Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVOJE MARKOVINOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima Nacrt prijedloga Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima upućen je u e-savjetovanje te se ovim putem očitujemo o predloženim izmjenama i dopunama. Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima inicirane su u prvom redu radi transponiranja odredbi Direktive 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (dalje u tekstu: Direktiva 2017/828 ili samo Direktiva). Izmjene i dopune, međutim, sežu daleko preko onoga što je potrebno učiniti da bi se odredbe Direktive transponirale u hrvatski pravni sustav. Promotri li se Nacrt Prijedloga ZID ZTD, glavne novine koje se njime predlažu mogu se podijeliti u sljedeće šire cjeline: (i) izmjene uvjetovane transponiranjem odredbi Direktive 2017/828, (ii) izmjene koje se odnose na ukidanje statusa trgovca pojedinca, (iii) izmjene koje se odnose na osnivanje društava na daljinu i elektroničkog komuniciranja, (iv) izmjene koje se odnose na navođenje podataka koji se u pojedinim, zakonom predviđenim slučajevima, upisuju u sudski registar, (v) izmjene koje se odnose na mogućnost izdavanja materijaliziranih dionica, (vi) izmjene koje se tiču likvidacije trgovačkih društava, (vii) izmjene koje se tiču predmeta poslovanja, (viii) izmjene koje se tiču uspostave poslovnog registra, (ix) izmjene koje se odnose na osnivanje društva kapitala bez unosa temeljnog kapitala prilikom osnivanja, (x) izmjene koje se odnose na sastav nadzornog odbora dioničkog društva, (xi) brisanje odredbe Zakona o vrijednosti predmeta spora o pobijanju odluka glavne skupštine dioničkog društva. U nastavku se iznose primjedbe na predložene izmjene i dopune ZTD-a. Općenit osvrt na predložene izmjene Neke od predloženih izmjena na idejnoj razini valja pozdraviti. To, dakako, vrijedi u pogledu transponiranja odredbi Direktive 2017/828. Riječ je, uostalom, o obvezi Republike Hrvatske pa na načelnoj razini u ovom pogledu nema mjesta prigovorima. Na idejnoj razini valja pozdraviti i odredbe kojima se predviđa elektroničko komuniciranje, što je na tragu modernih tehnoloških kretanja. Konačno, na idejnoj razini može se bez većih zamjerki prihvatiti i da se izmjenama i dopunama Zakona dokine status trgovca pojedinca. U tom pogledu valja primijetiti da je riječ o vrsti trgovca koji se u praksi iznimno rijetko susreće pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti postojanja ovog oblika trgovca pored svih ostalih oblika u kojima je moguće realizirati poduzetnički pothvat. S druge strane, neke od predloženih izmjena upitne su već i s vrijednosnog stajališta. To, primjerice, vrijedi za odluku da se dokine mogućnost izdavanja dionica u materijaliziranom obliku, ili za odluku da se omogući tzv. likvidacija društva bez likvidacije. Problematizirati se po toj osnovi može i neke druge od predloženih izmjena. No, neovisno o tome je li riječ o načelno dobroj, ili upitnoj izmjeni postojećeg koncepta, konkretni nacrt prijedloga ZID ZTD manjkav je na mnogim razinama. Neka od predloženih rješenja protivna su samim temeljima na kojima počivaju određeni tipovi trgovačkih društava; druga se ukazuju kao nekonzistentne i parcijalne intervencije u postojeći zakonski tekst; a treća su primjer ozbiljnih nomotehničkih propusta. Gotovo da nema odredbe Nacrta prijedloga ZID ZTD kojoj se ne može uputiti ozbiljna primjedba po nekoj od ovih osnova. Pored toga, ako se već i prihvati da je potrebno implementirati određena rješenja u pravni sustav hrvatskog prava društava, tada je potrebno, kako bi se zamišljene ideje sustavno i konzistentno implementirale, dodatno intervenirati u čitavom nizu zakonskih odredbi. Krnje intervencije, koje ne zahvate u sve odredbe koje bi u tom slučaju valjalo izmijeniti, dovest će do pravne nesigurnosti. Zaključiti valja da je ovaj Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima potrebno ozbiljno doraditi, a sve kako bi se izbjegla nesustavna rješenja koja će se negativno odraziti na pravnu sigurnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Primjedbe na pojedine od predloženih izmjena (i) izmjene uvjetovane transponiranjem odredbi Direktive 2017/828 Iako je potrebno transponirati odredbe Direktive 2017/828, primjedbe valja uputiti načinu na koji je to učinjeno. U Nacrt prijedloga ZID ZTD samo su preuzete odredbe Direktive, a da se pritom nije sustavno razradilo pojedina pravno-tehnička rješenja. Na mjestima na kojima Direktiva prepušta državama članicama da implementiraju određena adekvatna rješenja, to je napravljeno površno i paušalno, ne vodeći računa o tome da se zakonom predvide rješenja koja se kasnije doista mogu i provesti, odnosno da se predvide jasni mehanizmi kako će se neka prava kasnije doista i ostvariti. Da bi se Direktiva optimalno transponirala potrebno je manjim dijelom intervenirati i u Zakon o tržištu kapitala, o čemu se treba voditi računa već prilikom unošenja izmjena u Zakon o trgovačkim društvima. Prilikom transponiranja odredbi Direktive bilo bi korisno konzultirati rješenja koja su u tom pogledu primijenjena u nama usporedivim pravnim sustavima. Potrebno je značajno izmijeniti i doraditi odredbe kojima se transponira Direktiva. Nomotehnički je neprihvatljivo da se pojmovi definiraju nejasnim upućivanjem na daljnje izvore. Treba težiti nomotehničkim rješenjima u kojima su odredbe pisane na način da je adresatima razumljivo što se želi propisati. U tom smislu valja izbjegavati nepotrebno definiranje pojmova „u smislu (ovog) zakona“. Koristiti se valja pojmovima koji su razumljivi i koji imaju jasno značenje u pravnom kategorijalnom sustavu. Ako je već nužno u iznimnim slučajevima definirati značenje nekog pojma, tada to valja činiti u propisu u kojem se taj pojam koristi, a ne tako da se u tom propisu upućuje na daljnje propise kojima se pojedini pojmovi pojašnjavaju. Adresatima je u tom slučaju nemoguće razumjeti propis što dovodi do pravne nesigurnosti. (ii) izmjene koje se odnose na osnivanje društava na daljinu i elektroničkog komuniciranja, Na načelnoj razini dvojbeno je hoće li osnivanje trgovačkih društava na daljinu polučiti pozitivne učinke po hrvatsko gospodarstvo, ili će dovesti do toga da se u pravnom i poslovnom prometu pojave subjekti koji će biti osnivani naprečac, bez odgovarajućeg sustava pravne pomoći i kontrole. Da pojednostavljivanje postupka osnivanja trgovačkih društava nema uvijek samo pozitivne učinke potvrđuju i iskustva s jednostavnim društvima s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Često su ta društva osnivana naprečac, ponekad i iz posve pogrešnih motiva (poput ostvarivanja prava na potporu za samozapošljavanje i sl.). Sve to dovelo je do toga da su ova društva u visokom postotku nelikvidna, velik broj ih je prezadužen, često opterećen i poreznim dugom kojeg nisu u stanju podmiriti, a članovi često priželjkuju da ih nikad nisu ni osnovali. Sve to pokazuje da olako upuštanje u poduzetničku aktivnost vrlo često generira čitav niz problema za pravni sustav i gospodarstvo. Može se očekivati da i omogućavanje osnivanja društava na daljinu dovede do sličnih učinaka. Pritom se treba imati u vidu da trenutna iskustva pokazuju kako je trgovačko društvo već i sada moguće jednostavno i brzo osnovati, i da prava zapreka započinjanju obavljanja neke gospodarske aktivnosti nije u fazi osnivanja trgovačkog društva, već u fazi naknadnog prikupljanja raznovrsnih potvrda i suglasnosti, odnosno podnošenja čitavog niza raznovrsnih administrativnih prijava. Upravo to predstavlja istinsku barijeru obavljanju gospodarske djelatnosti i otežava upuštanje u poduzetnički pothvat. Toga nedovoljno stručno obrazovani osnivači trgovačkih društava u pravilu nisu svjesni pa im je prijeko potrebna stručna pomoć, primjerice upućivanjem na opasnosti, dugotrajne posljedice koje proizlaze iz njihove odluke da osnuju društvo i dr. Dobitak na brzini osnivanja trgovačkog društva na daljinu bez sudjelovanja profesionalaca je s obzirom na sadašnju brzinu djelovanja registarskog suda beznačajan u odnosu na opasnosti i posljedice koje prijete. Uz to treba napomenuti da se s obzirom na nepoznavanje vrlo kompleksnog prava društava osnivačima-laicima otvara široko područje za djelovanje nadripisara jer se ne može očekivati da bi netko tko nije dobro upućen u te stvari mogao bez nečije stručne pomoći biti svjestan rizika kojima je izložen a i bez teškoća poduzeti za to potrebne radnje. Očit je nerazmjer koristi koja se želi postići i štete koja može nastati. Želi li se olakšati poslovanje i ojačati konkurentnost čini se daleko važnijim osigurati da jednom osnovano trgovačko društvo može u kratkom vremenu i uz jednostavnu proceduru prikupiti/podnijeti sve što mu je potrebno za uredno poslovanje. U tom bi smislu bilo korisno osigurati da se pribavljanje tih odobrenja i podnošenje tih prijava može realizirati „na daljinu“. To bi tada trebalo osigurati i u pogledu društava koja se osnivaju redovnim putem – uz sudjelovanje javnih bilježnika čijom se uključenošću u postupak osnivanja osigurava da temeljni akti trgovačkog društva budu zakoniti, da odražavaju pravu volju osnivača, da se osnivači ne upuštaju olako (uz daljinsko osnivanje čak i na pametnom telefonu, često i u euforičnom trenutku) u osnivanje trgovačkog društva. Uključenjem javnih bilježnika u postupak osnivanja trgovačkih društava omogućava se osnivačima da promisle žele li doista osnovati trgovačko društvo (i kakvo bi ono trebalo biti). Govoreći jezikom prava potrošača, osigurava im se pravna pomoć i omogućuje tzv. „cooling off“ period. Sve to nije zanemarivo, uzme li se u obzir da jednom osnovano trgovačko društvo stječe samostalnu (pravnu) osobnost, tj. postaje zaseban subjekt odvojen od svojih članova, i ne može tek tako prestati postojati. Međutim, sve ako se i prihvati da je osnivanje trgovačkih društava na daljinu pravnopolitički cilj koji treba ostvariti, konkretna pravnotehnička rješenja koja su primijenjena u Nacrtu valja izmijeniti. Naime, teško se oteti dojmu da su pojedina rješenja posljedica prilagođavanja sustavnih rješenja prava društava nekim tehničkim mogućnostima. Umjesto toga potrebno je očuvati sustav, a tehnička rješenja prilagoditi pravnom sustavu i rješenjima koja su u njemu sadržana. U protivnom se zbog posve beznačajnih razloga narušava sustav, što dovodi u pitanje i njegovo uredno funkcioniranje. (iii) izmjene koje se odnose na navođenje podataka koji se u pojedinim, zakonom predviđenim slučajevima, upisuju u sudski registar Nacrt prijedloga ZID ZTD sadrži čitav niz odredbi kojima se iz ZTD-a uklanjaju odredbe koje su predviđale koji se podaci u pojedinim slučajevima upisuju u sudski registar, odnosno koje su određivale sadržaj upisa. Iz ponuđenog obrazloženja slijedi zaključak da je razlog tome što materiju upisa uređuje Zakon o sudskom registru. Takav je pristup pogrešan. Naime, Zakon o trgovačkim društvima krovni je propis u čijoj je nadležnosti odrediti koji se podaci i kada upisuju u sudski registar. Odredbe tog Zakona upućene su trgovačkim društvima kao adresatima i one su relevantne za određivanje što se ima upisati u registar. Zakon o sudskom registru ima drugu funkciju – njime se ustrojava sudski registar i propisuje postupak upisa. Navođenje podataka koji se u taj registar upisuju u tom propisu ima više svrhu pravilnog ustroja tog registra, a tek podredno služi tome da se subjektima upisa propišu obveze upisa određenih podataka. Stoga treba izmijeniti sve odredbe koje u Nacrtu idu za time da se iz ZTD-a izbace podaci o sadržaju upisa i/ili o sadržaju prijave. Pored toga treba dodati kako su predviđene izmjene nekonzistentne i proturječne, odnosno prilikom izmjena Zakona učinjeni su brojni propusti. Samo primjera radi može se navesti sljedeće: odredbom čl. 32. ZID ZTD brisana je odredba čl. 189. ZTD, ali je propušteno intervenirati u sve one odredbe u kojima se u Zakonu kasnije upućuje na primjenu odredbe čl. 189. ZTD, primjerice u odredbi čl. 189.a, odredbi čl. 303., te odredbi čl. 533. ZTD. Pritom valja napomenuti kako ovi propusti dovode do neusklađenosti hrvatskog prava s pravnom tečevinom EU. Ovakvih propusta ima u Nacrtu više. (iv) izmjene koje se odnose na dokidanje mogućnosti izdavanja materijaliziranih dionica Nacrtom se predviđa dokidanje mogućnosti da se dionice izdaju kao vrijednosni papiri u obliku isprave. Predviđaju se i pravila kako postojeće dionice (bilo da glase na ime, bilo da glase na donositelja) koje su izdane kao isprave o dionici pretvoriti u nematerijalizirane vrijednosne papire. Uvodno valja reći kako u praksi dionice u najvećem broju slučajeva i jesu izdane kao nematerijalizirani vrijednosni papiri. Primjeri da su dionice izdane kao vrijednosni papiri u obliku isprave o dionici (bilo da glase na ime, bilo da glase na donositelja) iznimno su rijetki (ako uopće više i postoje), i teško da postoji više od svega nekoliko društava u kojima postoje takve dionice. I u tim slučajevima pravo je društva autonomno odlučiti da se isprave o dionicama zamijene nematerijaliziranim dionicama. Pitanje zamjene isprava o dionicama nematerijaliziranim vrijednosnim papirima nema neku veliku društven u važnost. Postavlja se, stoga, pitanje čemu prisiljavati dioničare koji (u ovim izoliranim slučajevima) da dionice koje su izdane kao isprave zamijene nematerijaliziranim dionicama, čak i u situacijama u kojima oni to iz bilo kojeg razloga ne žele? Tim više što hrvatski pravni sustav (usporediti odredbe Zakona o tržištu kapitala) dozvoljava stranim pravnim subjektima da svoje dionice koje su izdane kao isprave o dionicama uvrste na domaće tržište kapitala, pa i da ih imobiliziraju u središnjem depozitoriju. Kako opravdati ovakvu razliku u položaju domaćih dioničkih društava naspram onih stranih? Uostalom, i s ustavnopravnog aspekta ispravnije je prepustiti privatnopravnoj autonomiji društva i njegovih dioničara da sami odlučuju o svojim pravima, pa i o načinu kako će dionice biti izdane kao vrijednosni papiri. Na taj se način ne ugrožavaju stečena prava, a sve zbog zanemarivog broja dionica koje su izdane kao isprave. Predviđene izmjene, osim na načelnoj razini, trpe prigovore i u pogledu načina kako je predviđena zamjena materijaliziranih dionica nematerijaliziranima. Ako se već ide za time da se materijalizirane dionice zamijene nematerijaliziranim, tada postupak zamjene treba rezervirati samo za slučaj kada društvo intervenira u temeljni kapital (povećava ga ili smanjuje), odnosno kada se dionice spajaju. Intervencije koje idu za time da se pojedinačne isprave o dionici zamjenjuje nematerijaliziranom dionicom kad se amortizira (pojedina) isprava o dionici, ili kad se povlači pojedina isprava o dionici, ili kad se oštećena isprava o dionici treba zamijeniti, ili u sličnim slučajevima koji bi doveli samo do zamjene pojedine dionice onom nematerijaliziranom, nisu prihvatljive sa stajališta pravne sigurnosti jer bi se društva našla u situaciji da im je dio dionica izdan kao isprave, a dio je izdan u obliku nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Takvim se rješenjem pored toga društvima nameću i neprihvatljivo visoki troškovi jer bi troškove središnjeg depozitorija i nematerijaliziranih dionica morali podmirivati čak i onda ako bi samo jedna jedina dionica bila nematerijalizirana. (v) izmjene koje se tiču likvidacije trgovačkih društava Nacrtom se predviđa prestanak društva „bez likvidacije“ na način da članovi društva koje prestaje postojati daju izjavu kako društvo nema nepodmirenih obveza, uz posljedicu da sami odgovaraju za obveze društva ako se naknadno pokaže da su postojale neke nepodmirene obveze. Društvo bi se u tom slučaju brisalo iz registra, a imovina rasporedila među članovima. Ovakvo rješenje nije ni u kojem slučaju prihvatljivo za dionička društva. U njima može biti veliki broj dioničara, volatilnost dionica može biti velika što izaziva teškoće pri utvrđivanju tko je i u koje vrijeme dioničar koji mora dati propisanu izjavu za koju možda kao pravni laik nije ni svjestan mogućih posljedica. Što je s regresom i prema kome ako kasnije neki od dioničara podmiri neku obvezu? To može dovesti do velikog broja parničnih postupaka, prouzročiti pravnu nesigurnost, nepotrebno opteretiti sudove. No, i u slučaju likvidacije drugih društava ovakvo rješenje nepotrebno dovodi do pravne nesigurnosti. Ovim se rješenjem otvara mogućnost da članovi društva među sobom raspodijele imovinu društva čak i kad su svjesni postojanja obveza društva. Time se imovina društva izmiče strogim pravilima o raspolaganju imovinom društva, pa i računovodstvenim pravilima o evidentiranju imovine i svih transakcija s njom. Tako se olakšavaju zlouporabe koje članovi mogu nakon toga poduzeti u pogledu imovine koja im je u postupku ovakve „likvidacije“ pripala, a njihova formalnopravna odgovornost neće značiti puno u takvim slučajevima. Usvoji li se predloženo rješenje valja računati s povećanjem zlouporaba u slučaju prestanka društva, a da pritom nije razvidno koje prednosti se ovim rješenjem ostvaruju. Rok od godine dana u kojem se prema sadašnjem rješenju imovina društva ne može podijeliti članovima služi zaštiti vjerovnika društva. Interes članova da se što prije domognu imovine društva nije toliko značajan da bi se pretpostavio zaštiti vjerovnika. (vi) izmjene koje se tiču predmeta poslovanja i uspostave poslovnog registra Nacrtom se predlažu značajne izmjene u pogledu upisa predmeta poslovanja, kao i uspostava poslovnog registra kojeg