Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mira Grbac II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU ZAKONOM UREDITI , 1.OCJENA STANJA Ovaj komentar je nastao evaluacijom pojedinih normi predloženih izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama te citiranjem dijelova znanstvenog rada autora Grbac M. i Grbac A. “Javne isprave i elektronički zemljišnoknjižni upisi”, Javni bilježnik, broj 45, HJK, Zagreb (2018), str. 9-24. Početno, ističemo kako je aplikacija One Stop Shop (OSS) kao dio Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) iznimno funkcionalna te je istom kod izdavanja ovjerenih zemljišnoknjižnih izvadaka te podnošenja prijedloga za upis u zemljišne knjige te dopuna prijedloga u punom dosegu ostvarena bit elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama. Tom je vrstom upisa osim više razine sigurnosti koju uživa podnositelj knjižnog upisa, omogućena i brža provedba knjižnih upisa iz razloga što javni bilježnici detaljno pregledaju isprave koje elektronički potpisuju radi digitalne predaje nadležnom zemljišnoknjižnom sudu. Gledano sa aspekta zemljišnoknjižnog suda potrebno je napomenuti kako je referentima koji provode uknjižbu, ovakvom vrstom upisa uvelike olakšan posao jer zaprimaju provjerene isprave i potpune prijedloge za upis. Smatramo da bi, radi još kvalitetnije provedbe usluga elektroničkog zemljišnoknjižnog upisa, trebalo propisati rok u kojem bi zemljišnoknjižni sud morao donijeti odluku o upisu. Osim toga, bilo bi oportuno propisati da i javni bilježnici imaju mogućnost izdavanja posebnih zemljišnoknjižnih izvadaka koji se odnose samo na određeni suvlasnički udio, temeljem odobrenja nositelja knjižnog prava i sukladno njegovom nazivu/imenu te OIB-u. Nadalje, reflektirajući se na članak 56. Zakona o zemljišnim knjigama koji u stavku 1. normira kako se uknjižba vrši na temelju javnih ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom, smatramo da bi zakonodavnom intervencijom u ovaj Zakon, ali i u druge Zakone koju normiraju povezanu materiju, trebalo propisati oblik javne isprave za sva raspolaganja stvarnim pravima na nekretninama. To je prvenstveno potrebno iz razloga što anomalije u obliku isprava, upitnost kvalifikacija njihovih sastavljača te prijevarna postupanja koja se odnose na pravne poslove prijenosa prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama utječu na stvaranje pravne neizvjesnosti i nesigurnosti. Stanje pravne nesigurnosti u odnosu na raspolaganja nekretninama moglo bi se prevenirati na način kada bi sve isprave koje se sastavljaju glede stvarnih prava na nekretninama bile sačinjene u javnoj formi koja predeterminira pisanje isprave od strane ovlaštenog sastavljača te certifikaciju cijelog sadržaja takvih isprava. Ovlast sastavljača takve isprave dokazivala bi se njegovom identifikacijom na samoj ispravi, čime bi se ujedno u pravnom poslovima koja se odnose na stvarna prava na nekretninama u Republici Hrvatskoj stalo na kraj sudjelovanju nekompetentnih osoba u izradi isprava. Po našem stajalištu, samo javnobilježnički akt kao javna isprava ili sa njim izjednačena javnobilježnički potvrđena (solemnizirana) privatna isprava su podobne da budu kvalitetna podloga pravnih poslova koja se odnose na stvarna prava na nekretninama. Javna isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Privatne isprave, za razliku od javnih, ne tvore predmnijevu istinitosti, pa ih sud treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, a ujedno i omogućiti suprotnoj stranci očitovati se o njenom sadržaju. Kod ovjere potpisa, sukladno Zakonu o javnom bilježništvu, javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj takve isprave i nije dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na taj posao. Ipak, da bi takvu ispravu na kojoj je samo ovjeren potpis ili rukoznak, elektroničkim putem poslao zemljišnoknjižnom sudu, javni bilježnik mora ulaziti u zonu utvrđenja ispravnosti sadržaja te isprave. Dakle, može se desiti situacija da određene stranke kod javnog bilježnika ishode ovjeru svojih potpisa na ispravi manjkavog sadržaja ili iz nekog drugog razloga nepodobne za upis u zemljišne knjige. Nakon toga te stranke mogu zatražiti od bilježnika da pokrene postupak elektroničkog zemljišnoknjižnog upisa glede spomenute isprave. Ovakva situacija je u praksi česta, a ista se ne bi događala kada bi se u svim pravnim poslovima koji se odnose na stvarna prava na nekretninama zakonskom