Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Inovacije u S3 područjima”
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Cvjetko Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 1.OPĆE INFORMACIJE | Ideja i inovacija je osnova možebitnog gospodarskog rasta, međutim natječaj nije koncipiran na način da se podupiru inovacije, nego se opetovano sredstva dijeliti po osobnom nahođenju birokrata, jer pravila nisu poštena, jasna i transparentna, ne zna se što se točno ocjenjuje, a opet će se inovacija svesti na osobnu procjenu birokrata – jer piše – „procjena“ stupnja inovativnosti, a ništa nije potrebno procjenjivati od strane birokrata nego se trebaju ocjenjivati činjenice (predana patentna prijava DA/NE, ishođeni patenti DA/NE). | Primljeno na znanje | Kriteriji za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru Investicijskog prioriteta 3d Poslovna konkurentnost, Specifičnog cilja 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“, usvojeni su 22. prosinca 2017. godine u okviru 15. pisanog postupka odlučivanja Odbora za praćenje Operativnoga programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.” PT1/PT2 će osnovati Odbor za odabir projekata (u daljnjem tekstu: Odbor) koji može sam izvršiti ocjenu projektnog prijedloga ili proces ocjenjivanja može povjeriti neovisnim procjeniteljima. U slučaju da se proces ocjenjivanja svih kriterija odabira ili samo dijela kriterija odabira povjeri neovisnim procjeniteljima, uloga Odbora bit će provjera usklađenosti procjena s metodologijom odabira i potvrđivanje rezultata odabira. |
2 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 1.OPĆE INFORMACIJE | Cijeli sustav je osmišljen na način da se na natječaj mogu prijaviti smo bonitetni prijavitelji, bez obzira imaju li isti neku inovaciju ili ne… a potpore se dijele kao NAGRADA BONITTETNIMA, a potpore su odobrene po osobnom nahođenju birokrata, provoditelja natječaja, bez jasno mjerljivih kriterija provedbe natječaja. | Primljeno na znanje | Naglašavamo da u Uputama za prijavitelje za svaki objavljeni poziv stoji jasan popis nacionalnog i EU zakonodavstva čija je primjena obvezujuća za sve prijavitelje i korisnike. Također kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava su transparentni i kao takvi detaljno raspisani u dokumentaciji Poziva. Kod objave Poziva biti će objavljeni svi obrasci i prilozi kao i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava sa kriterijima i kontrolnim listama. Prihvatljivost prijavitelja i projekta opisana je u poglavlju 2 Uputa za prijavitelje – Pravila poziva. |
3 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 1.OPĆE INFORMACIJE | U predmetnom natječaju se pojam inovacije spominje samo u naslovu, ali u ostatku teksta inovacija se više ne spominje, tako da se postavlja pitanje što je smisao natječaja – poticanje inovacija ili samo raspodjeljivanja sredstava bonitetnim prijaviteljima koji imaju nekakve nebitne i beznačajne novine za vlastito poduzeće. Naime, postoji niz logičkih pogrešaka i propusta u raspisivanju predmetnog natječaja, a budući da se isti propusti ponavljaju već godinama, ne radi se o neznanju nego o namjeri, jer se već godinama sredstva namijenjena istraživanju i razvoju te inovacijama nenamjenski raspodjeljuju na način da se ista dijele bonitetnim prijaviteljima, koji se ne bave istraživanjem i razvojem, te koji nemaju razvijene nikakve inovativne proizvode, usluge ili nove tehnologije. Razumljivo je da treba napisati / napravitI natječaj koji je provediv i koji će omogućiti raspodjeljivanje sredstava namijenjenih istraživanju, razvoju i inovacijama. Nadalje, jasno je svima koji se bave navedenom problematikom da nema na tržištu previše dobrih i kvalitetnih projekata, pa se stoga novci dijele bonitetnim prijaviteljima koji imaju prosječne ili nikakve projekte. Međutim, nedopustivo je raspisati natječaj namijenjen inovacijama ali koji guši i diskriminira prijavitelje koji imaju značajne inovacije, jer je predmetni natječaj napisan tako da im onemogućava prijavu na isti. Cilj programa kojima se potiču inovacije treba biti pronalazak projekata koji imaju dobre i kvalitetne inovacije, te davanje potpora prijaviteljima kako bi se omogućila komercijalizacija proizvoda i/ili usluga koji predstavljaju radikalne promjene u načinu rada, poslovanje i proizvodnje te koje imaju veliki / globalni tržišni potencijal. Međutim, cijeli sustav je osmišljen na način da se na natječaj mogu prijaviti smo bonitetni prijavitelji, bez obzira imaju li isti neku inovaciju ili ne… a potpore se dijele kao NAGRADA BONITTETNIMA, a potpore su odobrene po osobnom nahođenju birokrata, provoditelja natječaja, bez jasno mjerljivih kriterija provedbe natječaja. Predmetni natječaj ima probleme s utvrđivanjem činjenice što je to inovacija, te problem s ocjenom projekata i intenzitetom potpore. Naime, ne radi se o dodjeli kredita, pa da bonitet prijavitelja bude osnovni kriterij za dodjelu potpore, nego upravo suprotno, IDEJA i INOVACIJA su središte procesa, a već ishođeni patenti pokazatelj da se radi o ideji vrijednoj pozornosti, te samo ishođeni svjetski patenti mogu ukazati da se radi o ideji koja može biti globalno komercijalizirana. Međutim, u cijelom natječaju se ne pridaje pozornost inovaciji i/ili patentima nego se cijeli natječaj bazira na podobnosti i bonitetu prijavitelja. Pojednostavljeno rečeno, ne može isti intenzitet potpore dobiti projekt / prijavitelj koji ima ishođene svjetske patente i netko tko je uveo u proizvodni proces neku beznačajnu inovaciju koja će omogućiti povećanje produktivnosti za 10%, međutim u RH se vrhunskom inovacijom proglašava proizvodnja novih vrata i prozora, proizvodnja „inovativnih masivnih vrata“ (što god to značilo), proizvodnja soka s malo manje šećera, proizvodnja vafla, kupnja nove radne linije… te potporu dobivaju takovi projekti ali ne i projekti prijavitelja koji imaju ishođene svjetske patente za svoju inovaciju. Stoga želimo ukazati na nelogičnosti u ocjeni prihvatljivosti prijavitelja, kriterijima odabira projektnih prijedloga, te propisanom intenzitetu potpore. | Primljeno na znanje | Kriteriji za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru Investicijskog prioriteta 3d Poslovna konkurentnost, Specifičnog cilja 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“, usvojeni su 22. prosinca 2017. godine u okviru 15. pisanog postupka odlučivanja Odbora za praćenje Operativnoga programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.” PT1/PT2 će osnovati Odbor za odabir projekata (u daljnjem tekstu: Odbor) koji može sam izvršiti ocjenu projektnog prijedloga ili proces ocjenjivanja može povjeriti neovisnim procjeniteljima. U slučaju da se proces ocjenjivanja svih kriterija odabira ili samo dijela kriterija odabira povjeri neovisnim procjeniteljima, uloga Odbora bit će provjera usklađenosti procjena s metodologijom odabira i potvrđivanje rezultata odabira. |
4 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 1.OPĆE INFORMACIJE | Ne može isti intenzitet potpore dobiti projekt / prijavitelj koji ima ishođene svjetske patente i netko tko je uveo u proizvodni proces neku beznačajnu inovaciju koja će omogućiti povećanje produktivnosti za 10%, međutim u RH se vrhunskom inovacijom proglašava proizvodnja novih vrata i prozora, proizvodnja „inovativnih masivnih vrata“, proizvodnja soka s malo manje šećera, proizvodnja vafla, kupnja nove radne linije… te potporu dobivaju takovi projekti ali ne i projekti prijavitelja koji imaju ishođene svjetske patente za svoju inovaciju. Stoga želimo ukazati na nelogičnosti u ocjeni prihvatljivosti prijavitelja, kriterijima odabira projektnih prijedloga, te propisanom intenzitetu potpore. | Primljeno na znanje | Poziv je sukladan programskim dokumentima, odnosno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. definiranim specifičnim ciljem 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“ koji ima za cilj podržati kapacitete malih i srednjih poduzetnika za uvođenje inovacija obuhvaćajući ulaganja prijeko potrebna za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraživanja i razvoja na poslovnu aktivnost i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješenja i Strategijom pametne specijalizacije RH. Također maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i 2017/1084. |
