Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o financijskim instrumentima "ESIF krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike"

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 1. Predmet i cilj financijskog instrumenta Predmet i cilj financijskog instrumenta-drugi odlomak: Krajnji primatelji su isključivo poduzetnici registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodne industrije i uslužne djelatnosti? NKD ulaganja će biti jasnije definirana kroz ove djelatnosti ili NKD ulaganja neće biti uvjetovana? Primljeno na znanje Da. Prihvatljivi prijavitelji su isključivo MSP i veliki privatni poduzetnici, koji su registrirani za obavljanje djelatnosti iz: 1. proizvodne industrije (područja B 05-09 te C 13-33 Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 (NN 58/07, 72/07), 2. uslužnog sektora (područja G 45-47, osim djelatnosti 46.17, 46.21, 46.35, 46.39, 47.11, 47.26 i 47.81, I 55 i 56 i područja N 79 Odluke NKD 2007). Prihvatljive djelatnosti ulaganja istovjetne su prihvatljivim djelatnostima krajnjeg primatelja. Neprihvatljive djelatnosti (bilo da se radi o jednoj od djelatnosti za koje je poduzetnik registriran, bilo da se radi o djelatnosti ulaganja) su: - nezakonite gospodarske aktivnosti: proizvodnja, trgovina ili druga aktivnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima i propisima primjenjivima na predmetnu pravnu osobu, uključujući bez ograničenja, kloniranje ljudi za potrebe razmnožavanja; - duhan i destilirana alkoholna pića: proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića i povezanih proizvoda te trgovina tim proizvodima; - proizvodnja oružja i streljiva svih vrsta, trgovina tim predmetima i vojne operacije svih vrsta; - kasina i istovrsna poduzeća; - kockanje i kasina na internetu; - pornografija i prostitucija; - nuklearna energija; - aktivnosti navedene u članku 19. stavcima 3.,4. i 5. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnoga programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (Tekst značajan za EGP) koji govori o etičkim načelima i; - istraživanje, razvoj ili tehnička primjena povezana s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima se izričito nastoji poduprijeti bilo koju aktivnost iz prethodnih točaka od (a) do (h) ili se njima namjerava omogućiti nezakoniti ulazak u elektroničke mreže podataka ili preuzimanje elektroničkih podataka.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 2. Sudionici u provedbi Pitanja: Da li se ovaj instrument provodi kroz objavu na EOJN i prema ZJN ili se primjenjuje mogućnost OMNIBUS regulative za jednostavnijim postupkom javne nabave za FI koji imaju ukupne upravljačke troškove manje od 5%? Primljeno na znanje Ovaj financijski instrument provodit će se putem poslovnih banaka (financijskih posrednika) koje će biti odabrane u postupku javne nabave. OMNIBUS regulativa koja je stupila na snagu 2. kolovoza 2018. godine ne sadrži odredbu vezanu uz odabir financijskih posrednika kako se navodi u pitanju. Isto sadrži prijedlog nacrta Opće Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o ESI fondovima za novo proračunsko razdoblje (2021. - 2027.)
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 2. Sudionici u provedbi Pitanja: Koliko se poslovnih banaka očekuje u provedbi? Koliki je proračun za upravljačke troškove? Primljeno na znanje UT i HBOR će naknadno odlučiti o broju poslovnih banaka koje će provoditi ovaj financijski instrument. Upravljački troškovi i naknade poslovnih banaka određuju se u skladu s pragovima navedenima u Delegiranoj uredbi Europske Komisije br. 480/2014., članak 13.
4 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 3. Ukupni kreditni potencijal Prema navedenome, instrument predviđa isključivo kreditna sredstva. Slični instrumenti europskih investicijskih bili su uspješni zbog komponente granta za klijente te budžeta za konzultante koji klijentima pomažu u pripremi zahtjeva za kredit, a bankama u evaluaciji. Iz navedenog proizlazi da su ESIF sredstva € 35 milijuna. Primljeno na znanje Ovaj financijski instrument predviđa isključivo kreditna sredstva iz ESIF-a u iznosu € 35 milijuna. Financijski instrument će se provoditi po modelu podjele rizika, što znači da će se pojedinačni krediti ugovarati iz sredstava ESIF-a i sredstava poslovne banke u omjeru 50:50.