bi vodila Hrvatska gospodarska komora i u koji bi se upisivao predmet poslovanja. Upis predmeta poslovanja i problemi koji se s tim u vezi u praksi javljaju posljedica su u prvom redu nekritičkog unošenja posebnih pravila o predmetu poslovanja u posebne propise kojima se uređuju određene djelatnosti. Umjesto da se posebna pravila o predmetu poslovanja eventualno rezerviraju samo za slučaj kada je riječ o subjektima koji obavljaju neku reguliranu djelatnost, za registriranje koje je potrebno ishoditi prethodno odobrenje nadležnog regulatora, široko se raširila praksa da se posebnim propisima zahtijeva upis točno određene djelatnosti u sudski registar. Takvo je stanje neprihvatljivo i treba ga izmijeniti. No, problem nije moguće riješiti na način kako se to predviđa u nacrtu. Uređenje ovog problema zahtijeva širu zakonodavnu inicijativu i usklađeno interveniranje u niz posebnih propisa. Što se tiče pravila o upisu predmeta poslovanja u Zakonu o trgovačkim društvima, svako rješenje valja udovoljiti kriterijima jednoobraznog uređenja za sva trgovačka društva. Bilo bi neopravdano da se za različite tipove društava uvode različita pravila. Takav bi pristup narušavao sustav i nepotrebno ga usložnjavao. Upis predmeta poslovanja ne smije se vezati uz Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Riječ je o administrativnoj/statističkoj razdiobi djelatnosti koja se već u ranijem političkom sustavu pokazala kao zapreka gospodarstvu. Primjena Nacionalne klasifikacije djelatnosti vratila bi nas u vrijeme Zakona o udruženom radu kada je bila korištena jedino iz ideoloških razloga stvaranja osnovnih organizacija udruženog rada. Tada je bila dominantna za stvaranje pravnih osoba i od tada već desetljećima napuštena. Uostalom, i sam Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti izričito navodi da ona ne može biti osnova za određenje prava i obveza fizičkih i pravnih osoba. Njezino ponovno uvođenje kao kriterija za upis predmeta poslovanja samo dodatno opterećuje gospodarstvo i ograničava slobodu poduzetništva. Umjesto toga, pravila o određivanju i upisu predmeta poslovanja treba dodatno pojednostaviti. U tom bi smislu valjalo dopustiti da se predmet poslovanja upisuje i nekom općom formulom poput „svaka dopuštena djelatnost za obavljanje koje nije potrebno posebno odobrenje“ ili sl. U pogledu poslovnog registra u kojem bi se upisivali podaci o predmetu poslovanja valja reći sljedeće. Pravna tečevina zahtijeva da se podaci učine dostupnima u jednom središnjem registru. U tom smislu podaci o predmetu poslovanja moraju biti dostupni u sudskom registru. Rješenje prema kojem bi se podaci o predmetu poslovanja upisivali u separatnom registru bilo bi dijelom protivno pravnoj tečevini, a sasvim sigurno protivno najboljoj praksi o evidentiranju i publicitetu registarskih podataka za gospodarske subjekte. Pored toga, nametanje obveze upisa određenih podataka u još jedan paralelni registar, predstavljalo bi dodatno opterećenje za gospodarstvo. Umjesto toga, bilo bi korisno ustrojiti poslovni registar koji bi funkcionirao na dobrovoljnoj osnovi i u kojem bi subjekti imali mogućnost navesti odnosno putem kojeg bi mogli publicirati i one podatke za koje to zakon ne propisuje, ali za koje smatraju da bi bilo korisno da budu dostupni javnosti. Podaci upisani u taj registar ne bi imali publicitetni učinak prema trećima, odnosno ne bi bili službeni podaci u svrhu stjecanja prava subjekata upisa. Također, u mjeri u kojoj bi se vođenje takvog registra povjerilo HGK moglo bi se ovlastiti HGK da u tom registru prikuplja podatke iz javnih registara (primjerice, sudskog registra, zemljišnih knjiga, katastra, središnjeg depozitorija i sl) te da putem svoje mreže regionalnih komora izdaje ovjerene izvode iz tih registara. Ustroj ovako koncipiranog poslovnog registra valja predvidjeti izmjenama Zakona o sudskom registru, a ne izmjenama Zakona o trgovačkim društvima. Tome treba dodati da iz uloge predmeta poslovanja proizlazi kako bi njegovo upisivanje u registar koji nije sudski uskratilo zainteresiranim osobama sudsku zaštitu. Za upise u registar koji nije sudski a koji bi vodio HGK primjenjivao bi se upravni postupak a ne sudski. Trgovačko društvo ima cilj koji se ostvaruje predmetom poslovanja. Članovi društva određuju predmet poslovanja a u slučaju da dođe do spornih stanja, primjerice da registar iz bilo kojeg razloga odbije upis članovi društva neposredno ili putem organa društva koji je za to ovlašten ne bi imali sudsku zaštitu a to je protivno odredbi čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom se jamči sudska zaštita. (vii) izmjene koje se odnose na osnivanje društva kapitala bez unosa temeljnog kapitala prilikom osnivanja Unos temeljnog kapitala prilikom osnivanja trgovačkog društva jedan je od temelja na kojima počivaju društva kapitala. Primarna je funkcija temeljnog kapitala da se preko sudjelovanja u temeljnom kapitalu određuju prava članova društva. Pored toga, funkcija je temeljnog kapitala da osobe koje se upuštaju u poslovni pothvat osnivanjem društva kapitala, i koje posljedično uživaju pogodnost neodgovornosti za obveze toga društva, unesu u taj poslovni pothvat dio svoje imovine i time preuzmu imovinski rizik za ne/uspjeh tog poslovnog pothvata. Na preuzimanju imovinskopravnog rizika počiva ideja o neodgovornosti za obveze društva koje se osniva. Publiciranjem temeljnog kapitala pored toga pokazuje se i prema trećima koliki su rizik za uspjeh poslovnog pothvata članovi društva preuzeli. Omogućavanje osnivanja društva kapitala bez uplate uloga uvelike narušava ovaj koncept. Nacrtom prijedloga ZID ZTD predviđa se da bi se društvo moglo osnovati i bez uplate temeljnog kapitala, s time da bi se preuzeti ulog trebao uplatiti u određenom roku nakon osnivanja društva. Kroz vrijeme do potpune uplate uloga članovi društva bi cijelom svojom imovinom odgovarali za ukupne obveze (ne samo svoje) po osnovi uplate temeljnog kapitala. Takvim se rješenjem narušavaju temeljni koncepti na kojima počivaju društva kapitala, a hrvatsko pravo udaljava se od onoga što je u svijetu jasni standard i pravilo. Pritom je teško naći opravdanje za ovakvu zakonodavnu intervenciju. U svjetlu činjenice da je društvo kapitala moguće osnovati i s temeljnim kapitalom od svega 10 kuna nije jasno zašto se otvara mogućnost da se društvo osniva bez ikakve uplate. Teško je vjerovati da bi oslobađanje od uplate čak i ovako malog iznosa mogla potaknuti gospodarstvo, ili polučiti bilo kakav pozitivan učinak. Dodatni je problem što se zamišljeno rješenje odnosi i na unos stvari i/ili prava na ime uplate uloga u društvo. Slučajevi kada se ulog u društvo uplaćuje unosom stvari i/ili prava predstavljaju posebni rizik sa stajališta potencijalnog oštećenja vjerovnika društva i/ili preostalih članova društva. Upravo stoga su takve uplate uloga podvrgnute posebnim pravilima. Značajnu ulogu u tome ima i sud koji prilikom osnivanja društva ocjenjuje jesu li ispunjene propisane zakonske pretpostavke, a ovlašten je (ako posumnja) i dodatno provjeriti odgovara li vrijednost onoga što se unosi u društvo preuzetoj obvezi na uplatu uloga. Rješenje kojim bi se dopustilo da se društvo osniva, a da se pritom ne unose stvari i prava, narušilo bi ovu kontrolnu ulogu suda. (viii) izmjene koje se odnose na sastav nadzornog odbora dioničkog društva Propisivanje dodatnih kriterija koje moraju ispunjavati neki članovi nadzornog odbora dioničkog društva predstavlja nepotrebno ograničenje slobode poduzetništva. Pored toga, predviđeni kriteriji su nejasni i arbitrarni, a izazvat će i dodatne poteškoće u provedbi jer će se u slučaju izbora osoba koje nisu hrvatski državljani teško utvrditi ispunjava li pojedina osobe spomenute uvjete. Odredba je još jedan primjer administrativnog zadiranja u gospodarstvo. Takvom se odredbom dodatno umanjuje konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Pored toga, ona nije nikakva garancija da bi se time osigurala kvaliteta u nadziranju. Kvaliteta nadzora osigurava se inzistiranjem na kvalitetnoj provedbi revizije i odgovornosti za propuste u reviziji. Ili eventualno, propisivanjem da određeni subjekti moraju ustrojiti revizorski odbor ili revizorsku komisiju nadzornog odbora. Naročito nije prihvatljiv prijedlog da osoba koja je prihvatila izbor (u tekstu pogrešno piše imenovanje) a ne ispunjava propisane uvjete ne bi mogla kasnije u sporu za naknadu štete pričinjene društvu dokazivati da je primijenila pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. To u neku ruku sliči srednjevjekovnoj davno napuštenoj teoriji o formalnom dokazivanju. Riječ je o civilizacijskom pitanju. (xi) brisanje odredbe Zakona o vrijednosti predmeta spora o pobijanju odluka glavne skupštine dioničkog društva. Predlaže se brisanje odredbe čl. 363.a Zakona o vrijednosti predmeta spora o pobijanju odluke glavne skupštine (skupštine) društva kapitala. To se obrazlaže činjenicom da se Zakonom o parničnom postupku to uređuje. Takva tvrdnja ne odgovara stvarnosti. Odredbe o tome ovdje nisu primjenjive jer se odnose na druge tipove parnica. Baš zbog toga je u Zakonu predviđena posebna odredba koja odgovara rješenju predviđenom u pravu uzoru za izradu Zakona. Njezino brisanje dovelo bi do opasnosti da sudovi počnu određivati vrijednost predmeta spora prema iznosu temeljnog kapitala društva čime bi se zbog velikog izlaganja troškovima ograničavalo male dioničare da ostvaruju svoje upravljačko pravo. Slijedom svega navedenog, valja zaključiti kako Nacrt prijedloga ZID ZTD valja temeljito izmijeniti. Ideje koje se žele implementirati valja u propis unijeti tako da budu uklopljene u sustav, i usklađene s preostalim institutima koji se Zakonom uređuju. Treba očuvati i povezanost hrvatskih rješenja s pravom uzorom jer se na taj način dugoročno osigurava stabilnost pravnih rješenja iz područja prava društava. Konkretni nomotehnički prijedlozi za izmjene Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uputit će se izravno u radnu skupinu Ministarstva. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Petar Miladin Prof. dr. sc. Nina Tepeš Prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović Prihvaćen Prvenstveno se napominje kako su prof.dr.sc. Petar Miladin i dr.sc. Hrvoje Markovinović članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima te su predmetne primjedbe raspravljene tijekom savjetovanja te u većem obimu prihvaćene. Prihvaća se: - dorađene su odredbe kojima se transponira Direktiva 2017/828 - prihvaćene su primjedbe koje se tiču nekonzistentnosti i proturječnosti nekih odredbi zakona te su predmetne odredbe dorađene - odustaje se od ukidanja mogućnosti izdavanja materijaliziranih dionica - dionička društva izuzeta su od skraćenog postupka likvidacije trgovačkih društava - u potpunosti su prihvaćene primjedbe u vezi s predmetom poslovanja i uspostavom poslovnog registra - odustalo se od mogućnosti osnivanja društva kapitala bez unosa temeljnog kapitala prilikom osnivanja - izmijenjene su odredbe koje se odnose na sastav nadzornog odbora dioničkog društva - odustalo se od brisanja odredbe članka 363.a Zakona te se predlaže izmijeniti istu odredbu u skladu s primjedbom.
2 Mira Grbac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Ovaj komentar je nastao evaluacijom pojedinih normi predloženog Zakona o trgovačkim društavima i Zakona o sudskom registru te sumiranjem određenih negativnih pojava vezanih uz uvođenje sustava neposredne elektroničke registracije trgovačkih društava (osnivanje bez punomoćnika), ali i predloženih izmjena i dopuna kod posredne elektroničke registracije (osnivanje uz sudjelovanje punomoćnika). U komentaru su citirani određeni dijelovi rada autora Grbac M. i Grbac A. “Javni bilježnik i elektroničko osnivanje društava s ograničenom odgovornošću”, Javni bilježnik, broj 44, HJK, Zagreb (2017), str. 19-31. U slučaju kada bi naš zakonodavac prihvatio predložene izmjene i dopune kojima bi bilo omogućeno osnivanje trgovačkih društava bez punomoćnika (na daljinu), ali i u situaciji kada bi se osnivanje vršilo uz sudjelovanje punomoćnika: javnih bilježnika odvjetnika, drugih ovlaštenih osoba i tijela predviđa se da bi mogli nastati sljedeći problemi: ● Problem lažnih identiteta ili krađe identiteta koji lako nastaje u situacijama kada nema fizičke autentifikacije koji je u današnje vrijeme digitalizacije progresivno rastući problem, a mogao bi se povećati neposrednom elektroničkom registracijom. ● Nemogućnost pouzdanog utvrđivanja identiteta i u situacijama kada isti nije ukraden, npr. dijeljenje elektroničkog identiteta između više osoba. ● Elektroničkim se putem ne može utvrditi postojanje mana volje, vidjeti nečiji izraz lica ili govor tijela pa bi se tako registracija mogla obaviti primjenom prijetnje i/ili prisile nad određenom osobom. ● Nemogućnost pružanja pravne pomoć i davanja pravnih savjeta neukoj stranci u elektroničkom pravnom prometu prilikom neposredne elektroničke registracije. ● Kod neposredne elektroničke registracije znatno je umanjena mogućnost preventivnog pravosuđa. Štetne posljedice i mogući sudski postupci ne nastaju (ili nastaju u znatno manjoj mjeri) u situacijama kada u osnivanju trgovačkih društava sudjeluju javni bilježnici. ● Minorizacija sadržajne i formalne vjerodostojnosti i autentičnosti osnivačkog akta društva kao javne isprave. Ispuštanjem kogentnog oblika osnivačkog akta društva uz jamstvo evidentiranja sastavljača, kao kvalificirane i nadležne osobe koja stoji iza takve isprave svojim imenom, zvanjem i odgovornošću za štetu, pogodovalo bi sivoj ekonomiji i nadripisarstvu i stvaranju pretpostavki za činjenje raznih zlouporaba. ● Nesigurno formalno-pravno ustanovljeno zaleđe određenog trgovačkog društva može u poslovnim procesima iziskivati potrebu za dodatnim osiguranjima i sklapanjem pravnih poslova čime bi se štitila prava i jamčilo ispunjenje obveza ugovornih strana. ● Mogućnost pojave pranja novca i financiranja terorizma. ● Moguće narušavanje ekonomske stabilnosti države koja bi u uvjetima olakšanog protoka neprovjerenoga kapitala postala ne samo gospodarski ugrožena, već i sigurnosno nestabilna. ● Negativan utjecaj na političku, ekonomsko-gospodarsku i sigurnosno-pravnu sliku Republike Hrvatske u svijetu i na njezinu privlačnost prema stranim ulaganjima i kapitalu. ● Problem razlikovanja trgovačkih društava osnovanih bez punomoćnika od društava osnovanih posrednom elektroničkom registracijom. Moguće je da bi društva osnovana bez punomoćnika u pravnom prometu predstavljala subjekte u koje se polaže „manji stupanj povjerenja“. ● Ekstrakcijom upisa predmeta poslovanja trgovačkih društava u drugi (poslovni) registar kojeg bi vodilo tijelo (Hrvatska gospodarska komora) različito od sudskog registra još bi se više potakla disperzija osnovanosti i vjerodostojnosti poticanja i ubrzanja rada poduzetništva, a tako i koherentnosti poslovnih procesa povezanih sa određenim promjenama u trgovačkim društvima. Analizirajući prethodno istaknute činjenice, koje bi prouzročila neposredna elektronička registracija, postavlja se pitanje tko bi i na koji način jamčio da Republici Hrvatskoj i njezinim sudionicima pravnog prometa neće biti nanesena imovinska šteta kao posljedica pravne nesigurnosti koju sa sobom nosi osnivanje trgovačkih društava bez dosljedne kontrole? Dakle, u budućnosti bi se moglo dogoditi upravo ono što se želi izbjeći neposrednom elektroničkom registracijom, što bi moglo rezultirati srozavanjem pravne sigurnosti i načela povjerenja u registar u cjelini te u društva upisana u njega. Zato je prijeko potrebno naći primjerenu dozu očuvanja kontrole nad osnivanjem trgovačkih društava sveobuhvatnim procesom posredne elektroničke registracije. Recentno vrlo dobro zakonodavno rješenje jamči vitalizaciju na papiru postavljenih normi u obliku javne isprave čiji se sadržaj smatra istinitim i autentičnim što dovodi do širenja pravne sigurnosti i ekspanzije brzih i jednostavnih procesa elektroničke registracije. U takvoj dobroj konstrukciji nema mjesta multipliciranju nadležnosti osnivanja društava pod okriljem raznih ovlaštenika. Uloga stručnih i verziranih osoba u osnivanju trgovačkih društava elektroničkim putem uz autentifikaciju istovjetnosti potpisnika, jamstvo vjerodostojnosti osnivačkih akata i pravnu pomoć je neizostavna. Po uzoru na određene države germanskog pravnog kruga (Austrija i Njemačka) dugogodišnju dobru poslovnu praksu trebalo bi dodatno unaprijediti (npr. dostavu dokumentacije u papirnatom obliku ukinuti) te registarski postupak u potpunosti digitalizirati. Nije prihvaćen Ne radi se o konkretnim prijedlozima, već o općenitim komentarima. Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavnijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. Nadalje, predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva te se predlaže da predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) članovi društva utvrđuju posebnom odlukom čime će se znatno olakšati naknadna promjena djelatnosti jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu izjavu o predmetu poslovanja dostave poslovnom registru i zatraže upis promjene djelatnosti. Potreba za pružanjem pravne pomoći i davanjem pravnih savjeta prilikom osnivanja društva na daljinu smanjena je, s obzirom na to da ove tipove društva moguće osnovati na temelju obrazaca koji su sastavni dio ovih zakona, pa je za pretpostaviti da će osoba koja se namjerava baviti poduzetništvom moći razumijeti i ispravno popuniti obrazac.