5 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Navodi se… uključujući rješenja koja se NE temelje na istraživanju i razvoju, a što je kontradiktorni s svrhom i ciljem natječaja. Naime, svaka inovacija je rezultat istraživanja i razvoja. Birokrat je vjerojatno želio reći da prijavitelj na mora biti registriran za istraživanje i razvoj, te da ne mora u poslovnim knjigama imati iskazano ulaganje u istraživanje i razvoj, a što niti ne mora jer netko može kupiti inovaciju i/ili može razviti inovaciju kao privatna osoba pa onda registrirati podizače da bi istu komercijalizirao, međutim, zabrinjava činjenica mogućih zlouporaba i opetovanog nekontroliranog raspodjeljivanja novaca… Naime, što je mjerljivo – osobna procjena birokrata ili ishođen svjetski patent? | Primljeno na znanje | Prioritetna os 3 „Poslovna konkurentnost“, specifični cilj 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“ u okviru OPKK-a ima za cilj podržati kapacitete malih i srednjih poduzetnika (u daljnjem tekstu: MSP) za uvođenje inovacija obuhvaćajući ulaganja u provedbu novih rješenja koji će rezultirati inovativnim rješenjima, uključujući rješenja koja se ne temelje na istraživanju i razvoju, koja primjenjuju MSP–ovi. Druga svrha ovog SC-a je izravno podržavati inovativna poduzeća koja su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjerena na proizvodnju naprednih i inovativnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Prioritetna os 3 „Poslovna konkurentnost“, specifični cilj 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“ definirani su Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koji je temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske unije, a donijela ga je Vlada RH u prosincu 2014. Nejasna je povezanost svjetskog patenta i istraživanja i razvoja jer patentom se može zaštiti inovacija koja nije neposredno vezana uz rezultate istraživanja i razvoja. |
6 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Osnovni cilj programa je rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima, stoga se vrlo jednostavno izračuna ako je netko poboljšao svoj proizvodni proces, na način da će povećati produktivnost za 10% koliko će navedena inovacija utjecati na porast prihoda prijavitelja te koliko će navedeno utjecati na gospodarski rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima. Što će omogućiti veći gospodarski rast, proizvodnja novog vafla / keksa ili proizvoda zaštićenog svjetskim patentima? | Primljeno na znanje | Nejasno je na što se točno prejudicira usporedbom svjetskog patenta, gospodarskog rasta i proizvodnjom novog vafla/keksa. Naime u patentnim bazama (WIPO/EPO) postoji preko tisuću patenata povezanih samo s vaflima, a neke od gospodarski razvijenijih zemalja (Belgija, Italija i pojedine europske regije) ostvaruju značajne gospodarske rezultate iz zaštićenih proizvoda povezanih s proizvodnjom vafla/keksa. |
7 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Ne može se kao osnovni kriterij odabira postaviti bonitet prijavitelja, jer bonitetni prijavitelji mogu podići kredit za svoje beznačajne inovacije, za kupnju radne linije, strojeva i informatičke opreme ili se mogu natjecati u programima kojima se podupire navedeno. Osnovni kriterij odabira treba biti vrsta i značaj inovacije. Znači, radikalne inovacije (kojih ima zaista malo) trebaju imati veći intenzitet potpore od nekih beznačajnih inovacija. Nadalje, treba definirati što je inovacija, a ishođeni svjetski patenti mogu ukazati da se radi o radikalnoj inovaciji, za razliku od neke beznačajne novine ili neznatnog poboljšanja proizvodnog procesa. Vrlo jednostavno se mogu analizirati prijave zaprimljene u program IRI te utvrditi koliko je prijava / prijavitelja imalo ishođene svjetske patente za svoju inovaciju. | Primljeno na znanje | Prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja. Kod objave Poziva biti će objavljen i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. Maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i Uredbe 2017/1084. |
8 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Definicija - Istraživanje i razvoj Definicija istraživanja i razvoja koju koristi Državni zavoda za statistiku (DZS) je: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/27-met.pdf Istraživanje i razvoj uključuje sustavan stvaralački rad usmjeren povećanju znanja o prirodi, čovjeku, kulturi i društvu te primjeni nastalih otkrića u praksi. Dijeli se na temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja. Temeljno istraživanje jest teorijski ili pokusni rad poduzet ponajprije radi postignuća novih znanja o osnovama pojava i činjenica bez konkretne praktične primjene. Primijenjeno istraživanje jest teorijski ili pokusni rad poduzet ponajprije radi postignuća novih znanja i usmjeren prije svega na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojno istraživanje jest sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na predmet savjetovanja |
9 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | O inovacijama Treba naglasiti da je nova ideja osnova na kojoj se temelji istraživanje i razvoj (R&D) a što može rezultirati inovacijom odnosno razvojem novih inovativnih patentno zaštićenih proizvoda, tehnologija i usluga. EU potiče R&D kako bi razvojem inovativnih, patentno zaštićenih proizvoda, tehnologija i usluga potakla gospodarski rast u EU i zemljama članicama, te na taj način sustigla USA koja godinama svoj gospodarski rast bazira R&D. Treba naglasiti da nije lako razviti nešto novo i inovativno, a još je teže to patentno zaštititi na globalnoj razini. Europska komisija je dodjeljivanjem Pečata izvrsnosti prepoznala projekte koji imaju inovativni potencijal, međutim u RH su navedeni projekti neprepoznati i marginalizirani. Nadalje, u predmetno natječaju nisu spomenuti patenti, osim u pojmovniku. | Primljeno na znanje | Predmet Poziva je Komercijalizacija inovacija proizvoda/usluga MSP-ova u S3 područjima . Prihvatljivi troškovi između ostalih uključuju: • nabava patenata, autorskih prava, znanja ili drugih vrsta intelektualnog vlasništva; • Troškovi znanja i patenata koji se pribavljaju ili licencijom ustupaju od drugih strana po tržišnim uvjetima. |
10 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Teorija inovacija… https://dr.nsk.hr/islandora/object/fthm:763/preview innovare (lat.) = napraviti nešto novo Postoji mnoštvo definicija pojma inovacija i neke od njih su sljedeće: Inovacija je upotreba novih tehnoloških i tržišnih znanja kako bi ponudili novi proizvod ili uslugu koje će potrošač željeti. Novi proizvod ima nižu cijenu, poboljšane karakteristike te karakteristike koje nikad prije nije imao ili čak nikad nisu postojale na tržištu. Inovacija je proces primjenjivanja novih zamisli na poboljšanje organizacijskog procesa, proizvoda i usluga. Inovacija je unapređenje i povećanje obima proizvoda i usluga i povezanih tržišta, uspostavljanjem novih metoda proizvodnje, nabave i distribucije, uvođenjem promjena u menadžmentu, organizaciji i uvjetima rada zaposlenih (definicija Europske komisije). Inovacije pridonose konkurentskoj prednosti na sljedeće načine: novi proizvodi omogućuju zahvaćanje i očuvanje tržišnog udjela te povećanje profitabilnosti na tržištima, kod postojećih proizvoda – dizajn, prilagođenost, kvaliteta i niža cijena povećavaju konkurentnost i prihode od prodaje, sposobnost poduzeća da često mijenja proizvode novim poboljšanim inačicama je posebno važna u industrijama u kojima je životni ciklus proizvoda kratak i mjeri se u mjesecima (primjerice, računala i televizori). Konkurentska prednost stečena pojedinim inovativnim proizvodom je kratkotrajna i gubi se pojavom nove konkurencije, te zbog učestalog kopiranja i