Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Goran Bubaš   1. UVODNE NAPOMENE U VEZI SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOSTI O PRIJEDLOGU STRATEGIJE DIGITALNOG SAZRIJEVANJA ŠKOLA I ŠKOLSKOG SUSTAVA U RH 1.1. Ovo savjetovanje nije objavljeno u Planu savjetovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2018. godinu koji je donesen 2. ožujka 2018.; poveznica: https://mzo.hr/hr/plan-savjetovanja-ministarstva-znanosti-obrazovanja-za-2018-godinu 1.2. Ovo savjetovanje možda nije posebno oglašavano na internetu, tj. dana 02.01.2019. obavijest sam, nakon pretraživanja pomoću tražilice Google, osim na mrežnim stranicama MZO, uspio naći još npr. u rubrici „Novosti“ Zagorske razvojne agencije d.o.o., kao i na mrežnim stranicama projekta „E-škole“, u jednoj objavi u novostima na stranicama CARNeta i na Facebook stranici CARNeta, odnosno u jednoj vijesti na „Portalu za škole“ CARNeta (http://www.skole.hr): https://mzo.hr/hr/javno-savjetovanje-o-prijedlogu-strategije-digitalnog-sazrijevanja-skola-skolskog-sustava http://www.zara.hr/hr/novosti/ https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/prijedlog-strategije-digitalnog-sazrijevanja-skola-skolskog-sustava/ https://www.carnet.hr/novosti/novosti?news_id=4761 http://www.skole.hr/skole/vijesti_carnet?news_id=17179 1.3. Obavijest o ovom savjetovanju nisam pronašao na mrežnim stranicama partnera u projektu e-Škole (ASOO i AZOO, Fakultet organizacije i informatike). 1.4. Zbog važnosti ove Strategije bilo je potrebno mnogo bolje informirati predstavnike zainteresirane javnosti te ih izravno pozvati (npr. dopisima visokim učilištima i institutima te objavom u javnim glasilima) da sudjeluje u e-savjetovanju. Treba podsjetiti da se za informiranje javnosti (oglašavanje, promidžba itd.) o djelatnostima MZO (npr. kurikularna reforma) koriste znatna sredstva. Mišljenja sam da je u izradi prijedloga ove Strategije trebalo u što većoj mjeri uključiti akademsku i znanstvenu zajednicu, istraživačke institute (npr.: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), učiteljske fakultete, fakultete koji obrazuju iz područja računarstva i informatike, kao i zainteresirane organizacije civilnog društva te udruge koje djeluju na području obrazovanja. 1.5. Istaknuo bih da je Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o prijedlogu strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava bilo najavljeno za period od 3. prosinca 2018. do 2. siječnja 2019. godine, a do 22:00 sata na dan 2. siječnja 2019. godine nije bilo nijednog komentara na članak, općeg komentara ili nadopune teksta. To je iznenađujuće npr. s obzirom na broj škola koje su uključene u projekt „E-škole“ do 2018. godine: https://www.e-skole.hr/hr/dionici/skole-u-pilot-projektu/ 1.6. Prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09), koji je naveden na mrežnim stranicama MZO u rubrici „e-Savjetovanje“, u članku V. navodi se sljedeće: - „Prilikom izrade nacrta prijedloga zakona, drugog propisa ili akta (rezolucije, deklaracije, strategije, programi i drugo) kojim se izražava politika Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske, a čiji su nositelji središnja tijela državne uprave i uredi Vlade Republike Hrvatske, minimalni standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću jesu: 1. Pravodobno informiranje o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata. Zainteresirana javnost treba biti pravodobno informirana o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata javnim objavljivanjem jedinstvenog popisa zakona i drugih propisa koji se izrađuju i predlažu za donošenje u kalendarskoj godini, uz navođenje nositelja izrade te okvirnog roka u kojem se zakon i/ili drugi propis ima izraditi i donijeti.“ https://mzo.hr/hr/brzi-linkovi/e-savjetovanje 1.7. U Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09), u članku VI. također se navodi sljedeće: „Prilikom izrade nacrta prijedloga zakona, drugog propisa ili akta, kao i prilikom praćenja njihove provedbe, postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću može, u skladu s potrebama i raspoloživim sredstvima, obuhvatiti i: 1. uključivanje stručnjaka iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade nacrta zakona, drugih propisa ili akata od strane tijela državne uprave, odnosno Vlade Republike Hrvatske. U postupku izrade nacrta, stručnjaci kao predstavnici zainteresirane javnosti mogu biti imenovani za članove stručnih radnih skupina sukladno važećim propisima ili na temelju javnog poziva, nastojeći osigurati zastupljenost interesnih skupina, te fizičkih i pravnih osoba na koje neposredno može utjecati zakon ili drugi propis koji se donosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu.“ Prilikom pisanja ovog komentara dana 2. siječnja 2019. nisam našao da je objavljen javni poziv za imenovanje članova za izradu „Prijedloga strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u RH“, a također nisam uspio pronaći popis članova Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti, odnosno članova Užeg tima Povjerenstva. U dokumentu „Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje“ navedeno je da je 22. siječnja 2018. godine donesena „Odluka o imenovanju Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti“, Ministarstva znanosti i obrazovanja, klasa 023-03/18-06/00004 i urudžbeni broj 533-26-18-0001. Također je navedeno sljedeće: „u njeno kreiranje su uključeni dionici sustava odgoja i obrazovanja, uključujući ministarstvo, agencije, nastavnike, ravnatelje, predstavnike akademske zajednice i poduzetnika. Osim provedenih istraživanja, izrađene SWOT analize, rezultata pilot projekta e-Škole, proveden je niz radionica Povjerenstva u koje su uključeni i UNESCO stručnjaci za IKT u obrazovanju.“ Smatram da je MZO prilikom objave poziva za sudjelovanje u ovom e-savjetovanju bilo obvezno navesti članove Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti, odnosno članova Užeg tima Povjerenstva. Ako su članovi tog Povjerenstava sudjelovali u dosadašnjim aktivnostima projekta e-Škole, odnosno ako su to bili zaposlenici organizacija koje su participirale kao izvođači u dosadašnjem projektu e-Škole, onda su prilikom izrade ove Strategije mogli biti u sukobu interesa. Preložena Strategija se nadovezuje na rezultate tog projekta, a obuhvaća i njegov nastavak („Veliki projekt e-Škole – II. faza programa“), pa je moguće da bi organizacije (npr. CARNet) ili provedbeni partneri, odnosno pojedinci uključeni u pojedine dosadašnje aktivnosti tog projekta, mogli i u provedbi Strategije imati materijalne prihode ili osobne koristi. U izradi ovakve strategije, koja obuhvaća široki krug dionika u Republici Hrvatskoj poput obrazovnih ustanova, nastavnika, učenika i roditelja, ne bi trebali biti uključeni pojedinci koji osobno ili kao zaposlenici određenih ustanova mogu biti u potencijalnom sukobu interesa! Drugim riječima (još jednom ističem), ako su institucije poput CARNeta i druge imale koristi od dosadašnjeg projekta e-Škole, prema mojem mišljenju one ne bi trebale biti izravno uključene u izradu Strategije za razinu cijele Republike Hrvatske, npr. delegirajući članove u Povjerenstvo za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti (ili bi u tome samo trebale imati ulogu kao dionici koje se u izradi Strategije konzultira), posebno ako postoji mogućnost da bi u primjeni ove Strategije mogli izravno profitirati. Naime, prema dokumentima koje je moguće naći na stranicama CARNeta, za „Veliki projekt e-Škole – II. faza programa“ navodi se sljedeće „Predviđena vrijednost velikog projekta je oko 177.500.000,00 eura.“ https://www.e-skole.hr/hr/ministarstvo-znanosti-obrazovanja-carnet-unesco-suraduju-u-pripremi-strategije-digitalne-zrelosti-skola/ https://www.carnet.hr/o_carnetu/javna_nabava 1.8. U dokumentu „Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje“ za Prijedlog Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava navedeno je da je Odluka o imenovanju Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti Ministarstva znanosti i obrazovanja donesena 22. siječnja 2018. (klasa 023-03/18-06/00004, urudžbeni broj 533-26-18-0001). Međutim, na stranicama e-savjetovanja u vezi Prijedloga Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj u Tablici 1. pod naslovom „Povijest revizije dokumenta“ piše da je „prva izrada“ bila 29. rujna 2017., kao i da su „autori“ tog dokumenta Povjerenstvo za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti i Uži tim Povjerenstva: https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/Download?documentId=9718 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=9717 Ukoliko nije u pitanju tiskarska pogreška ili neka druga omaška, moguće je zaključiti da je prva verzija Strategije, datirana 29. rujna 2017., nastala približno dva mjeseca prije nego što je imenovano povjerenstvo za njenu izradu. 1.9. Zaključno bih ovdje izrazio mišljenje da bi MZO trebalo: (a) privremeno prekinuti ovaj postupak donošenja Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj; (b) objaviti na mrežnim stranicama MZO imena članova dosadašnjeg Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti i Užeg tima Povjerenstva; (c) obrazložiti zašto MZO smatra da imenovani članovi povjerenstva i Užeg tima Povjerenstva nisu u potencijalnom sukobu interesa kod izrade Prijedloga Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u RH; (d) raspisati javni poziv za imenovanje novih članova Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u RH koji neće biti u potencijalnom sukobu interesa; (e) javni interes te interes učenika, nastavnika, roditelja i škola postaviti ispred svih drugih interesa. 