3 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA UVOD Analizirajući tekstove nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, Hrvatska javnobilježnička komora izlaže svoj kritički osvrt jer smatramo da predloženi nacrti prijedloga zakona nisu dobri i dovode u pitanje opstojnost sada kvalitetno postavljenog sustava, te za to dajemo sljedeće argumente. RAZLOZI DONOŠENJA ZAKONA I EUROPSKI KONTEKST U osnovnom dijelu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, gdje je navedena ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju zakonom te posljedice donošenja zakona, navedeno je da se izmjene i dopune zakona predlažu radi usklađenja s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva o uslugama) koja je implementirana u hrvatsko zakonodavstvo u Zakon o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11.). Naime, u obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima stoji sljedeći tekst: „Člancima 6. i 7. Direktive o uslugama predviđa se da države članice uspostavljaju i održavaju jedinstvene kontaktne točke tako da poduzetnik ima jednog sugovornika putem kojega može doći do svih relevantnih informacija o važećim pravilima za pojedine uslužne djelatnosti. To znači da bi poslovni subjekti trebali moći: - dobiti sve potrebne informacije, obrasce i dokumente koji se odnose na njihove uslužne djelatnosti i - obaviti potrebne postupke što uključuje podnošenje zahtjeva i popratne dokumentacije te dobivanje odgovora nadležnih tijela ako je to potrebno za dovršenje postupaka. Prema članku 8. Direktive države članice obvezne su omogućiti pružateljima usluga obavljanje svih potrebnih postupaka i formalnosti na daljinu i elektroničkim putem. Dakle, člancima od 6. do 8. Direktive propisano je da države članice trebaju imati jedinstvene kontaktne točke putem kojih poslovni subjekti mogu dobiti potrebne informacije i obaviti postupak putem interneta. Pružatelji usluga moraju se identificirati elektroničkim putem, potpisivati dokumente elektronički i razmjenjivati elektroničke dokumente koje su potpisale druge strane, uključujući nadležna tijela država članica. U tom smislu treba uzeti da članak 8. Direktive o uslugama i članak 6. Zakona o uslugama nalaže obvezu uspostave svih postupaka i formalnosti, vezanih uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti, na daljinu i elektroničkim putem preko jedinstvene kontaktne točke, što podrazumijeva i osnivanje trgovačkih društva na daljinu.„ U tom smislu zakonodavac je u Nacrtu prijedloga Zakona predvidio osnivanje trgovačkih društava na daljinu bez sudjelovanja punomoćnika. Ističemo da se s pozivom na Direktivu o uslugama predlagatelj opredijelio za liberalan pristup korištenja digitalnih alata i postupaka u našem ZTD-u, omogućavajući takav vid osnivanja za tuzemne, a u budućnosti i inozemne osnivače, te omogućavajući takvo osnivanje za d.o.o i j.d.o.o. bez ikakvih ograničenja. Takav pristup je u europskom kontinentalnom krugu iznimka. Uz to, predlagatelj potpuno ignorira činjenicu da je u postupku donošenja Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava COM (2018) 239 final od 24. travnja 2018. Cilj direktive je pospješiti upotrebu digitalnih rješenja u pravu društva. Kazali bi da je taj prijedlog direktive pokazatelj novog vremena i okolnosti koje su se dogodile nakon 2006. kada je Direktiva o uslugama donesena. Poznate su nam afere Panama Papers i Paradaise Papers, a također kao primjer možemo istaknuti novije afere u Bugarskoj. U Bugarskoj je radi uvođenja neposredne elektroničke registracije došlo do brojnih slučajeva krađe identiteta tako da su se elektroničkim putem mijenjali članovi društava i članovi uprave, a sve radi podizanja kredita i preuzimanja drugih obveza u ime ukradenih društava. Kao posljedica toga nastali su ogromni dugovi što je pogubno utjecalo na ekonomsku stabilnost države. Nakon što se elektronički sustav uspostavljen u Bugarskoj pretvorio u ilegalni lanac, ostavivši time posljedice na pravosudni sustav te na gospodarsku i pravno-sigurnosnu sliku države, Bugarska vlada je na sjednici 8. lipnja 2016. odlučila ponovo propisati nadležnost javnih bilježnika kod takvih postupaka i to ne kao ovjerovitelja potpisa stranaka, već kao sastavljača isprava, odnosno potvrđivanja njihova cijelog sadržaja. Radi sprječavanja prijevara donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji je objavljen je u Državnom glasniku Bugarske, broj 105 od 30. prosinca 2016. godine i njime su uvedene brojne izmjene i dopune bazirane na većoj pravnoj sigurnosti kod izmjena podataka vezanih uz status trgovačkih društava. Bugarska javnobilježnička komora navela je slučajeve krivotvorenja upravo kao izvorište problema. Krivotvorenja su se provodila putem lažnih dokumenata i izdanih elektroničkih potpisa kojih je izdano više od 400.000 i od kojih je veliki broj pripadao osobama koje su prodale svoj identitet. U Estoniji čitamo o velikoj aferi oko pranja novca koja je išla preko podružnice Dansk bank, gdje je nacionalno regulatorno tijelo propustilo djelovati. U Europskoj uniji prepoznati su problemi koji su se od 2006. godine pojavili u praksi upravo radi inzistiranja na potpunoj liberalizaciji upisa u sudski registar u nekim državama članicama. Iz tog razloga Europska komisija i predlaže donošenje Direktive koja uvažava postojanje različitih sustava prava društava, između kojih postoji temeljna razlika u tome, proklamiraju li oni ili ne načelo povjerenja u sudski registar. Da o tome postoje velika neslaganja između država članica EU vidljivo je i kod odustajanja o donošenje Direktive o SUP-u. Uzimajući u obzir sve navedeno u obrazloženju teksta prijedloga Direktive o upotrebi digitalnih alata i postupaka u pravu društava stoji da se upotreba digitalnih rješenja u pravu društava, posebno pri upisu društava u registar, treba provesti na način da se izbjegne mogućnost prijevare ili zloupotrebe jer postoji zabrinutost zbog pojave fiktivnih poduzeća (letterbox companies). U svrhu otklanjanja zabrinutosti navedenim prijedlogom se utvrđuju mehanizmi zaštite od prijevare i zloupotrebe kao što su obvezna kontrola identifikacije, pravila o diskvalificiranim direktorima i mogućnost država članica da zahtijevaju uključivanje određene osobe ili tijela u postupak, upravo poput javnog bilježnika. Predlagatelj je tekstom Prijedloga direktive prepoznao dodanu vrijednost sudjelovanja javnih bilježnika (recital 12, 13, čl. 13 f. st. 2. u vezi sa st. 4.). Rec. 12. i 13. na općenit način ukazuju na položaj javnog bilježnika iz perspektive europskog zakonodavca: (...) (12) U cilju poštovanja postojećih tradicija prava društava država članica važno je dopustiti fleksibilnost u pogledu načina na koji države članice osiguravaju provedbu upisa društava i podružnica u registar internetom, uključujući ulogu javnih bilježnika ili odvjetnika u tom postupku. Pitanja povezana s internetskim upisom u registar društava i podružnica koja nisu uređena ovom Direktivom uređuju se nacionalnim pravom. (13) Nadalje, u cilju suzbijanja prijevara i otimanja društva te pružanja zaštitnih mehanizama za pouzdanost dokumenata i podataka nacionalnim registrima, odredbe o internetskom upisu društava i njihovih podružnica u registar uključuju kontrolu identiteta i pravne sposobnosti osoba koje žele osnovati društvo ili podružnicu. Međutim, sredstva i načine za postizanje takve kontrole trebaju razviti i donijeti države članice. Ta pravila mogu uključivati među ostalim provjeru putem videokonferencije ili drugim internetskim sredstvom koje omogućuje audiovizualno povezivanje u stvarnom vremenu. U tu svrhu države članice trebaju imati mogućnost zahtijevati uključivanje javnih bilježnika ili odvjetnika u postupak upisa u registar internetom, no njihovo uključivanje u postupak ne smije onemogućiti provedbu cjelokupnog postupka upisa internetom. (...) Čl. 13 f st. 2 u vezi sa st. 4. eksplicitno državama članicama prepušta autonomiju urediti postupke koji tradicionalno predstavljaju prethodnu kontrolu, odnosno radnje javnog bilježnika i Suda. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA S druge strane na europskom polju donesena je i 5. Direktiva vezana uz sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, koja će se implementirati u hrvatski pravni poredak sljedeće godine. Razlozi pojačanih mjera na ovom području upravo su proizašli iz financijskih netransparentnosti u bankarskom sektoru, a posljedično s tim i u području prava društava. Upravo se velik broj slučajeva pranja novca provodi preko fiktivnih trgovačkih društava, te se na polju sprječavanja pranja novca poduzimaju različite mjere kako bi se preventivno djelovalo na otklanjanje te opasnosti, pa se npr. uvode registri stvarnih vlasnika u svakoj pojedinoj državi članici EU. Javni bilježnici u RH, kao obveznici aktivno sudjeluju u provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, te aktivno komuniciraju s Uredom za sprječavanje pranja novca i Financijskim inspektoratom. Upravo javni bilježnici svojim preventivnim djelovanjem smanjuju rizik za prijevarna postupanja na ovom području provodeći dubinsku analizu stranaka. Novo predloženi koncept Nacrta prijedloga Zakona uopće ne prepoznaje tu potencijalnu opasnost za hrvatski pravni sustav, te širom otvara vrata za prijevarna postupanja i povećava rizike pranja novca. Zakonske odredbe koje se odnose na npr. promjene djelatnosti, elektroničko osnivanje bez punomoćnika ili odgađanje uplate temeljnog kapitala kao da pozivaju na prijevarno postupanje. Usudimo se reći da će takvo zakonsko rješenje omogućiti zloupotrebe, jer s druge strane prijedlog zakona ne daje nikakva jamstva kontrole i nadzorne mehanizme, te slabi sustav jednog registra, koji je u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske sinonim kvalitete i povjerenja. Umjesto sustava zaštite ex ante, koji jako dobro funkcionira, uvodi se sustav ex post, i to samo kao dobra želja proklamirana u općim odredbama zakona, bez pravih instrumenata zaštite. Percipirajući sve te činjenice, te shvaćajući da na području Europske unije nema jednoobraznog sustava u institucijama Europske unije se predlaže donošenje direktive gdje se vodi računa o dva različita sustava uređenja prava društava, germansko-kontinentalnom, kojem pripada Republika Hrvatska i anglo-saksonskom. Radi izrade uravnoteženog Nacrta prijedloga zakona predlagatelj bi trebao uvažiti navedene okolnosti, koje su nastupile nakon 2006. godine, kada je Direktiva o uslugama usvojena, kao i aktualne zakonodavne aktivnosti na europskoj razini. HRVATSKI PRAVNI OKVIR Akademik Jakša Barbić nerijetko ističe kako moderno hrvatsko pravo društava počiva na tri stupa, a to su neovisni sudski registar, javni bilježnik i revizor. Navedena tri stupa stvaraju pretpostavke za postojanje načela povjerenja u sudski registar, i to je nešto na što su kolege pravnici u zemljama poput Njemačke, Austrije i Hrvatske vrlo ponosni. Kao što je poznato, uloga javnih bilježnika sastoji se u sastavljanju javnih isprava, odnosno potvrđivanju privatnih isprava na temelju kojih se vrši svaki upis u sudski registar. Time su pored utvrđivanja istovjetnosti stranaka i ponekad zaista kompleksnog utvrđivanja njihovih ovlaštenja za zastupanje (putem punomoći, izvadaka iz stranih registara) objedinjeni pravno savjetovanje, utvrđivanje prave i ozbiljne volje stranaka, kao i briga o formi i sadržaju isprava, poduzimanje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te u konačnici odgovornost prema strankama i državi za učinjen posao. Konstitutivni je upis u konačnici akt suda, no smatramo da zadovoljavajuću razinu pouzdanosti i higijene sustava ne bi bilo opravdano očekivati u slučaju kada bi se reduciralo radnje koje mu prethode. U prilog ovoj tezi moguće je istaknuti suprotni primjer zemljišnih knjiga, koje unatoč uloženim naporima još uvijek ostavljaju prostora za napredak. POVJERENJE U SUDSKI REGISTAR Pouzdani sudski registar je snažan mehanizam prevencije cijelog niza kaznenih djela, pa smatramo da njegov integritet predstavlja pravnu vrednotu koju valja očuvati i nadograđivati. Hrvatsko pravo društava upravo počiva na tom konceptu. Komora se zalaže za korištenje digitalnih alata i procedura, međutim na način da to bude nadogradnja postojećeg sustava, a ne građenje ab ovo, i miješanje različitih pravnih sustava. Navedeno će stvoriti jedan nesavršeni sustav, od kojeg koristi neće imati niti država, niti građani. U takvom slučaju povjerenje u sudski registar biti će narušeno. Kao primjer uređenja u kojem sudski registar ne uživa javnu vjeru često se spominje Velika Britanija U Velikoj Britaniji nema proklamiranog povjerenja u sudski registar, te strankama ne preostaje drugo nego koristiti različite pravne alate (različita osiguranja i mišljenja pravnih profesionalaca) kako bi došli do informacije o društvu, za koju je hrvatskom građaninu dovoljno da izvrši uvid u izvadak iz sudskog registra. Da ne govorimo o krajnjim cijenama takvih mišljenja. Tu se potencijalno stvara još jedan problem za državu. Sudski registar u Republici Hrvatskoj uživa javnu vjeru i vođen je od stane države. Gubitkom javne vjere nastaje ustavni problem, budući pravni sustav nije koherentan. U jednu ruku Ustav Republike Hrvatske jamči zaštitu prava vlasništva, a s druge strane država reducira procedure i mjere koje sprečavaju povredu prava. Istovremeno je zakonom proklamirano načelo povjerenja u sudski registar. U tekstu obrazloženja donošenje nacrta prijedloga Zakona stoji i sljedeće utvrđenje: „Kao mjera propisano je donošenje novog zakonodavnog okvira kako bi se omogućilo elektroničko pokretanje poslovanja, odnosno poslovnog nastana. Pokretanje poslovanja bit će moguće u tri dana kroz manji broj koraka i uz minimalni trošak osnivanja, čime bi se poslovni sektor rasteretio za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pokretanja poslovanja.“ Uzimajući za primjer Veliku Britaniju točno je da su neposredni troškovi osnivanja trgovačkih društava manji nego je to slučaj u državama kod kojih postoji povjerenje u sudski registar. Međutim, upravo zato su troškovi trajnog poslovanja veoma visoki u odnosu na većinu sistema građanskog prava, gdje je jednostavan i obično vrlo isplativ izvod iz sudskog registra dovoljan da pruži sve neophodne informacije koje se u Velikoj Britaniji moraju pribaviti svaki put prije svake značajne poslovne transakcije. Na potencijalnim poslovnim partnerima je da od stručnih savjetnika prikupe informacije i da utvrde da li su točne tvrdnje njihovih poslovnih partnera o njihovom identitetu, zakonskom postojanju i valjanosti ovlaštenja za zastupanje. Oni nemaju drugog izbora, nego su primorani tražiti potvrde o bonitetu i urednom poslovanju, pravna mišljenja i druga sredstva dubinske analize (due diligence). Ovi dokumenti se ne izdaju s trajnim učinkom, nego se svaki put iznova izrađuju kada je relevantna transakcija u pitanju, svaki put po novim naknadama, dok je u sustavima koje proklamiraju povjerenje u sudski registar za provjeru tih podataka dovoljno zatražiti izvadak iz samog registra, i to po vrlo povoljnim naknadama. U Velikoj Britaniji taj vid pravnih mišljenja košta između 2.000 i 5.000 £, a potvrda o bonitetu između 15 i 50 £. Utvrđivanje ovlasti za zastupanje i punomoći između 150 i 300 £. Iz svega je vidljivo da su troškovi trajnog poslovanja veoma visoki u odnosu na većinu sistema građanskog prava, a da se dalje ne elaborira, i da se ti troškovi ponavljaju svaki put kada se ulazi u potencijalne poslovne odnose. Očigledno je da zakonodavac zanemaruje i izgledno povećanje troškova države koje će nastati povećanjem broja sporova uzrokovanim slabljenjem povjerenja u sudski registar. S druge strane otvaranjem registra otvara se mogućnost razvoja sive ekonomije i slabljenja fiskalnih prihoda države s osnove neplaćenog poreza. Upravo zbog toga ističemo da zakonodavac, iako to proklamira u uvodnom dijelu nacrta Prijedloga Zakona, opravdanje za promjene ne može pronaći u europskim propisima, niti u rasterećenju poslovnog sektora. Naime, i kod europskog zakonodavca postoji svijest o različitim modelima uvođenja elektroničkih procedura uz uvažavanje postojećih pravnih tradicija. S druge strane, ovakav prijedlog zakona ne bi pridonio niti rasterećenju poslovnog sektora od administrativnih troškova, već bi, naprotiv, povećao administrativne troškove. PRIJEDLOZI KOMORE Hrvatska javnobilježnička komora svesrdno podržava daljnju informatizaciju postupaka i u njoj je spremna sudjelovati. Također, podržavamo osnivanje trgovačkih društava na daljinu bez punomoćnika, međutim smatramo da radi kompleksnosti procedura navedeno treba ograničiti na osnivanje d.o.o. ili j.d.o.o. s jednim osnivačem i jednim direktorom/članom uprave. Naime, sudjelovanjem više osnivača sami odnosi u društvu postaju složeniji, te je stoga potrebno uključenje treće osobe, koja će kroz svoju savjetodavnu ulogu doprinijeti ostvarivanju prave volje osnivača, radi koje su krenuli u poduhvat osnivanja društva. Na taj način štiti se i interes države i svih trećih osoba koji će stupiti u poslovne odnose s novo osnovanim trgovačkim društvom. Ujedno ističemo da je Komora za javne bilježnike prethodnih godina razvila središnju aplikaciju za poslovanje (eNotar), te se voljna, kao što je to do sada činila, uključiti u sve projekte koji za cilj imaju uvođenje digitalnih alata i procedura. Tehničko rješenje za elektroničko podnošenje prijave za upis u sudski registar već postoji na nacionalnoj razini (e-tvrtka) i javni bilježnici od 2007. godine aktivno sudjeluju i podnose elektroničke prijedloge u sudski registar. Trenutno se gradi novi informacijski sustav START, te je Komora u prvotnim planovima bila uključeni u izgradnju sustava i počela nadograđivati svoju platformu eNotar za komunikaciju sa sustavom START. Pri tome smo predlagali da se informacijski sustav izgradi po austrijskom modelu. Komora i dalje ostaje kod tog prijedloga, te iskazuje svoju zainteresiranost da kao dionik bude uključena u realizaciju projekta START. Republika Austrija je Saveznim zakonom izmijenila Zakon o društvu s ograničenom odgovornošću i Zakon o javnom bilježništvu, te Zakon o elektroničkoj javnobilježničkoj ispravi o osnivanju Bundesgesetz, mit dem das GmbH-Gesetz und die Notariatsordnung geändert werden, Elektronische Notariatsform-Gründungsgesetz. Austrijski model se oslanja na sigurne videokonferencijske sustave kojima je fizička udaljenost stranke od javnog bilježnika prevladana. Ovo je vrlo napredno tehničko rješenje koje zasigurno predstavlja jedno od najmodernijih dostignuća na svom području. Austrijsko iskustvo je vrijedno pažnje i Hrvatska javnobilježnička komora zainteresirana je za implementaciju sličnih rješenja. U tom smislu se stavljamo na raspolaganje kao institucija koja bi osigurala odgovarajuća tehnička rješenja. Alternativno, ekonomičnije rješenje moglo bi biti da videokonferencijski sustav bude zamijenjen pisanim kontaktom stranke putem odgovarajućeg sigurnog elektroničkog sredstva komunikacije s javnim bilježnikom. Pored zakonodavnih ciljeva predviđenih Prijedlogom direktive, ovako ustrojena platforma mogla bi poslužiti i u slučajevima kada stranke nemaju ili ne žele koristiti odgovarajući elektronički potpis sukladno eIDAS uredbi. Stranke bi ovjerenom punomoći sukladno čl. 173. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima ili putem punomoći dane na zapisnik neposredno javnom bilježniku mogle ovlastiti javnog bilježnika da poduzme sve potrebne radnje u ime i za račun osnivača putem nove platforme. Javni bilježnik pri tome može kao i do sada poslužiti kao one-stop-shop, kojem stranke podnose zahtjev da za njih sastavi, ili kojem podnose zahtjev za potvrdu elektroničke isprave koju su prethodno same sastavile uz pomoć obrazaca. Time je očuvana savjetodavno - preventivna uloga javnih bilježnika i ostvaren cilj iz čl.13.f st. 4. t. a-f Direktive o upotrebi digitalnih alata i postupaka u pravu društava, odnosno rasterećen sud od neuredno ispunjenih prijava za upis, a u konačnici osigurano javno povjerenje u sudski registar prema državnim nadležnim tijelima, ali i prema drugim državama članicama. Pored opće pravne sigurnosti, ovo pitanje ima i političku dimenziju ugleda Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Naime, važna je okolnost činjenica da neuredne prijave koje budu odbijene, mogu ulaganjem pravnog lijeka prerasti u postupke pred Sudom Europske unije protiv Republike Hrvatske. Ponovo ukazujući na primjer usporedbe zemljišnih knjiga i sudskog registra skrećemo pozornost na važnost odgovarajuće stručne podrške sastavljanjem javnih isprava. Istovjetnost potpisnika će pritom biti potvrđena elektroničkim sredstvom identifikacije u smislu čl. 13.b st. 1. t. a i b Prijedloga direktive prije nego javni bilježnik sastavljenu ili zaprimljenu i ispitanu ispravu proslijedi nadležnom Sudu i drugim tijelima u smislu čl. 4. st. 1 Zakona o javnom bilježništvu. Smatramo da bi preuzimanjem takvog rješenje iz države koja pripada istom pravnom krugu bilo primjerenije daljnjem razvoju na području prava društava u Republici Hrvatskoj. Također, Komora u načelu podržava promjenu načina upisa djelatnosti u sudski registar, odnosno smanjenje obveza društva da za svaku promjenu djelatnosti mijenja društveni ugovor ili izjavu osnivanju. Međutim, smatramo da za to nije potrebno uvoditi novi poslovni registar, već bi se isto, kao i do sada moglo upisivati u sudski registar, uz redefiniranu proceduru. PRESJEK OSNOVNIH PRIMJEDBI PO ČLANCIMA Na kraju u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima dajemo kratki presjek članaka i instituta za koje smatramo da će utjecati na smanjenje pravne sigurnosti, omogućiti zloupotrebe, te slabiti povjerenje u istinitost upisa u sudski registar: - upisivanje predmeta poslovanja u poseban registar kojeg vodi Hrvatska gospodarska komora, i to na način da se upis pojedine djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela (suglasnost za početak rada), može provesti prije pribavljanja suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela; - ukidanje zakonske obaveze da se u sudski registar upisuju promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu, te promjene ovlasti za zastupanje društva. Postavlja se pitanje koji podaci će onda biti vidljivi u sudskom registru, i na koji način će zainteresirana stranka doći do tih podataka; - napuštanje kvalificirane forme za sastav društvenog ugovora i izjave o osnivanju; - uvođenje elektroničkog osnivanja trgovačkog društva na daljinu bez punomoćnika, kao i daljnja mogućnost promjena akata takvih društva bez savjetovanja stranaka o njihovim pravima i obvezama. Navedeno je zamijenjeno zakonskom presumpcijom u samom tekstu nacrta prijedloga zakona; - u tekstu nacrta prijedloga Zakona nije jasno na koji će se način utvrđivati istovjetnost stranke kada se društvo osniva na daljinu bez punomoćnika; - omogućavanje osnivanja putem ovlaštenih tijela gdje se ostavlja mogućnost nadripisarstvu; - omogućavanje da se ulozi u d.o.o. i j.d.o.o. mogu unijeti u roku od godinu dana od upisa društva u sudski registar, što je dvojbeno s osnove zaštite vjerovnika, te se redefinira postojeće razgraničenje između društava kapitala i društava osoba, a postavlja se i pitanje koje tijelo će kontrolirati jesu li ulozi uplaćeni, i koje će biti sankcije ako ulozi nisu uplaćeni; - zakon predviđa da javne isprave izdaju osobe i tijela koje posebnim propisom nemaju javne ovlasti. Želimo istaknuti i činjenicu koja u obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona nije niti spomenuta, ali u raspravama uopće nije dvojbena. Sam postupak osnivanja trgovačkog društva nikada nije ocjenjen problematičnim, niti u pogledu učinkovitosti, niti zadovoljstvu korisnika i države, koja djelovanjem javnih bilježnika i sudova ima sređen javni registar. Postupak je brz i učinkovit, te bi uz dodatno propisivanje elektroničkih procedura bio još i brži. Pravi problemi postoji u daljnjim radnjama i procedurama do samog pokretanja poslovanja. Tu se slažemo, ima prostora za napredak. Smatramo da bi ovako usvojen nacrt prijedloga Zakona doveo do urušavanja jednog dobrog sustava te uveo hibridno rješenje s vidljivim negativnim dalekosežnim posljedicama za pravosudni sustav i društvo kao cjelinu. Stoga apeliramo na predlagatelja da razmotri gore navedenu argumentaciju i usvoji načelni prijedlog Komore da se reformske akcije usmjere na uvođenje digitalnih alata i procedura koje bi uvažavale germansko-kontinentalnu tradiciju sustava prava društava u Republici Hrvatskoj. Građanin, investitor, vjerovnik, poduzetnik, državna tijela i pravni profesionalci sada mogu zatražiti povijesni izvadak iz sudskog registra i doznati sve što ih se tiče o nekom trgovačkom društvu, to koristiti u poslovnim aktivnostima i transakcijama ili za svoje osobne potrebe. Svi se pouzdamo u te podatke bez dodatnog razmišljanja i s to pravom, upravo radi preventivnog djelovanja i rada ona tri stupa o kojima priča akademik Barbić. Tome ne bi bilo tako ako se usvoji ovakav tekst Nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Prema načelima i iskustvima pozitivnih europskih praksi uvedena je mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu radi poticanja pokretanja poslovanja i poduzetništva pri čemu je opravdano napuštanje kvalificirane forme za sastav društvenog ugovora i izjave o osnivanju i propisano korištenje posebnih elektroničkih obrazaca za upis osnivanja. Nadalje, riječ je o osnivanju osnovnog i najjednostavnijeg oblika d.o.o. i j.d.o.o. za koji ne treba posebna edukacija osoba koje će vršiti upis osnivanja. Postupak osnivanja trgovačkih društava na daljinu neće biti kompliciran i u pravilu osnivači neće trebati tuđu pomoć za ispunjavanje elektroničkih obrazaca. Također, oni osnivači koji se odluče zatražiti pomoć odvjetnika i javnih bilježnika prilikom odnivanja društva će i dalje to moći, s obzirom na to da je Zakonom regulirana i mogućnost osnivanja trgovačkog društva putem javnog bilježnika, odnosno punomoćnika. Napominjemo kako će se dionička društva i dalj moći osnovati isključivo uz sudjelovanje javnih bilježnika, kao i sva društva osoba te ostala društva kapitala ako se ne osnivaju na jednoobrazni način korištenjem obrazaca. Moguća opasnost lažnog predstavljanja odnosno pogreške u utvrđivanju identiteta osnivača i direktora društva je otklonjena propisivanjem potrebne sigurnosne zaštite, odnosno propisivanjem upotrebe vjerodajnica visoke razine sigurnosti.