obrnutog inženjeringa. Stoga je važno održati razinu inoviranja kroz vrijeme. Tip inovacije Primjer Inovacije proizvoda Razvoj novih ili poboljšanih proizvoda, primjerice novi dizajn automobila Inovacije procesa Promjena u načinu kako se automobil proizvodi Organizacijske inovacije Nova organizacijska struktura, novi sustav interne komunikacije, nove procedure u računovodstvu Menadžerske inovacije TQM – total quality management, BPR – business process re-engineering Proizvodne inovacije JIT – just in time proizvodni sustav, novi softver za planiranje proizvodnje Marketinške inovacije Novi pristupi u prodaji Inovacije usluga Online bankarstvo Ovisno o stupnju novosti razlikujemo inkrementalne i radikalne inovacije. Inkrementalne inovacije odnose se na niži stupanj novosti i najčešće podrazumijevaju nove mogućnosti postojećim proizvodima/uslugama (promjene u materijalima, sigurnosti, dodatnim mogućnostima i slično). Ovaj oblik inovacija je češće prisutan od radikalnih. Radikalne inovacije donose visok stupanj novosti (radikalne promjene) koje mijenjaju način razmišljanja o proizvodu i način na koji se rabi (potpuno nove koristi). Radikalne inovacije ponekad uzrokuju promjene na razini cijelog društva (poput napretka u komunikacijskim tehnologijama). Prema pojedinim autorima, samo 25% inovacija koja etablirana poduzeća lansiraju na tržište doživi uspjeh (tj. 75% novih proizvoda završe kao neuspjesi). Od 25% novih uspješnih proizvoda, tek se 6 – 10% zaista može smatrati radikalnim inovacijama. Inovacija ≠ izum ≠ novi proizvod Inovacija = teorijski koncept (ideja) + izum + komercijalizacija Inovacije obuhvaćaju upravljanje svim aktivnostima vezanim uz proces generiranja ideja, razvoj tehnologije, proizvodnje i marketinga novog (ili poboljšanog) proizvoda/proizvodnog procesa/opreme. Izum je nova tehnologija ili proizvod koji može, ali ne mora biti komercijaliziran, pa tako može, ali ne mora pružati korist klijentima. Novi proizvod je rezultat inovacijskog procesa. | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na predmet savjetovanja |
11 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 1.1.Strateški i zakonodavni okvir | Državni zavod za statistiku (DZS) je proveo istraživanje iz kojeg je razvidno da se kod MSP inovativnim aktivnostima smatra nabava strojeve i opreme, kupnja informatičke oprema i sl. https://www.dzs.hr/hrv/important/Obrasci/08-Obrazovanje/Obrasci/INOV.pdf Rezultat: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/08-02-05_01_2018.htm INOVACIJE U HRVATSKIM PODUZEĆIMA U RAZDOBLJU 2014. – 2016. „Podaci prikazani u ovom Priopćenju rezultat su istraživanja o inovacijskim aktivnostima u poduzećima u razdoblju 2014. – 2016. provedenoga na uzorku od 4 500 poduzeća. Prema tom istraživanju, inovativna poduzeća definiraju se kao poduzeća koja su u promatranom razdoblju uvela inovaciju proizvoda ili procesa, organizacijsku ili marketinšku inovaciju. U razdoblju 2014. – 2016. u Republici Hrvatskoj bilo je 43,4% inovativnih poduzeća. Udio inovativnih poduzeća raste s njihovom veličinom. Inovativno je bilo 40,5% malih, 53,0% srednje velikih i 71,7% velikih poduzeća. Proizvodna poduzeća prednjače u inovacijskim aktivnostima s udjelom od 47,7% inovativnih poduzeća, dok je 40,8% uslužnih poduzeća bilo inovativno. Udio inovatora proizvoda i procesa manji je od udjela inovatora u organizaciji i marketingu. Te dvije skupine inovacija uglavnom se pojavljuju usporedno u poduzeću. Usporedno uvođenje inovacija češće je kod proizvodnih (23,8%) nego kod uslužnih djelatnosti (19,5%) i dominira kod velikih poduzeća (51,3%), za razliku od srednje velikih (26,6%) i malih (18,9%) poduzeća. Inovacijske aktivnosti uključuju sve znanstvene, tehnološke, organizacijske, financijske i komercijalne korake kojima je svrha uvođenje inovacije. Nabava postrojenja, opreme, softvera i zgrada najčešći je oblik inovacijskih aktivnosti kod većine inovatora proizvoda i procesa (80,9%) i podjednako je prisutan kod proizvodnih i uslužnih poduzeća. Osposobljavanje za inovacijske aktivnosti po učestalosti je drugi oblik inovacijskih aktivnosti. Osim dvaju spomenutih oblika inovacijskih aktivnosti, proizvodna poduzeća najčešće su koristila dizajn (41,8%), a uslužna poduzeća uvođenje inovacija na tržište (36,5%). Ako se promatra struktura izdataka za inovacijske aktivnosti u 2016., uočava se da su poduzeća, neovisno o veličini, najviše potrošila na nabavu postrojenja, opreme, softvera i zgrada (u prosjeku dvije trećine izdataka), a nakon toga na vlastite aktivnosti istraživanja i razvoja. Mala i srednje velika poduzeća najmanje su izdvojila za vanjske usluge istraživanja i razvoja, a velika poduzeća za nabavu postojećeg znanja od drugih poduzeća ili ustanova. U promatranom razdoblju 2014. – 2016. godine 17,9% poduzeća uvelo je barem jednu inovaciju u području logistike, od kojih je najviše njih (54,2%) uvelo e-nabavu (primjerice, nove oblike kupnje i prodaje materijala i robe preko interneta i drugih informacijskih sustava između dobavljača i poduzeća). Najmanji udio poduzeća je u području logistike (12,2%) uveo nove modele isporuke uključujući uporabu vozila na alternativna goriva ili multimodalnu logistiku (npr. kombiniranu upotrebu cestovnog prijevoza i unutarnje plovidbe). Kao najvažniji razlog za uvođenje inovacija u području logistike poduzeća su navela povećanje uspješnosti poduzeća (veći tržišni udio, promet i profit), dok je najviše njih kao zanemariv razlog navelo odgovaranje na postojeće ili buduće regulatorne odredbe.“ | Primljeno na znanje | Komentar se ne odnosi na predmet savjetovanja |
12 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 3.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | Nažalost, pokazatelji se odnose samo na brojanje poduzeća, ali ne i na brojanje inovacija, prvenstveno s naglaskom na radikalne inovacije, inovacije koje mogu promijeniti svijet, inovacije koje mogu doći na globalno tržište a ne samo na puko brojanje subjekata koji su dobili potporu za neke beznačajne inovacije, kupnju opreme, te naznatno poboljšanje proizvodnog procesa i/ili učinkovitosti. Puko brojanje prijavitelja koji su dobili potporu ne znači ništa. Trebaju se brojati inovacije, rangirati njihov značaj i vrednovati učinak, znači gledati konačni rezultat. Npr. kroz program RAZUM podijeljeno je 250.000.000 kn, te je potporu dobilo 70 prijavitelja. Birokrati su im u postupku ocjenjivanja dodijelili izvrsne ocjene, a ubrzo nakon toga svi projekti su proglašeni neuspješnima kao ne bi vratili kredit, jer se radilo o uvjetnim kreditima… Vidjeti izvješće Državnog ureda za reviziju: http://www.revizija.hr/datastore/filestore/108/HAMAG_BICRO-HRVATSKA_AGENCIJA_ZA_MALO__GOSPODARSTVO_INOVACIJE_I_INVESTICIJE.pdf | Primljeno na znanje | Zajednički pokazatelji neposrednih rezultata OPKK (C001-N, C002-N I C005-N) kojima se mjeri broj poduzeća specifični su za OPKK, a korisnik ne izvještava o ovim pokazateljima u tijeku provedbe projekta već se prati automatski kroz sustav eFondovi. Definiran je i Pokazatelj neposrednih rezultata specifičan za poziv ‘Razvoj inovativnih proizvoda, usluga ostvarenih projektom’ kojim se mjeri broj proizvoda, usluga i kojima se doprinosi projektnim rezultatima (odnosno komercijalizaciji inovacija proizvoda/usluga MSP-a u S3 područjima). |
13 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 3.3.Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | U ovom dijelu teksta se spominje primjena rezultata istraživanja i razvoja, a prethodno je navedeno da inovacija ne mora biti rezultat istraživanja i razvoja. | Primljeno na znanje | Specifični cilj 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“ u okviru OPKK-a ima za cilj podržati kapacitete malih i srednjih poduzetnika (u daljnjem tekstu: MSP) za uvođenje inovacija obuhvaćajući ulaganja u provedbu novih rješenja koji će rezultirati inovativnim rješenjima, uključujući rješenja koja se ne temelje na istraživanju i razvoju, koja primjenjuju MSP–ovi. Druga svrha ovog SC-a je izravno podržavati inovativna poduzeća koja su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjerena na proizvodnju naprednih i inovativnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Ovaj poziv odnosi se na drugu svrhu navedenog cilja, odnosno predmet poziva je komercijalizacija inovacija proizvoda/usluga MSP-ova u S3 područjima. |
