Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gordana Hasanec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kao nastavnik srednje strukovne škole u potpunosti se slažem s uvođenjem kurikuluma tehničke kulture te predlažem povećati satnicu tehničke kulture na 70 sati godišnje i minimalno 35 sati za izborne programe. Nadalje, svakako bi bilo potrebno da u domeni Tehnike i kvalitete života u odgojno obrazovnim ishodima u razradi ishoda učenja uključe tekstilni materijali te zbrinjavanje i oporaba proizvoda od tekstila i kože. U slučaju nedostatka opremljenog prostora predlažem suradnju sa srednjim strukovnim školama prema potrebama kurikuluma. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture i uvođenje izbornih programa Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti. U odgojno-obrazovnim ishodima ne isključuje se uporaba tekstilnih materijala. Možemo ih pronaći u odgojno-obrazovnim ishodima: 5. r OŠ TK B. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala. 6. r OŠ TK B. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik objašnjava svojstva graditeljskih materijala na maketi objekta. Organizacija nastave, pa tako i nastave tehničke kulture je prvenstveno u nadležnosti uprave škole (VU , ŠO i ravnatelja). Suradnju sa drugim subjektima u sustavu ili van sustava ne može propisivati ovaj kurikulum.
2 Željko Medved ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikulum predmeta Tehnička kultura je dobro koncipiran i postavljen je u tri osnovne domene koje se protežu od 5. do 8. razreda. Domene su: Dizajniranje i dokumentiranje, Tvorevine tehnike i tehnologije i Tehnika i kvaliteta života. Kurikukum sadrži detaljno i dobro razrađene odgojno – obrazovne ishode na razini „dobar“ na kraju završetka svakog razreda. Dobro je zamišljeno što su predviđeni ishodi „ambiciozni“ i njihovo stjecanje temelji se na izvođenju vježbi i praktičnog rada učenika. Uz standardne tehničke sadržaje predviđeni su i sadržaji vezani uz sigurnost u prometu, te izbjegavanju opasnosti pri rukovanju strojevima i aparatima gdje se koristi struja, plin, vatra, voda .... Predviđena je međupredmetna povezanost, unošenje duha poduzetništva tokom rada i korištenje informacijsko – komunikacijske tehnologije. Dobro je što će učitelji imati slobodu kreiranja stjecanja ishoda prema uvjetima koje imaju u školi. Tako je predloženo da se nastava odvija u dvosatu s grupama do 15 učenika. Predviđena godišnja satnica za predmet Tehnička kultura je 35 sati. Nažalost to će značiti da će učitelji i dalje raditi svaki drugi tjedan dva sata s učenicima. Uz malu satnicu problem su i trenutno raspoloživi prostori i oprema za izvođenje nastave – prvenstveno viježbi u mnogim školama. Kurikulum sjajno daje opis radionice i popis potrebnog materijala, pribora, alata, strojeva za obradu drva i metala, učila i raznih kompleta za izvođenje laboratorijskih i radioničkih vježbi te izradu praktičnog rada po projektu. Opremljenost radionica uvelike će utjecati na kvalitetu izvođenja odgojno - obrazovnog procesa predviđenog u ovom kurikulumu. Kod učenika će se ocjenjivati „Usvojenost znanja“, „Vježbe i praktičn rad“ te „Samostalnost i odgovornost“ Realizacija nastave tehničke kulture prema predloženom kurikulumu bit će veliki izazov za sve koji će sudjelovati u tom procesu, kao i za one koji su odgovorni da on uspije. To će biti slično ulijevanju dvije litre tekućine u bocu od jedne litre bez ostatka. P.S. Moja primjedba: Nije baš lijepo što prije javne objave na WEB-u nije napravljena korektura ispisa teksta. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno-obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. Dio vašeg komentara koji govori o opremljenosti škola nije u nadležnosti Radne skupine za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura niti je sadržaj ovog kurikuluma. Radna skupina je dala popis „preporučene opreme'' kojom radionica tehničke kulture treba biti opremljena.
