Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Poduzetništvo za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Centar za mirovne studije | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU PODUZETNIŠTVO ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Opći komentari na proces e-Savjetovanja nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma predmeta i međupredmetnih tema: Premda je kurikularna reforma najavljivana kao cjelovita, a njen cilj bio: „uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja“, ovo e-savjetovanje uključuje tek jedan dio sustava, a bez jasnog okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze. E savjetovanje odnosi se na sadržaje i ishode nastavnih predmeta i međupredmetnih područja i nije jasno kako će oni biti povezani s potrebnim infrastrukturnim preduvjetima, osposobljavanjem stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena, nema jasan plan provedbe niti iskazane troškove. Također je nejasno i u kojoj je vezi s eksperimentalnom provedbom projekta Škole za život. Analizom proračunskih izdvajanja za obrazovanje može se ustanoviti da se za reformu izdvaja manje od 1% sredstava namijenjenih za obrazovanje čime se ne jamči razvoj i reforma. Smatramo da su za učinkovitu reformu i njenu uspješnu provedbu svi navedeni elementi i njihova povezanost od ključne važnosti. Rezultati e-savjetovanja i njihova provedba mogu postati upitni iz dva razloga: (1) nije jasno na koji način kurikulumi na e-savjetovanju (uključujući i ovaj) proizlaze i u kojoj su korelaciji s okvirom za razvoj istih, a dodatno je nejasno u kojoj je korelaciji ovo e-savjetovanje s trenutnim projektom reforme Škola za život. Ista je upravo u eksperimentalnoj provedbi, a najavljeno je da će uskoro obuhvatiti sve škole. S tim u vezi – nije jasno kakva će biti provedba rezultata e-savjetovanja niti iz kojih će se od ovih procesa (evaluacije eksperimentalne provedbe ili e-savjetovanja) nastaviti reforma kurikuluma. (1) Zakon o odgoju i obrazovanju (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 19. srpnja 2018.) predviđa sljedeće: »Članak 9: stavak 2 - Nacionalni kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“ Okvirni nacionalni kurikulum (ONK) je dokument koji nije potvrđen, na stranicama Ministarstva objavljen je kao Prijedlog nakon javne rasprave u prosincu 2017. (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/okvir_nacionalnoga_kurikuluma.pdf), te nije jasno iz kojeg okvira proizlaze niti kako će se dalje provoditi predmetni i međupredmetni kurikuumi na e-savjetovanju. ONK jest krovni nacionalni kurikulumski dokument, koji određuje elemente nacionalnoga kurikuluma za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. ONK je osnova za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kao i dokumenata izrađenih na drugim razinama. (ONK, Prijedlog nakon javne rasprave, 2017.) Projekt Škola za život (Eksperimentalna provedba kurikularne reforme) ne poziva se na taj dokument već na Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) iz 2011. Dokument koji je izrađen u pripremi reforme (ONK) nije usvojen, a novi okvir nije predložen. Dodatno, NOK (iz 2011.) ne proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Iz predloženih dokumenata nije vidljivo kako su predmetni kurikulumi na e- Savjetovanju povezani sa 7 odgojno-obrazovnih područja, nacionalnim kurikulumima definiranim ONK-om: jezično-komunikacijskim područjem kurikuluma, matematičkim područjem, prirodoslovnim područjem, tehničkim i informatičkim područjem, društveno-humanističkim područjem kurikuluma, umjetničkim područjem, tjelesnim i zdravstveim područjem kurikuluma. (2) Cilj eksperimentalnog projekta Škola za život je provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada te novih nastavnih sredstava (Eksperimentalni program: Škola za život, MZO:https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/Skola-za-zivot/eksperimentalni_program-skola_za_zivot.pdf). U sklopu Škole za život, za kurikulume je najavljena recenzija, a proces javnog savjetovanja se ne spominje. „S obzirom na to da je proces recenzije u tijeku, moguće su manje izmjene u kurikulumskim dokumentima prije početka provedbe eksperimentalnoga programa. Svi kurikulumski dokumenti sastavni su dio ovog eksperimentalnoga programa“, stoji u dokumentu Škola za život. Znači li to da je proces e-savjetovanja zapravo neprimjenjiv na ovu reformu, da li se kurikulumi revidiraju prema recenzijama, e-savjetovanju i u kojoj su vezi ova dva procesa? Međupredmetna područja (posebice: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Poduzetnost) u značajnim su korelacijama i smatramo da njihovi kurikulumi trebaju činiti jasniju cjelinu i imati jasno identificirane