14 | Cvjetko Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 4.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava | Na što će se svesti inovacija procesa i organizacije poslovanja – na kupnju informatičke opreme i novih radnih linija? Je li uopće navedeno da bi cilj trebao biti razvoj novih inovativnih proizvoda, tehnologija i usluga ili se natječaj provodi samo da se razdijele sredstva? | Nije prihvaćen | Svrha natječaja nije potpora projektima vezanim uz istraživanje i razvoj već komercijalizaciju inovacija. Točkom 1.4 definirani su Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava (u skladu sa OPKK i važećim zakonodavnim okvirom); Prihvatljive projektne aktivnosti opisane su u točki 2,7 poziva i uključuju: 1. Inovacija organizacije i/ili procesa MSP-ova u svrhu komercijalizacije novih inovativnih proizvoda i usluga (članak 29. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014); 2. Aktivnosti početnih ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u cilju jačanja kapaciteta isključivo u svrhu provedbe aktivnosti iz točke 1. (članak 14. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014). 3. Prateće aktivnosti povezane s provedbom projekta (Program de minimis) . Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti kako slijede: • Projekt je u skladu s predmetom i svrhom Poziva te doprinosi pokazateljima Poziva (točka 1.3 Uputa) Točka 1.3. Uputa navodi: Predmet Poziva: Komercijalizacija inovacija proizvoda/usluga MSP-ova u S3 područjima . Svrha (cilj) Poziva: Podržati inovativne MSP-ove koji su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjereni na proizvodnju i plasman inovativnih proizvoda/usluga na tržište. |
15 | Cvjetko Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 4.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava | Predloženim intenzitetom potpore se ne potiče i podupire komercijalizacija inovacija jer se prijavitelji s inovativnim projektima ne mogu prijaviti na natječaj. Međutim, ovo je krasna potpore za bonitetne prijavitelje koji će kupnju opreme označiti kao inovaciju procesa. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i Uredbe 2017/1084. |
16 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 4.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava | Treba napraviti razliku između beznačajnih inovacija, inovacija poslovnog procesa i/ili kupnje opreme, te dati veću potporu radikalnim inovacijama te inovacijama kojima se razvijaju proizvodi i usluge za globalno tržište. Prijedlog intenziteta potpore: (1) 90% ukoliko prijavitelj ima ishođene svjetske i/ili europske patente (oznaka WO ili EP) (2) 80% ukoliko prijavitelj ima ishođen hrvatski patent (oznaka HR) (3) 50% ukoliko prijavitelj nema ishođene patente – sve ostale beznačajne inovacije i inovacije koje ustvari nisu inovacije nego proširenje palete proizvoda, uvođenje novog proizvoda, kupnja nove opreme, a koje će neznatno poboljšati proizvodni proces, te neznatno poboljšati rezultate poslovanja prijavitelja. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i Uredbe 2017/1084. Uzevši u obzir predmet i svrhu poziva, posjedovanje patenta pojedinog prijavitelja samo po sebi ne predstavlja komercijalizaciju inovacije (ne znači nužno da će predmet zaštite patenta biti plasiran na tržište u obliku proizvoda/usluge). |
17 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 4.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava | Naime, opet je osmišljen sustav kojim će se podupirati bonitetni prijavitelji koji imaju neznatne ili beznačajne inovacije, ali prijavitelji s radikalnim inovacijama ne mogu se prijaviti na natječaj jer ne mogu ispuniti uvjete, budući da je bonitet jedni uvjet koji se analizira. Međutim, bolje je dati potporu za 3 radikalne inovacije nego 634 potpore za kupnju opreme, jer ovo ne treba biti socijalna kategorija, nego natječaj kojim se podupiru inovacije. | Primljeno na znanje | Poziv je sukladan programskim dokumentima, odnosno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. definiranim specifičnim ciljem 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“ koji ima za cilj podržati kapacitete malih i srednjih poduzetnika za uvođenje inovacija obuhvaćajući ulaganja prijeko potrebna za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraživanja i razvoja na poslovnu aktivnost i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješenja i Strategijom pametne specijalizacije RH. Također maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i 2017/1084. |
18 | Ljiljana Sović Brkičić | 1.OPĆE INFORMACIJE, 4.4.Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava | Znači može se podijeliti 634 potpore od 1M kuna ili 30 potpora od 20 M kuna. Pitanje je koji učinak na gospodarstva u RH, EU i globalno će imati navedeno podupiranje. Nadalje, djelitelj potpore može s 2M kuna kojima će poduprijeti 2 bezvezna projekta s intenzitetom potpore od 50% ili će poduprijeti 1 kvalitetan projekt s intenzitetom potpore od 90%. Međutim, samo podupiranjem kvalitetnih projekata može se očekivati gospodarski rast u RH i EU, a što je i cilj programa. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore navedeni u Pozivu za pojedine vrste potpore, dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), a ne mogu prelaziti maksimalne intenzitete definirane Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i Uredbe 2017/1084. |
19 | Cvjetko Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 1.1.Prihvatljivost prijavitelja | Prijavitelj bi trebao dobiti potporu kako bi imao kapacitete za provedbu projekta, a s druge strane što vrijede nečiji kapaciteti ako nema ideju i inovaciju koja će omogućiti gospodarski rast? Koliko je bilo prijava s ishođenim svjetskim patentima u programu IRI? | Primljeno na znanje | Informacije o ostalim objavljenim i planiranim Pozivima možete pratiti na mrežnim stranicama http://www.strukturnifondovi.hr odnosno u sustavu https://efondovi.mrrfeu.hr |
20 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 1.1.Prihvatljivost prijavitelja | Koji su kapaciteti za provedbu projekta kada se uvijek iznova gleda samo bonitet i potpore se dodjeljuju bonitetnima bez obzira na kvalitetu projekta, a nisu stvoreni uvjeti da se može komercijalizirati radikalna inovacija ukoliko prijavitelji nije „dovoljno bonitetan“ za dobivanje kredita u poslovnoj banici, jer se traže uvjeti kao da se dodjeljuje poslovni kredit a ne bespovratna potpore, nadalje da bi se mogli realizirati projekti koji donose radikalne promjene i/ili imaju veliki tržišni potencijal, pa su stoga i osmisljene bespovratne potpore kao bi se navedeni projekti mogli realizirati. Nadalje, umjesto vrijednosti projekta gleda se bonitet, a bonitetni za svoju kupnju opreme i beznačajne projekta mogu podići kredit, ali je bitno stvoriti okvir za komercijalizaciju radikalnih inovacija onih prijavitelja koji imaju Seal of Excellence te onih koji imaju ishođene svjetske patente, a što će se postići davanje većeg intenziteta potpore radikalnim inovacijama. Nadalje, djelitelj potpore će potrošiti istu količinu novaca npr. 2M kuna kojima će poduprijeti 2 bezvezna projekta s intenzitetom potpore od 50% ili će poduprijeti 1 kvalitetan projekt s intenzitetom potpore od 90%. Međutim, samo podupiranjem kvalitetnih projekata može se očekivati gospodarski rast u RH i EU, a što je i cilj programa. | Primljeno na znanje | Posjedovanje Pečata izvrsnosti (Seal of Excellence) ne znači da de iure isti predstavlja radikalnu inovaciju niti da je sam po sebi dovoljan dokaz za dodjelu sredstava po navedenom Pozivu. Iz EU Publikacije “Pečat Izvrsnosti, ISBN: 978-92-79-61131-5”: Pečat izvrsnosti oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima za financiranje projekata u okviru programa Obzor 2020. koji su zadovoljili sve stroge kriterije za odabir projekata i dodjelu sredstava, ali nisu mogli dobiti sredstva iz dostupnog proračuna u okviru poziva na podnošenje prijedloga. Dakle, pečat dobivaju perspektivni prijedlozi projekata koji su pogodni za financiranje iz drugih izvora (javnih ili privatnih) na nacionalnoj, regionalnoj,europskoj ili međunarodnoj razini. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta analizira mogućnost otvaranja posebnog poziva za nositelje Pečata izvrsnosti u 2019. godini. |
