Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Sociologije za gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GONG Prijedlog predmetnog kurikuluma Sociologija, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Preporuka je da se jasnije istaknu poveznice između predmetnog kurikuluma Sociologije i međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja, osobito kroz doprinos odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma Sociologije prepoznavanju potreba i prilika za razvoj participacijskih vještina učenica i učenika. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na doprinosu u javnoj raspravi i konstruktivnoj sugestiji. Ipak, mišljenja smo da je predloženi kurikulum Sociologije kvalitetno povezan s međupredmetnom temom GOO i to prvenstveno kao jedna od podloga za razvijanje participacijskih vještina učenica i učenika kako bi se realizirali kao aktivni građani. Primjerice, kroz domene organizacije nastavnog predmeta Sociologija jasno se navode poveznice koje čine podlogu za razvoj participacijskih vještina: Domena A - Sociološka imaginacija “Različitim oblicima rada učenik razvija kritički odnos prema društvenim događanjima uočavajuci vlastiti položaj i ulogu unutar društvenih zbivanja. Interpretirajući i analizirajući društvene odnose, pojave i procese, njeguje demokratske vrijednosti, razvija toleranciju i prihvaća društvene i kulturne različitosti.” Domena B – Pojedinac i društvo “Uočavajući i objašnjavajuci društvene i kulturne različitosti, učenik razumije utjecaj društvenih okolnosti na izgradnju i promjene razvoj vlastitoga identiteta te različitih društvenih identiteta zajednice. On, dakle, istodobno razvija osobni i društveni identitet, osobni integritet, kritičku procjenu vlastitoga ponašanja i ponašanja drugih te demokratski odnos prema svim članovima društva, pridonoseći tako razvoju međuljudskih, međukulturnih i međureligijskih odnosa.” Domena C – Analiza suvremenog društva “Analizom suvremenoga društva učenik razvija komunikacijske vještine i učinkovito korištenje informacija iz različitih izvora potrebnih za kritičko mišljenje i snalaženje u novim životnim situacijama.” Prema mišljenju RS sadržaji navedeni u domenama organizacije kasnije se i adekvatno specificiraju kroz osam ishoda učenja koji su jasna podloga za razvijanje participacijskih vještina učenika i učenica. Konkretno, na primjer, ishod A.3. aktualizira i oblikuje odgojni potencijal nastavnog predmeta Sociologije (a njegova razrada i implementacija upućuje na horizontalnu primjenu na sve sadržaje u nastavi) pa držimo da on u dovoljnoj mjeri uključuje i iscrpljuje Vaš prijedlog. S druge strane, stav RS je da, ukoliko želimo omogućiti učiteljima dovoljno autonomije, prostor odgojnih očekivanja i generičkih vještina trebamo osmišljavati kroz ishodišne vrijednosti kako bi učenici i učitelji dobili dovoljno mogućnosti za primjenu različitih modela učenja i poučavanja.
2 Glas roditelja za djecu - GROZD   U cjelini SOC B.1. treba u razradi ishoda u rečenici „Prepoznaje društvene i kulturne razlike (rodne, etničke, religijske i subkulturne)“ pojam „rodne“ zamijeniti s pojmom „spolne“. Naime, razdvajanje spola i „roda“ odnosno rodna teorija ne samo da nije znanstveno potvrđena, već je i štetna za razvoj djece i mladih. Primljeno na znanje Poštovani/e, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi kao i na doprinosu razvoju ovog dokumenta kojeg ste svojim prijedlogom ili primjedbom ostvarili. U pogledu ishoda B.1. kojeg u svojem prijedlogu spominjete treba imati na umu da je cilj ostvarivanja ovog ishoda poučiti učenike o pojmu "društvenih nejednakosti" što u kontekstu navedenog ishoda predstavlja opću ("višu") kategoriju. Pojmovi "rodne", "etničke", "religijske"- i dr. nejednakosti su samo posebne ("niže") kategorije te stoga predstavljaju samo razradu "društvenih nejednakosti" koja je jedan od temeljnih socioloških koncepata. Pojam "rodne nejednakosti" je posve uobičajen sociološki pojam (te u sociologiji ne proizlazi iz napetosti rod/spol, a poglavito što je potonji biološka kategorija) koji svoju opravdanost crpi iz iskustva suvremenih društava u kojima se društvene uloge i društveni položaji žena i muškaraca temelje na društvenim očekivanjima uže i šire okoline (da podsjetimo, pouzdano znamo da su žene i muškarci u više od 90% namještenja unatoč sličnom ili istom radnom iskustvu ili inicijalnom obrazovanju različito nagrađeni, a da se to ne može opravdati različitim učincima). Prema mišljenju RS prevladavajuća sociološka misao razlikuje pojmove spol i rod. Pojmom “spol” definira se biološka različitost muškaraca i žena. Pojam “rod” odnosi se na društveno konstruirane uloge, očekivana ponašanja i osobine koje društvo smatra prikladnima za muški ili ženski spol. Pojam “rod” je kategorijalan aparat sociološke znanstvene misli i dio sociološke tradicije. Mišljenje je RS da se izostavljanjem važnih i općeprihvaćenih pojmova sociološke misli učenike i učenice sputava da kroz usvajanje socioloških znanja i vještina adekvatnije razumiju suvremene društvene odnose, pojave i procese (primjerice društvenu nejednakosti među spolovima). Ne ulazeći u detaljnu razradu ovog problema, smatramo da je u sociologiji posve očekivano imenovati i istražiti kulturne i društvene uvjete koji određuju različite životne šanse žena i muškaraca koji se ne mogu dovesti u vezu niti sa jednim biološkim obilježjem. Sukladno navedenom mišljenju, pojam “rod” u cjelini SOC B.1. treba shvaćati kroz sociološku tradiciju i misao, a ne kroz možebitno uvođenje tzv. “rodne ideologije” u hrvatski obrazovni sustav. Još jednom se zahvaljujemo na doprinosu u javnoj raspravi.