normom odredio oblik javne isprave. Osim toga, smatramo da bi u Republici Hrvatskoj bilo nužno što prije donijeti propis kojim bi se po sklapanju ugovora o stjecanju i prijenosu vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama upis u zemljišne knjige obavljao odmah nakon sklapanja određenog pravnog posla te isključivo po službenoj dužnosti (po uzoru na Republiku Srbiju). Na taj način bi se trajno otklonio problem buduće nesređenosti zemljišnih knjiga, povećalo bi se povjerenje građana u zemljišne knjige, a i država bi imala striktni nadzor nad imovinom građana koji više ne bi mogli izvanknjižno posjedovati ili raspolagati nekretninama. Iz prakse je poznato da malo građana zna činjenicu da je u Republici Hrvatskoj način (modus) stjecanja vlasništva zapravo upis u zemljišne knjige, a ne pravni naslov ili temelj, tj. posao (titulus) na koji se takvo raspolaganje odnosi. Pitanje je kakvu pravnu sigurnost imaju pravno needucirani građani koju su sami ispunili tipski obrazac ugovora i sklopili pravni posao ovjerivši potpise kod javnog bilježnika koji ne ulazi u sadržaj takve isprave? Pogotovo oni koji ne znaju da bez upisa u zemljišne knjige još uvijek nisu postali vlasnici. Smatramo da bi najveći pozitivni efekt uvođenja upisa prava vlasništva i ostalih stvarnih prava na nekretninama po službenoj dužnosti bio povećanje načela povjerenja u zemljišne knjige . Upisom prava vlasništva po službenoj dužnosti se ne mogu riješiti postojeći slučajevi neistinitih upisa u zemljišnim knjigama. Međutim, s vremenom, kada se takva neispravna zemljišnoknjižna stanja, isprave primjenom pojedinih pravnih instrumenata (brisovna tužba, pojedinačni ispravni postupak), upis prava vlasništva po službenoj dužnosti bi mogao prevenirati budući nastanak takvih krivih upisa. Višestruka prijevarna raspolaganja istim nekretninama te stjecanja od nevlasnika koja za sobom često povlače i potrebu parničnog sudovanja prikazuju stanje nesigurnosti pravnih poslova raspolaganja nekretninama. U slučaju kad bi se zakonskim putem propisala obveza da se po službenoj dužnosti provode elektronički upisi u zemljišne knjige, sukladno pravnim poslovima čija bi se perfekcija vršila u obliku javnih isprava stalo bi se na kraj netransparentnosti i nesigurnosti pravnog prometa nekretnina. S poštovanjem, Mira i Ante Grbac Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru.
2 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA DOSTAVA, Članak 138. Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da čl. 138. teksta nacrta prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama glasi: „Glava 5. DOSTAVA Članak 138. (1) Rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavit će se predlagatelju, odnosno njegovu opunomoćeniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. (2) Rješenje o upisu dostavlja se nakon njegove provedbe. (3) Rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka na adresu koju je predlagatelj naveo u prijedlogu. (4) Kad se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne zatekne na adresi iz prijedloga, dostavljač će ostaviti pismeno kod punoljetne osobe zatečene na adresi ili u poštanski sandučić ili pretinac, a u tom slučaju se na dostavnici naznačuje dan i način dostave. (5) Smatra se da je dostava obavljena protekom roka od 30 dana od dana dostave pismena iz stavka 4. ovoga članka. (6) Kad dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi (npr. nepoznat, odselio, umro i sl.), pismeno će vratiti sudu uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti. (7) Ako je prijedlog podnesen elektroničkim putem, pismena suda dostavit će se predlagatelju elektronički, u osobni korisnički pretinac ovlaštenog korisnika, koji je prijedlog podnio, osim rješenja kojima se prijedlog odbija ili odbacuje, koja se dostavljaju punomoćniku predlagatelja elektronički, u njegov osobni korisnički pretinac, a predlagatelju i ostalim strankama osobno elektroničkim putem, ako su za to ispunjeni tehnički uvjeti. Dostava se smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju primatelja. (8) Ispunjenjem tehničkih preduvjeta ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi odluku da se dostava obavlja isključivo elektroničkim putem. (9) Oglasna ploča suda vodi se elektronički.“ Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da način dostave ne može biti uvjetovan načinom rješavanja u zemljišnoknjižnom postupku, odnosno način dostave mora biti jednak u svim slučajevima.