21 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 1.1.Prihvatljivost prijavitelja | Kome se pogoduje – tko nema poslovni nastan u RH a treba mu se dati potpora? Nadalje, poznata je činjenica da postoje profesionalni dobitnici koji su dobili potporu u RAZUMU, IRI-ju, koji su dobili državna jamstva HAMAG-BICRA koji nikada nisu ništa napravili, jer nisu vratili uvjetni kredit u RAZUM, niti su uspješno komercijalizirali proizvod u IRI-ju, niti su ikada razvili inovativni proizvod i/ili uslugu, ali uvijek iznova dobivaju potpore, jer su umreženi s nekoliko korumpiranih birokrata, evaluatora i konzultanata – značio dio su dobitnog tima. A neki dobitnici su čak otišli u stečaj nakon što su dobili 12.000.000 kn u RAZUM-u i 4.000.000 kn kredita osiguranog državnim jamstvima Vidjeti izvješće Državnog ureda za reviziju o poslovanju Državne agencije HAMAG-BICRO… posebice dio koji se odnosi na program RAZUM: http://www.revizija.hr/datastore/filestore/108/HAMAG_BICRO-HRVATSKA_AGENCIJA_ZA_MALO__GOSPODARSTVO_INOVACIJE_I_INVESTICIJE.pdf *** | Primljeno na znanje | Sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se po Programu dodjele državnih potpora za povećanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika - Inovacije u S3 područjima (KLASA: 910-04/18-01/814, URBROJ: 526-08-18-1 od 12.11.2018. godine.), koji mora biti u skladu sa Uredbama Komisije (EU) br. 651/2014 i 2017/1084. Članak 1. Područje primjene; Točka 5 Uredbe navodi sljedeće: Ova Uredba ne primjenjuje se na mjere državnih potpora koje same po sebi, s obzirom na uvjete koji su s njima povezani ili s obzirom na način financiranja, podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije, a posebno: (a) na mjere potpore za koje dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da ima poslovni nastan u određenoj državi članici ili da većina njegovih poslovnih jedinica ima poslovni nastan u toj državi članici. Međutim, zahtjev da ima poslovnu jedinicu ili podružnicu u državi članici koja dodjeljuje potporu u trenutku plaćanja potpore dopušten je; |
22 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 1.1.Prihvatljivost prijavitelja | Što znači pojam fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnih? Mogu li se prijaviti fizičke osobe ili ne? Kako mogu ako se gleda bonitet prijavitelja u prethodnoj godini? Opet različita pravila za različite prijavitelje? Ili neki ostatci teksta iz programa RAZUM? | Primljeno na znanje | Mikro, mali ili srednji poduzetnik definiran je sukladno Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014. Članak 1. Navedenog priloga definira pojam poduzeće kako slijedi: Poduzeće je svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik. To uključuje, posebno, samozaposlene osobe i obiteljske poduzetnike koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva ili udruženja koja se redovno bave ekonomskom djelatnošću. Također u Pozivu je definiran pojam korisnika potpore: Korisnik državne potpore/potpore male vrijednosti je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu/potporu male vrijednosti, bez obzira na njezin oblik i namjenu. |
23 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 3.3.Kriteriji za isključenje prijavitelja | U točki 8. se navodi da se potpore ne može dodijeliti prijavitelju koji nije registriran za gospodarsku djelatnost, a prethodno je navedeno da prijavitelj može biti fizička osoba. | Primljeno na znanje | Mikro, mali ili srednji poduzetnik definiran je sukladno Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014. Članak 1. Navedenog priloga definira pojam poduzeće kako slijedi: Poduzeće je svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik. To uključuje, posebno, samozaposlene osobe i obiteljska poduzetnike koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva ili udruženja koja se redovno bave ekonomskom djelatnošću. |
24 | Cvjetko Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 5.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta | Besmisleno pravilo – da prihod u vrijednosti od 50% vrijednosti projekta označava prihvatljivog prijavitelja, iako niša ne ukazuje da navedeni prijavitelj može osigurati vlastita sredstva, međutim isključuje se prijavitelji koji imaju inovativne projekte ali koji nisu bonitetni da mogu realizirati kredit poslovne banke, a također nemaju prihod propisan „besmislenim propisom“. Nadalje, smisao podupiranja inovacija je omogućavanje provedbe inovativnih projekata i komercijalizacije inovativnih proizvoda, tehnologija i usluga a koji ne bi mogli biti komercijalizirani bez potpore. Nadalje, osnovni problem cijelog natječaja je to što nije definirano što je to inovacija, i što u predmetnom natječaju ništa nije mjerljivo, a vrlo je jednostavno, i mjerljiva je činjenica da li je nešto inovativno ili ne, da li su predane patentne prijave ili ne, te da li su ishođeni patenti ili ne. Ne može se isto vrednovati svjetski patent i kupnja 2 kompjutera, međutim, u ovom i sličnim natječajima se potpora daje za kupnju 2 kompjutera ali ne i za projekt prijavitelja koji ima ishođene svjetska patente. | Primljeno na znanje | Točka 2.5: Prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja. Točkom 7. Pojmovnik, Inovacija je definirana kako slijedi: Inovacija je implementacija novog ili značajno unaprijeđenog proizvoda, usluge, procesa, marketinške ili organizacijske metode u okviru postojećeg poslovnog procesa, radne organizacije ili druge vrste ugovornog odnosa. OECD (Oslo Manual, treće izdanje) prepoznaje četiri vrste inovacija u tvrtkama: inovativan proizvod, inovativan proces (tehnološke inovacije), te marketinška ili organizacijska inovacija (ne-tehnološke inovacije). Inovacije mogu imati različite stupnjeve noviteta. On ne mora biti nov u svijetu; već može biti nov tržištu/sektoru. Pojmovnik također definira patent: Patent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. Izum se može štiti patentom ako je industrijski primjenjiv, ako je nov i ako ima inventivnu razinu. Zakonom je definirano kada je izum nov, tj. kada nije sadržan u stanju tehnike. Važno je napomenuti da izum gubi svojstvo novosti u smislu zaštite patentom ako na bilo koji način postane pristupačan javnosti. Patent se stječe priznanjem prava od strane ovlaštenog tijela za dodjelu tog prava tj. nadležnog ureda za intelektualno vlasništvo (u Republici Hrvatskoj Državni zavod za intelektualno vlasništvo) na temelju ispitivanja prijave patenta koja opisuje izum. Zaštita patentom predstavlja učinkovito poslovno sredstvo koje njegovim nositeljima (vlasnicima) omogućuje povrat sredstava uloženih u istraživanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija, kroz svojevrsni monopol na upotrebu zaštićenog tehničkog rješenja tijekom trajanja patentne zaštite. |
25 | Cvjetko Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 5.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta | Pravila financiranja projekta napravljena za bonitetne prijavitelje. Ocjenjuje se bonitet prijavitelja ali ne i kvaliteta projekta. | Primljeno na znanje | Kriteriji za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru Investicijskog prioriteta 3d Poslovna konkurentnost, Specifičnog cilja 3d2 „Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika“, usvojeni su 22. prosinca 2017. godine u okviru 15. pisanog postupka odlučivanja Odbora za praćenje Operativnoga programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.” PT1/PT2 će osnovati Odbor za odabir projekata (u daljnjem tekstu: Odbor) koji može sam izvršiti ocjenu projektnog prijedloga ili proces ocjenjivanja može povjeriti neovisnim procjeniteljima. U slučaju da se proces ocjenjivanja svih kriterija odabira ili samo dijela kriterija odabira povjeri neovisnim procjeniteljima, uloga Odbora bit će provjera usklađenosti procjena s metodologijom odabira i potvrđivanje rezultata odabira. |