3 Alenka Njegovac ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Domene su dobro razrađene, ali teško ostvarive u satnici od 35 sati godišnje. Potrebno je povećati satnicu tehničke kulture u redovnom opsegu na 70 sati godišnje, a preporuka bi bila još 70 sati godišnje kroz izborne programe. Sada kada je informatika obvezan predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole, nema više izbornosti u području tehničke kulture (ne zaboravimo da je informatika „izišla“ iz tehničke kulture) za učenike 5. i 6. razreda. Važno je da učenici tehničku tvorevinu osmisle, izrade dokumentaciju, izaberu materijale, alate, postupke, sigurno izrade, predstave, brinu o održavanju i na kraju o zbrinjavanju. Dobro je što se radi u dvosatu, ali svaki drugi tjedan izgubi se kontinuitet rada, veća vrijednost bi bila svaki tjedan. Potrebno je točno definirati što treba imati radionica minimum, a ne „Poželjno je da radionica bude opremljena priborom, alatima i strojevima za obradu drva i metala, laboratorijskom opremom za ispitivanje svojstava materijala…“ Pod poželjno bi bilo da se radionica dodatno opremi opremom koja je specifična za neki kraj, npr. Obrada drva, metala, automatika… Svakako je potrebno radi sigurnosti učenika organizirati nastavu u skupinama do 15 učenika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno-obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture i uvođenje izbornih programa Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti. Kurikulum predmeta ne može propisivati obavezan minimum opreme radionice TK te se komentar ne odnosi na dokument.
4 DANIJELA PUSTAHIJA MUSULIN ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Sektorsko vijeće IV. Tekstil i koža Poštovani, u kurikulumu za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj predlažemo C. Domeni Tehnika i kvaliteta života u odgojno-obrazovnim ishodima u razradi ishoda učenja uključe tekstilni materijali, zaštitna odjeću, brigu o pranju i održavanju odjeće, pokrivala za glavu, obuću i kožnu galanteriju (torbe i sl.) radi osobne higijene, zaštite kod primjene pravila zaštite na radu i kulture življenja, zbrinjavanje i recikliranje proizvoda od tekstila i kože. U ovoj domeni dopunom odgojno-obrazovnih ishoda u razradi ishoda učenja uključiti proizvodna zanimanja gospodarskog sektora Tekstila i kože (npr. krojač, obućar, kemijski čistač i sl.) zbog razumijevanja tehničkih vještina zanimanja koja učenici susreću u lokalnom okruženju. Radi stjecanja tehničkih vještina potrebnih za nastavak obrazovanja u strukovnim i tehničkim školama neophodno je povećanje tjednog fonda sati u godišnjoj realizaciji nastavnog predmeta kako bi se postigli predloženi odgojno-obrazovni ishodi učenja za učenike navedeni prema razredima. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. U odgojno-obrazovnim ishodima ne isključuje se uporaba tekstilnih materijala. Možemo ih pronaći u odgojno-obrazovnim ishodima: 5. r OŠ TK B. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala. 6. r OŠ TK B. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevine tehnike i tehnologije učenik objašnjava svojstva graditeljskih materijala na maketi objekta.