4 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA AmCham pozdravlja izmjene u prijedlogu Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima kojima se smjera komunikaciju sa sudskim registrom primarno omogućiti elektroničkim putem. Očekujemo da će se na ovaj način značajno ubrzati postupci pred registrom i umanjiti administrativno opterećenje gospodarstva. Daljnju digitalizaciju registra AmCham je kao prijedlog iznio i u stajalištu koje adresira upravo temu rada sudskog registra. Stajalište sadrži i dodatne prijedloge za unaprjeđenje postojećeg sustava te je dostupno na sljedećem linku: https://www.amcham.hr/storage/upload/doc_library/preporuke_za_povecanje_ucinkovitosti_rada_sudskog_registra_164837.pdf Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jedan od osnovnih ciljeva koji se namjerava postići ovim izmjenama je olakšanje i ubrzanje postupka osnivanja društva uz pomoć modernih tehnologija, čime će doći do administrativnog rasterećenja gospodarstva.
5 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Mogućnost savjetovanja o ovom Nacrtu i Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru je istovremeno i obveza svih sudionika da svaki po svojem najboljem znanju i savjesti, nepristrano, prema bilo kojem dioniku ili „korisniku“ postupka, iznese prijedloge i primjedbe. Samo tako možemo oba predmetna Zakona doista unaprijediti i time pomoći hrvatskom gospodarstvu i građanima u njihovom svakodnevnom životu i radu, smanjujući troškove i ubrzavajući postupke. Kako je materija oba spomenuta Nacrta organski povezana, nužno je i povezano analizirati početne premise za oba Nacrta. Hrvatsko pravo društava je od sredine 1990. tih godina zasnovano na modelu njemačkog prava društava, dok je s njime povezano registarsko pravo zasnovano na austrijskom modelu. Ovaj izbor pravnih uzora je očigledno bio mudar, jer je na tim temeljima uspostavljen važan segment hrvatskog pravnog sustava s visokim stupnjem pravne sigurnosti i ažurnosti. I danas u okviru EU, njemačko i austrijsko pravo su nedvojbeno primjer najveće pravne sigurnosti, učinkovitosti i istodobno visokog stupnja primjene informacijskih tehnologija (dalje: IT). Treba razmatrati naročito ono što donosi Company Law package, ali nipošto bez da promotrimo kako će ga implementirati upravo Njemačka i Austrija. Abraham Lincoln, američki predsjednik i po profesiji pravnik je kazao: „Dajte mi šest sati da srušim drvo i prva četiri sata ću provesti oštreći sjekiru.“ Do sada izgrađeni hrvatski sustav prava društava i registarskog prava ne zaslužuje da ga „srušimo tupom sjekirom“. On zaslužuje da „sjekirom fino prilagođenom potrebama napretka“ nacijepamo kvalitetnu građu za očuvanje onog što je dobro u tome sustavu i za popravljanje onoga što se kroz IT i drugim normativnim sredstvima dade popraviti. Ne radi sustava samog, ne radi bilo kojeg od profesionalaca koji su dionici sustava, nego radi naših građana i gospodarstva. Kada zakonodavac opravdano nakon 25 godina traži načine daljeg unapređenja, ne smije se donijeti odluka o promjeni bez valjane simulacije što će ta promjena donijeti građanima i gospodarstvu, pravosuđu i pravnoj sigurnosti. Za to je svakako nužno i usporedbeno pogledati gdje je danas i kamo stremi sutra njemački odnosno austrijski pravni sustav na planu prava društava te registra. Na zakonodavcu koji IT uvodi u pojedine segmente reguliranih djelatnosti i pravnih postupaka je teret i odgovornost da pri tome savjesno minimalizira rizike koje IT također po svojoj naravi nosi. Valja razmotriti i sve argumente koji su izneseni prošle godine u raspravi o osnivanju trgovačkih društava na daljinu. Vjerovatno će, ali tek krajem 21. stoljeća tehnološki napredak kroz IT, pogotovo bude li povezan s biotehnologijom, omogućiti da se umjetnoj inteligenciji prenese niz poslova današnjih liječnika, sudaca, odvjetnika, javnih bilježnika, farmaceuta….. U kojem opsegu će to biti učinjeno, to će prvenstveno ovisiti o tome hoće li IT uspjeti kodirati etičke segmente tih profesija i kako će algoritmi komunicirati s korisnicama. Na današnjem stupnju razvoja IT nije moguće donositi zakonska rješenja zamišljajući da ljudski faktor s jedne strane nositelja javne vlasti (ovdje suca i javnih bilježnika) i s druge strane adresata istih pravnih normi (fizičkih osoba u ulozi zastupnika pravnih osoba i fizičkih osoba za sebe), može biti zamijenjen u cijelosti algoritmima, a da pri tome zadržimo sve prednosti današnjeg sustava. IT treba biti sluga koji će olakšati i ubrzati procedure te smanjiti troškove, ali ne tako da za te poboljšice bude plaćena puno viša cijena, u vidu većeg broja sporova, prijevara u gospodarstvu, pranja novca i financiranja terorizma, izbjegavanja obveza prema vjerovnicima (od koji su daleko najbolniji i socijalno najpogubniji dugovi koji često ostaju neplaćeni radnicima i državnoj blagajni). Što je dakle legitimni cilj digitalizacije prava društava i registarskog prava u RH koncem prvog kvartala 21. stoljeća? Legitimni, u smislu poštovanja hrvatskog Ustava, prava EU, a nadasve Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smijemo li, s bilo kojim opravdanjem, dozvoliti da nastaju, mijenjaju se i nestaju pravne osobe koje su bitni i po ekonomskim učincima krucijalni subjekti društva i pravnog poretka, bez kontrole njihovih osnivača s aspekta propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, posebnih uvjeta za mnoge djelatnosti kojima se bave te bez zaštitnih mehanizama za njihove vjerovnike i njihove buduće ili bivše radnike? Smijemo li, s bilo kojim opravdanjem, dozvoliti da osnivači pravnih osoba, poduzetnici kojima je primarni interes i kompetencija njihova struka, glede pravnih osoba koje osnivaju ulaze u kompleksne odnose međusobno i prema trećima, bez kvalificiranog pravnog savjetovanja? „Poštedimo“ ih preventivne pravne zaštite, „zaštitimo“ ih od troškova i procedura, a natovarimo im na pleća enormne štete od pogrešnih odluka, prijevara, zabluda i na kraju od parničenja koje najčešće uslijedi i traje godinama. Umjesto toga, dužni smo naći načina kako uz pomoć IT smanjiti troškove i ubrzati postupke, ali ne tako da žrtvujemo pravnu sigurnost koja se, bar na ovom segmentu, uspjela u RH sagraditi velikim naporima Sudova, Ministarstva pravosuđa, pravne znanosti, javnih bilježnika i odvjetnika. IT je na području registarskog prava u RH je uzela maha već 1995. i imamo na čemu graditi napredak; Sudski registar nedvojbeno je najažurnija javna knjiga u RH koja se puni isključivo provjerenim podacima. U njegove podatke može se pouzdati svaki savjesni korisnih tih podataka. postupak je brz, sudske pristojbe i javnobilježničke nagrade su smanjene. Ipak, mnogo se govori o tome da registarske procedure i priprema akata iziskuje mnogo vremena, kojeg „start upovi“ nemaju. Ne spominje se da svaki „start up“ može izaći na tržište i u vidu obrta. Oni poduzetnici koje ipak žele privilegije koje daje forma trgovačkog društva i fikcija pravne osobnosti, imaju i mogućnost uz mali trošak i prijavu podnesenu elektroničkim putem dobiti rješenje Suda u roku od 24 sata od dana primitka prijave. Uz nove IT platforme bilježnika i sudova čak se i taj mali trošak može smanjiti. Vrijeme „start upova“ prije izlaska na tržište se troši na dozvole za rad (minimalne tehničke uvjete) , dozvole u svezi gradnje i prenamjene prostora, vlasničkopravne odnose glede nekretnina, a to nema veze s osnivanjem i registracijom pravne osobe. Cilj digitalizacije bi trebao biti prvenstveno jednostavno i istodobno osnivanje za stranke koje se nalaze na međusobno udaljenim mjestima. Za to je potrebno stvaranje normativne osnove i unapređenje postojeće tehničke platforme, bez „čupanja“ postupka iz korijena pravne sigurnosti. Pravnoteoretski je distanciono djelovanje potpuno jasno od davnina, od kaznenih djela do zaključenja ugovora. Na primjer Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016) u čl. 56 precizno normira zaključenje ugovora u vidu javnobilježničkog akta bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja. Te su norme potpuno primjenjive i za potrebe osnivanja trgovačkih društava, prijenosa udjela, promjene u tijelima tih pravnih osoba, odluke skupština…., sve na odgovarajući način. Sve je povećane rizike IT moguće minimalizirati upravo zadržavanjem uloge Suda i javnih bilježnika na način prilagođen mogućnostima IT. Tako se dobiva: 1/ osnivanje i promjene glede društva istodobno za više udaljenih odnosno odvojenih osoba 2/ nedvojbena identifikaciju potpisnika 3/ utvrđivanje prave i istinite volje osnivača izražene nakon nepristranog pravnog savjetovanja 4/ potpuno poštivanje obveza na prevenciju pranja novca i financiranja terorizma. Napredni elektronički potpis nije zamjena za osobu; on jamči identitet osobe kojoj je izdan, ali ne jamči identitet osobe koja ga je uporabila i još manje govori o njezinoj volji, namjerama i razumijevanju e-potpisane isprave. To je dovoljno područja masovne uporabe digitalnih potpisa ili drugih digitalnih sredstava identifikacije (npr. password) kao što je na primjer kupnja roba i usluga na daljinu, no i tu e-potpis predstavlja rizik i glede samog potpisnika i njegovih osobnih podataka te se u računalne aplikacije ugrađuju stalno dodatna tehnološka osiguranja. No za radnje koje imaju znatne posljedice po pojedince i društvo, kao što su na primjer nastanak pravnih osoba te promjene u svezi s niima, kontrola od strane javnih bilježnika u obliku sofisticirane informacijske tehnologije je razumna mjera i ne koči pravni promet ako je lako dostupna korisnicima i ekonomična. Posebno treba istaknuti pitanje zaštite trećih od povećane mogućnosti zloporaba primjenom IT bez ikakve javne kontrole, i to poglavito: 1/ osoba kojima bi bio ukraden identitet 2/ osoba koje bi kao neuke bile uvučene u kriminalne malverzacije ili zaključile posao s nepovoljnim posljedicama koje im nisu bile poznate 3/ vjerovnika tako osnovanih društava u slučaju da dođe do uvjeta za proboj pravne osobnosti ili kaznenu odnosno materijalnu odgovornost uprave, a osnivači ili uprava se pokažu kao nepostojeći ili s ukradenim identitetom ili s manama volje 4/ radnika zaposlenih kod takvih pravnih osoba. Kako, nadalje se postavlja pitanje: osigurati da radnje ne bi poduzele osobe pod prisilom ili u zabludi odnosno osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću? Ustav RH, međunarodni ugovori i Konvencije te posebice pravo EU obvezuju zakonodavca da o svim tim interesima vodi računa kod predlaganja i primjene propisa. Koji je stav glede ovog Nacrta iskazan od strane tijela kaznenog progona, inspekcijskih tijela od zaštite okoliša, zaštite na radu i naročito tijela nadležnih za porezne prijevare i borbu protiv pranja novca odnosno financiranja terorizma, poglavito prema mogućnosti da se u postupcima koji oni vode pokaže da je počinitelj sakriven iza ukradenog e-identiteta? Glede famoznih „Panama Papers“ istražna tijela u SR Njemačkoj su kao otegotnu okolnost istraga navela teškoću otkrivanja osnivača trgovačkih društava namijenjenih pranju novca, budući da su društva osnivana bez nedvojbene provjere identiteta. Svjež je primjer upravo otkrivenog pranja novca i to u Estoniji koja se može pohvaliti najvišim stupnjem primjene IT u pravnim postupcima. Tijela progona naglašavaju da je to najveće pranje novca u povijesti, te ukazuju na korištenje lažnih identiteta i fiktivnih pravnih osoba osnovanih od strane fiktivnih osnivača. Naravno da moguća zloporaba i kod poslovanja "na papiru", pa i kod bilježnika, ali je rizik minimalan. Zloporaba je gotovo onemogućena recentnim e-povezivanjem javnih bilježnika s bazama podataka OIB te MUPa. Dođe li ipak do zloporabe, olakšan je progon počinitelja. Kod predloženog Nacrta, valja razmotriti i činjenicu da se u praksi pokazuje da većina građana ako su pravno neuke osobe kod popunjavanja raznih formulara čak i na papiru treba savjet i tumačenje pravu vične osobe. I to ne samo tumačenje glede značenja teksta formulara, već i posljedica koje se vežu uz pojedine ponuđene opcije unutar formularnog teksta. Da li se ovaj psihološki i komunikološki aspekt dovoljno proučio? Ako se formular ograniči samo na minimalni sadržaj (što je nužno pogotovo kod društvenog ugovora zbog kompleksnosti regulative odnosa članova međusobno, odnosa članova i društva, varijanti zastupanja...) posljedično će to dovesti do zaključenja „sporednih“ ali povezanih pravnih poslova i to će za osnivače izazvati dodatna opterećenja, netransparentnost budući da će za njihove odnose biti relevantno više pravnih akata, a uz to i troškove. Ne bude li popratnih ugovora, biti će popratnih parničenja. Kada se ocjenjuju troškovi koji mogu nastati za osnivače i gospodarstvo u cjelini te državni proračun treba uzeti u obzir i: 1/ potencijalne štete koje bi trpjele treće osobe kako je naprijed navedeno 2/ troškove sudskih postupaka (kaznenih i građanskih odnosno trgovačkih) 3/ proširenje sive ekonomije pravnih usluga (nadripisarstvo), ako davanje punomoći ne bude ograničena na odvjetnike i javne bilježnike Postavlja se i pitanje kvalitete podataka u Sudskom registru; odnosno kako riješiti situaciju koja će nastati ako će u Sudskom registru biti upisani subjekti, koji će imati isti pravni oblik, ali će biti osnovani na više suštinski različitih načina. To pitanje nije teoretske naravi, jer se treće dovodi u zabludu o relevantnoj okolnosti, ako razlika ne bude vidljiva uvidom u registarske podatke. Onaj tko se pouzdaje u podatke registra mora može znati da li je društvo osnovano ili preneseno na način da je nedvojbeno utvrđen identitet osnivača te im pružena i preventivna pravna zaštita ili to nije slučaj. Dakle, postala bi potrebna oznaka „postupka“ i to ne samo kao registarski podatak, već i kao dio tvrtke da se u pravnom i trgovačkom prometu ne mora za tu okolnost niti vršiti uvid u registar. Logika je potpuno ista kao što je logično da se razlikuju j.d.o.o. i d.o.o. već u tvrtki. Kod j.d.o.o. je u odnosu na d.o.o. ključna razlika jednostavniji postupak osnivanja i niži osnivački kapital, a ne bude li dok IT procedura osigurana pravna sigurnost i siguran identitet ta se razlika, bude li je, također mora naznačiti. Sudski registar koji je, kao i u najrazvijenijim članicama EEU s nama srodnim pravnim zasadama, javna knjiga pod sudskom kontrolom, sa svim prednostima i presumpcijama koje javna knjiga nosi, s nizom konstitutivnih i deklaratornih učinaka upisa u njega, mogao bi se pretvoriti u najvećem dijelu upisanih podataka u puku objavu neprovjerenih podataka. Tako bismo se svrstali u red država poput Djevičanskih Otoka, koje su prva indikacija za pranje novca i prijevare. Primjer za to je registar Companies House u UK koji na svakom izvatku na početku napominje da ne odgovara za upisane podatke. No, od tog istog registra bi trebalo naučiti i usvojiti podosta digitalnih noviteta (na primjer, možete se pretplatiti na njihovu uslugu da za društva koja vas zanimaju dobivate obavijesti o promjenama upisa….), ali se ne bi smjelo smanjivati kvalitetu upisanih podataka koja proizlazi iz kvalitete postupka temeljem kojeg su podaci upisani. DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) 2015/0283 (COD) od 26. travnja 2017. godine pokazuje snažnu intenciju glede pravne sigurnosti, zaštite radnika i vjerovnika te kao nacionalna tijela nadležna za nadzor procedure i sastavljanje isprava prvenstveno navodi sud i javnog bilježnika. Uvjerena sam da se u hrvatskom pravnom sustavu upravo na polju prava trgovačkih društava može dobiti najbolji rezultat dalje digitalizacije postupanja (imajući u vidu i potencijalne mogućnosti korištenja notarijata kao čuvara pravne sigurnosti unutar „blockchain“ tehnologija, ali samo pod uvjetom da se ne naruši postignuti nivo pravne sigurnosti koje je doseglo hrvatsko trgovačko i posebno registarsko pravo te propisi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji su bili jedna od glavnih točaka tijekom pristupnih pregovora s EU. Mora se skrenuti pažnja i na mogućnosti međunarodnog osnivanja društava na daljinu za što se već dulje vrijeme pripremaju notarijati udruženi u CNUE i za što dragocjene informacije i znanja posjeduje HJK. Imajući u vidu i najnovije EU propise koji su relevantni za ovo područje, te potrebnu pripremu za primjenu ovako osjetljivog propisa, bilo bi dobro da se zakonodavac odluči i na dulju javnu raspravu i na dulji vacatio legis. Na kraju, možda banalan, primjer, ali dobro služi za ilustraciju:znate li kroz što sve prolazi osoba kojoj je ukraden identitet kupnjom telefonske usluge od operatera putem telefona, a za što ona sazna najčešće kada primi rješenje o ovrsi radi neplaćenog duga. Za svaku iznesenu napomenu mogu se dati kvantifikacije i šira objašnjenja, za što stojim na raspoložbi i s poštovanjem pozdravljam sve koji će posvetiti svoje dragocjeno vrijeme čitanju ovog teksta. Nije prihvaćen Ne radi se o konkretnim prijedlozima, već o općenitim komentarima. Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavnijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. Nadalje, predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva te se predlaže da predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) članovi društva utvrđuju posebnom odlukom čime će se znatno olakšati naknadna promjena djelatnosti jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu izjavu o predmetu poslovanja dostave poslovnom registru i zatraže upis promjene djelatnosti. Potreba za pružanjem pravne pomoći i davanjem pravnih savjeta prilikom osnivanja društva na daljinu smanjena je, s obzirom na to da ove tipove društva moguće osnovati na temelju obrazaca koji su sastavni dio ovih zakona, pa je za pretpostaviti da će osoba koja se namjerava baviti poduzetništvom moći razumijeti i ispravno popuniti obrazac.