2. NAPOMENA U VEZI NAVOĐENJA NEKIH REZULTATA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA UČINAKA PROVEDBE PROJEKTA: "E-ŠKOLE: USPOSTAVA SUSTAVA RAZVOJA DIGITALNO ZRELIH ŠKOLA (PILOT-PROJEKT)" Poveznica: https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/istrazivanja/ U izvješću o rezultatima Znanstvenog istraživanje učinaka provedbe projekta: "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt)", koje je datirano 27. srpnja 2018. godine, a provedeno je u odabranoj 151 školi, između ostalih navedeni su, između ostalih, i sljedeći zaključci (u znakovima navodnika): 7.1.1. Učinak primijenjenih IKT aktivnosti povezanih sa školom i učenjem na opće afektivne i specifične kognitivne ishode učenja učenika (str. 305-306). „Pozitivno i negativno doživljavanje nastave teško se mijenja, a također su relativno stabilni i motivacijski obrasci učenika. Korištenje IKT aktivnosti manje je značajna odrednica afektivnih ishoda učenja od učeničkog uobičajenog doživljaja nastave.“; „Dakle, inicijalno znanje određuje specifične kognitivne ishode učenja. S druge strane, primjena IKT aktivnosti općenito, kao ni u nastavi nije se odrazila na specifične kognitivne ishode učenja.“ 7.1.3. Učinak primjene DOS-ova na opće afektivne i specifične kognitivne ishode učenja učenika (str. 306-307). „Korištenje DOS-ova [digitalnih obrazovnih sadržaja] nije pokazalo učinak na specifične kognitivne ishode učenja. Ovaj rezultat nije neobičan s obzirom da se provjeravao učinak IKT aktivnosti na specifične ishode učenja samo u jednoj nastavnoj jedinici.“ 7.1.4. Učinak primjene scenarija poučavanja na opće afektivne i specifične kognitivne ishode učenja učenika (str. 307-310). „U zamjetnom broju nastavnih sati, osobito u predmetima biologija i fizika, došlo je do poteškoća u korištenju IKT opreme, koje su se u najvećem broju slučajeva odnosile na probleme s povezivanjem tablet računala na mrežu, logiranje na tablet računala, ali u nekim slučajevima i na gašenje tablet računala. U pojedinim je nastavnim satima došlo i do drugih poteškoća koje su bile uzrokovane nedovoljnom kompetencijom nastavnika u služenju alatima (npr. upisivanje podataka u Excel) ili drugim razlozima (npr. nedostatak zvuka).“; „Moguće je da zbog sadržajne specifičnosti predmeta biologije u kojem postoji velik broj teorijskih podataka, upravo korištenje IKT alata i aktivnosti poput pretraživanja fotografija na internetu, zajedničkog rada na tekstovima i člancima na mrežnim stranicama i rješavanja online kvizova znanja, dodatno angažira učenike i doprinosi dinamičnosti nastave te tako ostvaruje povoljne motivacijske i afektivne učinke, ali ne nužno i promjene na razini kognitivnih ishoda.“; „U kemiji nema razlike u afektivnim ishodima kao ni u kognitivnim ishodima između učenika u eksperimentalnom i kontrolnom uvjetu niti prije niti poslije predavanja. Napredak je podjednak u obje skupine.“; „U fizici prije poučavanja učenici poučavani bez upotrebe scenarija poučavanja uz pomoć IKT-a sadržaje procjenjuju vrjednijima i predviđaju da će više uživati na nastavi nego učenici koji su poučavani uz primjenu scenarija poučavanja. Ove se početne razlike odražavaju i na završne procjene. Učenici poučavani bez upotrebe scenarija poučavanja gradivo koje su učili procjenjuju vrjednijim, iskazuju veći interes za nastavu, manju dosadu, veći osjećaj samoefikasnosti te veći trud. Razlika u znanju učenika u dvije skupine nije dobivena prije poučavanja, no veći napredak u znanju postižu učenici u kontrolnom uvjetu, pa nakon poučavanja imaju bolje znanje od učenika u eksperimentalnoj skupini. S obzirom na početne razlike u emocijama i motivaciji, učenici koji su poučavani bez primjene scenarija poučavanja bili su motiviraniji za usvajanje znanja. Slično kao u kemiji, i u kontrolnim nastavnim satovima fizike učenici su bili aktivni, izvodili su pokuse i raspravljali.“; „Povoljni učinci primjene scenarija poučavanja na afektivne ishode u poučavanju matematike ne iznenađuju s obzirom da učenici općenito imaju poteškoća s razumijevanjem relativno apstraktnih matematičkih sadržaja, pa IKT alati kroz primjere daju smisao matematičkim izrazima i učenici imaju veći doživljaj samoefikasnosti i pokazuju veći interes. Analizom priprema i izvedbi nastavnih sati temeljenih na scenarijima poučavanja utvrđeno je da je na svim satovima planirana i realizirana upotreba IKT-a za potrebe rješavanja problemskih zadataka, a također je češće bila zastupljena i upotreba IKT alata i aktivnosti kojima su se učenicima omogućili dobivanje realnog prikaza fenomena (npr. interaktivno istraživanje grafova i funkcija u programu GeoGebra) i zajednički rad na zadatku. Međutim, kako su korišteni problemski zadaci uglavnom apstraktni, nisu u značajnijoj mjeri omogućili bolje razumijevanje problema i njihovo uspješnije rješavanje u odnosu na nastavu bez IKT aktivnosti.