5 Antun Petrlić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, predloženi kurikulum nastavnog predmeta Tehnička kultura, nedvojbeno je hvale vrijedan dokument, koji sadrži potrebne sastavnice i strukturiran je tako da se odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja te stjecanje osnovnih tehničkih kompetencija, ostvaruju unutar triju domena i na teorijskoj razini to zadovoljava ali će se tijekom njegove praktične primjene pojavit niz problema koji će u većini osnovnih škola predmetni kurikulum Tehničke kulture učiniti neprimjenjivim i njegova provedba ovisit će ponovno samo o entuzijazmu nas učitelja, našoj spremnosti na improvizacije u nastavi i bojim se da ćemo opet biti prepušteni sami sebi, ostavljeni da se sami snalazimo. Osnovni razlozi tome su: 1. Satnica od 35 sati godišnje nije dovoljna za postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja za stjecanje osnovnih tehničkih kompetencija ( to ne treba biti samo navedeno kao: „preporuka za nužnim povećanjem“) 2. S obzirom na specifičnost učenja i poučavanja Tehničke kulture, otežanih uvjeta rada, sigurnosnih uvjeta i vođenja nedovoljno obučenih učenika, potrebno je nastavu organizirati u dvosatu ( blok sat - 2 školska sata) i u skupinama do 15 učenika iz čega proizlazi da će se svi razredi sa standardnim brojem učenika ( 20 i više) dijeliti u dvije skupine što bi značilo povećanje satnice učitelju s 1 na 2 sata tjedno po razrednom odjelu, a ujedno i stvorilo potrebu za novim zapošljavanjem učitelja tehničke kulture? Na ovaj način bi učitelj svim učenicima omogućio usvajanje ishoda na razini primjerenoj njihovim sposobnostima, uvažavajući njihove interese i potrebe (individualizirani pristup). 3. Za razvoj tehničkih kompetencija učenika školski sustav i škole kao institucije trebaju osigurati primjerene prostorne i materijalne uvjete i treba definirati – propisati materijalne resurse koje svaka škola mora imati, a ne kao što se u predmetnom kurikulumu to samo „predlaže“. To nikako ne može biti obveza učitelja jer njegova primarna uloga je osmišljavanje postupaka ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda i načina realizacije učenja i poučavanja. Sve navedeno je moje razmatranje predmetnog kurikuluma s ciljem da dam svoj skromni doprinos njegovoj operacionalizaciji, želim samo kao što su i moje kolege prije mene, dobronamjerno ukazati na pojedine nedorečenosti ovog predloženog kurikuluma, a to je nedovoljno planirano vrijeme za ostvarenje njegovih odgojno-obrazovnih ciljeva. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. ; Organizacija nastave, pa tako i nastave tehničke kulture je prvenstveno u nadležnosti uprave škole (VU , ŠO i ravnatelja). Kurikulum predmeta ne može propisivati obavezan minimum opreme radionice TK te se komentar ne odnosi na dokument.
6 Sanja Kovačević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Upitno je otvaranje javne rasprave Nacrtu Odluke o donošenju predmetnog kurikuluma, dok još nije završena eksperimentalna provedba iz koje očekujem da će uključeni učitelji Tehničke kulture i članovi SRS-a, svojim izvješćima dati konkretne prijedloge za poboljšanje predloženog predmetnog kurikuluma. Eksperimentalno su učitelji od 3.9 do 15.12.. mogli realizirati od 14 do 16 nastavnih sati Tehničke kulture u 5.razredu, što nije niti pola od 35 nastavnih sati. Mišljenja sam da ne treba žuriti s donošenjem odluke dok se ne izvrši usporedba i detaljna analiza kurikularnih sadržaja predmeta Tehnička kultura, u odnosu na postojeći Nastavni plan i program. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Odluku o donošenju predmetnog kurikuluma donosi ministrica MZO te se komentar ne odnosi na dokument.
7 Kristijan Ovčarić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kao učitelj tehničke kulture htio bih izraziti pohvale ovdje predstavljenom kurikulumu te pojedincima zaduženima za njegovu izradu. Neosporno je da su u našim školama već dugo potrebne promjene, a ovaj kurikulum se čini kao jedan od dobrih koraka u tom smjeru. Provođenje kurikularne reforme ovisi zapravo o nama samima i koliko smo spremni sami sebe mijenjati. Usvajanjem ovog prijedloga kurikuluma, hrvatski učenici i svi oni koji rade na radnom mjestu učitelja tehničke kulture, imaju prilike sudjelovati u suvremenom načinu poučavanja, a najviše me veseli što dopušta autonomiju u kreiranju Godišnjeg izvedbenog kurikuluma prema uvjetima rada, opremi i alatu. Tehnička kultura je predmet koji potiče kreativnost, osigurava osnovno tehničko opismenjavanje, razvoj psihomotoričkih vještina, inovativnost, poduzetništvo… Suvišno je govoriti koliko je važno razvijanje praktičnih vještina kod djece od rane dobi i zbog svega navedenog smatram da je predmet Tehnička kultura premalo zastupljen sa 35 sati godišnje. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1.