26 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 5.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta | To što je netko imao prihod u visini 50% vrijednosti projekta ne znači da ima toliku i dobit, te ne znači da će imati osigurana sredstva za provedbu projekta. Opetovano se pogoduje bonitetnim prijaviteljima a koji uopće nemaju inovacije. Nadalje, ideja i inovacije je osnova napretka koji će omogućiti gospodarski rast. Stoga prijavitelji koji imaju realizirane ideje, te potvrđene inovacije odnosno ishođene svjetske patente trebaju imati intenzitet potpore od 90%, a uopće nije nužno da imaju realiziran prihod u prethodnoj godini ukoliko imaju osigurana vlastita sredstva u visini od 10% vrijednosti projekta, ukoliko se radi o start-up prijaviteljima. Također treba uvesti mjerljive kriterije odabira, a što znači da ishođeni svjetski patent podrazumijeva intenzitet potpore od 90%, a osobne procjene birokrata i evaluatora treba u provedbi natječaja svesti na minimum. Nadalje, vrlo lako se izbroji koliko je prijavitelja u programu IRI imalo ishođene svjetske patente. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore definirani su u točki 1.4 Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Intenzitet potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova. Točka 2.5: Prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja. Kod objave Poziva biti će objavljen i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
27 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 5.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta | Opetovano se nekima pogoduje. Poklanjaju se sredstva bonitetnim prijaviteljima. Osim kredita banke, sredstva se mogu osigurati pozajmicom druge pravedne i/ili privatne osobe a što nije navedeno kao opcija. Nadalje, sredstva se mogu osigurati pronalaskom investitora, a što također nije navedeno kao opcija. Nadalje, u dijelu u kojem se opisuje financiranje vlastitim sredstvima se navodi da ukupna poslovni prihod prijavitelja mora odgovarati minimalno 50% ukupne vrijednosti projekta, iako navedeni prihod ne znači da prijavitelji ima i dobit te da ima sredstva za provedbu projekta, ali se natjecanje omogućava bonitetnima bez inovacija ali ne i projektima odnosno prijaviteljima s radikalnim inovacijama ali koji nisu toliko bonitetni. Osim toga, kada bi se radikalne inovacije (ishođeni svjetski patenti) poticali s intenzitetom potpore od 90% prijavitelji bi puno lakše ishodili kredit banke ili osigurali vlastita sredstva, u iznosu od 10% vrijednosti projekta. A budući da radikalnih inovacija ima jako mali, kao projekata koje su već dobili Pečat izvrsnosti (Seal of Excellence) ili projekata koji već imaju ishođene svjetske patente, nužno je osigurati uvjete da navedeni projektu dobiju potporu, s intenzitetom potpore od 90%. Jer nije smisao natječaja tražiti bonitetne gospodarske subjekte pa im poklanjati sredstva namijenjena R&D (nagrada bonitetnima), nego pronaći inovativne projekte s velikim tržišnim potencijalom, koji će omogućiti gospodarski rast te ima dati svu moguću potporu kako bi se isti realizirali i uspješno komercijalizirali. Nadalje, ukoliko neko od navedenih projekata (koji ima potencijal radikalne inovacije, te ima ishođene svjetske patente) u konačnici i ne bi bio uspješno realiziran (komercijaliziran globalno), ne bi se ništa dogodilo, jer ionako sva ostala sredstva podijeljena prijaviteljima koji imaju beznačajne inovacije neće imati nikakav učinak na gospodarstvo nego predstavljaju trenutačni dobitaka i korist za prijavitelja / dobitnika potpore. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore definirani su u točki 1.4 Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Intenzitet potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova. Točka 2.5: Prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja. Kod objave Poziva biti će objavljen i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. U slučaju da Korisnik ne ostvari planiranu razinu pokazatelja neposrednih rezultata specifičnih za Poziv u prijavi projektnog prijedloga, PT1 ima pravo od Korisnika zatražiti izvršenje povrata dijela isplaćenih sredstava razmjerno neostvarenom udjelu pokazatelja sukladno Prilogu 11. Pravila o financijskim korekcijama . |
28 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 5.5.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta | Projekt se može financirati i kreditom / pozajmicom druge pravne ili privatne osobe a to nije navedeno. Projekt se također može financirati pronalaskom investitora a što također nije navedeno. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
29 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 6.6.Prihvatljivost projekta | Program je osmišljen kao socijalna kategorija nagrađivanja bonitetnih prijavitelja, a nisu osigurani uvjeti da potporu dobiju prijavitelji s radikalnim inovacijama. | Primljeno na znanje | Naglašavamo da u Uputama za prijavitelje za svaki objavljeni poziv stoji jasan popis nacionalnog i EU zakonodavstva čija je primjena obvezujuća za sve prijavitelje i korisnike. Također kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava su transparentni i kao takvi detaljno raspisani u dokumentaciji Poziva. Kod objave Poziva biti će objavljeni svi obrasci i prilozi kao i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava sa kriterijima i kontrolnim listama. |
30 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 6.6.Prihvatljivost projekta | Ukoliko se potpore dijele za neznatne inovacije, te neznatno poboljšanje proizvodnog ili poslovnog procesa, jasno je da će i učinak navedenoga biti neznatan, ekonomski i društveno. | Primljeno na znanje | Naglašavamo da u Uputama za prijavitelje za svaki objavljeni poziv stoji jasan popis nacionalnog i EU zakonodavstva čija je primjena obvezujuća za sve prijavitelje i korisnike. Također kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava su transparentni i kao takvi detaljno raspisani u dokumentaciji Poziva. Kod objave Poziva biti će objavljeni svi obrasci i prilozi kao i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava sa kriterijima i kontrolnim listama. |
31 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 6.6.Prihvatljivost projekta | Navodi se… projekt ima za cilj lansiranje gotovog proizvoda. Nigdje nije navedeno inovativnog proizvoda, a evidentno je da su potpore u program IRI također dobili projekti koji nisu inovativni kao što su npr. dobili novi sok, novi keks, nova vrata i prozori, inovativna masivna vrata… uglavnom, sve projekti i proizvodi koji nemaju veze s inovacijama, nego predstavljaju proširenje palete proizvoda, kupnja nove radne linije i sl. Međutim, ne bi bio problem da potporu dobiju i takvi projekti ukoliko nema radikalnih inovacija i projekata koji će promijeniti svijet, te projekata koji će osvojiti svjetsko tržište, ali je apsolutno nedopustivo da se radikalne inovacije marginaliziraju, da se onemogućava realizacija inovativnih projekata, te da se projekti s radikalnim inovacijama stavljaju u podređeno položaj u odnosu na bezvezne, neinovativne projekte bonitetnih prijavitelja. | Nije prihvaćen | Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti kako slijede: • Projekt je u skladu s predmetom i svrhom Poziva te doprinosi pokazateljima Poziva (točka 1.3 Uputa) Točka 1.3. Uputa navodi: Predmet Poziva: Komercijalizacija inovacija proizvoda/usluga MSP-ova u S3 područjima . Svrha (cilj) Poziva: Podržati inovativne MSP-ove koji su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjereni na proizvodnju i plasman inovativnih proizvoda/usluga na tržište. |