3 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Podnošenje prijedloga, Članak 104. Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da čl. 104. teksta Nacrta prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama glasi: „Podnošenje prijedloga Članak 104. (1) Prijedlog za upis podnosi se elektronički, putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, s time da je zemljišnoknjižni sud dužan zaprimiti svaki prijedlog bez obzira je li prikladan da se po njemu provede upis. (2) Prijedloge podnesene u pisanom obliku izravno ili putem ovlaštenog pružatelja poštanskih usluga, zemljišnoknjižni sud ili ovlašteni korisnik informacijskog sustava unijeti će u informacijski sustav u primjeni u poslovanju suda. (3) Prijedlog za upis mora biti jasno označen kao podnesak upućen zemljišnoknjižnom sudu oznakom: zemljišnoknjižna stvar (zemljišnoknjižni predmet). To vrijedi i za sve ostale podneske upućene sudu u zemljišnoknjižnim postupcima. (4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, radi povećanja učinkovitosti, pravilnikom će propisat da se zemljišnoknjižni prijedlozi podnose na propisanim obrascima. (5) Prijedlog koji nije podnesen na propisanom obrascu neće se samo zbog toga odbaciti ako se po njemu inače može postupiti. (6) Javni bilježnik, kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, podnosi elektronički prijedlog za upis na zahtjev stranke. Odvjetnik, kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, podnosi elektronički prijedlog za upis kao punomoćnik stranke. (7) Prijedlog elektroničkim putem podnose javni bilježnik, odvjetnik i nadležno državno odvjetništvo kao ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, na način propisan podzakonskim aktom.“ Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da ako prijedlog za upis podnosi ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda prijedlog mora biti podnesen elektronički na način propisan podzakonskim aktima. Zakon o zemljišnim knjigama predviđa i javne bilježnike i odvjetnika kao ovlaštene korisnike informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda.
4 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Odjeljak 2.  , O uknjižbi Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da čl. 57. teksta nacrta prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama glasi: „ Odjeljak 2. O uknjižbi Članak 57. (1) Uknjižba će se dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa stranaka ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom. (2) Ovjerovljivanje inozemnih privatnih isprava uređuje se međunarodnim ugovorima ili zakonom.“ Obrazloženje: Gledajući komparativno i u austrijskom zakonodavstvu propisana je obveza da kod privatnih isprava sve stranke moraju ovjeriti potpis. Što se time postiže. Prvo, javni bilježnici su temeljem Zakona o porezu na promet nekretnina dužni podnijeti elektroničku prijavu poreza. Porezni obveznik kod prometa nekretnina u najvećem broju slučajeva jest stjecatelj, čiji potpis javni bilježnik sada nema obvezu ovjeriti, dok s druge strane postoji obveza slanja elektroničke prijave poreza na promet nekretnina, za stranku, koja nije bila u javnobilježničkom uredu i koju javni bilježnik nije mogao upozoriti na tu svoju obvezu. Radi toga se u praksi događaju slučajevi prijevarnog postupanja od strane prenositelja, a često dolazi do nepotrebnih rasprava između obveznika poreza (stjecatelja) i javnih bilježnika. Nadalje, ako javni bilježnici ne ovjeravaju potpis stjecatelja šalju e-prijavu poreza s podatkom o OIB-u koji se nalazi na ispravi, a kojeg ne mogu provjeriti, te sa sigurnošću utvrditi da je to doista OIB stjecatelja. Javni bilježnik temeljem Zakona o javnom bilježništvu isto tako nije u mogućnosti stjecatelju izdati naknadni prijepis/presliku, npr. ugovora o kupoprodaji nekretnine, ako on nije bio stranka kod javnog bilježnika. Ovjerom potpisa svih stranaka spriječiti će se takve nelogičnosti. Nadalje, omogućiti će se i obvezno podnošenje elektroničkih prijedloga, a sve stranke će od javnog bilježnika dobiti detaljne obavijestiti o svim radnjama javnog bilježnika koje će uslijediti, odnosno koje on mora/može učiniti (podnošenje elektroničkog prijedloga, elektronička prijava poreza, izdavanje naknadnih prijepisa i sl.). Sumirano, ovom izmjenom predlažemo: - usvajanje austrijskog modela; - zadovoljenje u cijelosti dostave iz poreznih razloga; - omogućavanje izdavanja naknadnog prijepisa svim strankama; - omogućavanje obligatornog podnošenja elektroničkog prijedloga; - onemogućavanje zlouporabe. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da bi predloženo rješenje predstavljalo veće financijsko opterećenje za gospodarstvo i građane.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Odjeljak 3., Elektronička zbirka isprava Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da čl. 29. st. 3. teksta nacrta prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama glasi: Elektronička zbirka isprava Članak 29. (čl. 112.) (1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, nakon što se ispune tehnički preduvjeti, donosi odluku da se za sud utvrđen odlukom, vodi samo elektronička zbirka isprava. (2) Elektroničke isprave i u elektronički oblik prenesene isprave na temelju kojih je dopušten zemljišnoknjižni upis pohranjuju se u elektroničku zbirku isprava. (3) Ovjereni Ispisi ili prijepisi isprava iz stavka 2. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava. Obrazloženje: Mišljenja smo da bi bilo dobro da se već u ovom članku naznači da samo ovjereni ispisi i prijepisi imaju dokaznu snagu javnih isprava, iako se to u daljnjem tekstu Nacrta prijedloga Zakona dade isčitati – primjerice u čl. 112. Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru..
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Odjeljak 2., Glavna knjiga Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da čl. 27. st. 2. teksta nacrta prijedloga Zakona o zemljišnim knjigama glasi: „(2) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz stavka 1. ovoga ima Ministarstvo financija – Porezna uprava izravno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a ostala upravna tijela, te ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni suda temeljem odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa kada im je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti.“ „Članak 27. (1) Pravo na pristup i pretraživanje podataka zemljišne knjige za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju imaju tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo, kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka. (2) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz stavka 1. ovoga ima Ministarstvo financija – Porezna uprava izravno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a ostala upravna tijela, te ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni suda temeljem odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kada im je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti. (3) Način pristupa, ovlasti i odgovornosti osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.“ Obrazloženje: Temeljem čl. 26. nacrta prijedloga ZZK javni bilježnici i odvjetnici su ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda te imaju mogućnost na zahtjev stranke izdavati zemljišnoknjižne izvatke. Postoje dva razloga zbog kojih javni bilježnici i odvjetnici do sada nisu rasteretili sudove izdavanja zk izvadaka, pa u tom smislu predlažemo promjene. Prvi i osnovni razlog leži u tome da je izdavanje izvadaka od strane javnih bilježnika i odvjetnika skuplje za stranke. U tom smislu predlažemo ukidanje ili smanjivanje sudske pristojbe za slučaj kada javni bilježnici i odvjetnici, kao ovlašteni korisnici sustava, na zahtjev stranke izdaju zemljišno knjižne izvatke. Također mišljenja smo da će se puno rasterećenje postići tek u slučaju ako izdavanja z.k. izvatka na sudu bude skuplje nego kod javnih bilježnika, odnosno odvjetnika. Isto tako javni bilježnici trenutno mogu pristupiti i pretraživati podatke zemljišnih knjiga za sve katastarske općine jedino prema katastarskoj čestici i broju zemljišnoknjižnog uloška. Kada stranka ne zna te podatke javnom bilježniku je otežano ili nije u mogućnosti izvršiti pretragu, pa stoga niti izdati traženi z.k. izvadak. Slijedom navedenog predlažu se izmjene u stavku 2. članka 27. Zakona o zemljišnim knjigama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te napominjemo da ministar pravosuđa može donijeti odluku kojom se omogućuje pretraživanje zemljišne knjige po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. U odnosu na iznos sudske pristojbe navodimo da je navedeno predmet Zakona o sudskim pristojbama.