8 Svjetlana Seljanec Savković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, nastavu Tehničke kulture prema ovom odličnom kurikulumu biti će moguće kvalitetetno izvoditi uz minimalno povećanje satnice na 70 sati godišnje. Obzirom da je cijela nova reforma bazirana na jačanju STEM područja mislim da je stavljanje predmeta Tehnička kultura u fokus izuzetno važno, naročito stoga što se sve više prirmjećuje slabljenje motoričkih vještina kojima vladaju današnji učenici u osnovnoj školi. Također razvijanje psihomotoričkih vještina utiče i na kognitivni razvoj djeteta, posebice na razvoj logike i apstraktnih načina razmišljanja što omogućuje sagledavanje problema s više stajališta i dohvaćanje više različitih rješenja. Najmanje što možemo učiniti za budućnost naše djece je da im omogućimo da razviju sve svoje potencijale, a prvi korak ka tome je povećanje satnice predmeta koji im to omogućuju...likovne, glazbene i tehničke kulture Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti.
9 Krešimir Supanc ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nastavu tehničke kulture po ovom prijedlogu kurikuluma uz jedan sat nastave tjedno (35 sati godišnje) neće biti mooguće uspješno provesti. Smatram kako je nužno povećanje satnice ne samo radi uspješne provedbe ovog prijedlog kurikuluma već i radi ukupnog psihofizičkog razvoja djeteta. Nažalost dijeci u osnovnoj školi od 1.-8. razreda nedostaje praktičnog rada. Previše nastave se svodi na pisanje i čitanje, a nedovoljno na razvijanje praktičnih vještina. Razmišljajući kako to promijeniti kroz redovan sustav obrazovanja smatram kako je upravo zbog razvijanja psihomotoričkih vještina nužno povećanje satnice u tehničkoj kulturi, ali i u likovnoj kulturi. To su područja obrazovanja koja su neopravdano prije određenog broja godina zakinuta te sada nažalost imamo posljedice koje su sve izraženije. Vraćanjem satnice na dva sata tjedno tehnička kultura ne bi ništa dobila već bi joj se vratilo ono što se u razvoju djece pokazalo nedostatnim. Nadam se da će vlasti prepoznati ovaj problem koji dugoročno mogu riješiti povećanjem satnice u predmetu tehnička kultura. Krešimir Supanc Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1.
10 Draženko Turek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ S obzirom na sve dosadašnje apele o nužnom povećanju satnice, kao i nepobitnoj činjenici kako je 1 sat tjedno (odnosno, blok-sat svaki drugi tjedan) za realizaciju kurikuluma nastavnog predmeta Tehnička kultura u osnovnoj školi nedostatan, a da se unatoč svim argumentima i analizama do sada ništa nije promijenilo... Čak i unatoč zauzimanja stava na svim razinama kako je obrazovanje u STEM području od najranije dobi za tehnološki razvoj društva od presudne važnosti, a upravo je predmet Tehnička kultura objedinjavanje obrazovnih područja s kojima se učenici susreću već u osnovnoj školi (fizika, matematika, informatika, kemija), te konkretizacija istih kroz izradu tehničke tvorevine... Mogu samo, iza čega kao učitelj tehničke kulture stojim, ponoviti i nikad dovoljno naglasiti: Satnica od 1 sata nastave tehničke kulture tjedno, s tim da je učenik zbog izvedbe nastave u blok-satu u doticaju s predmetom tek jednom u 2 tjedna (?!), ne samo da je nedostatna za realizaciju predloženog kurikuluma, nego je i površan i paušalan pristup nastavnom predmetu kao takvom. Također je i posljedica pogrešnih obrazovnih politika iz prethodnih razdoblja gdje se, između ostalog, satnica tehničke kulture smanjila s 2 na postojeći 1 sat tjedno. Nedovoljna satnica za realizaciju svih ciljeva i ishoda predviđenih kurikulumom, uz to i postojeći problem slabe ili nikakve opremljenosti kabineta u velikom broju škola za sigurno izvođenje praktičnog dijela nastave, iziskuje preveliku količinu improvizacije gdje se postojeći sustav izvođenja nastave, ukoliko se želi realizirati glavnina predviđenih ishoda, oslanja na osobni entuzijazam učitelja. I inače je apeliranje na ''entuzijazam'' sve češća praksa, a sustav koji se oslanja na nečiji entuzijazam je po definiciji disfunkcionalan i neučinkovit. Prebacuje odgovornost na drugoga, služi kao alibi za nečinjenje, pa ''kako ispadne''. Od nas kao učitelja tehničke kulture, kao i u svakom drugom poslu, ima se pravo očekivati i tražiti profesionalnost u skladu s našim radnim obvezama, dok je entuzijazam osobna stvar svakog pojedinca i zalazi u privatnu sferu. On svakako je poželjna nadogradnja, samo što apeliranje na njega nikako ne bi smjelo biti pokriće za neučinkovitost sustava. Nadam se da će ova kurikularna reforma biti pozitivan pomak u tom smjeru, te da preporuka o nužnom povećanju satnice spomenuta i u samom tekstu kurikuluma neće ostati mrtvo slovo na papiru. Ovdje sam obuhvatio samo jedan aspekt kurikuluma, tjednu satnicu, no njeno povećanje, uz opremljenost kabineta za sigurno izvođenje praktičnog dijela nastave, smatram prioritetom i polazištem za realizaciju svih ostalih aspekata kurikuluma. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture i uvođenje izbornih programa Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. Dio vašeg komentara koji govori o opremanju škola nije u nadležnosti Radne skupine za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura niti je sadržaj ovog kurikuluma. Radna skupina je dala popis „preporučene opreme'' kojom radionica tehničke kulture treba biti opremljena.