“ 7.1.5. Povezanost digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnog osoblja s postizanjem očekivanih općih afektivnih i specifičnih kognitivnih ishoda učenja učenika (str. 312-313). „Samoprocijenjene opće digitalne kompetencije nastavnika, niti njihove specifične digitalne kompetencije, osim Profesionalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, nisu predviđale specifične kognitivne ishode učenja učenika.“; „Digitalne kompetencije nastavnika mjerene zadacima, uz kontrolu početnih emocija i ciljnih orijentacija, nisu bile povezane s općim afektivnim ishodima učenja učenika, odnosno s akademskim emocijama i ciljnim orijentacijama učenika.; „Digitalne kompetencije nastavnika mjerene zadacima, uz kontrolu predznanja učenika o sadržajima poučavanja, nisko su negativno povezane sa specifičnim kognitivnim ishodima učenja učenika. Dakle, kod nastavnika s višim općim digitalnim kompetencijama učenici su ostvarili manje specifičnih kognitivnih ishoda učenja u poučavanju specifičnih sadržaja četiri predmeta.“ 7.1.6. Razlike u postizanju općih afektivnih i specifičnih kognitivnih ishoda učenja u prirodoslovno-matematičkom području s obzirom na vrstu korištene infrastrukture (str. 315). „Sukladno postavljenoj hipotezi, rezultati pokazuju da korištenje interaktivne učionice ima veći pozitivni učinak na opće afektivne ishode učenja od korištenja prezentacijske učionice. Točnije, učestalije korištenje interaktivne učionice smanjuje doživljaj dosade i orijentaciju na izbjegavanje rada učenika te povećava osjećaj ponosa te intrinzične i ekstrinzične orijentacije na učenje. Drugim riječima, što je u nekoj školi veća proporcija nastavnika koji su koristili interaktivnu učionicu, to učenici te škole rjeđe osjećaju emociju dosade, a češće emociju ponosa. Također, učenici te škole manje su orijentirani na izbjegavanje rada, a viša im je intrinzična i ekstrinzična orijentacija na učenje.“; „Korištenje prezentacijske ili interaktivne učionice nije pokazalo učinak na specifične kognitivne ishode učenja. Kognitivni ishodi učenja u prvom redu ovise o vrstama IKT aktivnosti koje se koriste u interaktivnoj učionici, odnosno u kojoj mjeri te aktivnosti potiču dubinsko učenje.“ ZAKLJUČAK: Prema rezultatima Znanstvenog istraživanje učinaka provedbe projekta: "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt)" nije dokazano da, u odnosu na tradicionalnu nastavu, primjena IKT aktivnosti povećava kognitivne ishode učenja (7.1.1.), nije dokazano da primjena digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS-ova) povećava kognitivne ishode učenja (7.1.3.), nije dokazano da primjena specifičnih scenarija poučavanja utječe na kognitivne ishode učenja u predmetima kao što su biologija, fizika i matematika (7.1.5.), te nije dokazano da korištenje prezentacijske ili interaktivne učionice ima pozitivan učinak na specifične kognitivne ishode učenja. Drugim riječima, u pilot-projektu „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ nije nađeno da prethodno navedeni rezultati projekta utječu na povećanje znanja učenika u odnosu na tradicionalno poučavanje bez primjene IKT-a. Budući da ovi nalazi u Prijedlogu Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u RH nisu posebno istaknuti, smatram da je to pokazatelj mogućeg sukoba interesa u koncipiranju navedene strategije. Naime, prema mojem mišljenju, upitno je ulaganje više stotina milijuna kuna u projekt za kojeg nije dokazano da može pozitivno utjecati na znanja učenika (tj. na „kognitivne ishode“ poučavanja) u STEM predmetima, a u odnosu na tradicionalne metode poučavanja bez primjene IKT-a. Sapienti sat. Ispričavam se ako sam nešto pogrešno naveo u ovom komentaru te ističem korist od provjere svih navedenih podataka za što sam priložio poveznice prema mrežnim stranicama. Primljeno na znanje Odgovori 1.1. Savjetovanje nije objavljeno u Planu savjetovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, zato što savjetovanje niti nije bilo planirano u smislu upućivanja dokumenta u standardnu proceduru usvajanja. Prijedlog Strategije je nastao u sklopu pilot projekta e-Škole, kao jedan od planiranih rezultata pilot-projekta, a e-savjetovanje je provedeno s ciljem prikupljanja povratne informacije od zainteresirane javnosti, koja eventualno nije bila obuhvaćena ranijim aktivnostima savjetovanja sa zainteresiranim javnostima. Dakle, ne radi se o aktu strateškog planiranja u smislu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske od 11. prosinca 2017. (NN 123/2017). Dokument koji se planira usvojiti po zaključenju javnog savjetovanja zvat će se Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj sa rokom važenja do 2030. godine. 