6 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Vezano na članak 279. važećega Zakona, koji nije obuhvaćen NPZ-om, članice Udruženja banaka HGK ističu kako u praksi primjećuju da je odredba o podnošenju dokaza o posjedovanju udjela koja se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja skupštine zbunjujuća jer nije jasno odnosi li se samo na dionice koje glase na donositelja ili dionice uvrštene na uređeno tržište,pa predlažu to jasno/nedvojbeno propisati. Ukoliko se navedeno odnosi samo na dionice koje glase na donositelja, predlaže se uvođenje tog instituta za sve dionice koje su uvrštene na uređeno tržište. Međutim, s obzirom na specifičnosti dionica koje glase na donositelje, predlaže se da rok za ostale dionice koje su uvrštene na uređeno tržište bude 10 dana prije održavanja skupštine. Na ovaj bi se način standardiziralo postupanja na tržištu te značajno olakšalo ispunjavanju zahtjeva iz Direktive (EU) 2017/828. Nije prihvaćen Odredbom članka 279. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima jasno je propisano kako se dokaz o posjedovanju udjela odnosi na početak 21. dana prije održavanja skupštine za sva dionička društva kod kojih su dionice uvrštene na uređeno tržište.
7 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nacrt). Naime primjedba Pravobraniteljice odnosi se na čl. 248.a važećeg Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015), koji govori o sukobu interesa i koji glasi: „(1) Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako: 1) je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane, 2) mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomoćnika, 3) vezano uz pravni posao o kojem se odlučuje ili se sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva. (2) Bez obzira na to sudjeluje li u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla, član uprave mora o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti ostale članove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti navesti sve relevantne činjenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te svoju procjenu postojanja sukoba interesa. (3) Ako član uprave postupi protivno dužnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.“ Pravobraniteljica uočava kako citirani čl.248.a st.1.toč.2. propisuje kako član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane, između ostaloga, bračni drug te izvanbračni drug, i to bez obzira na to je li brak prestao ili nije. Međutim u navedenoj odredbi se ne spominju bivši izvanbračni drugovi kao niti sadašnji i bivši životni partneri te neformalni životni partneri. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica ukazuje na relevantne odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije te Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, a koji zakoni su po svojoj pravnoj prirodi organski zakoni. Naime odredbe ostalih zakona moraju se tumačiti sukladno onome što propisuju organski zakoni koji su po svojoj pravnoj prirodi viši pravni akti. Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) u čl.6.st.3. propisuje: „Zabranjuje se diskriminacija na temelju spolne orijentacije.“ Čl.6.st.2. istoga zakona propisuje: „Zabranjuje se diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa.“ Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12) u čl.1.st.1. propisuje: „Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.“ Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14) u čl.2. govori o pojmu životnog partnerstva te glasi: „Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona.“ Čl.3.st.1. govori o pojmu neformalnog životnog partnerstva te glasi: „Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.“ Dakle iz navedenih odredbi jasno proizlazi kako su životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo zajednice obiteljskog života. Čl.6.st.3. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola glasi: „Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.“ Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica predlaže da se Zakon o trgovačkim društvima uskladi sa gore navedenim zakonima na način da se kao članovi/ice obitelji priznaju sadašnji i bivši životni partneri te neformalni životni partneri, kao i bivši izvanbračni drugovi. Slijedom navedenog, predlaže se da čl.248a st.1.toč.2. Zakona o trgovačkim društvima glasi: … 2) mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja ili mu je životni partner, neformalni životni partner, bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li izvanbračna zajednica, brak, životno partnerstvo ili neformalno životno partnerstvo prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomoćnika, S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Primljeno na znanje Navedeni članak nije predmet izmjena. Napominje se kako se svi propisi moraju tumačiti u smislu organskih zakona. Drugim riječima, spomenuta odredba ZTD-a znači upravo ono što Pravobraniteljica predlaže, i bez potrebe da se to izrijekom navodi u zakonu. Pojavi li se takva diskriminacija u praksi, postoje odgovarajući mehanizmi zaštite.
8 Porobija & Špoljarić d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Podržavamo većinu predloženih izmjena koje idu za time da se olakša postupke osnivanja trgovačkih društava, no nejasno je sljedeće: Iako je omogućeno da se postupak osnivanja d.o.o./j.d.o.o. provodi u potpunosti bez potvrđivanja akata i dokumentacije od strane javnih bilježnika, nejasno je zašto isti princip nije primijenjen i na prijenose poslovnih udjela u tim društvima, već je zadržana obveza da se poslovni udjeli mogu prenositi samo temeljem javnobilježničkog akta ili solemniirane isprave? Nije prihvaćen Predložene izmjene kojima se uvodi osnivanje trgovačkih društava na daljinu bez punomoćnika zasnivaju se na ideji olakšavanja pokretanja poslovanja. Napominje se da je za prijenos poslovnog udjela potreban oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave kako bi se spriječile eventualne zlouporabe. S druge strane, predloženim izmjenama se otvara mogućnost da osobe na daljinu uz pomoć sredstava elektroničke komunikacije u kontaktu s javnim bilježnikom ishode potrebne isprave, čime je u velikoj mjeri olakšan postupak prijenosa poslovnih udjela.
9 Gabriela Banić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Poštovani, da li ste u odnosu na ovaj prijedlog konzultirali katedru za pravo društava Pravnog fakulteta? Naime u objašnjenju i prijedlogu zakonodavnog teksta očito je zanemarena činjenica da je osnivanje trgovačkog društva statusni akt koji se obavlja pred sudom. U prijedlogu izmjena Zakona o trgovačkim društvima, tog temeljnog akta koji čini okosnicu ostvarenja ustavnog prava slobode poduzetništva uočeno je temeljno nerazumijevanje pojma osnivanja društva, sudjelovanja sudbene vlasti u ostvarenju tog prava (navode se pojmovi kao što su "obavljanje svih potrebnih postupaka i formalnosti" zatim se spominje da se osnivanje društava obavlja putem servisa Vlade RH (sic!) za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata sa državnom upravom (sic!). Ovakav pristup izmjeni tako važnog zakona može predstavljati katastrofu prilikom provedbe i urušavanje cijelog niza instituta koji su definirani ZTD-om i drugim zakonima kojima je regulirana poduzetnička djelatnost. Molim Vas imajte u vidu da se registarsko načelo koje predstavlja jedan od temeljnih instituta prava društava oživotvoruje PRED SUDOM kao trećom polugom vlasti, a ne pred nekim registrima i servisima koji nemaju veze sa sudskom zaštitom. Svakako bi trebalo konzultirati stručnjake sa katedre za pravo društava, dakle struku prilikom pisanja prijedloga temeljnog zakona kojim se reguliraju statusna pitanja trgovačkih društava. Primljeno na znanje Tijekom izrade Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima konzultirana je katedra za pravo društava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji su predstavnici članovi Radne skupine koja je radila na tekstu Nacrta.
10 Hrvatski Telekom d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Smatramo potrebnim iznijeti opći stav o predloženim izmjenama novog Odsjeka 6a. kojim se predlaže implementirati Direktiva 2017/828 EU. Najveći problem je što se predlaže nekritičko implementiranje Direktive kroz prepisivanje njezinih odredbi, što je nometehnički pogrešno. No, još važnije, to je pogrešno i stoga jer Direktiva određuje opće smjernice i temeljne političke ideje koje, zatim, u zakonodavnom procesu, pojedina država članica razrađuje i prilagođava konkretnom pravnom, ekonomskom i političkom kontekstu. Direktna, nekritična i "gola" implementacije Direktive je pogrešna i put je prema pravnoj nesigurnosti, generiranju sporova, negativnoj poduzetničkoj klimi. Problem je tim veći ako se navedeno odnosi na ključni poduzetnički propis koji regulira statusne odnose, kao što je slučaj upravo ovdje, sa ZTD-om. Predlagatelj nije vodio računa o mogućim sporovima između dioničara koji su očekivana posljedica ovakvog pristupa koji ne razrađuje smjernice i ideje zadane Direktivom. Predlagatelj ne razmišlja i ne stavlja u životni kontekst predložene izmjene koje će otežati provođenje poslovnih politika u velikim dioničkim društvima s velikim brojem dioničara, povezanih s nizom drugih društava, gdje se interesi društava majki i kćeri, dioničara, nužno moraju konsolidirati i uravnotežiti, no predložene izmjene ne idu za razumijevanjem i razumnom konsolidacijom tih interesa i međusobnih poslovnih, inter-grupnih politika već uvode nerazumljive vrijednosne sudove u prosudbi bitnih transakcija. Sve to remeti poduzetničku klimu, dakle postiže se suprotni efekt od temeljno željenog, te se unosi nepotrebna doza nesigurnosti u ionako nesiguran i neizvjestan pravni sustav. Stoga smatramo da je nužno potrebno da se predložena implementacija Direktive 2017/828 učini promišljeno, da se jasnije definiraju novi pojmovi koji se uvode u zakon, da se spriječi arbitrarnost tumačenja propisa i, posljedično, arbitrarnost sudovanja te da se smjernice iz spomenute Direktive prilagode životnoj i poduzetničkoj stvarnosti u RH. Apeliramo da propis bude jasan, razumljiv i svrhovit. Nažalost, ovaj cilj u postojećem prijedlogu zakona nije postignut, no nadamo se da ima dovoljno vremena i zakonodavne volje da se isti postigne. Prihvaćen Odredbe Nacrta kojima se implementira Direktiva 2017/828 su revidirane i nomotehnički dorađene.
11 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 2. Intencija predlagatelja je pojednostaviti postupak osnivanja podružnice. Pri tome su zanemareni aspekti forme i sadržaja same odluke. Na taj način se u potpunosti gubi esencija načela povjerenja u sudski registar. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama izričito je propisana forma i sadržaj odluke.
12 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 5. Što se događa sa trgovačkim društvima koja su već upisana prije stupanja na snagu izmjena ovog zakona, gdje ima prilično mnogo situacija da su društva s istim tvrtkama upisana kod različitih registarskih sudova. Da li će se u ovom slučaju primjenjivati načelo vremenskog važenja zakona (tj. dosadašnji upisi su valjani i ostaju valjani) ili je namjera da dođe do usklađenja s novom odredbom zakona? Ako je namjera ovo drugo, onda je takvo što potrebno urediti prijelaznim i završnim odredbama ovog zakona. Nije prihvaćen Odredbom članka 31. Zakona o trgovačkim društvima daje se zaštita prava imatelju ranije prijavljene tvrtke da zatraži brisanje tuđe tvrtke, čak i na području drugog suda. Nema potrebe dodatno normirati.
13 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 8. Smatram da ne bi trebalo ukloniti obavezu naznake predmeta poslovanja u tvrtki društva, a skraćenu tvrtku bi mogla imati samo ona društva kod kojih se iz samog imena može razabrati predmet poslovanja. Uz to u čl. 13 st. 1,ZTD je i dalje ostala obaveza označivanja predmeta poslovanja pa ostaje nejasno je li zakonodavac namjeravao ukloniti iz tvrtke predmet poslovanja ili nije Prihvaćen Prihvaća se. Odredbe o skraćenoj tvrtci se ne mijenjaju.
14 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 8. Ova odredba će stvoriti mnogobrojne probleme, i smatramo da je bespotrebno restriktivna iz više razloga: 1. Iako je namjera zakonodavca da izmijeni pravila o predmetu poslovanja (tj. djelatnostima) na način da se predmet poslovanja više ne upisuje u sudski registar, svejedno je u čl. 13. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima ostavljena obveza da se u tvrtci društva naznačuje predmet poslovanja društva. Takva dihotomija uvelike umanjuje smisao promjene sustava u pogledu predmeta poslovanja - u slučaju da, npr. društvo značajno mijenja predmet poslovanja (npr. iz proizvodne u uslužne djelatnosti), ono u tom slučaju to vrlo lako učini u odnosu na upisane djelatnosti (kod poslovnog registra), ali svejedno mora mijenjati tvrtku društva jer ona više ne odražava predmet poslovanja - a to uključuje izmjenu društvenog ugovora, itd... Dakle, gubi se smisao pojednostavljenja bez da se i obveza naznake predmeta poslovanja ukloni iz sadržaja tvrtke društva. Također, što i nije nebitno, u većini komparativnih zakonodavstava EU se ne traži naznaka predmeta poslovanja u tvrtci društva, upravo iz razloga što je danas česta i uobičajena pojava da društva kroz svoje postojanje mijenjaju predmete poslovanja ovisno o situaciji na tržištu i ciljevima osnivača. Naravno, iznimka od gore navedenoga je situacija u kojoj se posebnim propisom traži da društva koja obavljaju pojedine regulirane djelatnosti imaju u svojoj punoj tvrtci naznačen predmet poslovanja (npr. odvjetnička društva, turističke agencije i sl.) 2. Iako je donekle razumljivo da je dosadašnja odredba čl. 19. st. 2. ZTD izazivala zabune i različita tumačenja pojedinih sudova, ovakva izmjena kakva je predložena u čl. 8. ovog zakona je po našem mišljenju nepotrebna i samo komplicira postupak osnivanja. Za početak, nejasno je da li bi se ona primjenjivala samo pro futuro tj. da li bi dosadašnje skraćene tvrtke ostale zakonite, ili se očekuje od društava da usklade svoje skraćene tvrtke s novim pravilima (u kojem slučaju je potrebno predvidjeti nekakve rokove usklađenja u prijelaznim i završnim odredbama)? Nadalje, ovakva odredba onemogućuje trgovačkim društvima da, iako koriste punu tvrtku u poslovanju, imaju i tzv. trade name, koji se kod nas upisuje kao skraćena tvrtka, a koji je vrlo često skraćenica ili akronim pune tvrtke, kao što je to slučaj kod tvrtki Jadranski naftovod - JANAF (skraćenica), Tvornica duhana Rovinj - TDR (akronim), itd. pod kojim skračenicama odnosno akronimima su ta društva općepoznata i lakše im je koristiti te oznake u svakodnevnom poslovanju (pa čak ih i zaštititi kao intelektualno vlasništvo). S obzirom da nije predviđeno da društva mogu zasebno u poslovnom ili drugom registru registrirati svoj trade name odnosno "trgovačko ime" pod kojim će poslovati, već je obveza da društva posluju pod tvrtkom ili skraćenom tvrtkom, to će uzrokovati potencijalne velike probleme pojedinim društvima kojima je upravo cilj imati punu "opisnu" tvrtku i skraćenu "trgovačku" tvrtku bez da bilo koji način doprinese pravnoj sigurnosti. Ako je cilj ove izmjene da se lakše pretražuju društva u sudskom registru po skraćenoj tvrtci, tada je možda bolja opcija da se u sustavu pretraživanja web-stranice sudskog registra omogući ta opcija, a ne da se mijenjaju uvjeti za određivanje skraćene tvrtke koji će u budućnosti dodatno zakomplicirati stvari i otežati započinjanje (ili čak i nastavak) poslovanja. S obzirom na to, prvi prijedlog u svezi ove odredbe jest da se u ovaj zakon unese članak 5.a (ili drugačije označen) koji glasi: U članku 13., u stavku 1. iza riječi: "predmeta poslovanja društva" briše se točka i dodaje se: "ako je tako određeno posebnim propisom." Nadalje, naš prijedlog teksta čl. 8. ovog zakona glasio: U članku 19. stavak 2. se mijenja i glasi: "(2) Skraćena tvrtka mora sadržavati ključni dio pune tvrtke društva po kojem se ona razlikuje od drugih tvrtki na tržištu ili može biti sastavljena u obliku skraćenice odnosno akronima pune tvrtke društva. U svakom slučaju skraćena tvrtka mora sadržavati naznaku oblika društva iz čl. 13. stavka 2. ovoga Zakona i mora udovoljavati svim uvjetima za razlikovanje tvrtki iz ove glave Zakona." Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Trgovačko društvo može imati samo skraćenu tvrtku." Prihvaćen Odredbe o skraćenoj tvrtci se ne mijenjaju.
15 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 12. Predložena formulacija je potpuno nejasna što je očito rezultat nastojanja zakonodavca da izbjegne formulacije o upisu predmeta poslovanja odnosno djelatnosti u sudski registar. Prihvaćen Odredba članka 12. Nacrta je nomotehnički dorađena.
16 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 13. St. 4. - Predmet poslovanja ne može se utvrđivati izborom razreda djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Tako se izjasnila struka i pravna književnost još u prošlom stoljeću i zbog toga je izvorni tekst ZSR bio mijenjan. Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD2 je klasifikacija svih ekonomskih djelatnosti RH i koristi se za prikupljanje, upisivanje, obradu, objavu i diseminaciju statističkih podataka. Također se koristi i za razvrstavanje poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba) kao i za vođenje poslovnog registra. Registar poslovnih subjekata vodi Državni zavod za statistiku (DZS) na temelju Zakona o nacionalnoj klasifikaciji jelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.), i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007 (NN, br. 55/16. i 35/18.) Državni zavod za statistiku, a ne trgovačka društva, razvrstava poslovne subjekte i dijelove poslovnih subjekata prema NKD-u Prihvaćen Prihvaća se. Predmet poslovanja može se odrediti slobodnim unosom djelatnosti, dok NKD služi za statističko praćenje.
17 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 13. Uz st. 1. - Predmet poslovanja trgovačkog društva ne utvrđuje se izjavom nego općim aktom trgovačkog društva,odnosno društvenim ugovorom izjavom ili statutom društva, Osim toga društva se osnivaju na temelju ugovora, izjave, odluke o osnivanju ili statuta koje sklapaju odnosno donose osnivači Svi osnivači a ne samo njihov dio koji predstavlja broj glasova potrebnih za izmjene i dopune općih akata odlučuju još u fazi preddruštva o tome kojim će se predmetom poslovanja baviti njihovo društvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmet poslovanja trgovačkog društva utvrđivati će se odlukom članova društva, osim kod dioničkog društva, gdje se predmet poslovanja utvrđuje statutom.