11 Petar Dobrić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kvalitetna i uspješna provedba kurikuluma za predmet tehnička kultura u potpunosti ovisi o komponenti vrijeme, koja je u današnjoj satnici(35 sati godišnje) nedostatna za usvajanje svih navedenih ishoda. Današnja djeca zbog brzih promjena društvenih i socijalnih pojava koje uzrokuju smanjenje fizičkih aktivnosti(igrice) i teže razvijaju sitno motoričke sposobnosti. Jedna od posljedica je sve veći broj individualiziranih i prilagođenih učenika kojima je vrijeme potrebno za izvođenje praktičnih vježbi nedostatno u sadašnjoj satnici(35 sati). Nedostatak vremena za izvođenje praktičnih vježbi pri izradi tehničke tvorevine učenicima osigurava stresnu situaciju, koju bi mogli jednostavno otkloniti povečanjem satnice na 70 sati godišnje u 5., 6., 7., i 8. razredu. Nastava Tehničke kulture povečanjem satnice omogučiti će učenicima i učiteljima kvalitetniji rad i napredak u usvajanju potrebnih znanja i vještina, te kontinuirani razvoj tehničke inteligencije učenika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti.
12 Sanja Kovačević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Predlažem da se odgodi uvođenje predmetnog kurikuluma tehničke kulture za učenike 5. razreda za šk.godinu 2020./2021. zajedno sa uvođenjem za učenike 6. Također, predlažem da se odgodi uvođenje kurikuluma za učenike 7.razreda zajedno sa uvođenjem za učenike 8. Razreda u šk.godini 2021./2022.. Takvim odgađanjem početka uvođenja predmetnog kurikuluma škole i jedinice lokalne uprave, imale bi dovoljno vremena za opremanje tehničkih radionica nužnim materijalnim resursima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, trebalo bi izraditi obvezujući dokument kojim bi škole imale obvezu opremanja učionica/radionica, a moglo bi za realizaciju predmetnog kurikuluma tehničke kulture, pokušati pribaviti sredstva iz europskih fondova, kako je to bilo provedeno za opremanje informatičkom opremom za uvođenje redovnog predmeta informatike u 5. I 6. Razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Odluku o donošenju predmetnog kurikuluma donosi ministrica MZO te se komentar ne odnosi na dokument.
13 Sanja Kovačević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura U prijedogu predmetnog kurikuluma Tehnička kultura veliki je broj tiskarskih grešaka. Predlažem ponovnu lekturu prije javnog objavljivanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Dokument će prije donošenja biti lektoriran.
14 Sanja Kovačević Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura, Svrha i opis predmeta Tehničke vještine, vještine rada, organizacije radnog postupka, vještine rukovanja priborima, alatima i strojevima, vještine primjene mjera zaštite na radu, razvijanje snalaženja, kritičkog mišljenja, rješavanja problema, suradničkog učenja i stjecanja radnih navika, razvijaju se jedino i isključivo čestim ponavljanjem. Sa samo 35 nastavni sati tjedno u jednom razredu, nije moguće ostvariti najvišu razinu tehničkih vještina kod učenika. Predlažem povećanje satnice Tehničke kulture za učenike u 5., 6, 7. i 8. razredima na 70 nastavnih sati po razredu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti.