5 INA Industrija nafte d.d. FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 4. Prihvatljivi krajnji primatelji Želimo Vam ukazati na neusklađenu primjenu definicije 'privatnog poduzeća' koje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (nadalje: Ministarstvo) primjenjuje u svojoj praksi. Ovom komunikacijom nastojimo ukazati na neusklađenost sa zakonodavnim okvirom Europske unije u pogledu tržišnog natjecanja te istaknuti negativne efekte koje ova primjena ima na potencijalne prijavitelje u Republici Hrvatskoj čime ih stavlja u nepovoljan položaj i onemogućuje korištenje prilika iz ESI fondova koje su otvorene za poduzeća u drugim zemljama članicama Europske unije. 1. Pojam državne potpore, poduzetnika i ekonomske djelatnosti S obzirom na to da sredstva koje Ministarstvo dodjeljuje predstavljaju državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (nadalje: UFEU), nužno je poštivati zakonodavni okvir za tržišno natjecanje, pri čemu je primarna referenca za tumačenje UFEU isključivo sudska praksa Sudova Unije. Sud Europske unije definira poduzetnike kao subjekte uključene u ekonomske djelatnosti bez obzira na njihov pravni status ili vlasništvo te način financiranja. Sve djelatnosti koje se sastoje od nuđenja robe ili usluga na tržištu ekonomske su djelatnosti. Klasifikacija pojedinog subjekta kao poduzetnika stoga u potpunosti ovisi o prirodi njegovih djelatnosti. Iz navedenog proizlazi da status subjekta na temelju nacionalnog prava nije odlučujući. Na primjer, subjekt koji je klasificiran kao udruženje ili sportski klub na temelju nacionalnog prava može se, bez obzira na to, smatrati poduzetnikom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU. Jedini relevantan kriterij jest obavlja li on ekonomsku djelatnost. 2. Dosadašnja praksa Ministarstva zaštite okoliša i energetike Unatoč vrlo jasnoj definiciji poduzeća, tumačenjima Sudova Unije i praksi drugih Posredničkih tijela razine 1 u okviru Sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova EU u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo na nekoliko konsekutivnih Poziva proizvoljno definira pojam 'privatno poduzeće'. Točnije: a. Na pozivu Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama (KK.04.1.1.01) 'privatno poduzeće' je definirano na način da u poduzeću nema javnog vlasništva što je vidljivo iz Učestalih pitanja i odgovora (br. 67) gdje se izrijekom navodi da „Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti poduzeća isključivo u stopostotnom privatnom vlasništvu“. • Iz odredbi Poziva proizlazi da poduzeća u 99,9% privatnom vlasništvu nisu smatrana privatnim poduzećima. b. Na pozivu Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru: turizam i trgovina (nadalje: KK.04.1.2.01) dolazi do izmjene definicije 'privatnog poduzeća'. U namjeri pružanja nove definicije 'privatnog poduzeća' Ministarstvo primjenjuje odredbe iz Preporuke Komisije 2003/361 koja služi za utvrđivanje uvjeta koje poduzeće mora ispunjavati kako bi se smatralo MSP-om (malih ili srednjim poduzećem). Uvidom u Preporuku Komisije 2003/361 je vidljivo da ona ne služi definiranju poduzeća kao javnih i/ili privatnih, tim više ako uzmemo u obzir da pravni status subjekta (osnovan po javnom ili privatnom pravu) nije relevantan za dodjeljivanje državnih potpora budući da poduzeća u jednakoj mjeri mogu narušiti tržišno natjecanje. Pogrešnom primjenom Preporuke Komisije 2003/361, u predmetnom Pozivu Ministarstvo definira 'privatno poduzeće' kao „poduzeće koje se ne nalazi u situaciji da jedno ili više tijela javne vlasti zajedno ili samostalno, izravno ili neizravno upravljaju s 25% ili više kapitala ili glasačkih prava u dotičnom poduzeću. Neutemeljenost ovog zahtjeva izrazito dolazi do izražaja ako uzmemo u obzir da je Poziv otvoren velikim poduzećima te nema smisla primjenjivati definicije vezane uz MSP-ove, a posebno jer se uopće ne odnose na to da li je poduzeće privatno ili javno. • Iz odredbi Poziva proizlazi da poduzeća u 75% privatnom vlasništvu nisu smatrana privatnim poduzećima. 