18 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 13. U odnosu na članak 13., 14. i 15. predloženih izmjena i to članka 33., 34. i 35. ZTD-a, a koji se odnosi na upis predmeta poslovanja: Intencija predlagatelja je pojednostaviti postupak upisa djelatnosti u sudski registar, ali iz samog prijedloga nije jasno kako se to namjerava postići. Iz teksta Nacrta prijedloga Zakona proizlazi da će se osnovati dodatni registar u koji bi se upisivale promjene djelatnosti. Važno je naglasiti da se time u potpunosti mijenja dosadašnji način funkcioniranja sustava i otežava mogućnost kasnijih promjena, jer će umjesto jednog postojati dva registra. Nejasno je također što se događa s drugim posebnim zakonima koji propisuju pojedinačne djelatnosti (npr. Zakon o trgovini, Zakon o turizmu ili Zakona o zdravstvenoj zaštiti). Izmjenama članka 33. važećeg ZTD-a djelatnosti trgovačkog društva koje su do sada bile dio društvenog ugovora izdvajaju se u posebnu ispravu, vjerojatno radi lakših naknadnih izmjena ili dopuna. Smisao i svrhovitost ovakve odredbe je upitna budući od osnivača zahtjeva donošenje potpuno nove odluke čiji oblik nije određen niti odrediv. Oportunije bi bilo propisati da za izmjenu djelatnosti nije potrebno pristupiti izmjenama društvenog ugovora već bi se djelatnosti mijenjale na isti način kako je to sada propisano za promjenu osoba ovlaštenih za zastupanje. Utvrđivanjem predmeta poslovanja izborom razreda djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (dalje: NKD) napušta se dugogodišnja praksa upisivanja djelatnosti sukladno zakonima koji reguliraju obavljanje tih djelatnosti. U pojedinim razredima NKD nalazi se više djelatnosti, od kojih je za neke potrebna dodatna suglasnost, dok za druge nije. Primjenom popisa djelatnosti iz NKD-a u praksi će doći do slučajeva da se pojedina trgovačka društva neće moći osnovati dok osnivači ne pribave suglasnosti za pojedine djelatnosti, iako im nije bila ni namjera baviti se tim djelatnostima. S ovakvim uređenjem biranja djelatnosti uvest će se potpuni nered u postupak osnivanja trgovačkih društava. U članku 34. st. 2. predloženih izmjena predviđeno je da se djelatnosti za koje je potrebna suglasnost mogu upisati u poslovni registar i prije dobivanja suglasnosti. Međutim u čl. 12. nacrta izmjena kojim se mijenja čl. 32. st. 3 ZTD-a propisano je između ostalog da „Za pojedine djelatnosti zakonom se može propisati da: - se bez suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela kojim se odobrava obavljanje djelatnosti trgovačko društvo ne može upisati u sudski registar (suglasnost za osnivanje trgovačkog društva)“ čime se stvara kontradikcija unutar samog ZTD-a, jer se društvo bez suglasnosti na određene djelatnosti ne može niti osnovati, ali se one ipak mogu upisati iako društvo za koje se upisuju niti ne postoji. Također, predlagatelj u početnim obrazloženjima doslovno tvrdi da: „predmet poslovanja ne bi trebao biti pravno relevantan za odnose s trećim osobama jer je posao sklopljen izvan toga valjan (u odnosima s trećima predmet poslovanja je važan samo ako se netko želi predstaviti u prometu što radi i čime se bavi). Predmet poslovanja važan je jedino u odnosima unutar društva da se može postupiti protiv onoga tko vodi poslove društva ako uđe u neki posao izvan toga pa nastane šteta. Predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva.“ Smatramo da tako tumačenje svrhe upisivanja djelatnosti nije točno. Da se radi o podacima koji su bitni samo za odnose unutar društva djelatnosti se ne bi javno objavljivale u sudskom registru. Pored toga javno objavljene registrirane djelatnosti, koje je sudski registar odobrio i upisao, označavaju ne samo kojim djelatnostima se trgovačko društvo može baviti, već i kojim se djelatnostima ovlašteno baviti. Navedeno je osobito važno za fizičke i pravne osobe koje s trgovačkim društvima sudjeluju u pravnom prometu. Iz svega proizlazi da je predlagatelj u cijelosti odustao od načela povjerenja u sudski registar pa je isti kao takav nepotreban, a analogno tome onda je nepotreban i sam poslovni registar. Djelomično prihvaćen Predmet poslovanja može se odrediti slobodnim unosom djelatnosti, dok NKD služi za statističko praćenje. Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
19 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 13. Nacionalna klasifikacija djelatnosti je zastarjela, nije u funkciji, zatim se uređivanjem na način kako je to opisano u st. 4. narušava ustavno načelo slobodne poduzetništva (osim u slučajevima gdje postoji restrikcija, a koji su zasebno regulirani). NKD nikako ne može biti podloga za uređenje djelatnosti. Već sad poduzetnici imaju probleme kada osnivaju obrte čijih djelatnosti nema u NKD (koja također ne bi trebala biti primjenjiva niti pri osnivanju obrta!), nadležne osobe moraju smišljati pod što da podvedu pojedine djelatnosti da bi odobrili osnivanje. Gospodo, molim Vas da se osvjestite i počnete razmišljati tako da olakšate, a ne otežavate poduzetništvo. Sloboda poduzetničke djelatnosti znači da se može obavljati svaka djelatnosti osim one koja je zabranjena ili ograničena. Svakako se to treba uzeti u obzir i ovaj prijedlog zakona dobro izmjeniti kako ne bi nastupile neugodne posljedice koje će se opet morati "popravljati" novim izmjenama zakona. Primljeno na znanje Predmet poslovanja može se odrediti slobodnim unosom djelatnosti, dok NKD služi za statističko praćenje.
20 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Zakonsko rješenje po kojem se predmet poslovanja upisuje u tzv poslovni registar potpuno je neprihvatljivo To stoga što upis predmeta poslovanja predstavlja upis osnovnih podataka o subjektu upisa nakon njegova osnivanja u sudski registar, što se radi o konstitutivnom upisu nakon kojeg nastupaju pravni učinci, kakve učinke ne smije niti može imati nekakav poslovni registar koji vodi HGH bez javno pravnih ovlaštenja i mehanizama pravne zaštite. Prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
21 HRVATSKA NARODNA BANKA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Upozoravamo da bi uvođenje odredbe stavka 2. ovog članka bilo u koliziji s odredbama propisa iz nadležnosti HNB-a (primjerice, Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o platnom prometu, Zakona o elektroničkom novcu, Zakona o kreditnim unijama Zakona o deviznom poslovanju u odnosu na obavljanje mjenjačkih poslova). Navedenim je zakonima propisano da se usluge uređene njima mogu početi pružati tek nakon upisa u sudski registar, a da je upis usluge u sudski registar moguć tek po ishođenju odobrenja HNB-a. Predloženo rješenje prema kojem bi se trgovačko društvo moglo upisati u sudski registar kao, primjerice, banka (članak 34. stavak 2.) bez ishođenja prethodnog odobrenja HNB-a te prema kojem bi jedina sankcija (uz eventualnu prekršajnu odgovornost) bila ništetnost odredbe statuta tog trgovačkog društva smatramo neprihvatljivim i s aspekta zaštite potrošača, ali i s aspekta zaštite financijskog sustava Republike Hrvatske u cjelini. Slijedom navedenoga, predlažemo brisanje navedenih odredbi iz nacrta Zakona o trgovačkim društvima te zadržavanje postojećeg uređenja prema kojem se određene vrste trgovačkih društava mogu upisati u sudski registar tek nakon ishođenja odobrenja od nadležnog tijela. Prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost. Dakle, upis primjerice banke u sudski registar i dalje neće biti moguć bez odgovarajuće suglasnosti.
22 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 15. Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore integrirana je baza podataka o svim trgovačkim društvima registriranim u Hrvatskoj. Kao najcjelovitiji izvor podataka Registar služi članicama HGK i njihovim (potencijalnim) poslovnim partnerima iz zemlje i inozemstva kod dobivanje niza podataka obuhvaćenih izvještajima izrađenim po različitim kriterijima. Navedeno ukazuje da upis poslovni registar HGK ni na koji način nema niti može imati iste učinke kao upis predmeta poslovanja u sudski registar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Radi se o općenitom komentaru. Predmet poslovanja će se i dalje upisivati u sudski registar.
23 HRVATSKA NARODNA BANKA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 15. Vezano uz koncept prema kojem se predmet poslovanja više ne bi upisivao u sudski registar već u tzv. poslovni registar koji bi (prema članku 67.b stavku 1. nacrta ZID ZTD-a) vodila Hrvatska gospodarska komora, ukazujemo da je navedeni koncept, za razliku od trenutnoga, povezan s cijelim nizom nejasnoća. Primjera radi, što ako HGK odluči odbiti prijavu za upis neke djelatnosti u poslovni registar? Koje je značenje pravnog akta kojim se takav upis odbija, budući da HGK nije javnopravno tijelo, iako joj se (u skladu sa Zakonom o HGK) može povjeriti izvršavanje pojedinih javnih ovlaštenja? Koji su mehanizmi pravne zaštite na raspolaganju nezadovoljnom podnositelju prijave? Dok se ne razjasne ova i ostala sporna pitanja, predlažemo suzdržati se od izmjena postojećeg pravnog uređenja vezanog uz upis predmeta poslovanja. Prihvaćen Predmet poslovanja će se i dalje upisivati u sudski registar.
24 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 15. Stavak 1. - nije poslovnom registru nego sudskom registru. Prihvaćen Predmet poslovanja će se i dalje upisivati u sudski registar.
25 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 19. Predlažem da stavak 2. bude sadržan u Zakonu o sudskom registru. Nije prihvaćen Odredba članka 62. Zakona o trgovačkim društvima je općenita odredba o tome na koji način se podnose isprave na koje se poziva prijava za upis, dok je Zakonom o sudskom registru detaljno je uređen način postupanja suda u registarskim stvarima.
26 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 21. U odnosu na članak 21. predloženih izmjena i to brisanja članka koji je uveden izmjenama NN 110/2015 i to posebno članka 64.: Ova izmjena koja je nastupila zadnjim izmjenama ZTD-a je bila revolucionarna jer je de facto uveden e-sustav poslovanja i objavljivanja odluka, te je pojeftinila provođenje promjena i objavljivanje oglasa. Brisanjem ovog članka u potpunosti se uvodi nesigurnost jer nije jasno kada određena odluka, odnosno rješenje, stupa na snagu, te koja je procedura žalbe na određenu odluku. Prihvaćen Prihvaća se.
27 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. 67.d. - Učinak upisa u poslovni registar ni na koji način ne može biti isti kao upis u sudski registar Prihvaćen Prihvaća se.
28 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. čl. 67. c. - Ove odredbe nemaju nikakvog smisla ako zakonodavac uspije shvatiti da se i predmet poslovanja treba upisivati u sudski registar te da takvo upisivanje ne predstavlja nekakvo dodatno administrativno opterećenje za poduzetnike Djelomično prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnik, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
29 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. Kada bi se predmet poslovanja i mogao upisivati u poslovni registar tada bi se upisani podaci trebali objavljivati na stranici na kojoj se objavljuju svi podaci tog registra, a ne na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar. Osim toga sustav sudskog registra osigurava da se svaki upisani podatak u sudski registar,pa tako i podaci o predmetu poslovanja, odmah javno objavljuje. Glede podataka koji se elektronički preuzimaju ili bilježe na internetskoj stranici registra određen je poseban postupak što je zakonodavac očito previdio. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 GONG IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. Upis djelatnosti u sudski registar sada nije moguć bez kontrolne uloge suda koji odbija upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i po službenoj dužnosti mora provjeriti jesu li sastojci tvrtke takvi da stvaraju zabludu u pogledu predmeta poslovanja trgovačkog društva. Gong smatra da se ukidanjem obveze upisivanja predmeta poslovanja u sudski registar javnosti uskraćuje transparentnost i jasnoća glede sastojka tvrtke u pogledu na predmet poslovanja. Istovremeno, ustroj i vođenje poslovnog registra te postupak upisa u poslovni registar tek bi trebali biti uređeni posebnim zakonom pa ostaje nejasno kako će se osigurati da tvrtke ne bi pružale usluge za koje nisu ovlaštene ili nazivom dovodile u zabludu vezano za usluge koje su ovlaštene pružati. Prije uvođenja ovako radikalne, i za transparentnost poslovanja potencijalno opasne izmjene u načinu registriranja Predmeta poslovanja smatramo nužnim razraditi i u proceduru javnog savjetovanja uputiti nacrt posebnog zakona koji će regulirati ustroj i vođenje te postupak upisa u poslovni registar. Pored toga, kao što poduzetnicima namjerava olakšati izmjene u predmetu poslovanja, zakonodavac bi na jednak način javnosti trebao omogućiti i olakšan pristup informacijama o izmjenama o predmetu poslovanja. Iz tog razloga Gong smatra nužnim Zakonom definirati i dostupnost podataka putem Internet servisa, tim prije što je ova usluga omogućena za preuzimanje i redovno ažuriranje drugih podataka iz sudskog registra. Djelomično prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost. Pristup informacijama već je omogućen svima pod jednakim uvjetima putem internetske stranice sudskog registra, bez naplate.
31 Ante Grbac IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. Ekonomičnost i efikasnost su boljke hrvatskog pravosudnog sustava, a djeljenje jednog registra koji vodi sve podatke o trgovačkim društvima na dva registra od kojih će jedan voditi samo podatke o djelatnostima društava je nešto što je izrazito neekonomično i neefikasno. Također je i nelogično te bi prije očekivao da ću takav prijedlog pročitati u Alanu Fordu nego na savjetovanju ministarstva pravosuđa. Ekvivalent bi bio da se stanice za tehnički pregled vozila podijele na stanice za tehnički pregled podvozja, stanice za tehnički pregled motora i stanice za tehnički pregled svjetala. Ljudi dajte profesorima te osobama koje su radile u struci da rade prijedloge zakona i neka osiguraju tim osobama da pridonesu poboljšanju ovog našeg pravosudnog sustava koji je sve samo ne dobar i to isključivo samo zato što ne koristimo genijalnost pojedinih profesora (u ovom slučaju Barbića, Miladina i sl.). Svaka čast svim drugim sudionicima radnih skupina, ali za napisati zakon treba imati tonu znanstvenih radova ili godine iskustva u pravosudnom sustavu da bi se dao kvalitetan savjet. Prijedlog da se uvede poslovni registar sigurno to nije. Također, pozivanje na činjenicu da nam propisi EU nalažu donošenje ovakvog zakona po meni će imati smisla tek nakon što takav zakon izglasaju Njemačka i Austrija koje bi nam trebale biti uzor, a ne Bugarska i ostale države istočnog bloka u kojima Svjetska banka narušava pravni poredak radi financijskog probitka. Također odličan primjer "učinkovitosti" neposrednog e-poslovanja je recentni primjer Estonije koja je postala svjetsko središte za pranje novca nepoznatog porijekla. Uvođenje e-poslovanja je naravno poželjno, ali ne po cijenu pravne sigurnosti. Djelomično prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
32 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. U odnosu na članak 22. predloženih izmjena i to uvođenje nove glave VI. POSLOVNI REGISTAR: Predlagatelj uvodi paralelni sustav uz već postojeći sudski registar koji izvrsno funkcionira u našem pravnom poretku jer je pod kontrolom samih sudaca i ovlaštenih službenika sudskog registra. Važno je naglasiti kako upise u sudski registar obavljaju isključivo ovlaštene osobe i kako zbog toga postoji sustavna kontrola upisa, a koja rezultira „načelom povjerenja u sudski registar“. Iz samog teksta Nacrta prijedloga zakona ne proizlazi kako se u novi registar djelatnosti upisuju podaci, zatim koji podaci se upisuju, te na kraju krajeva, tko i na koji način kontrolira upise. Prihvaćen Prihvaća se. Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnik, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
33 HRVATSKA NARODNA BANKA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. Uvođenje koncepta poslovnog registra kojeg vodi HGK te upis predmeta poslovanja u njega predstavlja radikalnu promjenu u odnosu na zatečeno stanje prema kojem se predmet poslovanja upisuje u sudski registar. Vezano uz zakone iz nadležnosti HNB-a, do sada nije bilo moguće upisati pojedine djelatnosti u sudski registar bez prethodne suglasnosti HNB-a. Na taj su se način štitili i potrošači i financijski sustav u cjelini od neovlaštenog pružanja pojedinih usluga. Kako nisu poznati svi detalji vezani uz funkcioniranje poslovnog registra, a moguće su dalekosežne posljedice predloženog koncepta na obavljanje djelatnosti za koje HNB izdaje posebno odobrenje, protivimo se napuštanju postojećeg pravnog uređenja i upisivanju predmeta poslovanja u poslovni registar koji bi vodila HGK. Prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
34 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 22. Poštovani, ovo nikako nije prihvatljivo, uvrštavati privatni registar i izdvajati statusni predmet u taj registar? Ovome ne može nikako biti mjesto u ZTD-u jer je u suprotnosti sa mnogo ustavnopravnih načela. Što struka kaže na ovo? Je li moguće da je ovakav nacrt zakona u javnoj raspravi? Prihvaćen Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje se se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost.
35 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 23. Izmjenom članka 70. ZTD-a i to stavka 3., vjerojatno greškom, izbrisan je cijeli stavak 3. sada važećeg zakona koji glasi: „(3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva.“ Ako se doista radi o pogrešci onda dosadašnji stavak 3. treba postati stavak 4. Ukoliko je namjera predlagatelja doista bila da se u cijelosti izbriše odredba aktualnog čl. 70. st. 3. onda se postavlja pitanje što bi se točno upisivalo u sudski registar, a da je od ikakvog faktičnog značaja i vrijednosti. Ukoliko se doista neće upisivati promjene poput izmjene članova društava ili osoba ovlaštenih za zastupanje u samom temelju će biti narušeno povjerenje u sudski registar. Ovakvi bi nedostatci doveli u pitanje samu svrha postojanja sudskog registra. Isto tako biti će narušena pravna sigurnost s obzirom da iz izvatka iz sudskog registra više neće biti vidljivo koje su osobe i u koje vrijeme bile ovlaštene donositi odluke koje se tiču odnosa unutar trgovačkog društva, kao i koje osobe su bile ovlaštene zastupati društvo i sklapati poslove u ime i za račun društva. Prihvaćen Stavak 3. članka 70. ne briše se.
36 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 34. Ova promjena se ne odnosi na članak 193. nego na članak 194. pa smatramo da je riječ o redakcijskoj omašci. Prihvaćen Prihvaća se.
37 GONG IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 42. Gong pozdravlja preciznije definiranje sukoba interesa kao argument za javnost obiteljskih, poslovnih i interesnih veza članova uprava poduzeća, naročito kad se radi o tvrtkama u pretežitom vlasništvu države ili jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 43. Kako je o ovom pitanju bilo puno komentara ovdje treba samo kazati da je ovakva odredba bez predmetna a u određenom smislu i zanimljiva jer članovi upravnog odbora ne trebaju imati takve kvalifikacije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 43. Smatramo da je prijedlog odredbe novog st. 4. iznimno nejasan, nepotreban i u konačnici dovodi do ograničenja koja nisu ni od kakve koristi za samo društvo. Generalno gledano, potpuno je nejasno koga se takvom odredbom štiti - tim više ako se ne radi o poduzetniku čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu. Također, prisiljavanje društava da imenuju "obrazovane" članove u nadzorni odbor sigurno neće povećati sigurnost da ta društva neće zapasti u teškoće ili da neće doći do štete za vjerovnike i dioničare. Generalno gledano, smatramo da je ta odredba bespotrebna i samo dodatno opterećuje dionička društva. No, ako se baš iz nekog razloga inzistira na usvajanju ovakve odredbe, onda slijede daljnje primjedbe na njen sadržaj: Uvođenje ECTS bodova kao kriterija je bespotrebno i ograničava društvo na to da "obrazovani" članovi nadzornog odbora moraju biti osobe koje su završile studij po "Bolonjskom" sistemu. Tako se npr. isključuje mogućnost da u toj kvoti "obrazovanih" članova bude osoba koja zadovoljava sve potrebne uvjete, ali je završila npr. Harvard, Yale ili Stanford u SAD-u. SAD ne koristi sustav ECTS bodova, kao niti Kanada, Australija, Rusija, itd. Čisto za primjer: ako je fizička osoba koja je završila ekonomiju na Yaleu (izravno ili neizravno) većinski dioničar nekog dioničkog društva, te želi biti u nadzornom odboru tog društva, ona može biti u nadzornom odboru samo kao dio preostale "neobrazovane" kvote, iako je jasno da ima vrhnunsko obrazovanje i zadovoljava sve ostale uvjete. Nadalje, potpuno je nedorečen uvjet da osoba mora "poznavati korporativno upravljanje i financije i računovodstvo". Na koji se način dokazuje to poznavanje? U kojoj mjeri je potrebno "poznavati" ta znanja i vještine da bi se zadovoljio uvjet? Tko će u slučaju spora utvrđivati poznavanje tih vještina i po kojim kriterijima? Sud (koji nema ta znanja i vještine niti ih je dužan imati) će ispitivati osobu? Konačno, ovako kako je postavljeno ispada da trećina članova NO mora kumulativno poznavati i korporativno upravljanje i financije i računovodstvo. Smatramo da je takav uvjet bespotrebno ograničavajući jer bi u tom slučaju u većim nadzornim odborima trebalo biti 3-5 takvih osoba. Umjesto toga, dovoljno bi bilo da se propiše da se traži poznavanje jednog od tih znanja i vještina (tj. korporativnog upravljanja ili financija i računovodstva). S obzirom na navedeno, predlažemo da odredba čl. 43. ovog zakona glasi: U članku 255. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Statutom društva koje je veliki poduzetnik prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika kao posebni uvjeti iz članka 3. ovoga članka moraju se propisati da jedna trećina članova nadzornog odbora mora imati završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova odnosno ekvivalent tom bodovanju ukoliko je obrazovana izvan ECTS sustava, te pet godina radnog iskustva nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija, odnosno završenog visokog obrazovanja na radnim mjestima na kojima je uvjet rada dobro poznavanje korporativnog upravljanja i/ili financija i računovodstva. (5) Izbor osobe koja ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka jest valjan, ali osoba koja zna da ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka i prihvati imenovanje ne može u sporu za štetu društvu dokazivati da je primijenila pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.“. Prihvaćen Prihvaća se. Odustaje se od ECTS bodova kao kriterija te se zadržavaju ostali navedeni kriteriji (sveučilišni studij, radno iskustvo u području korporativnog upravljanja i/ili financija i računovodstva.