15 Mladen Beuk Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma tehničke kulture Poštovani, plan i program rada tehničke kulture nije moguće kvalitetno odraditi,prenijeti učenicima potrebno znamje, ovladati potrebnim vještinama i u potpunosti ostvariti ciljeve učenja i poučavanja u samo jednom satu tjedno.Želimo li podići svijest i zadovoljstvo učenika stvaranjem nove vrijednosti, želimo li njihovu maštu probuditi i osloboditi u njima kreativnost dajmo učenicima više vremena za kvalitetno izražavanje.Moramo stvoriti školu za život a ona se neće moći kvalitetno odraditi bez povećanja satnice na minimalno 2 sata tjedno. LP! Mladen.B. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti.
16 RENATA MARTINEC Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma tehničke kulture Poštovani, Kurikulum mi se sviđa, no uz samo jedan sat tjedno i neopremljenost učionice/radionice( tko je ima, a nema je gotovo nitko) raditi će se jednako kao i do sada. Oni koji se sada snalaze, mole donacije, ostaju u školi duže, odrađuju i više nego što im je plaćeno, koriste praznike kako bi bili s učenicima.. radit će i dalje tako, a oni stariji koji su vidjeli da nema smisla toliko raditi, također će raditi jednako. Zamisli su odlične, vjerojatno neki učitelji na svojim Izvannastavnim aktivnostima i rade kao što se predviđa novim Kurikulumom. Većina učitelja tehničke kulture dijeli učionicu s ostalim učiteljima, često ni nemaju svoj prostor za kvalitetno izvođenje nastave. Mislim da će biti veliki izazov izvoditi nastavu ovako kako je zamišljeno. Ukoliko bi nam se opremile "radionice" i povećala satnica, uz ovaj kurikulum bilo bi moguće održavati nastavu o kakvoj sanjanju svi nadobodni tehničari. A učenici bi uživali. To se vrlo jasno može vidjeti kada se usporedi redovna nastava tehničke kulture i INA, na satovima odrađujemo što moramo, često se ne odradi kako treba jer nema alata za sve učenike, a nema ni vremena svakom učeniku pojašnjavat što i kako, dok na Izvanastavnoj aktivnosti nastava teče lijepo, radno i zanimljivo( jer je manje učenika kojima se učitelj može posvetiti, za koje ima alat i materijal). Ja se zaista nadam da će se još nešto primijeniti i da će tehnička kultura ipak biti dva sata tjedno, jer tehnika je budućnost. Molim vas razmislite i nemojte opet učiniti istu pogrešku jer ovaj Kurikulum zaista neće imati smisla uz jedan sat tjedno. Uzalud potrošen novac i vrijeme, raditi će se jednako jer nema uvjeta za drukčije izvođenje nastave. Izađite na teren, pogledajte koliko je teško naučiti dvadeset i troje učenika u jednom satu izmjeriti otpor, naučiti vrste mehanizama kada oni to vide samo na slici, svakome pokazati kako se koriste trokuti, lemilica, škare za lim, obrađuje balza....U 35 sati godišnje ovaj Kurikulum nema smisla. Bit će sve isto kao i do sada. Sa štovanjem. Renata M. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Za povećanje satnice nastavnog predmeta Tehničke kulture Radna skupina za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura nema ovlasti te zbog toga nije u mogućnosti tako nešto ni napraviti. Na osnovu vašeg komentara o ostvarivanju kurikuluma tehničke kulture u nedostatnih 35 sati godišnje dio predložene razrade odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se kao dopuna sadržaja. Kod predmetnih ishoda OŠ TK A 5. 2. ; OŠ TK B 5. 1. ; OŠ TK C 5. 2. ; OŠ TK A 6. 3. ; OŠ TK B 6. 2. ; OŠ TK C 6. 1. ; OŠ TK B 7. 2. ; OŠ TK C 7. 1. ; OŠ TK C 7. 2. ; OŠ TK B 8. 3. ; OŠ TK C 8. 1. ; Dio vašeg komentara koji govori o opremanju škola nije u nadležnosti Radne skupine za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura niti je sadržaj ovog kurikuluma. Radna skupina je dala popis „preporučene opreme“ kojom radionica tehničke kulture treba biti opremljena.
