Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Nensi Krupić | PRAVILNIK | Pravilnik se čini na dobrom putu, prijava je sada jednostavnija a proces donošenja odluke o napredovanju puno brži. Pohvalno je i uvođenje više kategorija za bodovanje. Ono što zapravo najviše smeta je toliki broj bodova zbog čega se čini da se pokušavaju smanjiti troškovi i nagraditi tek mali broj onih koji mogu doći do toliko bodova. Bodovni prag podignut je kao da se radi o ogromnim novcima i velikoj tituli, a kako znamo da to nije tako mnogi će odmah u startu odustati od ikakvih pokušaja da te bodove i prikupe. 20/40/60 bi bio nekakav realniji prag... Također se nije uspjela vrednovati kvaliteta neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa djecom pa ispada da su najvažnija natjecanja, projekti i vannastavna aktivnost. Što se tiče ostalog nekoliko sitnih prijedloga: - Članak 4. umjesto izvrstan bolje je viši savjetnik - Članak 5.(1) kontinuirani razvoj u trajanju 20 sati godišnje.. Nije definirano spada li u to i sudjelovanje na stručnim skupovima koje organizira Ministarstvo ili bilo kojih 20 sati koje profesori sami odaberu. U slučaju da se radi o skupovima koje organizira Ministarstvo treba svima omogućiti jednake uvjete, vezano za financiranje putovanja i sl.. - Vremensko ograničenje od 5 godina za sljedeće napredovanje je suvišno, ako postoji netko tko ovaj broj bodova može sakupiti za kraće vrijeme znači da je izuzetno sposoban pa ne vidim razloga da ga se spriječi u daljnjem napredovanju umjesto da ga se dodatno nagradi. - Članak 8: Mentorstvo pripravniku je već plaćeno mentoru i nije nikakva potvrda kvalitete ili nečijeg dodatnog rada. Kako su glazbene škole specifične možda bi bilo dobro odmah riješiti neka pitanja poput koja natjecanja se boduju, jer iako u važećem pravilniku ne postoji kategorizacija glazbenih natjecanja, naknadno je Agencija odlučivala koja natjecanja se boduju a koja ne... Na ovom primjeru vidimo da ćemo tek nakon primjene ovog pravilnika vidjeti što on donosi u praksi, nadajmo se pomak na bolje... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 2 | Valentina Kezerić Zirdum | PRAVILNIK | Poštovani, želim Vam skrenuti pažnju na nedostatak koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Naime, u Pravilniku se nigdje ne spominju korepetitori i njihov vrijedan rad s učenicima. Upravo su korepetitori ti koji najčešće rade dva različita posla; rad u individualnoj nastavi klavira i korepeticija učenicima raznih instrumenata. Često je to dodatna nastava koja podrazumijeva mnogo rada izvan redovne nastave, rad subotom i naravno, vježbanje kod kuće. Predlažem da se i njima omogući bodovanje za osvojene nagrade s učenicima na državnim i međunarodnim natjecanjima. Drugi prijedlog odnosi se na nastavnike koji uz redovan rad u školi održavaju solističke i komorne koncerte. Oni time rade na umjetničkoj komponenti svog zanimanja, doprinose kulturnom životu u zajednici i najvažnije, primjer su svojim učenicima. Smatram da bi takav oblik rada u struci trebalo vrednovati i nagraditi s bodovima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 3 | Darka Sudarević | PRAVILNIK | Smatram da pravilnik treba dosta doraditi. Iako je početno prikupljanje mišljenja baze bilo odlično, ostaje dojam da se nije dovoljno promišljalo čemu služi pravilnik. Ako treba promicati izvrsnost i kvalitetu trebalo je osmisliti potpuno novi način napredovanja kroz zvanja koji nema veze s vremenskim ograničenjima nego samo o prikupljenim bodovima. Za ravnatelje i stručne suradnike treba jasno definirati procjenu stručnog povjerenstva, nužno treba definirati koje materijalne koristi donosi napredovanje u zvanje (povećanje osnovice plaće). U osnovi se pravilnik previše oslanja na onaj stari iako je pokušao promijeniti bodovanje i postupak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 4 | Josip Vranjković | PRAVILNIK | Poštovani, svi znamo koliko je bitna motivacija u radu, a tu motivaciju ovakav Pravilnik o napredovanju ne potiče. Ovim Pravilnikom zapravo se ne vrednuju učiteljska postignuća u radu s učenicima već se naglasak stavlja na obajve materijala i sadržaja. Kroz pojedine članke Pravilnik djeluje nelogično i nepravedno te se napredovanje otežava. Kako je moguće održati određen broj usavršavanja/predavanja na ŽSV-u kad se ti isti održavaju 2-3 puta godišnje? Zašto se iz procedure napredovanja uklanjaju ravnatelj, UV (koji imaju stvarni uvid u rad učitelja) te se smanjuje uloga AZOO-a? Očita neravnopravnost je u tome što se gleda mirovinski, a ne radni staž. Pojedine kolege putuju i rade na više škola, a nemaju punu satnicu. Nadalje, imaju li „male“ škole i njihovi učitelji u provinciji iste mogućnosti kao škole u većim centrima?! Bodovni prag je previsok, učitelji se pretvaraju u skupljače bodova. Što je s napredovanjem stručnih suradnika i ravnatelja? Ovakvim Pravilnikom to je otežano, odnosno onemogućeno. Nadalje, mišljenja sam da stečeno zvanje nakon dva produženja treba biti stalno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 5 | Josip Matković | PRAVILNIK | Podržavam uklanjanje Učiteljskog odnosno Nastavničkog vijeća te ravnatelja iz procedure napredovanja. Itekako ima ravnatelja koji su znali kočiti napredovanje nekih učitelja. Napredovanje treba biti individualan čin kako i predviđa ovaj prijedlog. Također, itekako ima slučajeva da neke škole zaborave na vrijeme poslati dokumentaciju za napredovanje ili obnovu zvanja i nastavnik se vraća na početak. I stoga podržavam tu intenciju prijedloga pravilnika. Također podržavam smanjenje uloge Agencije za odgoj i obrazovanje u napredovanju. Jako se čudim da je mnogim komentatorima u redu da o karijeri učitelja/nastavnika ili stručnog suradnika odlučuje volja jedne jedine osobe savjetnika AZOO-a. Njihovi kriteriji vrlo su neujednačeni. Sve se čini da za to ipak treba mijenjati Zakon o AZOO-u i ako će do toga doći ja to podržavam. Znam da će ovo dobiti dislajkove, ali kao administrator velike nastavničke fb grupe "Školska zbornica" (više od 11.300 članova) čitam, pa i dobivam stvarno puno žalbi na ravnatelje i savjetnike AZOO-a. Zbog toga ovakav stav, malo je tu, srećom, nekog osobnog lošeg iskustva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 6 | Davorka Gavranić | PRAVILNIK | Oni koji su pisali prijedlog bodovanja spomenuli su županijsku i državnu, te međunarodnu razinu natjecanja, a zaboravili su da u strukovnim školama postoji međužupanijska razina natjecanja što nije isto što i županijska razina ili ako već predlagatelji smatraju da je to isto trebalo je napomenuti župnijska/međužupanijska. Općenito u pravilniku je premalo dotaknuta suradnja strukovnih nastavnika i dionika i nije bodovana suradnja strukovnih nastavnika s poduzetnicima kao da se to podrazumijeva pod obavezu, a mi nastavnici strukovnih predmeta svaku tu suradnju trebamo osobno dogovoriti, bilo da učenici odlaze na terensku nastavu kod poduzetnika ili sam poduzetnik dolazi kao gost predavač na nastavne satove. Konkretno to se odnosi na zanimanje ekonomist jer oni su jedno od rijetkih strukovnih zanimanja (ako ne i jedino) koje nema organiziranu stručnu praksu već imaju predmet koji se zove vježbenička tvrtka a nastavnik koji predaje taj predmet surađuje sa tvrtkom partner i organizira posjet tvrtci partner za što je potrebno utrošiti puno osobnog vremena i pripremiti sam posjet učenika tvrtci koja nije uvijek u mjestu u kojem je i škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 7 | Iva Polić | PRAVILNIK | Poštovani, imam nekoliko primjedbi. Uz bodovanje stručnih članaka trebalo bi uključiti i znanstveni članak (nema smisla da članak kategoriziran kao znanstveni nema nikakvu vrijednost dok stručni nosi bodove). Također smatram da je samo jedan bod za bilo koju vrstu članka objavljenog u hrvatskom časopisu uistinu premalo s obzirom na trud i vrijeme koji pisanje članka pretpostavlja. Dodala bih i da bi bilo dobro da se, s obzirom na stvarno visoki broj bodova koji treba prikupiti, Pravilnikom u nekim kategorijama omogući i zbrajanje bodova za nastavnike koji predaju više predmeta. Ovako bi se moglo dogoditi da nastavnik ganjajući bodove za napredovanje u jednom predmetu zanemari usavršavanje u drugom predmetu koji predaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 8 | Maja Carević | PRAVILNIK | Smatram da učitelji/nastavnici koji predaju dva predmeta trebaju imati mogućnost zbrajanja prikupljenih bodova za napredovanje iz oba predmeta, a da sami, na kraju, odabiru iz kojeg predmeta žele napredovati ili da barem imaju mogućnost napredovanja iz predmeta u kojem su prikupili više bodova. Time bi se nastavnici stimulirali na usavršavanje iz oba predmeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 9 | Elvis Miletić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika,ali mislim da nije ispunio očekivanja nastavnika. Prošli Pravilnik imao je stvarno mali bodovni prag za napredovanje,ali ovaj predloženi postavlja jako visoko bodovni prag.Predlažem da taj prag iznosi 20/40/60.Nastavnici čije napredovanje uskoro ističe ove i iduće godine biti će u velikih problemima skupiti tako veliki broj bodova te bi za njih možda trebalo naći neko prijelazno riješenje.Postavlja se i pitanje što sa skupljenim bodovima i predavanjima do sada bez dva supotpisa.Smatram da bi sa ovom primjenom trebalo krenuti sa stupanjem Pravilnika na snagu ,a što se prije održalo da se nastavnicima prizma. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 10 | Morana Sunara | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je novi Pravilnik potreban, ali da ovaj prijedlog Pravilnika ima mnogo manjkavosti koje obeshrabruju nastavnike u njihovoj želji i potrebi za napretkom. Fokus se stavlja na aktivnosti koje se događaju izvan učionice, a kvaliteta izvođenja nastave pada u drugi plan. Također smatram da je postavljen previsok broj bodova koje nastavnik treba prikupiti kako bi napredovao, posebno ako uzmemo u obzir da ne rade svi nastavnici u jednakim uvjetima. Srdačno, Morana Sunara | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 11 | Loreta Jeknić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je broj bodova za pojedina napredovanja prevelik. Povećanjem bodova zahtjeva se od učitelja veći broj aktivnosti čime se smanjuje kvaliteta nastave. Odlaskom na edukacije učitelj/nastavnik nije u mogućnosti odraditi nastavu. S druge strane ravnatelj nije dužan omogućiti svakom djelatniku odlazak na stručno usavršavanje. To ovisi o više faktora: financijske mogućnosti škole, broj djelatnika, veći broj mentora i savjetnika. U školama ne postoje jednaki uvjeti rada, sve škole nemaju nadarene i zainteresirane učenike za natjecanja. Mnoge su škole udaljene od Sveučilišta pa učitelji ne mogu biti mentori studentima. Budući Pravilnik trebao bi učitelje i nastavnike kao i postojeće mentore i savjetnike dodatno motivirati i ohrabriti u njihovom radu, a ne udaljiti ih od želje za napredovanjem. Čitajući pravilnik stekla sam dojam da će učitelji postati " skupljači bodova" , a donošenje novog Pravilnika smanjiti plaću dosadašnjim mentorima i savjetnicima. A zar nije cilj novog Pravilnika dignuti učiteljski rad na višu razinu? Predlažem kreiranje novog i kraćeg Pravilnika, tj. smanjenje prikupljenih bodova za trećinu od predloženih iz minimalno četiri kategorije. Trebalo bi omogućiti ranije stjecanje trajnog zvanja npr. nakon trideset godina. S poštovanjem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 12 | Mila Cvrlje | PRAVILNIK | Poštovani, Više puta sam iščitala Prijedlog pravilnika za napredovanje misleći da sam nešto propustila. Žao mi je što vidim da nije predviđeno napredovanje odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.Zakon o predškolskom odgoju izrekom kaže da je predškolski odgoj i obrazovanje dio sustava odgoja i obrazovanja u RH. Vrtići nisu čuvališta, dio smo sustava odgoja i obrazovanja.Vjerujem da će se taj veliki propust ispraviti. Pozdravljam trud oko stvaranja novog Pravilnika.Imam sljedeće primjedbe: a. Ravnatelj i stručni suradnici DV trebaju pratiti rad odgojitelja i utvrditi obavlja li odgajatelj posao u skladu sa Zakonom i propisima koji određuju obaveze odgojitelja u skladu sa stečenim položajnim zvanjem. b. Ravnatelj ustanove je osoba koja treba omogućiti odgojiteljima mentorima i savjetnicima da ostvare stručno usavršavanje u Pravilnikom propisanom broju sati stručnog usavršavanja na godišnjoj razini. c. Predškolski odgoj ima svoje specifičnosti pa bi samim tim ovaj Prijedlog pravilnika trebalo dopuniti.Pri tom mislim na sljedeće: - Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje u tom slučaju možemo govoriti o kompetencijama nikako o ishodima učenja. - Na vježbe u naše DV dolaze redovni i izvanredni studenti predškolskog odgoja s fakulteta s kojima DV ima ugovor i s onih iz drugih gradova i susjedne nam Bosne i Hercegovine s kojima nema ugovor kao i studenti pedagogije iz kolegija Metodika jezično umjetničkog područja. Studenti dolaze na ugovorene metodičke vježbe jednako tako i na vježbe u trajanju po dva tjedna tijekom zimskog i ljetnog semestra čije se vježbe dogovaraju s ravnateljima ustanova. Prijedlog novog pravilnika ne određuje boduje li se taj rad mentora - savjetnika i koliko bodova nosi mentorstvo studentima srodnih fakulteta ,studentima na petnaestodnevnim vježbama i studentima predškolskog odgoja iz drugih država, a u isto vrijeme propisuje obavezu prihvaćanja studenata na vježbe kada se to od njih traži. - Odgojitelji predškolskog odgoja imaju obavezu suradnje s roditeljima djece svoje skupine kroz različite vidove suradnje s ciljem postizanja kvalitetnog partnerstva na dobrobit djeteta. Jedan broj odgojitelja dio je posebno educiranih voditeljskih timova u ustanovama ranog i predškolskog odgoja koji provode radionice "Rastimo zajedno" s roditeljima na nivou ustanove i izvan nje ako za to postoji interes.To su ciklusi od 11 radionica, svaka je točno strukturirana i određeno joj je vrijeme trajanja od dva puna sata. Provodi se u 68 gradova u RH. Te radionice dio su šireg programa UNICEF-a za podršku roditeljstvu "Prve tri su najvažnije". Jednako tako ti isti odgojitelji u sklopu istog programa provode i cikluse od 7 radionica za odgojitelje i pripravnike na nivou ustanove , koje su točno strukturirane i čije je trajanje točno određeno - 2 puna sata. Vrednuje li se provođenje istih za napredovanje u struci i ako da, koliko bodova nose te radionice? - U redovne programe dječjih vrtića uključena su djeca s posebnim potrebama koja često zbog svoje kronološke dobi nisu kategorizirana, a i onda kada jesu ne znači da će to umanjiti broj djece u skupini na što upućuje pravilnik jer broj upisane djece ovisi o osnivačima; što su kada govorimo o dječjim vrtićima najčešće gradovi. Prijedlogom pravilnika vrednuje se i ulazi u zbir postignutih bodova rad s djecom s posebnim potrebama izvan odgojno obrazovnih ustanova.Predlažem da se vrednuje i nosi određeni broj bodova i inkluzija djece s posebnim potrebama u mješovite odgojne skupine. d. Predavanja, radionice i prikazi prakse Kako će se vrednovati odgojitelji koji realiziraju radionice ( predavanja ili prikaze prakse) za djelatnike u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na stručnim skupovima na nivou ustanove, na gradskoj, županijskoj ili državnoj razini , a iste po potrebi ponavljaju? Da li će se svaka radionica , predavanje ili prikaz prakse vrednovati. e. Voditelji igraonica za darovitu djecu na nivou ustanove Da li će se posebno vrednovati ? Ako da s kojim brojem bodova? f. Odgojitelji voditelji timova za unapređenje prakse na nivou vrtićkih kuća ili ustanove Koliko bodova nosi takav rad? g. Odgojitelji sudionici višegodišnjih međunarodnih projekata koji se provode pod pokroviteljstvom IEDPE-a Kako se boduje takav rad ako projekt nije u sklopu projekata MOO h. Vrednuje li se ustupanje prikaza prakse i struktura radionice sudionicima stručnih skupova i kako? i. Izložbe dječjih likovnih radova u suradnji s muzejima i galerijama Tu mislim na likovne uratke djece nastale kroz projekte vezane za očuvanje Hrvatske kulturne baštine. Pri tom su odgojitelji često osobe koje osmišljavaju kataloge, pozivnice, plakate i postavljaju samu izložbu kojom se promiče vrijednost naše baštine, vrtića kao ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje pa i odgoj i obrazovanje u cjelini. Puno je još toga što bih mogla navesti Želim se osvrnuti i na povjerenstvo za napredovanje koje predlaže pravilnik. Naime mislim da Viši prosvjetni savjetnici AZOO obavezno trebaju biti članovi stručnog povjerenstva jer najbolje poznaju djelatnike na terenu i najbolje su upućeni u njihov rad. Kada govorim o vrtiću tu bi trebali biti uključeni i stručni suradnici DV , i 1 kolegica/kolega (za koje treba biti definirano kako se biraju). U Pravilniku treba propisati prihvaćanje bodova postignutih od dana podnošenja prethodnog zahtjeva za napredovanje ( koji nisu ušli u prethodni zahtjev). Djelatnici u odgoju i obrazovanju koji su napredovali u zvanje mentora potom u zvanje savjetnika i obnavljali napredovanje , trebali bi imati trajno zvanje i mogućnost da napreduju u više zvanje čim za to ostvare uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 13 | Dea Marić | PRAVILNIK | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU (Nastavnički studiji anglistike, informacijskih znanosti, kroatistike, povijesti, sociologije, talijanistike, češkog jezika i kulture, filozofije, francuskog jezika i kulture, germanistike, grčkog jezika i kulture, latinskog jezika i kulture, povijesti umjetnosti, ruskog jezika i kulture, španjolskog jezika i kulture, ukrajinskog jezika i kulture) Iz perspektive sveučilišnih nastavnika na nastavničkim studijima i osobito, iz perspektive profesora metodike struke, imamo potrebu očitovati se o segmentima Pravilnika koji uređuju napredovanje nastavnika s kojima neposredno surađujemo u obrazovanju naših studenata, budućih nastavnika. Kompetentni nastavnici i učitelji (dalje: nastavnici), stručni suradnici i ravnatelji te pravedni mehanizmi vrednovanja njihovog rada stupovi su kvalitetnog obrazovanja i jedan od ključnih faktora za uspješnost obrazovne reforme. Pozdravljamo stoga, revidiranje Pravilnika koji uređuje njihovo napredovanje. Držimo, međutim da je nužno revidirati mehanizme i kriterije njihovog napredovanja kako bi isti doprinosili stvaranju poticajnog odgojno-obrazovnog okruženja. Na stavu smo da upravo izvođenje nastavno-pedagoške prakse koje se provodi zajedničkim naporima visokoškolskih te osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova može biti dobar primjer sinergijskog djelovanja na unaprjeđenju obrazovanja. Zbog iznimne uloge koju izvođenje nastavno-pedagoške prakse ima za profesionalni razvoj budućih nastavnika, potrebno je osmisliti mehanizme koji će nagrađivati izniman rad nastavnika mentora, koji je i dosada bio materijalno i statusno podcijenjen. Iznimno nas brine tendencija smanjivanja nagrade za rad mentora koja je implicirana ovim Pravilnikom, te ćemo se na nju posebno osvrnuti u dijelu koji se odnosi na kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 14 | Dubravka Katačić | PRAVILNIK | Poštovani,pozdravljam pokušaj usustavljivanja i osuvremenjivanja ovog pravilnika. S ciljem osmišljavanja boljeg i kvalitetnijeg rješenja podijelit ću par razmišljanja.Prvo je izrečeno od strane Agnes Jelačić i ŽSV-a pedagoga Splitsko-dalm.županije s kojim se slažem a to je da svi na koje se odnosi trebaju biti vrednovani po jednakim uvjetima. "Taj uvjet koji nije zadovoljavao ni postojeći Pravilnik, nije ispunjen. To se odnosi kako na predložene kategorije, tako i na uvjete o usvojenosti ishoda učenja koji su definirani isključivo za učitelje. Sukladno tim uvjetima, stručni suradnici ne mogu dobiti status izvrsnog savjetnika što ih stavlja u diskriminirajući položaj jer ne mogu ispuniti sve potrebne ishode učenja." Sljedeće se odnosi na čl.8.i to dio o vrednovanju predavanja na županijskoj,državnoj razini. Naravno u redu je da se to boduje, no ,kako bi to bilo pravedno, potrebno je dodatno doraditi uvjete po kojima odg.-obraz.radnici koji žele napredovat imaju priliku održati jedno takvo predavanje. Teoretski je to i sada moguće(javljanjem na javni poziv,dogovorom s voditeljima str.vijeća i sl....),no,nije baš lako provedivo upraksi iz više razloga od kojih su neki npr.puno zainteresiranih,manjak vremena i nedovoljan broj stručnih vijeća i dr.Isto tako, sadašnji rad str.vijeća u velikom se dijelu odvija po planu savjetnika iz AZOO-a koji najuže surađuju s voditeljima ŽSV-a, a što onda stavlja voditelje ŽSV-a u konstantan povoljan položaj i educiranja i održavanja predavanja na županijskoj i državnoj razini i ,samim time, su u stalnoj poziciji stjecanja bodova po ovoj osnovi. Time ovakav pravilnik ipak "pogoduje"jednima u odnosu na druge. Ukoliko će sustav i dalje funkcionirati na ovaj način, možda bi se ova situacija mogla riješiti "disperzijom obveza", podjelom na više ljudi (ali kao nešto protokolirano, usustavljeno,uslijed drugačije organizacije) ili, npr. češćom izmjenom voditelja ŽSV-a. Rješenje bi ,možda, bilo ograničiti voditeljstvo ŽSV-a na npr. dva mandata. Isto tako, kako bi se omogućila svima jednaka dostupnost ostvarivanju bodova propisanih Člankom 8. pod stavkom Rad na unapređenju sustava obrazovanja i to:"Rad u povjerenstvima,radnim skupinama ili ...", podržavam obvezu poziva za Rad u takvim povjerenstvima i dr.npr.svim zainteresiranim za sudjelovanje. Mislim da je broj bodova iznimno visok i da bi za 10-15 posto trebalo umanjiti potreban broj bodova jer se može u učitelja javiti osjećaj da Pravilnik za cilj sugerira uštedu prije negoli da djeluje motivirajuće kako bi potakli izvrsnost o.-o-radnika,što mu je primarna svrha. Naposljetku, budući sam stručni suradnik -mentor kojem istječe mandat iduće godine, smatram poželjnim, po načelu pravednosti, omogućiti ljudima,koji su stekli zvanje po starom Pravilniku, neko prijelazno razdoblje, jer nismo pravovremeno imali uvid u el.i kriterije vrednovanja. Npr. jedna od prijelaznih odredbi mogla bi biti upravo broj bodova umanjen za npr. 10-15 posto ili manji broj potrebnih područja.Hvala na suradnji! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 15 | Radiana Tomée-Cicvarić | PRAVILNIK | Osim što sam komentirala neke članke dala bih i opći komentar: Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje su dio ovog Pravilnika. Smatram da ovaj Pravilnik treba sadržavati i dio koji točno navodi postotak uvećanja plaće ili koeficijente za izračun plaća mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 16 | Anita-Davorka Kružičević | PRAVILNIK | Moj osvrt se odnosi na online edukacije: "Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije)" Nadam se da se boduju Loomen edukacije budući su na državnoj razini. j | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 17 | Silvija Ravić | PRAVILNIK | Kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada iz čl. 8. propisati odvojeno za učitelje, nastavnike, odgajatelje, ravnatelje i stručne suradnike vodeći računa o području rada. Obavezno povećati broj bodova za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji. Objava stručnog članka ishod je temeljitog proučavanja literature, opsežnog prikupljanja i obrade podataka i izrade kvalitetne rasprave nakon analize. Stručni članak doprinosi razvoju struke i mora zadovoljiti stroge kriterije za objavu. Osim toga postupak objavljivanja može trajati i nekoliko godina s obzirom na (rijetku) učestalost objave određene publikacije. Vrednovati (bodovati) neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitim učenicima UNUTAR školske ustanove. To je primarna domena neposrednog rada s učenicima. Svi ishodi učenja definirani Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama trebali bi biti standard rada svakog radnika, a posebno onog koji napreduje u zvanju. Vrednovati kao nije usvojio/usvojio/uspješno primjenjuje/vrlo uspješno primjenjuje/izvrsno primjenjuje umjesto minimalno pet odnosno šest ili sedam usvojenih ishoda kako se navodi u člancima 5., 6. i 7. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 18 | Marija Illich Grbeša | PRAVILNIK | Čitajući Pravilnik i komentare uočavam da su već mnogi rekli ono što mi je odmah zasmetalo, a to je da se temeljem Pravilnika premalo vrednuje konkretan rad u razredu i sve ono što ide uz to. Drugim riječima, svi ili većina kriterija vrednovanja tiču se isključivo izvanškolskih aktivnosti, a svi smo svjesni koliko je potrebno pripreme za sam rad u razredu (naravno, ukoliko se želi samu nastavu odraditi kvalitetno). Zbog toga mi se nameće pitanje: „Gdje iznaći vremena za ispunjenje tolikih kriterija i tolikih bodova koji su ovim Pravilnikom uvećani?“ Dakle, povećavaju se kriteriji te se od učitelja traži još više rada ukoliko želi napredovati, a sumnjam da će se s povećanjem rečenoga recipročno povećati i dodatak na plaću. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 19 | Irena Ihas | PRAVILNIK | Smatram da Nacrt pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, rad nastavnika s učenicima najmanje cijeni. Učitelji nisu znanstvenici, i njihov prvi posao nije pisati znanstvene ili stručne članke - naš su posao učenici, i bodovanje za napredovanje bi trebalo reflektirati upravo to. Ovaj pravilnik tjera učitelje da biraju hoće li raditi sa svojim učenicima i nikad ne dobiti nikakvu novčanu nagradu za svoj trud, ili će pisati članke, raditi edukacije za učitelje, pisati udžbenike i napredovati. Zašto je toliki raskorak u bodovima na strani pisanja udžbenika, znanstvenih članaka u odnosu na sam nastavni proces i na rad s učenicima. Pravilnik bi trebao poticati učitelje, nastavnike, stručnih suradnike, odgajatelje i ravnatelje da napreduju u svom poslu i da ga odgovorno rade. Pravilnik ne bi trebao poticati borbu kolega za bodove. Smatram da bodovne norme u navedenom Nacrtu nisu ostvarive i da u samom Nacrtu ima pojmovi nisu dovoljno jasno definirani npr. što je projekt, što je uređivanje školske mrežne stranice - kako će se mjeriti količina i kvaliteta posla?? Predlažem da se obustavi daljnja procedura te da se Prijedlog Pravilnika stavi na doradu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 20 | Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja | PRAVILNIK | Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pozdravlja inicijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja o izradi i donošenju novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Prije samog donošenja istoga, valjalo bi mudro promisliti o osjetljivosti problematike što znači: 1. sve članke ravnomjerno prilagoditi svim dionicima obrazovnoga sustava navedenim u samom nazivu Pravilnika, 2. kriterije za napredovanje uskladiti s realnim mogućnostima i situacijom u sustavu te s postojećim zakonima i pravilnicima, 3. kriterije za napredovanje uskladiti s tehničkim ograničenjima vezanim za odlazak tri člana stručnoga povjerenstva na uvid u neposredni odgojno-obrazovni rad djelatnika prijavljenih za napredovanje u zvanju. 1. Iz prijedloga Pravilnika nije razvidna poveznica na Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Nadalje, nedostaje poveznica na Standarde za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova kao i poveznica na dokument koji je bio polazište za uređivanje pravilnika u odnosu na stručne suradnike. Vezano uz ishode učenja navedene u Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, uz činjenicu da za sva predviđena zvanja prema članku 5., 6. i 7 prijedloga Pravilnika treba ostvariti 5/6/7 i više ishoda iz svakoga od osam skupova ishoda učenja, ishodi su nedovoljno jasni i nisu operacionalizirani. Nedostaju kriteriji i metode vrednovanja i tko će provesti to vrednovanje. U tom smjeru valjalo bi promisliti jesu li i kolikoj mjeri svi navedeni ishodi mjerljivi, i ukoliko jesu - pripremiti provjerni popis tj. „ček listu“. 2. Godine staža za prvo napredovanje u zvanju bi trebale biti podignute do razine ostvarenog neposrednog odgojno-obrazovnog rada u minimalno dva ciklusa (8 godina). To je broj godina neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kada učitelj/nastavnik stječe zrelost i sigurnost, i kada je njegov profesionalni razvoj dostigao vrlo kvalitetnu i visoku razinu. Nastavno na to, za prvo napredovanje u zvanju trebalo bi minimalno 20 sati profesionalnog usavršavanja po godini, u posljednjih osam godina nakon položenog stručnoga ispita. Posljedično, godine staža za savjetnika bi se podigle na 13, a za izvrsnog savjetnika na 18 godina od položenog stručnoga ispita. Valjalo bi razmisliti da stečeno zvanje postane trajno nakon 30 godina rada u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Znatno uvećanje broja bodova i minimalnog broja kategorija obuhvaćenih bodovima za svako napredovanje u zvanju u odnosu na postojeći Pravilnik je prihvatljivo. Što se tiče bodovanja, zamijećeno je sljedeće: Člankom 8., u kategoriji Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima uočena je neusklađenost bodovanja za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj razini (po učeniku), tj. za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini (po učeniku) sa bodovanjem za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini a ne po broju studenata). Naime, većina se učenika za državna, a pogotovo za međunarodna natjecanja pripremaju u izvanškolskim institucijama (sportski klub, udruga, fakultet na kojem s njima rade bivši natjecatelji,…). Mišljenja smo da bi dva tj. tri boda za plasman na državno/međunarodno natjecanje trebala biti po godini bez obzira na broj učenika kojima je mentor iz pojedinog nastavnog predmeta. Uočena su preklapanja u nekim stavkama navedenim u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškoga rada. U kategoriji Predavanja i/ili radionice Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja boduje se s 4 boda, u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja boduje se s dva boda. Ako učitelj dijeli primjere dobre prakse znači da je iste izradio i objavio („uživo“ ili online). Može se dogoditi da će se ista stavka bodovati više puta. U isto vrijeme Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama i za darovite učenike boduje se jednako kao i objavljivanje istoga za sve ostale učenike iako se učenicima s teškoćama i darovitim učenicima treba pristupiti na drugačiji način i da rad s njima iziskuje kontinuirano praćenje stručne literature i puno veći angažman u neposrednom odgojno-obrazovnome radu. Stavka Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) i Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciji i provedbu natjecanja, smotre i sl. na županijskoj i državnoj razini otvara mogućnost bodovanja iste stavke dva puta. Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na lokalnoj ili županijskoj razini i Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj ili državnoj razini je korektno bodovano ali nije dovoljno precizno što znači Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama i tko će to vrednovati. Uvrštavanje kategorije Unapređivanje rada škole u obaveznu kategoriju za napredovanje u zvanju, navedena se stavka pozicionira ispred najvažnije stavke koju bi svaki kandidat za napredovanje trebao imati a to je biti primjer osobe kakva treba raditi kao učitelj u neposrednom radu s učenicima. 3. Članak 13. navodi da Povjerenstvo za napredovanje imenuje stručno povjerenstvo za odgojno-obrazovnog djelatnika čiji je zahtjev zaprimljen i za kojega su ispunjeni svi potrebni uvjeti. Ovako napisani članak može se tumačiti da će se za svakoga odgojno-obrazovnog djelatnika formirati zasebno stručno povjerenstvo. Članak 15. navodi da je stručno povjerenstvo dužno u roku od 30 dana od dana imenovanja donijeti i dostaviti stručno mišljenje o odgojno-obrazovnom radniku Povjerenstvu za napredovanje. S obzirom na sve radnje i planiranje izlaska u stručno-pedagoški uvid u neposredni odgojno-obrazovni rad pri čemu valja uskladiti raspored sati radnika, nazočnost ravnatelja i stručnog suradnika, i troje članova stručnoga povjerenstva, mišljenja smo da je 30 dana vrlo ambiciozan rok. Tome treba dodati i činjenicu da je predviđeno da dvoje članova stručnoga povjerenstva budu odgojno-obrazovni radnici u statusu savjetnika zaposlenih u školskim ustanovama pa je moguće da neki od njih rade samo u jutarnjoj smjeni što znatno komplicira organizaciju. Važno je napomenuti i činjenicu da se izlaskom na uvid stručnoga povjerenstva utrostručuju troškovi za putovanje i dnevnice. I na kraju, ali ne i manje važno: Bodovanje je najvećim dijelom usmjereno na učitelje i nastavnike zaposlene u predmetnoj nastavi osnovne škole i u četverogodišnjim strukovnim školama i gimnazijama. Zapostavljene skupine po više kategorija i stavaka ovoga prijedloga Pravilnika su: Već spomenuti stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Učitelji razredne nastave budući da njihovi učenici imaju mogućnost natjecanja samo iz matematike u 4. razredu i to do županijske razine. Isto tako, mogućnost njihovog angažmana u vidu predavanja i radionica na županijskim stručnim vijećima kako je prijedlogom Pravilnika uređeno, teško je izvediva zbog njihove velike brojnosti. Nastavnici zaposleni u trogodišnjim strukovnim školama na općeobrazovnim predmetima nemaju mogućnost skupljanja bodova u kategorijama Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima i Projekti. Valjalo bi razmotriti mogućnosti da odgojno-obrazovni radnici koji predaju općeobrazovne predmete u posebnim ustanovama koje se jednim djelom financiraju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja a drugim djelom iz Ministarstva rada i socijalne skrbi (Vinko Bek, Slava Raškaj, Suvag,…) također imaju mogućnost napredovanja u zvanju, što do sada nije bilo moguće. Budući da su člankom 21., 22. i 23. određene obveze odgojno-obrazovnih djelatnika koji su napredovali u zvanju, nisu određene posljedice koje bi uslijedile u slučaju da djelatnik ne izvrši navedene obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 21 | Ingrid Šlosar | PRAVILNIK | Čl. 4. Na prva smo dva naziva zvanja navikli, ali treći bi valjalo promijeniti (viši savjetnik, stariji savjetnik) Čl. 5., 6., 7. (2) Ishode učenja definirane Okvirom nacionalnoga standarda valja izostaviti. Učitelji ih školovanjem usvajaju i u radu unapređuju. Čl. 8. Precizirati mentorstvo učenicima. Što je s ekipom (npr. rukomet, skupni scenski nastup…)? Valja povećati broj bodova za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Ili po godini dati veći broj bodova ili bodovati prema broju studenata. Možda mi je promaklo, što je s učiteljima kod kojih se polažu stručni ispiti? Povećati bodovanje za samostalno predavanje, radionicu ili ogledni sat te za objavljivanje stručnoga članka (2, 4). Upitno je provođenje evaluacije – potrebno izraditi jedinstvene obrasce. Što je sa sudjelovanjem na edukacijama koje nisu online? Što je s osobnim, individualnim usavršavanjem, s praćenjem literature? Čl. 9. Zašto treba imenovati Povjerenstvo za napredovanje? Zar ne postoji služba pri AZOO-u? Zašto stvarati dodatni trošak (plaćanje članova Povjerenstva, plaćanje zamjena u nastavi…)? Čl. 10. – 16. Mislim da je pokretanje postupka o napredovanju i donošenje odluke komplicirano i skupo. Nema potrebe da se odgojno-obrazovni radnik očituje na stručno mišljenje ako nema primjedaba. Čl. 17. Mislim da bi stečeno zvanje moralo biti stalno, a do promjene bi trebalo doći samo ako odgojno-obrazovni radnik napreduje (ili ne izvršava svoje obveze – ravnatelj). Čl. 21. Kako je zamišljeno educiranje kolega: 6 - 8 - 10 sati? Kako evidentirati i dokazati kolegijalnu podršku? ( neprecizno, nemjerljivo) Pravilnik se pretvara u lov na bodove. Što je s učiteljem? Naravno da je i izrada materijala važna i stručni članci, ali učitelj bi trebao raditi s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 22 | Suzana Balić | PRAVILNIK | Poštovani, Pravilnik se svodi samo na skupljanje bodova u izvananastavnom radu,a naš posao je neposredni rad s djecom u nastavi. Isto tako smatram da je predloženi broj bodova previsok jer učitelji u manjim sredinama nisu izjednačeni u mogućnostima prikupljanja bodova sa učiteljma u većim sredinama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 23 | Kornelija Tonsa | PRAVILNIK | Podržavam unošenje promjena i svaki pokušaj objektivnog mjerenja i vrednovanja truda i rada učitelja/ nastavnika. Čini mi se da su visoko postavljeni zahtjevi (prvo napredovanje sa 7 na 30 bodova). Predložila bih da učiteljima/nastavnicima koji imaju više od 30 godina mirovinskog staža (umjesto 35) napredovanje prelazi u trajno jer nastavnik sa preko 60 godina života, ako je dva puta napredovao već se dokazao i nije mu lako nositi se sa brzim promjenama i aktivnom mladosti u razredu. Također za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju županijskog natjecanja – uz postojeća 2 boda, proširila bih : 3 ili 4 boda za predsjednika povjerenstva. Sklona sam ideji da treba odvojiti napredovanje od nagrađivanja te napredovanje stručnih suradnika od učitelja/nastavnika zbog razlike u obavljanju poslova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 24 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK | Pravilnik ne daje iste uvjete svim nastavnicima i dok se to ne omogući treba smanjiti kriterije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 25 | Fadila Zoranic | PRAVILNIK | Pravilnik bi trebao omogućiti napredovanje pod jednakim uvjetima učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima, što u predloženom nije slučaj, s obzirom na predložene kategorije. Pravilnik ne daje jednake mogućnosti za napredovanje, pa samim tim diskriminira stručne suradnike i ravnatelje. U mnogim kategorijama rad se omalovažava i obezvrjeđuje sa sramotnim brojem bodova, posebice to upada u oči kad se izdvoje elementi s istim brojem bodova. Tako, npr. ispada da je povoljnije i isplativije, u toplini svog doma i toplim papučicama pristupiti online edukaciji (1 bod) nego npr. pripremati i pisati projekt na državnoj razini (1 bod) ili možda objavljivati stručni članak u tiskanoj ili online publikaciji u RH (1 bod)???? Zbilja, kome trebaju istraživanja i članci, kad je sudjelovanje u provedbi obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini "nagrađeno" samo s jednim bodom, odnosno dva, ako imate sreće da se rad negdje objavi (jer o kvaliteti ionako nije riječ). Ipak, ako se ne želite zamarati s navedenih 22 kategorije (od 66) koje nose po jedan bod, po novom pravilniku savjetuje se daljnje sjedenje kod kuće i sakupljanje bodova u raznim online edukacijama, ovaj put na međunarodnoj razini (minimalnog trajanja 10 sati a u slučaju duljeg trajanja, jedan bod za svakih 10 sati). Tako, za za duplo veći broj bodova, od ranije navedenih primjeraboda. U tom slučaju, vam je, priprema i pisanje projekata na međunarodnoj razini, koja također nosi mršava dva boda nepotrebna, jer onih 30 % ionako nećete dobiti, pa da se ne mučite. Pa tako, dok se educirate iz udobnosti svoga doma, kroz jedini priznati oblik edukacije koji postoji (online), uz malo dobre volje, i iskustvo počnite štancati vlastite obrazovne sadržaje jer za 10 do 20 nastavnih sati, za izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja dobijate bogatih 4 boda. Primjere ostale nije potrebno navoditi, složite jednostavno elemente vrednovanja po bodovima i svatko tko radi u školi bilo koji posao izvan uobičajenih poslova gole nastave, vidjet će koliko su bodovi nepravedno raspoređeni. Nadalje, osim nerealnog broja bodova, potrebno je bolje pojasniti što spada pod pojedine kategorije, jer postoje brojni poslovi koji se u elementima vrednovanja ne spominju. npr. mentorstva učenicima na svim natječajima, pojedincima ili grupama učenika u projektima na eTwinning platformi, aktivnostima s učenicima koje traju najmanje mjesec dana (izrada filma, predstave, humanitarne akcije i volonterske aktivnosti).... Nema ni jedne kategorije vezane za internalizaciju i europsku dimenziju, međupredmetne teme uopće se ne spominu, Školski preventivni programi, Vijeće učenika, sudjelovanje u javnim raspravama, TV prilozi i članci u medijima o primjerima dobre prakse, međunarodna partnerstva škola.... Fadila Zoranić, stručni suradnik pedagog | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 26 | Damir Čović | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da zvanja mentora traju 5 godina, savjetnika 10, a izvrsnog savjetnika TRAJNO, učiteljima koji predaju više predmeta treba omogućiti zbrajanje bodova. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 27 | Suzana Ban | PRAVILNIK | Članak 8. - Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, natjecanja ispite ili dravnu maturu (po ispitu) Smatram da bi ovaj stavak trebalo razdvojiti u dva odvojena stavka jer rad na izradi zadataka za natjecanje nema istu razinu složenosti kao rad u stručnoj radnoj skupini za izradu državne mature. Naime, rad u stručnoj radnoj skupini za izradu ispita državne mature nije samo rad na izradi zadataka već uključuje niz drugih aktivnosti (izrada kataloga, izrada kriterija ocjenjivanja, priprema ispravljanja i obuka ispravljača, analiza proteklih ispita, određivanje pragova prolaznosti, itd) . To je kontinuirani rad koji traje cijelu školsku godinu, te bi kao takav trebao biti drugačije bodovan i predstavljati zasebnu kategoriju. Također, već bi sada trebalo pravilnikom predvidjeti kako će biti bodovan rad učitelja koji neće izrađivati cijele ispite, već samo zadatke kada budu uvedene banke zadataka za državnu maturu, a što se već neko vrijeme najavljuje od strane NCVVOa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 28 | Jozica Pažanin | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da bi pravilnikom trebalo biti omogućeno napredovanje u više zvanje i ranije od predviđenog isteka roka od 5 godina, ukoliko nastavnik ispunjava sve preduvjete za napredovanje (članak 23. "starog" pravilnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 29 | Jagoda Čopac | PRAVILNIK | Komentar na čl.4. Predlažem napredovanja u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik 4. viši savjetnik Komentar na čl.5. 6. i 7. Broj ukupnih bodova za napredovanje je previsok. Predlažem 20/30/40/50 prema prethodno istaknutim zvanjima. Komentar na čl.8. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na školskom natjecanju (1 bod) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na bilo kojem natjecanju ili smotri bez obzira na postignuti uspjeh (1 bod) Komentar na čl.18. Odgojno-obrazovni radnik koji je napunio 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju i koji je 3 puta za redom izabran u zvanje, zvanje stječe trajno. Komentar na čl. 22. Educiranje studenata, koji dolaze na praksu, priznati za satove edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 30 | Siniša Topić | PRAVILNIK | Pohvaljujem donošenje novog pravilnika te podržavam tekst istog te smatram da predstavlja veliki iskorak u odnosu na stari pravilnik koji je vapio za osvježenjem i nadopunom. Podizanje bodovnog praga za zvanja je bilo očekivano, premda bih predložio ipak nešto blaži kriterij obzirom da u ovom trenutku još uvijek svi nemaju iste mogućnosti i uvjete rada (ovdje mislim na tehnološke), te je stoga potrebno sve dobro izbalansirati i jasnije definiranti kriterije s konkretnijim primjerima aktivnosti koje se traže od kandidata čime bi se pružilo više mogućnosti za stjecanje uvjeta za napredovanje. Obzirom da sam čitajući osvrte kolegica i kolega uočio puno dobrih sugestija za poboljšanje novog prijedloga pravilnika, nadam se da će njegova konačna inačica uvažiti barem neka od tih razmišljanja i time osnažiti motivacijsku komponentu. Podržao bih prijedlog da ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža uz zadržavanje stečenog zvanja do odlaska u mirovinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 31 | Linda Mravunac Fabijanić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam nastojanje da se Pravilnikom bolje definiraju uvjeti i načini napredovanja i nagrađivanja. Postoji jedna grupa zaposlenika na glazbenim i plesnim školama čije je napredovanje neostvarivo prema predloženim kriterijima. To su korepetitori. Korepetitori su profesori koji u glazbenim školama individualno rade s đacima i tako neposredno sudjeluju u procesu nastave, a aktivno sudjeluju i javno izvode glazbena djela na svim ispitima, koncertima, priredbama, smotrama, natjecajima na nivou škole, županije, države, ponekad i međunarodnom nivou. Na svakom nastupu kod korepetitora je, osim pedagoške, prisutna i umjetnička komponenta te su izloženi sudu struke i javnosti. Još je jedna važna uloga korepetitora, a to je motivacija učenika prvo u učionici, zatim u trenutcima neposredno prije nastupa te na samom koncertu. Problemi s kriterijima ovog Pravilnika su sljedeći (navest ću samo najočitije) jer korepetitori: - nisu mentori učenicima u smislu da ne drže mentorsku nastavu, iako su prisutni na nastavi, svakom ispitu, nastupu, projektu, koncertu, smotri, natjecanju, a često i na stručnim skupovima, na županijskoj, državnoj, ponekad i međunarodnoj razini - nisu pozvani u radne skupine za izradu zadataka za natjecanja, smotre i slično jer nisu mentori - nisu mentori studentima i pripravnicima - ne drže predavanja, radionice ili ogledne satove na školskoj, županijskoj ili državnoj razini, jer nema takvih za korepetitore, iako u njima često sudjeluju za druge imstrumente - nisu voditelji stručnog vijeća na školskoj, županijskoj ili državnoj razini jer takva ne postoje za korepetitore - sudjeluju i doprinose realizaciji projekata na školskoj, državnoj, ponekad i međunarodnoj razini, do sada bez mogućnosti napredovanja - ne sudjeluju u radu povjerenstava, radnih skupina i mentorskih timova jer nisu mentori Na sreću, korepetitori u okviru utvrđene satnice dio nastave rade kao profesori klavira, tako da na taj način mogu napredovati. Paradoks je da kao profesori mogu za svoj rad biti vrednovani i nagrađeni, a kao korepetitori, iako svakodnevno izloženi sudu struke i javnosti, samo usmeno vrednovani i bez mogućnosti napredovanja. Budući da se posao korepetitora sastoji od stručno-pedagoškog rada u učionici, dodatnog umjetničkog rada na pozornici te osobnog profesionalnog razvoja u skladu s cjeloživotnim razvojem kompetencija, molim nadležne da se Pravilnik prilagodi i omogući i ovoj grupaciji profesora mogućnost i način dostojnog institucionaliziranog usavršavanja, vrednovanja i nagrađivanja. Srdačan pozdrav! Linda Mravunac Fabijanić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 32 | Marija Maras-Krivić | PRAVILNIK | Smatram da je broj bodova koji treba prikupiti prevelik i da je trebalo iznaći više kriterija za bodovanje rada u razredu. Ovako postavljen pravilnik će dovesti do tog da će nastavnici morati birati između posvećenog rada u razredu ili jurnjave za bodovima. Ne bih htjela ponavljati ono što je već više puta rečeno u komentarima ali doista ima mnogo nejasnoća tako da se nadam da će u konačnom pravilniku te nejasnoće i nepreciznosti biti ispravljene kako bi se izbjegla moguća različita tumačenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 33 | Marija Ugrin | PRAVILNIK | U našemu školstvu radi puno savjesnih, vrijednih i samozatajnih učitelja koji znaju da je izravan rad s učenicima prioritet u njihovom poslu pa i velik dio svoga slobodnoga vremena posvećuju upravo povećanju kvalitete odgojno obrazovnoga rada s učenicima. Međutim, prikupljanje bodova (kojih je u novom pravilniku baš previše) predstavlja gnjavažu na koju ne žele trošiti dragocjeno vrijeme pa ima naznaka da će odustajati i kolegice koje su već u zvanju, a o novima da i ne govorimo. Zar je to cilj? Ne mislim da su godine staža mjerilo kvalitete nečijega rada, ali znam da se dobar učitelj s godinama daje sve više, kako u radu tako i u odnosu s učenicima, roditeljima i kolegama i... ne „važe“ svoje radno vrijeme. Zato predlažem, ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža. Svakako treba donijeti prijelazne odredbe kako bi svima bili (koliko toliko) ujednačeni uvjeti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 34 | Nada Meštrović | PRAVILNIK | Komentar na Čl. 2. Stručno pedagoški rad kojeg odgojno-obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom radu s učenicima ili kolegama... dopuniti: učenicima, pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima ili kolegama u organizaciji (...) Obrazloženje: Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici su u sustavu odgoja i obrazovanja RH . Nada Meštrović, stručna suradnica socijalni pedagog | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 35 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK | Što će biti s učiteljima koji su na bolovanju dulje vrijeme (pr. radi prometne nesreće), a prije toga stekli su status mentora i radi bolovanja nisu bili u mogućnosti sudjelovati na stručnim usavršavanjima? Što će biti s takvim učiteljima kad se vrate s bolovanja ili dopusta? Predvidjeli ste kontinuirani profesionalni razvoj na godišnjoj razini (min 20 sati godišnje). Nije li to u startu onemogućavanje napredovanja takvim učiteljima? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 36 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju, no mnogo je detalja propušteno i prepušteno samovolji tumačenja. Ovako nešto važno i veliko treba imati ozbiljnost rečenice i svih sadržaja, konkretiziranje tko ima obvezu a tko ima prava. Takvim načinom dopuštate da se rečenice različito tumače. 1. Što ukoliko osoba nema pravo na stručna usavršavanja u jednoj godini jer je na redu tek sljedeće godine radi financija koje škola u toj godini ne može za djelatnika izdvojiti kako bi mu platila barem kotizaciju sudjelovanja na stručnom usavršavanju? Niste predvidjeli obvezu stručnog usavršavanja kao pravo radnika, prepuštate samovolji takvu obvezu te će jedan djelatnik ostvariti pravo na 20+ sati stručnog usavršavanja, a drugi niti jedan sat u toj godini jer nema pravo od strane poslodavca biti poslan na takvo stručno usavršavanje. 2. Zašto je točno propisan broj prema godini (20 sati svake godine), a ukupno 100 sati kroz 5 godina? Propišite 100 sati kroz 5 godina. Ako djelatniku nije omogućeno stručno usavršavati se jedne godine od predviđenih pet, gubi mogućnost napredovanja? Nije jednako kada djelatnik ide na stručna usavršavanja o svom trošku iz Zagreba u Zagreb, iz Dubrovnika u Zagreb i iz Siska u Zagreb, iz Hrvatske Kostajnice u Zagreb i mogla bih tako redom. Nemaju sve škole mogućnost poslati svoje djelatnike, koji imaju volju, svake godine na stručna usavršavanja koliko je propisano. Ovakvim tumačenjem i propisom doći će do velike razlike napredovanja. 3. Djelatnici dislociranih škola neravnopravni su u odnosu na sve druge djelatnike. Koliko minimalno pravo ima učitelj sudjelovati na stručnom usavršavanju? Što ako ravnatelji ne dopuštaju svima stručno usavršavanje? Prepustili ste pravilnik samovoljnom tumačenju jer ne propisuje obvezu ravnatelja omogućiti svim djelatnicima stručno usavršavanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 37 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK | Centar za mirovne studije podržava pokušaj poboljšanja sustava regulacije nagrađivanja i napredovanja odgojno-obrazovnih radnika u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju i učeničkim domovima, kao i sve druge pokušaje poboljšanja položaja i ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Također, očekujemo donošenje dodatnih mjera koji će omogućiti odgojno obrazovnim radnicima jednak pristup aktivnostima potrebnim za ostvarivanje napredovanja u zvanju pri čemu posebno naglašavamo regionalne i lokalne nejednakosti po pitanju radnih uvjeta i prilika za učitelje. Smatramo kako je za kvalitetno donošenje javnih politika nužan dijalog sa svim ključnim dionicima te ističemo kako je zabrinjavajuće da je, u donošenju ovog pravilnika, institut socijalnog dijaloga zanemaren. U tom smislu, podržavamo prigovore sindikata i drugih udruženja. Problematičnim smatramo što cijeli pravilnik pri kriterijima bodovanja radno iskustvo mjeri “mirovinskim stažom”. Ovako formulirane odredbe Pravilnika u nepovoljan položaj stavljaju mlade radnike koji su i najizloženiji prekarnim oblicima rada. Riječ je o radnicima koji često rade na nepunu satnicu, u više škola, po zamjenama. S obzirom na to da je upravo Hrvatska država koja prednjači po broju mladih koji su zaposleni putem nekog od nesigurnih oblika rada, ovu formulaciju potrebno je promijeniti u cijelom tekstu Pravilnika tako da pruža priliku za napredovanje svim kadrovima koji predano obavljaju svoj posao i ostvaruju potrebne bodove. Ista argumentacija stoji i za radnike zaposlene u ruralnim dijelovima Hrvatske koji imaju problema s popunjavanjem satnice. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 38 | Marija Andrić | PRAVILNIK | Poštovani, Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja i nastavnika bi trebao biti zaseban dokument jer ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup, pa tako i način vrednovanja zahtijeva drugačiji pristup. Smatram da je prevelik broj bodova za pojedina stupnjevanja u napredovanju. Povećanje broja bodova istodobno znači i puno veći broj aktivnosti, iako je predloženo više aktivnosti koje se boduju. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Tko će osigurati toliko sati svim mentorima i savjetnicima u jednoj školi, ako ih ima više. Često bismo se morali sastajati i educirati međusobno kako bismo ispunili zahtjevne brojke bodovanja.Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. Također smatram da nastavnik koji je jednom napredovao u zvanje ne bi trebao nakon 5 godina gubiti to zvanje. Zvanje koje je stečeno, trebalo bi omogućiti samo daljnji napredak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 39 | Nikica Grabovac-Vujasić | PRAVILNIK | Poštovani Mišljenja sam da nemaju svi nastavnici mogućnost biti mentorima studenata jer naše škole nisu u velikim gradovima niti baš imamo zainteresiranih za naše profile zvanja. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje te da umjesto teksta "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, piše: "najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija".Razlog tome je da ne postoje jednaki uvjeti rada, ne mogu svi ići na usavršavanja na državnoj razini, nemaju svi odlikaše u razredima te nadarene učenike za natjecanja...Predloženih 30 bodova je previše. Smatram da je nekomu tko je već položio za mentora nepotrebno dolaziti 2 sata na nastavu jer sam mišljenja da sakupljeni dokazi dovoljno govore o radu nastavnika. Mislim da bi se za daljnje napredovanje samo dokazi koje individualno šaljemo trebali pregledavati. Drago mi je da će se u slučaju duže opravdane odsutnosti djelatnika moći produžiti trajanje zvanja. Smatram da bi trebalo omogućiti ranije stjecanje trajnoga zvanja, npr. nakon 25 ili 30 godina staža. Također smatram da bi se zvanje trebalo moći zadržati nakon drugog promoviranja u isto zvanje, a ne nakon trećeg. Mislim da bi bilo dovoljno kao obvezu mentora imati najmanje 2 sata godišnje educiranja drugih, kao obvezu savjetnika 4, a kao obvezu izvrsnog savjetnika 6 sati godišnje. Smatram pretjeranim 6, 8, odnosno 10 sati godišnje. S obzirom na broj sastanaka, seminara, konferencija i ostalih oblika edukacija na kojima nastavnici uopće, osobito s obzirom na financijska sredstva, mogu sudjelovati, u stvarnosti bi bilo nemoguće izvršiti obveze u navedenome broju sati godišnje. Pravilnik o napredovanju bi trebao nastavnike dodatno motivirati u njihovom radu, a ovaj novi bodovni prag ide u suprotnom smjeru. Mislim da to nikako nije dobar put u promjenama na bolje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 40 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Smatramo da treba omogućiti napredovanje svim odgojno-obrazovnim djelatnicima po istim uvjetima, što znači da bi novi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje, stručne suradnike (posebno za pedagoge, posebno za knjižničare, posebno za psihologe…), učitelje itd. jer je i djelokrug rada različit. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 41 | Karmen Toić Dlačić | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika. Sviđa mi se detaljna razrada po kategorijama. Pozdravljam i uvođenje treće kategorije izvrsni savjetnik. Iako koeficijenti nisu tema ovog pravilnika, upozorila bih da je potrebno i ovdje voditi brigu o dignitetu učitelja na način da učitelji koji obnavljaju svoje napredovanje ne padnu u plaći. Nakon svih degradacija ne bi bilo dobro da se ovdje dogodi još jedna. Dakle, mentori i savjetnici bi morali ostati barem na istoj plaći kao i do sad i za treću kategoriju uvesti koeficijent koji je visi od postojećih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 42 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja i nastavnika treba biti zaseban dokument. Ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup. Prije donošenja Pravilnika potrebno je utvrditi koja je uloga Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje prema Zakonima po kojima su osnovane imaju glavnu ulogu u praćenju, vrednovanju i napredovanju učitelja i stručnih suradnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 43 | Gordana Cecić-Sule | PRAVILNIK | Poštovani, Ovakav prijedlog Pravilnika stavlja naglasak na izvannastavni rad i „prikupljanje bodova za napredovanje“ čime je predlagač izrijekom naznačio da neposredni odgojno obrazovni rad nije važan. Potiču se dakle ambiciozni i uporni učitelji i nastavnici da sakupljaju bodove za napredovanje, dok su učenici u drugom planu i od tog izvannastavnog rada svog učitelja/nastavnika prečesto imaju ili imat će vrlo malo ili nimalo koristi. Mišljenja sam da bi valjalo razraditi standarde kvalitete neposrednog odgojno obrazovno rada ili ih barem potvrditi i prihvatiti jer je postojeći Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama samo preporuka. Nadalje Pravilnik predviđa nagrađivanje(po upitnim kriterijima) samo najboljih/izvrsnih…što je s ostalim učiteljima/nastavnicima/stručnim suradnicima… koji najveći dio svog radnog vijeka odrađuju minimum svojih radnih obveza, a neki čak ni to upropaštavajući generacije učenika. Gdje je tu načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike ili ni to nije važno? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 44 | Željka Poleksić | PRAVILNIK | Iščitavajući ovaj prijedlog stekla sam utisak: 1. izvannastavne aktivnosti su važnije od nastave 2. pokušava se uvesti plaćanje po normi umjesto plaćanja po satnici. Poslodavci s razlogom izbjegavaju plaćanje po normi čak i kad je moguće prebrojiti proizvode/usluge. 3. trenutno u sustavu rade izuzetno kvalitetni ljudi koji nisu željeli prolaziti proceduru dokazivanja svoje kvalitete a ovim pravilnikom će se obeshrabriti i oni koji su trenutno mentori/savjetnici a ustrajati će oni i inače posvećeni uglavnom samopromociji 4. nastavnici će se pretvoriti u "skupljače bodova" a to valjda nije bio cilj 5. smanjiti stroškove za plaće; iskreno se nadam kako to nije cilj. Predlažem odbacivanje ovog nacrta pravilnika i kreiranje novog, jednostavnijeg i kraćeg. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 45 | Gordana Radić Labinjan | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju. Smatram, međutim, da je broj bodova za napredovanje (prema članku 5. 6. i 7.) previsok. Kao i mnogi kolege mislim da bi trebalo omogući prijelazni rok za sve one koji su već u sustavu, tj. trebaju obnavljati imenovanja za godinu dana, dvije ili tri. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Također se ne slažem sa prijedlogom iz članka 21. za mentora da mora za vrijeme trajanja sudjelovati u najmanje jednom projektu godišnje. Predlažem da se izbriše " dužan je", a zamijeni možda izrazom "poželjno je". Nismo svi jednako u mogućnosti ostvarivati projekte. Pravilnikom ne vidim puno mogućnosti za ostvarivanje bodova u neposrednom stručno-pedagoškom radu, a previše se, držim, insistira na raznim online sadržajima i upravo na projektima. Problem vidim i u dužnostima koje mentor treba obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Članak 21. Prevelik je broj od najmanje 6 sati godišnje educiranja kolega. Radim u kolektivu gdje ima već broj kolega već stečenog zvanja mentora i savjetnika. Koliko bismo se sati morali svi međusobno educirati kako bismo ispunili zahtjevne brojke i koliko bi to trajalo? Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. Je li potreban uvid povjerenstva na 2 nastavna sata za obnovu već jednom stečenog zvanja? Također smatram da nastavnik koji je jednom napredovao u zvanje ne bi trebao nakon 5 godina gubiti to zvanje. Zvanje koje je stečeno, trebalo bi omogućiti samo daljnji napredak. Takav je slučaj u napredovanjima u mnogim drugim javnim i državnim službama u RH. Stečena bi zvanja trebala biti trajna jer su zvanja stečena radom, a taj rad donosi trajne vrijednosti. Pravilnik propisuje obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, a nigdje se ne spominju prava koja se ostvaruju s napredovanjem. Njih svakako treba uvrstiti u pravilnik i jasno definirati. Pozdrav Gordana Radić Labinjan | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 46 | Brankica Tepeš | PRAVILNIK | Poštovani U kategoriji Unapređenje rada škole boduje se samo rad u Timu za kvalitetu. Škole imaju puno više timova koji pridonose unapređivanju rada škole pa predlažem da se i to uzme u obzir. Previše je predviđenih sati mentora , savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih kolega ( fizički nemoguće provesti ) Puno (previše ) je postavljenih kriterija , a trebala bi se najviše vrednovati uspješnost rada s učenicima. Smatram da bi veći naglasak trebalo staviti na kvalitetu izvođenja same nastave. Nisu svi učitelji u istoj poziciji. Više od 60 % edukacija je organizirano u Zagrebu ili na moru . Članak 27. izbrisati. Netko tko radi u eksperimentalnom programu ne znači da radi dobro već znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno ( to ne potvrđuje kvalitetu nastavnika ). Zvanja trebaju biti trajna, ali tako da je omogućeno nastavniku napredovanje u više zvanje čim za to ostvari uvjete. Ravnatelj škole mora pratiti rad učitelja te može zatražiti oduzimanje zvanja nastavniku koji ne odrađuje posao u skladu s Zakonom. U kriterije za napredovanje svakako valja uvrstiti i organizaciju i vođenje terenske nastave. Nemaju svi učitelji mogućnost biti mentorima studenata jer naše škole nisu u velikim gradovima . Mišljenja sam da Pravilnik sadrži previše zaduženja i kategorija koje mnogi neće moći zadovoljiti jer su učitelji u malim i udaljenim seoskim sredinama. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 47 | Vedrana Ždero | PRAVILNIK | Poštovane/i, iako predloženi Pravilnik predstavlja napredak u odnosu na postojeći i ovdje je vidljivo da je prvenstveno prilagođen učiteljima i nastavnicima (koji čine većinu odgojno-obrazovnih radnika) te da se stručni suradnici kao i ravnatelji mogu naći u neravnopravnom položaju. Na primjer, to se može vidjeti u članku 8. Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada gdje se nalazi niz aktivnosti u kojima mogu sudjelovati samo učitelji i nastavnici, a slično bi se moglo reći i za ishode učenja koji trebaju biti usvojeni (iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama). Što je s nacionalnim standardima kvalifikacija za druga zanimanja u školama (pedagozi, psiholozi, logopedi is sl.) te ravnatelje, a pored toga postojeći Okvir za učitelje je na razini preporuke? Također, općenito se uočava da iako se koristi izraz odgojno-obrazovni radnik, kada se govori o sadržajima, u pravilu se navode samo obrazovni, a odgojni se ne spominju. U 2. st. čl. 5., 6. i 7. navodi se usvojenost ishoda učenja, ali prijedlogom Pravilnika nije predviđeno kako će se procjenjivati usvojenost tih ishoda. Također, postavlja se pitanje znači li to da pri napredovanju odgojno-obrazovni radnici moraju svaki put iznova dokazivati usvojenost ishoda za koje im je njihov fakultet izdao diplomu po završetku studija i njome potvrdio usvojenost? U tom slučaju, zašto bi temeljna znanja i vještine trebalo provjeravati samo radnicima koji žele napredovati, a ne svima? Na isti način, može se postaviti pitanje zašto i nakon položenog stručnog ispita, pa i provedenog uvida u stručno-pedagoški rad u smislu praćenja rada tijekom dva sata praktičnog rada kod prvog napredovanja, odgojno-obrazovni radnici trebaju uvijek iznova (ako žele napredovati) dokazivati svoje temeljne kvalifikacije? Vezano uz čl. 21., 22. i 23. u Obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezanim uz napredovanje postavlja se pitanje zbog čega se uz postojeće Kriterije vrednovanja postavljaju i ovi kriteriji. Nadalje, u čl. 21. se navodi i – prihvatiti mentorstvo ukoliko isto od njega bude zatraženo. Tko može sve zatražiti to od odgojno-obrazovnog radnika i može li se tražiti da tu odluku donese umjesto ravnatelja škole? Nastavno na ove članke, u čl. 28. st. 4. navodi se da su odgojno-obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje mentora ili savjetnik prema ranije važećim propisima dužni do isteka roka (u slučaju usvajanja ovog prijedloga) izvršavati obveze iz budućeg pravilnika. Predlaže se brisanje ovog uvjeta budući da postoje kolege koje se možda neće odlučiti na obnavljanje napredovanja prema budućem pravilniku te im treba omogući da do isteka roka izvršavaju samo obveze koje ev. proizlaze iz ranije važećih propisa prema kojima su napredovali do tada. Pitanje za čl. 28. st. 5. glasi kakav postupak trebaju pokrenuti odgojno-obrazovni radnici (koji su napredovali u to zvanje najmanje 4 puta) ako žele zadržati zvanje savjetnika trajno. U čl. 8.: - dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – tko i kako procjenjuje (odlučuje) što je inovativno? - ONLINE EDUKACIJE – zašto isključivo online??? Znači li to da u potpunosti obezvrjeđujemo druge oblike edukacije? - Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja – Gdje trebaju biti objavljeni (u kojem obliku) ili je svejedno? - Bodovi za pisanje i pripremu projekata su neproporcionalno niski u odnosu na zahtjevnost ove aktivnosti, a po broju bodova izjednačeni su vođenje ili koordiniranje sa sudjelovanjem u projektu što ne smatram izjednačenim aktivnostima u smislu složenosti i opsegu poslova koje obuhvaćaju ove dvije aktivnosti - Također, bod za sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja je neproporcionalno niska procjena, kao i 2 boda za pripremu i provođenje istog, uz objavu rada - Nejasno je što se misli pod sudjelovanjem u samovrednovanju škole, znači li to da je dovoljno ispuniti upitnik za samovrednovanje da bi se „zaslužio“ 1 bod? U čl. 8. predlaže se bodovanje i za: - vođenje učeničke zadruge - vođenje ili koordiniranje Školskim preventivnim programom - koordinatora postupanja u školi u slučaju vršnjačkog nasilja - koordinatora škole za pomoćnike u nastavi - sudjelovanje i vođenje u Stručnom povjerenstvu škole, kao i ureda državne uprave za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika (iznimno zahtjevne aktivnosti!) - uređivanje podstranica na školskoj mrežnoj stranici, kao i bodovanje za uređivanje mrežne stranice županijskog stručnog vijeća i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 48 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK | Članak 5 Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje te da umjesto teksta "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija", piše: "najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija". Obrazloženje: Ne postoje jednaki uvjeti rada, ne mogu svi ići na usavršavanja na državnoj razini, nemaju svi odlikaše u razredima te nadarene učenike za natjecanja...Predloženih 30 bodova je previše. Treba se detaljnije proanalizirati situacija u školama. Kako će kolegica ili kolega iz male seoske škole prikupiti 30 bodova? Bojim se da u nekim kategorijama neće dobiti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 49 | Hrvatska zajednica osnovnih škola | PRAVILNIK | Komentar na Pravilnik Upravnog vijeća HZOŠ-a Poštovani, trenutno u Hrvatskoj ima oko 15-ak % učitelja i stručnih suradnika koji su u statusu mentora ili savjetnika. To su prosvjetni djelatnici koji su, sukladno kriterijima postojećeg Pravilnika "prepoznati" kao kvalitetni učitelji i od tada su „pod lupom“ prosvjetne vlasti. Oni su u „interesnom“ fokusu resornog ministarstva te za svoju izvrsnost honorirani materijalnim dodatkom na plaću. Velika je vjerojatnost da će po novom Pravilniku takvih biti i manje od 15%. Što je s ostalih 85% ? Između tih 85% imamo: a) jako puno njih koji nisu ništa manje kvalitetni od „licenciranih“ mentora i savjetnika ali im se iz razno-raznih razloga ne da tražiti „taj papir“ b) također među tih 85% učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, koji su izvan fokusa prosvjetne vlasi ima ih dosta koji korektno izvršavaju svoje radne obveze i spadaju u tkz. dobre prosvjetne djelatnike c) a ima i onih učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja (usuđujem se kazati jako mali broj, ali ih ima) koji su veća šteta nego korist za učenike i školu. Cijeli svoj radni vijek odrađuju minimum svojih radnih obveza ili čak i manje od toga. Ovim NOVIM Pravilnikom po pitanju gore navedene problematike u suštini se ništa ne mijenja. Ovakvim parcijalnim promatranjem kvalitete rada prosvjetnih radnika, na jedan način kažnjavamo učenike i njihove roditelje. Kažnjavamo ih jer prosvjetna vlast „promatrajući“ samo „izvrsne s potvrdom“, tolerira da neki učenici, dio ili cijelo svoje školovanje provedu u razredu gdje ih „educiraju“ učitelji, stručni suradnici ili ravnatelji kojima, usuđujem se kazati, nije mjesto u školi. Dokle god zakonodavac, za sve djelatnike u odgojno-obrazovnom sustavu ne propiše koji su to radni učinci mjerljivi, na koji se način trebaju pratiti i temeljem prikupljenih rezultata iste unaprijediti, zadržati im postojeći status ili unazaditi (u najgorem slučaju udijeliti otkaz) zakidamo djecu, roditelje i društvo u cjelini. Jedan od „svježih“ primjera neodrživosti takve politike je reforma koja se upravo provodi u našim školama. Nije li ona usmjerena prema svim učenicima i svim učiteljima. Na koji način će se pratiti rad onih „preostalih“ 85% koji rade u školama??? Rješenje problematike promatranja kvalitete rada, napredovanja i nagrađivanja u školama, umjesto donošenja ovakvih Pravilnika, mi u Zajednici vidim u donošenju Zakona o plaćama u Javnim službama. To je sveobuhvatnije rješenje. Njime bi se obuhvatili svi prosvjetni radnici. Takvim Zakonom, te Pravilnikom i Procedurom koji bi „pratili“ taj Zakon propisalo bi se sve gore navedeno. Već duže vremena dužnosnici sadašnje Vlade najavljuju donošenje tog Zakona ali svjedoci smo da da je on, očito naša daleka budućnost. Zbog, nama nejasnih razloga i dalje smo „slijepci pored vlastitih očiju“ i radimo po dokazano neefikasnim Zakonima. Temeljna reforma u školstvu trebala bi biti donošenje navedenog Zakona i njegovih podzakonskih akata. Inače, tko je do sada dobro i predano radio, radit će i dalje (uz bojazan da se i takvi ne umore od ovakve uravnilovke) a one ostale neće „pokrenuti“ ni sadašnja ni slične buduće reforme. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 50 | Dunja Siročić | PRAVILNIK | Pozdravljam potrebu donošenja novog pravilnika. Smatram, međutim, da je broj bodova za napredovanje (prema članku 5. 6. i 7.) previsok. Kao i mnogi kolege mislim da bi trebalo omogući prijelazni rok za sve one koji su već u sustavu, tj. trebaju obnavljati imenovanja za godinu dana, dvije ili tri. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Prema članku 8. za online edukacije od 10 sati dobiva se 1 bod. Što je s ostalim oblicima edukacije? Ja sam, konkretno, magistar specijalist glotodidaktike ili, u novom sustavu, sveučilišni specijalist glotodidaktike. U svoju edukaciju uložila sam godine, a ne samo sate. Educirala sam se iz područja koje je najviše potrebno za rad s učenicima, a to je metodika nastave stranog jezika. Ne dobivam dodatak na plaću jer nisam magistar znanosti. Mislim da bi i to trebalo uključiti u vrednovanje prilikom napredovanja i to svaki puta i s većim brojem bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 51 | POU Korak po korak | PRAVILNIK | Pozdravljamo donošenje prijedloga novog Pravilnika te u najboljoj namjeri dajemo komentare. Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Zakonom o agenciji za strukovno obrazovanje koje su, prema tim zakonima, ovlaštene za praćenje, napredovanje i nagrađivanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama. Smatramo da je potrebno unaprijed predvidjeti mogućnost i licenciranja odgojno-obrazovnih djelatnika, čak ako ono i nije definirano ovim Pravilnikom kako bi se unaprijed radilo da usaglašavanju ovih procesa. Iz Pravilnika nije jasno odnosi li se Pravilnik i na odgajatelje koji rade u predškolama koje su organizirane u okviru osnovnih škola. U prijedlogu se nedovoljan naglasak daje na refleksivne oblike profesionalnog razvoja poput sustručnjačke podrške, zajednica učenja, refleksivnih grupa, akcijskih istraživanja i dr., koje su dokazano učinkovite u profesionalnom razvoju. Smatramo da je prijedlog 'Nacionalnog kvalifikacijskog okvira'potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se boduju. Predlažemo da se za svako od područja i/ili ishoda definira predviđena razina usvojenosti za svaku od razina napredovanja. Pravilnikom bi trebalo definirati kompetencije članova Povjerenstva za napredovanje kao npr. objektivnost u utvrđivanju usvojenosti ishoda učenja te kako će se osigurati da članovi razvijaju te kompetencije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 52 | Robert Kresina | PRAVILNIK | Generalni komentar je da je ponuđeni Pravilnik usmjeren na učitelja, projekte, promociju i izvannastavne aktivnosti. Smatram da bi veći naglasak trebalo staviti na kvalitetu izvođenja same nastave i uspješnost u dostizanju potrebnih ishoda znanja, odnosno na znanje učenika. Iz tog bi razloga bilo nužno popratiti uspješnost prenošenja znanja učitelja učenicima kroz kontinuirana testiranja učenika što bi trebalo biti izuzetno važno za bilo koji stupanj napredovanja. To je ključni pokazatelj koliko je netko kvalitetan i uspješan nastavnik i treba li ići u više zvanje. Provjere usvojenosti znanja učenika mogu se obavljati na različite načine (jedan od načina je sustav tzv. male mature u 4. i 8. razredu ili kroz godišnje testove). Osim toga, mogao bi se napraviti pojmovnik i kriterije za pojedine nejasne pojmove i tumačenje: projekt (školski, gradski, lokalni, županijski, regionalni, državni, međunarodni), mentorstvo (nije isto ići na smotru i državno natjecanje, osim toga, pojedini predmeti nemaju iste uvjete npr. teško ili nemoguće je naći međunarodno natjecanje za povijest ili hrvatski jezik; također, neujednačen je kriterij pozivanja na državno natjecanje i sustav organizacije), dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda podučavanja (pojasniti i definirati što je primjer dobre prakse), doprinos struci kroz rad u udrugama (predlažem izradu kataloga udruga po predmetima jer ima mnoštvo neprimjerenih udruga). Trebao bi se razdvojiti neposredan rad s darovitom djecom i djecom s teškoćama u razvoju jer zahtijevaju različite kompetencije nastavnika. Osim stručnih, postoje pregledni i izvorni znanstveni članci kao i prethodna priopćenja koja se trebaju bodovati. Vjerujem da izvrsni nastavnici pišu i znanstvene radove. Mogli bi ih bodovati po dva kriterija: metodički u koje bi potpali svi znanstveni radovi i istraživanja o metodici i didaktici nastave ili pojedinog predmeta i radovi iz uže znanosti u kojima bi bili svi drugi znanstveni radovi. Oni bi se mogli bodovati po sljedećim bodovima: znanstveni rad iz uže znanosti objavljen u Hrvatskoj 3 boda, metodički znanstveni rad objavljen u Hrvatskoj 4 boda, znanstveni rad iz uže znanosti objavljen u inozemstvu 5 bodova, metodički znanstveni rad u inozemstvu 6 bodova. Treba promisliti o ograničenju broja bodova ostvarenih na pojedinim dijelovima kao što su mentorstvo na županijskoj razini ili školski projekti kako ne bi došlo do inflacije bodova. Predlažem maksimalan broj bodova za školske projekte u jednoj godini da bude 3. Ostale školske aktivnosti kao vijeća, povjerenstva itd. sa maksimalno 2 boda po godini. Kako bi rad povjerenstva bio što efikasniji, može se izraditi računalni program koji izračunava bodove i prati ispunjenost kriterija. Na taj bi način formalni nedostaci odmah bili uočeni te bi kandidati znali za broj bodova. Nakon toga bi povjerenstvo moglo kvalitativno procijeniti prijavu. Komentari po člancima: Čl. 4. Budući da je napravljena podjela na tri zvanja, predlažem da bude na 7: mentor, izvanredni mentor, redoviti mentor, savjetnik, izvanredni savjetnik, redoviti savjetnik, redoviti savjetnik u trajnom zvanju. Čl. 5. Prilažem tablicu s uvjetima. Osim toga, nužno je izraditi obrasce za sve potvrde da budu ujednačene i jasne. Čl.10. stavak 1. Osim toga, MZO može promisliti o uvođenju tzv. kvota za svako od pojedinih zvanja. Ne zaboravimo da su to zvanja za najbolje u sustavu što znači da ih ne može niti ne treba svatko doseći. Kvote trebaju biti primjerene broju nastavnika, potrebama traženja za svako od zvanja. Čl. 13. Dodati da ti nastavnici-sustručnjaci ne budu iz istog mjesta ili grada u kojemu je kandidat. Također, promijeniti povjerenstvo u peteročlano: 2 nastavnika sustručnjaka iz drugog mjesta ili grada, 1 član agencije, 1 predstavnik-predavač s metodike ili didaktike s visokih učilišta, 1 stručni suradnik ili stručnjak za navedeno područje što će se definirati naknadnom odlukom sukladno području (npr. izvorni govornik jezika). Čl.25. Kod nagrađivanja za izvanredne savjetnike i više uvesti nagradu koja omogućuje bolje radno mjesto sukladno mogućnostima što znači da nastavnik koji je u većem zvanju mora imati prednost pri zapošljavanju i dobiva prednost prilikom promjene radnog mjesta. Naredna nagrada je smanjenje satnice u neposrednom radu s učenicima kako bi učitelj više vremena posvetio znanstvenom radu po sljedećem kriteriju koji smo naveli u Tablici: Tablica Zvanje Radni staž Usavršavanje Bodovanje Smanjenje satnice Povećanje plaće Mentor 5 godina 20 sati 30 bodova -1 5 % Izvanredni mentor 10 30 60 -2 10% Redoviti mentor 15 40 90 -3 15% Savjetnik 20 50 120 -5 20% Izvanredni savjetnik 25 60 150 -6 25% Redoviti savjetnik 30 70 180 -7 40% Izvrstan savjetnik u trajnom zvanju 35 80 više od 200 -8 (pri čemu maksimum smanjenja može biti pola satnice) 50% | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 53 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK | Trebalo bi razgraničiti kriterije ocijenjivanja za ravnatelje i stručne suradnike. Rade drugačije poslove. Nezamislivo mi je da se u bolnici npr. jednako vrednuju medicinske sestre i labaratorijski tehničari. Zašto je u školi zamislivo? Osim toga, Pravilnik bi osim razvoja školstva trebao potaknuti motivaciju školskih djelatnika da ostanu u sustavu ili bi trebao privlačiti nove djelatnike. Pitanje je kakav će efekt proizvesti prijedlog o povećanju broja bodova za 4 puta u odnosu na stari pravilnik, a za još neobznanjeni financijski dobitak. Neke kolege već su najavile odustajanje od obnavljanja napredovanja, a neki najavili potragu za velikom količinom bodova što će odmaknuti fokus od kvalitete nastave koja se ne vrednuje. Jedan od efekta dakle može bit da ćemo imati nastavnike koji marljivo skupljaju bodove, a nisu podigli kvalitetu nastave koja bi trebala biti primarno vrednovana. Predlažem dodatni članak Pravilnika po kojem bi se višak bodova ostvaren prijašnjim napredovanjem prenašao u proces napredovanja u sljedeće zvanje. Ako je pojedinac npr. ostvario 40 bodova prilikom napredovanja u zvanje mentora, 10 bodova bi se prenijelo u sljedeći ciklus napredovanja. Tako pojedinac ne bi krenuo od nule, već bi zasluženo bio u početnoj prednosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 54 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju treba odvojiti od pravilnika o nagrađivanju učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i odgajatelja te uvesti zasebne kategorije vrednovanja učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i odgajatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 55 | Dajana Antunović | PRAVILNIK | Poštovani, Mišljenja sam da je potreban novi Pravilnik o napredovanju u odnosu na stari, međutim sadašnja verzija, odnosno ovaj Prijedlog novog Pravilnika o napredovanju ima po mom viđenju nedostatke i zahtjeve koje smatram nerealnim i teško ostvarivim za sve. Tako u članku 5. držim previsokim potreban minimalni broj sati prof. razvoja; za mentora najmanje 100 sati u trajanju od pet godina kontinuiranog prof. razvoja. Tkđ. sam sličnog stava oko broja usvojenosti ishoda iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda; ne vidim kako i pomoću kojih alata stručno povjerenstvo vrši provjeru istih, a što je navedeno u članku 14. Ovim Prijedlogom pravilnika je po mom mišljenju previše naglaska stavljeno na projektne aktivnosti kao i na kategoriju unaprjeđenja rada škole. Ista je stavljena kao obvezna. S tim se ne slažem. Bodovi , za mentora najmanje 30, iz 4 kategorije, uz ovu obveznu, su previsoki.Također se ne slažem sa prijedlogom iz članka 21. za mentora da mora za vrijeme trajanja sudjelovati u najmanje jednom projektu godišnje. Predlažem da se izbriše " dužan je", a zamijeni možda izrazom "poželjno je". Nismo svi učitelji u osnovnim i srednjim školama jednako u mogućnosti ostvarivati projekte. Pravilnikom ne vidim puno mogućnosti za ostvarivanje bodova u neposrednom stručno-pedagoškom radu, a previše se, držim, insistira na raznim online sadržajima i upravo na projektima. Osobno to ne podržavam. Za mene je zbog svega navedenog ovakav prijedlog demotivirajući za učitelje i nastavnike. Problem vidim i u dužnostima koje mentor treba obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Članak 21. Previsoko postavljena ljestvica od najmanje 6 sati godišnje educiranja kolega. To je realno neostvarivo. Pitam se sljedeće: Ja sam osobno već desetak godina mentor i radim u kolektivu gdje ima lijepi broj kolega već istog stečenog zvanja mentora a i savjetnika. Koliko bismo se sati morali svi međusobno educirati kako bismo ispunili zahtjevne brojke i koliko bi to trajalo? Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. I je li potreban uvid povjerenstva na 2 nastavna sata za obnovu već jednom stečenog zvanja? Možda je prihvatljivo nakon 5 godina, a za dalje smatram svakako nepotrebnim. U ovom Prijedlogu Pravilnika vidim puno poteškoća i potrebu za detaljnom prilagodbom našim uvjetima i mogućnostima. Srdačan pozdrav. Dajana Antunović. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 56 | Dunja Marušić Brezetić | PRAVILNIK | Zanemarena osnovna obrazovna aktivnost: nastava (redovna, izborna i fakultativna), a u prvi plan stavljene sporedne i/ili privatne aktivnosti nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 57 | Vlatka Domović | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju i nagrađivnju učitelja treba biti zaseban dokument. Ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 58 | Vlatka Domović | PRAVILNIK | Prije donošenja pravilnika o napredovanju, trebalo bi donijeti dokument kojim se propisuju kompetencije potrebne za stjecanje prve licence, odnosno kompetencije za relicenciranje. Drugim riječima, prvo je potrebno jasno definirati uzuse za ulazak i opstanak u profesiji, a potom definirati kriterije izvrsnosti koji zaslužuju stjecanje zvanja kojima se izvrsnost priznaje i nagrađuje. Takav pristup vodio bi punom razvoju i uvažavanju učiteljske/nastavničke profesije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 59 | Slavica Švec | PRAVILNIK | U članku 28. predlažem da se odgojno-obrazovnim radnicima pruži mogućnost zadržavanja trajnog zvanja savjetnika već nakon toga što su najmanje tri puta napredovali u zvanje savjetnika. To su odgojno-obrazovni radnici koji su svojim dvadesetogodišnjim(5 godina mentor i 15 godina savjetnik) izvrsnim radom to i zavrijedili. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 60 | HRVATSKA UDRUGA PEDAGOGA SUVREMENOG PLESA | PRAVILNIK | Hrvatska udruga pedagoga suvremenog plesa pozdravlja izradu i donošenje Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju....jer je stari Pravilnik zastario i nije u skladu s postojećim propisima. Pozdravljamo i to što će novim Pravilnikom moći napredovati i ravnatelji te će se time ispraviti jedan od dosadašnjih propusta. Kako naša udruga okuplja nastavnike iz različitih umjetničkih, plesnih škola uočavamo i neke specifične nedostatke u prijedlogu novog Pravilnika. Naši komentari i prijedlozi: 1. Kvalitetan izravan rad s učenicima od presudne je važnosti u našoj struci (važniji od mnogih spomenutih kategorija za ocjenjivanje) te želimo istaknuti njegovu premalu zastupljenost u kriterijima za bodovanje i ocjenjivanje napretka i nagrađivanja. 2. Da li je Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, spomenut kao krovni dokument na kome se temelji i predloženi Pravilnik, donesen, obvezujući te da li je prošao javnu raspravu? Iz postojeće regulative proizlazi da ishodi, za sada, nisu obvezujući što sve dovodi u apsurdnu situaciju. 3. Za nazive, Članak 4. predlažemo da su oni: mentor u zvanju, savjetnik u zvanju te viši savjetnik u zvanju. Predlažemo da se položaj višeg savjetnika u zvanju uvede kao trajni, odnosno tijekom cijelog preostalog radnog staža. Za pretpostaviti je da će oni koji budu imenovani u Savjetnika u zvanju biti osobe sa dugim stažem te vrlo vjerojatno neće imati i priliku obnavljati status. Vjerujemo i da će ti istaknuti pojedinci imati i (do)pokazati dovoljno kvalitete kojom bi zasluženo ostali u spomenutom zvanju, a to bi i bio još jedan od načina da se prizna njihov doprinos. Ukoliko povućemo paralelu sa visokim školstvom vjerujemo da ćemo naći dovoljno argumenata za ovaj prijedlog. 4. Istaknuti broj bodova u Pravilniku, za sve stupnjeve napredovanja, smatramo previsokim; pitanje je da li će djelovati motivirajuće na nastavnike, ili će imati upravo suprotni efekat! 5. Neke od obaveza nisu jasno definirane te smatramo da ih je izuzetno važno definirati. 6. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" nije uvijek dostupna svim nastavnicima, ponekad ovisi o volji ravnatelja, da li će uključiti nastavnike u rad na predložene načine te da li će oni uopće imati priliku skupiti bodove putem te kategorije. Stoga smatramo da ona nebi trebala biti obvezujuća. 7. Vodeći se specifičnostima struke predlažemo - A/u kategoriji "Organizacija i/ili provedba natjecanja...: - da se boduje i mentorstvo učenicima srednjih škola na izradi završnog rada, po učeniku i godini po 1 bod; ovaj rad uključuje visok oblik interakcije učenika i nastavnika te je individualno organiziran - sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanje... da se dodaju i "zadaci za završne radove" (u umjetničkim školama se vrlo detaljno i redovito radi na njima iz godine u godinu) - mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija da bude bodovano sa 3 boda po godini/odnosno studentu, zbog velike složenosti i opsega zadataka i rada. B/ u kategoriji Predavanja i/ili radionice - da se u prvoj alineji dodaju i javni ispiti na školskoj razini - predavanje ili radionice na međunarodnoj razini...obveza je da budu održane uživo i online; to je doista u našoj struci nevjerojatan zahtjev i ne koristi se. Radionice su vrlo važan oblik našeg rada, no kako su one utemeljene doživljajno i iskustveno online prezentacije nemaju nikakvu korist i ne prakticiraju se. Stoga smo stava da online predstavljanje i izvođenje radionice nebi trebao biti uvjet. Organizatori nisu u praksi niti dužni prenostiti online radionice. C/ Online edukacije: - stava smo da se naši članovi koriste različitim oblicima online informacija (npr. predstave, aktivnosti plesnih grupa ili pojedinaca) koje su oblik neformalnog ili informalnog cjeloživotnog obrazovanja te da spomenute izvore koriste i ugrađuju u svoj neposredni rad, obogačujući svoja i učenička iskustva. Željeli bismo da se nekim oblikom evidntiranja svima omogući registriranje spomenutih praćenja (neki oblik dnevnika za samostalni razvoj) te da se taj oblik vrednuje. D/ Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl.: - neposredan rad sa darovitim učenicima u okviru škole također bi mogao biti dodatno bodovan (po godini i broju učenika sa kojima se radi) E/ Stručni članci....stručnih publikacija (tiskanih i online) u našoj struci gotovo da nema, stoga su mogućnosti djelovanja i ostvarivanja bogova vrlo male; - u autorstvo i suautorstvo udžbenika....trebalo bi dodati autorstvo zadanih koreografija za natjecanja. Naročito stoga što mi, zbog prirode struke i naših oblika nastave, ne održavamo online edukacije, a nastavne sadržaje oblikujemo kao kreativne procese tijekom same nastave. F/ Projekti bi u našoj struci bili: osmišljavanje i izvedba koreografskog djela; stoga molimo da se doda u projektne sadržaje. G/ Unapređenje rada škole, već smo spomenuti načelni stav te dodajemo kako školski timovi za kvalitetu u načelu ne postoje u umjetničkim školama te nemamo centre kompetentnosti. Iz spomenutih razlog nismo u mogućnosti, ili smo vrlo rijetko, ostvarivati bodove u ovoj kategoriji, koja je obvezujuća. Obvezonost bi trebala biti samo za ravnatelje. I/ Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja - dostupna kategorija izrazito za ravnatelje, tek ponekad za nastavnike, stoga obvezujuća samo za ravnatelje. Vjerujemo kako bi nastavnici koji imaju dovoljan broj godina staža i broj bodova mogli napredovati u viša zvanja bez obvezatnog postupnog napredovanja. Molimo da se specifičnosti umjetničkog obrazovanja prepoznaju te ugrade u ovaj Pravilnik. Presjednica udruge HUPSuP: Jasmina Zagrajski Vukelić, prof. mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 61 | Sabina Lončarić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam donošenje novog pravilnika o napredovanju i pohvaljujem što je ovim pravilnikom jednostavnije pokretanje za napredovanje jer to čini sam djelatnik, nadam se u elektroničkom obliku. Slažem se da trenutno bodovanje nije bilo realno i da treba povisiti prag, ali smatram da je predloženi prag previsok te ga treba smanjiti na 20/40/60. Dojma sam da je cilj ovog pravilnika prikupljanje bodova, a ne kvalitetan rad direktno povezan s učenicima u razredu. Razredna nastava na puno teži način može prikupiti bodove vezane uz natjecanja, a osobito u manjim sredinama gdje su rijetki učenici koji idu na natjecanja. Osim nadarenih učenika, koji sami po sebi imaju motivaciju za učenjem i natjecanjem, u učionici su i učenici s teškoćama u razvoju koje nitko ne spominje. Učitelji su ti koji se trude prepoznati i jačati individualnu snagu i sposobnost te djece kako bi mogli sudjelovati u životu škole i zajednice. Takvi učitelji ne mogu skupljati bodove pa bi trebalo misliti i na njih. Nadam se da će visoko postavljeni zahtjevi biti ostvarivi u svim školama i da svi učitelji budu ravnopravni. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 62 | Nada Božičević | PRAVILNIK | Moji prijedlozi Nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju : a) Članak 4. - napredovanje u zvanje mentor/savjetnik/viši savjetnik b) Članak 5. i 6. – manji broj bodova potrebnih za napredovanje 20/40/60 jer smatram kako je cilj nagraditi učitelje koji rade u različitim uvjetima i sredinama za ustrajan rad c) Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj razini - pojasniti c) Članak 8. – Kako vrednovati aktivnosti u lokalnoj zajednici? Zapostavljeni su učitelji koji rade u manjim sredinama, a njihov je rad važan za mjesto u kojem žive. d) Članak 18. – Predlažem 30 godina u obrazovanju uz trajno priznanje stečenog stupnja napredovanja u zvanju zbog sve kasnijega stupanja u stalni radni odnos. Pozdrav, Nada Božičević | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 63 | Bernarda Novak | PRAVILNIK | Poštovani! Pohvaljujem trud svih koji su sudjelovali u izradi novog Pravilnika, no mislim da je u silnoj želji da se skupi što veći broj bodova iz raznih kategorija aktivnosti izostalo ono najvažnije, kvaliteta neposrednog rada s učenicima. Predlažem da se smanji broj potrebnih bodova iz različitih kategorija prema čl.8. a da težište svega bude kvaliteta neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama daje skup ishoda učenja prema određenim kategorijama koje bi učitelj koji želi napredovati u zvanje morao usvojiti. Mislim da bi tu trebalo detaljno razraditi kriterije, što to učitelj mora raditi u poučavanju da bi usvojio ishode učenja. Tako bi Povjerenstvo moglo objektivno procijeniti rad učitelja. Nigdje se ne spominju učitelji koji rade s ranjivim skupinama učenika. Oni neće moći napredovati u zvanje? Njihovi učenici neće usvajati mjesta na županijskim, državnim natjecanjima, ali će napredovati u radu uz poticaj i silan trud učitelja. Predlažem da se uvedu kriteriji po kojima će biti vidljivo napredovanje tih učenika. čl.8. Natjecanja ne mogu biti u istoj kategoriji za predmetnu i razrednu nastavu jer razredna nastava ima samo mogućnost u 4. razredu iz matematike, znači svake četvrte godine. Mentorstvo studentima i pripravniku do stručnog ispita ne može realizirati učitelj ako škola nema pripravnika ni studenata. To odlučuje ravnatelj. Predlažem da se konkretiziraju aktivnosti koje se odnose na projekt. Na projekt se može javiti škola, to ne ovisi o učitelju. Koordinatora i voditelja projekta određuje ravnatelj. Ravnatelj mora poslati učitelja na stručno osposobljavanje za pisanje projekta. To su stvari koje ne ovise o učitelju koji želi napredovati u zvanje. U okviru stručnog vijeća u nekim školama vode se Zajednice učitelja koji uče. Tu učitelji propituju svoju praksu u cilju poboljšanja te svoja iskustva dijele s ostalim učiteljima. Predlažem da se voditelj Zajednice u školi boduje s 1 bodom po broju održanih sastanaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 64 | Fani Perun | PRAVILNIK | Poštovani, Predlažem sljedeće izmjene: Članci 5, 6 i 7, stavci 1, točke 2 PREDLAŽEM da se ostavi samo ukupan broj - 100/150/200 koji treba prikupiti u tih 5 godina. Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od minimalno 20/30/40 sati godišnje. Što ako u jednoj godini netko ima npr. 39 sati umjesto 40? Napredovanje automatski propada. Nekad ima manje, a nekad više skupova u godini. Ako ne bude dovoljno organiziranih skupova i online edukacija i ti brojevi su upitni. Članci 5, 6 i 7, stavci 2, točke 1 PREDLAŽEM smanjenje broja ishoda. Bilo bi dobro izračunati prosjek usvojenosti ishoda prosječnih učitelja pa ga u postotcima podići i odrediti realan broj. Sada je usvojenost ishoda 5, 6 ili 7 po svakom od 8 skupova učenja. To su, matematičkim jezikom rečeno, 40, 48 ili čak 54 ishoda čiju usvojenost (prema čl. 14) povjerenstvo mora utvrditi. Kako će utvrditi toliko ishoda na dan uvida i koliko bi to trebalo trajati? Članci 5, 6 i 7, stavci 2, točke 2 PREDLAŽEM ukidanje ograničenja u smislu obaveznih kategorija. Neki učitelji doslovno imaju smanjen broj mogućnosti sudjelovanja u određenim kategorijama aktivnosti, dok je to drugima itekako dostupno. Koliko god je to netko dobro zamislio, to je u praksi drugačije jer nemaju svi jednake uvjete. Tako će neki teško prikupiti tražene bodove, iako svoju osnovnu zadaću - rad s učenicima obavljaju izvrsno. Članak 10, stavak 2 (vezano uz čl. 19) PREDLAŽEM da rok nije 1. 9 do 1. 3. tekuće školske godine nego od 6 mjeseci do najkasnije 4 prije isteka roka obnove u zvanje bez obzira na školsku godinu. Zahtjev treba predati najkasnije 120 dana prije isteka, a to mora biti u periodu od 1. 9. do 1. 3. tekuće školske godine. Oni učitelji kojima trajanje mandata istječe u listopadu, zahtjev moraju predati 1. 3. prethodne godine jer će u tekućoj biti prekasno. PREDLAŽEM da u odluci stoji: „obnova napredovanja u zvanje počinje teći od zadnjeg dana prethodno napredovanja“, a ne kako sad stoji u članku 16, stavak 4 - od dana donošenja odluke. Članci 11 i 12 PREDLAŽEM utvrđivanje točnih rokova za utvrđivanje potpunosti zahtjeva i ispunjavanju općih uvjeta. Članak 14, stavak 2 PREDLAŽEM da se izostavi uvid u stručno-pedagoški rad jer se ne boduje kao ni u visokom obrazovanju. Ravnatelji i pedagozi koji dolaze na nastavu daleko bolje poznaju rad učitelja od osoba koje dođu 1 dan i kojeg učenici ne poznaju pa je situacija u učionici neprirodna. Članak 16 PREDLAŽEM da povjerenstvo ima ovlast donijeti odluku u roku od 7 dana od uvida. Dovoljni žalbeni rok je 7 dana. Ako se učitelj ne žali, nakon žalbenog roka, odluka automatski stupa na snagu. Kako sad stoji od uvida do odluke može proći čak 78 dana. Ako očitovanje ide papirnatom poštom, čak i više. Članci 21, 22, 23, točke 1 PREDLAŽEM smanjivanje brojeva 6/8/10 na 2/4/5. Educiranje kolega 6/8/10 sati godišnje je previše. U svojoj školi možemo po polugodištu održati 1 predavanje ili radionicu, sve više od toga bilo bi kontraproduktivno. Tako je i online. Kolegama bi bilo dosadno stalno gledati i slušati iste ljude više puta u jednoj godini, i tako godinama. Izraz „pružanje kolegijalne podrške“ mi je nejasan. Srdačan pozdrav Fani Perun | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 65 | Emica Pišonić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam promjenu starog Pravilnika,ali smatram da se treba poslušati i pročitati svaki komentar, a samim time će se doći do zaključka da ovakav Pravilnik nije motivirajući i neće poboljšati KVALITETU NASTAVNOG PROCESA. Kao što je većina kolegica i kolega napisala, profesionalni život će se svesti na skupljanje bodova. Članak 8. Pohvaljujem veći broj Kategorija aktivnosti za bodovanje,ali je broj potrebnih bodova prevelik. Predlažem 20/40/60. Na koji način će se'' dokazati'' bodovi? Potvrdama ravnatelja,zapisnicima s Učiteljskih vijeća, ?? Mislim da bi trebalo sastaviti univerzalne obrasce. Sistem priznavanja bodova do sada je ovisio o svakom savjetniku posebno (neki su npr.priznavali vođenje Izvannastavnih aktivnosti,neki nisu jer je to u zaduženju i sl.). Smatram da se priznavanje bodova treba usuglasiti na državnoj razini. PROJEKTI- što znači priprema i pisanje projekta? Znači li to da projekt ne mora biti odobren-realiziran već samo prijavljen? Smatra li se ''projekt na državnoj razini'' natječaj za projekte koje objave institucije (npr.banka,zaklada,i sl.)? Na koji način će se ''dokazati'' rad na projektima? UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE-uređivanje mrežnih stranica- podrazumijeva li se na godišnjoj razini(prema zaduženju) dakle, jedna osoba ili svaka objava ? Što se sve podrazumijeva pod javni događaj u školi? Priredba,izložba,tematsko predavanje,humanitarna akcija,obilježavanje prigodnih datuma,...? Što je s unapređenjem lokalne zajednice ili mjesta? Postoje brojni načini na koje škola/učitelji sudjeluju u aktivnostima lokalne zajednice te promiče kulturu, ekološku svijest,turističku promociju i sl. Sudjelovanje učitelja u takvim aktivnostima bi se trebalo vrednovati. ČLANAK 10. Za pohvalu je samostalno pokretanje postupka za napredovanje. Nadam se da sva potrebna dokumentacija može biti u elektroničkom obliku. ČLANAK 14. Uvid u stručno-pedagoški rad je nepotreban kad se bodovi ne vrednuju odnosno ne prikupljaju iz nastavnog procesa. Ili bi trebalo smanjiti broj potrebnih bodova,a povećati broj uvida u rad. Ravnatelj(i pedagog) ima pravo uvida u rad svog djelatnika te svake godine može obaviti uvid i napisati izvješće koje se prilaže dokumentaciji. Tada će biti minimalno 5 uvida u stručno-pedagoški rad što će prikazati realnu situaciju,a ne ona dva sata uvida savjetnice. Ukoliko je netko tri puta izabran u zvanje, uvid savjetnice u stručno-pedagoški rad nije potreban. Utvrđivanje potrebnih bodova bi trebalo odraditi povjerenstvo na temelju pristigle dokumentacije i o tome obavijestiti djelatnika prije dolaska na uvid. Smatram da je nepotrebno raspravljati o bodovima u razgovoru s djelatnikom, osim ukoliko postoje sporne situacije. Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama –na koji način će se utvrditi usvojenost ishoda? ČLANAK 15. Ukoliko je djelatnik suglasan sa stručnim mišljenjem Povjerenstva, zašto se mora očitovati? ČLANAK 18. Smatram da bi djelatnici koji su napredovali,a imaju više od 30 godina mirovinskog staža, u tom trenutku, neovisno o stečenom zvanju, to zvanje trebali trajno zadržati. Isto tako smatram, iako je to za drugi pravilnik, da bi radni staž učitelja i profesora trebao biti beneficirani radni staž. Ne slažem se s postupnim napredovanjem. Ukoliko netko ima dovoljan broj bodova, a po ovom Pravilniku ih stvarno treba dosta, zašto ne bi mogao napredovati u više zvanje?! Npr. mentor u izvrstan savjetnik. Predlažem da se promijeni priznavanje bodova vezano uz vremenski nesklad: do sada je bilo da se bodovi prikupljaju od sljedećeg dana nakon uvida.A što je s vremenom od trenutka prijave pa do uvida? To je vrijeme od nekoliko mjeseci pa do godinu dana. Predlažem da se bodovi mogu skupljati od trenutka prijave-predaje dokumentacije. ČLANAK 21. -najmanje 6 sati godišnje educirati kolege -mislim da je 3 sata godišnje dovoljno svima(općenito smanjiti na pola po kategorijama). - sudjelovati u najmanje jednom projektu -što ako škola ne provodi projekte? Državni i međunarodni projekti se ne mogu provoditi bez Projektnog tima u školi i bez sudjelovanja bar 50 % djelatnika škole. -objavljivanje digitalnih obrazovnih sadržaja- gdje? Kako se može ''dokazati''? Nadam se da će se uvažiti prijedlozi kolegica i kolega te da će ovaj Pravilnik biti poticaj za unapređenje rada nama učiteljima,odgajateljima,stručnim suradnicima,a na korist svima. Lijep pozdrav, Emica Pišonić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 66 | Karmen Širović | PRAVILNIK | U članku 5., Stavak 1., trebalo bi izmijeniti da se vrednuje pet godina radnog, a ne mirovinskog staža. Nepuno radno vrijeme te nemogućnost popunjavanja satnice ne bi trebala biti prepreka prosvjetnim radnicima u napredovanju. Također, trebao bi se vrednovati i zbrajati staž prije položenog stručnog ispita. Ako su nastavnici kompetentni za učenje, poučavanje i vrednovanje učenika prije polaganja stručnog ispita, što i čine u sklopu svojih radnih obveza, nije logično da se to razdoblje njihovog rada ne vrednuje u uvjetima za napredovanje. Stavak 2. istog članka kao uvjet za napredovanje mentora navodi „kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje (100 sati u pet godina)“. Ovaj stavak diskriminira zaposlenike koji zbog duže bolesti ili porodiljnog dopusta neće moći skupljati bodove, tj. sate u kontinuitetu. Također, nastavnici se susreću s brojnim preprekama pri sudjelovanju u profesionalnom razvoju izvan škole. Nedostatak financijske potpore, gubitak sati i nemogućnost pronalaska adekvatne zamjene često su razlozi zašto se djelatnici ne odazivaju usavršavanju. Ako se satnica može većim dijelom (ili isključivo) steći putem e-kolegija (Loomena ili drugih potencijalnih virtualnih seminara), onda je predložena minimalna satnica za profesionalni razvoj u realnim okvirima. Ipak, zbog navedene problematike kod kontinuiteta sakupljanja navedene satnice, bolja opcija bila bi da se djelatnicima navede broj bodova koje trebaju sakupiti u 5 godina. Tako bi samostalno, ovisno o radnim i privatnim obvezama, mogli raspodijeliti skupljanje satnice za profesionalni razvoj. Potrebno je i definirati što će se sve vrednovati kao profesionalni razvoj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 67 | Goranka Šenk | PRAVILNIK | Trenutno bodovanje je bilo nerealno i prag za mentora je realno bio prenizak. (7 bodova). Smatram da sada nije korektno ići u drugu krajnost pa tolikim podizanjem pragova dovesti do toga da velikom broju kolegica i kolega bude upitno njihovo obnavljanje zvanja. Nemojmo sve skupa dovesti na razinu trčanja za projektima zbog bodova. Ne zaboravite da primarno trebamo sebe najviše dati u razredu, s našim učenicima. U redu bi bilo staviti pragove 20/40/60 kako su kolege već predložili. Obavezno donijeti prijelazne odredbe za kolege koji su npr. prešli pola roka od tih 5 godina koliko im traje zvanje. Zbog čega bi bili kažnjeni oni koji će biti prvi u redu za obnavljanje po novom? Potrebno je jasno objasniti sve što se u pravilniku zahtjeva. Od načina na koji se nešto treba napraviti do načina na koji će se neke stvari vrednovati pa čak i kako će se neke stvari dokazati. Poštovanje, Goranka Šenk | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 68 | Dijana Grbaš Jakšić | PRAVILNIK | Poštovani, imam nekoliko općenitih komentara. Naime, nije navedeno koliko se bodova dobiva za uredništvo/redakturu udžbenika. Nadalje, ne vidi se razlika u bodovanju objavljenog stručnog i stručnog istraživačkog rada. Nije jasno kako se tretira predavanje pripravnicima koji trebaju pristupiti stručnom ispitu. Boduje li se organizacija smotri na općinskoj razini (primjerice općinskog Lidrana)? Treba precizno odrediti što se događa kada je učitelj istodobno u dvama povjerenstvima (npr. za stručne ispite razredne nastave i primjerice matematike). Boduje li se svako povjerenstvo ili je to na godini samo jedan bod? Naziv "izvrstan savjetnik" trebalo bi zamijeniti postojećim "viši savjetnik". Što znači izvrstan savjetnik? Dakle, osoba u zvanju "samo" savjetnika nije izvrsna?! Hvala na pozornosti Dijana Grbaš Jakšić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 69 | Tihomir Pleša | PRAVILNIK | Poštovani, čitajući ovaj nacrt vidljivo je da predlagatelj Pravilnika potiče izvannastavni rad učitelja ne razmišljajući kako je nastava najvažnija aktivnost u školi te bi kao takva trebali biti i jasnije vrednovana. Predlagatelj kroz bodovanje izvannastavnog rada učitelje iz manjih sredina, osobito one koji rade u kombinacijama i PŠ postavlja u neravnopravan položaj jer nemaju mogućnosti prikupiti dovoljan broj bodova.Na koji način se boduju učitelji koji za 2 - 3 godine obnavljanju zvanje? Hoće li imati dovoljno vremena prikupiti bodove? Nije vidljivo načelo jednakih mogućnosti za sve u sustavu. Smatram da je i traženi broj bodova za svako predloženo zvanje prevelik. Tako veliki broj bodova bi možda trebao pratiti i duže vrijeme trajanja zvanja . Pravilnik otvara "sezonu lova" na bodove. Nacrt Pravilnika mi djeluje nemotivirajuće, kao da sustav degradira svoje djelatnike i trudi se otežati napredovanje. Tihomir Pleša, učitelj | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 70 | Lucija Brnić | PRAVILNIK | Pohvaljujem što je Pravilnikom predviđeno relativno jednostavno pokretanje postupka za napredovanje, ne treba cijela procedura u školi nego to čini sam djelatnik na jednostavnom obrascu. Međutim, nije jasno koja sve dokumentacija se šalje uz prijavni obrazac. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 71 | LJILJANA RINKOVEC | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se doda u čl. 8 - KRITERIJI PODIJELJENI U KATEGORIJE konkretno sljedeće: a) mentorstvo učenicima koji su na likovnim natječajima dobili nagrade ili priznanja te da se boduje s 1 bodom ako je to na državnoj razini , a s 2 boda ako je na međunarodnoj razini b) mentorstvo učenicima koji su na književnim natječajima dobili nagrade ili priznanja i to također da se boduje prema razinama Obrazloženje: To se do sada nije bodovalo, niti je to predviđeno ovim novim Pravilnikom. Međutim, učitelji razredne nastave u to ulažu mnogo energije i ljubavi (koji žele), a to im je jedan od načina da dobiju bodove u toj kategoriji budući da oni (osim u 4. razredu - matematika) ne vode djecu na natjecanja. Nadam se da će prijedlog biti barem razmotren. Hvala. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 72 | Eda Rimanic | PRAVILNIK | Lijepo pozdravljam kolege i kolegice koji sudjeluju u ovom javnom savjetovanju te djelatnike Ministarstva odgoja i obrazovanja koji su radili na pripremanju ovog pravilnika. Voljela bih da entuzijastično mogu pohvaliti dokument koji se mijenja nakon pune 23 godine, međutim, ostaje razočarenje predloženim. Zašto? Ne možemo pobjeći izrazu „škola za život“ , bilo u struci - bilo u medijima, međutim, čitajući ovaj prijedlog dojma sam da je taj izraz tek sad u potpunosti ispražnjen od sadržaja i smisla. Jasno je da su odgojno-obrazovni djelatnici jedan od ključnih aspekata razvoja novih generacija i želim vjerovati da je većina nas svjesna velikog tereta i odgovornosti što ga nosimo na plećima, međutim, ovim se pravilnikom djelatnike (koji su svojim radom pokazali izvrsnost u radu i za svoje znanje zaslužuju priznanje) pretvara u ništa drugo negoli puke skupljače bodova u računalnoj igrici i svim se snagama pokušava nametnuti model kompetitivnosti koji sugerira duboko nerazumijevanje prirode našeg poziva. Moje je skromno mišljenje da predloženi primjer pravilnika, kao prvo, obuhvaća zanimanja koja se ne mogu vrednovati na isti način (učitelj, odgajatelj i ravnatelj za zajedničko imaju sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, međutim, problematika i dinamika posla sasvim je drugačija). Nadalje, unutar istih kategorija poput učitelj/nastavnik postoje razlike (razredna/predmetna nastava/glazbena i plesna odnosno umjetnička škola) koje u primjeru bodovanja nikako nisu dovoljno nijansirane (unatoč povećanom broju kategorija u odnosu na stari pravilnik) te je u svakom pogledu potrebna konzultacija, dorada i sistematizacija kako bi bodovanje bilo pošteno prema svima. Također, vremensko ograničenje zvanja umjesto trajnog ukazuje da sustav nema povjerenja u djelatnike koji su svojim trudom, radom i znanjem mjerljivo dokazali svoje kompetencije kroz dugačak period, ne bi se trebala voditi riječ o usavršavanju i profesionalnom razvoju što je ionako obaveza svakog djelatnika već bi naglasak trebao biti na valoriziranju iskustva i znanja, usuđujem se napisati kako je bilo što drugo podcjenjivanje zaposlenika. I za kraj ostavljam ono najvažnije, a u pravilniku je potpuno izostalo – fokus na svakodnevnu nastavu i rad s djecom u okruženju učionice i škole, to je ono što naš posao čini pozivom. Nažalost, ovaj prijedlog pravilnika pomiče fokus od rada s učenicima i naglašava rad van prostora ustanove koji nužno ne donosi podizanje kvalitete nastave, dok se nas kojih se ovaj pravilnik tiče tjera u zamku potjere kvantitet, a ne kvalitete – kvalitetni odgojno-obrazovani sustav ne može se voditi tržišnom logikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 73 | Aleksandra Dužević | PRAVILNIK | 1.) Bilo čija karijera ili napredovanje mora imati jasne, mjerljive kriterije i ne smije ovisiti o drugom pojedincu. U ovom Pravilniku niz bodovanja ovisi o imenovanju ravnatelja (u daljnjem tekstu mislim na oba spola) ili po njihovoj preporuci ili voditelja Aktiva, ŽSV ili višeg savjetnika i sl. što pojedincima koji nisu bliski i podobni oduzima iste šanse za napredovanje. Nabrojat ću te stavke: OVE STAVKE OVISE O IMENOVANJIMA RAVNATELJA ILI DRUGIH RUKOVODEĆIH: - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju) - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) ??? - Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje - Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje - Sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava koje imenuje ministar nadležan za obrazovanje, a radi procjene usklađenosti udžbenika sukladno propisima kojima je uređeno odobravanje udžbenika (po udžbeniku) - Rad u školskom timu za kvalitetu (po godini) - Vođenje školskog tima za kvalitetu (po godini) - Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) - Vođenje regionalnog centra kompetentnosti (po godini) - Rad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita (po godini) - sva istraživanja u kojima sudjeluje škola odobrava ravnatelj OVE STAVKE OVISE O DNEVNOM REDU ILI POZIVU KOJI POSTAVLJA RAVNATELJ, VODITELJ AKTIVA, ŽSV, VIŠI SAVJETNIK I SL.: - Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) (Dnevni red saziva ravnatelj, voditelj Aktiva i sl.) - Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) - Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) - Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja 2.) Pod pojmom „projekt“ može se svašta podrazumijevati. Uz Pravilnik ili trebaju biti obrasci za projektnu dokumentaciju ili Pravilnik treba nabrojiti stavke koje projekt treba zadovoljavati da bi se bodovao. 3.)Znanstveni rad zahtijeva po Zakonu i pravilnicima za visoko obrazovanje veliki dio vremena i energije i stoga je satnica za nastavu u visokom obrazovanju drastično manja nego u školama. Zar Vam to ne govori u prilog tome da će oni koji rade u ovom dijelu napredovanja imati manje vremena i energije za nastavu?! Stoga, sve u vezi znanstvenog rada izbacila bih iz Pravilnika. Pojedinac koji je ambiciozan da znanstveno napreduje (doktorat, docentura…) neka to radi isključivo u privatno vrijeme i u privatne svrhe. Na koncu, doktorat se i financijski verificira u plaći. Nabrojat ću stavke koje se odnose na znanstveni rad: - Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) - Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) - Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) - Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl. - Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa, (po broju) - Autorstvo i su-autorstvo recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja temeljem Zakona o udžbenicima (po broju) - Autorstvo i su-autorstvo online edukacija u minimalnom trajanju 10 sati (po broju) Dakle, usporediti Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i iz ovog Pravilnika isključiti sve ono što se ponavlja u Pravilniku za visoko obrazovanje. Razlog je jasan i Ministarstvo ga je potvrdio smanjenom satnicom na visokom obrazovanju – nastava u školama pati ako nastavnik ulaže svoj trud u znanstveni rad. Svatko ima pravo znanstveno napredovati, ali u privatno vrijeme i prema institucijama koje se bave znanstvenim radom. 