40 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 43. Smatram da ovo nije dobro uređeno Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odredba je dorađena.
41 HGK IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. Vezano na članak 45. NPZ, članice Udruženja banaka HGK predlažu unijeti nedvojbenu definiciju izraza "dioničar" naročito imajući u vidu članak 528. Zakona o tržištu kapitala koji predviđa vođenje nematerijaliziranih vrijednosnih papira na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihova zakonitoga imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitoga imatelja drži te vrijednosne papire. Isto tako, predlaže se nedvojbeno definirati izraz "bez odgode" posebice imajući u vidu Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/1212, kao i nepostojanje prijenosa informacija u standardiziranom elektroničkom formatu na hrvatskome tržištu (između izdavatelja i posrednika). Također, u odnosu na novi članak 297.g, članice Udruženja banaka HGK ističu kako ne vide korisnost objave informacije o tarifama po kojima su naplaćivane usluge u prethodnih pet kalendarskih godina niti to Direktiva (EU) 2017/828 propisuje te predlažu da se taj dio korigira budući da značajno otežava administraciju posrednika. Djelomično prihvaćen Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su revidirane. Jasno je propisano pod kojim pretpostavkama je dopušteno upisati dionice u Registar dionica na svoje ime, ako one pripadaju nekom drugom (izmjene članka 226. Zakona). Pojam bez odgađanja je pojam koji koristi Direktiva, a sam pojam je dovoljno jasan, s obzirom na to da se uobičajeno koristi i u hrvatskom zakonodavstvu.
42 Hrvatski Telekom d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. Komentar na čl. 297.t: - uz stavak 6: predlaže se "savjetodavno glasanje", dakle uvodi se pojam koji nije definiran i nije jasan. Što je cilj, smisao i svrha "savjetodavnog glasanje" o primicima? Tim više, ako društvo isplaćuje naknade dane prema politici primitaka koja je prethodno usvojena i dodatno opisana u izvješću, zašto se traži i kako se provodi savjetodavno glasovanje? Koja je njegova svrha? Je li to točka za donošenje odluke na dnevnom redu Skupštine? - uz stavak 9: odredba stavka 9. propisuje odgovornost osobnom imovinom direktora za sastavljanje izvješća o primicima sukladno zahtjevima zakona. Navedeno je protivno osnovnoj statusnoj arhitekturi ZTD-a. Tim više, kako je odredba čl. 297.t. nejasna, ovako stipulirana odgovornost direktora uvodi pravnu nesigurnost. Primljeno na znanje Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su u cijelosti revidirane.
43 Hrvatski Telekom d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. Komentar na članak 297.f., stavak 2; nije jasno da li se potvrda o primitku glasovanja odnosi na elektroničko glasanje "na daljinu" (kada dioničar nije fizički prisutan na GS) ili obuhvaća i tehniku glasovanja (elektroničkim putem) na skupštini? Ovakva stipulacija može izazvati dileme i nejasnoće. Primljeno na znanje Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su u cijelosti revidirane.
44 Hrvatski Telekom d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. Komentar vezano za čl. 297.p.: Predložena je neprecizna i nomotehnički neprihvatljiva i pogrešna odredba. Naime, pogrešno je da stožerni statusni propis, kao što je to ZTD, ne definira pojam kojeg koristi već upućuje na definiciju sadržanu u drugom propisu. Ovo je tim više problem ne samo stoga što je to po sebi (nomotehnički) pogrešno već i stoga jer je opisano upućivanje sadržajno nejasno. Naime Uredba EZ br. 1606/2002 ne sadrži definiciju „povezane osobe“ a niti taj termin postoji u Zakonu o računovodstvu koji spomenutu Direktivu transponira u RH pravni sustav. Dakle, nije jasno tko je povezana osoba, pa je i cijeli čl. 297u. koji je posvećen „povezanim osobama“ nejasan tj ne zna se na koga se odnosi. Primljeno na znanje Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su u cijelosti revidirane.
45 Hrvatski Telekom d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. U nastavku komentari na čl. 297.u.: -stavak 1: ne znamo i nije jasno na koga se odnosi ova odredba. Naime, člankom 297.p definira se „povezana osoba“, no ta definicija nije precizna, nije jasna, upućuje (nomotehnički pogrešno) na drugi propis koji također ne sadrži tu definiciju. Za detaljniji komentar oko definicije pojma „povezana osoba“ upućujemo na naš komentar pod člankom 297p; - stavak 2: vezano za zadnju točku (rečenicu), ona ne određuje tko utvrđuje da je pojedina transakcija sklopljena u „uobičajenom tijeku poslovanja i zaključene u redovnim tržišnim uvjetima“. Smatramo da bi to trebao biti zadatak uprave društva, što bi zakonodavac trebao propisati, u cilju izbjegavanja dvojbi i nesigurnosti. - stavak 3: nije jasno što je pravni značaj „najave transakcije“. Niti ova odredba odnosno stavak a niti kasniji stavci odgovaraju na ovo pitanje. Odnosno, kako može biti transakcija „zaključena“ ako se tek treba odobriti? Da li to upućuje na uvjetno (raskidno/suspenzivno) zaključivanje transakcije? Navedeno može generirati nesporazume i sporove među dioničarima i povezanim osobama. - stavak 4: Nije jasno prema kojim kriterijima, tko i kako procjenjuje da je transakcija poštena i razumna sa stajališta društva i dioničara i povezanih osoba. Što ako je transakcija poštena i razumna za jednog dioničara a nije za drugog? I ova odredba može generirati međudioničarske sukobe i sporove. stavak 5: ovom odredbom se isključuje iz odlučivanja većinski dioničar za transakcije u kojima je on „povezana osoba“ i prebacuje se upravljanje poslovima na NO, što nije sukladno s ulogom NO-a. stavak 6: nije jasno propisan značaj glasanja na skupštini; da li je to glasanje kojim se odobrava transakcija? Ako da, koja je svrha prethodnog pozitivnog izvješća NO-a o transakciji? Dodatno, ako se prepušta glasanje u cilju odlučivanja o transakciji dioničarima, izuzev onih koji su povezane osobe, to znači da se poslovanje društva prepušta glavnoj skupštini što je protivno pravilima vođenja društava i temeljnim postulatima ZTD-a i, još gore, to pravo je oduzeto dioničarima (ako su povezene osobe), pa se upravljanje i poslovno odlučivanje o bitnim transakcijama prepuštaju „nepovezanim“ osobama i manjinskim dioničarima a ne upravi društva što je nedopušteno i protivno temeljnoj arhitekturi hrvatskog prava društava. stavak 7: svi gore navedeni komentari se mutatis mutandis primjenjuju i u odnosu na bitne transakcije zaključene između povezane osobe društva i društva kćeri tog društva; i tu se upravljanje prepušta NO društva a izuzimaju se dioničari ako su povezane osobe. I ovdje je nejasno kako i temeljem kojih kriterija se sastavlja izvješće poštenosti i razumnosti transakcije. Naime, poštenje je vrijednosna dakle subjektivna kategorija jer ovisi o uglu gledanja, jer se jednom dioničaru može činiti nešto pošteno što nije pošteno ili nije razumno nekom drugom (većinskom ili manjinskom), a to pokazuje i sudska praksa. Ujedno, kategorije "poštenja" i "razumnog" se ne moraju nužno poklapati. Ovakva rješenja doista će generirati sporove jer prosuđivanje „razumnosti i pravednosti transakcije“ bez preciznijih kriterija je pogrešno i kontradiktorno pogotovo što interesi društva, većinskih i manjinskih dioničara se ne trebaju poklapati. Iako EU Direktiva uvodi upravo te pojmove u procjeni transakcije, važno je znati da je direktiva polazna točka u kreiranju zakonodavnih rješenja, dakle ona ne daje sama i u cijelosti zakonodavno rješenje, već obvezuje države članice da ih sama pronalaze i detaljnije reguliraju, što je ovdje propušteno. stavak 8: što znači „periodično ocjenjivanje transakcija s povezani osobama“? Je li u to ulaze samo „bitne transakcije“ ili „sve“ transakcije s povezanim osobama, odnosno da li je predlagatelj omaškom ili zabunom ispustio pridjev „bitne“? Koja je svrha i cilj takvog ocjenjivanja? Koja je svrha i cilj postupanja po ranijim stavkama ovog članka (koji govori o trenutku kada se bitne transakcije procjenjuju odnosno ocjenjuju) ako ovaj stavak govori o „periodičnom“ ocjenjivanju? Nejasno, neshvatljivo, podnormirano. Ovakav stav daje prostora generiranju sporova između dioničara i doprinosi pravnoj nesigurnosti, što nije cilj ovih dopuna. Nužno je potrebno doraditi ovaj zakonski prijedloge u cilju kreiranja sigurnog zakonodavnog okvira koji omogućava brze i za društvo korisne i profitabilne poslovne transakcije. Prihvaćen Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su u cijelosti revidirane.
46 HRVATSKA NARODNA BANKA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 45. 1) Prenošenje recitala 54 iz Direktive (EU) 2017/828: Iako se radi o uvodnoj izjavi za koju načelno ne postoji obveza prenošenja u nacionalno zakonodavstvo, predlažemo prenijeti sadržaj recitala 54 u materijalne odredbe kako bi se pojasnio odnos novopredloženih odredbi ZTD-a i posebnih propisa koji se primjenjuju na kreditne institucije. Primjerice, u odnosu na kreditne institucije je donesena Odluka o primicima radnika ("Narodne novine", br. 31/2017) koja je lex specialis za primitke pojedinih radnika u kreditnim institucijama. Navedena odluka predstavlja implementaciju pravne stečevine EU, no po svojoj je naravi podzakonski propis. Slijedom navedenoga, odredba Zakona o kreditnim institucijama koja glasi " Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom" ne osigurava navedenoj odluci prednost u primjeni pred odredbama ZTD-a. Kako se novopredloženim odredbama regulira ista materija, potrebno je urediti koje će od navedenih odredbi imati prednost, a držimo da je to potrebno učiniti u skladu s recitalom 54 Direktive. Slijedom navedenoga predlažemo u tekst ZTD-a unijeti dodatnu odredbu koja glasi kao u nastavku. Prijedlog materijalne odredbe: "Odredbe Odsjeka 6.a, 6.b i 6.c ne primjenjuju se u mjeri u kojoj je zakonodavnim aktima Europske unije odnosno posebnim propisima donesenima na temelju zakonodavnih akata Europske unije određeno drugačije." 2) Uz novopredloženi čl. 297.b alineju 2.: U definiciji "posrednika" nedostaje dio iz Direktive (EU) 2017/828 koji glasi "koja pruža usluge pohrane dionica, administriranja dionicama ili održavanja računa vrijednosnih papira za račun dioničara ili drugih osoba". Iako se odredbe koje slijede neće moći primijeniti ako, primjerice, kreditna institucija ne pruža neku od gore navedenih usluga, ipak predlažemo unijeti gore navedeni tekst radi pojašnjenja da su kreditne institucije obveznici primjene odredbi koje slijede samo ako pružaju opisane usluge. 3) Uz novopredloženi čl. 297.c st. 4.: Direktiva (EU) 2017/828 umjesto riječi "osoba" (posljednja riječ u stavku 4.) koristi izraz "pružatelja usluga". Da li je ovdje upotrijebljeni izraz "osoba" ipak širi od onoga koji je predviđen Direktivom? Sugerira li Direktiva da se mora raditi o osobi koja obavlja određenu djelatnost u kojem bi slučaju potrošači bili isključeni iz mogućnosti da budu ovlašteni na temelju ove odredbe? 4) Uz novopredloženi čl. 297.c st. 5.: Čini nam se da bi odredba o oslobođenju od odgovornosti prema članku 3.a stavku 6. Direktive (EU) 2017/828 trebala biti jasnije napisana. Primjerice, banke su u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama dužne čuvati bankovnu tajnu te prekršajno odgovaraju za povredu te obveze. Pretpostavljamo da se ovom odredbom željelo isključiti mogućnost kažnjavanja u prekršajnom postupku. Primjećujemo, međutim, da kazne nisu jedina vrsta prekršajnopravnih sankcija te da stoga ovom odredbom nije isključena mogućnost izricanja mjere upozorenja (tj. opomene i uvjetne osude) u prekršajnom postupku. Slijedom navedenoga, predlažemo da odredba čl. 297c st. 5. druga rečenica glasi: "Posrednik koji je u skladu s odredbama ovoga odsjeka otkrio informacije o identitetu dioničara ne može zbog toga odgovarati za povredu posebnog zakona kojim je zabranjeno otkrivanje informacija, niti je odgovoran za štetu." 5) Uz novopredloženi čl. 297.f st. 1.: Direktiva (EU) 2017/828 koristi izraz "na barem jedan od sljedećih načina". Ovdje upotrijebljeni izraz "tako da između ostalog" može navesti na zaključak da se radi o minimumu koji posrednik mora ispunjavati te da taj minimum uključuje obje navedene obveze. Naš je prijedlog da se radi otklanjanja mogućih dvojbi koristi izričaj iz Direktive (EU) 2017/828. 6) Uz novopredloženi čl. 297.g st.1.: Navedenom se odredbom u nacionalni pravni poredak prenosi odredba prema kojoj države članice od posrednika zahtijevaju da javno otkriju sve primjenjive troškove u pogledu usluga koje se pružaju prema ovim odredbama. Molimo razmotriti dopustivost retroaktivnog djelovanja ove odredbe prema članku 90. Ustava RH, a s obzirom da je ovdje predviđena objava tarife za prethodnih pet kalendarskih godina. 7) Uz novopredloženi čl. 297.g st. 2.: Izričaj u Direktivi (EU) 2017/828 je drugačiji i glasi "ako odražavaju razlike u stvarnim troškovima pri pružanju usluga". Predlažemo u ZTD unijeti izričaj iz Direktive. Čini nam se, naime, da nije dovoljno samo postojanje razlike između očekivanih i stvarnih troškova, već da je potrebno da viša nagrada/naknada troška koju naplaćuje posrednik bude proporcionalna takvoj razlici, odnosno da je odražava. 8) Uz novopredloženi čl. 297.k st. 2. alineju 2 - komentar se odnosi na tekst u zagradi u toj alineji; u Direktivi se na početku tog teksta koristi riječ "uključujući" iz koje je razvidno da se ne radi o taksativnom nabrajanju, već da se nabrajanje čini samo primjerice. Radi otklanjanja dvojbi, predlažemo slijediti izričaj iz Direktive. 9) Uz novopredloženi čl. 297.n. st 2.: Predlažemo provjeriti uvodni dio odredbe - trenutni je izričaj nejasan. 10) Uz novopredloženi čl. 297.n st. 3.: Primjećujemo da je u odredbi o objavi na internetskim stranicama izostavljena riječ "besplatno" koja se inače spominje u Direktivi i koja je preuzeta u veći broj novopredloženih odredbi ZTD-a. 11) Uz novopredloženi čl. 297.r st. 3.: Radi se o tekstu koji je doslovce preuzet iz hrvatske verzije Direktive. Ipak, uzimajući u obzir engleski tekst koji glasi: "Where no remuneration policy has been approved and the general meeting does not approve the proposed policy (...) predlažemo izmjenu teksta (u svrhu pojašnjenja) na način da glasi: "Ako ne postoji odobrena politika primitaka, a na glavnoj skupštini se ne odobri politika koja se predlaže..." Čini nam se da u prilog predloženom izričaju govori i tekst stavka 4. ovog članka. 12) Uz novopredloženi čl. 297.t st 5.: Uvodni dio članka 9b stavka 3. podstavka 2. Direktive (EU) 2017/828 glasi "Ne dovodeći u pitanje nijedno dulje (ne drugačije!) razdoblje utvrđeno u bilo kojem sektorskom zakonodavnom aktu Unije (...)." Stoga predlažemo da uvodni dio ove odredbe glasi "Ako posebnim propisom nije predviđen duži rok (...)". Primljeno na znanje Odrebe kojima se implementira Direktiva 2017/828 su u cijelosti revidirane.
47 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 52. Iz Nacrta prijedloga Zakona nije nedvosmisleno jasno odnosi li se pojam „moral društva“, na moral trgovačkog društva ili društva kao zajednice. Nije prihvaćen Pojam "moral" je pojam koji već sadržan u odredbi članka 2. važećeg Zakona o trgovačkim društvima te je jasno da se odnosi na moral društva kao zajednice, a ne moral trgovačkog društva.
48 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 54. Smatram da ove izmjene treba svakako podržati jer se ne može provoditi likvidacija društva koje je brisano iz sudskog registra nego se može provoditi likvidacija zapravo naknadno pronađene imovine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 54. U odnosu na članak 54. i 55. predloženih izmjena: Nije jasna intencija predlagatelja da iz korijena promijeni postupak likvidacije koji je izmijenjen i znatno pojeftinjen izmjenama Zakona iz 2015. godine. Naime, likvidacija društva je vrlo kompleksan pravni posao, koji proizvodi brojne pravne posljedice u odnosu na vjerovnike. Ukidanjem objava, odnosno poziva vjerovnicima na mrežnim stranicama sudskog registra vjerovnici se stavljaju u značajno nepovoljniji položaj jer svoje potraživanje ne mogu ostvariti neposredno prije brisanja društva iz registra, već kroz posebnu tužbu u roku od dvije godine od brisanja. Navedena odredba će uvesti pravnu nesigurnost i dodatne poslove za sudove. Nije prihvaćen Prestanak društva po skraćenom postupku (skraćeni postupak likvidacije) institut je koji se uspješno provodi u zemljama našeg okruženja (Slovenija, Crna gora, Srbija itd.) još od 2008. godine. S obzirom na to da u ovom postupku članovi društva kapitala se obvezuju ispuniti možebitne preostale obveze društva vjerevnicima društva se daje dodatno osiguranje koje inače ne bi imali u redovnom postupku likvidacije.
50 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 55. Važno je za napomenuti da se ovdje radi o prestanku društva po skraćenom postupku, koje se doduše provodi bez likvidacije i u konačnici se društvo briše iz sudskog registra, međutim odlučno je da se radi jednoj od mogućnosti prestanka društva koju mogućnost treba podržati jer se uspješno već provodi u Sloveniji i Crnoj Gori. Ovakav način prestanka propisan je i u našem Zakonu o udrugama Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 56. Pozdravljamo ovu izmjenu, i to zbog različite prakse trgovačkih sudova, pri čemu predlažemo da se u isti članak unese tekst da jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ne može osnivati podružnice, niti dodjeljivati prokuru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 56. Smatramo da bi novi čl. 385. st. 2. mogao dovesti laike koji čitaju zakon u zabludu jer nije jasno naznačeno koliki je opseg odgovornosti članova društva za obveze društva prije uplate, odnosno unosa uloga u društvo, kao niti koja je vrsta odgovornosti za te obveze. Iako to jest propisano u daljnjem tekstu zakona, predlažemo da se ovdje to barem okvirno naznači. Stoga predlažemo da čl. 56. glasi: U članku 385. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva, osim u visini neuplaćenih/neunesenih uloga za preuzete poslovne udjele u društvu sukladno odredbama ove glave zakona." Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je oblik društva s ograničenom odgovornošću koji ima najviše tri člana i jednog člana uprave na koje se primjenjuju odredbe ove Glave, ako nije drukčije propisano.“. Djelomično prihvaćen Odustaje se od mogućnosti osnivanja društva kapitala bez uplate temeljnog kapitala prilikom osnivanja.