17 Sanja Kovačević Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura, F. Učenje i poučavanje predmeta F. Učenje i poučavanje predmeta - Materijali i izvori Dokument navodi i specificira potrebne materijalne resurse, potrebu za tehničkom radionicom opremljenom priborom, alatima i strojevima. Kao voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja tehničke kulture Grada Zagreba, svoje mišljenje temeljim na iskustvima prikupljenim od učitelja tehničke kulture, a to je da u velikom broju osnovnih škola ne postoji tehnička radionica, da se učionice „dijele“ s drugim nastavnim predmetima, da ne postoje ujednačene alatnice i strojevi, te da u dijelu škola ne postoje spremišta za odlaganje materijala, učeničkih radova i ostalih resursa za izvođenje kurikuluma. Izvođenje kurikuluma praktičnim radom uz uporabu alata i strojeva, podložno je Zakonu o zaštiti pri radu, što znači da se svakom učeniku treba osigurati siguran radni prostor. Da bi se ishodi predmeta uspješno realizirali nužno je prvo osigurati sve prostorno/materijalne uvjete u svim osnovnim školama. Predlažem da se odgodi uvođenje predmetnog kurikuluma tehničke kulture za učenike 5. razreda za šk.godinu 2020./2021. zajedno sa uvođenjem za učenike 6. Također, predlažem da se odgodi uvođenje kurikuluma za učenike 7.razreda zajedno sa uvođenjem za učenike 8. Razreda u šk.godini 2021./2022.. Takvim odgađanjem početka uvođenja predmetnog kurikuluma škole i jedinice lokalne uprave, imale bi dovoljno vremena za opremanje tehničkih radionica nužnim materijalnim resursima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, trebalo bi izraditi obvezujući dokument kojim bi škole imale obvezu opremanja učionica/radionica, a moglo bi za realizaciju predmetnog kurikuluma tehničke kulture, pokušati pribaviti sredstva iz europskih fondova, kako je to bilo provedeno za opremanje informatičkom opremom za uvođenje redovnog predmeta informatike u 5. I 6. Razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Kurikulum predmeta ne može propisivati obavezan minimum opreme radionice TK te se komentar ne odnosi na dokument. Dio vašeg komentara koji govori o opremanju škola nije u nadležnosti Radne skupine za izradu/doradu kurikuluma predmeta Tehnička kultura niti je sadržaj ovog kurikuluma. Radna skupina je dala popis „preporučene opreme“ kojom radionica tehničke kulture treba biti opremljena. Odluku o donošenju predmetnog kurikuluma donosi ministrica MZO te se komentar ne odnose na dokument
18 Sanja Kovačević Prijedlog predmetnog kurikuluma Tehnička kultura, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda "Prema navedenome u predmetu Tehnička kultura vrednujemo teorijska i činjenična znanja, vještine i pripadajuću samostalnost i odgovornost" U predloženoj tablici za vrednovanje ne postoji element za vrednovanje vještina. Vrednovanje vježbi i praktičnih radova, s obzirom na autnomnost učitelja u kreiranju praktičnih zadataka, može dovesti da se u nekim školama naglasak vrednovanja stavlja na vještinu npr. tehničkog crtanja, dok u drugoj školi naglasak može biti obrada drva. Također, u koji element bi autori dokumenta predložili da se vrednuje učenička prezentacija rada ili se pretpostavlja da će učitelj moći za prezentaciju definirati i vrednovati sva tri predložena elementa. Predlažem da se element zove "Vještine i prakitčni rad" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Vještina nije veličina koju možemo mjeriti dok izrađena vježba i praktičan rad nekom vještinom je mjerljivi pokazatelj uspješnosti uporabe te vještine. Promjena komponente ne bi utjecala niti na izjednačavanje uporabe vještina jer učitelji kreiraju svoj Godišnji izvedbeni kurikulum.