7 Grga K DIO PRVI OPĆE ODREDBE, Članak 10. Konačni cilj zemljišnih knjiga nije BZP već KATASTAR NEKRETNINA. U katastru nekretnina nije još niti jedna kat. čestica, a što je isključiva odgovornost Ministarstva pravosuđa. Problem ove države je što najatraktivnije kat. čestice imaju dvostruku numeraciju, tj. neusklađeno stanje između katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka (na području Grada Dubrovnika za istu kat. česticu je česta ne dvostruka već višestruka numeracija). Investitoru/vlasniku koji je spreman platiti sve troškove uređenja imovinsko-pravnih odnosa, kako bi njegovo sadašnje ili buduće vlasništvo bilo evidentirano u katastru nekretnina isto se ne dopušta jer niti jedan ministar pravosuđa do današnjeg dana nije za niti jednu katastarsku općinu u cijeloj Hrvatskoj stavio POTPIS da se može provoditi pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina, a za što postoje zakonske odredbe već 12 GODINA! Dakle, ako je netko spreman platiti upravne i sudske pristojbe, a do sad je uredio (financirao) imovinsko-pravne odnose na nekretnini i prema svim susjednim nekretninama, do čistih papira - ne može doći jer ministar nije stavio JEDAN POTPIS. Dok kat. čestica nije u katastru nekretnina - vlasnički odnosi i međe (granice) nekretnine se ne mogu smatrati uistinu definiranima, a što doprinosi investicijskoj nesigurnosti. Brojne greenfield i brownfield investicije u Hrvatskoj su zbog toga zaustavljene, a stvarne želje za promjenom takvih okolnosti očito NEMA! Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru.
8 Grga K Odjeljak 1., Opće odredbe Potrebno je uvesti i registar ili zbirku sudskih odluka, kao i upravnih postupaka koje se odnose na katastarske čestice. Po nastupanju pravomoćnosti ili izvršnosti tih rješenja - ista se moraju dostaviti nadležnom z.k. sudu, te će se staviti zabilježba ili oznaka na predmetne k.č. obuhvaćene dostavljenim rješenjima i odukama do provedbe istih. Obzirom takva rješenja bitno utječu na pravnu sigurnost odnosno nepostojanje spoznaja o njima na pravnu nesigurnost potrebno je uvesti instrument koji bi spriječio probleme koji su danas prilično česti zbog neprovođenja rješenja/odluka po pravomoćnosti/izvršnosti. Najbolji primjer tomu su izvlaštenja (upravni postupci) i uređenje međa (sudske odluke ili izvansudske nagodbe) koje se ne provode desecima godinama ili se nikad nisu provele, a postaju relevantne u trenutku kupnje nekretnine ili započinjanja investicija (po čl. 8. stjecatelj nije dužan provesti istraživanja, a i zašto bi sumnjao u službenu evidenciju za koju garantirati država). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da iskazani komentar nije predmet Zakona o zemljišnim knjigama.
9 Grga K Odjeljak 2., Glavna knjiga čl. 26. st. 2. izmjeniti da glasi: "Zemljišnoknjižni izvadak na zahtjev stranke mogu izdavati ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda na način propisan posebnim pravilnikom." Obrazloženje Ovlaštenih korisnika ima više te se njihova prava trebaju definirati posebnim pravilnikom, a ukoliko bi se u budućnosti način izdavanja mijenjao isto bi se reguliralo izmjenom pravilnika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da je predmetna materija uređena Zakonom o zemljišnim knjigama koja je po pravnoj snazi iznad pravilnika, kojom je predviđena mogućnost i način na koji će ministar pravosuđa proširiti krug ovlaštenika.
