka. Marija Friedrich, dipl. inž., majka četvero djece, predsjednica Vijeća roditelja, 14 godina radnog iskustva u nastavi Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Plodnost je dio kurikuluma nastavnoga predmeta Biologija.
5 Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima Komentar se odnosi na preporuke za ostvarivanje odgojno- obrazovnih ishoda petog i šestog razreda. Premda je prirodoznanstveni pristup naveden kao jedan od četiri makrokoncepta ovog predmetnog kurikuluma, smatram da bi trebalo detaljnije pojasniti učiteljima kako ovakav pristup primjenjivati u nastavi. Naime, u preporukama za ostvarivanje odgojno- obrazovnih ishoda, nabrojani su jednostavni primjeri istraživanja koji su jednostavni i primjenjivi u nastavi (pohvale za ovaj dio), no mislim da bi trebalo jasnije precizirati na koji se način istraživanja provode. Odnosno, definirati tko ih radi i na koji način jer iz ovoga teksta, može se shvatiti da pokuse demonstrira učitelj, a nije vidljivo da se preferira da učenici sami (ili u paru, grupi) provode znanstveno istraživanje. To bi trebao biti prirorit jer znamo kako je princip "uradi sam" onaj koji donosi najviše znanja. Isto tako, ukoliko učenici ne ostvare kroz istraživanja očekivane rezultate, jesu li poruke od učitelja da to nije dobro, trebaju li ponoviti pokuse ili objasniti zašto rezultati nisu očekivani. Potičemo li zaista istraživački pristup, kritičko i logičko promišljanje ako rezultati istraživanja "moraju" biti onakvi iz knjige, a ne onakvi kakvi su uistinu ostvareni. Znači li to ocjenu niže, ako pokus nije dao očekivani rezultat? Također, smatram kako bi učenici trebali imati izbor u onome što žele istraživati; možda nije nužno da sva istraživanja svi učenici rade, nego se možda mogu podijeliti prema interesima gdje će unutarnja motivacija doprinjeti boljim rezultatima istraživanja. Isto tako, valjalo bi razmisliti i o projektnoj nastavi koja može povezivati ishode iz različitih makrokoncepata. Smatram da je kurikulum previše "zatvoren" te da bi se mogao više "otvoriti" i poticati suradnju s lokalnom zajednicom, civilnim društvom, privatnim sektorom kroz projektnu nastavu gdje učenici razvijaju i brojne druge vještine rješavajući neki konkretan problem u lokalnoj zajednici. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Predmetni kurikulum ne može propisati sve pojedinosti. Izvedba kurikuluma je u autonomiji učitelja i mogućnostima škole. U dokumentu kurikuluma jasno je istaknut istraživački pristup poučavanju Prirode. Učenici ne provode znanstveno istraživanje, nego analizu određene pojave pristupaju koristeći metodologiju svojstvenu znanstvenim istraživanjima. Na modelima uče kako prikupljati podatke, kako ih obrađivati i donijeti valjan zaključak. Suradnja škole s lokalnom zajednicom pobliže se određuje školskim kurikulumom.
6 Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Valjalo bi razmisliti da učenici mogu vrednovati učitelja, također. Ako se potiče suradnički rad između učitelja i učenika, onda bi i učenici trebali moći izreći svoje mišljenje o odgojno- obrazovnom procesu, odnosno učitelju. Evaluacija učenika doprinosi razvoju odgojno - obrazovnog procesa, nameće premisu kako je učenje reverzibilan proces i odvija se od učitelja prema učeniku i obrnuto. Povratna reakcija (npr. pismena) učenika, učitelju bi mogla pomoći da kritički sagleda svoje metode, te, tamo gdje je moguće, ih promijeni i na taj način unaprijedi svoj rad s učenicima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Vrednovanje učitelja nije dio propisane metodologije predmetnoga kurikuluma.