4.) Zakonom o odgoju i obrazovanju škole su obavezne vršiti vrednovanje i samovrednovanje (članak 88.) zašto se onda to uopće boduje, zar se na nekoga Zakon ne odnosi pa može ignorirati taj članak, te ćemo nagraditi one koji su usklađeni s Zakonom?! Zar se ne očekuje da smo svi usklađeni s Zakonom, a onaj tko nije zar ne bi trebao snositi posljedice?! Navodim stavku gdje se usklađivanje sa Zakonom boduje?!: - Sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole (po godini) - Rad u školskom timu za kvalitetu (po godini) - Vođenje školskog tima za kvalitetu (po godini) 5.) „Uvid u stručno-pedagoški rad“ u cijelosti odbacujem, jer smatram da učitelj koji nakon 5,10,15 godina nije u stanju održati dobar sat, imati stručna znanja i redovito stručno usavršavanje (jer je stručno usavršavanje Zakonska obaveza, članak 115.) nije odgovoran za to, već ravnatelj koji ne sankcionira takvog učitelja. Zar se može „zatvarati oči“ na Zakonsku obavezu?! Dakle, uvid u rad je nepotreban jer je to redoviti posao ravnatelja. (on prati je li pedagog odlazi na uvide na sat tj. radi svoj posao) Osim toga, zar nečija karijera treba ovisiti o: „praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada“?! Pa to su dva izvanredna sata kada jednostavno i učitelj i učenici mogu biti indisponirani, pod tremom i sl. ?! Tko je jedini u odgojno-obrazovnom sustavu školovan za uvid u nastavni sat i tko ima instrumentarij za to? Samo pedagozi – ostali to odrađuju bez školovanja i instrumentarija, dakle diletantizam. 6.) Zbog ogromnog povećanja broja bodova treba proporcionalno biti i povećanje: ili vremenskog sakupljanja bodova ili povećanje trajanja zvanja ili plaće. Ne može se samo tražiti, a ne davati. 7.) Članak 18. – riječ „izvrsnog savjetnika“ zamijenit u riječ “bilo koje zvanje“. Obrazloženje: ako učitelj zaredom napreduje 3 puta (u bilo koje zvanje) mislim da bi trebao ostati trajno u zadnjem zvanju s mogućnošću daljnjeg napredovanja, ako ima prostora za više zvanje. Ukoliko se nakon 3 izbora u npr. mentora učitelj odluči ostati na toj razini, mislim da bi trebalo cijeniti taj 15-dišnji trud učitelja i dodijeliti mu trajno zvanje mentora. 8.) U vezi obnavljanja napredovanja u zvanje mislim da su u jako nepovoljnom položaju oni učitelji koji su upravo pred obnavljanjem (u vrijeme kad se usvoji novi Pravilnik) i da bi se ovaj Pravilnik trebao početi primjenjivati za nova imenovanja, tj. oni koji obnavljaju tek za 5 godina bi se trebali uskladiti s ovim Pravilnikom inače je to diskriminacija. Dakle, nitko nije znao kako će izgledati bodovanje i učitelji su se za obnovu pripremali po starom Pravilniku i sad nisu u istom položaju kao i oni koji napredovanje imaju tek za nekoliko godina. 9.)U vezi „Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje“ – je li to učitelj radi po pozivu MZO ili Agencije ili je to u okviru bodovanja npr. predavanja (koja su opet po Dnevnom redu nadležnog)?! Što znači „pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online).“ . Je li to predavanje, savjetovanje, razmjena iskustva…? Tko određuje što je kolegijalna podrška? Pravilnik treba jasno odrediti sve pojmove: kolegijalna podrška, projekt… - „objaviti najmanje dva javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja“ – ovo je diskriminacija starije populacije nastavnika koji nisu spretni u digitalnoj formi - „ ili stručna članka“ – može se odnositi samo na visoko obrazovanje, nema veze s školama, to je sadržaj koji se traži za znanstveno napredovanje po Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. 10.) Nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika u cijelosti odbacujem, jer smatram da nisu napisani konkretni, jasni, mjerljivi kriteriji, sve je jako uopćeno: najuspješniji odgojno-obrazovni radnik, istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, članak kojim se potiče primjena novih metoda rada; radio na unapređenju rada škole i odgojno-obrazovnog sustava. Tko procjenjuje te pojmove znamo (povjerenstvo), ali po kojim kriterijima - ne znamo: najuspješniji, istaknuti, potiče, unapređenje … dakle, opet subjektivna, osobna razina?! Postoji vjerojatnost da će bliski i podobni dobiti te etikete, a ostali neće – bez kriterija?! 11.) I na kraju, što mislim i najvažnije napomenula bih: - nastava je najvažnija djelatnost u školi – u Pravilniku je vidimo u tragovima - nemojmo zamjenjivati teze pa Pravilnikom nagrađivati ono što je obaveza da se ne bi sankcioniralo kad netko ne obavlja obavezu - nemojmo miješati stvari: znanstveni rad se odnosi na visoko školstvo i traži iznimno puno vremena i truda i zato je satnica u visokom obrazovanju znatno manja nego nižem rangu obrazovanja, tražeći od nastavnika da im se to boduje oni koji budu radili na takvim poslovima s istom satnicom nastave - neće imati ni vremena, ni energije dovoljno za nastavu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 74 | Aleksandra Dužević | PRAVILNIK | U cijelosti se ne slažem s ovakvim konceptom napredovanja i u cijelosti odbacujem ovaj Pravilnik. OBRAZLOŽENJE 1.) Smatram da pravo nagrađivanje i privlačenje najboljih u škole treba započeti pri zapošljavanju. Standard se poznaje (iz EU): - bodovanje ocjena sa studiranja (Diploma znači da kandidat ima kompetencije, ali ne govori o RAZINI kompetencija, razine kompetencija pokazuje prijepis ocjena) - bodovanje dužine studiranja - preporuke profesora - certifikati dodatnih kompetencija (informatika, strani jezik…) - stručni ispit (ako je dostupan svakome jednako) - certifikati društvenog aktivizma (volonrtiranja i sl.) - dodatni certifikati (odrađeni projekti i sl) - motivacijsko pismo - razgovor Sve ostalo što se sada uvodi u škole (tzv. Pravilnik o zapošljavanju, koji će pisati same škole, kao i testovi – oni preispituju ocjene sveučilišnih profesora?!, odlazak na ogledni sat – u nepoznati razred s nepoznatim učenicima bez instrumentarija?!) i dalje će producirati zapošljavanje podobnih ravnatelju, a ne objektivno najboljih kandidata. 2.) U sustavu već postoji način za napredovanje: doktorat, razne certificirane edukacije i specijalizacije. Neke od njih se već boduju na plaćama (doktorat), a ostale treba uvesti u bodovanje na plaći. Time bismo dobili stručnjake za određena područja i s određenim diplomama. Dakle, trud, vrijeme i novac koji učitelj uloži u određeno napredovanje bit će certificirano i novčano vraćeno kroz povećanje plaće. Zar nije tako u ostalim sustavima npr. zdravstvo, zar se ne trebamo uskladiti s ostalim državnim sustavima?! Meni ovakva vrsta napredovanja sliči na svaštarenje, ja ovdje ne vidim da ćemo dobiti stručnjaka za određeni problem ili područje kojemu bi se mogli obratiti (kad se on već zove savjetnik). 3.) Radim 25 godina u školi i vidim da je Pravilnik o napredovanju poremetio prioritete i odnose u školi. Poremetio je prioritete jer je skupljanje bodova postalo važnije od nastave – nastava treba biti najvažnija djelatnost u školi. Veliki broj bodova ovisi o raznim imenovanjima i ostalim aktivnostima vezanim uz bliskost s ravnateljem, te su međuljudski odnosi u zbornicama poremećeni. 4.) Svi Pravilnici o napredovanju koncentrirani su na izvannastavni rad, koji je isto potreban u školi, ali dolazi do neravnoteže u korist onoga što se boduje. 5.) Svaki znanstveni rad treba isključiti iz ovog Pravilnika jer se on već verificira Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Bavljenje znanstvenim radom (pisanje stručnih članaka…) zahtijeva puno vremena i truda i sukladno tome satnica za nastavu je u visokom školstvu znatno manja od naše. 6.) Mislim da se sve ove stavke koje se boduju već realiziraju u školama (neke su čak i obavezne, kao samovrednovanje …) ili bi se trebale realizirati u školama, a ovaj Pravilnik nagrađuje one koji ga obavljaju umjesto da se sankcioniraju oni koji ne obavljaju svoj posao. Često čujem argument za ovaj Pravilnik:“ a što s onim nastavnicima koji samo odrađuju nastavu i ništa drugo? Kako nagraditi one koji rade više od nastave?“. Svi učitelji na početku nastavne godine dobiju Tjedno zaduženje i svi imaju uz nastavu i izvananstavne aktivnosti i rad u povjerenstvima i sl., a zašto se ne sankcionira nerad?! To treba pitanje za odgovorne u ustavnovama. 7.) Odlazak na ogledni sat može uraditi samo školovana osoba za to koja ima objektivni instrumentarij. U našem sustavu to su jedino pedagozi. Oni imaju instrumentarij za pedagošku procjenu didaktičke dimenzije sata. Užu struku može komentirati jedino stručnjak iz tog područja. Jedan sat ne znači objektivnu procjenu nastavnog rada učitelja i stoga bih to u cijelosti odbacila. ZAKLJUČAK: Treba početi od početka, zapošljavati najbolje po procjeni stručnjaka (sveučilišnih profesora, stručnjaka i sl.). Ne svaštarenju, ali da stručnjaku za određeni problem i te stručnjake nagraditi (trajno) i njima dati obavezu (trajno) savjetovanja. Sankcionirati one koji ne izvršavaju svoje obaveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 75 | Ljiljana Vidović | PRAVILNIK | Poštovane kolegice i kolege, nakon što sam pročitala dosta vaših komentara kratko ću se osvrnuti na novi pravilnik u ime članova mog međužupanijskog aktiva biologije nastavnika srednjih škola Podravsko-virovitičke, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Osjećaj koji dijelimo je ogorčenost i razočaranje, a što drugo ako mi od 35 osoba samo dvije kažu da će razmisliti o napredovanju, a svi znate koliko biolozi rade. Dakle, broj bodova, previsok sve aktivnosti prije nastavnog procesa nerazrađenost kriterija (nema iste mogućnosti odgajateljica, strukovni nastavnik ili onaj u gimnaziji). rad s nadarenim učenicima i rad s učenicima s posebnim potrebama ali u školi...... koliki broj sati tjedno trebamo raditi da bi smo ovako napredovali??? Zbog transparentnost treba biti vidljiva uloga nastavničkog vijeća ali i savjetnika iz Agencije. U svakom slučaju nastavnici zaslužuju napredovanje ali po pravednijem pravilniku od ponuđenog prijedloga. Ljiljana Vidović, prof-savjetnik, Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija R.Boškovića, Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 76 | Goran Gorše | PRAVILNIK | Kao profesor u srednjoj glazbenoj školi s 12 godišnjim iskustvom i zvanjem mentora, ostvarenim rezultatima na raznim područjima, pun životne energije, vidim da se novim pravilnikom štede sredstva državnog proračuna i pokušava se obezvrijediti rad nastavnika, a nikako dati mu poticaj za daljnje odgajanje i obrazovanje mladih ljudi, vaše i naše djece. Na nama želite štedjeti novac iz državne blagajne!!! Naš POZIV, nije doći na posao, popiti kavu, odraditi radno vrijeme od 8 sati i zadovoljiti formu, otići doma i posvetiti se obitelji i životu. Mi s tom djecom živimo 24 sata i razmišljamo o njima kao da su naša vlastita, barem tako funkcionira u glazbenim školama gdje je nastava UČENIK-PROFESOR 30-45min. jedan na jedan u učioni, gdje se stvara međusobno povjerenje i nesebično se prenosi svoje znanje, otkrivaju se najveće učenikove tajne, uči ih se životnim vrijednostima, stvara im se odgovornost, razvijaju se stavovi i priprema ih se za život, a tako je vjerujem i u osnovnim i srednjim školama. Vi, u ministarstvu ne trebate nas nagrađivati, motivirati, niti nam davati zasluge, mi smo ipak samo profesori koji svoj poziv doživljavaju i proživljavaju svaki dan, svaki sat i sretni smo ljudi, ni to nam ne možete uzeti. Ovaj pravilnik napredovanja je više nego nemoralan, usudio bih se reći i neprihvatljiv i apsolutno ne motivirajući prema svakom profesoru/pedagogu u Republici Hrvatskoj. Čitajući većinu komentara koji su zaista stručni i žele Vama ukazati na neke propuste gledano iz perspektive običnog učitelja nadam se da će te osnovati ozbiljno stručno vijeće kompetentnih ljudi iz raličitih područja obrazovanja, informirati se kako to rade u susjednim državama kao što je Slovenija ( gdje je školstvo u samom vrhu, gdje je svaki učitelj gospodin i cijeni ga se ) u kojoj je taj pravilnik napravljen da pokaže poštovanje prema učitelju i motivira ga i nagradi za dodatni uloženi trud za VAŠU djecu. Gospodo, ovakvim načinom pokazivanja poštovanja prema profesorima uništit će te školstvo, dolazit ćemo u škole loše volje, gledati djecu kao objekte, odrađivati posao kao i vi (razlika će samo biti što ćemo mi doći na posao:), kvaliteta će pasti, motivacija neće postojati i umjesto da nam svima bude bolje, da se svi maksimalno trude u pozivu učitelja i ulože dodatan rad i svoje vrijeme, zavladat će opće nezadovoljstvo, jer će postati NEMOGUĆE dobiti napredovanje s ovakvim navedenim parametrima u čl. 8. Profesori koji vole svoj posao i dalje će ga živjeti 24 sata, bez obzira na sve što sam napisao VAMA. Žao mi je da sam dobio potrebu ovo sve staviti na papir, podijeliti s ljudima, ali mi je drago jer sam sada potpuno miran, a VI, gospodo iz ministarsta, ako imate savjesti, slušajte ju... Na komentare neću odgovarati, jer nemam vremena za to Prof. Goran Gorše, Glazbena škola Ferdo Livadić, Samobor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 77 | Suzana Škojo | PRAVILNIK | Poštovani, zahvaljujem svim kolegama koji su se uključili u ovu raspravu koja je svima nama od iznimne važnosti. Skrenula bih pažnju na dosadašnja iskustva te zamolila nadležne da se prilikom donošenja ovog Pravilnika jasno definira svaka podkategorija iz razloga što su savjetnici iz različitih područja i sektora na različit način vrednovali prošli Pravilnik. Pr. treba jasno definirati je li 5 sati online edukacije, isključivo edukacija od 5 sati u komadu ili 5 sati ukupno (5 edukacija putem webinara u trajanju od 1 sat). Omogućite da se sati stručnog usavršavanja koji su obvezni za status napredovanja može odnositi i na fizičku i na on-line prisutnost jer u konačnici ukoliko veliki broj nastavnika krene u trku za stručnim usavršavanjem van škole dovodi se u pitanje organizacija same nastave. U svrhu toga stručni skupovi trebali bi biti subotom ili tijekom praznika kako bi se izbjegli problemi sa zamjenama i sl. Iznimno je potrebno jasno definirati projekte i njihov opseg i trajanje, te organizacije promidžbe škole putem izložbe unutar škole i izvan nje. Stječe se dojam kako je za unaprjeđenje rada škole bitna aktivnost u školi, a sve što radimo kako bi promicali rad matične ustanove u javnosti manje bitno ili ne pridonosi unapređenju škole (pr. radionice i predstavljanje škole budućim polaznicima)... Potrebno je i sve aktivnosti usavršavanja iz područja različitih sektora prebaciti u EMU, (i ettaedu i Vetis) kako bi se olakšalo nastavnicima, savjetnicima i povjerenstvu prilikom uvida i praćenja rada nastavnika (koristim ovu prigodu kako bih uputila nadležne u uklanjanje sad već vidljivih problema u EMI, koji se odnose na hitno potrebno usavršavanje pretrage edukacija) te omogućiti i upload svih osobnih aktivnosti nastavnika kako bi ova platforma prerasla u bazu tj. e-portfolio nastavnika. Treba jasno definirati i istraživanje unutar škole... koja područja, koja svrha, tko ih može pokrenuti, kako vrednovati rad sudionika u istraživanju i sl... Zaključno: svaka stavka mora biti jasno definirana kao i jedinstveni kriteriji vrednovanja svakog povjerenstva kako se dosadašnja praksa različitih tumačenja Pravilnika i zbrajanje bodova prema subjektivnom dojmu ne bi ponavljali. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 78 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK | Iako sljedeće nije predmet sudjelovanja u savjetovanju sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, potrebno je osvrnuti se na ono što se od novog Pravilnika o napredovanju očekuje, kao i je li predloženi Nacrt ispunio očekivanja. Nije potrebna usporedba s važećim Pravilnikom o napredovanju jer vjerojatno ne postoji osoba ili institucija koja bi postojeći Pravilnik željela zadržati. Od novog Pravilnika su odgojno- obrazovni radnici očekivali: • usklađenost sa zakonima, kolektivnim ugovorima i ostalim pravnim propisima Republike Hrvatske; • jasno definiranje i pojednostavljivanje postupka napredovanja u zvanje za odgajatelje, stručne suradnike, učitelje, nastavnike i ravnatelja koji su, prema jasnim i usklađenim elementima (kategorijama) i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada stekli uvjete za napredovanje u zvanje; • prepoznavanje važnosti neposredno odgojnog/odgojno- obrazovnog rada odgajatelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika i njegovo vrednovanje prema jasno utvrđenim elementima i kriterijima vrednovanja za napredovanje u zvanje; • jednake kriterije za materijalno vrednovanje rada svih odgojno- obrazovnih radnika; • omogućavanje odgojno- obrazovnim radnicima jednake uvjete napredovanja u zvanje, bez obzira na područje rada, mjesto rada i /ili mjesto stanovanja; • odlučivanje o napredovanju u zvanje prema jasnim i usklađenim elementima i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada, a koje će provoditi osoba/osobe koje su stručne u području rada pojedinog odgojno- obrazovnog radnika koji napreduje u znanje te koje rade isključivo u odgojnim, tj. odgojno- obrazovnim ustanovama; • postavljanje realnih očekivanja u radu odgojno- obrazovnih radnika koji napreduju u zvanje kako bi ih se motiviralo na daljnje napredovanje u zvanje u cilju unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja i prije svega neposrednog odgojno- obrazovnog rada; • prepoznavanje problema s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u smislu onemogućavanja stručnog usavršavanja, predstavljanja stručnih radova, sudjelovanja u radu institucija kao što je npr. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje te pronalaženje rješenja kojima bi se takve situacije prevenirale. Postojeći nacrt, na žalost, nije ispunio ništa od navedenog. Prije početka izrade nacrta Pravilnika anketirani su odgojno- obrazovni radnici. Pristiglo je više od 1300 prijedloga odgojno- obrazovnih radnika koji su predlagali promjene u smislu povećanja novčane naknade za radnike koji napreduju u zvanje te omogućavanje kontinuiranog profesionalnog razvoja. Predstavljenim nadopunama Uredbe o koeficijentima prvi zahtjev nije uzet u obzir, a dodatnim obvezama propisanim Pravilnikom, za odgojno- obrazovne radnike koji napreduju u zvanje potiče se diskriminacija radnika prilikom ostvarivanja prava i obveze stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. Umjesto vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i inkorporiranja pozitivnih primjera iz prakse u nacrt Pravilnika, nametnute su dodatne obveze koje će, umjesto da pronađu rješenje za nedostatke koji su postojali u postojećem Pravilniku, u odgojno- obrazovnom sustavu izazvati još veće nezadovoljstvo. Ovo dodatno upućuje na apsurdnost propisivanja obveze sudjelovanja u e- savjetovanju odgojno- obrazovnih radnika koji su napredovali u zvanje. Priloženi dokument ovom savjetovanju je Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje u kojem piše sljedeće: „Opis teme, prijedloga ili problema o kojemu se provodi savjetovanje Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju propisuje odgojno-obrazovnu potporu kao ciljano stručno i sveobuhvatno djelovanje u školskom okruženju prema učenicima izloženim riziku za razvoj problema u ponašanju i stručni tretman učenika s problemima u ponašanju kao sustav stručne intervencije usmjerene učenicima koji svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima.“. Uz navedeno, brojne tipfelere, izostavljanja naziva odgajatelja iz pojedinih članaka, može se steći dojam kako je nacrt Pravilnika napravljen kako bi se zadovoljila forma, a ne kako bi pravilnik služio svojoj svrsi. Prilikom predstavljanje nacrta Pravilnika je rečeno kako će se odgojno- obrazovni radnici nagrađivati na način da će biti nagrađeni s 10 000 kuna, što u nacrtu Pravilnika ne piše, već u njemu piše kako Ministarstvo nadležno za obrazovanje jednom godišnje objavljuje javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno- obrazovnih radnika, ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Takvom izjavom, koja uopće ne proizlazi iz nacrta Pravilnika, potaknuta je javna rasprava fokusirana na iznos materijalnih sredstava predviđenih za nagrađivanje odgojno- obrazovnih radnika, a takva je rasprava neutemeljena i ponižavajuća za odgojno- obrazovne radnike. Pohvalno je prihvaćanje prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja da se na radnike primjenjuje koeficijent sukladan odluci o napredovanju u zvanje od dana donošenja odluke o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 79 | Marija Deanković | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je pozitivno što je pokrenuta izrada novog Pravilnika. Pozitivno je uvođenje većeg broja kategorija i obveza prikupljanja bodova iz više njih. No, kako je povećan broj bodova, a i dužnosti, smatram da bi trebalo i produžiti trajanje zvanja, ako je moguće trajno, a ako ne, onda na 7 ili 10 godina. Sva dokumentacija o odrađenim aktivnostima bi se trebala podnositi kontinuirano u elektronskom obliku u online portfolio, te bi se na taj način moglo kontrolirati tko ispunjava uvjete i ukinuti uvide prilikom obnavljanja u isto zvanje. Navedeno je kako je potrebno u radu usvojiti ishode učenja definirane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje, no nije objašnjeno na koji način, kako će se to provjeravati? Dužnosti mentora/savjetnika/izvrsnih mentora je potrebno smanjiti. 6/8/10 sati edukacije kolega godišnje je previše, isto kao i uvjetovanje da svake godine treba sudjelovati u projektu, objavljivati stručne članke. Takve poslove, koji izlaze iz okvira redovnog rada, teško je raditi kontinuirano u istom opsegu svake godine. Također, izjednačava se opseg poslova na projektu školske i međunarodne razine. Možda bi prihvatljivije i realnije bilo zadati koliko sati takvih poslova treba imati u razdoblju trajanja zvanja. Bilo bi dobro u Pravilniku definirati i koliku novčanu nagradu, odnosno dodatak na plaći nosi određeno zvanje. Kako se od djelatnika koji će napredovati očekuje i traži mnogo više posla i odgovornosti, trebalo bi ih u skladu s time i stimulirati dodatkom na plaću. Također, nije definirano prijelazno razdoblje za djelatnike koji uskoro trebaju obnavljati zvanje. Hoće li odmah po stupanju na snagu novog Pravilnika morati napredovati prema njemu? Kako ćemo u roku od mjesec dana nadoknaditi retroaktivno neke od dužnosti koje se prije nisu očekivale od nas? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 80 | HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA | PRAVILNIK | Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola podržava izradu i donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju jer je stari Pravilnik iz 1995. zastario i ne odgovara duhu sadašnjeg vremena te nije u skladu s postojećim propisima. Pozdravljamo i to što će uz učitelje i stručne suradnike prema prijedlogu Pravilnika ubuduće moći napredovati i ravnatelji te će se time nakon 23 godine ispraviti nepravda prema ravnateljima. Predloženi tekst Pravilnika je više usmjeren na učitelje i nastavnike, a manje na ravnatelje i stručne suradnike tako da ga treba nadopuniti i doraditi. To se posebno odnosi na kategoriju „Unaprjeđenje rada škole“. II. NAPREDOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA Članak 4. Predlažemo umjesto naziva „izvrstan savjetnik“, naziv „viši savjetnik u zvanju“. Zato predlažemo sljedeće stupnjeve napredovanja: 1. mentor u zvanju 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetnik u zvanju Članak 5. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 30 bodova prikupljenih iz najmanje četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđenje rada škole“ sukladno članku 8. ovog Pravilnika iz koje kandidat „mentor u zvanju“ ima najmanje 5 bodova. Članak 6. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđenje rada škole“ sukladno članku 8. ovog Pravilnika iz koje kandidat „savjetnik u zvanju“ ima najmanje 10 bodova. Članak 7. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su dvije obvezne kategorije sukladno članku 8. ovog Pravilnika „Unaprjeđenje rada škole“ iz koje kandidat za „višeg savjetnika u zvanju“ mora imati najmanje 15 bodova i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ iz koje kandidat „viši savjetnika u zvanju“ ima najmanje 10 bodova. Članak 8. 1. kategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA predlažemo dodavanje novih podkategorija : nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo općinskih natjecanja, smotri i sl. – 1 bod nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo županijskog natjecanja, smotri i sl. – 2 boda nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo državnog natjecanja, smotri i sl. – 3 boda nova podkategorija „Rad u školskom povjerenstvu za uvođenje pripravnika u odgojno-obrazovni rad“ - 1 bod po pripravniku koji realizira najmanje pola pripravničkog staža i 2 boda koji realizira puni pripravnički staž u školi. 4. kategorija RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA i sl. predlažemo novo bodovanje: nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj razini“ (po godini) – 2 boda nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na državnoj razini koja ima do 500 registriranih članova“ (po godini) – 3 boda nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na državnoj razini koja preko 500 registriranih članova“ (po godini) – 4 boda 7. kategorija UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE nova podkategorija „Priprema, organizacija i sudjelovanje i izradi monografije (po monografiji) – 3 boda nova podkategorija „Vođenje i osmišljavanje ljetopisa (spomenice) škole“ ( po godini) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, pripremanje i koordinacija važne obljetnice, Dana škole (po događaju ) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji važne obljetnice, Dana škole (po događaju) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, priprema i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj razini (po događaju) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji javnog događaja vezanog uz obrazovanje na županijskoj razini (po događaju) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, priprema i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na državnoj razini (po događaju) – 3 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji javnog događaja vezanog uz obrazovanje na državnoj razini (po događaju) – 2 bod nova podkategorija „Vođenje, koordiniranje i izrada dugoročnih strateških dokumenata škole (po dokumentu) – 3 boda nova podkategorija „ Koordiniranje i izrada razvojnog plana škole (po godini) – 2 boda nova podkategorija „Koordiniranje i vođenje stručnih timova (skupina) na razini škole (po timu/skupini po godini) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u stručnom radnom timu (skupini) na razini škole (po skupini/timu po godini) – 1 bod Članak 9 - Stavak 3 mijenja se i glasi: Članovi Povjerenstva iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika moraju biti izabrani najmanje u zvanje savjetnika, a ravnatelj najmanje 15 godina iskustva na poslovima ravnatelja. Članak 13. - Stavak 2. mijenja se i glasi: Jednog člana stručnog povjerenstva imenuje predsjednik Povjerenstva za napredovanje s Popisa koji se formira na temelju otvorenog javnog poziva koji je objavljen na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje, a na koji mogu biti uvršteni odgojno-obrazovni radnici koji su stekli najmanje 15 godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika i stručnog suradnika u školskim ustanovama koji moraju biti izabrani najmanje u zvanje savjetnika. Novi stavak glasi: Jedan član stručnog povjerenstva je ravnatelj školske ustanove u kojoj radi kandidat koji se prijavljuje kada se radi o napredovanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Kada se radi o napredovanju ravnatelja jedan član mora biti ravnatelj sustručnjak iz druge škole. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 28. - Novi stavak (5) Odgojno-obrazovni radnici i ravnatelji koji predaju zahtjev za napredovanje, a imaju godine mirovinskog staža i broj bodova potrebnih za „savjetnika u zvanju“ ili „višeg savjetnika u zvanju“, mogu napredovati u više zvanje bez postupnog napredovanja. Predsjednik HUROŠ-a: Nikica Mihaljević, prof. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 81 | Valentina Borščak | PRAVILNIK | UDRUGA UČITELJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Pozdravljamo donošenje novog Pravilnika, ali smatramo da se radi o dokumentu koji nije dovoljno jasan, zapostavlja neposredan učiteljski rad s učenicima i predviđa izuzetno visok bodovni prag za napredovanjem. Opće primjedbe na nacrt Pravilnika: 1. Pravilnik nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. 2. Napredovanje učitelja treba ostati u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. ( u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da Agencija za odgoj i obrazovanje provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje.(čl.4),a prema ovom prijedlogu postupak provodi Ministarstvo.) 3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi( čl.125) propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad,“on posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada,analizira rad učitelja te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje“.Smatramo da je nužno da je ravnatelj u procesu napredovanja učitelja. 4. Izostaviti sve odrednice koje se odnose na provjeru usvojenosti ishoda (čl. 5, čl. 6. I čl. 7.) 5. U članku 14. izostaviti odrednicu uvida u stručno-pedagoški rad „utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama“. ( Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke). Smatramo nepotrebnim. Jasno je da svaki učitelj temelji svoj rad na relevantnim nacionalnim dokumentima i to ne treba dovoditi u pitanje. 6. Navesti elemente vrednovanja učitelja kao u dosadašnjem Pravilniku (čl. 5.). (Elementi vrednovanja uspješnosti u radu s učenicima su : 1. Metodička kreativnost u poučavanju, odnosno pronalaženje postupaka za optimalno postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva. 2. Primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada u poučavanju i korištenje suvremenih izvora znanja. 3. Postignuti rezultati u odgojnom radu s učenicima. 4. Postignuti obrazovni rezultati učenika i njihova osposbljenost za samostalno učenje i trajno obrazovanje. 5. Promicanje ljudskih prava i briga za zdrav okoliš. 6. Suradnja s učiteljima odnosno nastavnicima, roditeljima te predstavnicima društvenog okružja škole, koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete života mladeži.) Prijedlozi (vezano uz poglavlja i pojedinačne članke): OPĆI UVJETI ZA NAPREDOVANJE - u zvanje mentora može napredovati učitelj s najmanje deset godina staža u obavljanju poslova učitelja (učitelj s 5 godina staža je još uvijek početnik) - prijedlog minimalnog broja bodova prema zvanjima: mentor 15-20, savjetnik 35-40, izvrstan savjetnik 60 - izbrisati odrednicu da je obavezno sakupiti bodove u kategoriji „Unaprjeđivanje rada škole“ (čl. 5. i 6.) KRITERIJI VREDNOVANJA STRUČNO-PEDAGOŠKOG RADA - posebno izdvojiti i bodovati s više bodova mentorstvo studentima u školama koje su vježbaonice učiteljskih fakulteta - za razrednu nastavu mentorstvo učenicima na natjecanjima nije moguće nakon županijske razine stoga treba povećati broj bodova za županijsku razinu - za razrednu nastavu treba posebno bodovati osvojena prva tri mjesta na županijskoj razini natjecanja - mentorstvo učenicima na natjecanjima i smotrama – isti broj bodova i za učenika i za skupinu učenika - bodovati rad u kombiniranim razrednim odjelima (po godini) - bodovati rad u stručnom povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece kod upisa u prvi razred - ne izdvajati on-line edukacije, smanjiti broj bodova - nigdje se ne navodi praćenje stručne literature - objasniti objavljivanje prilagodbi metoda i sadržaja za učenike s poteškoćama, odnosno darovite učenika - POKRETANJE POSTUPKA ZA NAPREDOVANJE Zahtjev odgojno-obrazovnog radnika treba biti potvrđen od Učiteljskog vijeća (članak 10.) Učitelj je član kolektiva u kojem je ostvario uvjete za napredovanje i utjecao na unaprjeđenje rada škole. Članak 15. Obvezno očitovanje je nepotrebno. TRAJANJE ZVANJA Promijeniti članak 18. „učitelj koji ima 30 i više godina staža stečeno zvanje zadržava trajno.“ - Treba odvojiti napredovanje i nagrađivanje. OBVEZE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADNIKA VEZANE UZ NAPREDOVANJE - „najmanje 6 sati / 8 sati/ 10 sati godišnje educirati kolege“ , smatramo da je neizvedivo obzirom na broj stručnih skupova i broj učitelja koji bi trebali održavati edukacije (i učitelji koji su napredovali u zvanje i oni koji nisu) - Obveze učitelja koji je stekao zvanje su pretjerane. Slažemo se da učitelj mentor/savjetnik treba dio svog radnog vremena raditi za MZO ili AZOO (što treba biti jasno objašnjeno), a ostalo vrijeme posvetiti unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada s učenicima, unaprjeđivanju struke te unaprjeđivanju škole u kojoj radi. - Ovako propisan Pravilnik ne omogućuje jednake uvjete napredovanja za sve one na koje se isti odnosi: odgajatelje, učitelje razredne nastave, učitelje u školama s malim brojem djece, za one u kombiniranim odjelima, stručne suradnike, profesore gimnazija ili strukovnih škola i ravnatelje. Vjerujući kako će novi Pravilnik nagraditi vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i ukomponirati pozitivne primjere iz prakse u nacrt Pravilnika, išćitavajući ga , uočavamo da su nam nametnute dodatne obveze stoga izražavamo bojazan da će ovakav Pravilnik u odgojno- obrazovnom sustavu ( ukoliko se ne uvaže prijedlozi struke) izazvati nezadovoljstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 82 | Ivana Orešić | PRAVILNIK | Čitajući ovaj pravilnik imam dojam da je napisan tako da bi se onemogućilo učiteljima koji zbilja rade s učenicima i za učenike da i napreduju! Rad s učenicima se, očito, najmanje cijeni. Ovaj pravilnik tjera učitelje da biraju hoće li raditi sa svojim učenicima i nikad ne dobiti nikakvu novčanu nagradu za svoj trud, ili će pisati članke, raditi edukacije za učitelje, pisati udžbenike (a pritom zapostaviti učenike jer je jednostavno nemoguće raditi i jedno i drugo!) i biti promoviran u viša zvanja pa čak i nagrađen, koje li ironije, kao jako dobar "učitelj". Također, uvjetovati što sve DODATNO učitelji moraju raditi zato što su napredovali u određeno zvanje je nerazumijevanje prirode učiteljskog posla, tj. uvjerenja da radimo manje od 40 sati tjedno. S godinama staža dobar učitelj sve više vremena posvećuje svojim učenicima, i uvijek se daje više nego što se bilo kojim brojem radnih sati može navesti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 83 | Ančica Eđed | PRAVILNIK | Proučila sam Nacrt pravilnika. Kako se Pravilnik odnosi i na stručne suradnike predložit ću određene poslove i aktivnosti za koje smatram da imaju osnove za bodovanje za napredovanje u zvanja jer ih u školama najčešće ili redovito ostvaruju stručni suradnici. 1. Vođenje ili koordiniranje povjerenstvima za provedbu različitih programa školi 2. Sudjelovanje u radu povjerenstava za provedbu različitih programa 3. Vođenje Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika 4. Sudjelovanje u radu Stručnog povjerenstva 5. Vođenje Stručnog povjerenstva pri Uredu državne uprave 6. Sudjelovanje u radu Stručnog povjerenstva pri Uredu 7. Sudjelovanje u radu Povjerenstva za praćenje ostvarivanja programa pripravničkog staža učitelja i stručnih suradnika 8. Vođenje ili koordiniranje Timom za kolegijalno opažanje 9. Sudjelovanje u radu Tima za kolegijalno opažanje 10. Koordiniranje u vezi poslova pomoćnika u nastavi Navedeni poslovi i aktivnosti zahtijevaju dodatnu angažiranost pored osnovnih, primarnih poslova naročito kada su u pitanju stručni suradnici jer ih je inače nedovoljno u školama. Nažalost, najčešće su različitim pravilnicima regulirani tako da se napiše kako se navedeni poslovi ostvaruju u okviru radnog vremena. Na taj način niti se dodatno financijski nagrađuju niti se boduju za napredovanja u zvanja. Kako je inače stručnih suradnika nedovoljno u školama možete pretpostaviti kakva je situacija kada je zaposlen samo jedan stručni suradnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 84 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK | Pozdravljamo donošenje Pravilnika nakon 24 godine smatrajući kako bez adekvatnog sustava praćenja, vrednovanja i nagrađivanja učitelja nema kvalitetnog obrazovnog sustava. Također, pozdravljamo i način na koji je sam proces odrađen jer se od početka tražilo od učitelja za mišljenja i komentare koje smatraju da bi bilo dobro uvrstiti u sam Pravilnik, uvijek je pohvalno kada se obrazovne politike vode načelom „odozdo prema gore“ jer jedino se tako mogu kreirati održive promjene u samom obrazovanju. Ono na čemu treba poraditi navodimo u nastavku. Prije svega, radi se o dokumentu koji nije dovoljno dorečen, gdje se postavljaju razna pitanja poput onog koja je uloga Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje prema Zakonima po kojima su osnovane imaju glavnu ulogu u praćenju, vrednovanju i napredovanju učitelja i stručnih suradnika. Ovaj Pravilnik kolidira sa Zakonima o Agencijama na snazi pa je nejasna poruka koju šalje jer upravo ovim Pravilnikom MZO preuzima glavnu ulogu u ovim procesima. Znači li to da se ovim Pravilnikom zapravo mijenjaju uloge Agencija ili to znači njihovo ukidanje? Smatramo da je MZO i Vlada RH dužan prije usvajanja ovog Pravilnika javnost obavijestiti o ovim izmjenama jer ne može jedan Pravilnik imati veću vrijednost od važećih Zakona i propisa u RH. Ovim Pravilnikom se zapravo govori kako će stručne poslove u sustavu obrazovanja preuzeti MZO, a ne Agencije čime se zapravo narušava jedna dobra praksa decentralizacije sustava. Isto tako izuzetno je bitno da se ovako važan Pravilnik donese u suglasju i dijalogu sa nizom ključnih obrazovnih dionika, poput sindikata, stručnih udruga i znanstvene zajednice, a kao što se može vidjeti iz niza komentara donošenje prijedloga ovog Pravilnika nije pratilo ovu proceduru. Jedna od najspornijih stvari je što se ovim Pravilnikom zapravo ne vrednuju učiteljska postignuća u samom razredu već se naglasak u najvećoj mjeri daje na objavljivanju stručnih radova i izradi digitalnih sadržaja jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 boda dok na primjer kategorija „Unapređenje rada škole“ nosi samo 12 bodova. Nejasno je zbog čega dolazi do tolikog nesrazmjera između kategorija i zbog čega se više nije radilo na njihovom ujednačavanju. Važno je napomenuti kako pravilnik ne predviđa bodovanje suradnje škola sa organizacijama civilnog društva i drugim ustanovama iz lokalne zajednice (poput znanstvenih institucija, kulturnih ustanova, domova za starije, dječjih domova, ustanova iz područja zdravstva i sl.). Naime, mnoge škole upravo surađuju s lokalnim zajednicama i udrugama kako bi unaprijedile svoj rad i učenicima omogućili sudjelovanje u raznim izvannastavnim aktivnostima te ih potaknuli na volonterski i humanitarni rad te razvijali njihove građanske i socijalne kompetencije. Mnoge škole imaju oformljene školske timove koji upravo rade na projektima u suradnji s udrugama i drugim ustanovama te na taj način u škole unose inovacije i odgovaraju na konkretne potrebe njihovih učenika. S obzirom na to da škole često nemaju kapacitete osigurati financijska sredstva iz EU fondova upravo kroz partnerstvo s udrugama u škole dovode projekte i na njima surađuju. Smatramo kako je bitno i ovaj kriterij uvrstiti u Pravilnik. Suradnja škola i lokalne zajednice također je primjer dobre prakse u svim zemljama EU i doprinosi demokratizaciji rada škola i njihovom unaprijeđenju te je nejasno iz kojeg razloga ovaj važan segment rada škola nije prepoznat. Uz sve navedeno potičemo donositelje Pravilnika da u prijedlog uvrste i druge oblike kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja koji su ovdje izostali poput poput sustručnjačke podrške, zajednica učenja, refleksivnih grupa, akcijskih istraživanja i dr., a koje su dokazano učinkovite u profesionalnom razvoju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 85 | Ticijana Šumberac | PRAVILNIK | Smatram da ovaj pravilnik , kao i prethodni ,stavlja u neravnopravan odnos profesore koji u školi predaji 2 predmeta ,u odnosu na one koji predaju jedan predmet i na profesore strukovnih predmeta. Naime , kod napredovanja profesor bira samo jedan predmet i priznaju mu se samo ti bodovi. Profesori koji rade 2 predmeta ,moraju se usavršavati za rad u oba predmeta , a priznaju im se bodovi samo za jedan ,isto je i sa bodovima sa natjecanja.Profesorima strukovnih predmeta priznaju se svi bodovi i baš zbog toga nema razloga da se svima ne zbrajaju bodovi,pogotovu stoga što je na natjecanjima i općeobrazovnih predmeta ,gdje je uključen daleko veći broj učenika, mnogo manja vjerojatnost za postizanje najboljih rezultata.Taj neravnopravni položaj dvopredmetnih profesora je općenit i proteže se kroz cijeli obrazovni sustav.Nigdje oni nemaju nikakve beneficije zbog toga.Na kraju ,ako profesor želi pošteno raditi oba predmeta, a to je obavezan prema učenicima , jedva da može u 5 godina skupit bodove za mentorstvo, a o ostala dva stupnja ne treba ni razmišljati | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 86 | Ana Hinić | PRAVILNIK | Iako sljedeće nije predmet sudjelovanja u savjetovanju sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, potrebno se osvrnuti na ono što se od novog Pravilnika o napredovanju očekuje, kao i je li predloženi Nacrt ispunio očekivanja. Nije potrebna usporedba s važećim Pravilnikom o napredovanju jer vjerojatno ne postoji osoba ili institucija koja bi postojeći Pravilnik željela zadržati. Od novog Pravilnika su odgojno- obrazovni radnici očekivali: • usklađenost sa zakonima, kolektivnim ugovorima i ostalim pravnim propisima Republike Hrvatske; • jasno definiranje i pojednostavljivanje postupka napredovanja u zvanje za odgajatelje, stručne suradnike, učitelje, nastavnike i ravnatelja koji su, prema jasnim i usklađenim elementima (kategorijama) i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada stekli uvjete za napredovanje u zvanje; • prepoznavanje važnosti neposredno odgojnog/odgojno- obrazovnog rada odgajatelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika i njegovo vrednovanje prema jasno utvrđenim elementima i kriterijima vrednovanja za napredovanje u zvanje; • jednake kriterije za materijalno vrednovanje rada svih odgojno- obrazovnih radnika; • omogućavanje odgojno- obrazovnim radnicima jednake uvjete napredovanja u zvanje, bez obzira na područje rada, mjesto rada i /ili mjesto stanovanja; • odlučivanje o napredovanju u zvanje prema jasnim i usklađenim elementima i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada, a koje će provoditi osoba/osobe koje su stručne u području rada pojedinog odgojno- obrazovnog radnika koji napreduje u znanje te koje rade isključivo u odgojnim, tj. odgojno- obrazovnim ustanovama; • postavljanje realnih očekivanja u radu odgojno- obrazovnih radnika koji napreduju u zvanje kako bi ih se motiviralo na daljnje napredovanje u zvanje u cilju unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja i prije svega neposrednog odgojno- obrazovnog rada; • prepoznavanje problema s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u smislu onemogućavanja stručnog usavršavanja, predstavljanja stručnih radova, sudjelovanja u radu institucija kao što je npr. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje te pronalaženje rješenja kojima bi se takve situacije prevenirale. Postojeći nacrt, na žalost, nije ispunio ništa od navedenog. Prije početka izrade nacrta Pravilnika anketirani su odgojno- obrazovni radnici. Pristiglo je više od 1300 prijedloga odgojno- obrazovnih radnika koji su predlagali promjene u smislu povećanja novčane naknade za radnike koji napreduju u zvanje te omogućavanje kontinuiranog profesionalnog razvoja. Predstavljenim nadopunama Uredbe o koeficijentima prvi zahtjev nije uzet u obzir, a dodatnim obvezama propisanim Pravilnikom, za odgojno- obrazovne radnike koji napreduju u zvanje potiče se diskriminacija radnika prilikom ostvarivanja prava i obveze stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. Umjesto vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i inkorporiranja pozitivnih primjera iz prakse u nacrt Pravilnika, nametnute su dodatne obveze koje će, umjesto da pronađu rješenje za nedostatke koji su postojali u postojećem Pravilniku, u odgojno- obrazovnom sustavu izazvati još veće nezadovoljstvo. Ovo dodatno upućuje na apsurdnost propisivanja obveze sudjelovanja u e- savjetovanju odgojno- obrazovnih radnika koji su napredovali u zvanje. Priloženi dokument ovom savjetovanju je Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje u kojem piše sljedeće: „Opis teme, prijedloga ili problema o kojemu se provodi savjetovanje Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju propisuje odgojno-obrazovnu potporu kao ciljano stručno i sveobuhvatno djelovanje u školskom okruženju prema učenicima izloženim riziku za razvoj problema u ponašanju i stručni tretman učenika s problemima u ponašanju kao sustav stručne intervencije usmjerene učenicima koji svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima.“. Uz navedeno, brojne tipfelere, izostavljanja naziva odgajatelja iz pojedinih članaka, može se steći dojam kako je nacrt Pravilnika napravljen kako bi se zadovoljila forma, a ne kako bi pravilnik služio svojoj svrsi. Prilikom predstavljanje nacrta Pravilnika je rečeno kako će se odgojno- obrazovni radnici nagrađivati na način da će biti nagrađeni s 10 000 kuna, što u nacrtu Pravilnika ne piše, već u njemu piše kako Ministarstvo nadležno za obrazovanje jednom godišnje objavljuje javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno- obrazovnih radnika, ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Takvom izjavom, koja uopće ne proizlazi iz nacrta Pravilnika, potaknuta je javna rasprava fokusirana na iznos materijalnih sredstava predviđenih za nagrađivanje odgojno- obrazovnih radnika, a takva je rasprava neutemeljena i ponižavajuća za odgojno- obrazovne radnike. Pohvalno je prihvaćanje prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja da se na radnike primjenjuje koeficijent sukladan odluci o napredovanju u zvanje od dana donošenja odluke o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 87 | Daniel Pevec | PRAVILNIK | Poštovani, svakako podržavam promjene u pravilniku o napredovanju. Međutim, ne mogu shvatiti zašto nanovo ostavljamo neke stvari nedorečenima? Recimo, ja predajem povijest u strukovnoj školi u Zaboku. Da mi učenik dođe na državno natjecanje, moram se uistinu svojski potruditi. I ja i moj učenik. Smatram da kolege iz gimnazija i ja nismo onda u jednakom položaju ,jer gimnazijski program je širi, dok je strukovni puno uži. Nejasno mi je kako i u konačnici zašto vođenje udruge na lokalnoj razini meni treba da napredujem u obrazovnom sustavu(!?)? Traži se održavanje i educiranje kolega tijekom cijele godine, da li je to uistinu ostvarivo uz sve obaveze koje imamo (županijska, državna stručna vijeća)., kao i financijsku nedostatnost pri održavanju i pohađanju istih? Objavljivanje stručnih radova. Gdje se to moglo dosad objaviti? Da li postoji specijalizirani časopis/online edicija gdje bi svaki nastavnik povijesti mogao objaviti nešto stručno? Zašto vremensko ograničenje napredovanja? Netko se potrudi i skupi bodove u tri godine, al mora čekati minimalno 5 (!?) Na kraju ,premalo zastupljeni izravni rad s učenicima. Dojma sam da se sve okolo naokolo boduje, ali zapravo najvažniji dio ne. Eto, toliko od mene. Srdačan pozdrav svim kolegama, Daniel Pevec, SŠ Zabok, nastavnik povijesti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 88 | Danijela Perenc-Jaušovec | PRAVILNIK | Poštovni, podržavam ideju da su potrebne promjene u pravilniku o napredovanju. Smtram nepotrebnim navođenje kategorja iz kojih treba prikupiti bodove - radimo u različitim školama, uvjetima i možda nemamo mogućnost prikupiti bodove u svim kategorijama u navedenom razdoblju. Pohvaljujem bodovanje za učenike koji sudjeluju na županijskom i državnim natjecanjima jer se time konačno vrednuje rad na dodatnoj nastavi. Dosada je više vrijedilo biti član županijskog povjerenstva nego biti mentor učeniku koji je osvojio četvrto mjesto na državnom natjecanju. A vjerujem da se slažete sa mnom da ovo drugo iziskuje mnogo više uloženog truda i vremena. Neke kategorije koje se sada boduju nisu dovoljno precizirane: npr. uređenje školske mrežne stranice - mislili li se to na učitelja informatike koji vodi i uređuje službenu stranicu škole ili na svakog učitelja koji na svom dijelu stranice uređuje za svoj predmet? Zatim - sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj razini - može li to biti istraživanje koje osmišljam ja za moj predmet? Treba li netko nadgledati i odobriti istraživanje? Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja? Gdje oni trebaju biti objavljeni? Tko će procjeniti njihovu kvalitetu? Mislim da neke kriterije prikupljanja bodova treba još doraditi i detaljnije objasniti. Podržavam ideju kolega da napredovanje u višu kategoriju ne bi trebalo biti ograničeno vremenskim razdobljem od 5 godina, već će se učitelj javiti kad prikupi bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 89 | Renata Najman | PRAVILNIK | Pohvaljujem pokušaj unapređenja načina napredovanja u struci. Međutim ,imam i nekoliko primjedaba koje će, nadam se, biti razmotrene. Smatram nepotrebnim naglašavati kategorije koje obvezno moraju biti zastupljene bodovanjem. Pohvaljujem bodovanje za sudjelovanje učenika na županijskim natjecanjima ali mislim da način nije dovoljno razrađen. Naime, natjecanja u znanju i sportu su izjednačena. U sportovima se sudjeluje i ekipno što znači da je veći broj učenika uključen. Također, mnogi učenici su izvan nastave uključeni u različite sportske klubove pa sama priprema istih za školu ne zahtijeva puno angažmana od strane učitelja, za razliku od priprema učenika za natjecanje npr. iz kemije, geografije, hrvatskog jezika, matematike i sl. Prema mojem mišljenju, nedovoljno je definirano: izrada i objava otvorenih obrazovnih sadržaja - tko procjenjuje njihovu kvalitetu?; sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj razini - odnosi li se to na jedan predmet, tko osmišlja istraživanje i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 90 | Duška Stojićević | PRAVILNIK | Poštovani, Svaka promjena nečeg što je „pregazilo vrijeme“ je uvijek dobrodošla, pa tako i ovog Pravilnika. Ipak, mislim da su promjene prevelike. Bodovi za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika su previsoki i mnogim vrlo vrijednim i savjesnim kolegama nedostižni. Ne slažem se sa svim kriterijima navedenim u članku 8. ovog Pravilnika. Misija svakog učitelja trebala bi biti kreativan i stručan odgoj i obrazovanje djece kroz neposredni rad u učionici ili izvan nje. Izgleda da će izvrstan učitelj biti onaj koji obavlja mnoge druge zadaće, a najmanje ima vremena za kvalitetan rad u učionici. Nisu svi navedeni kriteriji mjerilo dobrog i kvalitetnog učitelja. Na koncu onaj tko želi napredovati u struci, jer kvalitetno obavlja svoj životni poziv, htio ne htio, morat će u utrku za bodovima kojih je zaista previše i neće ih biti lako prikupiti, a da ne govorim o tome kako neke obveze koje donosi novi Pravilnik ni fizički neće biti moguće realizirati (npr. predavanja, radionice na županijskoj razini). Iz Stručnog povjerenstva nikako ne bi smjeli biti isključeni ravnatelj i pedagog škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 91 | Lidija Šaravanja | PRAVILNIK | Poštovani, koliko sam primijetila, među uvjetima za napredovanje nije spomenuto akademsko napredovanje učitelja. Primjerice, učitelj koji je stekao status doktora znanosti (vlastitom inicijativom i sredstvima) ne ulazi u sustav bodovanja za napredovanje. Smatram da se takve vrste profesionalnog razvoja trebaju vrednovati velikim brojem bodova jer osobe s takvim postignućima mogu na puno načina utjecati na kvalitetu odgojno-obrazovnih procesa u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 92 | Sanja Barić | PRAVILNIK | STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Predlažem uvođenje bodovanja autorstva raznih edukacijskih brošura, letaka, slikovnica i sl. Djelatnici posebnih odgojno-obrazovnih ustanova se trude senzibilizirati javnost o raznim vrstama teškoća svojih učenika i na taj način doprinose razvijanju svjesnosti o prihvaćanju različitosti, pišu razne brošure, edukativne slikovnice, letke, članke u dnevnom ili tjednom tisku i sl., te zaslužuju, kroz bodovanje, priznanje za svoj doprinos i rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 93 | Marijana Šapina | PRAVILNIK | Poštovani, vjerujem da smo svjesni potrebe za mijenjanjem Pravilnika i da svatko od nas prihvaća promjene koje doprinose poboljšanju našeg rada. Slaže se s većinom komentara kolegica i kolega, posebno da bi broj bodova potrebnih za napredovanje trebao biti manji. Nije mi jasno zbog čega moramo stalno dokazivati kvalitetu svog rada. Uobičajeno je kada netko napreduje ili je promoviram da taj status zadržava do trenutka kada, eventualno, odluči napredovati dalje. Razumijem da moraju postojati neki kriteriji i da ne mogu biti savršeni. Također, svjesna sam važnosti kontinuiranog usavršavanja i rada na kompetencijama (osobnim i profesionalnim). Vjerujem da je većina nas izabrala rad u školi zbog intrinzične motivacije, a ne radi materijalnih pogodnosti ili ugleda u društvu. Kako je ovo jedini oblik napredovanja u struci, bilo bi lijepo da i on podržava iskonski smisao rada u školi, a to je kvalitetan rad i odnos s našim učenicima, roditeljima i kolegama. Ispričavam jer nisam dala konkretne prijedloge i argumente, nego više osobni dojam nakon iščitavanja Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 94 | Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK | Poštovani, Smatramo da je stavljen premali naglasak na kvalitetu neposrednog rada s učenicima. Naročito će sada biti „zakinuti“ odgojno-obrazovni radnici koji rade s učenicima s teškoćama i marginaliziranim skupinama. Činimo iznimne napore da učenike s kompleksnijim oblicima kombiniranih teškoća i brojnim otežavajućim čimbenicima u obitelji i tijekom odrastanja motiviramo na redovito polaženje nastave te da im vratimo poljuljano samopouzdanje. O ispodprosječnoj razini obrazovnih dostignuća, bez udžbenika za rad (nastavnici sami osmišljavaju materijale) uz isključivo individualno vođenje i podršku da i ne govorimo. Dakle, to su učenici koji nisu u mogućnosti sudjelovati na natjecanjima, pa bi trebalo staviti naglaske i na druge komponente npr. broj uključenih učenika u izvannastavne, preventivne i projektne aktivnosti u školi, čime bi se više vrednovala odgojna komponenta. Treba više uzeti u obzir specifičnosti pojedinih škola. Ovim Pravilnikom treba omogućiti jednake uvjete za napredovanje što nam se čini da sada nije postignuto. STRUČNA USAVRŠAVANJA -zahtjevi su jako visoki, a sve ovisi od dostupnih financijskih sredstava koja su nedostatna. Stoga ravnatelji moraju stalno „žonglirati“ kako da nadomjeste manjak sredstava te da pravedno omoguće svima da se usavršavaju pod jednakim uvjetima -ŽSV koja imamo u školi moramo organizirati s 1.000,00 kn koja redovito kasne, a za predavače se moramo snaći sami te odrađivati „jedni drugima“ ČLANAK 8. -trebalo bi vrednovati: vođenje školskih povjerenstava, preventivnih programa, dodatnih aktivnosti u radu s učenicima u kontinuitetu tijekom cijele nastavne godine. - ostaje nejasno zbog čega su se „favorizirale“ udruge, a ne kvaliteta rada u školi prema ovom sustavu bodovanja?! - nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji bi trebali imati različite uvjete napredovanja obzirom na različite specifičnosti i zahtjeve poslova. ČLANAK 9. i 13. Ostaje nejasno kojih će stručnih profila biti članovi Povjerenstva tj. hoće li barem jedan član biti iste struke kao nastavnik/stručni suradnik ili ravnatelj koji se prijavljuje na napredovanje. Posve je neprimjereno da će o napredovanju odlučivati isključivo povjerenstvo od 8 stručnjaka dok je uloga ravnatelja i stručne službe škole (najbolji uvid u rad kandidata) svedena na minimum. Ovime je dan veći naglasak na postupak prikupljanja bodova, a ne kvalitetu rada u razredu i izvannastavni rad. U povjerenstvu za napredovanje ravnatelja obavezno treba biti drugi ravnatelj tj. sustručnjak . ČLANAK 28. Posve je nepotrebno postupno napredovanje u zvanje, ukoliko netko ima dovoljan broj godina staža i potrebne bodove za više zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 95 | Ines Jančula | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika, ali ne u ovom obliku kao što je ovaj prijedlog. Na prvi pogled se čini da je više mogućnosti za skupljanje bodova, ali je zapravo teže skupiti potrebne bodove jer je prag visok. Nastavnicima se nameću dodatne obveze uz skupljanje bodova, a neke od njih će biti vrlo teško ispuniti (npr. propisani godišnji broj sati usavršavanja, propisani godišnji broj sati predavanja...). Tročlano povjerenstvo je u potpunosti nepotrebni dodatni trošak za državu. Smatram da bi trebalo izbaciti uvide u dva sata nastave jer nijedna druga struka prilikom napredovanja ne mora imati kontrolu svog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 96 | Sanja Sruk | PRAVILNIK | Kao i mnogi kolege prije mene, skrenula bih pozornost na članak 21, tj. obaveze mentora i savjetnika da održe 6 ili više sati predavanja godišnje. Uzmemo li u obzir godišnji broj Županijskih stručnih vijeća i državnih skupova (na koje mnogi nisu u mogućnosti doći), to je neizvedivo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 97 | Višnja Matotek | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam Prijedlog pravilnika o napredovanju učitelja zbog uvođenja velikog broja aktivnosti koje se boduju. Npr. mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima je sad pozitivna novost. Međutim mislim da je premali naglasak na neposredni rad s učenicima u razredu. Zatim je tu pitanje prevelikog broja sati stručnog usavršavanja, je li to moguće ostvariti u toku godine (uključujući i državne skupove)? Spominje se i obavezno objavljivanje stručnih članaka u toku godine. Moje pitanje je tko će nam i gdje objavljivati toliki broj stručnih članaka, ako sad čekam godinu ili čak dvije da stručni časopis objavi neki moj članak. Piše u Pravilniku da će o našem napredovanju odlučivati povjerenstvo od 8 ljudi, a uloga ravnatelja i stručne službe škole , koji imaju uvid u naš rad, svedena je na minimum. Dakle može se zaključiti da će se gledati samo bodovi jer povjerenstvo ni neće poznavati osobu o kojoj će odlučivati. Također Članak 28. nije baš potpuno jasan. Dakle oni učitelji koji su postali mentori/savjetnici prije stupanja novog pravilnika na snagu, mogu završiti svoj mandat po starom Pravilniku (2) ali mogu i po novom (3). To znači da učitelj sam odlučuje na koji način će bodovati svoje aktivnosti? Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 98 | Mirjana Čubaković | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika i toplo se nadam da će ova rasprava polučiti kvalitetniji, realniji i pravedniji prijedlog Pravilnika. Moja promišljanja: - omogućiti napredovanje svim odgojno-obrazovnim djelatnicima po istim uvjetima, što znači da bi novi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje, odgajatelje, stručne suradnike (posebno za pedagoge, posebno za knjižničare, posebno za psihologe….), učitelje itd. - omogućiti nagrađivanje ostalih zaposlenika u vrtićima, školama, učeničkim domovima (administrativno i tehničko osoblje) stimulacijom na plaću ili na neki drugi način - stečeno zvanje trebalo bi biti trajno s mogućnošću napredovanja u više zvanje - napredovanje odvojiti od nagrađivanja - čl. 27. nepotreban jer stavlja u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne djelatnike koji na taj uvjet ne mogu utjecati - nepotreban ponovni uvid u rad odgojno-obrazovnog djelatnika koji je stekao trajno zvanje (ako se prihvati prijedlog da stečeno zvanje postaje trajno) jer se već svojim radom dokazao Uzimajući u obzir već rečeno, s čime se u velikoj većini slažem, predlažem da se obustavi daljnja procedura te da se Prijedlog Pravilnika stavi na doradu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 99 | Zrinka Racic | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik, ali imam nekoliko komentara. Članak 5. - mislim da je 5 godina rada za napredovanje u status mentora ipak premalo. Predlažem 7 godina. Članak 6. - za napredovanje u zvanje savjetnika potrebno je svake godine 30 sati. Prema tome, djelatnik može imati iz svih područja dovoljno bodova, ali samo jednu godinu ako nema 30 sati stručnog usavršavanja ne može napredovati. - prije svega, da bi postigao toliko sati godišnjeg usavršavanja uz svu aktivnost koja je još potrebna učitelj bi morao ići na barem jedan državni seminar godišnje i sva županijska stručna vijeća te se online usavršavati. Naravno dosta učitelja bi voljelo ići na državne seminare i na žalost često i idu o vlastitom trošku jer za njih nema novaca. Pogotovo ako u školi jedan predmet predaje više učitelja. No ako učitelj nije u financijskoj mogućnosti da si sam plati edukaciju, a škola nema novac, što onda? - S druge strane, može se dogoditi da se učitelj usavršava samo online i skupi 30 sati, a da niti jedanput tijekom godine nije bio na ŽSV-u ili tijekom 5 godina niti na jednom državnom seminaru. Članak 7. - Izvrstan savjetnik – također prevelik broj sati godišnjeg usavršavanja Članak 21. - Učitelj koji je imenovan mentorom mora najmanje 6 sati educirati kolege. Što učiniti u školi u kojoj je nekoliko djelatnika napredovalo u zvanje mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik. Kada će svi oni stići tijekom jedne školske godine svaki od njih po 6 sati educirati kolege? Hoće li kolege htjeti slušati te edukacije? Hoće li kolege to moći koristiti kao sate stručnog usavršavanja? Ali sve i da hoće, ako je u školi 10 djelatnika koji su napredovali u zvanje to bi bilo 60 sati usavršavanja. Odnosno za napredovanje u status savjetnika i 8 sati godišnje. Članak 28. - Što s onim učiteljima koji će trebati obnoviti svoje napredovanje tijekom ove školske godine, ako stupi ovaj Pravilnik na snagu. Ti učitelji su se pretpostavljam držali starih kriterija (vjerojatno dobar dio nastavnika ima dosta sati godišnje usavršavanja, ali što ako nemaju) te što ako u jednoj godine nemaju 20 ili 30 sati stručnog usavršavanja (jer nisu niti znali kakav će novi Pravilnik biti)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 100 | Mario Racić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s većinom kolega koji su već napisali svoje mišljenje i dali neke konstruktivne savjete. Prije svega, puno toga nije dovoljno precizno i jasno definirano. Dodao bih još kako je broj bodova koji se traži za napredovanje prevelik. Mislim kako je u školi u kojoj je jedan predmetni učitelj lakše skupiti dovoljan broj bodova, iako naravno i to ima puno otežavajućih okolnosti, međutim u školama u kojima predaju dva ili više učitelja jedan predmet teže je skupiti dovoljan broj bodova ukoliko svi žele napredovati. Na primjer, po tri učitelja hrvatskog jezika ili četiri učitelja stranih jezika, a svi su odlični učitelji koji smatraju da zaslužuju napredovati u zvanje. Pogotovo je nezgodno skupiti baš svake godine 20 ili 30 sati stručnog usavršavanja. Na primjer, ukoliko želimo ići na državne stručne skupove, a čak ponekad i na županijske, i tako se usavršavati, ravnatelj često neće pustiti dva, tri učitelja da idu jer je to veliki trošak. Čak ako je netko spreman i sam financirati sudjelovanje na skupu i tako ulagati u svoje usavršavanje, ravnatelj često neće pustiti sve učitelje jer je problem naći zamjenu za tri ili četiri dana ili će imati neki drugi izgovor. Možda ćete reći kako je ravnatelj dužan pustiti učitelje na stručno usavršavanje, međutim svi znamo da u praksi nije tako. Isto tako, ako u školi ima nekoliko mentora i savjetnika, teško je da svi mogu stići imati neki ogledni sat, radionicu ili predavanje tijekom godine. Čemu je svrha ako ja održim predavanje na aktivu povijesti i geografije nama četvorici kolega koji o tome uglavnom već sve znaju ili već rade tako. Dakle, to bi trebali prezentirati na Učiteljskom vijeću, ali to bi tada bile maratonske sjednice ili bi se svelo na cirkus pa da svatko po 10-15 minuta na brzinu ispriča što ima jer oni koje napredovanje ne zanima žele što prije ići kući. Također, smatram da je preveliki naglasak stavljen na izvannastavni rad, a najmanji dio bodova nosi naša osnovna djelatnost, a to je rad s učenicima u razredu. Smatram da bi rad s učenicima trebao biti najvažniji kriterij za napredovanje. A tko ima bolji uvid u rad svog učitelja nego ravnatelj i školski pedagog, a koliko mogu iščitati, njihova uloga u svemu je minimalna. Sada ćemo prema ovom Pravilniku osnivati povjerenstvo od 8, 9 članova, imati ćemo javni poziv pa onda još jedno tročlano povjerenstvo. Ukoliko su si učitelji/nastavnici dali toliko truda kroz pet ili više godina i uspjeli skupiti dovoljan broj bodova i stručno se usavršavati, čemu onda toliko nepovjerenje u te ljude i sva ta silna procedura i povjerenstva. Znam da moraju postojati neka pravila, međutim tolike provjere, očitovanja, mišljenja i procedure se ne traže da netko bude ministar ili državni tajnik, a nas će se toliko provjeravati kao da smo mi neozbiljni i neodgovorni u svome poslu i zvanju koje smo izabrali. Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 101 | Marija Ujlaki | PRAVILNIK | Poštovani kolege ,nadležni u MZO i ostali Kao i mnogi i ja sam za zanimanjem iščekivala novi Pravilnik pa moram reći da me ljuti i žalosti da je ovako loš prijedlog Pravilnika uopće izašao u javnu raspravu. Pravilnik je nedorečen, neujednačen i u suprotnosti sa Zakonom o AZOO ( koja je,tj.njeni savjetnici, sve ove godine dobro radila posao,pa zašto mijenjati ono što je dobro ? ). Smisao Pravilnika je propisati uvjete napredovanja za navedene u naslovu Pravilnika, a ovako propisani uvjeti NE OMOGUĆUJU JEDNAKE UVJETE NAPREDOVANJA ZA SVE , nekima možda ne omogućuju napredovanje uopće. Osim toga, Pravilnik bi svojim načinom kako je zamišljen i uvjetima koje propisuje a sukladno politici koju promovira Ministarstvo TREBAO POTICATI I PODRŽAVATI POSEBNOSTI I RAZLIČITOSTI svih nas na kojem god se radnom mjestu nalazili sa zaduženjima koja imamo i biti otvoren u mogućnostima kako bismo svi mogli napredovati. Mnogi su u raspravi već istaknuli da ovako zamišljen pravilnik traži proračunatu trku za bodovima, a što dobivamo zauzvrat ? Da još moramo raditi kako bismo „isplatili“ napredovanje, za koje nije niti navedeno koliko će biti uvećanje koeficijenta za pojedino napredovanje,pa se može dogoditi da ga niti ne bude ( kao s jubilarnim nagradama , obećanjima za uvećanjem plaća i sl. ). U sustavu odgoja i obrazovanja rade odgojitelji , stručni suradnici, učitelji u osnovnim školama razredne i predmetne nastave, nastavnici u gimnazijama , srednjim strukovnim i umjetničkim školama te ravnatelji, radimo u različitim školama ( manjim, većim, gradskim, seoskim , u jednoj ili tri škole , na puno ili nepuno radno vrijeme ) s različitim zaduženjima i mogućnostima rada a prema tome i različitim mogućnostima napredovanja. BESMISLENO JE RASPRAVLJATI O TOME MOŽE LI SE SVE NAS BODOVATI PO ISTOM SUSTAVU prikupljanja bodova i vrednovanja . Samo ćete postići ovo što se iščitava u komentarima kolega : na koje natjecanje da ide učiteljica 3.raz.OŠ, s kime da ide na natjecanje učiteljica matematike iz trogodišnje strukovne škole, imaju li učitelji koje rade na područnoj s desetak učenika po razrednom odjelu iste mogućnosti odlaska na natjecanje i na usavršavanje kao i oni koji rade na gradskoj školi koja ima 800 učenika , komu da budem mentor ? O tome KOLIKO SU BODOVNE NORME NAVEDENE U PRIJEDLOGU OSTVARIVE mogu samo iskazati slaganje s kolegama koji su već propitivali koliko nas može držati predavanja na ŽSV-u koji se održava tri puta po tri sata godišnje, koliko nas može sudjelovati u komisijama za natjecanje ( ako ga uopće ima ), koliko nas može sudjelovati u projektima ( ili ćemo po školama samo provoditi projekte ) ,kod online edukacija - jeste li osigurali dovoljnu količinu primjerenih edukacija za sve , a onda dodatno za one koji žele napredovati ? Pa PROBLEM NEDEFINIRANOSTI – što je projekt, što je uređivanje školske mrežne stranice-koliko ljudi istovremeno može biti zaduženo,kako ćete mjeriti količinu i kvalitetu posla i tko? Što je inovativna metoda (koliko nov i neviđen taj primjer dobre prakse koji vrijedi 4 boda treba biti ? ) možemo li isto predavanje održati dva puta, možemo li napisati članak i na istu temu održati izlaganje itd. Prvo treba odgovoriti na pitanje-do koje mjere treba nešto definirati ? Pa PROBLEM NEUJEDNAČENOSTI BODOVA koji je rezultat toga da Pravilnikom pokušavate izmjeriti nemjerljivo : u vašem prijedlogu objavljivanje 10 sati obrazovnih sadržaja ( pri čemu obrazovni sadržaj nije definiran,nije opisana kvaliteta,korisnost, ni gdje bi se trebali / mogli objaviti i sl. ) vrijedi više nego cjelogodišnji rad s učenicima s teškoćama u nekoj udruzi ili mentorstvo učiteljima pripravnicima ili studentima. Ako 10 sati obrazovnih sadržaja vrijedi 4 boda , kako objava obrazovnih sadržaja za cijelu godinu vrijedi 6 bodova? Kakvo je to POVJERENSTVO ZA NAPREDOVANJE, u kojem nema ravnatelja kao stručne osobe koja prati naš rad i koja između ostalog treba osigurati stručno osposobljavanje i usavršavanje ? Tko bi trebao potpisati ispunjavanje odredbi iz „Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija“ vezane za skupove ishoda: Suradnja u školi s obitelji i zajednicom, Obrazovni sustav i organizacija škole ili Profesionalna komunikacija i interakcija ? I pritom ne želim ulaziti u detaljnije komentiranje kako je loše ovim pravilnikom riješeno napredovanje ravnatelja. Toliko nedorečenosti i propusta ! Ne podržavam poništavanje napredovanja jer ako učitelj/ odgojitelj / stručni suradnik/ ravnatelj ostvari napredovanje , ostvario ga je višegodišnjim predanim radom u svim segmentima svog posla,nije ga ostvario samo bodovima, već i u općim uvjetima kroz kontinuirano profesionalno napredovanje te je ispunio uvjete propisane Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija . Još je nakon stjecanja napredovanja ispunio obveze propisane člancima 21,22,23 ( koje nisu male, evo ja satima sjedim i proučavam dokument, čitam vaše komentare , oblikujem svoj komentar ) .S punom pravom tvrdim da DJELATNIK KOJI JE OSTVARIO NAPREDOVANJE I ODRADIO OBVEZE ISPUNJAVA UVJETE DA ZVANJE TRAJNO ZADRŽI . Imam osjećaj da u našem Ministarstvu misle da je 6500 djelatnika koji su napredovali puno i da mnogi nisu zaslužili svoja napredovanja. Pravilnik je dokument koji mora biti pisan pravnim stilom ,ali se iz njega treba iščitati namjera kako MZO i cijeli sustav žele prepoznati dobre i najbolje djelatnike,potaknuti ih i omogućiti im napredovanje za njihovu osobnu i profesionalnu dobrobit ,ali i na korist cijelog sustava i države. Ja to u ovom prijedlogu ne prepoznajem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 102 | Davor Relja | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika, posebice povećanje bodova potrebnih za napredovanje. Interesira me članak 22. vezan za sudjelovanje na projektima na školskoj, državnoj, međunarodnoj razini. Nije pojašnjeno o kakvim bi se projektima trebalo raditi. U školi sam koordinator u programu UNICEF-a "Škole za Afriku" pa me zanima je li se i to računa kao projekat? U istom članku nije dovoljno objašnjena kategorija vezana za objavu digitalnih obrazovnih sadržaja ili stručnih članaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 103 | Društvo profesora hrvatskoga jezika | PRAVILNIK | Srećko LISTEŠ Hercegovačka 34 21000 Split Osobna javna rasprava o Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima 1. ŠTO PRETHODNO VALJA OBAVITI? a. Potrebno je odgovoriti nastavnicima (nastavnik = učitelj/nastavnik/stručni suradnik/ravnatelj) tko je izazvao zastoj u postupcima napredovanja u zvanje u razdoblju 2005. – 2007. godine i je li bilo moguće izbjeći čekanje uvida u svezi s napredovanjem sljedećih nekoliko godina. b. Potrebno je odgovoriti hrvatskim građanima koliko ukupno zapada trošak mentora i savjetnika na godišnjoj razini i koje djelatnosti za poslodavca obavljaju nastavnici koji napreduju u zvanje. c. Valja odgovoriti zašto se godinama krši Zakon i ne obavlja se postupak napredovanje u zvanje ravnatelja, a predviđen je Zakonom. d. Valja ustvrditi djelatnost ravnatelja škola i postaviti tjedna zaduženja u skladu s pedagoškim standardom i Zakonom (broj odjela u školama, broj sati odgojno-obrazovnog rada nastavnika itd.). U svezi s tim valja vidjeti jesu li nastavnici u školama ravnomjerno zaduženi ili su neki od njih, ili neke struke, već nagrađeni ili zapostavljeni u odnosu na ono što propisuje Zakon i podzakonski akti. Također, valja istražiti zaduženja u područjima gdje je stanovništvo emigriralo u većoj mjeri. To je potrebno kako bi se vidjelo ima li razlike između stvarnoga i potrebnoga troška. e. Kad se uravnoteži sustav i ostvari pravednost u zaduženjima (opisano u točki d), odmah valja podići koeficijent i plaću svim nastavnicima prema načinima u europskim državama, a za početak bi uzor mogle biti susjedne zemlje, Slovenija i Austrija. f. Treba promijeniti Zakon o radu kako bi nastavnik koji ima ugovor o radu sa školom mogao biti članom povjerenstva za napredovanje drugog učitelja. g. Treba precizno propisati način honoriranja vanjskih suradnika, članova povjerenstava. h. Treba promijeniti zakone o agencijama (AZOO-u i ASOO-u). 2. TKO TREBA PROPISATI PRAVILNIK O NAPREDOVANJU I NAGRAĐIVANJU? Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba sastaviti i propisati poslodavac na temelju Zakona i svojih zahtjeva. Propise nije dobro sastavljati na temelju želja zaposlenika jer poslodavci i zaposlenici, barem je to uobičajeno u svijetu, svoje odnose ustvrđuju ugovorima. 3. KAKO SASTAVITI PRAVILNIK? Najprije, Pravilnik treba biti napisan standardnim hrvatskim jezikom. Prije raspisivanja javne rasprava trebao je biti lektoriran. Nadalje, Pravilnik treba jasno definirati pojmove. Već u članku 2. pojmovi nisu dobro definirani. Nije dobro što je Pravilnikom izostavljena cijela djelatnost – predškolski odgoj. Članak 4. Pravilnika je vrlo kontroverzan. Znači li to da „savjetnik“ nije izvrstan nastavnik ako je predviđen i „izvrstan savjetnik“. Ovdje valja stupnjevati bez miješanja posuđenica i hrvatskih riječi (mentor je grčki izraz za savjetnika!) pa predlažemo: mentor I., II. I III. vrste. Nejasno je zašto su važne godine radnoga staža ako su temelj za napredovanje bodovi. Pravilnik predviđa samo napredovanje, a ne i obrnuti proces. Stoga je važno sljedeće: a. Zvanja trebaju biti trajna, ali tako da je omogućeno nastavniku napredovati u više zvanje čim za to ostvari uvjete. b. Ravnatelj škole mora pratiti rad nastavnika, što mu je ionako određeno Zakonom, te može zatražiti oduzimanje zvanja nastavniku koji ne obavlja posao u skladu sa Zakonom i drugim propisima (to valja propisati). Predloženi kriteriji prilagođeni su nekim strukama bolje nego drugima. Također, prilagođeni su sudionicima projekata i „projekata“, a da nije definirana riječ projekt. Članak 27. svakako treba izbrisati. To što netko radi u eksperimentalnom programu, ne znači da radi dobro, nego znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno. 4. ZAVRŠNO RAZMATRANJE Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba voditi računa o ravnateljima škola, pedagoškim rukovoditeljima i tako jasno razdvojiti one koji vode računa o nastavnicima, njihovu zapošljavanju, stručnom usavršavanju, izvršavanju obveza itd. Ravnatelji škola su odgovorne osobe, vode škole i važno je da budu odgovorni i u ovom dijelu posla. Ako potpisuju prijave za napredovanje nastavnika koji nemaju uvjete, potpisuju buduću štetu za državni proračun pa treba propisati način na koji će to biti onemogućeno. Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba osloniti na Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje jer je u ovakvom obliku nezakonit. Napredovanje u zvanje svakako treba voditi neovisna stručna ustanova, a ne Ministarstvo (politika). Valja promijeniti cijeli niz propisa i to tako da Zakon o radu ne stvara probleme u svim ostalim djelatnostima u državi samo zbog toga da bi se udovoljilo nastojanju da nastavnici ocjenjuju druge nastavnike i rade druge poslove koji nisu predviđeni njihovim ugovorima o radu ni tjednim zaduženjima koje potpisuju krajem rujna svake godine. Povjerenstva kakva su zamišljena ovim pravilnikom ne mogu učinkovito raditi; proces napredovanja u zvanje treba biti jasan, a ne utemeljen na (ne)simpatijama prema agencijama (Aktualni pravilnik je jasan i nedvosmislen, iako nije prilagođen dobu u kojemu živimo i radimo.) Uvidi u nastavu, onako kako je predviđeno Pravilnikom, ne će biti moguće ostvarivati. Dio koji se odnosi na nagrađivanje doživjet će sudbinu jednaku Ministrovu priznanju pa predlažemo da se izbriše. Povećanje plaća nastavnicima vrlo brzo će podići kakvoću odgoja i obrazovanja u školama. Srećko Listeš | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 104 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Članak 8. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (po učeniku 1. odnosno 2. ili 3.boda ovisno o razini natjecanja) Ako se radi o sportskim natjecanjima da li to znači da se bod dobije po učeniku u ekipi ili samo po ekipi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 105 | Jelena Valković | PRAVILNIK | Poštovani kolege! Pozdravljam naš novi pravilnik o napredovanju i nagrađivanju, te nakon pomnog čitanja i komentiranja po člancima zaključujem da je napisan višeznačno, bez jasnih odredaba, bez decidiranih objašnjenja. s jasno izrečenim rokovima. Nadm se pomnom uvidu u mnoge komentare kolega na ovaj pravilnik, te prilagodbi teksta mnogih članaka u svrhu što boljeg i jasnijeg razumijevanja našeg novog pravilnika. Sa štovanjem! Jelena Valković | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 106 | Blažica Stojković | PRAVILNIK | Blažica Stojković Podržavam novi Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju odgojno-obrazovnih djelatnika no mislim da bi neke stvari trebalo poboljšati. Čl.5. st1. Umjesto 5 godina staža treba stajati: 5 godina rada u obavljanju poslova u odgojno-obrazovnoj instituciji. Tako ne bi bili diskriminirani odgojno obrazovni djelatnici koji nemaju punu normu. Treba brisati "nakon položenog stručnog ispita" kako bi se i mladim nastavnicma omogućilo što brže napredovanje u zvanje mentora ukoliko postignu traženi broj bodova. Čl.18. St.2 Obaveza obnavljanja zvanja treba prestati nakon 30 godina rada u školi. ( Ili 2-3 godine prije mirovine) Umjesto obnavljanja zvanja( nakon 30 god. rada) nastavnici bi se posvetili educiranju i pružanju kolegijalne podrške, dijelili primjere dobre prakse. Također bi sudjelovali na e-Savjetovanjima , prihvatili mentorstvo pripravnicima i studentima, radili na unapređenju škole i odgojno -obrazovnog sustava, objavljivali stručne članke kojima se potiče primjena novih, inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja rada u školi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 107 | Dragica Rade | PRAVILNIK | Poštovani, drago mi je što smo dobili prijedlog novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Uočila sam mnoge pozitivne promjene, ali i neke nedorečenosti i nejasnoće koje navodim u nastavku. Nejasno je kako će se utvrditi usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Također nije navedeno kako će se dokazivati edukacija kolega i kolegijalna podrška. Pretpostavljam potvrdom ravnatelja na školskoj razini, odnosno odgovornih osoba na nekoj drugoj razini. Dobro je što je novim pravilnikom predviđeno i bodovanje mentorstva učenicima na županijskom i državnom natjecanju, a ne samo prva tri mjesta na državnom kao dosad. Trebalo bi, osim po učeniku dodati i po kategoriji, jer se može dogoditi da se isti učenik natječe u različitim kategorijama. Što se tiče naziva pojedinih zvanja, mislim da bi bilo bolje uvesti srednji stupanj (npr. viši mentor), a da najviše zvanje ostane savjetnik. Lijep pozdrav, Dragica Rade | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 108 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK | Poštovani, 1. Predlažem da se odgojno-obrazovnom radniku koji je podnio zahtjev za napredovanje u više zvanje a stručno povjerenstvo ili Povjerenstvo za napredovanje utvrdi nedovoljan broj bodova odnosno ne ispunjene neke tražene odrednice da se predloži, omogući obnavljanje u izabrano odnosno niže zvanje. 2. Predlažem da se vrednuju odnosno priznaju bodovi za stručno-pedagoški rad kod obnavljanja zahtjeva za napredovanje od dana zaprimanja zahtjeva i predaje dokumentacije. Primjer: Dokumentacija predana, uvid se čekao godinu dana, promocija još 5 mjeseci. Jesu li kroz ovo vrijeme prikupljeni bodovi "nevažeći"? 3. Mislim da nastavnik nakon 30 godina rada u struci ne bi trebao obnavljati stečeno zvanje! Želim svima uspješan rad na sveopće zadovoljstvo! S poštovanjem, Janja Škraba-Stanešić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 109 | Predrag Brzoja | PRAVILNIK | Podržavam donošenje novog pravilnika o napredovanju, ali smatram da ponuđeni prijedlog nije baš najbolji. Pročitao sam sve dosadašnje komentare i sa velikom većinom se u potpunosti slažem. Krenut ću redom: o Čl.4. – Dobro je da se uvodi i treći stupanj izvrstan savjetnik. Sam naziv nije baš najspretniji, ali ako je to radi toga što u Agenciji već postoji viši savjetnik onda neka ostane tako. o Čl.5.,6. i 7. – Uvjeti za napredovanje će za mnoge biti nedostižni. Iz raznih razloga teško će biti dostići broj sati profesionalnog razvoja (ruralne sredine, nedovoljan broj stručnih skupova za neke predmete, nemogućnost financiranja itd.). Broj sati se nikako ne bi smio definirat na godišnjoj razini već samo ukupno za 5 godina, s tim da bi i te brojeve trebalo smanjit, recimo na 80/120/160. U posebno nezgodnom položaju su učitelji i nastavnici koji uskoro obnavljaju napredovanje jer se nisu znala „pravila igre“. Upitno je i kako dokazati broj sati kad na većini dosadašnjih potvrda niti ne piše trajanje u satima. Dalje je upitno kako će se dokazivati usvojenost obrazovnih ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike. Broj bodova je također prevelik. Ne smije se dogoditi da se rad učitelja i nastavnika svede na lov na bodove na štetu rada u razredu. Predlažem smanjenje broja bodova na 25/50/75 iz minimalno 3/4/5 kategorija. o Čl.8. – Bodovanje je manje-više u redu, jedino mi nije jasno zašto se mentorstvo studentima smanjuje na samo jedan bod u odnosu na stari pravilnik. Također predlažem da se predsjednici povjerenstava za natjecanje na županijskoj i državnoj razini posebno boduju. Nije isto biti odgovorna osoba za jedan takav događaj i biti oko toga angažiran nekoliko mjeseci kao i biti običan član nekog prosudbenog povjerenstva na jedan dan. o Čl.18. – Kao i mnoge kolege do sada predlažem da se stečeno zvanje stječe trajno nakon 30 godina rada u obrazovanju jer će to za mnoge biti samo nekoliko godina prije mirovine. o Čl. 21.,22. i 23. – Smatram da minimalni broj sati edukacije kolega treba bitno smanjiti na recimo 3/4/5 sati, jer će predloženi broj od 6/8/10 sati biti praktički neizvediv (mali broj sastanaka ŽSV-a godišnje, negdje prevelik broj članova itd.) o Čl. 24. - 27. Smatram da Pravilnik o nagrađivanju učitelja i nastavnika treba razdvojiti od Pravilnika o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 110 | Stela Čuturić | PRAVILNIK | PREDMET: Mišljenje o Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada, Članak 8. U kategoriji aktivnosti: 1. Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima bih dodala i ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJEČAJA, NATJECANJA…. (Učenici uz mentorstvo učitelja tijekom godine sudjeluju u različitim natječajima na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini koji nisu strogo određeni klasifikacijom osvajanje 1., 2.,3., ili nekog drugog mjesta već za sudjelovanje u tim natječajima učenici i njihovi mentori budu pozvani na otvaranje izložbe i budu nagrađeni prigodnim nagradama: priznanja, zahvalnice…) 2. Predavanja i/ili radionice – pojasniti stavak Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja je potpuno nedorečen. Na koji način, gdje i kome dijeliti primjere dobre prakse…? 3. Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – pojasniti stavak Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja – navesti decidirano gdje objavljivati obrazovne sadržaje? Povjerenstvo za napredovanje, Članak 9. - Decidirano navesti kriterije prilikom izbora članova Povjerenstva za napredovanje i onima koji nisu odabrani poslati obrazloženje pisanim putem jer smatram da se u ovom Članku može manipulirati prilikom izbora članova ( izabrati politički podobne a ne dovoljno stručne članove Povjerenstva). Pokretanje postupka za napredovanje, Članak 10. (st.2 i 3), Članak 11. i Članak 12. - Ova tri članka su u sukobu interesa sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje NN 85/06, II. DJELATNOSTI AGENCIJE, Članak 4. – prije donošenja ovog Pravilnika mora se promijeniti Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje jer se dovodi u pitanje ingerencije Agencije i opisu poslova za koje su Viši savjetnici pri Agenciji zaduženi i za koje su plaćeni. Postavlja se pitanje hoće li Ministarstvo i za te poslove kako piše u ovom Pravilniku platiti nove ljude i novo Povjerenstvo dok su već za taj posao plaćeni Viši savjetnici? Zašto bi građani plaćali za iste poslove dva Povjerenstva? - Nakon ovoga gore navedenog neutemeljeni je i Članak 13. (st. 1, 2 i 3) – neutemeljeno je biranje tročlanog stručnog povjerenstva… - Članak 14. (st. 2) - Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama??? – Nejasno na koji način će se utvrditi usvojenost ishoda? Definirati način utvrđivanja usvojenosti ishoda! - Članak 15. (st. 2) – Odgojno obrazovni radnik dužan je očitovati se na stručno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka te ga u roku od osam dana od dana zaprimanja dostaviti Povjerenstvu za napredovanje. – Pojasniti kakvo očitovanje treba odgojno-obrazovni radnik napisati na stručno mišljenje! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 111 | Marita Maleš | PRAVILNIK | Poštovani, prije nego se uključim u komentiranje članaka želim dati jedan komentar koji nije vezan uz ovaj pravilnik već uz sve pravilnike i zakone koje sam ikada čitala. Unaprijed se ispričavam svim pravnicima koji će se zbog tog komentara uvrijediti. Prečesto se događa da u najboljoj namjeri nastane novi zakon ili pravilnik, kao što je, nadam se, i sada, ali da je prepun nejasnoća i mogućih subjektivnih tumačenja pa nastaju izmjene i dopune pa nakon niza istih nastaje pročišćeni tekst i meni se to čini podosta besmisleno. Ne znam je li previše za očekivati da se ne dogodi da jedna osoba čita pravilnik i tumači na jedan način, a druga na drugi način i tako svatko pojedinačno. Moj prijedlog je testirati pravilnik na način da se određenom broju ljudi – potencijalnim članovima povjerenstva (za koje nisam sigurna trebaju li postojati)- daju izmišljeni dosjei da utvrde opće uvjete, specifične uvjete i broj bodova bez međusobnog dogovora pa da se uvide nejasnoće prije objave konačne verzije pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 112 | Svjetlana Devčić | PRAVILNIK | Mislim da bi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje i stručne suradnike (psihologe, knjžničare, pedagoge...). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 113 | Roberta Glavaš | PRAVILNIK | Glazbena škola Zlatka Grgoševića Sesvete Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju. Imala bi jedan prijedlog što se tiče uvodnog članka 4. i prijedloga podjele napredovanja u tri kategorije: 1. mentor 2. savjetnik 3. izvrstan savjetnik. Moje mišljenje je da bi možda trebalo napraviti podjelu u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik Dobra korekcija u ovom Pravilniku je poštenija raspodjela bodovanja na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima. Više se ne boduju samo prva 3 mjesta. Naime i drugi mentori koji su sudjelovali sa svojim učenicima, jednako su utrošili vremena i truda u radu sa svojim učenicima, a konačne razlike koje djele nagrađene od nenagrađenih ponekad su doista male i podložne su subjekvnim procjenama. I za kraj, mislim da bi odgojno-obrazovni radnik koji je navršio 30 godina radnog staža u obrazovanju, trebao stečeno zvanje zadržati trajno bez produžavanja. Naime, po ovom prijedlogu većina ostalih djelatnika koji su kasnije diplomirali ili se kasnije zaposlili, ovakav tip povlastice moći će ostvariti godinu ili dvije prije mirovine. S poštovanjem, Roberta Glavaš | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 114 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK | Općeniti je dojam nakon čitanja prijedloga da je Pravilnik prezahtjevan i da će se njime pokušati smanjiti broj napredovanih. Također, dojma smo da skupljanje bodova postaje samo sebi svrha umjesto da potiče na kvalitetan rad koji je direktno povezan s učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 115 | Martina Cindrić | PRAVILNIK | Poštovani! Smatram da je potrebno konkretizirati na što se odnose pojedine stavke, npr. Javna događanja u školi-odnosi li se to na priredbu, izložbu u učionici ili samo na veća događanja?!zatim projekti- koji opseg treba biti također piše za natjecanja-sudjelovanje u povjerenstvu,a što je s organizacijom natjecanja koji nemaju povjerenstvo nego 1 osoba sve priprema i odrađuje (Dabar i sl.)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 116 | Željka Friganović Jerončić | PRAVILNIK | Poštovani, kako bi se na vrijeme što preciznije definirao Pravilnik u nastajanju i time što više smanjila mogućnost neujednačenog tumačenja, imam nekoliko pitanja i prijedloga. Članak 7. Hoće li se nekome tko je već dva puta izabran u zvanje savjetnika po dosadašnjem Pravilniku, automatski to računati kao da ima zvanje „izvrsnog savjetnika“? Članak 8. PREDAVANJA I RADIONICE - Boduje li se radionica koja se održala više puta (ista tema različitim skupinama) svaki put sa po jednim bodom budući da ni jedna izvedba ne može biti identična? - Hoće li postojati neki propisani obrazac za evaluaciju ili to nastavnici i stručni suradnici mogu osmisliti sami? RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. - Kako je definiran doprinos struci (samim članstvom u udrugama, komori, nazočnošću na sastancima ili se i tu radi o držanju predavanja, radionica i sl.)? - Boduje li se i suradnja s drugim (ne onima bazične struke) udrugama i institucijama u kojima se nastavnik ili stručni suradnik pojavljuje u ulozi vanjskog suradnika, stručnjaka, predavača, izlagača i sl., a u svakom slučaju, istupajući javno iz pozicije svoje struke? STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI - „Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji…“ – boduje li se i objava članaka u školskom listu, na web portalu, u skriptama za (internu) upotrebu učenika ili drugih dionika, …? PROJEKTI - „Vođenje i koordiniranje projekta… (po projektu)“ – pretpostavlja li to po projektu i po godini po jedan bod? - Na što se, preciznije, misli pod „sudjelovanjem i doprinosom realizaciji rezultata projekta…“? Članak 20. - Dobiva li se naknada za „pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva…“ s obzirom na to da je to zvanje stečeno tj. zasluženo dotadašnjim radom (nije darovano pa da je osoba dužna (uz)vratiti to nečim te da, obavljajući dodatne poslove za potrebe ministarstva, osoba nije u mogućnosti obavljati svoje redovne poslove te ih mora obavljati u svoje slobodno vrijeme? I NA KRAJU… Od kojeg se datuma zbrajaju bodovi za napredovanje – od datuma do kojeg su zbrojeni bodovi u prethodnom razdoblju, od datuma donošenja odluke ili od datuma promocije? Kako bi se izbjeglo da aktivnosti koje su se odvijale u međuvremenu ne budu uopće bodovane, jer bi to bilo nepošteno i nepoticajno, predlažem da se računaju bodovi od datuma do kojeg su zbrojeni bodovi u prethodnom razdoblju. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 117 | Nenad Perić | PRAVILNIK | Poštovani, pravilnik o napredovanju je svakako korak prema naprijed i zahtjeva dosta veliku aktivnost nastavnika. S obzirom da gledam iz pozicije ravnatelja polivalentne škole nagledao sam se različitih napredovanja. Velika je razlika u napredovanju za koje dolazi AZOO i onoga kada dolazi ASOO. Nastavnici opće obrazovnih predmeta morali su se dobro pomučiti da bi stekli napredovanje, neki nisu ni uspjeli, dok je kod struke u pravilu bila formalnost za koju se samo treba podnijeti zahtjev. Malo bih se osvrnuo i na napredovanje ostalih djelatnika škole koji su navedeni u naslovu ali u samom pravilniku za njih nije ništa razrađeno, pa nije ni jasno kako uopće mogu napredovati. Ravnatelji škola gotovo nemaju mogućnosti napredovanja, a plaća ovisi samo o broju učenika, a ne i o složenosti poslova. Ne podcjenjujući nikoga i ničiji posao velika razlika je između ravnatelja osnovne škole, gimnazije, strukovne škole ili miješane škole koja ima i struku i gimnaziju, tako da na natječajima za ravnatelja polivalentne ili strukovne škole obično bude jedan ili ni jedan kandidat jer odgovornost koja je na tim ljudima prevelika s obzirom da profesori sa 20 godina staža i zvanjem savjetnika imaju veću plaču od njih. Jasno je da postoji i velika razlika između samih ravnatelja i njihovoj odgovornosti prema poslu i baš zato mislim da pravilnik i u tom smjeru mora biti bolje uređen | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 118 | Petra Rađenović Vikaukal | PRAVILNIK | Poštovani sudionici e-savjetovanja, smatram da je Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima bilo potrebno unaprijediti te jasnije definirati bodovanje, aktivnosti i sve ostale aspekte u postupku napredovanja. Mislim da ovaj prijedlog Pravilnika, nažalost, ne opravdava svoj vlastiti naslov u kojem se spominju svi odgojno-obrazovni djelatnici dok se isčitavanjem istog može zaključiti da nisu svi odgojno-obrazovni djelatnici u jednakom položaju u sustavu bodovanja. Članak 8. kojim se određuje vrednovanje stručno-pedagoškog rada odgojno - obrazovnih djelatnika treba biti orijentirano na specifičnost poslova različitih profila odgojno-obrazovnih djelatnika (učitelji/nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji u učeničkim domovima te ravnatelji). Ovaj članak je trenutno napisan tako da pogoduje učiteljima/nastavnicima jer uvelike obuhvaća upravo njihov opis poslova i specfičnost njihovog radnog mjesta što nama ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima uvelike ograničava prikupljanje bodova za napredovanje i nagrađivanje. Kao jedan od primjera navela bih vrednovanje mentorstva pripravnicima do stručnog ispita. Stručni suradnici pedagozi prate uz mentora pripravnike do stručnog ispita, prisutni su kroz Povjerenstvo za praćenje pripravnika na oglednim satima pripravnika, savjetuju pripravnike do stručnog ispita o svim zakonskim aktima, pravilnicima i sl., pišu na kraju pripravništva izvješće (u koje se rijetko kada uključuju nastavnici mentori). Poštovano Ministarstvo obrazovanja i znanosti zašto članovi Povjerenstva za praćenje pripravnika ne dobivaju bodove za unapređenje??? Jesu li Vam stručni suradnici toliko manje važni od ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika?? Isčitavajući ovaj prijedlog Pravilnika, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi te nepotreban Pravilnik o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju ispada da su VAM STRUČNI SURADNICI NAJMANJE VAŽNI u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu!!! Zanimljivo je da se u svakom novom pravilniku njima treba dodati rečenica da sve nove obaveze i poslove OBAVLJAJU U SKLOPU REDOVITIH TJEDNIH RADNIH OBAVEZA!! I sada nam je uskraćen i pošteni sustav bodovanja za napredovanje i nagrađivanje. Moram vam priznati da takvim stavom drago naše Ministarstvo obrazovanja i znanosti tjerate sve nas mlade odgojno-obrazovne djelatnike koji smo se školovali s namjerom da ostvarimo svoj doprinos odgojno-obrazovnom sustavu da svoju poslovnu sreću potražimo u privatnom sektoru. Svakom novom odlukom, pravilnikom, loše implementiranim reformama i nepoštivanjem naše profesije i nas samih ubijate u nama zadnje atome motivacije za rad u školama. A sada sa se vratim natrag na ovaj Pravilnik. Smatram da definitivno morate promijeniti članak 8. te vrednovati stručno-pedagoški rad za svaku skupinu odgojno-obrazovnih djelatnika posebno: posebno za učitelje/nastavnike, posebno za stručne suradnike, posebno za odgajatelje i posebno za ravnatelje zbog specifičnosti poslova. Jedino na taj način ovaj pravilnik može ravnopravno uključiti sve dionike u sustav napredovanja i nagrađivanja. Nadam se da će i ostali odgojno-obrazovni djelatnici ostaviti svoj komentar i podržati ovakvu ravnopravnost u napredovanju i nagrađivanju SVIH odgojno-obrazovnih djelatnika. Lijep pozdrav, Petra Rađenović Vikaukal, mag. pedagogije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 119 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Zanima me na koji način će se provjeravati ostvareni ishodi učenja (Članak 5,6. i 7.)? Nadalje, obvezna kategorija je "Unaprjeđivanje rada škole". Koliko se konkretno bodova iz te kategorije mora dobiti da bi se zadovoljio kriterij? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 120 | Darija Vlajnić | PRAVILNIK | Predlažem da se u novome Pravilniku razdvoje glazbene i plesne škole od osnovnih škola na način da se vrednovanje rada nastavnika/ mentora / korepetitora u glazbenim školama regulira posebnim člankom jer rad sa djecom u glazbenim i plesnim školama drugačiji je od "redovnih" škola.Velika je razlika raditi u osnovnoj i u glazbenoj školi, jer u glazbenim školama nastava je individualna (glavni predmet) za razliku od nastave u osnovnim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 121 | Senka Jelić | PRAVILNIK | Poštovani, izražavam zadovoljstvo na donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju… Novim pravilnikom prikazan je širi spektar aktivnosti koje obavljamo te ih je, dakako, potrebno nagraditi. Ipak, smatram da je bodovno vrlo zahtijevan. Za učitelje i nastavnike koji će htjeti obnoviti zvanje ili napredovati u više zvanje za dvije godine ili manje bit će nemoguće ostvariti zadane bodove. Predlažem prijelazni period od dvije godine (realnih vremenskih okvira) u kojem će se smanjiti bodovni kriteriji (20/40/60). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 122 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK | Prijedlog Pravilnika značajan je pozitivan iskorak u odnosu na aktualni Pravilnik o napredovanju. NAPREDOVANJE: Pozitivno: o uvode se tri stupnja napredovanja o nema više zapreka za pokretanje postupka, a koji su bili ravnatelji – postupak za napredovanje pokreće sam nastavnik ili stručni suradnik o o napredovanju ne odlučuje više samo jedna osoba već tročlano povjerenstvo o veće su mogućnosti postizanje potrebnih bodova o radnik prava i obveze stječe danom donošenje odluke o napredovanju, a ne nakon promocije kao što je bilo do sada o radnici nakon imenovanja u zvanje imaju i obveze – te obveze ujedno donose i bodove za viši stupanj zvanja ili za obnavljanje zvanja Za raspraviti je i poboljšati: o trajno stjecanje zvanja trebalo bi biti za sve stupnjeve, a ne samo za stupanj izvrsnog savjetnika o za trajno stjecanje svih zvanja trebalo bi se uvažiti i dosadašnja napredovanja Potrebno je utvrditi: o koeficijente složenosti poslova: za mentora i savjetnike ne smiju biti niži od dosadašnjih, a za izvrsnog savjetnika treba biti najmanje 10% veći od savjetnika Negativno je i treba ispraviti: o predloženi su uvjeti o potrebnom broju godina mirovinskog staža, a ne rada u obrazovanju, čime su oštećeni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu NAGRAĐIVANJE Pozitivno: o po prvi puta uvodi se sustav nagrađivanja za uspješnost u radu o svaki nastavnik može se prijaviti, a može biti i predložen o radnici se mogu natjecati svake godine o nagrađuju se uvećanjem plaće i radnici koji sudjeluju u eksperimentalnim programima bolje rješenje bi bilo ugovaranje povećanja plaće za te poslove kroz Kolektivni ugovor Moguće negativnosti vidjet će se po završetku prvog postupka nagrađivanja Nedorečenost: o nedovoljno jasno određeni dodatni kriteriji osim onih navedenih u članku 8. – nedostaju jesno izraženi bodovi za te poslove, pa se otvara mogućnost manipulacije prilikom rangiranja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 123 | Igor Soldić | PRAVILNIK | Mislim da bodovi koji proizlaze direktno iz zaduženja učitelja i koje im se nalazi u satnici se ne bi trebali bodovati. Primjer takvih kategorija koji se nalaze u Pravilniku ili komentarima su: vođenje ŽSV-a, INA, razredništvo, administrator e-Dnevnika/e-Matice, voditelji stručnih povjerenstava za upise, koordinatori ispita... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 124 | Igor Soldić | PRAVILNIK | Obrazovanje je jedno od rijetkih sektora koje mora obnavljati status koji je djelatnik stekao napredovanjem. Trebalo bi razmisliti o mogućnosti trajnog napredovanja već nakon prve obnove. Ravnatelj je izbačen iz cijelog postupka napredovanja. Znači li to da se više ne mora prilagati nikakvo izvješće ravnatelja u dokumentaciju za napredovanje? Mora li se i koja dokumentacija slati u papirnatom obliku ili sve ide online? Prilikom obnavljanja napredovanja, od kojeg datuma se gledaju novo prikupljeni bodovi? Od datuma s kojim je pokrenut postupak za prethodno napredovanje ili od donošenja odluke o prethodnom napredovanju? Bilo bi dobro da se gleda od pokretanja postupka, kako ne bi bio period u kojem bodovi budu "neiskorišteni" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 125 | Igor Soldić | PRAVILNIK | U pravilniku su navedeni razni rokovi (10 dana, 30 dana, 8 dana...). Što ako se ti rokovi ne budu ispoštovali od strane Ministarstva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 126 | Igor Soldić | PRAVILNIK | Obveza od najmanje 6/8/10 sati godišnje educiranja kolege je previsoka i nerealna te ju je potrebno smanjiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 127 | Igor Soldić | PRAVILNIK | Potrebno je smanjiti traženi broj bodova za napredovanje, jer su kriteriji previsoko postavljeni, Predlažem 20/40/60 umjesto 30/60/80. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 128 | Slavica Bernatović | PRAVILNIK | Poštovani kolegice i kolege, svi sudionici e-Savjetovanja, Lijepo je i poželjno ljudima dati priliku kako unaprijediti svoj rad, sebe, kolege oko sebe, te poglavito sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Gospodo, neka nam je cilj KVALITETA, nikako kvantiteta. KOMU odnosno ČEMU, ovaj (prijedlog) Pravilnik pridaje značaj i PRIORITET? Je li moguće da se ovakvim djelovanjem, planira kvalitetu učiteljskog i profesorskog rada i ˝prosvjetarski˝ posao dignuti na višu razinu? I say: ˝Nonsense!˝. Kakve mogućnosti i kakvi uvjeti su dostupni svakomu od nas? OVO trenutno vrijeme projekta ˝Škola za život˝, svima nam daje SMJERNICE kako unaprijediti svoj izravni rad tijekom nastavnog procesa. Iz trenutno predloženog Pravilnika, se čita potpuno suprotno. (Činjenica je da se puno čita.) Savjetuje li se, ovim, neka nastavni proces i izravni rad sa učenicima u nastavi bude sporedan? On-line komentari mnogih (skoro svih) kolega upravo upućuju da se predloženim bodovima, zanemaruje NAŠ IZRAVNI rad u NASTAVNOM PROCESU. Koji je istinski smisao odgojno-obrazovnog sustava, nastavnog procesa? Ovaj prijedlog Pravilnika NE POTIČE KVALITETU nastavnog procesa. Zapravo, prijedlog Pravilnika ističe važnost raznoraznih ˝vanjskih˝ aktivnosti i akcija, što upućuje na vrednovanje neke druge profesije. Istodobno, naziv mu je Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, ….. Nedavno je cijenjena gospođa iz Finskog obrazovnog sustava izjavila o svojemu (njihovom) obrazovanju da će, taj njihov hvaljeni sustav, i oni sami mijenjati. Upućuju im prigovore da su ˝škola za djevojke˝ (djevojke im ostvaruju zadovoljavajući uspjeh, ne i dečki?!!!). Zaključak se sam nameće. Dakle, pogotovo je na nama da detaljno promišljamo, i sveobuhvatno. Mi u našu reformu slažemo neke njihove komponente. U kojim i kakvim uvjetima? S takvim raspodjelama i dodjeljivanjem bodova za napredovanje (i nagrađivanje) bi se moralo detaljnije sagledati. Netko navodi da se dodatno boduje u napredovanje obavljanje dužnosti razredništva. Ne. Nije razredništvo za bodovanje u napredovanju. Razredništvo je moguće valorizirati i vrednovati drugačije, drugačijim instrumentima. Svatko od nas tko sudjeluje u nastavnom procesu odgojno utječe. Niti bi se neki minimalni broj godina koje je netko bio razrednik, trebalo uzeti za kriterij. Raznoraznih opcija razrednika postoji. Razredništvo ne bi smjelo biti samo vođenje administrativnih piskaranja, koja su enormna, naročito ako se sjetimo i trenutnog prijedloga ˝Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju ˝. Što je stvarnost? Za što god, KVALITETA mora biti kriterij. Nikako kvantiteta. Također i OGROMNI broj bodova za pojedina stupnjevanja u napredovanju. Bez obzira što je veći broj AKTIVNOSTI koje su predložene za bodovanje. Kakogod, povećanje broja bodova istodobno znači i VIŠESTRUKO veći broj, kojih god aktivnosti. Obavezni broj sati edukacije drugih, godišnje?! 6, 8, 10 sati godišnje. Tko ima uvid ŠTO TO ZNAČI, uz sav moj posao i aktivnosti izvedbe nastavnog procesa? Nije to samo ogromna satnica, već SVEMIRSKA. Komu ću ja održati dodatnih 6, 8 ili 10 sati godišnje? Kada? Ta brojka bi značila svaki (za onaj najmanji broj, skoro svaki) mjesec, bar jedno predavanje-educiranje nekoga. Kada će i tko od kolega stići na SVE prezentirane edukacije? Precizirati što se pod tim uvažava? Je li se tu boduje i kolegijalna opažanja nastave? Obostrano su svrhovita, za opažanoga i za opažača nastavne izvedbe. Itekako je SVRHOVITIJE vrednovati izravni stručno-pedagoški rad u nastavi, s većim opsegom (već onih navedenih dva sata uvida imenovanoga Povjerenstva). Govorimo o napredovanju u zvanje profesor, nastavnik, učitelj, ... Nije upitno kako će voditelji županijskih vijeća to organizirati sa 1 000 kn(?), jer uopće ne znam da se taj dio novčano nagrađivao (dakle, kako koji voditelj), nego u kojim terminima. Je li će baš tebe (tvoju temu) staviti u dnevni red?! Kako će se, u tom slučaju, profesionalnost voditelja vrednovati? Kvaliteta i izvedba teme i prezentiranja na školskoj, županijskoj i državnoj razini se mora vrednovati stupnjevito. Je li se pod tim podrazumijeva mojih npr. 12 različitih tema koje JA svojim učenicima tijekom jedne nastavne godine IZVODIM u sklopu GOO (građanskog odgoja)? Kod mene je TO obavezno. S obzirom da izvodim nastavu u devet razrednih odjeljenja, imam 12 različitih tema (to je enorman broj kada samo priredim obrasce prijave teme, na početku nastavne godine), jer samo neke uzmem istovjetne, gdje se tematska područja u različitim obrazovnim programima poklapaju. Podsjećam, obavezne su, minimalno dvije teme u sklopu GOO za svaki razredni odjel, za opće predmete. Uistinu, moraju postojati granice za opseg poslova koji se ubrajaju u tjedno zaduženje. U koju kategoriju bodovanja se rangira objavljivanje u e-Dnevnik (dostupno javno, on-line), mojih (moj autorski uradak) priprema (što je obavezno(?) predati!) izvedenih sati u sklopu planiranih tema GOO-a? Također, lijepo molim, IZRIČITO naglasiti koje aktivnosti, što se točno boduje. Pojedine stavke se može dvojako (višeznačno) pročitati. U mojoj školi, u sklopu školskog Aktiva (prirodoslovno-matematičko vijeće) obavezno je svaki član godišnje odradio (prezentirao) po jednu temu. Do sada se to nije nigdje bodovalo, za ništa. Jedan naslov prezentiran na školskoj, županijskoj i ostalim razinama, moguće različito prezentirati. U najmanju ruku, riječ je o VREMENU koje JA uložim. Oko projekata. Uvaženi, cijenjeni i dragi svi vi, ljudi u sklopu projekata odlaze i značajan period su odsutni sa svojega primarnoga posla, voditelja nastavnog procesa (čiji značaj upravo ˝Škola za život˝ ističe). Za to vrijeme, nagrađeni su i odlascima na putovanje. Nije li da se tijekom tih tura i dnevnice plate?! Vrlo diskutabilno, da se veliki broj u bodove ubraja iz toga dijela. Zahtjevan i naporan posao voditelja projekta ne bi smjeli biti u rukama učitelja, nastavnika, profesora. Dakle, niti bi se taj oblik rada smio uzimati kao oblik koji se uvažava za napredovanje profesorskoga zvanja. Postoje razvojni centri i agencije (i educirani ljudi za taj oblik posla) čiji je zadatak bavljenje EU projektima. Lijepo molim, navesti koji projekti? Je li se ubrajaju projekti npr. samovrednovanja strukovnih škola (mi svi smo u njemu, u mojoj Školi), projekt GOO (navodno samo se odvija u nekim školama), projekt državne mature, .... U kojem obliku rad i sudjelovanje u projektu? Napredovanje u zvanju profesor (profesorica), konstantno kvalitetan rad u nastavi i istodobno zahtjev da se obavezno radi na projektu ( EU-ture), diskutabilno. U kojoj kategoriji se boduje kvaliteta vođenja i izvedbe izravnog nastavnog procesa? Obavezno BODOVATI VOĐENJE I IZVEDBU izravnog rada sa učenicima U NASTAVI. Različito smo kvalitetni i u tom segmentu, kao za sva ostala područja. Uostalom, lijepo molim imati na umu, samo neki projekti prolaze. Za strukovne škole, za opće obrazovnu skupinu predmeta, sve da se silno guram u to, višestruko su manja sredstva koja se dodjeljuju, već za ostala područja (strukovna). Potom, koliko je kandidata za područje opće obrazovnih projekata? U Osnovnim školama, i u svim srednjim školama smo međusobno u ringu! Strukovni su samo u srednjim strukovnim školama. Dodatni čimbenik je to što se u određenom području države nastoji razviti određeno područje, i za što dotična regija ima mogućnosti ili afinitete. To je još jedan diskriminirajući čimbenik s obzirom na sve. Uostalom, ovisi i što ljudi na vlasti (koje područje) podržavaju. To je realnost. Dakle, u startu su diskriminirajući uvjeti. Totalno različiti kriteriji za ˝istovjetnu ocjenu˝. Mi u obrazovanju moramo imati jednakovrijedne kriterije prema svim učenicima. (bože ti pomozi ako ti pošalju nadzor jer si nekoga zakinuo, a koju ćemo Inspekciju mi zvati?) Moji učenici su vrjednovani prema istom ˝ključu˝. Slažem se sa prijedlozima koji uvažavaju i potiču bodovanje SVIH KVALITATIVNIH aktivnosti u sklopu izravnog nastavnog procesa. Podržavam i napomene i upozorenja da se za taj segment najmanje (ništa!?) dodjeljuje bodova za napredovanje. Pogledajte koliko se dodjeljuje bodova na akcije koje su izvan nastavnog procesa. Apsurdno, jer u sklopu ˝Škole za život˝ i virtualne učionice naglasak se stavlja na KOMPETENCIJE učitelja 21. stoljeća, te izravni rad u nastavnom procesu sa učenicima. Mentorstvo pripravniku, studentu, ... nije (ne mora biti) pokazatelj istinskog konstantno kvalitetnog uvida u izravni rad u nastavnom procesu. Mnogi ne dobiju priliku biti mentorom. Bez namjere diskreditiranja, (samo) uglavnom u područjima gdje su Sveučilišta taj oblik rada (i promoviranja svojega rada) je moguće ostvariti. Članak 8. ........ Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima IZVAN (?) školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini). ........ Iz kojega razloga je tamo negdje taj rad za bodovanje, u školskoj ustanovi TO nije????? Lijepo molim, NAGLAŠAVAM, stručno-pedagoški rad, izravni rad u nastavnom procesu. KOMPETENCIJE učitelja 21. stoljeća. Oko natjecanja. Lijepo da bi se uvažilo ako mi je učenik (učenici) i na županijskom i na državnom natjecanju. Pa, zamislite. Kada moj učenik iz srednjeg strukovnog obrazovanja stigne na državno natjecanje iz fizike, slobodno ću reći da je veći i značajniji TO uspjeh već mnogobrojnih iz (elitnih) gimnazija. Zapravo, rijetki su u strukovnom obrazovanju koji se žele uključiti u taj oblik rada i aktivnosti; priređivanje za natjecanje iz fizike, rješavanje kvalitativnih i kvantitativnih zadataka (tek na državnom natjecanju je eksperimentalni dio). Dodjeljivanje bodova prema broju učenika, veoma diskutabilan prijedlog. Apsolutno NE. Postoji veliki raskorak u kvaliteti od natjecanja do natjecanja; pardon, velika razlika u zahtjevnosti, po pojedinim područjima. Sigurno će postojati diskriminirajući čimbenik za ljude koji su IZVAN područja u kojima će biti (ili već jesu organizirani) smješteni i oformljeni tzv. Centri kompetencija. Dakle, u području gdje je dotični Centar, ta profesija-područje dobiva i daje im se prilika i usavršavanja i isticanja svojih (eventualnih) vještina, kompetencija, …. Neke aktivnosti ne bi se bodovale. Pisani radovi. Zbog čega sad tako? Nije li da se JA moram u svom odgojno-obrazovnom radu voditi s aspekta VIŠESTRUKIH INTELIGENICIJA! Dakle, svakako je uputno čim raznovrsnija uključenost, tj. vrjednovati svestranost. Pisanje je kvalitetna vještina, koja doprinosi kvaliteti rada u nastavnom procesu. Konkretan primjer. Je li se boduje u napredovanje sljedeći primjer? http://www.hfd.hr/sns2017/wp-content/uploads/2017/04/Zbornik_radova_2017-kb-str179-184.pdf To je očiti, kvalitetan primjer i odraz direktnog rada sa učenicima, u učionici. Pisanje rada zahtijeva vještine, koje bi se moralo valjano vrjednovati. Značajna je razlika prirediti prezentaciju, pa potom (imati vještinu) održati predavanje. U konačnici, na istu tu temu napisati rad, za npr. ˝Zbornik radova˝. Dakle, jedna tema koju se može predočiti sa različitih aspekata, i temeljeno na potpuno različitim i zahtjevnim kompetencijama. Mora se vrednovati (vrjednovati) sva TRI ASPEKTA. Naglašavam, jedne te iste teme. U kojem članku, u kojemu stavku se TAKVI oblici rada valoriziraju? Tko zna što sve zahtijeva pisanje rada, razumije o čemu govorim. Sigurno je zahtjevnije već npr. prodaja kolača. Tijekom kojega učenici tog dana dostignu hiperglikemiju. Sa zdravstvenog aspekta, upitno organiziranje, bez obzir što se nekolicina učenika uključi. Organiziranje raznoraznih događaja se boduje?! Kojih događaja? Je li TO znači da se npr. članu Udruge koja promiče heklanje dodjeljuju bodovi za napredovanje u zvanju učitelj, nastavnik, profesor? Istodobno se ne valorizira s bodovima izravni (kontinuirano kvalitetni) rad u nastavnom procesu. Je li bi značilo da svako organiziranje izložbe u holu škole biva bodovano. Bilo učeničkih radova, bilo prikaz npr. najnovijih zbivanja u, recimo, znanosti?? Je li će samo foto-dokumentirani materijal biti dovoljno kao dokaz?! Je li se sudjelovanje u e-Savjetovanju oko tematike prikladne i povezane za odgojno-obrazovni rad, evo ovaj primjer (također i oko Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju), te prikaz svojih komentara i prijedloga (što uključuje i čitanje ostalih komentara) boduje za napredovanje? Moralo bi se i to uvažiti. U svakom slučaju, sustav obrazovanja, važnost i značaj odgojno-obrazovnog procesa, mora se staviti na višu razinu. Također, poziv i zvanje nastavničkog, učiteljskog i profesorskog posla. Odavna se pozivamo na ˝uspješne˝ obrazovne sustave, kao npr. finski. Važno je imati na umu, koju važnost Finci pridaju svojem obrazovnom sustavu? Na kojoj razini (u hijerarhijskom lancu) su njihovi ˝prosvjetari˝? PITANJE ZA KRAJ. Zašto ne postoji mogućnost napredovanja, npr. izravno u savjetnika, bez da se prolazi proceduru napredovanja u mentora?! Bez obzira koji razlog, pa se nije uspostavilo napredovanje. Uz sve navedene uvjete, možda će tko uspjeti u periodu od pet godina ostvariti KVOTU bodova za savjetništvo! Moguće i za izvrsnog savjetnika!! Uistinu, iz priloženoga, iz predloženoga, VAŽNO JE SKUPLJATI I SKUPITI bodove. Konstantan KVALITETAN izravni rad u nastavi, najbolji je primjer i za unaprjeđenje ˝Unaprjeđenje rada škole˝. Također, održati kontinuitet kvalitetnog rada, utječu i bitni su i socioekonomski uvjeti. Svima lijep i srdačan pozdrav, Slavica Bernatović, na poslovima nastavnice fizike u srednjem strukovnom obrazovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 129 | Danijela Božičević | PRAVILNIK | Potrebno je jasno naznačiti umjetničke i strukovne škole. Odvojiti napredovanje od nagrađivanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 130 | Sunčana Bašić | PRAVILNIK | Predlažem da se u novome Pravilniku izdvoje umjetničke (glazbene i plesne) škole na način da se vrednovanje rada odgojno-obrazovnih radnika regulira posebnim člankom ili da se u pojedinim kategorijama Pravilnika posebno naglase i izdvoje specifičnosti tih škola. