Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Filozofije za gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Glas roditelja za djecu - GROZD ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FILOZOFIJE ZA GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U cjelini FIL D.3. nije jasno hoće li u raspravi o pitanjima „Postoji li razlika između spola i roda kao „prirodno danog“ i „kulturno konstruiranog““? i „Trebaju li se spolne/rodne razlike odražavati na socijalnoj i političkoj razini?“, kao i u cjelini FIL C.3. u raspravi o pitanjima pobačaja, umjetne oplodnje, kontracepcije, promiskuiteta, homoseksualnosti i prostitucije, nastavnik zastupati svoja osobna stajališta ili stavove programa/kurikula Filozofije. Ako postoje stajališta programa o tim pitanjima, onda ih treba napisati u ovom prijedlogu. Ako je predviđeno da nastavnik sudjeluje u raspravi kao privatna osoba sa svojim osobnim stavovima, onda se to može smatrati nametanjem njegovih osobnih mišljenja učenicima s obzirom da se on nalazi u povlaštenoj poziciji nastavničkog autoriteta. U svakom slučaju kurikul Filozofije ne bi smio zastupati razdvajanje spola i „roda“ odnosno promovirati rodnu teoriju, ne samo zato jer ona nije znanstveno potvrđena, već i jer je štetna za razvoj djece i mladih. Primljeno na znanje Poštovani, općenito, u nastavi filozofije od nastavnika se ne očekuje zagovaranje ma kojega stava – niti vlastitih religijskih niti vlastitih političkih stavova i vrijednosti. U Prijedlogu kurikuluma iz predmeta Filozofija to je vidljivo iz sljedećih njegovih dijelova: Str. 4.: Vrijednosti i načela učenja i poučavanja proizlaze iz postavljene svrhe i ciljeva predmeta. Budući da Filozofija njeguje refleksivnu praksu, analitičko i sintetičko mišljenje učenika, njegovo osvještavanje načina konstruiranja svijeta i oblikovanje vlastita identiteta, prirodno je da dominantan oblik učenja i poučavanja bude istraživačko-problemski. Filozofsko mišljenje nastaje u dijalogu pa je učiteljeva uloga pomoći učeniku problematizirati razmatrane stavove, pretpostavke i njihove implikacije, pomoći mu sagledati ih u različitim kontekstima, aktualizirati ih i na taj način otvoriti diskusiju u kojoj je učitelj moderator i sudionik. To je dijalog između učenika, između učenika i učitelja te dijalog s filozofima kroz odabrane filozofske tekstove. Tako strukturirano učenje i poučavanje, u negativnom smislu, pokazuje nedosljednost, nekonzistentnost ili promašenost učenikovih osvrta. U pozitivnom smislu, ona razvija kritičko i kreativno mišljenje, toleranciju i brižno mišljenje. Učenje i poučavanje mora biti oslobođeno učiteljevih ideoloških, religijskih ili filozofskih opredjeljenja. Ovakvim pristupom ostvaruje se cjeloviti razvoj učenika – kognitivni, moralni, emocionalni, socijalni i estetski. Temeljne društveno-civilizacijske vrijednosti konkretiziraju se i prepoznaju u poticanju učenika na potragu za istinom, zaštitu života i dostojanstva svake ljudske osobe, oživotvorenje slobode, ravnopravnosti, pravednosti i društvene jednakosti, uzajamno poštovanje, kulturu dijaloga i toleranciju, prijateljstvo, poštenje, djelotvornost, rad, domoljublje, skrb o zdravlju te očuvanje prirode i okoliša. ” Str. 12 (ali i uz 3. Ishod svake domene): „Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U razradi ishoda predložene su moguće teme/problemski sklopovi, no nastavnici mogu uvesti i svoje. Poticanjem učenika na promišljanje o pojedinim temama na različite načine, tj. iz različitih filozofskih pozicija. Diskusijom koja može biti uvod u razmatranje nekog sustava vezanog uz domenu ili diskusijom potaknutom tekstom i/ili izlaganjem nastavnika o nekom sustavu vezanom uz domenu. U diskusiji istaknuti iznesene argumente i protuargumente, istaknuti govore koji to nisu i obrazložiti zašto nisu. U diskusiji pomoći učenicima doživjeti problem i njegov opseg konkretiziranjem i aktualiziranjem (npr. iz pozicija različitih znanosti koje u školi uče). „ Str. 29: „Kao drugo, uz stjecanje znanja o filozofiji, učenje i poučavanje filozofije treba voditi usvajanju i razvijanju filozofskih vještina – poticati i njegovati sposobnost filozofiranja ili kritičkog promišljanja svojstvenog filozofiji. To se postiže kroz samostalnu i zajedničku analizu i interpretaciju filozofskih i drugih tekstova te kroz nepristranu prezentaciju tuđih stavova i argumentiranu prezentaciju vlastitih stavova, a osobito kroz dijalog koji treba biti središnji moment učenja i poučavanja filozofije.“ Str. 30: „Učitelj se pri vođenju diskusije može voditi sljedećim smjernicama: - Sadržaji koji se u diskusiji iznose trebaju biti relevantni. - Uvjerenja učenika treba uvažavati, ali ona nisu argument (niti su to uvjerenja učitelja). - Ako se netko ne slaže s tezom, on treba ukazati na premisu koja nije prihvatljiva i obrazložiti zašto, te pokušati opravdati alternativu. - Ne treba se pretjerano uplitati u diskusiju, nego je otvoriti učeniku. - Ako učenik ne može doći samostalno do problema, treba ga usmjeravati prema njemu. - Treba održavati diskusiju na razini načela a ne osobnih uvjerenja. - Prema učeniku se treba odnositi kao prema zrelom i ozbiljnom sugovorniku a njegove misli uzeti ozbiljno i nastojati ih razumjeti. - Uloga učitelja je i kroz izlaganje neprestano povezivati teme, kontekstualizirati ih i pomagati u aktualiziranju. - Učitelj treba učeniku pokazati da je filozofija ne samo važna nego i nužna za razvijanje sposobnosti koje doprinose osvještavanju, artikuliranju, raspravljanju i rješavanju raznorodnih problema s kojima se čovječanstvo i danas suočava.“ Kao što je vidljivo iz Prijedloga kurikuluma, od nastavnika se ne očekuje zastupanje stavova koje preferiraju, no dužnost je nastavnika problematizirati svaki stav i pozvati učenike na njegovo propitivanje i raspravu o njemu neovisno o uvjerenjima učenika i njegovim vlastitim uvjerenjima.