1.2. Početak savjetovanja (3.12.2018) je promoviran održavanjem Strateškog foruma o digitalnom sazrijevanju škola 5.12.2018. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. O Foruma i početku javne rasprave je obavijest poslana uobičajenim kanalima komuniciranja događanja ove vrste: na web stranicama CARNET-a (https://www.carnet.hr/novosti/novosti?news_id=4760 odnosno pilot projekta e-Škole: https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/prijedlog-strategije-digitalnog-sazrijevanja-skola-skolskog-sustava/ ) i Ministarstva znanosti i obrazovanja (https://mzo.hr/hr/javno-savjetovanje-o-prijedlogu-strategije-digitalnog-sazrijevanja-skola-skolskog-sustava), e-mailom sudionicima CUC-a koji su pokazali interes za tematiku, objavom na Yammer zajednici škola koje su sudjelovale u pilot projektu e-Škole, te društvenim mrežama Facebook i Linked IN. 1.3. Obavijest o održavanju Foruma i s njim povezanim javnim savjetovanjem poslana je na niz e-mail adresa, uključujući čelnike agencija koje djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja, članove Povjerenstva u kojem su bili i zaposlenici ASOO, AZOO i FOI. 1.4. S obzirom da je riječ o zahtjevnom zadatku koji je bio vremenski ograničen, konzultacije s dionicima su se odvijale i prije službenog početka rada povjerenstva. U sklopu događanja „Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO 2016“ u Rijeci su 21.4.2016., održane tri radionice pod nazivom „Škola budućnosti: Elementi za strategiju digitalne zrelosti e-Škola.“ Podijelivši svoja dosadašnja iskustva nastavnici su istakli prednosti, nedostatke i barijere informatizacije školskog sustava te ukazali na podršku potrebnu za njeno učinkovitije provođenje. U sklopu događanja „Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO 2017“, u Splitu je 21.4.2017. održana radionica „Povratak u budućnost: Elementi za strategiju digitalne zrelosti e-Škola.“ Svrha radionice bila je nastaviti pristup uključivanja nastavnika u razgovor o iskustvima korištenja digitalnih tehnologija u školi. Iskustva, potrebe i preporuke nastavnika bili su jedan od temelja za oblikovanje strateškog okvira digitalne zrelosti na nacionalnoj razini. Izrada prijedloga strategije se po osnivanju povjerenstva dalje razvijala kroz niz radionica tijekom 2018. godine, u kojima su osim predstavnika agencija koje djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja sudjelovali i nastavnici i ravnatelji osnovnih i srednjih škola, članovi akademske zajednice. Završna radionica je održana u srpnju 2018. godine, u zajedničkoj organizaciji sa stručnjacima UNESCO-a za primjenu IKT-a u obrazovanju, pri čemu je korištena metodologija UNESCO-a za razvoj strateškog okvira informatizacije obrazovnog sustava. 1.5. Vjerujemo da je razlog malog broja komentara upravo to što su već u samu izradu prijedloga Strategije uključeni brojni stručnjaci iz relevantnih institucija. 1.6. Kao što je navedeno u prvom odgovoru, ne radi se o aktu strateškog planiranja u smislu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske od 11. prosinca 2017. (NN 123/2017). 1.7. Nositelj izrade ovog prijedloga strategije bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, CARNET je bio podrška radu Povjerenstva (priprema i analiza podataka, administrativna podrška), a odluke je donosilo povjerenstvo imenovano od Ministarstva. Predsjednica Povjerenstva za izradu prijedloga bila je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, čime je nadzor nad sadržajem prijedloga strategije ostao pod nadležnošću Ministarstva. S obzirom da je djelovanje CARNET-a i inače pod nadležnošću ministarstva, nije jasno kakav sukob interesa bi tu bio prisutan. Korist od projekta e-Škole je dosad izravno imala 151 škola uključena u pilot fazu provedbe projekta e-Škole, odnosno posredno i ostale škole u RH koje će biti uključene u provedbu velikog projekta. Članovi Povjerenstva bili su kako slijedi: 1. Lidija Kralj, prof., pomoćnica ministrice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, predsjednica 2. Alen Čuljak, prof. savjetnik u kabinetu ministrice znanosti i obrazovanja, MZO, član 3. Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja, CARNET, članica 4. Albert Novak, voditelj EU projekta, CARNET, član 5. Dragana Kupres, voditeljica ureda za EU projekte, CARNET, članica 6. Antonija Gladović, ravnateljica, Agencija za mobilnost i programe EU, članica 7. Viktorija Vranešić, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, članica 8. Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, članica 9. Ines Elezović, viša stručna savjetnica, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, članica 10. izv.prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep, Fakultet organizacije i informatike, članica 11. prof.dr.sc. Vjeran Strahonja, Fakultet organizacije i informatike, član 12. Snježana Fištrović, prof., Opća gimnazija Karlovac, članica 13. Damir Belavić, prof., Osnovna škola Ludina, član 14. Zdenko Kobeščak, ravnatelj, Osnovna škola Stjepana Radića Brestovac Orehovički, član 15. Lidija Miletić, ravnateljica, Osnovna škola Dragutina Tadijanovića u Vukovaru, članica 16. dr.sc. Matija Bašić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član 17. dr.sc. Jelena Nakić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, članica 18. Tomislav Kotnik, Izdavačka kuća VIDI, član 19. dr.sc. Ljiljana Igrić Baronica, Agencija za mobilnost i programe EU (u zamjenu za Antonija Gladović), član 20. Vlatka Marčan, CARNET (u zamjenu za Andrijana Prskalo Maček), članica 1.8. Prva verzija dokumenta je doista nastala 29. rujna 2017. kad je dio projektnog tima pilot projekta e-Škole izradio prvi dokument o potrebi izrade prijedloga strategije te osnivanja povjerenstva za njegovu izradu. U narednom razdoblju su identificirani mogući članovi Povjerenstva i užeg tima, nakon čega je pokrenuta procedura imenovanja Povjerenstva, sukladno ovlastima Ministarstva znanosti i obrazovanja kao nadležnog ministarstva. Pri obradi teksta je odlučeno da će se zadržati inicijalni datum dokumenta kad je stvarno i nastao. 1.9. (a) Postupak donošenja Strategije nije niti pokrenut, pa ga se ne može privremeno prekinuti. (b) imena članova Povjerenstva su navedena u prethodnom odgovoru. Uži tim su činili stalni zaposlenici CARNET-a Dragana Kupres, Albert Novak, Juraj Bilić, te zaposlenici privremeno angažirani na pilot projektu e-Škole: Lana Lučin i Zoran Birimiša. Oni su bili angažirani na objedinjavanju tekstova, tzv. desk istraživanju pojedinih područja relevantnih za izradu prijedloga, organiziranju i moderiranju radionica kroz koje je razvijen prijedlog, te druge administrativne aktivnosti vezane uz razvoj prijedloga. Sva navedena imena bit će objavljena i u izvješću ovog javnog savjetovanja, koje je javno dostupan dokument. Stoga smatramo da nema osnove za objavu popisa na web stranici MZO. (c) MZO smatra da navedeni članovi Povjerenstva nisu u potencijalnom sukobu interesa kod izrade prijedloga Strategije. Ne samo da su članovi Povjerenstva istaknuti članovi obrazovne zajednice, već je u samu izradu prijedloga uključeno i niz drugih zainteresiranih dionika, kako je objašnjeno u ranijim odgovorima. (d) Ovime se implicira da navedeni članovi Povjerenstva jesu u sukobu interesa, što nije adekvatno argumentirano. (e) Ovim načelom se Povjerenstvo vodilo pri izradi prijedloga Strategije. 2. Većina primljenih komentara odnosi se na činjenicu da istraživanjem provedenim u projektu e-Škole nije utvrđen značajniji učinak na postizanje kognitivnih ishoda učenja, no smatramo da taj dio rezultata ne treba promatrati izdvojeno iz konteksta cijelog Izvještaja o provedenom istraživanju. Potrebno je, naime, napomenuti da je na ukupne rezultate istraživanja značajno utjecala kratkoća primjene IKT-a u nastavi za trajanja projekta, na što su se istraživači osvrnuli na više mjesta navodeći ograničenja kojima je istraživanje bilo popraćeno u sklopu projekta: „Kratko razdoblje uvođenja promjena između dva ispitivanja mogući je razlog izostanka nekih očekivanih efekata IKT-a, jer je u ovom vremenskom periodu pretenciozno očekivati značajnije promjene…“ (str. 302 Završnog izvješća) „Također, treba naglasiti da se u ovim nastavnim jedinicama jasno manifestirao problem prekratkog trajanja uvođenja promjena s obzirom na točke mjerenja u ovom istraživanju. Naime, učenici se u velikom broju slučajeva loše snalaze u korištenju tableta u nastavnom kontekstu … bilo je vidljivo kako učenicima korištenje tableta za učenje nije automatski…“ (str.303 Završnog izvješća). U Početnom izvješću koje se odnosi na isto istraživanje citirano je i poznato istraživanje J. Rogersa, kasnije potvrđeno više puta, da je vrijeme jedan od ključnih čimbenika za usvajanje bilo koje inovacije (str. 14 Početnog izvješća koje je objavljeno na adresi: https://www.e-skole.hr/wp-content/uploads/2017/09/Pocetno_izvjesce_Projekt_e-Skole_pilot-projekt_151-skola.pdf) Također je potrebno napomenuti da ni istraživanja u drugim zemljama provedena u početnim fazama primjene IKT-a u obrazovnom sustavu nisu rezultirala značajnim promjenama u postignućima