32 | Ljiljana Sović Brkičić | 2.PRAVILA POZIVA, 7.7.Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? | Inovacija organizacija – navodi se da ima svrhu komercijalizacije novih inovativnih proizvoda, a inovacija nigdje nije spomenuta osim u naslovu programa. | Primljeno na znanje | Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti kako slijede: • Projekt je u skladu s predmetom i svrhom Poziva te doprinosi pokazateljima Poziva (točka 1.3 Uputa) Točka 1.3. Uputa navodi: Predmet Poziva: Komercijalizacija inovacija proizvoda/usluga MSP-ova u S3 područjima . Svrha (cilj) Poziva: Podržati inovativne MSP-ove koji su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjereni na proizvodnju i plasman inovativnih proizvoda/usluga na tržište. |
33 | Cvjetko Brkičić | 8.8.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost izdataka za provedbu projekta, 8.1.1.Prihvatljive kategorije troškova | Natječaj se provodi po pravilu – tko ima dat će mu se još, a sve će biti zamotano u celofan inovacije. Diskriminirani su i diskreditirani prijavitelji s pravim inovacijama. | Primljeno na znanje | Naglašavamo da u Uputama za prijavitelje za svaki objavljeni poziv stoji jasan popis nacionalnog i EU zakonodavstva čija je primjena obvezujuća za sve prijavitelje i korisnike. Također kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava su transparentni i kao takvi detaljno raspisani u dokumentaciji Poziva. Kod objave Poziva biti će objavljeni svi obrasci i prilozi kao i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava sa kriterijima i kontrolnim listama. |
34 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 3.KAKO SE PRIJAVITI | Kako će se izbjeći situacija da natječaj ne postane „najbrži prst“ natječaj? | Primljeno na znanje | Ocjena kvalitete predstavlja jednu od faza otvorenog postupka koji je definiran kao vrsta postupka dodjele bespovratnih sredstava u kojem se otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga pokreće javnom objavom Poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP), ciljajući na što veći broj potencijalnih prijavitelja po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog projektnog prijedloga (modalitet trajnog poziva). Impliciranje da postoji modalitet natječaja u kojem je faktor uspješne predaje prijave jedini uvjet za dodjelu sredstava nije točno već je važno naglasiti da svaki projektni prijedlog za koji će biti donešena Odluka o financiranju mora zadovoljiti kriterije prihvatljivosti i kvalitete, sukladno propisanome u dokumentaciji samog Poziva. |
35 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 3.KAKO SE PRIJAVITI | Pohvalno je što se sustav izgrađuje i što se prijave unose putem sustava eFondovi, međutim postoji bojazan da će se opet raditi o natječaju zvanom „najbrži prst“ jer postoje profesionalni dobitnici koji uvijek dobivaju potpore i kroz program RAZUM i program IRI, a koji su također dobili i državna jamstva iako nikada nisu ništa napravili te niti nakon 15 godina rada nemaju razvijenu patentno zaštićenu tehnologiju, proizvod i/ili uslugu, pa je za pretpostaviti da su isti „kandidati dobitnici“ i za ovaj natječaj. Nadalje, jedni te isti birokrati već godinama sudjeluju u pisanju pravila natjecanja, programe evaluiraju jedni te isti evaluatori, a „dobitni konzultanti“ vjerojatno već imaju projekte spremane za predati prvi dan i prvi sat natječaja u iznosu cjelokupne vrijednosti programa. A s druge strane, prijavitelj koji ima ishođene svjetske patente nema uvjeti za prijaviti se na predmetni natječaj jer je isti koncipiran da nagradi bonitetne prijavitelje jer su bonitetni, a inovacijom će se proglasiti kupnja informatičke opreme, a tvrditi će da su novi vafli / keksi proizvod za globalno tržište te da će isti kvalitetom i marketingom potući poznate bran-ove, a cjenovno biti prihvatljiviju od slatkiša iz okruženja… | Primljeno na znanje | Ocjena kvalitete predstavlja jednu od faza otvorenog postupka koji je definiran kao vrsta postupka dodjele bespovratnih sredstava u kojem se otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga pokreće javnom objavom Poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP), ciljajući na što veći broj potencijalnih prijavitelja po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog projektnog prijedloga (modalitet trajnog poziva). Impliciranje da postoji modalitet natječaja u kojem je faktor uspješne predaje prijave jedini uvjet za dodjelu sredstava nije točno već je važno naglasiti da svaki projektni prijedlog za koji će biti donešena Odluka o financiranju mora zadovoljiti kriterije prihvatljivosti i kvalitete, sukladno propisanome u dokumentaciji samog Poziva. |
36 | Cvjetko Brkičić | 3.KAKO SE PRIJAVITI, 2.2.Podnošenje projektnog prijedloga | Radi li se o još jednom natječaju najbrži prst? | Primljeno na znanje | Ocjena kvalitete predstavlja jednu od faza otvorenog postupka koji je definiran kao vrsta postupka dodjele bespovratnih sredstava u kojem se otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga pokreće javnom objavom Poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP), ciljajući na što veći broj potencijalnih prijavitelja po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog projektnog prijedloga (modalitet trajnog poziva). Impliciranje da postoji modalitet natječaja u kojem je faktor uspješne predaje prijave jedini uvjet za dodjelu sredstava nije točno već je važno naglasiti da svaki projektni prijedlog za koji će biti donešena Odluka o financiranju mora zadovoljiti kriterije prihvatljivosti i kvalitete, sukladno propisanome u dokumentaciji samog Poziva. |
37 | Cvjetko Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Opetovano miriše na mito korupciju činjenica da će birokrati precjenjivati razinu inovativnosti. Razina inovativnosti se ne procjenjuje, samo se ocjenjuje – je li predana patentna prijava ili ne i jesu li ishođeni patenti ili ne. | Primljeno na znanje | Kada se poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljuje kroz sustav eFondovi, objavljuje se kompletna dokumentacija koja uključuje prilog sa detaljnim opisom postupka dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
38 | Cvjetko Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Zašto se navodi da se potiču inovacije kada se prethodno navodi da u prihvatljive troškove spadaju troškovi izgradanja objekta, izrada energetskih certifikata i sl… | Primljeno na znanje | U skladu sa Prihvatljivim kategorijama troškova koje su prihvatljive za Regionalne potpore za ulaganje (članak 14. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 i Uredbe 2017/1084): 1) Troškovi ulaganja u materijalnu imovinu koja se koristi za aktivnosti Projekta; |
39 | Cvjetko Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Hoće li se opet ocjenjivati izjavne rečenice da će netko nešto raditi, da će nešto istraživati i da će jednog dana predati 2 patentne prijave? | Primljeno na znanje | Kada se poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljuje kroz sustav eFondovi, objavljuje se kompletna dokumentacija koja uključuje prilog sa detaljnim opisom postupka dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
40 | Cvjetko Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Kako se može objavit natječaj a da nije navedeno što će se ocjenjivati? | Primljeno na znanje | Kada se poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljuje kroz sustav eFondovi, objavljuje se kompletna dokumentacija koja uključuje prilog sa detaljnim opisom postupka dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
41 | Ljiljana Sović Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Navođenje kriterija odabira i maksimalnog broja bodova nije dovoljno da bi se raspisao pošten i transparentan natječaj. Treba detaljno navesti što i kako se ocjenjuje i boduje. Nadalje, što znači razina inovativnosti (shvaćeno kao razina novosti rješenje) jer birokrati ne trebaju ništa shvaćati i procjenjivati jer je mjerljivo – projekt ima ishođene patente ili nema i to se treba bodovati. Međutim, treba navesti što se boduje prije nego li se natječaj raspiše, a ne naknadno, proizvoljno i netransparentno. | Primljeno na znanje | Kada se poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljuje kroz sustav eFondovi, objavljuje se kompletna dokumentacija koja uključuje prilog sa detaljnim opisom postupka dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