poveznice, moguće u jednom zajedničkom dokumentu iz kojeg proizlazi i njihov zajednički kurikulum. Dodatno, neuvjerljive su korelacije koje tvrde da će se pojedini ishodi međupredmetnih područja u jednakoj mjeri odnositi na sve predmete, te smatramo da te dijelove kurikuluma treba pažljivije planirati i dovesti u jasnije korelacije s konkretnim predmetima, ne sa svakim jednako, a kako bi se u skladu s navedenim moglo učinkovitije planirati i provoditi osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika. U prijedlogu kurikuluma vidljiva je nedovoljna konkretiziranost odgojno-obrazovnih očekivanja, vještina, stavova i preporuka za njihovo ostvarivanje koji ostavljaju mogućnost različitih interpretacija. Također, na razini preporuka za ostvarivanje ishoda nedovoljno su razrađene predmetne i međupredmetne korelacije (osobni i socijalni razvoj, održivi razvoj, politika i gospodarstvo, matematika: da nabrojimo samo neke.) Razloge nedovoljne konkretiziranosti očekivanja i nerazrađenosti preporuka vidimo u činjenici što kurikulum nije prošao eksperimentalnu provedbu. Smatramo kako u ovom obliku - bez eksperimentalne provedbe i razrade ishoda, odgovornosti za ishode i preciziranja međupredmetne korelacije - navedeni ishodi teško mogu biti ostvareni, te će pokušaji njihove provedbe samo dodatno opteretiti učitelje i nastavnike, bez kvalitativnog pomaka u učenju. Razvoj učenika kao kritičkog potrošača razrađen je u kurikulumu, a u pristupu tržištu rada on se razvija kao pojedinac sposoban za samopromociju i komodifikaciju vlastitih ideja, ali ne i kao građanin koji se kritički odnosi prema društvu i procesima oko sebe, uključujući i procese samopromocije i brendiranja i pristupa tržištu rada ili poslovnim prilikama. Veliku opasnost kod izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti vidimo u daljnjoj institucionalizaciji suradnje između školskog sustava i financijskih ustanova (banki) koja se otvorila financiranjem obrazovanja za financijsku pismenost od strane banaka. Ovakav prijedlog kurikuluma uz nedovoljnu kapacitiranost nastavnika i stručnih suradnika za provođenje ove međupredmetne teme otvara vrata za korištenje obrazovnog procesa od strane financijskih institucija u svrhu promocije i širenja tržišta financijskih usluga. U kurikulumu se nalaze ekonomski termini koji nisu dovoljno razrađeni, a budući je riječ o novoj, međupredmetnoj temi, nije jasno iz koje tradicije crpe svoje uporište i u skladu s tim, koje kompetencije trebaju imati učitelji, nastavnici ili suradnici koji će sudjelovati u provedbi međupredmetne teme. Unutar domene “promišljaj poduzetnički” naglasak je na komodifikaciji znanja i vještina, transferu tehnologije i komercijalizaciji inovacije kao i na zaštiti intelektualnog vlasništva. U skladu s ciljevima razvoja kritičkog i kreativnog mišljenja i društvene odgovornosti smatramo kako se ovi procesi i pojave trebaju kritički analizirati umjesto naglašavanja “važnosti” ili “poštivanja”. U međupredmetnoj temi Poduzetništvo od prava se obrađuju samo samo prava potrošača, a nedovoljno se obrađuju socijalna (uključujući i radnička) prava iako je u svim zemljama Europske unije najmanji broj ljudi samozaposlen, dok se velika većina nalazi upravo u poziciji zaposlenih - radnika. Utoliko, za razvoj karijere i razumijevanje temeljnog ekonomskog procesa, za učenike je važno poznavati njihova prava, kao i prava drugih u tom procesu (kako za one koji će se naći u poziciji zaposlenih, ali i onih koji će se naći u poziciji samozaposlenih ili poslodavaca). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo se na sudjelovanju u raspravi i na Vašem prilogu. Kao što ste i sami naveli to su opći komentari koji se uglavnom ne odnose na Poduzetništvo. Nacionalni kurikulum u sve tri sastavnice svoje uporišta ima u sljedećim karakteristikama sustava odgoja i obrazovanja određenim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2010.), Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2011.) i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Povezivanje ishoda i sadržaja predmetnih i međupredmetnih područja jasno je naznačeno u kurikulima pojedinačnih predmetnih i međupredmetnih tema, a potrebne infrastrukturne preduvijete osigurava Škola s Osnivačima. Osposobljavanje stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena provedeno je 2017.godine za djelatnike 74 škole koje su uključene u eksperimentalan program, te je u tijeku i nastavlja se u siječnju na razini RH za sve odgojno – obrazovne djelatnike. (https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulumi) Infrastruktura i osposobljavanje, plan provedbe i troškovnik- kontinuiran je proces. Ne odnose se na ovu javnu raspravu. Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno. Umjerena je na slijedeća četiri elementa: kurikularni dokumenti, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika ( inicijalno obrazovanje i trajni profesionalni razvoj), sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja te priručnici, pomoćna nastavna sredstva i digitalni sadržaji. Člankom 45. Stavkom 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 68/2018.) regulirano je donošenje nacionalnih i predmetnih kurikuluma. Time nije propisan redoslijed njihovog donošenja.Nakon što nacionalni kurikulumi budu doneseni biti će potrebno usklađivanje ranije donesenih predmetnih kurikuluma s nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja. Komentari se odnose na Poduzetništvo, ali su općenitog karaktera bez konkretnih prijedloga u koji dio teksta treba intervenirati. Nadalje, ekonomski pojmovi i termini kao i cijela razrada teme usuglašena je u najvećoj mogućoj mjeri s Europskim okvirom ključne kompetencije poduzetništvo (EntreComp Framework) te se bazirala na pojmovima i iskustvima iz prakse gdje su neke škole u RH već napravile rječnike (pojmovnike), čak dvojezične. Primjer dostupan na sljedećoj poveznici: http://poduzetnistvo.prva.hr/wp-content/dl/RjecnikHRv12.pdf U drugom i trećem obrazovnom ciklusu u domeni 'promišljaj poduzetnički' učenici će npr.: „Razumijeti različite mogućnosti korištenja resursa.; Analizirati ponudu sadržaja iz neposredne okoline.; Istraživati komparativne prednosti regija/županija u Republici Hrvatskoj te navoditi njihov potencijal za poduzetništvo.“ , što je upravo na tragu vašeg prijedloga da je potrebno kritički analizirati procese i pojave te bismo dodali i istraživati, a ne naglašavati važnost i poštivanje. Iz stručne literature kao niti iz prijedloga MT Poduzetništvo nije razvidna poveznica iz komentara između samozapošljavanja i potrošačkih prava. U cijelosti smo suglasni s navodom da se većina nalazi u poziciji zaposlenih radnika, a prema podacima Alpeza, M., Oberman, M., Has M., (2018): Izvješća o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2018. uključujući rezultate GEM – Global Entrepreneurship Monitor istraživanja za Hrvatsku za 2017. godinu (str 10.) za 2017. u RH: „mikro (do 10 zaposlenih), mala (do 50 zaposlenih) i srednja (do 250 zaposlenih) poduzeća zapošljavaju gotovo tri četvrtine (73,2%) svih zaposlenih u poslovnim subjektima, i taj udio je bez veće promjene u odnosu na 2016. godinu. Unutar sektora, posebno se ističu mikro poduzeća koja zapošljavaju 27,5% svih zaposlenih u poslovnim subjektima. Broj zaposlenih u mikro poduzećima u 2017. godini porastao je u odnosu na 2016. godinu za 4,3%, u malim poduzećima za 3,1%, u srednjim poduzećima za 4,5%, te u velikim poduzećima za 2,3%“, što dodatno ukazuje na potrebu da svaki građanin RH bude poduzetnički opismenjen odnosno da mu se pruži prilika za stjecanje poduzetničke kompetencije. Prava radnika ugrađena su u propise kojima se regulira svaka djelatnost, a neki segmenti sastavnica su i prijedloga MT Poduzetništvo npr.: „Poznaje pravila timskog rada i umrežavanja s pojedincima i drugim grupama.; Preuzima odgovornost za realizaciju plana.; Navodi i vrednuje primjere odgovornog ponašanja i poslovanja u zajednici. Opisuje pojam „zelene ekonomije“. ; Poštuje pravila planiranja koja pridonose učinkovitoj aktivnosti.; Pokazuje i potiče odgovornost sadašnjih naraštaja za budućnost ljudi, drugih živih bića, prirode i budućih naraštaja.“ itd. Istovremeno, područje zaštite potrošača u RH regulirano je posebnim zakonom (Zakon o zaštiti potrošača) još 2014., jer osim što se odnosi na cjelokupnu populaciju te je u uskoj svezi s razvojem digitalnog društva izrijekom su propisane dvije ključne stvari: 1. pravo na informiranje i izobrazbu potrošača (čl 1. Točka 4.) 2. „jamstvo za ispravnost prodane stvari“ je svaka obveza trgovca ili proizvođača koju, osim odgovornosti za materijalne nedostatke stvari, oni preuzimaju, a temeljem koje su dužni izvršiti povrat plaćenog ili zamijeniti, popraviti odnosno servisirati robu ako roba ne odgovara specifikacijama ili zahtjevima postavljenima u ispravi o jamstvu, odnosno u oglašavanju dostupnom prije ili u vrijeme sklapanja ugovora, što jasno ukazuje da proizvođači odnosno poduzeća (bilo da su vlasnici ili zaposlenici) moraju biti detaljno upoznati s odredbama ovoga Zakona i s te pozicije pa su ti sadržaji zato i navedeni u prijedlogu MT Poduzetništvo. |
| 2 | Ivana Lović Štenc | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU PODUZETNIŠTVO ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo se na sudjelovanju u raspravi i na Vašem prilogu. U prilogu su navedni opći komentari koji se uglavnom ne odnose na Poduzetništvo pa na njih ne možemo odgovoriti. |