53 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 57. U odnosu na članak 57. predloženih izmjena: Članak 57. Članak 387. mijenja se i glasi: „(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). (2) Društveni ugovor može se sklopiti putem javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela. Društveni ugovor se može sklopiti i na daljinu u skladu s odredbama Odjeljka I.a ove Glave Zakona. (3) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva. (4) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.“. Izmjenama čl. 387. ZTD-a kao i onih koji mu slijede predlagatelj predlaže korijeniti izmjenu koncepta na kojem je utemeljeno hrvatsko pravo društva, inspirirano njemačkom i austrijskom pravnom tradicijom. Prva i najveća promjena je napuštanje obveze da se društveni ugovor (odnosno izjava o osnivanju) sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđene (solemnizirane) privatne isprave, a sve u cilju „smanjenja administrativnih troškova u iznosu od barem 70%“. Pritom je u cijelosti zanemareno da je takav postupak nužan da se osigura prihvatljiv stupanj pravne sigurnosti. Stavkom 1. propisano je da se društvo osniva na temelju ugovora koji sklapaju osnivači. Ocjenjujemo da je odredba nedorečena jer ne daje odgovor na pitanja forme ugovora (usmeni ili pisani oblik), te mogućih dodatnih pretpostavki valjanosti (npr. ovjera potpisa ugovornih strana). Navedena nedorečenost stvara nedoumicu o pitanju je li tako sklopljeni društveni ugovor privatna ili javna isprava, te tko je ovlašten sastaviti takvu ispravu budući se ugovor može, ali i ne mora, sklopiti uz sudjelovanje ovlaštenog tijela iz stavka 2. Kod stavka 2. nejasno je što znači izraz „putem javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela“. Što to „putem“ podrazumijeva? Koje radnje i postupke su navedena „ovlaštena tijela“ dužna provesti radi sklapanja takvog ugovora? Postoji li obveza utvrđivanja identiteta osnivača ili članova trgovačkog društva i osoba ovlaštenih za zastupanje? Ako da, na koji način? Koje evidencije i upisnike su npr. odvjetnici ili druga tijela dužni i ovlašteni voditi, te tko za njih odgovara? Uz javne bilježnike u postupak osnivanja društva uvode se i odvjetnici i neodređene druge osobe ili tijela, iako se iz uvodnog obrazloženja može naslutiti da se misli na Financijsku agenciju. Javni bilježnici su sukladno Zakonu o javnom bilježništvu diplomirani pravnici s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom. Kao nepristrani povjerenici stranaka uživaju status osoba javnog povjerenja i prenesene su im javne ovlasti, a svojim radom jamče i odgovaraju za zakonitost postupanja stranaka. U konačnici podliježu nadzoru suda i Ministarstva pravosuđa. Odvjetnici su također pravni profesionalci sa položenim pravosudnim ispitom. Njihova je propisana zadaća pružanje pravne pomoći strankama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa, međutim bez svojstva osoba od javnog povjerenja i bez javih ovlasti, a zbog naravi i svrhe svoje službe ne podliježu odgovarajućem nadzoru poput javnih bilježnika. Financijska agencija je pravna osoba osnovana posebnim zakonom, međutim njezina primarna zadaća nije pružanje pravnih usluga, a podliježe nadzoru od strane Ministarstva financija. Iz naprijed navedenog razvidno je da su, uz javne bilježnike, naknadno uvedene osobe i tijela potpuno ili barem djelomično neprikladna za sudjelovanje u postupku osnivanja trgovačkih društva, barem na način kako je nacrtom izmjena predviđeno. Posebno u slučaju odvjetnika, s obzirom da se isti mogu lako naći u sukobu interesa, primjerice u parničnom postupku u kojem zastupaju tužitelja, a društvo koje je „putem“ istog odvjetnika osnovano bude tuženik. Prihvaćen Odustaje se od izmjene članka 387. Zakona o trgovačkim društvima u dijelu koji se odnosi na druge ovlaštene osobe ili tijela. Napominje se da se postupak osnivanja društva i dalje može provesti korištenjem usluga HITRO.hr servisa.
54 Gabriela Banić IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 57. St. 2. kakve ovlaštene osobe ili tijela? Ovako formulirana odredba otvara vrata za raznorazne organizacije "ovlaštenih tijela" tj. otvara vrata nadripisarima. Prihvaćen Odustaje se od izmjene članka 387. Zakona o trgovačkim društvima u dijelu koji se odnosi na druge ovlaštene osobe ili tijela. Napominje se da se postupak osnivanja društva i dalje može provesti korištenjem usluga HITRO.hr servisa.
55 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 61. Izmjene čl. 390, posebno u stavku 3. i novo dodanom stavku 8. ZTD narušavaju temelje postojećeg koncepta. Aktualnim je uređenjem predviđeno da se ulozi, koji predstavljaju temeljeni kapital, moraju uplatiti barem u četvrtini ukupnog iznosa u novcu, kao i da se cjelokupni iznos temeljenog kapitala mora uplatiti prije upisa u sudski registar. Nova odredba stavaka 3. i 8. propisuje da se ukupni ulog mora uplatiti u roku od godinu dana nakon upisa u sudski registar, bez predviđenih osiguranja za uplatu tih uloga. Ta je obveza izbrisana izmjenama čl. 394. ZTD. Iz takve odredbe je razvidno da se d.o.o. i j.d.o.o mogu osnovati, a da osnivač/osnivači ne moraju uplatiti niti jednu kunu u temeljni kapital koji su odredili, a koji može biti i npr. 20 milijuna kuna. S obzirom da je d.o.o. moguće osnovati sa faktički 0,00 (nula) kuna temeljnog kapitala nameću se određena pitanja. Upitna je svrha pravnoustrojstvenog oblika j.d.o.o., s obzirom da je za njega ionako propisan vrlo niski minimum temeljnog kapitala od 10,00 kn. Upitan je položaj trećih osoba koje stupajući u pravne odnose s društvom postaju vjerovnici. Naime, temeljni kapital, osim gospodarske funkcije vezane za početak poslovanja, služi i kao stanovito jamstvo sigurnosti vjerovnicima društva da će svoju tražbinu moći naplatiti. Upitna je sudbina društva ukoliko se temeljni kapital ne uplati u cijelosti u roku od godine dana. Briše li se to društvo iz registra, ili ostaje upisano? Odredba novo dodanog stavka 9. koja propisuje osobnu odgovornost člana društva koji nije uplatio ulog potpuno redefinira opće postulate i razliku između društva osoba (gdje osnivači odgovaraju osobno) i društva kapitala (gdje osnivači ne odgovaraju osobnom imovinom, osim u slučaju proboja prave osobnosti, što je iznimni i rijedak slučaj). Zaključno na predložene izmjene čl. 390.razvidno je da se želi osnivačima dati mogućnost da osnivaju društva, bez da snose materijalni rizik, što je dvojbeno s obzirom na gospodarsku prirodu te radnje. Dodatno je problematično i osnivanje društva ulaganjem stvari i prava s obzirom na činjenicu da stvari i prava ne trebaju više biti unesena prije osnivanja društva s čime se dovodi se u pitanje upisani iznos temeljnog kapitala u odnosu na vrijednost stvari i prava u trenutku unosa. Prihvaćen Odustaje se od mogućnosti osnivanja društva kapitala bez uplate temeljnog kapitala prilikom osnivanja.
56 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 65. U stavku 4. novog članka 397.d. namjerno ili slučajno prepisana je djelomično odredba čl. 57. Zakona o javnom bilježništvu (Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta), a koji se odnosi i na čl. 59. istog zakona (Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava). S obzirom da je predlagatelj nacrtom prijedloga zakona odustao od propisane forme društvenog ugovora/izjave o osnivanju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, izbor formulacije stvara pravni okvir koji će trajno biti u neskladu sa stvarnošću. Stavkom 4. propisana je presumpcija o suglasnosti sadržaja obrasca s pravom voljom stranke i razumijevanjem smisla i posljedica pravnog posla. S obzirom da u postupku potvrde obrasca nije obuhvaćeno nepristrano pravno savjetovanje, niti mjere za sprječavanje pranja novca, držimo da propisana presumpcija u stvarnosti ne bi proizvodila željeni učinak stvarnog sklada volje i očitovanja, već procesno pravilo o teretu dokaza u brojnim novim parnicama. U stvarnosti, naime nije opravdano očekivati jednaku razinu razumijevanja poduzete radnje sa ili bez pruženog propisanog pravnog savjetovanja. Nije prihvaćen Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavnijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. Potreba za pružanjem pravne pomoći i davanjem pravnih savjeta prilikom osnivanja društva na daljinu smanjena je, s obzirom na to da ove tipove društva moguće osnovati na temelju obrazaca koji su sastavni dio ovih zakona, pa je za pretpostaviti da će osoba koja se namjerava baviti poduzetništvom moći razumijeti i ispravno popuniti obrazac.
57 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 65. U odnosu na članak 65. Prijedloga zakona: Iako se možemo složiti sa tvrdnjom da postoji potreba za elektroničkim osnivanjem trgovačkih društva na daljinu putem kojeg potencijalni poduzetnici mogu pokušati svoju ideju pretvoriti u poduzetnički poduhvat, ocjenjujemo da je u ovom dijelu nacrta izmjena predlagatelj otišao u krajnost. Nacrtom prijedloga propisano je da se čak i najsloženiji društveni ugovor može sklopiti na daljinu. S obzirom da se sustavu pristupa osobno (osobe koje su laici i bez pravnih znanja) i bez punomoćnika, te da nije predviđena ikakva vrsta pravnog (ili drugog) savjetovanja, sve u cilju smanjenja troškova i uštede vremena, sustavu osnivanja na daljinu trebalo bi pristupiti uz razumna ograničenja. Komora je stajališta da bi se postupak valjalo ograničiti na osnivanje trgovačka društva sa najviše jednim osnivačem i jednom osobom ovlaštenom za zastupanje, i to ispunjavanjem izjave o osnivanju i biranjem ograničenog broja određenih i u praksi raširenih djelatnosti, slično kao i dosadašnji j.d.o.o. Time bi se u cijelosti zadovoljilo zakonodavne ciljeve koje će propisivati Direktiva, bude li donesena, a izbjegle bi se potencijalne situacije u kojima će osnivači (ako ih je više) ulaziti u međusobne sporove. Također, zbog načina na koji bi se društva na daljinu osnivala, u sudskom registru ili drugoj evidenciji bi trebalo biti naznačeno da su ta društva osnovana na daljinu radi obaviještenosti i sigurnosti trećih osoba u pravnom prometu. Nije prihvaćen Netočna je tvrdnja da se i najsloženiji društveni ugovor može sklopiti na daljinu. Omogućeno je osnivanje isključivo d.o.o. i j.d.o.o., kao najčešćih oblika društva kapitala, i to putem obrazaca koji su prilog Zakona.
58 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 65. Svakako podržavamo ovaj novi i pojednostavljeni postupak osnivanja, no smatramo da u predloženom tekstu postoji par ključnih problema koje naznačavamo u ovom komentaru: A) Čl. 397.e Kako smo već naznačili u komentaru na čl. 8 ovog prijedloga, bilo bi svakako poželjno ukloniti potrebu naznake predmeta poslovanja u tvrtci društva osim ako takva naznaka nije obvezna sukladno posebnom propisu, jer se zadržavanjem te obveze nepotrebno umanjuje povoljan učinak ukidanja obveze upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar (i s tim povezanim izmjena predmeta poslovanja). U tom slučaju bi trebalo prilagoditi i odredbu čl. 397.e st. 2. tako da glasi: "(2) Tvrtku društva u obrascu društvenog ugovora unosi nositelj osnivanja, a prihvaćaju ostali osnivači. U slučaju da osnivači odluče u tvrtci naznačiti predmet poslovanja društva, ili je takvo naznačavanje predmeta poslovanja društva u tvrtci propisano kao obveza posebnim propisom, tada naznaka predmeta poslovanja društva ne može imati više od dvadeset riječi. B) čl. 397.i Iako smo svakako suglasni s modelom obrasca društvenog ugovora, smatramo kako naznačavanje podataka o imenovanim direktorima u obrascu društvenog ugovora, čime ti podaci postaju dio samog društvenog ugovora. To će, s obzirom na sadašnji tekst prijedloga, dovoditi do velikih problema u kasnijem poslovanju i u postupcima promjene članova uprave. Naime, čl. 397.n jasno propisuje kako je za izmjenu društvenog ugovora potrebna kvalificirana većina (više od 3/4 danih glasova ili 3/4 svih glasova), pa je samim time (s obzirom da nije propisano drugačije) i za promjenu članova uprave koji su poimence upisani u društveni ugovor potrebna ista većina - jer se praktički uprava može promijeniti samo odlukom članova društva o izmjeni društvenog ugovora. Iz odredbe čl. 397.i st. 2. ničime ne proizlazi drugačije (tj. nije izričito propisano da se direktori upisani mogu imenovati običnom većinom glasova, kao što je to uobičajeno). Nadalje, ako direktor čiji su podaci upisani u društveni ugovor podnese ostavku, što to pravno znači? Da li on mora tražiti da članovi društva izmijene društveni ugovor kako bi njegov prestanak svojstva člana uprave bilo upisano u sudski registar? Identični problemi trenutno postoje u pogledu osnivanja j.d.o.o. putem zapisnika o osnivanju, stoga je ovaj model nepraktičan. Prva alineja stavka (1) je neprecizna, jer zadaje samo mogućnost ugovaranja fisknog broja direktora društva, što je nepotrebno opterećujuće za društvo. Smatramo da je svakako potrebno omogućiti da se naznači i raspon potrebnog broja direktora (tj. da se propiše najmanji i/ili najveći broj direktora). Konačno, druga alineja stavka (1) je neprecizna, jer iz nje nije jasno vidljivo da društvo može imati i samo jednog direktora, već se odmah govori o podacima direktora koji je predsjednik uprave, te ostalim direktorima (tj. uređuje se samo upis podataka za višečlanu upravu). Svakako predlažemo da se uprava imenuje posebnom odlukom osnivača koja se donosi na posebnom obrascu, kako osobni podaci direktora ne bi bili dio društvenog ugovora društva, ali bi se istovremeno osigurala vjerodostojnost odluke i uniformiranost koja se želi postići kod ovakvog osnivanja. Kako bi se cijela predložena situacija pojednostavnila, predlažemo da čl. 397.i glasi: "(1) U obrazac društvenog ugovora unosi se podatak: - o broju direktora, s time da on može biti određen fiksno ili na način da se naznači samo najveći broj direktora ili najmanji i najveći broj direktora - ako uprava ima više direktora, ovlast za vođenje poslova društva: a) direktori zajedno poduzimaju radnje vođenja poslova društva, ili b) svaki direktor poduzima radnje vođenja poslova društva (2) Društveni ugovor sadrži odredbu da članovi društva imenuju direktore svojom odlukom. (3) Osnivači svojom odlukom koja se donosi na propisanom obrascu za imenovanje uprave društva naznačavaju: - ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svih imenovanih direktora, s time da se naznačava koji je od direktora predsjednik uprave ako uprava ima više članova - ime i prezime, njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj zamjenika direktora, ako direktori imaju zamjenike - ako uprava ima više članova, jedna od sljedećih ovlasti u zastupanju uz svakog direktora da: a) zastupa društvo samostalno b) zastupa društvo zajedno s predsjednikom uprave c) zastupa društvo zajedno s drugim direktorom d) zastupa društvo zajedno s prokuristom." C) Čl. 397.k Generalno gledano, ovdje su primjedbe identične kao i u slučaju imenovanja direktora tj. upisivanje podataka o konkretnim članovima nadzornog odbora, s obzirom da nije drugačije propisano, dovodi do toga da ti podaci postaju dio osnivačkog akta i postaju podložni pravilima o izmjeni osnivačkog akta. Stoga predlažemo da tekst predložene odredbe čl. 397.k glasi: "(1) Ako društvo ima nadzorni odbor, u obrazac društvenog ugovora unosi se podatak o: - broju članova nadzornog odbora - broju članova koje imenuju: a) zaposlenici društva ili b) određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele (3) Osnivači svojom odlukom koja se donosi na propisanom obrascu za navođenje izabranih i imenovanih članova nadzornog odbora društva naznačavaju: - ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj predsjednika nadzornog odbora - ime i prezime, njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj članova nadzornog odbora - trajanje mandata članova nadzornog odbora ako je kraće od zakonom propisanog trajanja mandata." D) Čl. 397.o st. 2. S obzirom na gore naznačeno za čl. 397.i, smatramo da treba uskladiti sadržaj čl. 397.o st. 2. sa našim prijedlogom izmjena čl. 397.i i čl. 397.k. Osim toga, nejasno je zašto se u prijavi za upis u sudski registar kod ovog načina osnivanja traži da se umjesto popisa osoba ovlaštenih za zastupanje naznačavaju osobe ovlaštene za vođenje poslova društva - s obzirom da se u sudski registar upisuju osobe ovlaštene za zastupanje društva. Konačno, nejasno je zašto se kao obvezne dokumente (tj. nisu propisane iznimke) traži da se prijavi za osnivanje prilažu izvješće o osnivanju i revizija osnivanja - ti dokumenti su potrebni samo u posebnim slučajevima osnivanja. Zato predlažemo da čl. 397.o st. 2. glasi kako slijedi: "(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se: - primjerak popujnenog obrasca osnivačkog akta sa svim prilozima - primjerak popunjenog obrasca za imenovanje članova uprave društva - popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača - primjerak popunjenog obrasca za navođenje izabranih i imenovanih članova nadzornog odbora ako društvo ima nadzorni odbor - izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za direktora - izjava članova nadzornog odbora da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana nadzornog odbora ako društvo ima nadzorni odbor - izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena, ako su izvješće o osnivanju i reviziji osnivanja potrebni sukladno zakonu." Prihvaćen Osobe ovlaštene za zastupanje društva imenuju se posebnom odlukom i taj podatak ne čini sastavni dio društvenog ugovora. Broj osoba koje se mogu imenovati nije ograničen. Nadzorni odbor se ne imenuje prilikom osnivanja na daljinu. Odredba o dostavi izvješća o osnivanju i reviziji osnivanja je brisana.
59 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 66. U predloženom stavku (4) se potkrala jedna tiskarska greška: umjesto "U slučaju iz stavka 4." bi trebalo pisati "U slučaju iz stavka 3." Prihvaćen Prihvaća se.
60 GONG IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 78. Standardna forma i sadržaj izvješća revizora iz članka 498. Zakona omogućava istovremeno objavu ovih podataka u strukturiranom formatu pogodnom za ponovnu uporabu, stoga Gong pozdravlja ovu zakonsku odredbu. Smatramo kako bi Hrvatska revizorska komora pri izradi smjernica trebala voditi se upravo načelom najveće moguće transparentnosti i osigurati objavu izvješća u strojno čitljivom formatu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Porobija & Špoljarić d.o.o. Podzakonski akti, Članak 90. Ovaj članak se poziva na krive brojeve članaka. Čl. 387.a ZTD-a se dodaje člankom 58. ovog zakona, a čl. 397.a ZTD-a se dodaje člankom 65. ovog zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
62 Porobija & Špoljarić d.o.o. Stupanje na snagu, Članak 91. S obzirom na značajne promjene koje na mnogo načina mijenjaju dosadašnje koncepte osnivanja društava i kasnijih izmjena upisa u sudski registar (kako u pogledu načina, tako i u pogledu podataka koji se upisuju), nejasno je što će i kako biti provedivo s danom stupanja ovog zakona na snagu. To se osobito odnosi na društva čiji podaci (npr. tvrtka) više neće biti usklađeni s novim zakonom, kao i na izmjene upisa kod već postojećih društava. U dosadašnjim izmjenama i dopunama ZTD-a, kada se radilo o opsežnijim izmjenama, uvijek se jasno propisivalo da li postojeća društva imaju obvezu usklađenja i u kojem roku - odnosno, ako nema te obveze, to je bilo jasno propisano. Ovakvim "jednostavnim" stupanjem na snagu, bez upute zakonodavca kako obveznici zakona moraju postupati, nastaje nesigurnost i kod obveznika i kod tijela koja provode zakon. Nije smisao da se mora održavati seminare kako bi se ljudima objasnilo "što je zakonodavac mislio", nego da svatko može jednostavno saznati koja su mu prava i obveze čitanjem zakonskog teksta. Zato ljubazno molimo da se jasno naznači: da li obveznici zakona imaju nekakvu obvezu usklađenja s izmijenjenim propisom i u kojem roku, odnosno (ako nemaju) da se jasno naznači da se na postojeće stanje primjenjuje stari zakon (npr. u pogledu iste tvrtke dvaju društava sa sjedištima na području dvaju različitih sudova i sl.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se kako se odredbom članka 31. Zakona o trgovačkim društvima daje zaštita prava imatelju ranije prijavljene tvrtke da zatraži brisanje tuđe tvrtke, čak i na području drugog suda. Predmetnu situaciju nema potrebe dodatno normirati.