učenika, već su evidentirala pozitivan učinak na sam proces učenja, uz napomenu da IKT u početnim fazama primjene ne može ostvariti svoje pune potencijale (primjer: istraživanje E-learning Nordic 2006 https://www.openeducationeuropa.eu/en/article/E-learning-Nordic-2006---Uncovering-the-Impact-of-ICT-on-Education-in-the-Nordic-Countries U zaključku istraživanja pod nazivom „A systematic mapping of the effects of ICT on learning outcomes“, koje je 2016. godine proveo norveški „Knowledge Center for Education“, navodi se da su učinci IKT-a na ishode učenja mali, ali dosljedni. Nadalje navodi se sljedeće: „Međutim, kada je tehnologija popraćena nekom vrstom instrukcijske podrške, bilo da je ugrađena u softver ili kroz nadzor nastavnika, učinci se značajno povećavaju. Očito, tehnologija sama po sebi ne promiče ishode učenja, već dizajn softvera i / ili pedagoška uporaba uređaja.“ (str. 24 https://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?cid=1254022194242&pagename=VedleggPointer&target=_blank) U studiji pod nazivom „Assessing the eff ects of ICT in education“ navodi se da „Korištenje IKT-a ima pozitivan utjecaj ne samo na kognitivne kompetencije unaprijeđene u okviru tradicionalnog obrazovno sustava, nego i na afektivne i sociokulturne kompetencije potrebne pojedincima u budućim društvima.“ (str. 198 http://www.rcc.gov.pt/SiteCollectionDocuments/EfectsICTinEducation-OCDE2009.pdf) Nadalje u istoj se studiji navodi da se IKT nedovoljno pedagoški koristi. „Usprkos visokoj razini gore spomenutog korištenja u učionici, prema nekim istraživanjima nastavnici više koriste IKT za administraciju, organizaciju i planiranje. Također se pokazalo da su nastavnici svjesni potencijalnih prednosti IKT-a za učenike, imaju pozitivnu percepciju IKT-a u smislu podrške aktivnom samostalnom učenju i stvaranju autentičnih zadataka, ali im nedostaje pedagoška vizija za učinkovito integriranje IKT-a u nastavu. Istraživanje pokazuje da IKT može promicati nove pedagoške pristupe, ali samo ako je u potpunosti integriran u nastavne predmete.“ (str. 209 http://www.rcc.gov.pt/SiteCollectionDocuments/EfectsICTinEducation-OCDE2009.pdf) Komentar koji se poziva na točku 7.1.1. Zaključaka i preporuka znanstvenog istraživanja tvrdi da se primjena IKT aktivnosti nije značajnije odrazila na opće afektivne i specifične kognitivne ishode učenja (promatrane ukupno), no u dijelovima izvještaja na stranici 140 naglasak je na pozitivnim učincima na afektivne ishode učenja: „… Nastavne aktivnosti u kojima se koristi IKT pokazale su se boljim prediktorom od IKT aktivnosti povezanih sa školom i poučavanjem. Točnije, Nastavne aktivnosti značajan su pozitivan prediktor emocija ponosa i uživanja (2%) te intrinzične orijentacije na učenje (7%), a negativni prediktori emocija anksioznosti (1%) i ljutnje (2%).“ (str. 140) Komentar koji se odnosi na točku 7.1.3. Izvještaja govori o nepostojanju učinka korištenja DOS-ova na specifične kognitivne ishode učenja. Međutim, u istom odlomku na str. 306 navodi se da korištenje DOS-ova ima pozitivan učinak na neke akademske emocije: „Pokazalo se da je korištenje DOS-ova negativan prediktor emocije ljutnje te orijentacije na izbjegavanje rada. Drugim riječima, što je u nekoj školi veća proporcija nastavnika koji su koristili DOS-ove, to učenici te škole rjeđe osjećaju emociju ljutnje na nastavi te su manje orijentirani na izbjegavanje rada. Međutim, kako u drugom ispitivanju još uvijek samo oko trećina nastavnika učestalo koristi DOS-ove, vjerojatno bi učinak bio izraženiji kada bi veći broj nastavnika češće primjenjivao DOS-ove.“ Za točku 7.1.4. slažemo se s komentatorom da je važno da tehnologija bude dobro integrirana u svaki specifični kontekst u kojem se primjenjuje jer to može značajno utjecati na njenu učinkovitost. Osim citiranog izvještaja u kojem se navode neke manje razlike u učinkovitosti primjene IKT u pojedinim predmetima, i druga istraživanja registrirala su moguće prednosti primjene IKT u različitim predmetima, a uvijek je to bilo u sprezi s drugim čimbenicima u obrazovanju. Kao primjeri mogu se navesti projekti ImpaCT2 i Embedding ICT… kao i drugi koji su navedeni u Početnom izvješću (str. 84). U vezi s točkom 7.1.5. treba reći da svi dijelovi istraživanja koji su se bavili utjecajem digitalnih kompetencija nastavnika nisu pokazali njihov ukupan pozitivan učinak na kognitivne ishode učenja, međutim neke digitalne kompetencije nastavnika imaju pozitivan učinak na afektivne ishode učenja: „Viša samoprocijenjena specifična kompetencija Poučavanje i učenje uz primjenu digitalne tehnologije nastavnika povezana je s višim osjećajem ponosa i uživanja te većom intrinzičnom orijentacijom na učenje učenika.