10 Dražen Šmajgel POJEDINAČNI ISPRAVNI POSTUPAK, Članak 216. Prijedlog dopune članka 216. stavka 2. Prijedlog bi bio: „Sud će bez provođenja rasprave za ispravak, donijeti odluku u pojedinačnom ispravnom postupku, ako nisu zaprimljeni prigovori, te ako je predlagatelj prijedloga upisan u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik, odnosno sukorisnik, pri čemu udio predlagatelja u zemljišnoj knjizi odgovora površini čestice na koju je usmjeren prijedlog za ispravak, koja položajem i oblikom odgovora čestici upisanoj u posjedovni list.“ Ovim prijedlogom dopune zakona distancirali bi se jednostavniji postupci i dala pravna sigurnost osobama koje vode postupak, prema kojem ne bi bilo potrebno utvrđivati okolnosti prava vlasništva i cijeniti pojedine isprave zbog već upisanog prava vlasništva. U odnosu na položaj predlagatelja koji ima upisano korištenje ili suvlasnički udio u zemljišnoj knjizi, predmetni upis samovlasništva bi se ostvario u ispravnom skraćenom postupku uz zadovoljenje ovih uvjeta. Uvjeti za primjenu ovoga članka bili bi: • upisani udio predlagatelja (vlasništvo ili korištenje), • da udio odgovora površni čestice na koju se predlaže upisati predlagatelj (bilo da je proveden upis čestice ili da isti proizlazi iz prijavnog lista), • da je predlagatelj upisan kao posjednik upravo te čestice, • te da nema prigovora trećih osoba koji bi bili protivni prijavi predlagatelja. (Nove prijave ne bi utjecale na taj upis, koje bi se cijenile naknadno prema svom sadržaju, upravo radi cilja da se ono što je jednostavno ne oteže kroz nepotrebne sudske rasprave.) Prijedlogom dopune bi se premostila tražena isprava iz čl. 166. stavka 4. u situaciji u kojoj (zbog desetljećima neusklađenog stanja zemljišne knjige, upisanih mrtvih osoba i sl.), nije moguće ishoditi takvu ispravu. Navedeni prijedlog bio bi i u suglasnosti s člankom 169. predloženog Zakona. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru uz napomenu da stranka koja je podnijela prijavu ili prigovor mora biti dana mogućnost raspravljanja u postupku.
11 Dražen Šmajgel Odjeljak 4., d. Zabilježba spora Prijedlog članka 85, st. 2 bio bi Umjesto riječi presuda stajala bi riječ "odluka", kao i u stavku 3. … te nakon riječi tužbe dodao bi se tekst "ili prijedloga". U izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice postupa se s ciljem promjene opsega knjižnog prava. (fizička dioba = pripadanje i knjižno pravo, civilna i isplatom = knjižno pravo). S obzirom da je praksa pojedinih sudova i sudskih referada različita, nužno bi bilo time nedvosmisleno omogućiti zabilježbu spora u takvim postupcima, te otkloniti mogućnost različitih tumačenja sudova. Postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, kao izvanparnični postupak, ima za cilj promjenu opsega i pripadanja knjižnog prava, pa time pravo na zabilježbu spora takvog postupka. Prijedlog novoga teksta bi glasio: (2) Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe ili prijedloga djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru.
12 Dario Jozić Odjeljak 4., d. Zabilježba spora Napominjem da su članak 85. st.2. i članak 88. st.1. ZZK-a kontradiktorni jedan drugome i na štetu stvarnopravnog vlasnika nekretnine. Naime, smatram da je nezakonito da zabilježba spora proizvodi pravne učinke prema trećima od dana podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, a briše se po službenoj dužnosti tek nakon proteka 10 godina od trenutka kada je bila dopuštena. Primjera radi: prijedlog za upis zabilježbe spora podnesen je 2007. godine, a rješenje kojim se dopušta zabilježba spora donijeto je tek 2015. godine. U tom slučaju, predlagatelj je zaštićen do 2025.godine (od trenutka podnošenja prijedloga, dakle od 2007.godine do dana donošenja rješenja 2015. godine po čl.85. st.2. ZZK-a, a od dana donošenja rješenja 2015.godine do 2025.godine po čl.88. st.1. ZZK. Budući da svi prijedlozi proizvode učinke od trenutka kada je prijedlog stigao zk.odjelu ukoliko je zatraženi upis moguć i dopušten, neovisno kada je doneseno rješenje kojim se dopušta zatraženi upis, smatram da bi odredbu čl.88. st.1. trebalo izmijeniti na način da se zabilježba spora briše po službenoj dužnosti nakon proteka 10 godina od trenutka kada je prijedlog za zabilježbu spora stigao zk.odjelu, a ne od trenutka kad je zabilježba bila dopuštena. Ovo još više stoga jer predlagatelj ima na raspolaganju i čl.88. st.2. ZZK, pa doista nema potrebe da se zabilježba spora briše po službenoj dužnosti nakon proteka 10 godina od dana donošenja rješenje kojim se dopušta njezin upis, budući da je onda i spomenuti čl.88. st.2. ZZK bez ikakvog smisla. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru uz napomenu da je ovim Nacrtom pojednostavljeno postupanje s brisanjem zabilježbe spora.