3. Preporuka: Korištenje definicije iz Direktive Komisije 2006/111/EZ Unatoč činjenici da Posrednička tijela razine 1 mogu definirati dodatne uvjete s ciljem postizanja većih učinaka, smatramo da proizvoljno definiranje 'privatnih poduzeća' predstavlja opetovanu praksu gold-platinga, točnije stvaranja dodatnog administrativnog opterećenja kroz dodavanje obveza koje su isključivo nacionalnog karaktera pri prijenosu propisa iz EU zakonodavstva u nacionalno zakonodavstvo. S obzirom na to da ne postoji pravno uporište u zakonodavstvu Europske unije za korištenje navedenih definicija 'privatnog poduzeća' smatramo da bi se navedeni izazov trebao adresirati korištenjem definicije 'javnog poduzeća' definiran u Direktivi Komisije 2006/111/EZ od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzeća. Direktiva Komisije 2006/111/EZ 'javna poduzeća' definira kao: „sva poduzeća nad kojima javna tijela mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva nad njima, financijskog sudjelovanja u njima ili na temelju propisa kojima su ta poduzeća uređena. Smatra se da postoji prevladavajući utjecaj javnih tijela kada ta tijela izravno ili neizravno u odnosu na poduzeće: i. drže većinski udjel u upisanom kapitalu poduzeća; ii. nadziru većinu glasačkih prava povezanih s dionicama koje izdaju poduzeća; ili iii. mogu imenovati više od polovine članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća;“ Korištenjem ove definicije 'javnog poduzeća' izbjegava se situacija u kojoj pojedina poduzeća u isto vrijeme (i) nisu prihvatljiv prijavitelj na predmetne Pozive jer slijedom proizvoljne definicije 'privatnog poduzeća ne ulaze u tu kategoriju, (ii) ne smatraju se 'javnim poduzećima' na način definiran u Direktivi Komisije 2006/111/EZ. Sumarno, isključivom odlukom Ministarstva i netočnim definicijama 'privatnog poduzeća' koje nemaju osnove u zakonodavstvu EU se sprječava privatne poduzetnike s manjinskim javnim vlasništvom od sudjelovanja na predmetnim Pozivima te se ponovno perpetuira neujednačena i neispravna praksa Ministarstva na natječajima za financijske instrumente. Molimo Vas da razmotrite navedene argumente i uvažite prijedlog kako bismo omogućili jednakost uvjeta za sve prijavitelje i primjenu važeći propisa i zakonodavstva Europske unije čime će biti omogućeno apliciranje velikih i atraktivnih projekata sa značajnim energetskim uštedama. Nije prihvaćen - Financijski instrument “ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike” u potpunosti je u usklađen s pojmom “poduzetnik” koji proizlazi iz pravila EU o državnim potporama i iz sudske prakse EU. Također, ovaj FI je usklađen s Uredbom (EU) 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivim s unutarnjim tržištem i primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (o funkcioniranju Europske Unije – UFEU). - Ovaj Financijski instrument financira se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ (OPKK), Specifičnih ciljeva 4b1 i 4b2 (stranice od 90. do 94.) koji propisuje ulaganja u privatni sektor. OPKK se nalazi na sljedećoj poveznici https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2017/05/OPKK-2014.-2020.-tehni%C4%8Dke-izmjene.pdf - Definicija “privatnog poduzetnika” u sklopu ovog FI kao i u sklopu navedenih Poziva na dostavu projektnih prijedloga, ne temelji se na preporukama komisije nego na gore navedenoj uredbi (EU) 651/2014 koja u svom Prilogu I daje definiciju malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u sklopu koje utvrđuje, između ostalog, kako slijedi: “poduzeće se ne može smatrati MSP-om ako jedno ili više tijela javne vlasti, zajedno ili samostalno, izravno ili neizravno upravlja s 25% ili više kapitala ili glasačkih prava u dotičnom poduzeću” Iz navedenog proizlazi da ne postoje MSP-ovi u kojima tijela javne vlasti imaju 25% ili više kapitala ili glasačkih prava (jer u tom slučaju oni automatski postaju veliki poduzetnici), odnosno proizlazi pretežito privatna struktura vlasništva MSP-ova. - Pretežito privatno upravljanje kapitalom ili glasačkim pravima MSP-ova (do 75%) zadovoljava uvjete utvrđene u OPKK (koji za ove specifične ciljeve propisuje ulaganja u privatni sektor). - Uvjeti o upravljanju s kapitalom ili glasačkim pravom u ovom kontekstu primjenjuju se na isti način i na velika poduzeća kako bi se osiguralo zadovoljavanje uvjeta iz OPKK i usklađenost s načelom jednakog postupanja između svih potencijalni krajnjih primatelja.