42 | Ljiljana Sović Brkičić | 4.POSTUPAK DODJELE, 1.1.Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | Kako može biti objavljen natječaj a da nije navedeno što će se ocjenjivati i na koji način? Npr. u programu RAZUM evaluatori i birokrati su izvrsnim ocijenili projekt / usluga koja se već nalazila na tržištu, iako je lažno prezentirano da će tek biti razvijana, te su isti izvrsnim ocijenili procjenu da će prijavitelj „uzeti 5% svjetskog tržišta vending mašina“, a jasno je da ima tržište koje ima jer je usluga već na tržištu, a s druge strane su ocijenili „prenapuhanom“ brojke odnosno procijenjeni tržišni udio proizvoda koji ima ishođene svjetske patente. Nadalje, u programu IRI su glavninu bodova donosile neprovjere izjavne rečenice prijavitelja (nakane i namjere). Primjer iz programa IRI: Kriterij odabira i pitanja za ocjenu kvalitete Ocjena NOVO - Kriterij odabira i pitanja za ocjenu kvalitete NOVO - Ocjena Vrijednost za novac koju projekt nudi (u kontekstu ostvarenja ciljeva PDP-a, odnosi se na kvantificirani omjer troška potrebnog za postizanje ciljanih vrijednosti pokazatelja neposrednih rezultata/rezultata, utvrđenih na razini sheme/predmetnog postupka dodjele) 1.1. Značaj rezultata istraživačko-razvojnih aktivnosti za nacionalno/globalno gospodarstvo max 35 1.1. Značaj rezultata istraživačko-razvojnih aktivnosti za nacionalno/globalno gospodarstvo max 35 1.1.1. Značaj na temelju inovacijskog potencijala koji ovisi o tome da li očekivani rezultati istraživanja predstavljaju novi iskorak u području istraživanja i razvoja ili su rezultat primjene novih znanja i vještina ili primjene postojećih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda i usluga 1.1.1. Značaj na temelju inovacijskog potencijala koji ovisi o tome da li očekivani rezultati istraživanja predstavljaju novi iskorak u području istraživanja i razvoja ili su rezultat primjene novih znanja i vještina ili primjene postojećih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda i usluga 1.1.1.1. Ovisno o razini inovativnosti, predstavlja li očekivani rezultat aktivnosti istraživanja i razvoja proizvod ili uslugu koji je nov: 3-7 1.1.1.1. Ovisno o razini inovativnosti, predstavlja li očekivani rezultat aktivnosti istraživanja i razvoja proizvod ili uslugu koji je nov: 3-7 a) Za poduzetnika i njegove partnere - 3 boda a) Za poduzetnika i njegove partnere - 3 boda B) Za nacionalno tržište i/ili makroregiju - bodova B) Za nacionalno tržište i/ili makroregiju - bodova c) Za globalno tržište -7 bodova c) Za globalno tržište -7 bodova 1.1.2. Koliko iznosi procijenjeno povećanje prihoda od prodaje novih za tržište ili novih za poduzeće proizvoda nastalih kao rezultat istraživačko-razvojnih aktivnosti u okviru projekta? 3-5 1.1.2. Koliko iznosi procijenjeno povećanje prihoda od prodaje novih za tržište ili novih za poduzeće proizvoda nastalih kao rezultat istraživačko-razvojnih aktivnosti u okviru projekta? 3-3 a) 1-40% - 3 boda a) 1-40% - 1 boda b) 41-80% - 4boda b) 41-80% - 2 boda c) 81% i više – 5 bodova c) 81% i više – 3 boda 1.1.3. U kojoj mjeri je rezultat projekta blizu mogućnosti komercijalizacije na tržištu, odnosno koja je razina tehnološke spremnosti planiranog rezultata istraživačko-razvojnih aktivnosti u okviru projekta 0-10 1.1.3. Na kojem stupnju razvoja je projekt sada? 0-8 a) TRL 1 - 2 – 0 bodova a) TRL 1 - 2 – 0 bodova b) TRL 3 – 1 bod b) TRL 3 – 1 bod c) TRL 4 – 2 boda c) TRL 4 – 2 boda d) TRL 5 – 4 boda d) TRL 5 – 4 boda e) TRL 6 – 5 bodova e) TRL 6 – 5 bodova f) TRL 7 – 7 bodova f) TRL 7 – 7 bodova g) TRL 8 – 10 bodova g) TRL 8 – 8 bodova 1.1.4. Očekuje li se u okviru projekta prijava patentnog vlasništva (patenata, žigova ili industrijskog dizajna)? 0-6 1.1.4. Da li je proizvod / usluga / tehnologija patentno zaštićena? 0-10 a) Ne – 0 bodova a) Ne – 0 bodova b) Da, najmanje 1 – 4 boda B) predana patetntna prijava - 2 boda c) Da, više od 1 – 6 bodova c) ishođen HR patent - 5 bodova d) ishođen EP ili WO patent - 10 bodova 1.1.5. Dopirnosi li projekt rješavanju nekog od ključnih društvenih izazova 0-5 1.1.5. Dopirnosi li projekt rješavanju nekog od ključnih društvenih izazova 0-5 a) Ne – 0 bodova a) Ne – 0 bodova b) Da, 1 – 4 boda b) Da, 1 – 3 boda c) Da, više od 1 – 5 bodova c) Da, više od 1 – 5 bodova 1.1.6. Projekt je usmjeren na primijenjena istraživanja 0-2 1.1.6. Je li predviđena komercijalizacija proizvoda na kraju projekta? 0-2 a) Ne – 0 bodova a) Ne – 0 bodova b) Da – 2 boda b) Da – 2 boda | Primljeno na znanje | Kada se poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljuje kroz sustav eFondovi, objavljuje se kompletna dokumentacija koja uključuje prilog sa detaljnim opisom postupka dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. Navedena kompletna natječajna dokumentacija dostupna je svim potencijalnim prijaviteljima najmanje 30 kalendarskih dana prije samog početka zaprimanja projektnih prijava u sustav eFondovi. |
43 | Ljiljana Sović Brkičić | 5.ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 4.4.Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava | Predujam se može isplatiti ukoliko prijavitelj osigura iznos vlastitih sredstava u cijelost, stoga nije nužno dostavljanje bankovne garancije, jer se na navedeni način opet pogoduje bonitetnima, ali diskreditiraju se oni manje bonitetni ali koji imaju radikalne inovacije. Nadalje, ukoliko se radikalne inovacije, odnosno inovacije koje već imaju ishođene svjetske patente financiraju s intenzitetom potpore od 90%, prijavitelj može pribaviti vlastita sredstva u iznosu od 10%, ali možda ne može pribaviti bankovnu garanciju, a zasigurno ne može pribavit vlastita sredstva u iznosu od 50% + PDV. Opetovano se sugerira djelitelju potpora da napravi razliku između radikalnih inovacija, inovacija zaštićenih svjetskim patentima i beznačajnih novina koje neće imati nikakav učinak na nacionalno i globalno gospodarstvo nego će samo donijeti trenutačnu korist prijavitelju / dobitniku i menadžeriji koja mu je omogućila dobivanje potpore za neku beznačajnu inovaciju / novinu. | Primljeno na znanje | Maksimalni intenziteti potpore definirani su u točki 1.4 Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava. Intenzitet potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova. Točka 2.5: Prijavitelj treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja. Kod objave Poziva biti će objavljen i prilog koji detaljno opisuje postupak dodjele bespovratnih sredstava uključujući kriterije i kontrolne liste. |
44 | Ljiljana Sović Brkičić | Poziv na dostavu projektnih prijedloga, 7.POJMOVNIK | U programu IRI se nalazi pojam new-to-firm, a koji znači isto što i „novost u ponudi poduzeća“ koja se spominje u predmetnom natječaju. Uglavnom, kada bi slastičar pored baklave počeo reći i ćevape to bi predstavljalo „novost u ponudi poduzeća“, stoga je očito kakve inovacije će biti financirane kroz predmetni program. Nije sporno da predmetni program financiraju i neke manje značajne inovacije ukoliko nema radikalnih inovacija ali je nedopustivo da se u predmetnom natječaju diskriminiraju prijavitelji s radikalnim inovacijama za koristi prijavitelja s beznačajnim novinama u poduzeću. Nadalje, zaštita intelektualnog vlasništva treba biti misao vodilja ovakvog natječaja, međutim navedeni pojam, te pojam patent se spominje samo u pojmovniku. | Primljeno na znanje | Za uspješnu primjenu i praćenje postignuća OPKK, prijavitelj su na razini projektnog prijedloga obvezani opisati pokazatelje neposrednih rezultata specifičnih za OPKK. Projektni prijedlog treba doprinositi postizanju pokazatelja neposrednih rezultata na razini Poziva |