“ (str. 313) Vezano uz komentar točke 7.1.6. koja se odnosi na postizanje ishoda učenja u prirodoslovno-matematičkom području s obzirom na vrstu korištene infrastrukture treba navesti da rezultati istraživanja pokazuju kako korištenje interaktivne učionice ima veći pozitivan učinak na afektivne ishode učenja od korištenja prezentacijske učionice (str. 315). Na temelju toga mogli bismo zaključiti da učenička aktivna uloga pri korištenju IKT-a može doprinijeti ostvarivanju afektivnih ishoda učenja, te se nastavak projekta planira upravo sa svrhom uključivanja svih škola tj. omogućavanja šireg učeničkog pristupa tehnologiji. Zaključno smatramo da je potrebno naglasiti: - U današnjem informacijskom društvu, postizanje digitalne stručnosti je apsolutni preduvjet (Hine, 2011). Prema mnogim radovima citiranima u spomenutom Početnom izvješću (str. 6-7), ako „…IKT doista predstavlja neizbježan i sastavni dio suvremenog svijeta isprepleten u gotovo svakom aspektu ljudskog života…“ škole u Hrvatskoj trebaju prema svim važećim dokumentima obrazovnih politika što prije uhvatiti korak s tim svijetom i omogućiti što većem broju učenika da u školi, jednako kao i u drugim okruženjima u kojima se kreću, budu izloženi digitalnoj tehnologiji i da imaju priliku s tom tehnologijom učiti i raditi. Dodatno se, također u Početnom izvješću, spominju autori „…koji zagovaraju zaokret u obrazovnom sustavu i pred obrazovne institucije postavljaju zahtjev za korištenjem IKT-a u podučavanju znanjima i vještinama koje učenici zaista trebaju za 21. stoljeće (Buabeng-Andoh, 2012). Gotovo je nemoguće zamisliti buduća okruženja i platforme za učenje koja nisu podržana, na ovaj ili onaj način, od strane IKT-a. Imajući u vidu trenutno rasprostranjeno širenje i korištenje IKT-a u modernim društvima, posebno od strane mladih - tzv. digitalne generacije - sasvim je jasno da će IKT utjecati na kompletan proces učenja danas, ali i u budućnosti (Punie, Zinnbauer i Cabrera, 2006). (str. 8) - Osim toga, ako je postojanje globalne „digitalne podjele“ prema istom Početnom izvješću neminovna činjenica, a IKT je preduvjet gospodarskog i socijalnog napretka, Hrvatska mora kontinuirano raditi na tome da se nađe na onoj strani podjele na kojoj su gospodarski i kulturno uspješne zemlje (str. 4-5). - No, pojedini projekti, pa čak i tako kompleksni kao što su e-Škole, utječu na pojedine aspekte obrazovnog sustava te će moći uroditi značajnijim rezultatima tek kad budu dijelom sveobuhvatnijih promjena. Oba ovdje spomenuta izvješća na više mjesta naglašavaju da su, osim osiguravanja IKT infrastrukture i podrške, u obrazovnom sustavu potrebne i druge promjene kao što su integracija IKT-a u kurikulum, promjene u području motivacije nastavnika kao i u pedagoškom i metodičkom obrazovanju nastavnika koje treba biti povezano s IKT vještinama, te pozicioniranje učenika u središte procesa učenja i poučavanja. Nekoliko citata u nastavku „Sama IKT infrastruktura nije osnovni preduvjet promjena koliko su to promjene u načinu rada, a koje ovise o motivaciji i kompetencijama nastavnika pri čemu u kontekstu IKT okvira treba razlikovati opće digitalne i specifične nastavničke kompetencije kao dvije velike podskupine IKT kompetencija.“ (str. 364 Završnog izvješća) „Stjecanje digitalnih kompetencija nastavnog osoblja nije garancija da će se kvalitetna integracija tih kompetencija i realizirati u procesima poučavanja. Sama tehnologija ne može kompenzirati neodgovarajuće metode poučavanja. Svi obrasci poučavanja usvojeni od strane nastavnika trebaju počivati na konstruktivističkoj paradigmi gdje se potiče učenje kao aktivna izgradnja i rekonstrukcija znanja, te su misaoni procesi učenika poduprti IKT-om s krajnjim ciljem poticanja viših razina kognitivnog rezoniranja u skladu s učeniku usmjerenom poučavanju. To zahtijeva razradu odgovarajućih metoda poučavanja koje na najbolji način koriste postojeće spoznaje o efikasnosti poučavanja uvažavajući sve prednosti IKT tehnologije i osiguravaju podršku koju nije moguće osigurati tradicionalnim pristupom poučavanju.“ (str. 365 Završnog izvješća) „Venezky i Davis (2002) tvrde da su i infrastruktura i digitalne kompetencije nastavnika ključne za uspješnu provedbu IKT-a u školi. Ravnoteža ta dva čimbenika, iznad kritične razine infrastrukture, ovisi o školskom kontekstu: kako se koristi IKT i u kolikoj mjeri je tehnička podrška na raspolaganju nastavnicima. Osim toga, tijekom početnog stadija implementacije IKT-a u školi, pouzdana i korisniku razumljiva infrastruktura je od krucijalne važnosti. Kako učitelji postaju više tehnički osposobljeni, tako njihove opće pedagoške sposobnosti i njihova sposobnost da integriraju IKT u kurikulum postaje sve važnija.“ (str. 22 Početnog izvješća)