6 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 5. Kriteriji za isključenje krajnjih primatelja 5. Kriteriji za isključenje krajnjih primatelja - " koji je veliki poduzetnik, a nije proveo energetski pregled poduzeća sukladno članku 19. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) ili ne posjeduje ISO 50001 Certifikat; " - Koliko razumijemo, krediti su namijenjeni osim privatnim poduzetnicima i velikim poduzetnicima, ali isključivo onima koji imaju ili će provesti energetski pregled poduzeća sukladno članku 19. Zakona o energetskoj učinkovitosti? Primljeno na znanje Da, ali samo ako se radi o velikim poduzetnicima. Skrećemo ujedno pažnju na sljedeće: 1. Veliki poduzetnici moraju dokazati poštivanje odredbi iz članka 19. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), koji za njih propisuje obvezu izrade energetskog pregleda za velika poduzeća ili posjedovanje ISO 50001 certifikata. 2. Poštivanje odredbi iz Zakona dokazuje se dostavom registarskog broja izvješća o energetskom pregledu za veliko poduzeće ili preslike ISO 50001 certifikata. 3. Za potrebe provjere ovog uvjeta uzima se u obzir definicija velikog poduzeća iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (iz članka 2. stavka 69.), odnosno trgovačka društva koja ispunjavaju barem dva od sljedećih uvjeta: ukupna aktiva od najmanje 130.000.000,00 kuna, godišnji prihod od najmanje 260.000.000,00 kuna, prosječno najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine. 4. Ukoliko potencijalni krajnji primatelj nije veliki poduzetnik (u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 69.), nije dužan dokazivati posjedovanje ISO 50001 certifikata niti dostaviti dokaz o provedenom energetskom pregledu za velika poduzeća jer navedeno nije njihova zakonska obveza.
7 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 10. Informacija o kreditu Molimo pojašnjenje - pod "Kamatna stopa" - "prema cijeni poslovne banke, a OVISNO o indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave". - Pitanje: Što navedeno točno znači, da li se od banaka očekuje ponuda različitih kamatnih stopa za različita područja? Primljeno na znanje Da, ponuditelji će u postupku javne nabave iskazati ponude različitih kamatnih stopa za različita područja lokacije projekata koji će se financirati putem financijskog instrumenta, a sve sukladno indeksima razvijenosti jedinica lokalne samouprave (Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 147/14 i 123/2017) i sve naknadne izmjene i dopune), a prema kriteriju koji će biti definiran u dokumentaciji o nadmetanju. Navedeno je potrebno s obzirom na to da je jedan od kriterija prihvatljivosti operacija koje se provode u sklopu Specifičnih ciljeva 4b1 i 4b2 OPKK (u okviru kojih se provodi ovaj financijski instrument) doprinos uravnoteženom regionalnom razvoju RH.
8 HRVATSKA UDRUGA BANAKA FINANCIJSKI INSTRUMENT “ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST ZA PODUZETNIKE“, 12.Dodaci Referiramo se na Dodatak 1. i Dodatak 2. iako se metodologija provlači kroz cijeli tekst. • Budući da tehnička pomoć konzultanata nije predviđena, smatramo da bi temeljitije trebalo pojasniti Proračun ušteda i Metodologiju izračuna i iskazivanja ušteda i ostalih sastavnica projekta. Pretpostavljamo da je ideja da se temeljem dokumentacije koja ja navedena u metodologiji izračuna potom ispunjava Dodatak 1 - proračun ušteda. Možda bi trebalo jasnije (koliko to tematika dopušta više „laički“) navesti koja vrsta dokumentacije/papirologije je potrebna za koju mjeru uštede kako bi se ista mogla lakše primijeniti u Excelu koji je predviđen za popunjavanje. Djelomično prihvaćen Dodatni napor će se uložiti kako bi Metodologija izračuna i iskazivanja ušteda bila što jasnija, primjerice izradom kontrolnih lista ili prikazom ključnih definicija na što je moguće jednostavniji način. Ovom prilikom skrećemo pažnju na sljedeće: 1. metodologija ne navodi specifičnu dokumentaciju koju je potrebno primijeniti u Excelu koji je predviđen za popunjavanje, a koja je potrebna za pojedinu mjeru uštede jer ne postoji obveza dostavljanja neke dodatne specifične dokumentacije, osim dostave Glavnog projekta koji uključuje proračun ušteda (sukladno Dodatku 1). 2. metodologija propisuje pravila, između ostalog, za ispravno ispunjavanje Proračuna ušteda, koji je sastavni dio Glavnog projekta (zbog toga se dokument zove “Glavni projekt koji uključuje proračun ušteda”) te je ona namijenjena prvenstveno subjektima koji izrađuju navedene dokumente, odnosno ovlaštenim projektantima glavnog projekta.