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 131 | Bojan Lazić | PRAVILNIK | Ovaj pravilnik propisuje nagrađivanje i napredovanje svih nositelja odgojno-obrazovnoga procesa, uključujući i ravnatelje. Međutim, iščitavajući tekst pravilnika jasno je kako je on najviše prilagođen učiteljima/nastavnicima, dok su pojedine kategorije bodovanja izuzetno neprimjenjive i na ravnatelje, i na stručne suradnike, i na odgajatelje. Predlažem stoga da se ili pristupi izradi drugog pravilnika, ili da se tekst ovoga preoblikuje i da se stjecanje bodova za pojedine kategorije izjednači, odnosno prilagodi. Dosta je bodovnih kategorija u kojima stručni suradnici, a pogotovo ravnatelji, prosto ne mogu stjeći bodove i sukladno tomu zakinuti su u odnosu na ostale nositelje odgojno-obrazovnih aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 132 | Anto Rogalo | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika, mislim da će biti kvalitetniji od prethodnog. Smatram da neke stavke treba preciznije definirati a neke su neostvarive za veliku većinu djelatnika. - članak 21,22,23 definira obavezno educiranje kolega, studenata... (6/8/10 sati godišnje), mislim da je ovo nerealno i neostvarivo za veliku većinu, ako razna predavanja na skupovima traju u prosjeku 30-45 minuta a županijskih stručnih vijeća je u prosjeku 3-4 godišnje po predmetu, vrlo mali broj djelatnika će moći ispuniti ovu obavezu, predlažem smanjenje na 2/3/4 sati godišnje i preciznije definiranje ove obaveze. - članak 5,6,7 definira godišnji broj sati stručnog usavršavanja (20/30/40), mislim da je ovo strogo definirano te da bi trebalo biti samo ukupna obaveza sati stručnog usavršavanja (100/150/200) jer se može dogoditi da u nekoj godini je djelatnik dulje odsutan, u ponudi bude manji broj stručnih usavršavanja itd... - članak 5,6,7 definira broj bodova (30/60/80), smatram da su kriteriji previsoki posebno za razinu savjetnik i izvrstan savjetnik, predlažem 20(mentor), 40(savjetnik) i 60(izvrstan savjetnik). - članak 8. pod kategorijom "online edukacije" definira kriterij "sudjelovanje u online edukaciji...u minimalnoj trajanju od 5 sati", mislim da bi trebalo omogućiti dobivanje 1 boda i ako se zbrajaju edukacije pa se dobije ukupno 5 sati, jer postoji dosta edukacija u postojećim sustavima koje traju po jedan sat. - članak 8. definira kategoriju "unaprjeđenje rada škole" kao obaveznu, ako je ta kategorija definirana kao obavezna onda mislim da treba ponuditi veći broj kriterija u njoj iz kojih se mogu ostvariti bodovi članak 15, stavak 2 definira da je odgojno-obrazovni radnik dužan se očitovati na stručno mišljenje povjerenstva, mislim da je ovo nepotreban korak ako je mišljenje stručnog povjerenstva pozitivno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 133 | Marina Perica | PRAVILNIK | Poštovani! Smatram da bi prilikom obnavljanja zvanja trebalo priznavati i ostvarene bodove od datuma prethodnog rješenja do Promocije u zvanje,s obzirom da između ta dva datuma obično prođe i nekoliko mjeseci. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 134 | Višnja Kovač Vezmarović | PRAVILNIK | Poštovani! Pozdravljam uvođenje novog Pravilnika jer smatram da je stari stvarno predugo u upotrebi i nema uključen velik broj aktivnosti koje nastavnici rade. Zanima me zašto nije uključeno bodovanje građanskog odgoja, odnosno osobe koordinatora za isti, jer to zahtjeva dosta dodatnog posla koji se nigdje ne prikazuje. Osim toga ne slažem se s time da se boduje svaki učenik koji ide na županijsko natjecanje na ovaj način. Mentoriranje učenika u znanju zahtjeva drukčiju pripremu i rad od mentoriranja sportske ekipe . S obzirom na objektivnost školskog natjecanja u znanju koje često provode sami mentori, bez vanjske kontrole, nisam sigurna koliko je ovo pravedan način bodovanja. Čini mi se da su bodovni pragovi za napredovanje previsoki- slažem se da ih je trebalo povisiti u odnosu na dosadašnje, ali ne toliko. Ima u našim školama izuzetnih nastavnika koji rade odlično, rade dosta izvannastavnih aktivnosti i uvode inovacije u samoj nastavi, ali će ovim pravilnikom teško skupiti ovolik broj bodova. Ili će nam se dogoditi da ćemo svaki dan imati u školi neku javnu priredbu za bismo svi mogli prikupiti dovoljno bodova! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 135 | Igor Nikičić | PRAVILNIK | U Pravilniku nije razvidno na koji će način Ravnatelji škola moći napredovati. Odnosi li se to na njihovu struku (predmet koji su poučavali). Nejasno je za što će se ravnatelji prijaviti. Za učitelja mentora ili ravnatelja mentora. Hoće li moći napredovati u svojoj struci ili u svom radnom mjestu/poziciji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 136 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Članak 4. Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). Članak 8. • Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. Za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. • Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. • U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja, a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. • Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). • Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. • Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. • U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće?. • U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. • U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. Članak 9. Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. U Članku 12. -nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. U članku 13. -nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. Članak 14. Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. Članak 15. Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. Članak 17. Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. Članak 18. U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. Je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? Članak 24. O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 137 | Ljiljana Šakić | PRAVILNIK | LJILJANA ŠAKIĆ Smatram da je nepravedno i zlonamjerno povećan broj potrebnih bodova u "novom" pravilniku u odnosu na "stari".Ispada da bismo trebali raditi 4 puta bolje ili više! To što je specificirano više djelatnosti koje se boduju ne opravdava gore navedeno mišljenje jer su bodovani s vrlo malim vrijednostima.Tako nastavnicima u" lokalnim " školama neće biti moguće ili jako teško prikupiti 30, 60 ili 80 bodova. Pravilnik pridaje preveliku važnost digitalnim obrazovnim sadržajima, a još nigdje nije pokazano ili dokazano da će uporaba istih donijeti znatno bolje obrazovne rezultate učenika.Također se ne slažem da isti pravilnik procjenjuje različite dionike obrazovnog procesa , mislim na nastavnike i stručne suradnike. Predlažem doradu "novog" pravilnika koji bi uzeo u obzir specifičnosti poslova stručnih suradnika. Za uspješnu školu potrebni su svi: i nastavnici i stručni suradnici i administartivno i tehničko osoblje. Zašto ne bi bilo moguće osmisliti neki sustav novčane motivacije i administrativnog i tehničkog osoblja kako bismo svi u školi bili ravnopravno motivirani za osobno unaprjeđenje.!? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 138 | Josip Matković | PRAVILNIK | Podržavam uklanjanje Učiteljskog odnosno Nastavničkog vijeća te ravnatelja iz procedure napredovanja. Itekako ima ravnatelja koji su znali kočiti napredovanje nekih učitelja. Napredovanje treba biti individualan čin kako i predviđa ovaj prijedlog. Također, itekako ima slučajeva da neke škole zaborave na vrijeme poslati dokumentaciju za napredovanje ili obnovu zvanja i nastavnik se vraća na početak. I stoga podržavam tu intenciju prijedloga pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 139 | Ivica Blažević | PRAVILNIK | Poštovani, smatram kako ne bi bilo uredu, ako ovaj zakon stupi na snagu od jeseni ove godine (šk.god.2019./2020.), da se isti primjenjuje na učitelje i nastavnike koji bi baš u tom trenutku trebali obnoviti ili napredovati u staro/novo zvanje, jer su spomenuti djelatnici skupljali bodove na temelju trenutnog važećeg pravilnika. Jedan prijedlog kojega nisam uočio u pravilniku, možda sam ga previdio, a to je da se boduje sudjelovanje u ocjenjivanju nacionalnih ispita i ispita na državnoj maturi. Vidim da će se bodovati rad u stručnim povjerenstvima za izradu pitanja i evaluaciju ispita državne mature i nacionalnih ispita, ali nigdje se ne spominju ocjenjivači. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 140 | Zrinka Perković Dodig | PRAVILNIK | Pozdravljam novi Pravilnik jer je postojeći bio loš i zreo za dopunu i nadogradnju. Ali, i ovaj ima mnoge nedostatke. Važno je da Pravilnik ne dvoji oko pojmova i da ih definira/opiše jasno i nedvosmisleno. Nejasno je zašto su važne godine radnoga staža ako su temelj za napredovanje bodovi. Također, zašto se u napredovanju mora poštivati postupnost? Tim više što je po dosadanjem pravilniku to napredovanje uvelike ovisilo o volji ravnatelja pa ste mogli imati stotine bodova i ne steći zvanje mentora? Također, po dosadanjem pravilniku profesori zaposleni u OŠ, dobivali su zvanje učitelj-mentor ili učitelj-savjetnik, a profesori zaposleni u SŠ, profesor-mentor ili profesor-savjetnik. Budući da smo svi nastavnici, a naziv nastavnik dolazi od naziva za onog koji radi u nastavi, predlažem da se ispravi ta degradacija nas koji radimo u OŠ i da zadržimo svoj stručni naziv koji smo dobili na fakultetu: profesor! Predloženi kriteriji prilagođeni su nekim strukama bolje nego drugima. Također, prilagođeni su sudionicima projekata i „projekata“, a da nije definirana riječ projekt. (Znam za školu koja realizira "projekt" skupljanja čepova. Spada li i ovaj "projekt" u te projekte koji se vrjednuju? Članak 27. svakako treba izbrisati. To što netko radi u eksperimentalnom programu, ne znači da radi dobro, nego znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno. Osim toga, isti članak ne spada u ovu kategoriju. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) (1bod) Sprema nastavnik TZK-a učenike na natjecanje iz nogometa, primjerice. Ima u ekipi barem 15 učenika: mora računati i na ozljede, bolesti pa su zamjene dio tima, zar ne? I odmah dobije 15 bodova. Naime, nije precizirana razlika između ekipnih i individualnih mentorstva. A ako još ima ekipu i za košarku, i za odbojku, i za rukomet, može u jednoj školskoj godini skupiti i do 150 bodova, minimalno. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) (1 bod) Što ako škola nema ugovor s fakultetom? Komu onda nastavnik može biti mentorom? I, je li isto biti mentorom jednom i petorici studenata? Boduje se godina, a ne broj studenata! PREDAVANJA I/ILI RADIONICE Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) (1 bod) Koliko bodova nosi predavanje ako ste sami nositelj? To Pravilnik ne definira! Tako je i u još jednoj kategoriji, čak i gore: STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) (1 bod) Osim što su znanstveni tekstovi izostavljeni, ovakvim je prijedlogom bolje dijeliti suautorstvo, nego sam biti autorom stručnog teksta!!! Dijete po posebnim potrebama, u učionici, ondje gdje radite, nosi nula (0) bodova! RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) (3 boda) Ali, zato ako ste simpatizer određene stranke, i odazovete se pozivu, niže prenesenom, sve i da ne dobijete bodove (u vrijeme oglasa predmetni Pravilnik još nije bio napisan), dobit ćete simpatije lokalnih moćnika i to vam jaaaako može pomoći u karijeri. I nitko vas ne pita jeste li licemjerni: u učionici date učeniku jedan, a onda mu subotom držite besplatne poduke... Hrvatska demokratska zajednica općine ____________ pokrenula je ovaj projekt kojem je svrha pomaganja učenicima pri učenju. Poduke će se davati iz matematike, fizike, hrvatskog i engleskog jezika, a predavači će biti profesori navedenih predmeta. Napominjemo kako su ove poduke besplatne i namijenjene su za sve učenike, a bit će organizirane subotom u jutarnjim terminima u prostorijama udruge u _______________ (zgrada TZ-_____________). Prijave traju do 30.3.2018., a poduke počinju 14.04.2018. te traju do završetka nastavne godine. Veliko hvala svim profesorima koji su se odazvali ovoj akciji, poručuju na stranicama lokalnog HDZ-a. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) (1 bod) Boduje li se uređivanje školskog lista samo na društvenim mrežama? Ili vrijedi i u tiskanom obliku? Nejasno je! Što znači uređivanje školske mrežne stranice? Znači li to samo objavu različitih informacija ili imate i odgovornost da ono što napišete bude barem gramatički i pravopisno korektno? I na kraju! Ima li ijedna struka u kojjoj jednom stečeni status morate obnavljati? Jasno mi je da za unaprjeđenje morate opet rasti i razvijati svoja znanja, i učiti, i usavršavati se. Ali, obnavljati status – zaista je jadno. Predlažem da svi oni koji steknu napredovanje po novom pravilniku, svoje zvanje zadrže trajno, te da potvrđuju kompetencije samo u slučaju napredovanja. Mislim da je to pošteno iz više razloga: nećemo tako potvrđivati svoje omalovažavanje i od svoga sustava, a i novim je pravilnikom značajno povećan broj bodova pa bi te kompetencije trebale imati jednu trajnu težinu. Zrinka Perković Dodig | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 141 | Snježana Glavaš | PRAVILNIK | Poštovani, nabrojeni ishodi u dokumentu "Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama"dobar su putokaz učitelju "što se od njega očekuje"prilikom praćenja rada tijekom dva sata praktičnog rada. No, ocjena rada na temelju ta dva sata, može biti zbog objektivnih razloga, (primjerice bolest učenika, termin održavanja sata, promjena radnog mjesta i slično) nerealna. Nije čudo da zbog toga mnogi učitelji, u strahu od lošeg dojma u tom prvom dijelu uvida u stručno-pedagoški rad, pribjegavaju "uvježbavanju sata". Sakupljeni bodovi koji su uredno dokumentirani, u dosadašnjoj praksi bi u takvim slučajevima gubili na značaju. Smatram da bi dan uvida u rad učitelja trebao biti "Dan slavlja" umjesto stresnog i neugodnog "pregledavanja". U tom smislu smatram napretkom uvođenje stručnog povjerenstva i obveznog očitovanja odgojno-obrazovnog radnika na stručno mišljenje povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 142 | Ankica Rebrović | PRAVILNIK | Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika (2 sata) po meni je nepotrebno.Radnik koji skupi dovoljno bodova za bilo koju kategoriju napredovanja je dovoljan uvjet izvrsnosti (zadovoljeni svi kriteriji),posebno za radnike sa više godina staža u obrazovanju.Oni su već svojim dugogodišnjim radom došli do nivoa da ih se ne treba promatrati sa aspekta održavanja oglednih sati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 143 | Dejana Bedeković | PRAVILNIK | Potrebno je posebno vrednovati učitelje, a posebno stručne suradnike, odgajatelje i ravnatelje jer npr. mi knjižničari ne dobivamo bod za javno-kulturnu djelatnost jer nam je u opisu posla, a učitelji da i tako se dogodi da jedan učitelj za izložbu povodom Valentinova gdje izloži dječje radove + neki tekst dobije bod, a knjižničar ne, a sve treba s djecom dodatno napraviti. Čast izuzecima! I s uvažavanjem učitelja koji rade predivne izložbe. Bez zamjerke. Znači, treba prilagoditi, tj. dodati elemente koji se vrednuju stručnim suradnicima jer su naši poslovi drugačiji od onog učiteljskog, odgajateljskog ili ravnateljskog. Svaku vrstu zanimanja u odgoju i obrazovanju treba posebno kategorizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 144 | Marija Pepelko | PRAVILNIK | U članku 8. navod: "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku)" treba dopuniti tekstom u zagradi: "i kategoriji" jer isti učenik i mentor mogu ostvariti uspjeh u različitim kategorijama, primjerice u okviru HŠS Lidrano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 145 | Marija Pepelko | PRAVILNIK | Podržavam Nacrt Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja... s nadom da će visoko postavljeni zahtjevi biti ostvarivi u svim školama kako bi se poštovalo načelo pravednosti odnosno ravnopravnosti učitelja. Suvremena tehnologija je blagodat i izazov vremena u kojem živimo, ali ne smije biti iznad ljudskosti i temeljnih odgojnih vrijednosti koje učitelji svojim životnim pozivom i poslanjem (ne)primjetno ugrađuju u svoj svakodnevni učionički i izvanučionički rad s učenicima. Imam zvanje prof. savjet., više od 36 godina radnog staža i pitam se: kako dalje, po kojem pravilniku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 146 | Vini Ballarin | PRAVILNIK | Uglavnom se slažem s kolegama i svim napisanim . Moj prijedlog jest da nastavnik s 30 godina radnog staža u struci,a ne 35 ne treba obnavljati napredovanje do tada stečeno. Zar se do tada nije dokazao? Mislim da nije humano da se dokazuje nakon 30 godina i koliko godina života 60 ??Nadalje smatram da nisu dobro razrađene sve stavke napredovanja. Mentorstvo studentima ( po metodici ili ..)Što ako držimo ogledni sat na međunarodnoj razini. Koliko bodova taj sat nosi. ? Stalno se spominje digitalizacija. Tko može bodovati i ocijeniti vrijeme koje svakodnevno ulažem. Samo javno objavljeno i podijeljeno je mjerljivo a ono u razredu??A pravilnik o nagrađivanju ne želim komentirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 147 | Sara Novak | PRAVILNIK | Vrednovanje bi trebala provoditi AZOO, a ne MZO jer Agencija sudjeluje u mnogim stručnim skupovima te surađuje s odogjno - obrazovnim ustanovama puno bliže no što to radi MZO. Smatram da je Agenciji uvid u praksu mnogo češći pa je time Agencija i mjerodavnije tijelo od MZO. Smatram da se mentoriranje treba više bodovati jer je prenošenje znanja pripravniku i uvođenje u posao, savjetovanje, informiranje, rad i podrška mnogo vrijednije, a s ovime se stječe dojam da je to nebitna stavka. Naravno da je rad s učenicima bitan, ali bitno je i kako ćete prenijeti znanje i osposobiti mladu osobu za rad u struci. Nerijetko se dogodi da mentori u godini dana naprave ono što studenti nisu naučili u 5 godina visokog obrazovanja (moje iskustvo). Smatram da je sama činjenica da je za mentora potrebno imati 30 bodova - apsurd. Kao stručni suradnik jako ouno radim individualno s učenicima, provodim mirenja, savjetujem i razgovaram s roditeljima, radim na prevenciji nasilja i odnosima između učenika i učenika te učenika i nastavnika i za cijelu listu koja je novim Pravilnikom ispisana - često nemam vremena. Jer je profil mojih učenika takav da u jednom polugodištu imamo, npr. 50 pedagoških mjera. Ovim Pravilnikom se i degradira moj vlastiti rad jer je potrebno toliko online rada, a u radu s ljudima toliko toga postižem i radim. Smatram da se broj bodova za napredovanje treba smanjiti te da za obnovu zvanja nije potrebno ponovno sakupiti jednak broj bodova. Stariji nastavnici ne mogu se staviti u "isti koš" s mlađima niti je isto imati 6 i 25 godina staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 148 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK | Iako i sama u statusu mentora, mišljenja sam da je ovakvo seciranje nečijeg svakodnevnog mukotrpnog rada na bodove (one obavezne i manje bitne) sramotno i ponižavajuće. Postoji li išta slično i u jednoj drugoj struci?! Liječnici primjerice se također usavršavaju i educiraju tijekom cijelog radnog vijeka, napreduju također prema stupnju edukacije i angažmana, no vrednovanje njihovog rada nije svedeno na puko zbrajanje bodova. Nadalje, Pravilnik daje preveliku prednost digitalizaciji nastavnog procesa i izradi digitalnih materijala za koje još nitko nije znanstveno dokazao da pridonose napretku nastavnog procesa, motivaciji učenika ili postizanju boljih rezultata u učenju. Bodovi za sudjelovanje u eksperimentalnim programima su također diskutabilni, obzirom na to da svi nastavnici i učitelji sudionici eksp.programa na sudjeluju u njima jednakim entuzijazmom i angažmanom. Neki jednostavno odrađuju ono na što su primorani. Eksperimentalni program Škole za život završava kroz nekoliko mjeseci, tim više bodovanje istog u narednim godinama postaje besmisleno. No, kao što sam rekla na početku - bodovanja i zbrajanja bodova kao takvog uopće ne bi trebalo biti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 149 | Olivera Kardum | PRAVILNIK | Na sudjelovanje u ovoj javnoj raspravi ponukala me je činjenica o kojoj već dugo razmišljam. Mislim da su učitelji i nastavnici i ostali na koje se ovaj pravilnik odnosi u neravnopravnom položaju u odnosu na sve ostale zaposlenike u javnim i državnim službama koji također podliježu sustavu napredovanja (zdravstvo, vojska , policija, visoko školstvo). Naime, kada zaposlenici u ovim službama dosegnu neki stupanj napredovanja ili zvanja, oni u njemu i ostaju do eventualnog daljnjeg napredovanja. Jedino učitelji i nastavnici svoje zvanje trebaju obnavljati svakih pet godina i uvijek se iznova dokazivati. Pri tom naravno da ne mislim kako je cjeloživotno učenje nešto što bi nas trebalo zaobići, dapače. Novi pravilnik nam velikodušno nudi mogućnost zadržavanja zvanja nakon 35 godina staža. U praksi tu pogodnost moći će iskoristiti rijetki zaposlenici koji su imali sreću zaposliti se s 25 godina i bez prekida raditi do svoje šezdesete godine. Većina ostalih povlasticu će ostvariti godinu ili dvije prije mirovine. Stoga predlažem, ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža. Osvrnula bih se i na neke nelogičnosti u bodovanju aktivnosti. Najviše me je iznenadilo bodovanje mentorstva studentima učiteljskih i nastavničkih studija koje je u starom pravilniku honorirano s tri boda po godini, u novom, taj odgovoran višetjedni posao nosi tek jedan bod po godini. Rad mentora potpuno je obezvrijeđen, matematički 12 puta s obzirom na novi, znatno veći broj bodova koje je potrebno prikupiti. Nadala sam se i kako će novi pravilnik prepoznati rad ispitivača na državnoj maturi npr. ispravljanje eseja za profesore Hrvatskoga jezika, no to se nije dogodilo. Većinu ostalih primjedbi ostali sudionici su već naveli, tako da ih ne bih ponavljala, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 150 | Martina Vujnović | PRAVILNIK | Podržavam zaista sve napisano do sada. Svakako razdvojiti napredovanje i nagrađivanje, te učitelje od stručnih suradnika. Mislim da su male škole i strukovne stavljene u nepovoljniji položaj. Stoga je potrebno konkretno propisati i prilagoditi kriterije svim skupinama u školstvu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 151 | Denis Vincek | PRAVILNIK | U članku 9., "Vrednovanje dijela stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika za ispunjavanje uvjeta izvrsnosti boduje se prema kriterijima podijeljenim u kategorije" u kategoriji "ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA" - stavka "mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj i državnoj razini" – na neki način treba jasno istaknuti je li riječ samo o natjecanjima i smotrama koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, ili na natjecanjima, smotrama i sl. uopće. Primjerice, učenik sudjeluje pod mentorstvom učitelja ili stručnog suradnika na fotografskom natjecanju ili literarnom natječaju državne razine, osvoji čak neko mjesto ili mu je rad pohvaljen i za to dobije pohvalnicu, ili mu je rad izložen – a nije riječ o nečemu što organizira AZOO, hoće li se to bodovati? Jasno naznačiti na neki način, a ne da, kao što je dosad bilo, neki viši savjetnici iz AZOO-a ovu drugu opciju boduju, a neki ne boduju. Treba biti nedvosmislena i jasna uputa prilikom bodovanja odnosno rada povjerenstava. Moj prijedlog je da se boduju i mentorstva na takvim (dakle: svim) natjecanjima, smotrama i sl., a ne samo onima koje organizira AZOO. Usto, na koji način se takvo što dokazuje? Neki organizatori izdaju priznanje mentoru, neki ne. Moj prijedlog je da je u takvu slučaju dovoljna i ovjerena (potpis i pečat) potvrda organizatora. - stavka "sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)" – na neki način treba jasno istaknuti je li riječ samo o natjecanjima i smotrama koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, ili na natjecanjima, smotrama i sl. uopće. Primjerice, neki viši savjetnici iz AZOO-a dosad nisu priznavali sudjelovanje u povjerenstvima na smotrama koje su – čak održavane uz pozitivno mišljenje AZOO-a ili MZO-a. I ovdje dati jasnu i nedvosmislenu uputu prilikom bodovanja odnosno rada povjerenstava. Moj prijedlog je da se boduje i sudjelovanja u radu svih povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, a ne samo onih koje organizira AZOO. u kategoriji " RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL." - stavka " vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini)" dodati da je riječ i o vođenju izvannastavne aktivnosti u školi (po godini) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 152 | Marija Pavičić | PRAVILNIK | Novi Pravilnik treba razdvojiti i ustanoviti posebne kriterije za napredovanje stručnih suradnika od onih učitelja i nastavnika zbog razlike u obavljanju odgojno-obrazovnog rada i ostalim poslovima koje obavljaju u školama. Isto tako Zakon ne može djelovati retroaktivno. Kako je ostavljena mogućnost zadržavanja zvanja do isteka petogodišnjeg razdoblja, ne bi se smjele, istim nastavnicima ili stručnim suradnicima , nametati obveze po novom pravilniku, osobito zbog toga što nemaju na raspolaganju isti vremenski rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 153 | Marko Amižić | PRAVILNIK | Podržavam donošenje novog pravilnika, ali ne ovako restriktivnog u odnosu na važeći, koji se nije mijenjao dugo, i svakako mu treba osvježenje i nadopuna. Pročitao sam sve komentare, i slažem se s većinom sugestija kolegica i kolega. Međutim, uz općenite pozdrave novom pravilniku, u navodima negativnosti koje spominju, najčešće se kritiziraju najvažnije inovacije, a to su; prevelik broj bodova za sva zvanja (kao i sam naziv najvišeg) , nejednakost uvjeta urbane i ruralne sredine, kao i mlađih, naspram starijih obrazovnih radnika. Nadalje, forsira se nadmetanje djelatnika za privremena, a ne trajna zvanja, što djeluje frustrirajuće, pa i nepravedno u odnosu na državne službe. Nije poticajan za samozatajne, ali vrijedne, a tu su i glomazna povjerenstva. Zaobilazi se AZOO i ASOO i sl. Ovaj pravilnik ima i dobrih korekcija, npr., bodovi kod državnih natjecanja su poštenije raspodijeljeni, dakle, ne samo 3 boda za prva 3 mjesta. Naime, i ostali mentori jednako pridonose uspjehu učenika, jednako utroše vremena, a razlike koje dijele nagrađene od ostalih su ponekad veoma male, u nekim područjima, logično, podložne subjektivnim procjenama. Vidljivo je da se mnoge odrednice moraju srediti i pojasniti, izbaciti kolizije ili dupliciranja (npr. dijeljenje dobre prakse i predavanja na stručnim vijećima), pa onda ponovo dati na uvid javnosti prije konačnog usvajanja. Sklon sam više evoluciji nego revoluciji, dakle nadogradnji a ne prevelikim promjenama, dopunama sadržaja koje nosi novo vrijeme, kojih nema u važećem pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 154 | Ivana Žderić | PRAVILNIK | Puno bodova odnosi rad izvan nastave, a mi se primarno bavimo nastavom. Također, smatram da je nemoguće održati 3 predavanja ili radionice na stručnim skupovima iz više tehničkih razloga,a ako bi se to i odrađivalo samo zbog broja i bodovanja, onda i sva usavršavanja gube smisao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 155 | Zrinka Amidžić | PRAVILNIK | Dobro je da se pristupilo izradi novog pravilnika o napredovanju, mnogo je novina u školstvu od objavljivanja trenutnog Pravilnika. Kao i neke druge kolege, muči me "prijelazni period" pogotovo za one kojima se bliži rok za obnavljanje zvanja. Značajno je povećan broj potrebnih bodova i bit će teško u kratkom vremenu raditi u razredu i udovoljiti ostalim uvjetima. Bodovanje je uglavnom bazirano na radu izvan nastave pa se doima važnijim sve drugo osim rada u razredu, što je naš osnovni posao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 156 | Josip Kršan | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju. Slažem se sa tri kategorije napredovanja mentor, savjetnik i izvrsni savjetnik. Dobro je to što se bodovi mogu skupljati u više kategorija nago po starom pravilniku, ali postavljen je previsok broj bodova te mnogi neće moći dostići taj broj bodova kod obnavljanja napredovanja. Što će biti sa djelatnicima koji će morati obnavljati svoje napredovanje nešto poslije donošenja ovoga novoga pravilnika, jer su se bazirali na skupljanju bodova po starome i u kratkom roku neće moći sakupiti određen broj bodova i neće noći obnoviti napredovanje te su oni tu zakinuti i oštećeni. Smatram da djelatnici sa navršenih 30 godina radnog staža u struci bi trebali dobiti stalno bez produžavanja valjda su to zaslužili u svom dugogodišnjem radu. Mislim da bi se pojedini kriteriji trebali jasnije izreći pri skupljanju bodova. Mislim da ovakav pravilnik će doprinjeti drastičnom smanjenu djelatnika koji će napredovati i dali je to cilj ovog novog pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 157 | Maja Junašević | PRAVILNIK | Poštovani, iako sam tek unazad par godina započela s poslom u prosvjeti, voljela bih reći kako sam sretna što se nude mogućnosti nagrađivanja i napredovanja jer je to svakako motivacija za još kvalitetniji rad. No, kako doći do toga da te nagrade i tko će to provoditi, nije dobro razrađeno te se slažem s kolegama - očekuje se iznimno visok bodovni prag za takvo postignuće. Što nam vrijedi to što možemo napredovati ako znamo da su ti bodovi gotovo nedostižni? To je onda apsolutno demotivirajuće. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 158 | Manda Azinović | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju bi trebao nastavnike dodatno motivirati u njihovom radu, a ovaj novi bodovni prag ide u suprotnom smjeru. To nikako nije dobar put u promjenama na bolje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 159 | Tamara Bošković | PRAVILNIK | Poštovani, svaka od navedenih kategorija djelatnika, ali i ustanova razlikuje se po vrstama odgojno - obrazovnog rada, te smatram da je potrebno odvojiti kriterije za napredovanje tih djelatnika. I prethodni je Pravilnik bio uglavnom prilagođen potrebama napredovanja učitelja i nastavnika, što se i sada ponavlja. Ovim novim Pravilnikom o napredovanju nameće se dojam da je osnovni prioritet za napredovanje - stjecanje osobnih profesionalnih kompetencija i prezentacijom osobe odgojno – obrazovnog djelatnika, ili pak Škole kao ustanove, te se stavlja u drugi plan to da bi profesionalno usavršavanje u bilo kojem smislu, trebalo raditi s namjerom postizanja kvalitetnijeg neposrednog odgojno – obrazovnog rada bilo učitelja bilo stručnog suradnika u odnosu na učenike. Dobar odgojno - obrazovni djelatnik koji brine o svojim učenicima i kvalitetno ih podučava nije nužno i onaj koji ima maksimalan broj bodova. Potrebno je pronaći kvalitetniji i mjerljiviji način za vrednovanje kvalitete učitelja i ostalih dionika odgojno – obrazovnog procesa, od niže navedenih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 160 | Helena Strugar | PRAVILNIK | Smatram da novi pravilnik ne cijeni i ne boduje rad s učenicima što je zapravo najvažniji dio našeg posla. Sakupljanje bodova i silne edukacije nisu pokazatelj kvalitete rada. Imam problema i sa objavljivanjem besplatnih sadržaja, JAVNO I BESPLATNO DOSTUPNI DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI" (članak 21., 22. i 23.) to je moje ili nečije intelektualno vlasništvo koje će netko drugi koristiti, prepisati itd. Definitivno bi trebalo definirati koji su to ishodi neophodni za zadovoljavanje uvjeta i nije navedeno tko će i kako će provjeravati usvojenost istih. U Čl.21. navodi se Mentor /savjetnik/izvrstan savjetnik je dužan najmanje 6/8/10 sati godišnje educirati kolege. Što to podrazmijeva? I pitanje je sredine gdje se nalazi škola, nastavnici u manjim mjestima i manjim školama (a da ne govorimo o sve manjem broju djece u Hrvatskoj) teže će sakupljati bodove (pitanje financiranja odlaska na državne aktive npr. dogovor je obično jednom godišnje jedna osoba iz aktiva). I da ne ponavljam kolege, ima vrlo dobrih konstruktivnih prijedloga u komentarima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 161 | Darko Eršetić | PRAVILNIK | Poštovani, koristim priliku progovoriti o tri stvari vezano uz novi prijedlog Pravilnika. - Vidim da boduje sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini, a sudjelovanje na radionici i stručnom skupu državne razine se ne boduje. Mislim da bi to trebalo izjednačiti jer su online edukacije dobra stvar, ali u dosta primjera treba dati prednost neposrednim oblicima edukacije. - Mislim da bi u sustav bodovanja trebalo uvesti i sudjelovanje u javnim medijima, npr. lokalna ili državna televizija, u čije su emisije kolege pozvani sudjelovati u raspravama o obrazovanju, o predstavljanju svojih projekata, aktivnostima, promociji svoje struke i sl. - Uspoređujući postupak napredovanja u nekim drugim javnim i državnim službama, prema podacima iz Narodnih novina koje sam pronašao na internetu, proanalizirao sam dva dokumenta: „Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja“ ( NN 129/2011 ) i „Pravilnik o dodjeli činova i promicanju vojnih osoba u činove“ ( NN 55/2014 ) i usporedio sa našim prijedlogom „Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima“ Koliko sam uočio, bitna razlika našeg između našeg „prosvjetarskog“ pravilnika u odnosu na „policijski i vojni“ je što u našem postoji poglavlje: „Obnavljanje napredovanja u zvanje“, a u njihovim nisam pronašao poglavlje koje govori o sličnoj tematici. Dali to znači da oni dobivene više činove ili zvanja zadržavaju bez potrebe za obnavljanjem i potvrđivanjem istih? Ako je to tako, zašto mi prosvjetari imamo, a drugi nemaju obavezu obnavljanja svoga napredovanja? U tom slučaju mislim da bi i naše stečeno zvanje trebalo ostati trajno. Lijep pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 162 | Ines Delhusa | PRAVILNIK | Poštovani Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena ,strogo, godišnje (20) već u ukupnom trajanju kroz 5 godina (100). Mislim da je čl.5. pomalo nejasan"minimalno pet ishoda učenja". Trebalo bi definirati koji su to ishodi neophodni za zadovoljavanje uvjeta i nije jasno tko će i kako će provjeravati usvojenost istih. Čl.21. Mentor je dužan najmanje 6 sati godišnje educirati kolege...Što to podrazmijeva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 163 | Sylwia Nasilowska - Blažok | PRAVILNIK | Pozdravljam uvođenje novog pravilnika o napredovanju i smatram da nudi puno više mogućnosti za napredovanje nego što je to bio slučaj sa starim pravilnikom, međutim smatram da bi napredovanje i zvanje trebalo biti trajno. Moglo bi također obuhvaćati više stupnja napredovanja, a svaki slijedeći stupanj napredovanja trebao bi nositi sa sobom osjetnu razliku u primanjima napredovanog nastavnika kao nagradu a i motivaciju za odličan rad. Smatram također da bi trebalo verificirati bodovne pragove za pojedina zvanja. Dok je prag od 30 bodova po mom mišljenju realan za zvanje mentora, dupli prag od 60 bodova za zvanje savjetnika smatram pretjeranim i teško ostvarivim za veliki broj nastavnika i stručnih suradnika u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 164 | Vladimir Delić | PRAVILNIK | Poštovani Pregledom Pravilnika odmah se može zaključiti da je krajnji cilj smanjivanje broja napredovanja postavljenom bodovnom ljestvicom za stjecanje određenog zvanja. Također bode u oči broj kategorija koje moraju biti zastupljene u bodovanju, posebice poznavanje ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Mišljenja sam da je Pravilnik napregnut brojem bodova. Predlažem da se poveća broj godina staža djelatnika koji žele napredovati za svako zvanje. Primjerice, za zvanje mentora po mom mišljenju nije dovoljno 5 godina rada u struci. Broj bodova i broj kategorija također treba smanjiti. Predlažem da se za zvanje mentora treba postići 15 bodova u tri kategorije, za savjetnika 30 bodova u četiri kategorije, izvrsnog savjetnika 45 bodova u pet kategorija. Također predlažem da broj kategorija za ostvarivanje bodova ne treba biti izričiti uvjet, jer u stvarnosti postoje objektivne prepreke ostvarivanju, primjerice nama studenta ili pripravnika, izmjena voditelja stručnog vijeća školske razine, rad u povjerenstvima, imenovanja članova školskog tima za kvalitetu… Također predlažem da učitelj koji ima više od 30 godina radnog staža ne treba obnavljati zvanje te da do odlaska u mirovinu zadržava stečeno zvanje. Ishodi iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nisu jasno određeni ovim Pravilnikom, o čemu se radi i kako se to provjerava i boduje. Za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju natjecanja na županijskoj i državnoj razini dodijelio bi 2 boda članovima te 4 boda predsjednicima povjerenstva. S poštovanjem, Vladimir Delić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 165 | Andreja Kakša | PRAVILNIK | Poštovani! Predložila bi da odgojno-obrazovni djelatnici nemaju obavezu obnavljanja svoga napredovanja u mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika, nego da im vrijedi zvanje dokle gode dalje ne napreduju (članak 18.). Smatram da je samo u tom slučaju moguće prikupiti navedeni broj bodova za svako napredovanje, ali da se ne treba bazirati na točno 5 godina, jer kako su i drugi kolege rekli - nemaju svi iste mogućnosti glede napredovanja jer nemamo svi iste uvjete (financije, položaj škole, organizirani skupovi na županijskoj/državnoj/međunarodnoj razini). Ali smatram da bi se dalo prikupiti odgovarajući broj bodova za napredovanje ako se ne ograniči na 5 godina, nego ako ostavi slobodno da djelatnik sam prikupi bodove u onom vremenu koje je njemu za to dovoljno (po uzoru na Slovenski pravilnik o napredovanju). Nadalje smatram da u članku 21., 22., i 23. gdje je navedeno da treba "najmanje 6/8/10 sati GODIŠNJE educirati kolege, studente..." - mislim da se previše traži i smatram da bi tu trebali izostaviti ovo "GODIŠNJE" i ostaviti da ukupno bude "najmanje 6/8/10 sati educirati kolege, studente..." - jer kako je gore navedeno nisu svi u mogućnosti na godišnjoj razini educirati toliko sati kolege, studente i sl. Pitanje: Kako i gdje će se sudjelovanje na e-Savjetovanjima evidentirati? (članak 21., 22. i 23.) Slažem se da znanje treba svako pružiti tko je u mogućnosti ali nije jasno zašto su uvjet "JAVNO I BESPLATNO DOSTUPNI DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI" (članak 21., 22. i 23.) i što na to kažu izdavačke kuće? Besplatno dijeljenje intelektualnog vlasništva - ja ću se namučiti, a drugi će prepisati i koristiti? S ovim "besplatno" se ne slažem. Predlažem, pošto je sad sve u nekom digitalnom obliku, da se napravi portal na kojem će biti ili u koje ćemo unositi ili prikvačiti dokumente koji donose odgovarajuće bodove za napredovanje te će sam program zbrojiti sve bodove i napraviti ispis, jer se u kriterijima vrednovanja za stručno-pedagoški rad uvijek nađe neki dokument za koji nije sigurno gdje spada i koliko bodova nosi (članak 8.). Smatram da u članku 8. ONLINE EDUKACIJE ne bi trebale biti posebna domena. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE sadržane su i u ostalim domenama - natjecanje, predavanje i radionice na školskoj razini i sl. tako da niti ta domena nije točno definirana. Općenito, navedene domene u članku 8. ne bi trebali dijeliti nego ih sve zajedno napisati, a kao uvjet za napredovanje trebaju biti navedeni bodovi a ne iz kojih domena - jer se sve to međusobno isprepliće. I na samom kraju, u članku 3. smatram da bi trebalo maknuti godine mirovinskog staža jer su ovdje zakinuti kolege koji rade na nepunu normu, kao što je i navedeno u komentarima. Srdačno, Andreja Kakša | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 166 | Ivana Čupo | PRAVILNIK | Nejasna je i nedefinirana mjerljivost usvojenosti ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih okvirom nacionalnog standarda. Nedefinirano je kako će s utvrditi usvojenost ishoda iz uvida u neposredni rad ili ispitnim načinom. O transparentnosti definicije ovisi hoće li učitelj u napredovanju pokazati kompetencije primjenom ishoda i znanja u neposrednom radu ili samo poznavanjem ishoda iz nacionalnog standarda. Vrednuje se „dijeljenje primjera dobre prakse i inovativnih metoda poučavanja“. Nejasno je što podrazumijeva dijeljenje. Ako je primjer inovativne nastave učitelj prezentirao i održao radionicu na stručnom vijeću podijelio je to sa svojim kolegama ili se taj glagol u dokumentu odnosi samo na objave u publikacijama i na digitalnim platformama. Sudjelovanje u samovrednovanju vrednovati će se jednim bodom a pod pretpostavkom da učitelj mora potkrijepiti postojanje boda dokumentacijom, kojim modelima će biti procijenjeno sudjelovanje učitelja u samovrednovanju. Ostaje nejasno što je kolegijalna podrška i kako je evidentirati, kojim će se modelom i kriterijima od izvrsnih financijski nagrađivati samo pojedini izvrsni učitelji? Iznenađuje banalnost da se u većem dijelu vrednuje kvaliteta rada učitelja kroz on line sakupljanja znački za popust u konačnom zbiru bodova za napredovanje, dok je dvojbena autentičnost sudionika u takvim edukacijama. Manji dio u dokumentu posvećen je dijelovima neposrednog pedagoškog rada koji je nemoguće raditi samo informatičkom pismenošću i vještinama. Zaboravljeno je vrednovanje rada na pripremi i organizaciji izložbi u suradnji s muzejima, rad na očuvanju baštine, dok se u dokumentu jasno navode međunarodne platforme nama nedostižnih obrazovnim sustavima u korijenu različito postavljenih vrijednosti i prioriteta. Pravilnik je napisan za grupu pojedinaca koji su stekli mogućnost šireg uvida u međunarodno obrazovanje, češćom ambicijom same škole sudjelovanjem na raznim razmjenama. Može li pojedinac potaknuti takve aktivnosti u svojoj ustanovi ako za to ne postoji volja ravnatelja i učiteljskih vijeća. Napredovanje ostaje nedostupno većini kvalitetnih učitelja jer koliko to vrijednih i voljnih učitelja je pozvanih da pokažu izvrsne primjere dobre prakse kada se radije posluša netko iz znanstvene zajednice, koliko će takvih inovativnih primjera nastavne prakse objaviti znanstvene publikacije, koliko će to učitelja moći voditi nekoliko udruga za unapređenje struke za nekoliko bodova u pravilniku, koliko škola ima financijskih mogućnosti za izdavanje školskog lista? I da ne zaboravimo usput spomenuti ono, čini se manje bitno, rad u 16 odjeljenja, vizualni identiteti škola, suradnja sa udrugama, umjetnička i kulturna događanja u školi i izvan nje, vođenje grupa, estetsko oblikovanje nepreglednih školskih površina, organiziranje izložbi u muzejima….doista zamorno nabrajanje. Kreativnost je opći ljudski potencijal i kao takav prisutan je u svim vidovima ljudskoga življenja, a nastaje razvojem odgovarajućih dispozicija čija kvaliteta i kvantiteta nije jednaka kod svih ljudi i vjerujem nema kreativnijih od učitelja u organizaciji i koordinaciji svog rada. Pridjev „kreativan“ označava osobu koja je sposobna za stvaralaštvo u umjetničkom i znanstvenom smislu pa razmislimo malo koliko ćemo odgojiti mladih znanstvenih kreativaca ako njihove učitelje vrednujemo kroz sakupljanje markica i informatičku vještinu plesanja po virtualnim platformama u potrazi za bodovima gubeći prostor i vrijeme za kreativnost u neposrednom radu sa učenicima. Tužno je da u manjem dijelu vrednuje kreativan način pristupanja svakoj individui u učionici otuđenoj u svijetu e- imaginacije. Učitelje karakterizira fleksibilnost, zbog čega su otvoreni prema novim pravcima i skloni napuštanju ustaljenih načina mišljenja. Sposobni su tolerirati neodređenosti i nejasnoće te se zahvaljujući svojoj inteligenciji (koja se manifestira u toku kreativnog rada rješavanja problema) znaju boriti u nejasnim situacijama. Škola za život još je razvojni dokument, digitalne platforme se kreiraju, modificiraju, nadograđuju dok je još sve usuđujem se reći blago nejasno, jasno je da učitelji moraju biti spremni za vođenje međunarodnih on line edukacija i takve i sl. kompetencije čine odličnog učitelja ovog dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 167 | Maja Postoglu | PRAVILNIK | Primjedba na čl. 9 Prijedloga pravilnika. Predlaže se povjerenstvo za napredovanje u sastavu od 8 članova, očito različitih struka. Kako struka ima mnogo više od 8, znači da bi npr. stručnom suradniku logopedu moglo doći 8 osoba koja niti jedna nije logoped. Kako će u tom slučaju isti procijeniti stručnost logopeda i procijeniti njegov rad uvidom u isti? Smatram da bi bilo potrebno ili osnovati povjerenstvo za svaku struku posebno koje bi bilo sastavljeno od sustručnjaka ( u tom slučaju bi svako povjerenstvo trebalo imati manje članova) ili, jefitinije rješenje bi bilo da 7 članova bude stalnih, one koje imenuje ministar na 3 godine, a jedan OBVEZATNO iz struke, najbolje savjetnik za tu struku koji nikako ne bi smio biti izostavljen iz povjerenstva! Savjetnici su do sada obavljali sami ono što bi sada obavljalo povjerenstvo. Povjerenstvo je dobra ideja, dobije se objektivnija procjena, ali nikako se ne bi smjelo izostaviti savjetnika pojedine struke koji bi morao sjediti u povjerenstvu. Agencija za odgoj i obrazovanje je nadležna za provođenje nadzora, savjetnici su stručne osobe koje imaju konstantan uvid u rad sustručnjaka i stručni su procijeniti kvalitetu rada kolega iz struke i stoga: povjerentvo da, ali uz sudjelovanje stručnjaka iz struke osobe koja je predložena za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 168 | Mladenka Žuvan | PRAVILNIK | Lijep pozdrav! U kategoriju "Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl." trebalo bi nadopuniti i radom u široj lokalnoj zajednici (kako smo imali i do sada) jer taj rad, osim vođenja stručne udruge ili društva, obuhvaća i suradnju sa lokalnim vodećim institucijama kroz zajedničke projekte, kao i stručni rad i širenje kreativnih suvremenih metoda kroz medije. Jer i kad je riječ o projektima, spominje se školska razina, pa državna razina, pa međunarodna razina. Mislim da iza gradske razine ide vrlo bitna razina specifične LOKALNE ZAJEDNICE u kojoj živimo, grad, županija, te je stručno djelovanje, bilo putem predavanja, projekata ili klasičnih medija (radio, tv) , na tim razinama vrlo važno. Hvala! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 169 | Krunoslav Kovačević | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam promjenu postojećeg pravilnika te promjene kriterija bodovanja i vrednovanja.Svakako bi trebalo razdvojiti Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju.Pozitivne promjene su vrednovanje aktivnosti koje se nisu bodovale.Smatram da je predloženi broj potrebitih bodova previsok.Kolegice i kolege koje napreduju biti će u strci pri prikupljanju bodova za napredovanje.Kako će se utvrđivati ishodi učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija?Pravilnik će zasigurno potaknuti nastavnike na intenzivniji izvannasatavni rad.Nejasan je pojam kontinuirani profesionalni razvoj.Prema tome nastavnik bi trebao sudjelovati gotovo na svim stručnim skupovima,a često puta škole nemaju dostatnih sredstva za financiranje istih.Trebalo bi jasnije precizirati vrednovanja po pojedinim kriterijima npr.projekti-vođenje projekta na školskoj razini?Isto tako potrebito je preciznije utvrditi kako vrednovati kategoriju predavanje/radionice u aktivnosti dijeljenje primjera dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja.Aktivnost koja bi mogla i trebala bodovati je i organizacija izvanučioničke i terenske nastave gdje je potrebito pomno planirati aktivnosti učenika te ishode i samo vrednovanje postavljenih ishoda takve vrste nastave.Zašto je potrebito nastavnicima u napredovanju postaviti uvjet u trajno zvanje tek nakon četiri uzastopna napredovanja?Pozdravljam promjene u vremenskom periodu dolaska na uvid stručnog povjerenstva koji je znatno skraćen i pojednostavljen-nadam se.Zanima me funkcioniranje računalnog sustava praćenja profesionalnog razvoja-evidentiranje individualnog portfolia.Moj prijedlog za bodovanje je slijedeći-za napredovanje u zvanje mentora-15 bodova, zvanje savjetnik -30 bodova i viši savjetnik 50 bodova.Novi stupanj u napredovanju izvrsni savjetnik bi trebalo preinačiti u zvanje viši savjetnik.Bojim se da bi ovim načinom bodovanja nastavnici u napredovanju bili prisiljeni sakupljati previsok broj bodova što bi moglo negativno utjecati na nastavni proces.Pozdravljam sve kolegice i kolege koje na ovaj način daju svoj doprinos u donošenju novog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 170 | Edita Bosnar | PRAVILNIK | Poštovani, nacrt novog Pravilnika većim dijelom je korektan. Članci u kojima vidim mogućnost poboljšanja su sljedeći: Čl. 8 - Organizaciju i provedbu natjecanja te mentorstvo učenicima trebalo bi odvojiti kao zasebnu kategoriju od Mentorstva studentima i pripravnicima jer se radi o bitno drugačijim područjima rada. Na taj način bi učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima bilo olakšano zadovoljavanje kriterija stjecanja bodova u određenom broju kategorija. Čl. 8 - Predavanja i/ili radionice - Bilo bi dobro razlikovati u vrednovanju individualno od koautorstva bez obzira na broj autora, npr. radionica koju vode tri ili više osoba nije lošija ili bolja od one koju vode dvije ili tri osobe. Uvjetovati bodovanje pozitivnom evaluacijom na bilo kojoj razini nije korektno (bez uvođenja prijelaznih odredbi) jer time svi oni koji su održali u proteklom razdoblju predavanja/radionice ostaju bez bodova bez obzira na angažman i dodatni napor. Osoba koja će biti vrednovana treba unaprijed znati po kojim će kriterijima biti vrednovana. Čl. 8 - Trebalo bi vrednovati i rad i vođenje i ostalih školskih timova, npr. Tima za Školski preventivni program, Tima za rad s darovitim učenicima - to je barem podjednako zahtjevno kao i vođenje Tima za kvalitetu. Čl. 5, 6 i 7. - Nije jasno koje će edukacije ulaziti u satnicu profesionalnog razvoja, uključuje li to isključivo potvrde o edukaciji izvan škole ili i potvrde o prisustvovanju npr. u edukaciju na stručnim skupovima učitelja u školi. Čl. 18 st. 2 - Predlažem spuštanje granice s 35 na 30 godina staža u obrazovanju vezano uz trajno priznanje stečenog stupnja napredovanja u zvanju. Također, bilo bi motivirajuće kada bi se otvorila mogućnost za vrednovanje i bodovanje rada razrednika. Svi oni koji su barem jednom bili razrednici znaju koliko je to zahtjevan, a nedovoljno vrednovan posao. Ovaj Pravilnik je prilika da se to možda promijeni. Srdačan pozdrav, Edita Bosnar, stručni suradnik pedagog - mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 171 | Martina Cindrić | PRAVILNIK | Svi se slažu kako novi Pravilnik je potrebit, ali mislim da problem sustava je što se sve temelji na gradskim školama! Tako učitelji na selu moraju sve voditi u školi, u svemu sudjelovati, odrađivati sve i svašta kako bi skupili bodove,na puno teži način jer nema djece koja će na natjecanje, nema studenata i kada skupi papire nazalost nakon par godina gubi sve jer pitanje je hoce li uspjeti ponovno buduci da nema mogućnost kao ostali...ako je više mentora na 1 školi,a manja je to tek postaje nedostižno! Smatram da zvanja trebaju ostati trajna u smislu da se ne prolazi postupak kao 1.put- dovoljno je poslati papire- bodove na uvid! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 172 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam prijedlog novog Pravilnika u kojem je proširena lepeza kategorija vrednovanja u kojima svatko može pronaći svoju priliku i mogućnost postizanja izvrsnosti, samim time ne smatram problematičnim povećan broj potrebnih bodova. Vjerujem da će se neke nedorečenosti koje su kolege istaknuli iskristalizirati i ovim putem. Učitelj svoju izvrsnost treba graditi, usmjeravati i dokazivati na izvrsnosti učenika koji je u središtu poučavanja, te nikako jedno ne isključuje drugo. Ako jedno isključuje drugo izgubili smo pred sobom cilj. Neka od mojih pitanja i nejasnoća: - Na koji način će se utvrđivati ishodi učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija? - Smatram da je previše očekivati da u 3 godišnja stručna skupa ŽSV-a predavanjem ili radionicom sudjeluje svaki promovirani učitelj! - Čl 8. Dijeljenje primjera dobre prakse, nije precizirano na koji način, gdje i kako. - Po kojim kriterijima i na koji način će se bodovati godine do stupanja na snagu novog Pravilnika učiteljima koji su napredovali u zvanje po ranije važećim propisima? Realno bi bilo očekivati da se sve godine vrednuju po novom budući da je potrebno više bodova. - Pohvalno je da se neće dugo čekati na uvid stručnog povjerenstva te da prava i obveze koje proizlaze iz napredovanja u zvanje se stječu od dana donošenja odluke. Lijep pozdrav i uspješan rad svim dobronamjernim sudionicima koji su se uključili u doradu ovog dokumenta! Janja Škraba-Stanešić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 173 | Snježana Koturić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje donosi novi Pravilnik ali smatram da bi trebalo jasnije odrediti način dokazivanja bodova. Određeni broj sati stručnog usavršavanja nije odgovarajući uvjet za napredovanje, s obzirom na to da stručno usavršavanje nije dostupno svima pod istim uvjetima. Smatram da bi trebalo bodovati organizaciju stručnih posjeta, ekskurzija i terenske nastave, za koje je potrebno planirati cjelodnevne aktivnosti svih učenika, ishode i vrednovanja. U postojećim uvjetima rada svi zainteresirani neće imati priliku jednom godišnje održati predavanje na županijskom stručnom vijeću, jer održavanje tri županijska skupa neće pružiti priliku svim zainteresiranim za održavanje predavanja Što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Predlažem smanjivanje ukupnog broja bodova za dobivanje zvanja, jer Pravilnik ne bi trebao poticati utrku za bodovima nauštrb neposrednog odgojno obrazovnog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 174 | Nikolina Janc | PRAVILNIK | Poštovani, svakako pozdravljam svaku novinu u radu sa učiteljima, nastavnicima... svaka nagrada i poticaj je bitan, no ovaj novi pravilnik koliko god je PUUNO bolji od starog ipak ima svojih nedostataka, prvo je bodovni prag je previsok. Ja kao učiteljica u ruralnoj sredini bez obzira na trud i rad ipak nemam mogućnosti i bodova sa natjecanja ili projekata kao učitelji u gradskim sredinama. predavanja na stručnim vijećima je ipak puno, jedan godišnje je dovoljno, ako nas je više ne stignemo svi a opet svake godine isti predavači nije zanimljivo i nije izazov za druge kolege. sudjelovala sam kao predavač na međunarodnoj konferenciji, koliko bodova mogu dobiti? nije ponuđeno... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 175 | LJiljana Crnko-Kovač | PRAVILNIK | Pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje donosi novi Pravilnik ali smatram da bi trebalo jasnije odrediti način dokazivanja bodova u nekim edukacijama. Predlažem da se online edukacije (npr. Loomen) koje traju kraće od 5 sati zbrajaju kako bi učitelj za više online edukacija dobio 1 bod. Jasnije treba precizirati koji međunarodni projekti donose bodove. Postoji realna opasnost da zbog utrke za napredovanjem i skupljanja bodova na različitim edukacijama izvan nastave padne sama kvaliteta bazične nastave učitelja na štetu većine učenika. Smatram da bi trebalo bodovati organizaciju izvanučioničke i terenske nastave za koju je potrebno pažljivo planirati cjelodnevne aktivnosti svih učenika, ishode i vrednovanja. Također, mislim da bi od tri člana koja dođu na uvid u stručno pedagoški rad dva trebala biti iz struke (a ne jedan kako se predlaže). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 176 | Sanjica Kroflin | PRAVILNIK | Pravilnik osim što pogoduje učiteljima koji većinu svog radnog vremena provode izvan učionice,na projektima dok drugi učitelj radi s učenicima, uopće ne razmišlja o razlikama među starijim učiteljima. Učitelji koji su nekad završili razrednu nastavu i još su u razredima i bit će slijedećih 10 godina svojih 35 godina radnog staža uskoro navršavaju i sigurno imaju problema s digitalnim kompetencijama. Učitelji koji su završili fakultete u startu imaju najmanje dvije godine radnog staža manje. Ujedno ako im se pružila prilika da u toku svog staža rade u drugim poslovima neovisnim o sustavu obrazovanja kažnjeni su jubilarnim nagradama koje gledaju samo kontinuitet rada u prosvjeti. Sada će biti kažnjeni i pravilnikom o napredovanju koji ne gleda ukupni radni staž nego samo rad u obrazovanju. Ne vidim ako sam se potrudila dobiti zvanje pošto sam već kažnjena stažom i jubilarnima razlog da bude kažnjena i ovim pravilnikom koji ne uzima u obzir cjelokupni radni staž nego samo u obrazovanju. Čovjek koji ima 60 i više godina je čovjek od 60 godina i ne vidim zašto mu je postignuto zvanje ne bi priznalo. Ne vjerujem da je taj članak 18 pravilnika da čovjek može zadržati svoje zvanje nakon 35 godina staža u obrazovanju zakonit. On diskriminira druge poslove neovisne o obrazovanju. Mirovinski radni staž je radni staž neovisno o tome gdje ga je čovjek zaradio. Sigurno čovjek stariji od 60 godina ne može raditi kao čovjek u naponu snage. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 177 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK | Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje niti sa Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih a niti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju čl.116. stavak 3 koji kaže :" (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar." Znači PROPISUJE MINISTAR a ne ODLUČUJE MINISTAR !!! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 178 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK | Poštovani, u daljnjem tekstu donosim određene prijedloge povodom donošenja Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Članak 1. : Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju svakako bi trebao biti jedan dokument. Međutim, nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika svedeno je na svega tri članka od kojih jedan regulira manjinu, eksprerimentalne škole. Dakle, svega dva članka o nagrađivanju. Nigdje nema kvantificiranja postignuća uspješnoga rada s učenicima kroz npr. natjecanja u organizaciji AZOO-a, međunarodnih natjecanja, izložbi i sl. koji bi se mogao nagrađivati svake godine. Potrebno je uvesti najmanje četiri kategorije nagrađivanja u kojima se nagrađuje: a) humane vrijednosti i civilno društvo b) natjecanja i smotre c) umjetnost d) obrt i inovacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 179 | Tatjana Maršić | PRAVILNIK | Poštovani, Smatram, kao i neki od mojih kolega, kako su 3 županijska stručna skupa godišnje nedostatna da svi zainteresirani učitelji mentori i savjetnici održe predavanja/ radionice u očekivanom broju sati (odnosi se na RN kojih ima uvijek najviše´).Gdje su tek oni učitelji koji će mentori/savjetnici tek postati!?Treba li se napredovanje svesti na utrku za bodove i međusobno rivalstvo? Zatim,EU-projekti...hoće li se tu računati i e-twininng projekti?Na koji način to mališani od 7-10 godina mogu putovati Europom (a još uče čitati i pisati)?To je u redu za neke predmete OŠ i većinu predmeta SŠ. Na kraju,u malim sredinama,iz kojih nam odlaze djeca svakodnevno,u nekim kategorijama teško je skupiti bodove za organizaciju natjecanja ili izložbi,ne mogu sudjelovati niti u Povjerenstvu za provedbu mature (RN) i zato predlažem da se bodovanje nas seoskih učitelja RN razradi na drugačiji način,možda kao voditelja na različitim manifestacijama (KUD,zadruga,zborova,mažoretkinja,izviđača i slično) te edukaciju studenata i pripravnika na osposobljavanju,jer zapravo,svaki učitelj je dobar i izvrstan ako su osmjesi učenika i roditelja iskreni osmjesi! Tatjana Maršić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 180 | Mirna Stojanović | PRAVILNIK | Poštovani, za početak smatram da bi Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju trebalo razdvojiti na dva Pravilnika. Po mome mišljenju nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji bi trebali imati različite uvjete napredovanja jer njihovi poslovi nemaju jednake domene. Malo je neprecizno što se smatra po pojmom kontinuiranog profesionalnog razvoja-znači li to da se mora sudjelovati na svim stručnim skupovima na lokalnoj razini, i barem na dijelu regionalnih i državnih jer u malim sredinama je gotovo nemoguće financirati duža i dalja putovanja. Ulazi li u taj dio i stručno usavršavanje u vidu praćenje i čitanja stručne literature, te tko je nadležan za određivanje istinitosti navedenoga? Naziv izvrstan savjetnik bi trebalo izmijeniti u možda viši, jer naziv malo degradira ostale. Broj bodova bi isto trebalo malo smanjiti, jer u malim školama i sredinama je nemoguće prikupiti bodove u nekim kategorijama. Bilo bi poželjno precizirati koliko članova može imati neko povjerenstvo( natjecanja, izložbe), te dobivaju li svi navedeni bodove za napredovanje ili samo predsjednik povjerenstva. Istodobno, nisam primijetila da se ikako nagrađuju kolege koje sudjeluju u vrednovanju( ispravljanju) državne mature. Osobno smatram da bi u Članku 17. trebalo produžiti rok podnošenja zahtijeva Ministarstvu iz stavka 1. na minimalno 30 dana. Postavljam i pitanje, zašto se nakon 3 mandata ne bi moglo trajno steći titula savjetnika. Nejasno je i što znači 8 sati ( ili više) educirati kolege po Članku 22., te na osnovu čega se dokazuje taj rad? Nadam se da ovim Pravilnikom nije otvorena trka za bodovima, te da na osnovu toga neće patiti nastavni proces. S poštovanjem, Mirna Stojanović | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 181 | Nikolina Vlajčić | PRAVILNIK | Poštovani, predloženi broj bodova za napredovanje u sva tri zvanja je previsok. Treba uzeti u obzir da položaj učitelja u RH nije isti, odnosno velika je razlika gdje učitelj radi. U većim mjestima imate veći broj učenika i puno više mogućnosti, ali i financijskih sredstava. U manjim i manje razvijenim mjestima učitelj nema puno mogućnosti za sudjelovanje u raznim aktivnostima izvan škole s učenicima što zbog malog broja djece,a što zbog slabijeg financijskog stanja kako škole tako i roditelja. Kako će učitelji RN prikupiti bodove u raznim natjecanjima kada u RN imamo samo natjecanje iz matematike u 4.razredu i to do županijske razine? Slažem se da se učitelji mentori i učitelji savjetnici trebaju više raditi i više se truditi, ali ovim Pravilnikom su poprilično visoki kriteriji i u trci za bodovima ( jer će se sve uglavnom svesti na to ) patiti će svi dionici obrazovno-odgojnog sustava i učenici i učitelji, a i sama nastava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 182 | Marijana Zarožinski | PRAVILNIK | Poštovani, svakako pozdravljam novi pravilnik. Ističem da se nastavnici iz trogodišnjih strukovnih škola ne mogu prijaviti na ispravljanje državne mature te da je to diskriminirajuće. Isto tako se u radne skupine rijetko kada ili uopće ne pozivaju nastavnici iz trogodišnjih strukovnih škola. Kada se to ispravi, ovaj pravilnik će biti još bolji. Smatram da je preveliki broj bodova, kao i većina kolega. Stvarno će se dogoditi da će nastavnici samo paziti da skupe sate edukacije i dovoljan broj bodova i da neće imati vremena za osobni život, kao ni za redovnu nastavu, koja je najvažnija u svemu ovome! Nikako, ali nikako ne može biti ograničen broj nastavnika koji u godini mogu napredovati zbog nekakvog proračuna! Nisam naišla na to ograničenje u ovom pravilniku, ali sam vidjela na nekim medijima prijedlog da se ograniči. Niže navodim što sam uočila po člancima. Članak 8, ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA NATJECANJA KOJE ORGANIZIRA MINISTARSTVO ILI NATJECANJA KOJA MI OSMISLIMO, TO NIJE JASNO: „Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju)“ OVDJE JE POTREBNO DETALJNO OPISATI NATJECANJE JER MOŽEMO SVAKE GODINE ORGANIZIRATI NATJECANJE U IZRICANJU DECIMALA BROJA PI, ŠTO JE PUNO LAKŠE ORGANIZIRATI I PRIPREMITI OD ORGANIZACIJE ŠKOLSKOG NATJECANJA KOJE VODI AZOO. Članak 8, Predavanja i radionice „Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)“ – ŠTO SE TU KONKRETNO PODRAZUMIJEVA? JE LI TU PREDAVANJE NA SHORT TERM JOIN STUFF AKTIVNOSTI PROJEKATA IZ ERASMUS+ ILI PREDAVANJE NA SASTANCIMA KOORDINATORA? KAKO SE TO DIJELI: „Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja“ Članak 8., Rad u stručnim vijećima, udrugama i slično ŠTO OVO ZNAČI:“ Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)“ Članak 8, STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI KAKO SE OVO OBJAVLJUJE I GDJE: „Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova)“ Članak 8,Projekti NEJASNO: „Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu)“ ČLANAK 12, (3) U slučaju ispunjenja općih uvjeta za napredovanje, ministarstvo nadležno za obrazovanja dostavlja zahtjev i dokumentaciju Povjerenstvu za napredovanje.: OVAJ STAVAK JE POTREBNO NADOPUNITI SA SLANJEM POVRATNE INFORMACIJE KANDIDATU U POSTUPKU JER SE DOGODILO NEBROJENO PUTA DA NASTAVNICI PO GODINU DANA NE ZNAJU JESU LI ISPUNILI UVJETE NITI KADA SE OČEKUJE DOLAZAK NA UVID U NAPREDOVANJE. TAJ PROCES JE DEMOTIVIRAJUĆE RAZDOBLJE JER BODOVI IZ TOG RAZDOBLJA PROPADAJU! OGRANIČITI VREMENSKI CIJELI POSTUPAK! BODOVE OD DATUMA SLANJA ZAHTJEVA PREBACITI U IDUĆI PERIOD SKUPLJANJA BODOVA. Članak 17. DEFINIRATI DUŽE BOLOVANJE: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju opravdane duže odsutnosti s rada rok na koji je odgojno-obrazovni radnik izabran u zvanje može se produžiti ovisno o trajanju opravdane odsutnosti. S poštovanjem, Marijana Zarožinski | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 183 | Zoran Samardžija | PRAVILNIK | Poštovani, dodao bih jedan stavak članku 18.: - odgojno obrazovni radnik kome je do datuma odlaska u mirovinu ostalo manje od godinu dana od datuma isteka stečenog zvanja, a ima više od 20 godina mirovinskog staža u obrazovanju, isto (stečeno zvanje) zadržava trajno. Obrazloženje uz primjer: npr.: Stečeno zvanje nastavnika savjetnika istječe 9 mjeseci prije odlaska u mirovinu. Učitelj/nastavnik bi trebao zadnje godine svog radnog vijeka poučavati rasterećeno, a ne skupljati (stresno i opterećujuće) bodove zbog preostalih, npr. 9 mjeseci rada, kako bi do odlaska u mirovinu zadržao stečeno zvanje. Navodim "više od 20 godina mirovinskog staža u obrazovanju" jer nisu svi učitelji odmah po završetku studija uspjeli naći posao u školi (npr. možda su 8 godina radili u turizmu), a mislim da je i 20 godina rada u školi dovoljan period za stjecanje visokih pedagoških standarda. Siguran sam da je ovakvih slučajeva vrlo malo (možda 1, 2 godišnje) pa to ne bi bio značajan trošak za proračun, a učiteljima/nastavnicima bi značio ogromno priznanje za njihov višegodišnji trud i rad s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 184 | Branka Burazer | PRAVILNIK | Poštovani, Donošenje novog Pravilnika, nakon 23 godine, je svakako pohvalno i ono što se podrazumijeva kad su u pitanju reforme Sustava. Pozitivnim bih predznakom istaknula: -prvi se puta nagrađivanje učitelja pojavljuje kao kategorija s kriterijima i načinima -u izradbi kriterija prepoznavanja najboljih sudjelovat će oni na koje se odnose -novi pristup napredovanju i kriteriji napredovanja -digitalizacija ( baza podataka i e-portfolio) -bottom up pristup u izradbi pravilnika -opći uvjeti za napredovanje. Možebitna korekcije vidim u idućim dijelovima: -poraditi na pojašnjavanju kriterija ( načiniti svojevrsne ček-liste jasnijih aktivnosti ) -u uvjetima izvrsnosti smanjiti broj bodova -kako je izradba digitalnih obrazovnih sadržaja jedan od važnijih elemenata u gradaciji napredovanja poraditi na jasnijem definiranju istih -formiranje fokus grupa koje prate napredak škola postupcima vrednovanja i samovrednovanja kako bi se škole bolje pozicionirale kad je unaprjeđenje u pitanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 185 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK | Uvjeti za napredovanje su previsoki i rad većine učitelja/nastavnika bit će fokusiran u "lovu" na bodove. Zgrožavam se kada vidim da nastavnici savjetnici u e-dnevniku uz ocjenu imaju bilješku od samo dva slova: pv ili kz. Podizanjem kriterija za napredovanje, sada neće pisati ni ta dva slova za bilješku, jer neće imati vremena. Također nastavnici savjetnici koji sudjeluju u međunarodnim projektima i zbog toga izbivaju 2 ili više tjedana iz matične škole, često nemaju dostojnu stručnu zamjenu. Učenici u tim tjednima obrade manje gradiva, imaju lošijeg nastavnika, a njihov nastavnik dobije putovanje, dnevnice i još dodatne bodove. Svi učitelji koji sudjeluju na međunarodnim projektima trebaju imati za vrijeme trajanja projekta smanjenu satnicu u nastavi (a ne dodatne bodove). Treba misliti i na učenike kako je njima ako im učitelj/nastavnik stalno odlazi na stručna putovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 186 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK | PITANJE: Učitelji/nastavnici dvaju nastavnih predmeta (npr. fizika i matematika) ukoliko iz samo jednog nastavnog predmeta (npr. fizika) predaju dokumentaciju za napredovanje, a održali su seminare i radionice na županijskim aktivima iz oba nastavna predmeta, boduju li se za napredovanje u više zvanje iz fizike i održana stručna predavanja iz matematike? Glavna ideja napredovanja jest motivirati učitelje/nastavnike na cjeloživotno stručno usavršavanje, na što bolji i inovatniji način rada kako s učenicima, tako i s roditeljima, kolektivom i modernom tehnologijom. Stoga bi svako izlaganje učitelja/nastavnika (bez obzira iz kojeg njegovog nastavnog predmeta) trebalo biti bodovano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 187 | Štefanija Šarec | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam uvođenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju, pohvaljujem trud tima koji je radio na njemu, izražavam zadovoljstvo brojnim novinama u smislu poboljšanja, kao što je n. pr. jasnije definiran sustav bodovanja. Ipak, dijelim zabrinutost oko nejasnoća kolega/kolegica iz prethodnih komentara vezanih uz čl. 5., 6., 7. i 8. te se u potpunosti slažem da odgojno-obrazovni radnik s 30 godina mirovinskog staža ne treba obnavljati svoje stečeno zvanje do odlaska u mirovinu. Smatram da obnova zvanja u tim godinama donosi sa sobom dodatne stresove, kao i psihofizičke napore. Ako se djelatnik u 30 godina svoga predanoga rada dokazao u aktivnostima izvan nastave, treba mu dozvoliti da svoje preostale snage i stečeno iskustvo usmjeri na redoviti rad s učenicima te da smirenije i zdravije dočeka odlazak u zasluženu mirovinu. Naravno, onim djelatnicima u toj kategoriji koji imaju afinitet za napredovanje, svakako treba dati tu mogućnost. Iskreno se nadam da ćete uzeti u obzir brojne korisne komentare iskusnih odgojno-obrazovnih radnika te time dokazati razumijevanje prema onima koji predstavljaju "najvažniju kariku lanca" Škole za život. Srdačan pozdrav, Štefanija Šarec. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 188 | Ankica Rebrović | PRAVILNIK | Svakako pozdravljam promjenu postojećeg Pravilnika.Posebno pohvaljujem vrednovanje sudjelovanja na on-line edukacijama,jer se do sada taj vid stručnog usavršavanja nije uzimao u obzir.Posebno mi se sviđa dio -1 bod za svakih 10 sati edukacije,budući da neke edukacije traju i više mjeseci. Smatram da bi se uvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija moglo pratiti na dva nastavna sata koja su dio uvida u stručno pedagoški rad. Zanima me prijelazni period između dva pravilnika,konkretno:po kojem Pravilniku bi se trebali ravnati nastavnici koji ove godine obnavljaju zvanje (naravno,pod pretpostavkom da se novi Pravilnik donese kako je najavljeno)?Naime,velike su razlike u bodovima,obvezama i slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 189 | Milka Restović | PRAVILNIK | 1. U nacrtu novog Pravilnika najgore prolazi učitelj koji se bavi djecom jer u školama radi puno samozatajnih učitelja kojima je prioritet odgojni i obrazovni rad s učenicima i tome su toliko posvećeni da im ne ostaje vremena za napredovanje u zvanju. 2. Svi učitelji nisu u ravnopravnom položaju. Učitelji - putnici, koji rade u malim dislociranim školama, nerijetko ustaju u 5 sati ujutro i vraćaju se kući u 5 sati popodne. Koje je to vrijeme koje im ostaje za skupljanje bodova za napredovanje? 3. Ni škole nisu u ravnopravnom položaju. Kako organizirati nastavu i naći stručnu zamjenu za učitelja koji odlazi na puno više seminara kako bi napredovao? Time opet ispaštaju učenici. 4. Novim Pravilnikom učenici će doći u nepovoljniji položaj jer će se njihovi učitelji više posvetiti sadržajima koji će im donijeti bodove za napredovanje. Na sreću, i dalje će biti pravih učitelja, kreativnih, koji su samoinicijativno odavno unijeli Školu za život u svoje učionice, ali koji upravo zbog svoje angažiranosti i posvećenosti učenicima (koje novi Pravilnik ne vidi i ne uvažava) neće pokazivati interes za napredovanje, pogotovo ne po ovom Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 190 | Jasminka Hajpek | PRAVILNIK | Pohvalila bih ideje novog Pravilnika jer postoji vrednovanje područja koja do sada nisu bila vrednovana. Pohvalno je i što mi učitelji dobivamo priliku sudjelovanja u kreiranju istog. Pohvaljujem i što se u slučaju bolesti i sl. rok za produljenje napredovanja može produžiti tj. pomaknuti što nije bio slučaj kod starog dokumenta. Slažem se da je prošli bodovni prag kod početnog napredovanja bio prenizak dok mi se sada bodovni prag za napredovanje npr. u znanje savjetnika čini vrlo visokim. A sada ono što mi se čini da bi trebalo još doraditi: Mišljenja sam da broj bodova ne bi trebao biti isti za sva područja tj. za sve predmete ( možda bi trebalo vidjeti koliko često koji predmet ima mogućnost natjecanja). U nekim područjima npr. TZK učenici tijekom cijele godine imaju mogućnost natjecanja i stoga učitelj tog područja vrlo brzo može doći do ogromnog broja bodova dok u nekim predmetima natjecanje postoji samo npr. u 8. razredu. Budući da se uvode povjerenstva koja bi vrednovala postignuća učitelja, ta bi povjerenstva mogla pomoći radnoj skupini začetnici ovog dokumenta da se za svaki predmet ili skupine predmeta koje imaju slične mogućnosti napravi procjena koliko se u kojem predmetu realno godišnje može postići bodova i onda se to pomnoži s pet i dobije se prosječni broj bodova za taj predmet u pet godina. Npr. za jedan predmet ili skupinu predmeta može biti minimalan broj bodova 40 a za neku skupinu u kojoj postoji natjecanje svake godine puno veći i to je onda u skladu s onim što se u tom predmetu može postići dok se u nekom drugom ne može. Zašto bi za sva područja morao biti isti bodovni prag kada realne mogućnosti natjecanja u tom predmetu nisu iste? Možda bi trebalo o ovome razmisliti jer smatram da kada se radi novi dokument, a on se neće raditi svake godine, treba ga onda valjano napraviti kako bi bio svrsishodan i koristio svima kojima je namjenjen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 191 | Nedeljko Mandić | PRAVILNIK | Poštovani. Predlažem da se precizno i detaljno predvidi način obnavljanja već dobivenog zvanja (mentor, savjetnik) ili prelaska u više zvanje u prijelaznom periodu između starog i novog Pravilnika. U dosadašnjoj praksi su postojale velike razlike. Konkretan primjer: Sva dokumentacija za napredovanje u zvanje mentora je predana u siječnju 2015. godine. To znači da je zaključno s 2014. godinom izvršeno bodovanje po starom (tj. još uvijek važećem) Pravilniku. Na dolazak savjetnika u školu se čekalo godinu dana, do kraja siječnja 2016. godine. Rješenje od strane savjetnika je izdano početkom veljače 2016. godine, ali je promocija u zvanje mentora bila tek u studenom 2016. godine. Dakle, gotovo dvije kalendarske godine, odnosno 19 mjeseci. U tih 19 mjeseci je, gledajući po novom pravilniku skupljeno već najmanje 20-tak novih bodova. Vjerojatno će se ti bodovi i priznati prilikom novog zahtjeva za obnovu ili novo napredovanje. Smatram da bi u novom Pravilniku trebalo biti eksplicitno propisano da se, prilikom obnove napredovanja ili prelaska u novo zvanje (u prelaznom periodu) boduje sav rad nastavnika od dana predaje zahtjeva za prethodno napredovanje (dakle sav rad koji nije bodovan). Time bi se ispravile postojeće nepravde i nelogičnosti iz prakse. Ima slučajeva (osobito u strukovnim predmetima) da od dana predaje dokumentacije za napredovanje, pa do promocije protekne samo 3 do 4 mjeseca ili i manje. Pozdravljam novo rješenje da više ne treba čekati promociju za stjecanje prava i obveza iz napredovanja. Predlažem, da se u prijelaznom periodu (upravo zbog spomenutih velikih razlika u „čekanju“ na promocije) predvidi da rok od pet godina (za obnovu ili novo zvanje) počinje teći od dana kada je savjetnik Agencije nakon stručno-pedagoškog uvida izdao Rješenje u kojem predlaže izbor u zvanje. Time bi se ispravila „zakinutost“ u onim slučajevima kad se na promociju čekalo i više od pola godine (konkretno u mojemu slučaju je to 9 mjeseci.) Također bi veću težinu trebala nositi ocjena (procjena, uvid) neposrednog odgojno obrazovnog rada, jer je to najvažniji segment našeg rada. Predlažem i smanjivanje ukupnog broja bodova za dobivanje zvanja (za mentora mislim da je u redu 30, a za sljedeća dva stupnja predlažem barem za 10 manje od postojećeg prijedloga). Pravilnik ne bi trebao poticati „jurnjavu“ za bodovima (projektima) nauštrb neposrednog odgojno obrazovnog rada. Nadam se odgovoru na moje prijedloge! Lijep pozdrav, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 192 | Igor VIlaj | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam pokušaj donošenja novog pravilnika i boljeg definiranja pojedinih novih odredbi te razrade sustava bodovanja, međutim, nije mi jasno zašto se nitko nije zapitao koja će biti visina naknade za pojedino stečeno zvanje. Nažalost, to je jedan od rijetkih načina povećanja mjesečnog prihoda i mnogi nastavnici, upravo zato napredovanje i prijavljuju, a samo rijetki na taj način hrane svoj ego. Gdje je izostala ta informacija? Osim toga, čemu brojni vrlo konstruktivni komentari na ovaj nacrt pravilnika, kad isti i tako ne će biti uvaženi. To je samo još jedan od načina ponižavanja ljudi koji, prije svega, odgajaju vašu djecu. Mogućnost davanja komentara, a ne i utjecanja na pojedine promjene u pravilniku jednako je konstruktivno kao i prosječna sjednica Vlade. Uz srdačne pozdrave, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 193 | Dragan Malnar | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog pravilnika. Smatram kako je u prošlom pravilniku bilo potrebno skupiti premalo bodova za napredovanje. Realno, osoba je mogla vrlo lako steći bodove za napredovanje. Ovim pravilnikom ipak se traži veća aktivnost učitelja kako bi stekao uvjete za napredovanje. Međutim, kako bi sve što se zapisali na papiru bilo moguće provesti i u stvarnom životu, predlažem sljedeće izmjene: 1) kao što su već neke kolegice i kolege istaknule, djelovanje svih savjetnika i ravnatelja trebalo bi biti unificirano. Naprimjer, bilo bi dobro kad bi škole imale neki unificirani obrazac na kojemu bi tijekom školske godine bila vidljiva aktivnost učitelja u organizaciji izložbe, terenske nastave i sl. Iz iskustva znam kako se u nekim školama ne vodi takva evidencija pa na kraju godine budu u istom položaju oni učitelji koji su organizirali više terenskih nastava, izložbi i sl. kao i oni koji nisu organizirali ništa samo zbog toga što nemamo "papirnatih" dokaza kako smo nešto organizirali. 2) pozdravljam ideju o tome da mentori, savjetnici i učitelji održavaju predavanja na stručnim skupovima, ŽSV-u i sl. Moramo se cjeloživotno usavršavati, ali tu dolazimo do sljedeće situacije. Konkretno, u mom ŽSV-u je oko 80 članova, pedesetak aktivnih i redovitih na skupovima. Ako voditelj ŽSV-a mora godišnje imati barem 3 stručna skupa, onda bi on morao svim zainteresiranim članovima omogućiti mogućnost predavanja. Vjerujem kako ćete se složiti kako je puno bolja varijanta kad je stručni skup posvećen samo jednoj temi nego kad su teme porazbacane. Uzmimo situaciju gdje bi se od 50-ak aktivnih članova za predavanje na skupu javilo samo njih polovica, dakle 25. Ako svako od njih ima predavanje ili radionicu od 1 školskog sata, dolazimo do priče kako bi trebali imati godišnje barem 5 stručnih skupova u trajanju od 5 sati samo sa predavanjima učitelja, mentora, savjetnika, dakle bez ikakvih drugih predavanja i tema iz tkzv. tekuće problematike. 3) Prijedlog pravilnika je možda i nepravedan prema učiteljima koji rade u manjim sredinama. Realno, puno je jednostavnije organizirati posjet izložbi ako živite u centru nekog većeg grada nego ako živite u selu. Također, ne zaboravimo ni financijsku stranu. 4) Ako smo već godinama kao država dio EU, zašto ne honorirati nekim bodovima rad na nekim EU projektima, konkretno Erasmusu 5) Evaluacija predavanja i radionica trebala bi biti istoobrazna i na taj način bi se mogli dobiti realniji rezultati. 6) Trebalo bi detaljnije razjasniti što se podrazumijeva pod digitalnim sadržajem. Digitalni sadržaj bi trebao biti inovativan, zanimljiv, koristan. Možda bi i digitalne sadržaje trebalo podijeliti po bodovima, a ne da se jednako vrednuje slika ili skica u .pdf-u i interaktivni program, igra ili sl. 7) Svaka škola bi trebala imati dovoljno financijskih sredstava kako bi se usavršavanje moglo omogućiti svim zainteresiranim profesorima, a ne da profesor mora odabrati na koji edukaciju ide, a na koju ne ide zbog nedostatka financijskih mogućnosti škole. 8) Slažem se kako se prevelika važnost daje izradi digitalnih sadržaja, vanjskim predavanjima, a na neki način zaboravlja se rad s učenicima u učionici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 194 | Ksenija Lekic | PRAVILNIK | Učitelji su organizirani i međusobno komuniciraju. Uočili su velike razlike u priznavanju bodova za napredovanje (prema starom Pravilniku). Zbog nejasnoća se događalo da učitelji „izgube“ bodove koje su zbrojili prema važećem Pravilniku ili pak neočekivano „dobiju“ bodove na koje nisu ni računali. Učiteljima iz različitih županija se za ista područja i iste poslove priznavao različit broj bodova. Redovite razlike su uočene u priznavanju bodova za rad sa studentima, pripravnicima, provođenju natjecanja, projekata i izvannastavnih aktivnosti. Predlažem da se nakon usvajanja Pravilnika organizira edukacija za više savjetnike na državnoj razini na kojoj bi točno, po nastavnim područjima, definirali što i kako se boduje. Njihovim međusobnim usuglašavanjem bi se izbjegle nejasnoće i slobodno tumačenje bodovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 195 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Treba jasnije definirati način dokazivanja tvrdnji za bodove tj. kako i na koji način se dokazuju određene tvrdnje/ bodovi i to za svaku. Ovako napisano je vrlo nejasno kako će kandidati dokazati da ispunjavaju određeni kriterij. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 196 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK | Što više čitam ovaj Pravilnik, sve više vidim manjkavosti. Da, pravilnik napredovanja trebaju sastavljati stručnjaci iz struke, ali konačni oblik mora sastaviti struka za pisanje zakona - pravnici. Jer u ovom pravilniku toliko je nedorečenosti, članaka koji se mogu tumačiti na puno načina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 197 | Sanda Šimičić | PRAVILNIK | Pozdravljam uvođenje novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Mišljenja sam da postoji potreba za dopunu, doradu i izmjenu postojećeg pravilnika no smatram da je nacrt novog pravilnika u nekim svojim dijelovima nedovoljno jasan i nedorečen. Moja zapažanja i komentari su sljedeći: 1. Čl. 5., 6. i 7. Zanima me kako će se vrednovati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Mislim da se ovladanost nastavničkim kompetencijama može utvrditi praćenjem dva sata praktičnog rada odgojno-obrazovnog radnika. 2. Čl. 8. Kategorija Predavanje i/ili radionica Zanima me na koji način će se provoditi evaluacija predavanja, radionice ili oglednog sata i što se podrazumijeva pod pozitivnom evaluacijom? Na koji način će se dijeliti primjeri dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja i kako će se prije dijeljenja materijala provjeriti njihova znanstvena i metodička utemeljenost? Kategorija Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl. Smatram da u postojećim uvjetima rada svi zainteresirani neće imati priliku jednom godišnje održati predavanje ili radionicu na županijskom stručnom vijeću. Kategorija Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja U kategoriju treba uvrstiti posterska i usmena priopćenja stručnih i znanstvenih konferencijama na državnoj i međunarodnoj razini. 3. Čl. 18. Odgojno-obrazovni radnik trebao bi zvanje steći trajno i s 30 godina mirovinskog staža neovisno o zvanju koje je stekao (mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik). 4. Čl. 21., 22. i 23. Smatram da je broj sati edukacije kolega i studenata (6, 8 i 10 sati godišnje) previsok i da bi ga trebalo smanjiti. Nejasno je što je kolegijalna podrška i kako je evidentirati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 198 | Sanja Maričević | PRAVILNIK | Prije svega, pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje će donijeti novi Pravilnik. Kako do sada nije bodovano mentorstvo studentima Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koji su u mjesecu veljači obavljali dvotjednu stručno - pedagošku praksu, molim hoće li se u novom Pravilniku i to uzeti u obzir? Bodovalo se samo mentorstvo studentima u školama vježbaonicama. Trebalo bi precizirati koji su to međunarodni projekti ( je li to npr.neki eTwinning projekt ili projekt koji je nastao iz npr. međunarodne facebook grupe). Trebalo bi precizirati i na kojim mjestia, tj. kojoj platformi bi se trebali postavljati digitalni sadržaji. Također, ako uzmemo u obzir npr. Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja u kojem je ove godine sudjelovalo mojih 17 učenika, kako će se to bodovati, tj. hoće li se i to natjecanje uzeti u obzir? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 199 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK | Čitajući neke od niže navedenih komentara kolega ne mogu ne primjetiti zašto nekome toliko smetaju Erasmus projekti kad se njima obogaćuju inovativna znanja i mentalitet učitelja i učenika koji u njemu sudjeluju. Zar nismo mi svi dio Europske Unije i razvijamo učenike "da budu građani Europe i svijeta"? Erasmus projektima se gubi 1-3 radna tjedna na godinu, a toliko neki provedu i na bolovanjju te ih kolege mijenjaju, pa nikome ništa! Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da sam naučenim digitalnim alatima u sklopu dva Erasmus+ projekta u kojima sam sudjelovala i još sudjelujem, obogatila jako puno i onu redovnu nastavu za koju neki od Vas kažu kako "pati" kad kolege putuju. U konačnici, zamjene kolegama koji putuju su uredno plaćene i svi su zadovoljni. A da ne govorim o promidžbi škole na taj način na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini? Drago mi je da je Ministarstvo prepoznalo sate i sate našega truda uloženog u takve projekte i da nas je ovim novim Pravilnikom za to odlučilo nagraditi dodatnim bodovima, a ne kao u prethodnom pravilniku kad se međunarodni projekt bodovao sa sramotnih jedan bod godišnje, a sudjelovanje u organizaciji školskog natjecanja isto toliko! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 200 | Tanja Galjuf | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju svakako je korak naprijed u odnosu na prethodni, ali i otkriva mnoge mane u sustavu te nejednake mogućnosti za djelatnike škola iz manjih sredina.Najvažnija uloga učitelja je u razredu u neposrednom radu s učenicima, ali da biste prikupili bodove potrebne za napredovanje, morate se posvetiti mnogim poslovima izvan razreda. Zašto je potrebno svakih pet godina dostavljati dokaze i obnavljati napredovanje ? Može li se pratiti u sustavu e-matice rad svakog učitelja gdje bi se samo stavljale potvrde usavršavanja, bilježila sudjelovanja u projektima itd. te se redovnim praćenjem automatizmom nakon određenog vremena samo produljio status bez posebnih podnošenja novih zahtjeva i dokazivanja različitih bodova ? Ne isključujem time uvid u nastavu koji bi trebao biti redovna praksa pa i više puta tijekom pet godina.Svjedoci smo da posao učitelja postaje sve manje popularan jer je zahtijevan, a nedovoljno plaćen za visokoobrazovanog čovjeka.Trebao bi stoga barem imati lakši i pozitivniji pristup napredovanju koji osim materijalne koristi daje učiteljima veliko ohrabrenje i poticaj u radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 201 | Mirta Kos Kolobarić | PRAVILNIK | Pozdravljam mnoge odredbe novoga Pravilnika jer smatram da uzima u obzir i boduje aktivnosti nastavnika koje dosadašnjim Pravilnikom nisu bile predviđene. Međutim, slažem se s komentarima kolega u kojima se navodi da je previše naglaska stavljeno na izvannastavni rad i izradu digitalnih nastavnih sadržaja, dok se neposredni nastavni rad malo spominje. Tročlana povjerenstva koja će dolaziti na uvid u nastavu iziskivat će dodatne financijske troškove. Članak 7 Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje će možda, ovisno o okolnostima, ponekad biti lakše, a često teško ostvariti zbog malog broja sastanaka županijskih stručnih vijeća godišnje, a zbog nedovoljnih financijskih sredstava odlasci nastavnika na konferencije i stručne skupove van mjesta u kojemu rade nisu uvijek mogući. Komentari na pojedine članke: Članak 8 Mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima Mentorstvo učenicima koji ostvare jedno od prva tri mjesta na županijskim/državnim natjecanjima trebalo bi dodatno bodovati. Što se tiče mentorstva studentima i pripravnicima, tu nismo svi u ravnopravnom položaju jer tu više prilika imaju kolege u gradovima gdje postoje učiteljski fakulteti. Predavanja i/ili radionice Održavanje predavanja, radionica, ili oglednog sata uz pozitivnu evaluaciju sudionika – ukoliko se radi o međunarodnoj konferenciji, tko će provoditi tu evaluaciju ukoliko je sam organizator nije predvidio? Rad u stručnim vijećima, udrugama, i sl. Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini) – termin doprinos je nejasan. Misli li se na pohađanje sastanaka strukovnih udruga? Ukoliko se misli na održavanje radionica, nije li bodovanje isto kao pod kategorijom Predavanja i/ili radionice? Projekti Pohvalno je što se boduje i priprema i pisanje projekata, jer je to posao koji iziskuje puno vremena. No, obuhvaćaju li navedeni projekti i eTwinning projekte s učenicima, ili se uglavnom misli na Erasmus+ KA1 i KA2 projekte? Članak 14 Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama – kako će se to provoditi? Čini se da je način njihovog utvrđivanja neobjektivan (nemjerljiv). Članci 22 i 23 Educiranje kolega, studenata, itd. od 8/10 sati godišnje je previše. Tko će voditi evidenciju o kolegijalnoj podršci uživo? Uključuje li ona kolegijalno opažanje nastave? Osim toga, educirati sve navedene u ovom članku u tom broju sati (ako škola ima oko 5-6 savjetnika) bit će teško i smatram da ga treba smanjiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 202 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK | Smatram da pravilnik o napredovanju treba razdvojiti od pravilnika o nagrađivanju i za svaku kategoriju (učitelje, nastavnike, stručne suradnike, odgajatelje i ravnatelje) jasno i nedvosmisleno odrediti kriterije po kojima oni svoja prava mogu i ostvariti. Nadalje, u pravilniku je potrebno predvidjeti prelazni period za one koji u sljedećem periodu trebaju obnoviti status uspiju prikupiti potrebnu dokumentaciju, po sada novim kriterijima. Smatram da se u kriterije treba dodati više procjene neposrednog rada s učenicima, kao najvažnijeg segmenta rada. Po mom mišljenju u kriterijima je on premalo zastupljen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 203 | Mirna Andročec | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi jednom steknuto zvanje trebalo ostati trajno, a ne da se zvanje mora obnavljati svakih nekoliko godina odnosno da zvanje nekome bude oduzeto zato jer nije obnovio napredovanje. Također smatram da godine radnog ili mirovinskog staža ne bi trebale biti uvjet za napredovanje nego rad nastavnika odnosno skupljeni bodovi, te da se može napredovati kada se skupi dovoljan broj bodova. U navedenim kriterijima se nigdje ne boduje direktan rad sa učenicima, što smatram da bi se također trebalo bodovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 204 | Višnja Popović | PRAVILNIK | 1. Pravilnik ne definira kako se prelazi iz zvanja po starom Pravilniku u zvanja po novom Pravilniku? 2.Kako vidim Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija... - predstavlja kriterij članovima povjerenstva za ocjenu da li netko od kandidata ostvaruje mogućnost napredovanja, te to nazivate usvojenost ishoda? Nekako se ta riječ često koristi za sve i svašta pa se izgubila nit i razumijevanje iste 3.U pravilniku se navodi naprdovanje za učitelje,nastavnike, stručne suradnike,odgajatelje i ravnatelje....... a Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija govori samo o učiteljima...... Ako je Okvir osnova kriterija za napredovanje učitelja i nastavnika koji su kriteriji i što je potrebno za ravnatelje? Stručne suradnike? A što je sa napredovanjem i ostalih visoko obrazovanih djelatnika škole? Da li je moguće da u školama provodimo parcijalna napredovanja i tako pokazujemo da su neki važni i bitni a neki ne? Možemo se složiti da su učitelji i nastavnici osnova rada u Ministarstvu ali postoji mogućnost i suradnje sa drugim Ministarstvima koja mogu odrediti kriterije za napredovanje te tako pomoći u još kvalitetnijem školstvu i radu svih dionika 4. Ako je član povjerenstva za napredovanje učitelj/nastavnik u zvanju savjetnik za učitelje, tko je u povjerenstvu za ravnatelje, obzirom da do sada ravnatelji nisu mogli napredovati? 5. do sada su posao i odluka o napredovanju bili povjereni Agenciji za odgoj i obrazovanja i savjetnicima koji su stalno na terenu i poznaju rad kolega, škola, specifičnosti. Savjetnici koji savjetuju, pomažu, organiziraju edukacije i izlaze na teren u slučaju poteškoća. Sada se predviđa dolazak potpuno 3 nepoznate osobe koje prvi put vide tu školu, te učitelje, te učenike i trebalo bi da odrede u 2 sata sve? Put i dnevnice za 3 člana puno su veće od 1 člana. To je povećanje troškova?!? Koliko samo svi razumjeli mi ne možemo imati veće koeficijente i ne možemo imati veće plaće, ni dobiti nove škole, više novaca za škole zato što nema novca a predviđa se izdvajanje više novaca za nešto što je do sada jako dobro funkcioniralo? Ima li novaca ili nema novaca? Ne vidim niti jedan opravdani razlog za promjenu načina napredovanja, ni za povećanje troška 5. Obavezuje se svatko tko želi napredovati da obavezno ima bodove iz polja Rad na unapređenju sustava obrazovanja- što pruža vrlo malo prostora za uključivanje. Sudjelovanje u skupinama, istarživanjma su zatvorene grupe i ne mogu se ljudi uključivati kako se kome svidi, te to postaje vrlo nedostižno većini kolega koji žele napredovati. 6. 5 godina je premalo godina rada za napredoavnje. Napravili smo haos u akademskoj zajednici sa poplavom doktora nauka koji nemaju dana radnog staža, a to bi trebao biti dio procesa rada i istraživanja, treba raditi, probati, istraživati i postići novu vrijednost. Tako se sada nakon 5 godina dopušta napredovanje je prerano. U to vrijeme još ne znaju ni raditi u školi kako treba, tek prolaze prve probleme, tek se osnažuju i uče radeći na sebi i za sebe. Prvo napredovanje trebalo bi dopustiti nakon 10 godina staža. 7. Nije definirano koliko godina se računa u prikupljanje dokumentacije za prvo napredovanje, da li je to od početka rada ili samo xy godine? 8. Dobro riješenje je osobna prijava svakog kolege za napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 205 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Poštovani, Smatram da je nekomu tko je već položio za mentora nepotrebno dolaziti 2 sata na nastavu; Vidim da se bodovi dobivaju za predavanja/radionice/stručne članke/natjecanja/projekte/online edukacije na međunarodnoj razini. Koliko ljudi u stvarnosti imaju suradnju sa kolegama/institucijama na međunarodnoj razini? Naravno, nisam protiv toga no taj kriterij je za mali broj ljudi; Unapređenje rada škole: koliko je objektivno da se npr.dva-tri puta vodi školski tim za kvalitetu (2 boda po godini), pripremnje javnog događanja na županijskoj ili državnoj razini (2 boda po godini), a koliko kolega ima priliku voditi regionalne centre kompetentnosti (3 boda po godini)? Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja: veliki broj bodova po godini, a realno jako mali broj ljudi sudjeluje u tome. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 206 | Ružica Suton | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja iako bih imala nekoliko opaski: - razmotriti vrednovanje na isti način učitelja / nastavnika / profesora, ravnatelja i stručnih suradnika; - kod velikog broja zahtjeva treba uzeti u obzir različite mogućnosti / nemogućnosti zadovoljavanja kriterija za napredovanje ( veličina škole, mjesta, otočne škole i sl.); - AZOO treba ostati nadležna za napredovanje, uvidi u školi su konstantni i dokumentirani i mogu poslužiti u opisu, u slučaju pojedinačnih tužbi treba osigurati Povjerenstvo; - nepotreban je ponovni uvid u nastavni rad od dva sata nekome tko je dokazao svoju izvrsnost na prvom uvidu jer ako netko može zadovoljiti navedene kriterije to samo po sebi govori o kandidatu iako znam da ima izvrsnih djelatnika koji nisu u sustavu napredovanja; - trajno zvanje zaslužuje i osoba mlađa od 35 godina radnog staža uz mogućnost daljnjeg napredovanja; - zahtjevi u izvođenju predavanja 6, 8, 10 sati u školskoj godini su nerealni za većinu kandidata; - dijeljenje digitalnih materijala treba precizirati i omogućiti platformu za to; - predlažem mogućnost napredovanja u viši stupanj već nakon udovoljenih bodovnih kriterija i usvojenosti ishoda bez ograničenja godinama u pojedinom zvanju; - nagraditi sve učitelje koji udovoljavaju kriterijima o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 207 | Ilija Radoš | PRAVILNIK | Poštovani, što se tiče novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastvanika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, mišljenja sam da je u nekim segmentima, najbliže rečeno, nedorečen. Pri tome mislim ponaprije na nejasne ishode učenja i logično pitanje slijedi, kojim bi se to mjerilima oni najbolje mogu vrednovati? Sljedeća bitna stvar je da bih predložio da se za odgojno-obrazovne radnike koje izvode neposredni rad s učenicima, kao obavezni uvjet za napredovanje stavi četverogodišnje iskustvo u vođenju razredništva. Mišljenja sam da nijedan odgojno-obrazovni radnik koji izvodi neposredni rad sa učenicima ne bi smio dobiti status metora a još manje savjetnika, a da nije bio 4 godine voditelj razrednog odjela. Oni koji to nisu bili, jednostavno ne mogu realno sagledati sve poslove i obaveze koje ima jedan razrednik i da bi i tu trebalo educirati sve učitelje i nastavnike, koje su njihove obaveze kao razrednice odnosno razrednika, i ujedno postaviti jednu jasnu skalu vrednovanja ili nagrađivanja onih koji su to radili bolje od drugih i upravo ti bi trebali biti edukatori mlađim kolegicama i kolegama u toj, u današnje vrijeme sve zahtjevnijoj ulozi jednog odgojno-obrazovnog radnika. Naravno i tu bi edukaciju trebalo vrednovati u sustavu bodovanja za napredovanje. Na kraju bi dao i jednu kritiku po pitanju, rekao bih takozvanih projekata. Naime, mnoge kolegice i kolege sudjeluju u raznim Erasmus+ projektima i često putuju po cijeloj Europi, a ponekad i dalje. Moram priznati da su pojedini projekti bili jako korisni za školu, pogotovo jer su se razmijenila važna međunarodna iskustva i neka se primjenjuju u mojoj školi, ali veći dio tih projekata me podsjeća na jedno "banalno maturalno putovanje" u kojem se kolegice i kolege uz par šturih predavanja samo provode, putujući po cijeloj Europi da bi nam na sjednicama Nastavničkog vijeća prikazali par sličica nekog pitoresknog mjesta, što su sve posjetili, a od iskustava ili usvojenih novih metoda u neposrednom radu sa učenicima - NIŠTA! Oni su se lijepo proveli i ukupni troškovi takvih projekata idu i do 150000 eura. Pitam se za što? Koji benefit imaju učenici i škola? Nije li onda bolje takve projekte organizirati na bazi da se kroz taj projekt pojedine nastvanike usavršava npr. u primjeni novih tehnologija u nastavnom procesu, a da škole sudionice dobiju jedan dio tog novca za opremanje npr. jednog dobrog labosa za fiziku ili kemiju ili jedne funkcionalne računalne učionice u kojima bi onda ti nastavnici poučavali ostale kolegice i kolege? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 208 | Jelena Marić | PRAVILNIK | Čitajući ovaj Pravilnik postavlja se pitanje za koga je on pisan? Odgovor koji se nameće je da je pisan za djelatnike koji rade u blizini većih regionalnih centara ( Zagreb, Split, Rijeka) jer inače ne bi jedan od glavnih uvjeta bilo usavršavanje djelatnika mjerljivo u satima. Očito nitko nije mislio na ljude koji rade po otocima, udaljenim mjestima i manjim naseljima koji nemaju toliki izbor seminara na kojima mogu prisustvovati ( troškovi za usavršavanje nisu isti niti dostupnost seminara nije ista ako živite na području Zagrebačke županije ili Dubrovačko - neretvanske županije). Nije mi jasno na koji način može netko iz Dubrovnika skupiti toliko sati usavršavanja, pogotovo zato što i nema toliko dostupnih online seminara, a i učitelj se može usvršavati na razne druge načine, a da za to ne dobije potvrdu. Zar je cilj unaprijediti učitelje koji hodaju po seminarima, pišu projekte i putuju po Europi, a za to vrijeme netko drugi odrađuje njihovu nastavu u razredu ( jer ako sudjelujete u Erasmus + projektima onda nemate vremena za nastavu, nego to odrađuje netko na vašoj zamjeni). Čini mi se da je s ovim Pravilnikom zanemaren odgojno - obrazovni rad u razredu, a što bi trebao biti prvi uvjet za napredovanje. Smatram da se usvršavanje po seminarima ne može mjeriti u satima. Druga stvar, ne može se uvjetovati u skupljanju bodova da je obavezna jedna kategorija, a pogotovo ne Unaprijeđivanje rada škole, jer u tim kategorijama ne sudjeluje većina učitelja i ovise o volji ravnatelja (moja škola i nema školski tim za kvalitetu). Nejasno je definirano na koji način će se provjeravati ishodi učenja definirani Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim škola. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 209 | Tamara Jakšić | PRAVILNIK | Osvrnula bih se na točku Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini . Naime, ove godine pripremala sam jedan cijeli razred (24 učenika) za simulaciju rada Europskog parlamenta (Euroscola) u Strasbourgu. Smatra li se moja priprema učenika mentorstvom učenicima? Može li se Euroscola (iako nije natjecanje) navesti pod " i sl." jer je priprema, jer je međunarodna razina i uključeni su učenici? Ukoliko sam ovo dobro razumjela, to bi značilo da bih ja već samo za ovu aktivnost dobila 72 boda (ako računamo 3 boda po broju učenika koje sam pripremala). Ukoliko se moja aktivnost ne smatra mentorstvom u ovom slučaju, tada ne dobivam tih visokih 72 boda. Mislim da su neke točke nacrta malo nejasne te će ih svatko htjeti tumačiti na svoj način. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 210 | Tončica Kalilić | PRAVILNIK | U Prijedlogu Pravilnika razrađen je postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, kao i njihovih ravnatelja. Napredovanje odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu vrtića) ovim Prijedlogom Pravilnika nije predviđeno. Sredinom lipnja 2018. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja pozvalo je odgojno-obrazovne radnike "da ispune upitnik o izradi novog „Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, dječjim vrtićima i učeničkim domovima“. Na poveznici http://bit.ly/pravilnik-napredovanje navedeno je sljedeće: „Pozivamo vas da nam pomognete izraditi novi pravilnik koji će uzeti u obzir sve elemente napredovanja i nagrađivanja u predtercijarnom obrazovanju Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, dječjim vrtićima i učeničkim domovima. U pitanjima termin učitelj označava sve navedene kategorije, a ako želite nešto istaknuti specifično za određenu kategoriju naznačite to u vašem odgovoru." S obzirom na navedeno, nije jasan razlog zbog kojega predlagatelj u Prijedlogu Pravilnika nije predvidio postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja vrtića, javnih ustanova koje su dio sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Objašnjenje: 1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, 10/97, 107/07, 94/13): - članak 1. stavak 1.: Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci. - članak 24. stavak 1.: U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator)... - članak 30. stavak 1. Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika. - članak 30. stavak 2. Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje. 2. Sve Kategorije aktivnosti koje su razrađene u Kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada Prijedloga Pravilnika, osim "Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima" i "Nastavni materijali" primjenjive su na sve odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje vrtića. S obzirom na navedeno, smatram nužnim u postojećem Prijedlogu Pravilnika predvidjeti postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja svih ustanova koje čine sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 211 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK | Podržavamo izradu novog Pravilnika te dajemo niz prijedloga za koje smatramo da će poboljšati njegovu primjenu. Smatramo važnim da su u proces napredovanja i nagrađivanja kao kandidati uključeni ravnatelji iako primjećujemo da se od 66 podkategorija koje se vrednuju za napredovanje najmanje 21 ne može ili vrlo teško može primjeniti za ravnatelje. Također, postoji niz podkategorija koje su teško primjenjive za rad i postignuća stručnih suradnika svih profila. Stoga smatramo da je potrebno uvesti više podkategorija koje se odnose na područje rukovođenja i upravljanja te na područja rada stručnih suradnika. Kriteriji vrednovanja su podijeljeni u 8 podkategorija koje po broju podkategorija i bodova nemaju istu "težinu". Vidljivo je da je najveća vijednost dana Stručnim člancima, nastavnim materijalima i obrazovnim sadržajima jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 navedena boda, za razliku od vrlo važne kategorije Unapređenje rada škole koja ima 8 podkategorija sa samo 12 bodova, od kojih su 4 boda primjenjiva na vrlo mali broj škola u odgojno-obrazovnom sustavu RH - centrima kompetentnosti. Stoga u ovom e-savjetovanju dajemo prijedloge novih podkategorija i više vrednovanje određenih podkategorija za koje smatramo da su važnije za profesionalni razvoj svakog pojedinca, škole i sustava. Napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan/ viši savjetnik je vezan uz godine mirovinskog staža, a mi smatramo da se trebaju poticati izvrsni neovisno o kriteriju godina mirovinskog staža te da se treba primarno rukovoditi kriterijem kvalitete rada, odnosno postignutim bodovima. Stoga predlažemo da se može i ranije napredovati u zvanje 2. savjetnik i 3. izvrstan savjetnik (ili viši savjetnik, kako mi predlažemo. U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 212 | Ivana Čale | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika. Drago mi je da pravilnik dodjeljuje bodove za stručna usavršavanja (uživo i online) i za rad na projektima u svim projektnim etapama (priprema i pisanje, vođenje ili koordiniranje, sudjelovanje ili doprinos realizaciji projekta).Vidi se da su nacrt izrađivali učitelji praktičari s iskustvom rada na međunarodnim projektima. Osvrnula bih se na neke dijelove pravilnika koji se odnose na učitelje mentore koji mi se čine prezahtjevnima. Smatram da pravilnik postavlja prevelike zahtjeve pred učitelje mentore s obzirom na ukupan broj bodova koje treba ostvariti (30) i broj sati educiranja učitelja ili studenata godišnje (6). Mislim da bi bilo dovoljno održati minimalno 2 sata educiranja učitelja i studenata godišnje. Obveza sudjelovanja u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje je prevelika i nerealna. 30 bodova treba postići iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“. Mislim da niti jedna kategorija ne bi smjela biti obveznom kategorijom, a posebno ne gore navedena kategorija unutar koje jedan od kriterija je rad u školskom timu za kvalitetu kojeg čine uz stručnog suradnika samo dva člana razredne i dva člana predmetne nastave, a bira ih ravnatelj. Ne bi smjela biti obveznom ta kategorija jer obuhvaća vrlo mali broj učitelja, a sudjelovanje u timu ne ovisi direktno o samom učitelju. Pravilnik bi trebao osigurati učiteljima slobodu djelovanja u područjima koja su u skladu s njihovim interesima i sposobnostima. Jedan od uvjeta za napredovanje u zvanje mentora je i usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih tzv. Okvirom što mi se čini preapstraktnim i presubjektivnim za vrednovanje i ocjenjivanje. Zar se ne može dobiti dovoljno jasna slika o nekom učitelju na temelju promatranja dva nastavna sata, pedagoške dokumentacije i mape s dokazima i potvrdama o njegovom ili njezinom radu tijekom proteklih pet godina? Pored kriterija izvrsnosti prilikom izrade pravilnika trebalo bi voditi računa i o zdravlju učitelja i njihovoj potrebi za odmorom. Samo zadovoljni učitelji mogu biti uspješni u radu s učenicima. '' Moderation in everything''. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 213 | Martina Budimir | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika jer smatram da kriteriji za napredovanje u starome pravilniku nisu bili dovoljno jasno i strogo definirani. -Slažem se s potrebom uvođenja dodatne razine napredovanja (izvrsni savjetnik). Po mome bi mišljenju trebala još jedna razina između zvanja mentora i savjetnika. -Slažem se i s povećanjem broja bodova potrebnih za napredovanje, premda mislim da su zadani parametri ipak malo previsoki. Iako osobno nemam problema s brojem bodova, bojim se da će za dosta kolegica i kolega zadani broj bodova biti nedostižan. -Nije definirano na koji će se način utvrđivati usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Piše samo da je to dio uvida u stručno-pedagoški rad. Hoće li se raditi o "ispitivanju" nastavnika ili će se shodno održanim satima i rezultatima prethodnoga rada pojedinoga nastavnika donijeti zaključak jesu li ishodi usvojeni ili ne? -Prijedlogom Pravilnika nije definirano hoćemo li se, nakon što smo po starom pravilniku već dva puta stekli zvanje profesora savjetnika, moći kandidirati za stjecanje zvanja izvrsnoga savjetnika ako zadovoljavamo sve ostale kriterije ili najprije trebamo doći do istoga zvanja savjetnika po novome pravilniku? Što je s kandidatima koji su u prethodnim odabirima u zvanje savjetnika već više puta imali preko 80 bodova? -U članku 7. stoji da je za zvanje izvrsnog savjetnika potrebno najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. S obzirom na činjenicu da se "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" poprilično usko veže uz tijela imenovana od strane Ministarstva u svrhu unaprjeđivanja sustava obrazovanja, bojim se da će vrlo mali broj nastavnika imati priliku napredovati u zvanje izvrsnog savjetnika. Jasno mi je da je to kategorija u kojoj nije cilj veliki broj nastavnika, ali smatram da nastavnici s 80+ bodova u 5 godina, koji nisu u tijelima navedenima u prijedlogu pravilnika, nisu manje zaslužni i da također zaslužuju priliku za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika jer se radi o zaista visokome broju bodova. -U članku 8. pozdravljam uvođenje bodovanja za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na županijskim i državnim natjecanjima. Takođem pohvaljujem što će se po novome bodovati po učeniku, a ne, kao do sada, po natjecanju. Ipak predlažem da se za osvojena prva tri mjesta na državnim tj. međunarodnim natjecanjima mentorstvo učenicima dodatno boduje. Ako je mentorstvo učenicima koji sudjeluju na državnoj razini jednako 2 boda, osvajanje jednog od prva 3 mjesta trebalo bi bodovati s 3 boda. Ako je mentorstvo učenicima koji sudjeluju na međunarodnoj razini jednako 3 boda, osvajanje jednog od prva 3 mjesta trebalo bi bodovati (kao i do sada) s 4 boda. U tome bi se slučaju trebalo bodovati po onoj kategoriji koja donosi više bodova. -Pozdravljam povećanje broja bodova za mentorstvo pripravnicima s 2 na 3 boda, ali mislim da je smanjenje bodova za mentorstvo studentima s 3 na 1 bod ipak predrastično. -Pozdravljam dobivanje bodova i za održana predavanja. Do sada je to bilo samo za radionice i za ogledni sat. -Pozdravljam bodovanje sudjelovanja na tečajevima u inozemstvu. -Kao bivša voditeljica županijskog stručnog vijeća moram izraziti negodovanje zbog obveze održavanja minimalno 3 sastanka godišnje. To je, s obzirom na financijska sredstva kojima raspolažu voditelji, previše. -Zašto se objavljivanje znanstvenoga članka o temi vezanoj uz obrazovanje ne navodi kao stavka koju treba bodovati? -Pozdravljam bodovanje za vođenje i sudjelovanje u projektima. -Smatram da je preveliki naglasak na digitalnome i da je prevelika razlika u bodovanju digitalnih spram ostalih oblika edukacija, sudjelovanja, materijala ili radova. -Pod "Sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateških, zakonodavnih, kurikulumskih i sl. dokumenata na državnoj razini (po skupni i po godini)" trebalo bi uvrstiti članstvo i sudjelovanje u sektorskim vijećima HKO-a. -Drago mi je da će se u slučaju duže opravdane odsutnosti djelatnika moći produžiti trajanje zvanja. -Smatram da bi trebalo omogućiti ranije stjecanje trajnoga zvanja, npr. nakon 25 ili 30 godina staža. Također smatram da bi se zvanje trebalo moći zadržati nakon drugog promoviranja u isto zvanje, a ne nakon trećeg. -Mislim da bi bilo dovoljno kao obvezu mentora imati najmanje 2 sata godišnje educiranja drugih, kao obvezu savjetnika 4, a kao obvezu izvrsnog savjetnika 6 sati godišnje. Smatram pretjeranim 6, 8, odnosno 10 sati godišnje. S obzirom na broj sastanaka, seminara, konferencija i ostalih oblika edukacija na kojima nastavnici uopće, osobito s obzirom na financijska sredstva, mogu sudjelovati, u stvarnosti bi bilo nemoguće izvršiti obveze u navedenome broju sati godišnje. -Trebalo bi utvrditi minimalni iznos godišnje nagrade istaknutim nastavnicima kako razlike u iznosu u pojedinim školskim godinama ne bi bile prevelike i ovisne o gospodarskim prilikama. -U članku 28. stoji: "Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora, odnosno zvanje savjetnika dužni su do isteka roka na koji su izabrani u zvanje, izvršavati obveze propisane člankom 21. odnosno člankom 22. ovoga Pravilnika." Zakon ne može djelovati retroaktivno. Ako je ostavljena mogućnost zadržavanja zvanja do isteka petogodišnjeg razdoblja, ne smije se istim nastavnicima nametati obveze po novome pravilniku, osobito stoga što nemaju na raspolaganju isti vremenski rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 214 | Sanja Pavlović Šijanović | PRAVILNIK | Pozdravljam i podržavam donošenje novog Pravilnika jer smatram da vrednuje znatno široki opseg i različita područja djelovanja te donosi promjene u načinu vrednovanja rada učitelja/nastavnika. Posebno podržavam osnivanje Povjerenstva za napredovanje u cilju podizanja razine objektivnosti. Naime, osobnog sam stava da će se na taj način moći objektivnije vrednovati rad učitelja/nastavnika, jer konačnu ocjenu rada učitelja/nastavnika ne donosi jedna osoba. Iako se ocjena do sada donosila na temelju neposrednog uvida u rad učitelja odnosno nastavnika i ocjene ravnatelja škole uz suglasnost učiteljskog vijeća odnosno vijeća nastavnika, postojala je mogućnost i vjerojatnost da se ocjena ravnatelja (donesena na temelju praćenja rada i uz suglasnost učiteljskog vijeća odnosno vijeća nastavnika) ne uzme u obzir. Isto tako, pomalo apsurdna procedura nalagala je da učitelj odnosno nastavnik nezadovoljan ocjenom (izvješćem) može podnijeti prigovor istoj toj Agenciji u roku od 15 dana od primitka konačne ocjene a o samom prigovoru odlučuje povjerenstvo iste Agencije. Dakle u cijeloj proceduri nigdje nije bilo MZO kao krovne institucije što mi se čini gotovo nadrealno. Iz navedenih razloga, smatram da je opravdano segment napredovanja učitelja/nastavnika postaviti pod okrilje MZO. Izražavam zadovoljstvo što je došlo vrijeme za promjenu postojećeg Pravilnika, i sigurna sam da će ova Javna rasprava donjeti dobre ideje, razmišljanja i prijedloge koji će biti ugrađeni u novi, dugo iščekivani Pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 215 | Jelena Dimec | PRAVILNIK | Čl. 2)Na koji način se dokazuje neposredan rad s učenicima i kolegama? Rad s učenicima bilježi se u Zaduženjima. Da li rad s kolegama može biti objavljen na webu škole, a opet za objave na webu škole zadužena je jedna osoba u kolektivu, pa će opet ta jedna osoba imati neke bodove. Tako osoba koja delegira realan rad u boljoj poziciji od onih učitelja koji istinski odrađuju poslove. Isto je i s projektima i zadrugama u školi. Dijelovi vezani uz edukacije on-line su dobro napisani što nam govori o kadru koji je pisao tablicu iz čl.8. Čl.5 Na koji način se konkretno određuje20 bodova godišnje?Preko edukacija on-line koje ne mora realno niti napraviti osoba koja je logirana. Tako u Čl.6 i Čl.7 „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“traži od učitelja autorski rad iz slobodnog vremena koji neće biti plaćen što malo frustrira jer i tako puno toga radimo volonterski i iz entuzijazma. Čl.8)Zar je stvarno ono što stoji u tablici u čl.8 jedino što pokazuje da li smo izvrsni ili ne?! Za kvalitetnog učitelja originalnost podučavanja je puno širi aspekt vještina od IKT edukacija. Uvođenje IKT-a je poželjno ali hoće li sve drugo postati nevažno? Pravilnik pokazuje uskogrudnost prema svim drugim metodama rada. Želi se besplatno autorsko djelo , slobodno vrijeme učitelja pretvara se u neplaćeno radno. Sužava se prostor za istinsko napredovanje i raznovrsnost metoda podučavanja. Organizacija i provedba natjecanja te mentorstvo učenicima,studentima i pripravnicima./opet je problem na koji način dobiti potvrdu za mentorstvo. U prijavnim listama za smotre prijavljuje se jedan učitelj i obično sebe prijave voditelji zadruga bez obzira na angažiranost u stvaranju proizvoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 216 | Meri Ružević | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika.Nastavnik sam strukovnih predmeta, 6 predmeta, sa 33 godine radnog staža, mentor. Radim punim intenzitetom na različitim školskim projektima Imam dovoljno i previše bodova za obnovu mentorstva. U članku 18. Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Mislim da nikako nije opravdano da se mjeri samo rad u obrazovanju.Većina nastavnika strukovnih predmeta, pa tako i ja, odradili smo dio svog radnog staža u industriji i sl.Po ovom pravilniku dovoljno je da samo 1 godinu niste u obrazovanju. Nastavniku mentoru ili savjetniku sa 35 godina UKUPNOG staža trebalo bi omogućiti trajno zadržavanje zvanja. Razgovarajući sa kolegama može se zaključiti da većina nastavnika strukovnih predmeta,,sa predloženim člankaom 18, neće obnavljati napredovanja iz razno raznih razloga. Omogućavaju mlađim kolegama da se dokazuju,umorni su,pomalo stizu i bolesti itd. Posljedica je smanjenje plaće nastavnicima pred mirovinu . To je blago rečeno frustrirajuće. Nepotreban je ponovni uvid u nastavni rad od dva sata nekome tko je dokazao svoju izvrsnost na prvom uvidu za napredovanje.Položen stručni ispit,napredovanje jednom ili više puta , zar je potreban dodatan uvid na nastavu, dodatni troškovi i bespotrebna organizacija povjerenstva ? Koji je smisao pedagoške službe i ravnatelja koji obilaze nastavu? Oni najbolje znaju tko kako radi tijekom cijele godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 217 | Mladen Beuk | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam uvođenje novog pravilnika, međutim moram skrenuti pozornost da se nigdje ne spominje da postoje učitelji koji su napredovali u zvanje mentora i savjetnika ili će to biti a izabrani su na mjesto ravnatelja škole.Nebi bilo u redu da se njihov trud i stečena znanja ne priznaju odnosno ne vrednuju dolaskom na mjesto ravnatelja škole.Učitelj savjetnik koji je imenovan za ravnatelja škole i učitelj koji je bez naprednovanja imenovan za ravnatelja škole su isto vrednovani.Predlažem da se stečena napredovanja zadrže i dolaskom na funkciju ravnatelja škole jer bi bilo pogrešno omalovažiti dosadašnji rad i rezultate i reći za ravnatelja to nije potrebno.Ravnatelj ne mora biti kvalitetan učitelj. LP! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 218 | Željka Milić Pešec | PRAVILNIK | Pozdravljam Prijedlog novog Pravilnika. Podsjećam cijenjene sustručnjake da smo svoj doprinos u izradi istog mogli dati putem aplikacije na MZO-u u prošloj 2018. godini. Pojmovi iz Članka 2 su dovoljno jasni i pokrivaju rad svih stručnjaka u osnovnoj i srednjoj školi. Vremenski period od pet godina je prihvatljiv kao i broj usvojenosti ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kriteriji vrednovanja i osam kategorija vrednovanja iz Članka 8 smatram dovoljnim te se svatko od nas u njima može pronaći. Bodovanje također nije upitno. Članak 9 je važan jer će u Povjerenstvu biti moje kolege savjetnici, odabrani po otvorenom javnom pozivu i koji nisu iz moje škole. Članak 10 dozvoljava samostalnu Prijavu prema jednostavnom obrascu. Operativni dio odrađuje AZOO što je vidljivo iz Članka 13. Nagrađivanje u Članku 25 je potrebno jer među nama je puno učitelja koji rade više i u pravilu bez naknade. U redu je i definiranje postotnog iznosa za sve sudionike u eksperimentalnom programu. Mene osobno zahvaća ovaj novi prijedlog Pravilnika i prema njemu ću dalje postupati kako se i navodi u Članku 28. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 219 | LIDIJA ŠUŠAK HERCEG | PRAVILNIK | Smatram da je digitalizacija trebala napredovanje učiniti puno jednostavnijim, naročito jer se o njoj puno govori u novoj reformi školstva pa se to moglo primijeniti i na ovaj pravilnik. Povjerenstvo za napredovanje u ovom obliku bi bilo nepotrebno ako bi postojala baza podataka u koju bi učitelji unosili dokumente/potvrde u sustav koji bi bio postavljen tako da ih može automatski bodovati. Na taj način bi radnici u svakom trenutku znali koliko bodova imaju i u onom trenutku kada bi došli do bodova za napredovanje mogli bi npr. ispuniti elektronički zahtjev za napredovanjem koje bi odobrilo ministarstvo ili agencija. Na taj način se ne bi trošio novac na dnevnice i putne naloge članova povjerenstava ni vrijeme na njihovo osnivanje i imenovanje. Što se tiče kategorija i kriterija smatram da mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija zaslužuje više bodova po godini (prije je bilo 3, sada samo 1) jer vježbaonica traje gotovo cijelu godinu (osim 9. i 2. mj.) i donosi puno obaveza. Smatram da bi se i razredništvo trebalo bodovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 220 | Danijela Baćilo | PRAVILNIK | Poštovani autori novog Pravilnika, poštovane sudionice, poštovani sudionici u raspravi, novi je Pravilnik razradio načela i načine vrjednovanja, uveo vrjednovanje mnogih važnih poslova i nove mogućnosti u imenovanjima, posebno: sudjelovanje u radnim skupinama: za evaluaciju nacionalnih ispita ili državnu maturu, rad na projektima, međunarodna suradnja, skraćeno vrijeme 120 dana prije isteka vremena na koje je djelatnik izabran u zvanje, mogućnost trajnog zadržavanja zvanja pod određenim uvjetima, mogućnost produljenja roka pod određenim uvjetima uz druge dobre novosti. Ipak, u njemu su uočljivi nedostatci: prenaglašena uporaba nekih metoda ( termin "online" korišten je deset puta), udaljenost od svakodnevnih, stvarnih mogućnosti, prakse, problematika rada udaljenih i manje razvijenih krajeva i opremljenih škola čime se iste stavlja u neravnopravan položaj. Bilo bi nužno produljiti vrijeme za dopune i prijedloge te omogućiti izjašnjavanje struke i udruga povezanih sa strukom u okružju u kojem nam je važna empatija, komunikativnost, timski rad, a Pravilnik ne bi postao alat za rezanje troškova. On bi trebao postati dokument kojim će se trajnije odgovoriti na sve težu ulogu učitelja. U suvremenom okružju ima izazov primjene novih tehnologija, samorazvojem treba pratiti i osuvremeniti nastavu, dok istovremeno teče virtualni proces otuđenja, porast siromaštva, ovisnosti, nasilja, kojima su djeca izložena, a što ih sve udaljuje od nastave i izvannastavnih aktivnosti kao dobrog odgojnog i preventivnog programa provođenja slobodnog vremena, stoga je naglasak koji Pravilnik daje samorazvoju učitelja i izvannastavnim aktivnostima prilično prikladan. U svezi s člancima i stavkama koje treba dopuniti, doraditi ili promijeniti, navodim sljedeće zamjedbe: u svezi s 8. člankom: -mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) 1 bod: Obvezno treba nagraditi i pojedince u skupini, ujednačiti vrjednovanje rezultata natjecanja po županijama, izjednačiti smotru Lidrano s ostalim područjima, kao smotra nema plasman, ali svjesni smo potrebe za pismenim i rječitim građanima, vještim piscima/autorima znanstvenih radova, projekata, kao i dobrim govornicima u vremenu kada smo ostali bez blaga retoričke škole dr. Škarića. Trebalo bi povoljnije vrjednovati sudjelovanje u različitim radnim skupinama za potrebe Ministarstva, NCVVO-a i Agencije: za državnu maturu, umjesto jednim, s dva boda, kao i mentorstvo studentu, mentorstvo pripravniku s 4 boda. U svezi s vođenjem stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) i zahtjevu za najmanje 3 održana sastanka stručnog vijeća te najmanje jedno održano predavanje ili radionicu godišnje, valja istaknuti kako se se na dva do tri sastanka ne uspije odraditi toliki broj predavanja, treba razmisliti o obliku sastajanja koje može biti organizirano za manje, ciljne ili dogovorene skupine čime bi bilo moguće ostvariti zadani broj sati. Također je potrebna veća materijalna potpora ovim sastancima jer su mnogi voditelji do sada snosili dio troškova. Evaluacija je poželjna, ali ako je prisilna i nužna, upućuje na nepovjerenje u svoje djelatnike. Trebalo bi je drukčije osmisliti, a mogućnosti su brojne. U kontekstu obveznih različitih kategorija za napredovanje, valja propitati mjerilo trajanja; zašto bi obvezno bilo sudjelovanje u "online" edukaciji na svim razinama, potičući one s duljim trajanjem, npr. na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije), sagledajmo to i zdravstveno. U vremenu u kojem se nagrađuje učinkovitost, kakvoću ne bi bilo dobro mjeriti minutažom pa je dodatno bodovati. Definirati stručno društvo, stručnu udrugu i druge općenite izraze, navesti i primjere prema postojećoj praksi. Definirati i opisati kako se boduje uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji): sadržajno: za vijesti, fotografije, članke, ankete, suradništvom s knjižničarom ili profesorom računalstva tijekom godine. Dopuniti: pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) gradskom razinom i bodovati je s najmanje dva boda, a tako i rad povjerenstava. U svezi s 13. člankom: veliki broj članova Povjerenstava iskazuje sumnju u rad dosadašnjih, kao i kakvoću djelatnika koji su napredovali. Važno je da članovi Povjerenstva za napredovanje budu neovisni, trebaju biti također i dovoljno plaćeni i bodovani kako bi bili motivirani na poticanje napredovanja, a ne da to odrađuju formalno, nevoljko, prisilno, možebitno i restriktivno, na štetu djelatnika. Treba skrbiti o tom da Pravilnik svojim zahtjevima ne razvije strah kod ljudi i odustajanje od napredovanja, iako ga svojim radom zaslužuju i prepoznati su kao vrijedni u svojim sredinama, što nije bio rijedak slučaj ni s prethodnim jer su nastavnici samokritični. U svezi sa 17. člankom: u članku 17. izrijekom se spominje opravdana duža odsutnost na koju se može produljiti rok izbora u zvanje pod određenim uvjetima, valjalo bi ih navesti kako bi se izbjegli mogući nesporazumi. U svezi s 18. člankom: prema članku 18., stavku (2) , predlaže se da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno, a bilo bi dovoljno 30 godina od ukupno 40 (nakon 75 %) jer se kontinuitet rada djelatnika nužno ne prekida starenjem; ako je i smanjio količinu nekih aktivnosti, ne znači da ih je ukinuo. U svezi s 22. člankom: djelatniku treba omogućiti izbor metoda i oblika dijeljenja dobre prakse, ne namećući mu apsolutno vrijeme jer je najvažnija učinkovitost. Također, sastanci se županijskih stručnih vijeća ne sazivaju toliko često da na njima bude dovoljno vremena za te sate. Edukaciju i primjere dobre prakse moguće je napraviti na mrežnim stranicama koje bi Ministarstvo trebalo financijski poduprijeti, a to ne moraju biti isključivo CARNET stranice, pluralizam je dobrodošao: moguće je na nekim mrežnim stranicama strukovnih udruga, voditelja, izvrstan je primjer stranice s dijeljenjem sadržaja: http://www.rivaon.com. U svezi s 25. člankom: dvojbena je odredba o 500 djelatnika, a i načela su vrjednovanja preopćenita, osobito unaprjeđenje rada škole. Treba ih pomnije razraditi, vodeći računa o neravnomjernim uvjetima u kojima sudjeluju učitelji i učenici u mnogim neopremljenim školama, što je važno znati jer ulazimo u obrazovanje digitalnim tehnologijama, a ponegdje nema ni signala ni računala u učionici. Pitanje je kako u istu usporedbu staviti nastavnika koji radi u trogodišnjoj strukovnoj školi s nastavnikom koji radi u četverogodišnjoj strukovnoj ili s onim u gimnazijskom programu: možeš raditi samo ono što učenici mogu iznijeti. Postići da učenik vozač lijepo nastupi na županijskom ili da instalater riješi 60 % školskog natjecanja u jeziku rađenom po gimnazijskom programu pokazatelj je da se radi s darovitom djecom koja su možda u trogodišnjim zanimanjima, ali mogu položiti četvrtu godinu i upisati željeni fakultet, a takav rad nije dovoljno nagrađen opisnicima Pravilnika: 1 bod za vođenje umjesto bar 2 po godini. Treba promisliti o uporabi riječi sekcija i uvesti: izvannastavne aktivnosti. Dodatno: uspješnost je u ishodima: treba izrijekom navesti hoće li Povjerenstvo koristiti neka od ovih mjerila/vrsta vanjskih vrjednovanja: uspjeh na državnoj maturi, nacionalni ispiti, PISA provjere, procjena, vrjednovanje rada nastavnika sagledana gledištem roditelja i učenika? Sve zajedno? Ne propiše li se i ne opiše li se izrijekom, mogući su nesporazumi i žalbe. Ako su mjerilo ocjene, moguće je očekivati odustajanje jednog dijela djelatnika ili poplavu odličnih. Pravilnik također treba pratiti Kurikulum gdje ovo također nije iscpno razrađeno. Valja se voditi primjerom dobre prakse: onako iscrpno, ali i precizno kako su napisani odobreni projekti, tako treba nastojati uraditi i Pravilnik. Na kraju, ali ne i manje važno, pravednijim i prikladnijim bodovanjem Pravilnik može ukloniti nezadovoljstvo uzrokovano odvajanjem manje novca za zvanja, što se nagrađivanjem kao odvojenom kategorijom ne ublažava. Svakako, hvala na trudu svima koji su svojim prethodnim prijedlozima i znanjem napravili mnoge pomake i onima koji ga sada dopunjuju. Ipak se nadam da novi Pravilnik neće voditi dehumanizaciji djelatnika koji, da bi bili uspješni, trebaju imati vremena i za svoj privatni i obiteljski život. Srdačan pozdrav i uspješan rad na doradi ovog dokumenta te sretnu i uspješnu 2019. svim uključenima želi Danijela Baćilo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 221 | Sanja Sruk | PRAVILNIK | Pozdravljam stvaranje novog Pravilnika i načina bodovanja. Smatram da bi objavljivanje stručnog članka u RH trebalo biti bodovano s 2 boda kao po starom Pravilniku, budući da stručnih časopisa za pojedini predmet ima malo i kriteriji objavljivanja su strogi. Osim toga, pisanje članka zahtijeva ne samo stručne, nego i neke druge kompetencije, časopisi su na državnoj razini, pa objavljivanje članka ne zaslužuje manje bodova od predavanja na županijskoj razini, koje po prijedlogu novog Pravilnika donosi 2 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 222 | SILVANA JUKIĆ | PRAVILNIK | 1. Svaka godina razredništva trebala bi se bodovati jednim bodom. Razredništvo nije direktno vezano uz STRUČNO usavršavanje, ali svakako pridonosi stručnom razvoju i izgrađuje nastavnika. Razrednici su znatno više angažirani tijekom godine, a osobito na njenom završetku, pa samim tim im ostaje manje vremena za ''skupljanje značkica''. Razrednici nisu dodatno plaćeni za taj zahtjevni posao koji obavljaju, pa neka ih se bar na ovaj način motivira. 2. Smanjiti broj godina mirovinskog staža potrebnih za trajno zadržavanje zvanja . Članak 18, (2) '' Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno'' Nekada se ovako i moglo jer je studij trajao kraće i nastavnici su brže dolazili do zaposlenja. Naime, sada studij traje 5 godina. U idealnim uvjetima diplomirati se može u 24. godini života. Slijedi godina dana stažiranja + polaganje stručnog ispita. Ako ste sretni da se odmah nakon položenog stručnog ispita i zaposlite na neodređeno vrijeme, to bi bilo u dobi od 26 godina. (Govorim, kao što vidite, hipotetski i osobno ne poznajem nikoga tko je ovako savršenim redom i brzinom uspio doći do zaposlenja.) Nakon 35 godina neprekidnog rada imat ćete najmanje 61 godinu, a često zapravo i više od 65. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 223 | Kristinka Lemaić | PRAVILNIK | Pozdravljam prijedlog Pravilnika kojeg smatram dobrodošlim i suvremenim. No, isto tako smatram da nacrt Pravilnika mene osobno ne motivira na daljnji izvannastavni i izvanučionički rad zato što sam u nepune četiri godine mirovinskog staža u zvanju učiteljice zadovoljila mnoge kriterije i to u svih osam kategorija aktivnosti pri čemu sam stekla 60-ak bodova. Moje napredovanje u zvanje mentora nije moguće sljedeće dvije godine i doista se pitam ne bih li trebala prorijediti svoje izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, premda će to zasigurno biti nauštrb unaprjeđenja rada Škole i kvalitete mog osobnog i stručnog razvoja. Doista smatram pretjeranim nemogućnost prvog napredovanja u zvanju čak šest godina tim više što zakoni RH daju mogućnost da se polaganju pravosudnog ispita pristupi nakon (samo) 18 mjeseci vježbeničkog staža, a neka specijalistička usavršavanja liječnika traju (svega) četiri godine. Svjesna sam da je Pravilnikom teško predvidjeti kriterije za iznimke, no isto tako sam svjesna da bi za mlade i kvalitetne kolege mnogo značila mogućnost napredovanja u zvanju i prije isteka šest godina mirovinskog staža što bi im mogao biti i dodatni motiv za ostanak u sustavu obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 224 | Marica Brzica | PRAVILNIK | Smatram da nismo svi ravnopravni obzirom na školu u kojoj radimo i obzirom na radno mjesto. Učitelji u manjim školama, sa malim brojem učenika i kolega će puno teže skupljati bodove i zadovoljavati ostale uvjete potrebne za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 225 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK | Pravilnikom mora biti jasno da li je napredovanje postupno tj. od mentora do savjetnika i dalje s obzirom na radni staž za pojedini stupanj napredovanja ili se uz uvjet radnog staža od 10 ili više godina staža odmah može postići zvanje savjetnika bez napredovanja u mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 226 | Vera Ćuže-Abramović | PRAVILNIK | Članak 8. Rad u stručnim vijećima: Voditeljica sam Županijskog aktiva pa me zanima zašto se očekuje održati minimalno 3 sastanka stručnog vijeća kada voditelji dobivaju 1000 kn godišnje? Mislim da bi objektivno bilo tražiti 1 sastanak godišnje ili povećati uplaćenu svotu.Od navedenih 1000 kn od voditelja se očekuje platiti predavače (ako ih nećemo podcjenjivati pa očekivati da rade besplatno), počastiti barem s kavom i kojim pecivom, otići na stručni skup koji organizira Agencija. Članak 16(4): Piše da se prava i obveze stječu od dana donošenja odluke. Znači li to da ne moramo čekati svečanu promociju koja je obično vezana uz Dan učitelja kao što je praksa do sada? Događalo se više mjesečno čekanje do sada. Voljela bih znati ako se od nas očekuje toliko više bodova za napredovanje hoće li to biti i u materijalnom smislu nama isplativo pa ćemo doista biti jako motivirani za napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 227 | Natalija Kurjaković | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika, no ono što me najviše u njemu smeta je da ne pridaje gotovo nikakav značaj kvaliteti rada u razredu. Broj godina staža ne mora biti garancija za izvanredna postignuća u razredu koja bi trebala biti osnovni kriterij napredovanja. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 228 | Valentina Martan | PRAVILNIK | Bodovati rad stručnih suradnika / učitelja u Školskim Povjerenstvima, a posebno u Povjerenstvima Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika i primjerenog oblika obrazovanja. Bodovati sudjelovanje u obavljanju poslova po Javnim pozivima NCVVO-a. Bodovati obavljanje poslova koordinatora pomoćnicima u nastavi/stručnim komunikacijskim posrednicima (novi Pravilnik). Povećati broj bodova za mentorstvo studentima. Zašto samo mentoriranje studenata učiteljskih i nastavničkih studija? Uzeti u obzir i mentoriranje studenata, budućih stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, pedagoga, psihologa, knjižničara... Bodovati objavljivanje znanstvenih radova, a ne samo stručnih članaka. Uvesti dodatne kriterije za bodovanje prema kojima bi se mogao bolje valorizirati rad stručnih suradnika svih profila s obzirom na specifičnosti poslova pojedinih struka, kao i doprinosa koje imaju u unapređivanju sustava odgoja i obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 229 | Petra Šelebaj | PRAVILNIK | Smatram da je preveliki naglasak stavljen na izvannastavni rad a najmanji dio bodova nosi zapravo bazična djelatnost a to je sam rad u razredu, s učenicima, koji smatram da bi trebao biti najvažniji kriterij za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 230 | Elvira Korman | PRAVILNIK | Što je s odgojno-obrazovnim radnicima koji imaju više od 35 godina radnog iskustva u odgojno -obrazovnom radu?Da li i oni moraju obnavljati svoje zvanje stečeno po starom pravilniku?Bilo bi pošteno i njih nagraditi kad su toliko generacija uspješno obrazovali i bili aktivni u svom radu!Lijepi pozdrav i sretno svim prosvjetarima u Novoj 2019. godini! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 231 | Ljerka Vukić | PRAVILNIK | eni se čini da je broj sati održavanja radionica na ŽSV velik, s obzirom na broj sastanaka. No, smatram kako nije dopustivo ničim ne definirati što trebaju činiti oni koji ne žele napredovati. Naime, ako nije propisan ničim najmanji broj odslušanih predavanja, to znači da smiješ nastaviti ne usavršavati se.Možda to nije predmet ovog Pravilnika, ali ne znam kojeg je. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 232 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK | Predlažem: Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju dionika obrazovnog sustava. Ostavlja prostora i za neočekivano i nenabrojano u sustavu a moglo bi doći iz ITK sektora... Predlažem umjesto kvantiete da se procjenjuje kvaliteta i suvremenost tema kojima ćemo obasipati kolege i stručnu javnost. Mjerilo je potržanja za predavanjima i radionicama. Nagrađivanje bi se moralo jasnije definirati uključujući i sastavnice kao što su autorska prava jer to sada nije regulirano ovdje. Trajno zvanje bi se moralo automatski dodijeliti nakon dva uzastopna imenovanja u bilo koje zvanje. Sustav e- praćenja nije baš do kraja jasan jer pored stručnog usavršavanja u predmetima imamo i prilika za interdisciplinarno usavršavanje koje nije i ne može se jasno definirati. Postupak je sada sa dva koraka prometnuti u neih potencijalnih sedam, što je nepotrebno umnožavanje poslova ali i povjerenstava. U konačnici, ako se želi ljude potaknuti da usitinu opravdaju svoje dodijeljeno zvanje, uvedite opbevzu tzv "kolegijalni hospitacija" kojima će se sustav sam od sebe iznutra popravljati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 233 | Davorka Bronzić | PRAVILNIK | Smatram da određeni broj sati stručnog usavršavanja nije valjan uvjet za napredovanje, jer sama mogućnost i dostupnost stručnog usavršavanja nije jednaka u svim djelovima Hrvatske. Posebno što troškovi odlaska na stručne skupove (državne,međužupanijske...) nisu jednaki npr iz Zagreba ili iz Dubrovnika. Što se tiče on line edukacija, osoba može provesti puno više sati na raznim edukacijama (npr. Oxford Teachers Club, British Council TeachEnglish, Teachers Academy,webinari izdavačkih kuća,izmjena iskustava s kolegama putem društvenih mreža, foruma i slično), a da za to ne dobije potvrdu i samim tim mu se neće računati kao stručno usavršavanje. Smatram da se redovitost stručnog usavršavanja ne može mjeriti u satima i to mi je jedna od većih manjkavosti ovog pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 234 | Nataša Šantić | PRAVILNIK | Pozdravljam ovaj prijedlog pravilnika i nastojanje da se vrednuje rad nastavnika. No, čini mi se u cjelini da je previše uvjeta i obveza koje osoba mora odraditi kako bi napredovala. Za sve to prekratak je dan od 24 sata. Stalno stižu novi pravilnici, obrasci ...papirologije na pretek... A gdje je tu čovjeku vrijeme za normalan život, obiteljske obveze? Znam o čemu govorim! Ne piše na kraju da tko sve to postigne ima pravo na 100 % bolovanje jer će mu zdravlje stradati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 235 | Diana Dujmović | PRAVILNIK | Zašto nije određena cifra nagrađivanja? AKo ovisi o BDP-u/ državnom proračunu može se dogoditi da neke godine ni ne bude nagrađivanja, slično kao što je bilo s jubilarnom nagradom 2013. (mislim) i s dogovorom o povećanju plaća kad BDP poraste... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 236 | Diana Dujmović | PRAVILNIK | Može li se definirati što znači: Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj razini. Ni u starom pravilniku nije pojašnjeno- svatko drukčije definira. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 237 | Ksenija Lekic | PRAVILNIK | Nedefinirano je na što i na koga se odnosi "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama". U većini škola točno su imenovani i zaduženi učitelji koji uređuju školsku web stranicu , školsku FB stranicu ili školski list. Prema tome, samo bi oni imali pravo na dodjelu tih bodova za napredovanje. Nastao bi opći kaos kada bi svim učiteljima bilo dozvoljeno takvo objavljivanje. Ili - možda se to ipak odnosi na objavu o nekoj provedenoj aktivnosti, projektu, izložbi, programu i sl. gdje je navedeno ime učitelja koji je to odradio. Upravo se te i takve vijesti objavljuju na mrežnoj stranici škole. Bez njih oni koji su zaduženi za objavljivanje na mrežnim stranicama ne bi imali niti što objavljivati. Objavljuju se vijesti o učenicima i njihovim mentorima koji su postigli neke rezultate. Samo "podizanje" tih materijala može bilo tko imalo informatički pismen. Ovdje izuzimam učitelje zadužene za objavljivanje školskih listova jer je njihov posao daleko zahtjevniji i obimniji. Predlažem da se u tom slučaju vrednuje i objava o aktivnostima vezanim za obrazovanje i na lokalnim mrežnim stranicama (prim. službena web stranica grad), županijskim i sl., u lokalni glasilima,... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 238 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK | Navedenim pravilnikom koji definira nagrađivanje određene skupine odgojno-obrazovnih djelatnika propušteno je na identičan način definirati nagrađivanje, odnosno materijalno vrednovanje odgojno-obrazovnih radnika izabranih u zvanja. Zbog čega je to za jednu skupinu radnika (onih koji provode eksperimentalni program) moguće, a za drugu skupinu koja dokaže izvrsnost nije? Predlažem u Pravilnik uvrstiti koeficijente povećanja brutto plaće radnika izabranih u zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 239 | Ivana Opačak | PRAVILNIK | Pozdravljam prijedlog novoga pravilnika. Transparentan je i mislim da će motivirati učitelje čiji će rad i rezultati biti pravednije vrednovani. Smatram da je broj potrebnih bodova za napredovanje realan, kao i broj kategorija vrednovanja učiteljeva rada. Također je dobro da se učitelje potakne i aktivno uključi u unaprjeđenje odgojno-obrazovnoga procesa te da se njihov angažman vrednuje. Voljela bih da se pravilnikom definira status učitelja (u napredovanju) koji predaju dva ili više predmeta. Konkretno, zanima me hoće li se vrednovati stručno usavršavanje, predavanja na stručnim skupovima, rezultati učenika na natjecanjima, projekti i sl. u domeni oba predmeta ili se pak isti vrednuju samo u okviru nastavnoga predmeta "odabranog" za napredovanje. Čini mi se da je dosad to uvelike ovisilo o osobnoj procjeni savjetnika koji obavlja stručni uvid u rad učitelja. Zašto je, primjerice, učitelj engleskoga i njemačkog mentor/ savjetnik za oba predmeta, a isto nije slučaj s učiteljem, primjerice, hrvatskoga i engleskog??? Drugi se stručno usavršava u virtualnim učionicama oba predmeta (jer smatra da učitelj mentor/ savjetnik mora biti dostojan svoga zvanja na nastavi oba predmeta)... i to mu neki savjetnik ne priznaje??? Nije dobro da neke važne teme ostanu nedorečene i podložne subjektivnim procjenama pojedinaca. Također postoje međunarodna "online" natjecanja (primjerice "Best in English") u čijoj organizaciji sudjeluju koordinatori iz škola sudionica ("online" komunikacija s europskim organizatorom, osiguravanje uvjeta za održavanje istoga, komunikacija s europskim partnerima putem medija i sl.) . Jesu li ista u rangu županijskih natjecanja??? Smatram, kao i neki od mojih kolega, kako su 3 županijska stručna skupa godišnje nedostatna da svi zainteresirani učitelji održe predavanja/ radionice u očekivanom broju sati. Često se i to svede na osobne kontakte i neki učitelji, nepravedno, imaju prioritet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 240 | Mateja Jurjako | PRAVILNIK | Članak 21.-23.: Na osnovu koje računice je određeno 6, 8, 10 sati educiranja kolega i druge podrške? Što znači kolegijalna podrška i kako mjeriti vrijeme provedeno pruženjem kolegijalne podrške? Ako imamo okvirno 3-4 županijska vijeća godišnje je li moguće da svi koji žele(ili ne žele) napredovati imaju barem jedno predavanje/radionicu. Ta predavanja ili primjeri prakse često traju do 30 min, nekad i kraće. Ubraja li se aktivno sudjelovanje u radu školskog aktiva pod educiranje kolega i podršku? Kako mjeriti to vrijeme? Što je s učiteljima u malim školama i malim sredinama, npr. otočke škole i sl? Imaju li oni jednake mogućnosti za educiranje kolega, studenata i sl? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 241 | Mateja Jurjako | PRAVILNIK | Što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Npr. za školski list dobiva li bod glavni urednik/grafički urednik/lektor ili bilo koji ostali sudionici u uređivanju koji na svoj način doprinose realizaciji lista (od članaka, materijala i sl.) Također za web stranice, odnosi li se to na učitelja koji je zadužen za administraciju weba ili svi učitelji koji objavljuju sadržaje sudjelujući tako u uređivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 242 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK | Stručni ispit u Republici Hrvatskoj izgubio je bilo kakvu svrhu jer ne služi ni za prednost prilikom dobivanja posla. Da bi se dao barem mali dignitet trudu koji je uložen u polaganje stručnoga ispita kao prvoj iskaznici za rad, smatram da bi se negdje trebalo navesti da je položen stručni ispit prvo napredovanje učitelja/nastavnika/stručnih suradnika te da je to uvjet za sva ostala nagrađivanja i napredovanja. Dakle, ne može biti unaprijeđen u zvanju i nagrađen učitelj/nastavnik/stručni suradnik koji nema položen stručni ispit. Pretpostavljam da ima osoba u sustavu koji rade više godina, a još nemaju položen stručni ispit. Možda to navesti još detaljnije odrediti i precizirati u Članku 5? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 243 | Marica Motik | PRAVILNIK | Za početak, mogu pohvaliti sadržaj Pravilnika jer vrednuje vrlo široki opseg djelovanja prosvjetnih djelatnika u mnogim područjima. Novina je i osnivanje tima za koordiniranje napredovanja učitelja. Dakle, sad imamo veći broj izvršitelja koji rade isti posao. Pretpostavljam da je cilj podizanje razine objektivnosti. No da se postigne prava objektivnost, taj bi tim redovito u nekom vremenskom razdoblju u savjetničkoj ulozi obilazio nastavu svih učitelja i nastavnika što bi poticalo i unapređivalo rad svih, a voditelji bi napredovanja učitelja i nastavnika imali puno objektivniji uvid. Nameće se pitanje kako je moguće da danas, kad je informatička tehnologija zauzela tako važno mjesto već u obrazovanju osnovnoškolskih učenika, nikome nije palo na pamet da bi ta tehnologija uvelike olakšala i pojednostavila sustav napredovanja učitelja i nastavnika, učinila ga pravednijim i transparentnijim. U školama su zaposleni pedagozi, kao pedagoški koordinatori, koji bi jednostavno mogli voditi e-maticu učitelja, vidljivu savjetnicima ili koordinatorima napredovanja. Time bi lako nastala vrlo pravedna i transparentna lista prema kojoj bi se dalje moglo postupati pa i automatizmom ili kako se već odluči. Ovaj Pravilnik je u pogledu objektivnosti i pravednosti vrlo manjkav kao i prethodni jer napredovanje pokreće zainteresirani pojedinac koji dakako udovoljava uvjetima, što je u redu, ali velika je mogućnost da se u školi unaprijedi pojedinac koji preda zahtjev, a puno manje pridonosi od ostalih svojih kolega koji se recimo ne bave vlastitim napredovanjem, nego predano rade na napredovanju svojih učenika. To bi naša administracija nazvala preuzimanjem odgovornosti za svoj profesionalni razvoj, no mislim da je preuzimanje odgovornosti za svoj profesionalni razvoj angažiran odnos prema stjecanju novih znanja, interes za svakodnevnim učenjem, rast u profesionalnim kompetencijama i vještinama, podizanje kvalitete rada s učenicima, a da je odgovornost poslodavca da prepozna i vrednuje kvalitetu pod kojom se podrezumijeva i radno iskustvo. Nadam se da će autori Pravilnika razmisliti i o ovim primjedbama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 244 | Anđa Suvala | PRAVILNIK | Pohvalno je što ovaj Pravilnik u uvjetima napredovanja donosi znatno povećanje bodovnoga praga (za prvo napredovanje 30 bodova u odnosu na 7 bodova u dosadašnjem Pravilniku). Osim toga ostvarivanje bodova traži se u više kategorija (najmanje četiri kategorije za prvo napredovanje) što potiče raznovrsnost u stručno-pedagoškom radu. Predlažem da se pročisti određena terminologija koja se ovdje prenosi iz dosadašnjeg Pravilnika, npr. u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada stoji: vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) što je i dosad bilo nejasno jer u školama više ne postoje sekcije, društva (postoje izvannastavne aktivnosti, a taj se termin ne rabi u Pravilniku). Postoje li klubovi na školskoj razini? Nekada su u nekim školama postojali školski sportski klubovi ili debatni klubovi, ali sve skupa spada u izvannastavne aktivnosti (mali nogomet, novinarsjka skupina, medijska grupa itd.) Pohvalno je da se ovim Pravilnkom boduju i aktivnosti na školskoj razini kao što su predavanja ili radionice koje zahtijevaju veću stručnu pripremu (i priličnu psihološku pripremu jer se izvode pred svojim kolektivom koji je vrlo kritičan, a kritičnost je uvjetovana i međusobnim odnosima). U čl. 8 u kategorijama aktivnosti stručno-pedagoškog rada koji se boduje, bilo bi dobro razlikovati bodovanjem rangiranje (prva tri mjesta) učenika na županijskoj i državnoj razini natjecanja od samoga sudjelovanja (na ljestvici ispod prva tri mjesta) na istim razinama natjecanja. Hoće li učitelji koji sa svojim učenicima ostvare jedno od prva tri mjesta biti nagrađeni? Ukoliko to nije predviđeno nagrađivanjem (a nije jasno navedeno u Pravilniku), trebalo bi se bodovati kao određena aktivnost ili kategorija kako je u dosadašnjem Pravilniku. Bilo bi dobro jasnije opisati stavku profesionalni razvoj (dosad stručno usavršavanje) koja se određuje samo brojem sati i je li uživo ili online. Pritom mislim na to hoće li se različito vrednovati broj sati ostvaren na edukacijama koje organizira MZO ili AZOO i na edukacijama koje organiziraju izdavačke kuće, udruge itd. Zadani broj sati za edukacije učitelj može ostvariti samo u okviru jedne kuće, npr. na edukacijama izdavačkih kuća ili udruga ( ne umanjujem ovdje kvalitet predavača i vrijednost tema), a ni jedan sat na edukacijama MZO ili AZOO. Takvih je primjera dosad bilo na terenu, ali je dosadašnji Pravilnik definirao što je redovito stručno usavršavanje - sudjelovanje na edukacijama koje organizira MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 245 | Nikolina Nikolić | PRAVILNIK | Članci 21., 22. i 23. zahtijevaju od mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika 6, 8 i 10 sati godišnje educiranje drugih, no nije jasno navedeno kako i u kojem obliku. Naime, nemoguće je taj broj sati realizirati na sjednicama i županijskim vijećima, a da svi kandidati budu zastupljeni. Također, nije jasno navedeno kako bi se dokazivalo educiranje osim u zapisnicima i potvrdama o stručnom skupu. Potrebno je transparentno objasniti ovaj dio o dijeljenju materijala i pružanja podrške. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 246 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 21. 22. i 23. zahtijeva se od mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika 6,8,10 sati godišnje provoditi edukacije s kolegama. Kao voditeljica ŽSV-a navodim da to nije moguće, jer u 3 ŽSV-a koje održavamo tijekom godine nije moguće da svi mentori i savjetnici iz vijeća uopće dobiju priliku za izlaganje, predavanje ili radionicu jer je cilj vijeća i provođenje edukacije sa stručnjacima sa sveučilišta i pedagoških fakulteta. Godišnje mogu 2-3 kolege mentori/savjentici dobiti priliku za predavanje. U školi na UV-u postoje brojne teme koje se moraju odraditi vezane uz nove zakone, pravilnike, školski kurikul, probleme u školi, tako da isto tako nema vremena za neprestana izlaganja mentora i savjetnika. UV trajalo bi u tom slučaju satima. Taj dio valja precizirati da ispunjavanje tog uvjeta iz čl. 21.,22.,23. bude moguće jer u ovom slučaju nije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 247 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 8 Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada navodi se i boduje s jednim bodom sudjelovanje u radu povjerenstava ne školskoj razini, a s dva boda na županijskoj razini. U provođenju smotre Lidrano postoji vrednovanje učenika na međuopćinskoj i gradskoj razini koje je zahtjevno kao i županijsko jer se uputama o radu predviđa i zahtijeva održavanje okruglih stolova s učenicima i mentorima te potpuna i cjelovita evaluacija svih radova i sudionika smotre. Držim da je nužno sudjelovanje u radu povjerenstava na međuopćinkoj i gradskoj razini uvrstiti u pravilnik i vrednovati sa 2 boda kao i županijsko. Nadalje, nigdje se ne spominje sudjelovanje i rad u povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na međuopćinskoj, gradskoj i županijskoj razini što je iznimno zahtjevan posao za učitelje, a poglavito za stručne suradnike pedagoge, psihologe i defektologe. Nedopustivo je da se taj rad uopće ne vrednuje u postupku napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 248 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 4 stoji da učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u zvanja: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. izvrstan savjetnik. U dosadašnjim odlukama o napredovanju u zvanja bila su dva stupnja (mentor i savjetnik), ali učitelji u OŠ dobivali su zvanje učitelj mentor i učitelj savjetnik, dok su nastavnici u SŠ dobivali zvanje profesor mentor i profesor savjetnik. Mnogi su učitelji u OŠ profesori, dok mnogi nastavnici u SŠ nisu profesori, nego dipl, ing. ili dipl. oecc. i sl. poglavito u strukovnim školama. Kako ovaj članak navodi na napreduju učitelji i nastavnici isto bi valjalo pisati i u odluci o napredovnju jer kategorija profesor mentor i profesor savjetnik nije obuhvaćena niti prošlim niti ovim pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 249 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK | Prvi doticaj s novim Pravilnikom bio je pročitati ga od prvog do zadnjeg članka. Pozdravljam donošenje novog Pravilnika nakon 23 godine rada prema odavno zastarjelom Pravilniku o napredovanju. Procedura napredovanja se čini mnogo transparentnija i podložna vanjskom ocjenjivanju, što je daleko bolji način. Sad slijedi iščitavanje članaka i čitanje tuđih komentara. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 250 | Darinka Ivković-Ciganović | PRAVILNIK | Čl 28. Što je s odgojno-obrazovnim radnicima iz stavka 1 i 2 koji imaju više od 35 godina radnog iskustva u odgojno -obrazovnom radu? Budući da ne piše ništa o njima koji su stekli zvanje mentora ili savjetnika po starom Pravilniku, to znači da bi oni trebali obnavljati napredovanje i nakon 35 godina rada, dok stečeno po novom Pravilniku ostaje trajno. Smatram da učitelji i profesori koji imaju toliko radnog staža trenutno da ne bi trebali obnavljati stečeno zvanje i dovoljno stari da ne mogu ispunjavati uz nastavu (koja je sve složenija i zahtjevnija) još toliko obaveza izvan nastavnog rada koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta za napredovanje i za zadržavanje istih. Nitko se nije sjetio nas koji sa toliko godina radimo u dvije ili više škola i na primjer predajemo kemiju ili neki drugi predmet popraćen eksperimentom, koliko nam je vremena potrebno za kvalitetnu pripremu i za brigu o nabavljanju kemikalija, pribora i posuđa. Koliko god radili sa entuzijazmom, ne možemo stizati sve jer smo sporiji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 251 | Viktorija Tomšić | PRAVILNIK | Smatram da novi Pravilnik treba razdvojiti i ustanoviti posebne kriterije za napredovanje stručnih suradnika od onih učitelja i nastavnika zbog razlike u obavljanju odgojno-obrazovnog rada te zadaćama koje obavljaju u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 252 | Dea Marić | PRAVILNIK , Članak 1. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Potrebno je jasnije definirati napredovanje psihologa i pedagoga kao stručnih suradnika. Njihov posao razlikuje se od nastavničkog, no i dalje imaju vrlo važnu ulogu u neposrednom odgoju i obrazovan | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 253 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 1. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Smatramo da treba razdvojiti pravilnik o napredovanju od onog o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 254 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 1. | Navedene kategorije zvanja ne mogu imati jedinstveni pravilnik o napredovanju zbog specifičnosti koje svaka od njih nosi. Uz razdvajanje kategorija aktivnosti za pojedino zvanje, predlažem uvođenje vredovanja umjetničkog rada odgojno-obrazovnih radnika u umjetničkim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 255 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 1. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Pravilnik koji regulira napredovanje odgojno obrazovnih radnika treba omogućiti napredovanje svim radnicima na koje se odnosi i to pod jednakim uvjetima. Taj uvjet koji nije zadovoljavao ni postojeći Pravilnik, nije ispunjen. To se odnosi kako na predložene kategorije, tako i na uvjete o usvojenosti ishoda učenja koji su definirani isključivo za učitelje. Sukladno tim uvjetima, stručni suradnici ne mogu dobiti status izvrsnog savjetnika što ih stavlja u diskriminirajući položaj jer ne mogu ispuniti sve potrebne ishode učenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 256 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 1. | Ovaj prijedlog Pravilnika treba razdvojiti na Pravilnik o napredovanju i na Pravilnik o nagrađivanju. Nadalje, zbog specifičnosti svakog zanimanja i načina rada, potrebno je Pravilnik podijeliti u 4 kategorije (ili donijeti 4 odvojena pravilnika) sa zasebno razrađenim kriterijima za napredovanje: 1. učitelja i nastavnika 2. stručnih suradnika 3. odgajatelja 4. ravnatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 257 | Gordana Katarina | PRAVILNIK , Članak 1. | Strukovni nastavnici nisu u ravnopravnom položaju s nastavnicima opće obrazovnih predmeta, zato što: 1.stručni skupovi su rijetki, a ako je vaše zanimanje slabije zastupljeno onda i na tim rijetkim skupovima ništa ne naučite.(pr. 1.obrazovni sektor - poljoprivreda, prehrana i veterina - veterinari slušaju o vinogradima i pekarskim proizvodima). 2. svaki strukovni nastavnik je mentor učenicima za završni rad, to je višemjesečni projekt u kojem učenika prati i vodi mentor. Stoga, podržavam prijedlog Hrvatske udruge plesnih pedagoga, da se mentorstvu u izradi završnog rada zaslužno dodjeli bodovanje. 3. strukovni nastavnici moraju pratiti i novosti u struci kako bi modernizirali i aktualizirali predmetne sadržaje, a naravno trebaju pratiti i novosti u obrazovanju, pa je njihova edukacija najmanje na dva kolosjeka. 4. Na loomenu su počele virtualne učionice za nastavnike opće obrazovnih predmeta, ali ne i za strukovne nastavnike. Već se tu vidi da se nastavnici ne tretiraju jednako i u isto vrijeme, a pravilnik ih tretira kao da imaju iste uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 258 | Biljana Manin | PRAVILNIK , Članak 1. | Podržavam sadržaj Pravilnika. Istaknula bih mogućnost napredovanja za ravnatelje, te napredovanje u zvanje "izvrstan savjetnik". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 259 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 1. | Poput mnogih kolega, mišljenja sam da navedene kategorije zvanja (učitelji, nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji u školama i učeničkim domovima) ne mogu imati jedinstveni pravilnik o napredovanju, jedinozanimanja su naprosto sama po sebi prerazličita. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 260 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik ne može egzistirati sam za sebe već se dio njegove realizacije mora tražiti i u drugim pravilnicima ili zakonima te kao takav nije cjelovit. Npr.kada govorimo o napredovanju u drugim dokumentima moramo vidjeti koliko je uvećanje plaće za pojedini stupanj (pogotovo što će biti s novouvedenim stupnjem - hoće li se za njega primjenjivati dosadašnji veći % uvećanja plaće ili će biti veći). Drugi primjer gdje bi trebalo nadograditi ovaj pravilnik, a u vezi je s drugim dokumentima, a to su tehnološki viškovi - nažalost se danas događa da možete biti tehnološki višak iako imate više stupnjeva napredovanja u odnosu na kolegu koji neće biti višak jer zadovoljava neke druge kriterije pri čemu niti jedan nije kvaliteta rada. U tom smislu bi trebalo dodati da su stupnjevi napredovanja prvi kriterij za određivanje je li netko tehnološki višak ili ne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 261 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 1. | Pozdravljam potrebu za promjenom, ali ipak ne bih u istu kategoriju s nastavnicima i učiteljima stavila stručne suradnike i ravnatelje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 262 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 1. | Prva misao nakon pažljivog čitanja prijedloga Pravilnika bila je: izostavljanje osnovnog načela jednakih mogućnosti za sve dionike kojih se on tiče. Pravilnik potiče izvananstavni angažman učitelja uz istovremeno zapostavljanje neposrednog nastavnog rada i ne pogoduje učiteljima koji u fokusu svog rada imaju svakodnevni odgojno obrazovni rad. Podržava privremena zvanja, a ne trajna čime su djelatnici u obrazovanju u nepovoljnijem položaju od svih ostalih zaposlenika u javnim i državnim službama. U članaku 2. se navodi da će se sve evidentirati online sustavom koji još nije u funkciji. Kako će se to odraziti na djelatnike čije napredovanje dolazi neposrednom vremenu nakon usvajanja Pravilnika? Ostaje dojam da predlagatelj nije razmišljao o svim sudionicima odgojno – obrazovnog procesa, nego zamislio idealnu situaciju i napisao prijedlog Pravilnika. Svaki prijedlog pravilnika o nagrađivanju trebao bi počivati na načelu jednakih mogućnosti za sve kojih se on tiče! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 263 | Ina Randić Đorđević | PRAVILNIK , Članak 1. | Čl. 1. Potrebno je izraditi posebne pravilnike za odgojitelje, ravnatelje i stručne suradnike. Ovaj je pravilnik prvenstveno namijenjen učiteljima pa ravnatelji i suradnici ne mogu ostvariti zadane uvjete na isti način. Osim toga, valjalo bi misliti i na napredovanje tajnika i računovođa - oni su važan i neizostavan dio sustava, a sustav ih uporno zanemaruje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 264 | Ajlin Andreis Sarun | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, kako riješiti napredovanje profesora koji za dvije godine trebaju obnoviti napredovanje? Oni do tada neće moći skupiti dovoljno bodova, obzirom da se starim (još uvijek važećim) pravilnikom bodovala sasvim drugačija aktivnost. Konkretno kolegica i ja smo pokrenule organizaciju Dana njemačkog jezika u našoj županij, te potaknule profesore i učenike da dramskim nastupom pokažu što znaju, no po novoj klasifikaciji takva aktivnost nema bodova.Sada je naglasak na sasvim drugačijim aktivnostima, dakle što će se događati u prijelaznom razdoblju?Mišljenja sam da nakon 30 a ne 35 godina mirovinskog staža stečeni naziv treba postati stalnim. Na koncu i bonus se dobiva nakon 30 godina staža | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 265 | Dijana Toljanić | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pročitala sam sve vaše komentare i gotovo se slažem sa svim što je navedeno. Nakon čitanja Pravilnika prvo što mi se nametnulo, bio je značajno viši, zapravo previsok bodovni prag, izostavljanje načela jednakih mogućnosti rada i jednakih uvjeta rada za sve dionike kojih se on tiče. Neprihvatljivo je da isti podržava privremena zvanja, a ne trajna čime su djelatnici u obrazovanju u nepovoljnijem položaju od svih ostalih zaposlenika u javnim i državnim službama. Nadalje, čak i kad se radi o istoj školi nisu svi njeni djelatnici u jednakom položaju budući da je predviđeno bodovanje nekih aktivnosti koje uključuju vrlo mali broj sudionika, nekih koje uključuju malen broj učenika dok su neke aktivnosti izuzete iz Pravilnika, kao što je rad s učenicima s poteškoćama, rad na preventivnim programima, rad s roditeljima, djelovanje škole u lokalnoj zajednici, međunarodni skupovi. Pitam se je li i kako je uopće moguće provesti predviđenu evaluaciju održanih radionica, predavanja i edukacija, kako evidentirati kolegijalnu podršku, u kojem obliku je provoditi (usmena pismena, elektronska, telefonska, hospitacija…), kako pratiti profesionalno usavršavanje, osim ako nije online, je li moguće sve navedeno procijeniti, standardizirati i objektivizirati s jedne strane, a zatim tako stečene kompentencije primijeniti u neposrednom radu. Ostaje dojam da je napredovanje svrha sama sebi i daleko od nastavničke službe koja bi morala biti u funkciji najboljeg ineresa učenika i kvalitetnog odnosa učitelja i učenika. Ovaj Pravilnik kao da potiče izvananstavni angažman učitelja uz istovremeno zapostavljanje neposrednog nastavnog rada i nikako ne pogoduje predanim, samozatajnim učiteljima koji u fokusu svog rada imaju učenike, prije svega i prije svih. Temeljne zadaće učitelja su da učenike uz akademski razvoj nauči i empatiji, osnaži njihovo socio-emocionalno funkcioniranje, osigura im usvajanje zdravih i sigurnih ponašanja. Bez obzira na materijalna sredstva i mogućnosti škole materijalna kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadmašiti kvalitetu učitelja koji u njemu rade, ali to nigdje nije vidljivo u Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 266 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 1. | Članak 1. Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji je već davno trebao biti izmijenjen i dopunjen. Učiteljica sam razredne nastave pa ću iz toga kuta napisati par svojih razmišljanja. Pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju. Trebalo bi imati zasebno poglavlje u ovom Pravilniku. U pojedinom poglavlju treba definirati kriteriji praćenja i napredovanja koji najbolje odražavaju specifičnosti rada promatrane kategorije djelatnika. Od učitelja se u novom Pravilniku traži puno uspjeha i rezultata u izvannastavnim aktivnostima, a naše zaduženje je samo 1 sat tjedno, što znači da treba puno svog i učeničkog slobodnog vremena uložiti u taj rad što uz ostale radne i obiteljske obveze nije lako, skoro nedostižno. S druge strane malo se boduje i vrednuje naš pravi posao, neposredni rad s učenicima kojih u razredima ima ponekad puno i previše, pa kombinacije i slično. Mislim da je za napredovanje dovoljno dva puta biti potvrđen u svome zvanju i imati 30 godina radnog staža. Nadam se da će odgovorni ovaj put pročitati naše prijedloge i uvažiti većinu njih, jer ipak učitelji znaju najbolje i svijetla su točka obrazovanja prema rezultatima svih anketa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 267 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 1. | Podržavamo izradu novog Pravilnika te dajemo niz prijedloga za koje smatramo da će poboljšati njegovu primjenu. Smatramo važnim da su u proces napredovanja i nagrađivanja kao kandidati uključeni ravnatelji iako primjećujemo da se od 66 podkategorija koje se vrednuju za napredovanje najmanje 21 ne mogu ili vrlo teško mogu primijeniti za ravnatelje. Također, postoji niz podkategorija koje su teško primjenjive za procjenu rada i postignuća stručnih suradnika svih profila. Stoga smatramo da je potrebno uvesti više podkategorija koje se odnose na područje rukovođenja i upravljanja te na područja rada stručnih suradnika. Kriteriji vrednovanja su podijeljeni u 8 podkategorija koje po broju podkategorija i bodova nemaju istu "težinu". Vidljivo je da je najveća vrijednost dana kategoriji „Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji“ jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 navedena boda, za razliku od vrlo važne kategorije „Unapređenje rada škole“ koja ima 8 podkategorija sa samo 12 bodova, od kojih su 4 boda primjenjiva na vrlo mali broj škola u odgojno-obrazovnom sustavu RH – regionalnim centrima kompetentnosti. Stoga u ovom e-savjetovanju dajemo prijedloge novih podkategorija i više vrednovanje određenih podkategorija za koje smatramo da su važnije za profesionalni razvoj svakog pojedinca, škole i sustava. Napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan/ viši savjetnik je vezan uz godine mirovinskog staža, kao i uz vrijeme provedeno na razini prethodnog zvanja (mentora i savjetnika) a mi smatramo da se trebaju poticati izvrsni neovisno o kriteriju godina mirovinskog staža te da se treba primarno rukovoditi kriterijem kvalitete rada, odnosno postignutim bodovima. Stoga predlažemo da se može i ranije napredovati u zvanje 2. savjetnik i 3. izvrstan savjetnik (ili viši savjetnik, kako mi predlažemo). U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 268 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da Pravilnik o napredovanju treba biti odvojen od Pravilnika o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 269 | Ivana Lović Štenc | PRAVILNIK , Članak 1. | Predlažem još jednu stavku...na zadovoljstvo roditelja i učitelja: jednokratna godišnja pohvala i financijska nagrada (npr. u iznosu od 1000kn) za učitelje koje će predložiti Vijeće roditelja škole. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 270 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 1. | - | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 271 | Ivana Dujić | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani! Potrebno je svakako razdvojiti napredovanje i uvjete napredovanja učitelja, nastavnika, od stručnih suradnika jer se razlikuju opisom posla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 272 | Goran Hajnal | PRAVILNIK , Članak 1. | Ako nastavnik ili učitelj predaje više predmeta (npr fizika i matematika), gledaju mu li se samo bodovi iz predmeta u kojem ostvaruje napredovanje ili iz svih koje predaje. Ako se gledaju svi bodovi onda je u prednosti nad učiteljem koji predaje samo jedan predmet (npr: fizika) iako naravno ima i više obaveza. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 273 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 274 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, naziv ovoga Pravilnika jasno govori u kojim institucijama će se primjenjivati. S obzirom da nije posebno naglašeno, smatram da je neophodno da se u skupu navedenih osoba na koje se Pravilnik odnosi nađu i nastavnici struke u strukovnim školama, kao i nastavnici koji rade u glazbenim i umjetničkim školama, jer i oni pripadaju institucijama iz naslova Pravilnika. Smatram da nije problem da svi odgojno-obrazovni djelatnici imaju isti pravilnik o napredovanju i nagrađivanju, ali ne i da imaju isti skup kriterija po kojima se vrednuje njihov rad, jer to nužno neke kategorije stavlja u nepovoljniji položaj. Svaka od kategorija odgojno-obrazovnih djelatnika (učitelji i nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji, odgajatelji, nastavnici strukovnih predmeta, nastavnici u glazbenim i umjetničkim školama) trebala bi imati zasebno poglavlje u ovom Pravilniku. U pojedninom poglavlju treba definirati kriteriji praćenja i napredovanja koji najbolje odražavaju specifičnosti rada promatrane kategorije djelatnika. Snježana Švelec, Elektrotenička i prometna škola Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 275 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, Kolegice i kolege su uglavnom sve rekli, što i sama potpisujem, možda još samo ispraviti riječ "načni". Svima nam se dogodi... Lijepi pozdrav! Branka Burazer | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 276 | Anita Krajač | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam promjenu novog Pravilnika o napredovanju i uvođenje više kategorija te detaljnije bodovanje. Slažem se s mišljenjem većine kolega kako treba odvojiti Pravilnik o napredovanju za stručne suradnike, odgajatelje te ravnatelje. Smatram da bi bilo u redu odvojiti i Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, od Pravilnika o nagrađivanju. Nastavnicima i učiteljima je uz sve bodove i ostalo najvažnije da se učenici u školi osjećaju ugodno, zadovoljno i zainteresirano. Za posao koji vole raditi to je pokretačka motivacija, a napredovanje je samo potvrda uspješnosti u njihovom radu i osobne angažiranosti. Anita Krajač, Srednja strukovna škola Velika Gorica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 277 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, predlažem prijedlog nacrta pravilnika korigirati za stručne suradnike,odgajatelje i ravnatelje, jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju od načina rada i aktivnosti koje provode učitelji i nastavnici, te su samim tim u nepravednijem položaju za sakupljanje bodova potrebnih za napredovanje u zvanje. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 278 | Marija Vlahusin | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji je već davno trebao biti izmijenjen i dopunjen. Učiteljica sam razredne nastave pa ću iz toga kuta napisati par svojih razmišljanja. Učitelji koji rade u školama iz "manjih sredina" nemaju veliki broj stručnih seminara godišnje u svojim mjestima, kad žele poći u udaljenija mjesta kako bi čuli nešto novo i kvalitetno treba doplatiti, rezervirati, organizirati... što nas u velikoj mjeri odbija i ograničava u sudjelovanju na stručnim seminarima. U manjim školama i "manjim sredinama" nema uvijek ni dovoljno studenata kojima bi mogli biti mentori i prenijeti im svoja znanja. Učitelji razredne nastave samo iz Matematike u 4.razredu mogu biti mentori učenicima na natjecanjima, a Lidrano je smotra za koju i sam učitelj mora imati interesa, motivacije i dovoljno vremena pripremiti učenike (često mnogo učitelja zato i odustaje). Od učitelja se u novom Pravilniku traži puno uspjeha i rezultata u izvannastavnim aktivnostima, a naše zaduženje je samo 1 sat tjedno, što znači da treba puno svog i učeničkog slobodnog vremena uložiti u taj rad što uz ostale radne i obiteljske obveze nije lako, skoro nedostižno. S druge strane malo se boduje i vrednuje naš pravi posao, neposredni rad s učenicima kojih u razredima ima ponekad puno i previše, pa kombinacije i slično. U razredu sva naša sposobnost i kreativnost najviše dolazi do izražaja, sve čarolije koje smišljamo i redovito izvodimo kako bi naše učenike naučili učiti i spremili ih za daljnje izazove u školi i životu. Mislim da je za napredovanje dovoljno dva puta biti potvrđen u svome zvanju i imati 30 godina radnog staža, jer u današnje vrijeme dok se završi fakultet, staž, stručni ispit i na kraju dobije posao, ne znam kako ćemo zdravi dočekati mirovinu i u njoj malo uživati. Godine staža nisu nikad bile prepreka učitelju koji hoće i želi biti kreativan i dokazivati se u svom radu sebi i ostalima. Prateći portale i čitajući stručnu literaturu vidjela sam da što im se više bliži mirovina učitelji su više stvaralački raspoloženi, aktivno i kreativno odgovaraju na sve nove izazove, želeći pošteno odraditi koliko treba i zasluženo poći u mirovinu. Nadam se da će odgovorni ovaj put pročitati naše prijedloge i uvažiti većinu njih, jer ipak učitelji znaju najbolje i svijetla su točka obrazovanja prema rezultatima svih anketa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 279 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Predmetni pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer svaka od navedenih kategorija ima poseban opis posla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 280 | Jelena Kulisic | PRAVILNIK , Članak 1. | Ovim pravilnikom nije predviđen postupak napredovanja odgojitelja i ostalih odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, iako je predškolski odgoj i obrazovanje određen kao dio sustava odgoja i obrazovanja. Znači li to da će za nas biti donešen novi pravilnik? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 281 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da bi Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju trebala biti dva odvojena dokumenta, također bi trebalo razdvojiti ravnatelje i stručne suradnike, jer njihov opis posla nije isti kao učitelja/ nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 282 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 1. | Nastavni kadar u školama čine i strukovni učitelji. Njihovo napredovanje provodi druga agencija. Način njihova napredovanja i vrednovanje njihova rada puno su lakši nego u našem slučaju. Oni znatno lakše sudjeluju na natjecanjima iz struke jer ih imaju daleko više, nego što je to slučaj s općeobrazovnim predmetom. Trebalo bi nešto napraviti i s njihovima uvjetima napredovanja jer svi pripadamo istom sustavu i radimo za istu plaću. Malo je diskutabilno jesu li u istom položaju nastavnici u strukovnim školama i gimnazijama, nastavnici u gimnazijama nesumnjivo lakše ostvaruju neke rezultate u radu, nego nastavnici u strukovnim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 283 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da treba posebnim pravilnicima regulirati a) napredovanje u zvanje, b) nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika jer su to dvije različite kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 284 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da umjesto jednog treba izraditi posebne prijedloge pravilnika o napredovanju a) za učitelje i nastavnike, b) za stručne suradnike, c) za odgajatelje, d) za ravnatelje jer je narav njihovih dnevnih poslova tj. obveza posve različita. Zašto bi npr. ravnatelj trebao objavljivati digitalne sadržaje i sl.? On je u prvom redu poslovodni organ i treba biti dobar menadžer, bodove iz nekih kategorija aktivnosti uopće ne može prikupiti jer ih njegov posao niti ne predviđa - npr. mentorstvo studentima, učenicima na natjecanjima, sudjelovanje u povjerenstvima za izradu zadataka na natjecanjima, maturi i sl. Isti argument odnosi se i na stručne suradnike i na odgajatelje: zbog drukčije ciljne skupine s kojom rade i specifičnih metoda rada u usporedbi s poslom učitelja/nastavnika oni trebaju imati vlastiti pravilnik o napredovanju, a on treba više obuhvatiti specifičnosti njihove struke tj. područja njihova rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 285 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK , Članak 1. | Trebalo bi predvidjeti mogućnost napredovanja tajnika i računovođa koji rade u školama jer i oni pridonose kvaliteti rada škole. Ako to nije moguće ovim pravilnikom, zbog specifičnosti njihova posla, trebalo bi odmah pristupiti izradi posebnoga pravilnika o napredovanju koji bi se odnosio na te dvije skupine zaposlenika u školama koji također imaju VŠS ili VSS. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 286 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 1. | Mišljenja sam da pravilnik treba u različitoj mjeri i s različitim kriterijima vrednovati rad učitelja/nastavnika, stručnih suradnika ili ravnatelja odnosno da treba prepoznati specifičnost svake od ovih profesija koje su međusobno vrlo različite te zajedničke kriterije vrednovanja definirati u osnovnom dokumentu, dok specifičnosti koje se odnose na pojedino zvanje - definirati u posebnim dokumentima u obliku anexa. Također, čemu ujedinjavanje dvaju različitih postupaka? Jedno je napredovanje a drugo nagrađivanje te ih tako treba i u pravilnicima tretirati - kao dva odvojena procesa regulirana dvama odvojenim pravilnicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 287 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK , Članak 1. | Slažem se da bi Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju trebali biti dva zasebna dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 288 | Sanja Miloloža | PRAVILNIK , Članak 1. | Predlažem da se autorima udžbenika za eksperimentalni program njihov rad vrednuje ne samo bodovima za autorstvo nego i kao onima koji podupiru provedbu eksperimenta. Čini se, naime, nelogičnim, da osobe koje provode nastavu na temelju autorskog djela budu nagrađeni postotkom na plaću, a sami autori spomenutih udžbenika ne. Naime, iz osobnoga iskustva govorim, postoje učitelji koji su autori udžbenika za eksperimentalni program, a sami nisu uključeni u nesposredni rad u eksperimentalnom programu. Njihova je potpora eksperimentu neupitna (morali su proučiti Kurikulum uzduž i poprijeko i u nemogućim rokovima osmisliti materijale kojima bi se podupro eksperiment Ministarstva) te mi se čini, u najmanju ruku, etičnim da se to vrednuje i postotkom. S poštovanjem! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 289 | Timur Križak | PRAVILNIK , Članak 1. | Prijedlog pravilnika nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje čl. 4. po kojem Agencija provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima. Prema ovom prijedlogu postupak provodi Ministarstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 290 | Marija Dujmić | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik o napredovanju u zvanje i Pravilnik o nagrađivanju učitelja trebaju biti zasebni dokumenti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 291 | Mirjana Pavičić | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani , Smatram da je broj bodova za sve kategorije nerealno visok , uzevši u obzir da se broj djece smanjuje, osobito u strukovnim školama te dolazi sve veći broj djece s poteškoćama koji se školuju po IP i PP programu što traži dodatni angažman i vrijeme učitelja i nastavnika . Vezano za članak 8. koji se odnosi na on-line edukacije, smatram da treba uzeti u obzir i ostale oblike edukacija i vrednovati ih u radu , osobito u strukovnim školama , nastavnici se mogu educirati na odličnim predavanjima tvrtki , pojedinih ustanova udruga , zavoda . Zašto se ne vrednuje rad s učenicima u organizaciji stručnih ekskurzija i terenskoj nastavi . Profesori i ostali trebali bi s 30 godina mirovinskog staža zadržati zvanje trajno , i treba uzeti u obzir da mnogi godinama nisu imali punu normu . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 292 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK , Članak 2. | Podržavamo stav drugih organizacija i pojedinaca kako je problematično što se Pravilnik poziva na Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje koji je 2016. godine donesen u obliku preporuke. Smatramo kako je važno da se Pravilnik bazira na važećim i razrađenim dokumentima koji su prošli sve potrebne procedure, te kako dokument koji ima funkciju “preporuke” u ovom slučaju ne može biti baza za određivanje kompetencija potrebnih za napredovanje u zvanju. Također, mišljenja smo kako Okvirom, pa onda i Pravilnikom nije iscrpljen popis potrebnih kvalifikacija za učitelje, budući Okvir nije usklađen niti ažuriran u skladu s trenutnim reformskim procesima u obrazovanju. Nejasno je iz priloženog koje sve edukacije ulaze u fond edukacija koje osiguravaju bodovanje potrebno za napredovanje. Radi li se samo o edukacijama i stručnim skupovima dostupnim u katalogu AZOO? Tko i na koji način osigurava i vrednuje ostvarivanje definiranih ishoda? Na koji način se vrednuje usvajanje drugih kompetencija nužnih za kvalitetno provođenje svakodnevnih aktivnosti u odgojno-obrazovnom procesu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 293 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 2. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Prikupljanje bodova je nespretan termin. "Prikupljanjem bodova" se ne iskazuje izvrsnost. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama navodi „sve se osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom „učitelj“ što u našoj pedagoškoj praksi stvara problem jer je školski knjižničar stručni suradnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 294 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 2. | U dijelu Stručno-pedagoški rad izostavljeni su odgajatelji i općenito odgojne komponente (osim u izrazu odgojno-obrazovni radnici). Spominju se samo učenici, nastavni materijali i obrazovni sadržaji, rad na uneprjeđenju rada škole i sustava obrazovanja. U dijelu Sustav za praćenje profesionalnog razvoja potrebno je precizirati o kojem je sustavu riječ. Potrebno je i detaljno precizirati sadržaj koji se može individualno evidentirati u e-portfolio. Ispraviti "Profesionalni razvoj je kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su edukacija (online ili uživo..." u Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti kao što su edukacija (online i/ili uživo). Nadalje, izostavljena je stavka kontinuiranog praćenja literature. Potrebno je precizirati što podrazumijeva pojam "praksa". Potrebno je precizirati i što podrazumijeva primanje i davanje povratnih informaciju u kontekstu ovog članka. Izbaciti dio o Okvirnom nacionalnom standardu kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Naime, taj okvir je isključivo preporuka te ne uključuje stručne suradnike, ravnatelje i odgajatelje. U njemu, kao niti u ovom prijedlogu Pravilnika nisu navedeni mjerni instrumenti kojima bi on mogao postati alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 295 | Ina Randić Đorđević | PRAVILNIK , Članak 2. | Čl. 2. - Zanima me što će biti s napredovanjem dok se ne oformi "Sustav za praćenje profesionalnog razvoja"? EMA, odnosno Loomen ili dosadašnji ettaedu nisu sustavi koji mogu objediniti profesionalni razvoj učitelja. EMA ne podržava "značke" koje nisu iz njezina sustava i nema mogućnost uvoza drugih značaka ili potvrda. Pretpostavljam da će sve biti na individualnom stvaranju e-portofolia, ali zasad ne postoji zajednički e-centar za praćenje profesionalnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 296 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 2. | Umjesto 'omogućava i individualno evidentiranje e-portfolia profesionalnog razvoja', predlažemo: 'omogućava i razvoj e- portfolia odnosno bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja od strane odgojno obrazovnog djelatnika, kada to nije automatski evidentirano'. Predlažemo definiranje Portfolia odnosno Mape profesionalnog razvoja. Umjesto definicije 'Profesionalnog razvoja' predlažemo da se definira 'Kontinuirani profesionalni razvoj' kako to stoji u člancima 5,6, i 7, odnosno da se usklade termini. Umjesto 'praksa' u definiciji (kontinuiranog) profesionalnog razvoja predlažemo 'unapređenje kvalitete odgojno-obrazovne prakse'. Umjesto 'primanje i davanje povratne informacije' u definiciji (kontinuiranog) profesionalnog razvoja predlažemo da stoji 'individualni i grupna refleksija'. Umjesto '...pri čemu odgojno obrazovni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija' predlažemo '...pri čemu odgojno obrazovni radnici preuzimaju odgovornosti za cjeloživotni razvoj kompetencija kao i unapređenje kvalitete cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava' kako bi se definicija (kontinuiranog) profesionalnog razvoja uskladila s cjelokupnim prijedlogom odnosno konkretno člancima 5, 6, 7, i 8. Predlažemo da se u definicija 'prikupljanja bodova za napredovanje' preimenuje u 'bodovanje za napredovanje' jer se ovim nazivom neopravdano daje naglasak na 'prikupljanje' bodova umjesto na profesionalni razvoj i njegovo vrednovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 297 | Vlatka Domović | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama moguće je koristiti pri formuliranju sustava napredovanja. Međutim, za tu svrhu potrebno je jasno prilagoditi ishode u svakom području s obzirom na razinu zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 298 | Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 2. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne smatra „Prikupljanje bodova za napredovanje“ terminom koji treba objasniti. U članku 1. se navodi što se pravilnikom propisuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 299 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. U objašnjenju pojma Profesionalni razvoj (str. 1 Nacrta) navodi se da se pod tim podrazumijevaju „edukacija (online ili uživo), praksa i primanje i davanje povratnih informacija (...)“. Trebalo bi objasniti na kakvu se praksu misli, o kakvim se povratnim informacijama radi, kome se i na koji način one upućuju / daju i od koga primaju i kako će se sve to iskazivati u satima (budući da su sati navedeni kao nova mjera za utvrđivanje kontinuiteta profesionalnog razvoja). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 300 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. Stručno- pedagoški rad je rad koji odgojno- obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima te u radu s kolegama. Online edukacije jesu predavanja i/ili radionice. Odgojno- obrazovni radnici unaprjeđuju sustav odgoja i obrazovanja. Profesionalni razvoj se definira kao aktivnosti koje razvijaju vještine, znanja, stručnost i druge osobine pojedinca kao učitelja (OECD, 2009.). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja daje neke odredbe koje se odnose na profesionalni razvoj, a koje se koriste kao norma u pružanju stručnog usavršavanja odgojno‐obrazovnih radnika. On definira da „Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini; najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini; redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade; osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi“. Zakoni reguliraju stručno usavršavanje, profesionalni razvoj i napredovanje odgojno‐obrazovnih radnika: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi i Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Zakon propisuje da odgojno‐obrazovni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati, ali ne predviđa rješavanje problema vezane uz sprječavanje stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u slučajevima kada se isto učiteljima onemogućava. Ni ovaj Pravilnik ne predviđa na koji način će se omogućiti odgojno- obrazovnim radnicima napredovanje u zvanje kada su suočeni sa situacijom da im ravnatelj ne dozvoljava ostvarivanje prava stručnog usavršavanja. U definiciji se, kao i u ostatku pravilnika, koristi riječ edukacija, iako se u postojećim i navedenim zakonima i propisima koristi termin stručno usavršavanje kojega nije ga potrebno mijenjati ovim Pravilnikom. Nije jasno što se misli pod terminom primanje i davanje povratnih informacija. Od koga? Kome? Nije li to jedan od segmenata stručnog usavršavanja i praćenja literature? Okvir nacionalnog standarda je preporuka. Ni sam Pravilnik nije napisan u skladu s određenjem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.), kojom se u Okviru sve osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom učitelj ( prema Preporuci o statusu učitelja- Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.) SMJERNICE ZA RAZVOJ STANDARDA KVALIFIKACIJA (2017.)Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i Europskog kvalifikacijskog okvira definiraju standard kvalifikacije: Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke za određivanje razine (1-8), obujma (broj bodova) i profila kvalifikacije (ishodi učenja) te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete kvalifikacije (minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim standardom kvalifikacije te uvjeti za stjecanje i vrednovanje i primjeri vrednovanja ishoda učenja). Dakle, da bi ishodi Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama bio primjenjivi u smislu ovog Pravilnika, oni moraju biti i: S specific ( precizni) M measurable (mjerljivi) A attainable, agreed, achievable (dosežni SVIMA, trebaju ih prihvatiti SVI kojima su namijenjeni a to su SVI odgojno- obrazovni radnici, ostvarivi SVIMA) R realistic (realistični) T time- bound (imati jasan rok). Sustav praćenja profesionalnog razvoja treba biti jasno definiran u okviru ovog pravilnika te precizan. Odgojno- obrazovni radnici trebaju znati od čega je sastavljen, na koji način se u njega bilježe stečeni bodovi i gdje se nalazi, način na koji se provjerava vjerodostojnost podataka unesenih u sustav… Prikupljanje bodova za napredovanje nije oblik vrednovanja. Bodovanje za napredovanje u zvanje je pridavanje brojčane vrijednosti rezultatu stručno- pedagoškog rada odgojno- obrazovnog radnika prema kriterijima i elementima/kategorijama vrednovanja stručno- pedagoškog rada koji su sastavni dio Pravilnika. Prikupljanje bodova za napredovanje je radnja kojom se bilježe stečeni bodovi u sustavu praćenja profesionalnog razvoja u slučaju da odgojno- obrazovni radnik želi napredovati u zvanju. Prikupljanje ne pokazuje ispunjavanje uvjeta izvrsnosti, jer postoje odgojno- obrazovni radnici koji su izvrsni u radu ali ne žele napredovati u zvanju, već prikupljanje bodova za napredovanje u zvanje utvrđenih ovim pravilnikom pokazuje ispunjavanje uvjeta za napredovanje u zvanje. Dakle, sustav praćenja profesionalnog razvoja te način prikupljanja bodova za napredovanje koji su dio sustava praćenja profesionalnog razvoja, su pojmovi koji traže definiranje ovim Pravilnikom. Stručno- pedagoški rad i profesionalni razvoj su definirani postojećim zakonima i nije ih potrebno definirati Pravilnikom o napredovanju. Okvir nacionalnog standarda je preporuka na koju se ovaj Pravilnik ne može pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 301 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 2. | Pohvalno je da se planira uvođenje e-portfolia i praćenje rada učitelja, no treba jasno napisati odrednice kako će se to praćenje provoditi. Predlažemo definiranje Portfolia odnosno Mape profesionalnog razvoja. Umjesto „omogućava i individualno evidentiranje e-portfolia profesionalnog razvoja“, predlažemo: „omogućava i razvoj e- portfolia odnosno bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja od strane odgojno obrazovnog djelatnika, kada to nije automatski evidentirano“. Umjesto definicije „Profesionalnog razvoja“ predlažemo da se uvrsti termin „Kontinuirani profesionalni razvoj“ kako to stoji u člancima 5,6, i 7 odnosno da se usklade termini. Predlažemo da se u definicija „prikupljanja bodova za napredovanje“ preimenuje u „bodovanje za napredovanje“ jer se ovim nazivom neopravdano daje naglasak na „prikupljanje“ bodova umjesto na profesionalni razvoj i njegovo vrednovanje. Ono što je sporno je što se dokument poziva na prijedlog Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje kojeg je još 2016.g. usvojilo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje kao krovno tijelo u sustavu (tijelo koje već više od 2 godine ne funkcionira). Dokument nije prošao niti jednu procedure kako bi se usvojio, ne kao preporuka već kao kompletan važeći dokument. Dakle, ovdje postoji očigledan proceduralni problem i uistinu zahtjeva puno bolje obrazloženje, ali i poštivanje procedura donošenja Pravilnika, Okvira i samim time i Zakona u RH. Iako je sam Okvir prepoznat kao jedan od ključnih dokumentata i njegova važnost je neupitna jer se radi o vrlo kvalitetnom dokumentu važno je napomenuti kako je preporuka za Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje trebala poslužiti,kao što i sam naziv kaže, kao Okvir iz kojeg je trebalo razviti dokumente koji će se onda prilagođavati i izrađivati za svaku skupino odgojno – obrazovnih djelatnika te različite svrhe primjene kako je u samom Okviru i navedeno. Uz to, nejasno je iz kojeg razloga se sam Okvir koji je ovdje naveden kao ključan dokument nije poštivao te su iz Pravilnika izbačena neka područja poput Učenja i poučavanja. Smatramo kako je važno u cjelosti poštivati ovaj dokument pa predlažemo da se zadrže područja točno onako kako su Okvirom i predložena. Naglašavamo kako je vrednovanje rada ravnatelja, stručnih suradnika i odgajatelja na osnovu ovog pravilnika nemoguće jer se Okvir nacionalnog standard kvalifikacija odnosi samo na učitelje. Vrlo je važno razviti instrument pomoću kojeg će i ravnatelji imati mogućnost vrednovanja ostvarenih ishoda u vođenju škole. Ovim Pravilnikom se ne definira tko će biti zadužen i na koji način za provjeru usvojenosti ishoda te kako će se oni provjeravati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 302 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 2. | Stručno- pedagoški rad je rad koji odgojno- obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima te u radu s kolegama. Online edukacije jesu predavanja i/ili radionice. Odgojno- obrazovni radnici unaprjeđuju sustav odgoja i obrazovanja. Profesionalni razvoj se definira kao aktivnosti koje razvijaju vještine, znanja, stručnost i druge osobine pojedinca kao učitelja (OECD, 2009.). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja daje neke odredbe koje se odnose na profesionalni razvoj, a koje se koriste kao norma u pružanju stručnog usavršavanja odgojno‐obrazovnih radnika. On definira da „Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini; najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini; redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade; osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi“. Zakoni reguliraju stručno usavršavanje, profesionalni razvoj i napredovanje odgojno‐obrazovnih radnika: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi i Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Zakon propisuje da odgojno‐obrazovni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati, ali ne predviđa rješavanje problema vezane uz sprječavanje stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u slučajevima kada se isto učiteljima onemogućava. Ni ovaj Pravilnik ne predviđa na koji način će se omogućiti odgojno- obrazovnim radnicima napredovanje u zvanje kada su suočeni sa situacijom da im ravnatelj ne dozvoljava ostvarivanje prava stručnog usavršavanja. U definiciji se, kao i u ostatku pravilnika, koristi riječ edukacija, iako se u postojećim i navedenim zakonima i propisima koristi termin stručno usavršavanje kojega nije ga potrebno mijenjati ovim Pravilnikom. Nije jasno što se misli pod terminom primanje i davanje povratnih informacija. Od koga? Kome? Nije li to jedan od segmenata stručnog usavršavanja i praćenja literature? Okvir nacionalnog standarda je preporuka. Ni sam Pravilnik nije napisan u skladu s određenjem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.), kojom se u Okviru sve osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom učitelj (prema Preporuci o statusu učitelja- Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.) SMJERNICE ZA RAZVOJ STANDARDA KVALIFIKACIJA (2017.)Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i Europskog kvalifikacijskog okvira definiraju standard kvalifikacije: Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke za određivanje razine (1-8), obujma (broj bodova) i profila kvalifikacije (ishodi učenja) te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete kvalifikacije (minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim standardom kvalifikacije te uvjeti za stjecanje i vrednovanje i primjeri vrednovanja ishoda učenja). Dakle, da bi ishodi Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama bio primjenjivi u smislu ovog Pravilnika, oni moraju biti i: S specific (precizni) M measurable (mjerljivi) A attainable, agreed, achievable (dosežni SVIMA, trebaju ih prihvatiti SVI kojima su namijenjeni a to su SVI odgojno- obrazovni radnici, ostvarivi SVIMA) R realistic (realistični) T time- bound (imati jasan rok). Sustav praćenja profesionalnog razvoja treba biti jasno definiran u okviru ovog pravilnika te precizan. Odgojno- obrazovni radnici trebaju znati od čega je sastavljen, na koji način se u njega bilježe stečeni bodovi i gdje se nalazi, način na koji se provjerava vjerodostojnost podataka unesenih u sustav… Prikupljanje bodova za napredovanje nije oblik vrednovanja. Bodovanje za napredovanje u zvanje je pridavanje brojčane vrijednosti rezultatu stručno- pedagoškog rada odgojno- obrazovnog radnika prema kriterijima i elementima/kategorijama vrednovanja stručno- pedagoškog rada koji su sastavni dio Pravilnika. Prikupljanje bodova za napredovanje je radnja kojom se bilježe stečeni bodovi u sustavu praćenja profesionalnog razvoja u slučaju da odgojno- obrazovni radnik želi napredovati u zvanju. Prikupljanje ne pokazuje ispunjavanje uvjeta izvrsnosti, jer postoje odgojno- obrazovni radnici koji su izvrsni u radu, ali ne žele napredovati u zvanju, već prikupljanje bodova za napredovanje u zvanje utvrđenih ovim pravilnikom pokazuje ispunjavanje uvjeta za napredovanje u zvanje. Dakle, sustav praćenja profesionalnog razvoja te način prikupljanja bodova za napredovanje koji su dio sustava praćenja profesionalnog razvoja, jesu pojmovi koji traže definiranje ovim Pravilnikom. Stručno- pedagoški rad i profesionalni razvoj su definirani postojećim zakonima i nije ih potrebno definirati Pravilnikom o napredovanju. Okvir nacionalnog standarda je preporuka na koju se ovaj Pravilnik ne može pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 303 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 2. | Iza zadnje objašnjenog pojma "Prikupljanje bodova ..." se krije veliki nedostatak prijašnjeg pravilnika koji se s ovim dodatno naglašava, a to je pretvaranje učitelja i nastavnika u sakupljače bodova. Proizlazi da za napredovanje gotovo uopće nije važno kako provodite nastavni sat već koliko imate skupljenih potvrda na temelju kojih se ostvaruju bodovi. Kako je sada povećan bodovni prag i proširena mogućnost ostvarivanja bodova, pravilnik će dodatno potaknuti nastavnike da samo gledaju što im donosi bod, a ne kako da se kvalitetno pripreme i provedu nastavni sat. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 304 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 2. | U definiciji stručno-pedagoškog rada trebalo bi dodati izradu programa, protokola, osmišljavanje aktivnosti koje se uz obrazovni odnose i na osobni i socijalni razvoj te odgojno djelovanje odgojno-obrazovnih radnika, kao i neposredni rad s roditeljima/skrbnicima učenika. Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti, a ne kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese. Sustav za praćenje profesionalnog razvoja nije jasno definiran. Uključuje li isti i praćenje literature, online edukacije koje nisu u sustavu EMA, superviziju, interviziju i dr. ili samo edukacije organizirane u RH za koje se dobivaju potvrde ili značke? Nisu definirani razvojni oblici profesionalnog razvoja, niti je opisan profesionalni razvoj na razumljiv način. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke. Specifičnost poslova stručnih suradnika nisu dovoljno zastupljene u ishodima. Potrebno je razraditi posebne okvire za stručne suradnike. Ishodi navedeni u Okviru su „temelj struke“, njihova usvojenost očekuje se od svakoga učitelja, a ne samo od onih koji napreduju. Na što se odnosi sadržaj e-portfolia? Nije navedeno koji su kriteriji vrednovanja neposrednog odgojno-obrazovnog rada uvidom u nastavu učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 305 | Katarina Pučar | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani! S velikom pažnjom sam pročitala ovaj dokument jer me uskoro čeka obnova zvanja i moram reći da sam neugodno iznenađena nekim člancima koji naglašeno mijenjaju poziciju s obzirom na prijašnje stanje. Iako se svakako slažem da je broj bodova koji se do sada tražio za napredovanje premalen, mislim da novo bodovanje nije realno. Prevelika je razlika i preveliki skok od onoga što se tražilo do sada, prema ovome što zahtijeva novi pravilnik. Broj bodova je u redu povećati, ali zar baš za toliko posto??? Sviđa mi se podjela skupljanja bodova u kategorije, to znatno pojašnjava stvari. Čak mislim da ima smisla staviti neku odredbu da ne mogu biti svi iz iste kategorije, ali čini mi je da bi optimalno bilo iz minimalno tri. Ono što je daleko najgori dio i odredba koju obavezno treba mijenjati je 'obavezna kategorija'. Nijedna ne može biti obavezna jer nismo svi jednako talentirani za iste stvari, a pogotovo ne može biti obavezna kategorija "Unapređenje rada škole". Osobe koje se biraju u tamo navedene timove biraju ravnatelji, najčešće prema ključu popunjenja satnice, i pojedinac ne može na to utjecati. Kako to onda može biti obavezno? Isto tako, organizacija događaja se događa po ključu dobivanja zaduženja. To su stvari koje se u školama ne biraju. Nejasno je što znači "Uređivanje školske mrežne stranice". Da li je to osoba (opet zadužena od strane ravnatelja) koja objavljuje vijesti (što je stvar nekoliko klikova mišem i suludo je za to davati bodove) ili su to oni koji napišu i pošalju vijesti za objavu, što je daleko teži posao? Nadam se da ćete moju i ostale dobre primjedbe koje se mogu pročitati uzeti u obzir i doraditi ovaj, svima nam toliko važan dokument. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 306 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 2. | Preflažem da se za učitelje/nastavnike umjetničkih predmeta uzme u obzir izvođački dio njihove profesije (samostalne ili skupne izložbe, koncerti i sl.). U glazbenim školama profesori klavira koji rade kao korepetitori (uvježbavaju skladbe s učenicima i na pozornici sviraju uz učenika) dosada nisu imali mogučnost napredovanja kako korepetitori, več samo kao učitelji/nasavnici klavira, a o njihovoj kvalitetnoj izvedbi ovisi i uspjeh učenika na priredbi, smotri, natjecanju ili slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 307 | Tea Borković | PRAVILNIK , Članak 2. | Tijelo koje je donijelo Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, više ne postoji. Na koji način bi se "mjerilo" učiteljevu uspješnost prema tom dokumentu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 308 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nije krovni dokument za razvoj učiteljske profesije već preporuka. Zakonski donesen pravilnik ne može se pozivati na preporuku, unutar samog pravilnika potrebno je navesti skupove ishoda učenja. Sustav za praćenje profesionalnog obrazovanja još je daleko od funkcionalnog oblika praćenja tako da i dalje treba mnogo aktivnosti učitelja koje se boduju dokumentirati na drugačiji način. Nije jasno tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Potrebno je da računalni sustav Sustav za praćenje profesionalnog razvoja svakako omogućava individualno evidentiranje e-portfolia ali je i bitno da postoje jasno napisane odrednice kako će se to evidentiranje odrađivati. Nije nužno da takve upute (odrednice) budu dio ovog pravilnika, ali svakako bi se trebalo poraditi na unificiranju obrazaca koji će kasnije olakšati uvid u praćenje napretka, brojanje bodova i ostalog i za odgojno-obrazovne radnike i za pedagoge i za ravnatelje, ali i za djelatnike AZOO-a i Ministarstva (na primjer, Povjerenstva za napredovanje). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 309 | Danijela Božičević | PRAVILNIK , Članak 2. | Profesionalni razvoj u umjetničkim školama ima svoje specifičnosti pa predlažem pored navedenih, navesti i koncerte, javne nastupe, majstorske tečajeve. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija je preporuka temeljena na "zakonima" struke svih odgojno-obrazovnih djelatnika a ne samo onih koji žele napredovati u zvanjima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 310 | Sunčana Bašić | PRAVILNIK , Članak 2. | U Članku 2. Pravilnika u kojemu se regulira Profesionalni razvoj predlažem dopunu novim podstavkom koji regulira specifične oblike profesionalnog razvoja u glazbenom i plesnom obrazovanju: različite oblici umjetničkih edukacija (majstorski tečajevi kod domaćih i inozemnih umjetnika i pedagoga) te izvedbena praksa koja se realizira putem koncertnih nastupa sviranjem, pjevanjem i plesanjem (solističkih, u svojstvu člana komornih i drugih sastava i u svojstvu klavirskog pratitelja tj. korepetitora). Obrazloženje: ovakvi vidovi profesionalnog razvoja neophodni su i osobito bitni u umjetničkom odgoju i obrazovanju, jer izuzetno pridonose povećanju stručnih i pedagoških kompetencija umjetničkih pedagoga, povećavaju njihovu kreativnost u radu s učenicima te inovativnost u kreiranju kurikuluma. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 311 | Bojan Lazić | PRAVILNIK , Članak 2. | Internet poveznicu na ONSK treba izostaviti budući poveznice nisu permanentne lokacije. Obrazloženje: ukoliko iz bilo kojega razloga dođe do promjene mrežne lokacije Okvira, ova stavka u čl. 2. neće biti važeća jer će informacije koje sadrže u tom slučaju biti zastarjele, odnosno netočne, što bi moglo dovesti ili do zbunjenosti javnosti, ili do nužnosti izmjena i dopuna ovog Pravilnika zbog banalne sitnice. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 312 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 2. | bilo bi dobro preciznije odrediti i sintagmu 'učiteljska profesija' - u literaturi ona se razlikuje od sintagme 'nastavnička profesija' ili se barem uvijek pojavljuju zajedno (usp. Vlasta Vizek Vidović) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 313 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 2. | Hoće li uvođenje sustava za praćenje profesionalnog razvoja izbaciti svu silnu papirologiju koju sada moramo slati u tiskanom obliku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 314 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 2. | Ukoliko se pod sustavom za praćenje profesionalnog razvoja misli na sustav EMA, onda on treba doživjeti velike promjene jer je trenutačno neupotrebljiv koliko je loše napravljen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 315 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama ima status Preporuke te ne može biti alat za provjeru prilikom napredovanja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 316 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnoga razvoja za sada nije razvijen i učitelji/nastavnici sami "skupljaju papire". Ukoliko se nepregledni i tromi EMA sustav ne unaprijedi, automatsko praćenje neće biti moguće. Tkđ., sustav traženja i prijava na stručne skupove mora biti jednostavan i transparentan (poput ettaedu) da bi zainteresiranima na jednostavan način omogućio potragu za usavršavanjima koja ih zanimaju, a nisu nužno vezana samo za određene predmete (kao što je do sada na ettaedu) čime se omogućuje zainteresiranima razvoj kompetencija u najširem smislu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 317 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama ima status PREPORUKE. Preporuka kao takva može imati orijentacijsku ulogu, ali ne može biti kriterij unutar vrednovanja. Okvir može postati valjani dokument vrednovanja učiteljske profesije tek kad s razine preporuke postane zakonski akt (pravilnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 318 | Ivana Vidović | PRAVILNIK , Članak 2. | Potrebno je razjasniti što će se automatski evidentirati u sustavu za praćenje profesionalnog razvoja i na koji način i u kojem obliku (jesu li to potvrde održanih aktivnosti, odluke i sl.) će se individualno evidentirati sadržaji e-portfolia. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 319 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nije krovni dokument za razvoj učiteljske profesije već preporuka. Zakonski donešen pravilnik ne može se pozivati na preporuku, unutar samog pravilnika potrebno je navesti skupove ishoda učenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 320 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. stavak 3. (Profesionalni razvoj) Predlažemo da se kod profesionalnog razvoja razlikuje usavršavanje u području struke i razvoj pedagoško-psiholoških kompetencija, te da se svako od ovih područja usavršavanja posebno vrednuje odnosno definira broj sati usavršavanja za svako od njih. Članak 2. stavak 4. (Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama) Predlaže se donošenje Nacionalnoga standarda kvalifikacije za stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 321 | Tatjana Kovče | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnog obrazovanja još je daleko od funkcionalnog oblika praćenja tako da i dalje treba mnogo aktivnosti učitelja koje se boduju dokumentirati na drugačiji način. Nije jasno tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 322 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 2. | U definiciji stručno-pedagoškog rada trebalo bi dodati izradu programa, protokola, osmišljavanje aktivnosti koje se uz obrazovni odnose i na osobni i socijalni razvoj te odgojno djelovanje odgojno-obrazovnih radnika, kao i neposredni rad s roditeljima/skrbnicima učenika. Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti, a ne kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese. Sustav za praćenje profesionalnog razvoja nije jasno definiran. Uključuje li isti i praćenje literature, online edukacije koje nisu u sustavu EMA, superviziju, interviziju i dr. ili samo edukacije organizirane u RH za koje se dobivaju potvrde ili značke? Nisu definirani razvojni oblici profesionalnog razvoja, niti je opisan profesionalni razvoj na razumljiv način. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke. Specifičnost poslova stručnih suradnika nisu dovoljno zastupljene u ishodima. Potrebno je razraditi posebne okvire za stručne suradnike. Ishodi navedeni u Okviru su „temelj struke“, njihova usvojenost očekuje se od svakoga učitelja, a ne samo od onih koji napreduju. Na što se odnosi sadržaj e-portfolia? Nije navedeno koji su kriteriji vrednovanja neposrednog odgojno-obrazovnog rada uvidom u nastavu učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 323 | EDITA POSZER | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, Dobro je što konačno radimo na novom pravilniku i pristupamo promjenama kriterija bodovanja i vrjednovanja. Pri tome treba razlikovati Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju. Pri napredovanju se novim prijedlogom vrjednovanje i neke nove aktivnosti, ali je predloženi broj potrebitih bodova za napredovanje ipak previsok. Moj prijedlog za bodovanje je slijedeći: - za napredovanje u zvanje mentora -15 bodova, - za napredovanje u zvanje savjetnik - 30 bodova, - za napredovanje u viši savjetnik 45 bodova. Trebalo bi jasnije precizirati vrjednovanje vođenje projekta na školskoj razini, ali i konačno uvesti vrjednovanje izvanučioničke i terenske nastave. U školi u kojoj radim samo jedan nastavnik može otići na stručne skupove koji se odvijaju izvan našega grada jer nas škola ne može financirati pa o tome valja povesti računa kada se vrjednuje kontinuirani profesionalni razvoj. Predlažem da se nastavnicima koji napreduju prizna trajno zvanje nakon četiri uzastopna napredovanja u najvišem stupnju kojega su postigli samo temeljem poslane dokumentacije, a viši savjetnik bi mogao doći nastavniku na sat bez obzira na obnavljanje napredovanja. Pozdravljam sve kolegice i kolege koje na ovaj način daju svoj doprinos u donošenju novog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 324 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 2. | Komentaru kolegice Vučković dodajem da i stručni suradnici knjižničari rade sve što i ostali stručni suradnici koje je navela. Dakle, sve se to odnosi i na nas knjižničare. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 325 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 2. | Prijedlogom pravilnika nije preciziran način prikupljanja bodova niti ishodi u odnosu na specifičnosti radnih mjesta ravnatelja, stručnih suradnika , nastavnika/učitelja. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nema istu pravnu razinu da bi se na takav dokument mogao uopće pozivati Prijedlog Pravilnika. Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje niti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju čl.116. stavak 3 koji kaže :" (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar." Znači PROPISUJE MINISTAR a ne ODLUČUJE MINISTAR !!! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 326 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2.: Vezano uz stručno-pedagoški rad Pravilnik nepotrebno isključuje oblik znanstvenoga rada. Znanstveni radovi značajno doprinose i doprinosit će razvoju hrvatskoga školstva pa ga je nužno uvrstiti u stručno pedagoški rad i vrjednovati pripadajućim bodovima poput stručnih članaka i referata na stručnim skupovima. Nema razloga da odgojno-obrazovni radnici ne surađuju sa znanstvenom zajednicom i ne pišu znanstvene radove. Na takav način jača se motivacija za pisanje znanstvenih radova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 327 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je u svom podnaslovu “prijedlog” a ne usvojeni dokument te nema svoju “težinu” i na njega se ovaj Pravilnik ne može pozivati. Nadalje, napisano je da se navedeni prijedlog Okvira namjerava koristiti kao “alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja tijekom karijere”. Taj dokument napisan je samo kao popis ishoda učenja i nema nikakva obilježja alata. Osim toga, nikako nije pojašnjeno kao bi nastavnik u postupku napredovanja dokazao da je ostvario pojedine ishode, jer nigdje nisu navedeni nikakvi mjerljivi pokazatelji ostvarenja pojedinog ishoda, a koji bi bili neophodni, jer se to izričito traži u vezanim člancima 5,6,7. Tko bi, dakle, i na koji način vrednovao usvojenost tih ishoda? Snježana Švelec, Elektrotehnička i prometna škola Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 328 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, Pohvalno je uvođenje digitalizacije s krajnjim ciljem administrativnog rasterećenja. Osobno bih, možda, drugačije izrekla, ili ispustila, tvrdnju da "odgojno-obrazovni radnici preuzimaju odgovornost za vlastito učenje" jer napredovanje u zvanju i ranije navedeno ne moraju niti uključivati, niti isključivati jedno drugo. Velika većina dragih mi kolegica i kolega imaju visok stupanj razvijene odgovornosti za vlastito učenje, ali one nisu usuglašene sa željom za napredovanjem u zvanju. Čini mi se, pomalo suvišnim, dijagnosticirati naše, i bilo čije, društvo kao društvo brzih i velikih promjena. Svakako bih predložila formiranje skupova ishoda i glavnih kompetencija kroz nekakve državne baze ček-lista jer Okvir sadrži niz, iznimno stručnih i odlično sročenih, ali ipak, poopćenja. Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 329 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je samo prijedlog iz 2016, i kao takav ne može biti uporište zakonski obavezujućega Pravilnika. Okvir nije usvojen niti od jedne Instititucije, te kao Prijedlog minoran da bi se ovako ozbiljan dokument na njega pozivao. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 330 | Mirela Dobutović | PRAVILNIK , Članak 2. | Potrebno je da računalni sustav Sustav za praćenje profesionalnog razvoja svakako omogućava individualno evidentiranje e-portfolia ali je i bitno da postoje jasno napisane odrednice kako će se to evidentiranje odrađivati. Zbog transparentnijeg i lakšeg pregledavanja i vođenja evidencije profesionalnog razvoja potrebno je dodatnim dokumentom, uputama ili tumačenjem ovog pravilnika dati jasne odrednice kako treba izgledati i što mora sadržavati npr. odluka, potvrda ili rješenje koje će biti pravovaljani dokaz ili potvrda da su odgojno-obrazovni radnici određeni posao i odradili. Nije nužno da takve upute budu dio ovog pravilnika ali svakako bi se trebalo poraditi na unificiranju obrazaca koji će kasnije olakšati uvid u praćenje napretka, brojanje bodova i ostalog i za odgojno-obrazovne radnike i za pedagoge i za ravnatelje, ali i za djelatnike AZOO-a i Ministarstva (na primjer, Povjerenstva za napredovanje). Profesionalni razvoj - kontinuirana aktivnost koja uključuje edukacije (online ili uživo) ... a što je s čitanjem literature ili u potpunosti prelazimo na digitalno i virtualno, kako ćemo to vrednovati? Računalni sustav koji omogućava bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika je odlična stvar, samo se nadam da ćemo s tim sustavom u potpunosti izbaciti svu silnu papirologiju koju sada moramo skupljati, obrađivati, pregledavati pa slati u Agencije i na ostala mjesta kako bi dokazali da smo skupili dovoljno bodova ili proveli dovoljno sati na edukacijama. Tko će procjenjivati je li odgojno-obrazovni radnik usvojio određeni broj ishoda iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, i je li u svojoj provjeri i procjeni bio subjektivan ili objektivan? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 331 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 2. | 1. Nije definirano na koji će se način utvrđivati usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Navodi se da je to dio uvida u stručno-pedagoški rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 332 | Ivana Lović Štenc | PRAVILNIK , Članak 2. | lapsusi: materijali i unaprjeđenje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 333 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK , Članak 2. | Pod stručno-pedagoškim radom prvenstveno treba procjenjivati učitelja po neposrednom radu s učenicima. Potrebno je više dati na važnosti ovom segmentu rada. U sustavu za praćenje profesionalnog razvoja je nemoguće evidentirati praćenje stručne literature, samostalno praćenje obrazovnih sadržaja, zar se educiramo samo ako smo za to dobili potvrdu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 334 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 2. | Na koji način će se provjeravati i vrednovati kompetencije propisane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ? Zašto se u profesionalnom razvoju ne spominje čitanje stručne literature, zar je usavršavanje samo ako imaš potvrdu sa seminara? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 335 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 2. | Nije jasno na koji način će se vrednovati kompetencije učitelja propisane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 336 | Diana Kadić | PRAVILNIK , Članak 2. | U profesionalnom razvoju se ne spominje čitanje literature, što je s tim načinom edukacije? Nije baš jasno kako će se provjeravati svi navedeni načini profesionalnog razvoja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 337 | Romana Rusek | PRAVILNIK , Članak 2. | Nejasan je način provođenja ocjenjivanja ishoda iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Naime, to je samo preporuka koja nije razrađena. Na temelju čega bi se provelo ocjenjivanje ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 338 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK , Članak 2. | Iz prvog iščitavanja Pravilnika nije mi jasan termin "Sustav za profesionalni razvoj". Njime možemo dokazati vrijeme provedeno na stručnim usavršavanjima raznih razina, ali pisanje i rad na projektima, kao i neke druge stvari, se iz tog sustava ne da iščitati. Znači i dalje treba miješati online dokaze o napredovanju i papirnate dokaze? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 339 | Anđa Suvala | PRAVILNIK , Članak 2. | Pohvalno je što ovaj Pravilnik u uvjetima napredovanja donosi znatno povećanje bodovnoga praga (za prvo napredovanje 30 bodova u odnosu na 7 bodova u dosadašnjem Pravilniku). Osim toga ostvarivanje bodova traži se u više kategorija (najmanje četiri kategorije za prvo napredovanje) što potiče raznovrsnost u stručno-pedagoškom radu. Predlažem da se pročisti određena terminologija koja se ovdje prenosi iz dosadašnjeg Pravilnika, npr. u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada stoji: vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) što je i dosad bilo nejasno jer u školama više ne postoje sekcije, društva (postoje izvannastavne aktivnosti, a taj se termin ne rabi u Pravilniku). Postoje li klubovi na školskoj razini? Nekada su u nekim školama postojali školski sportski klubovi ili debatni klubovi, ali sve skupa spada u izvannastavne aktivnosti (mali nogomet, novinarsjka skupina, medijska grupa itd.) Pohvalno je da se ovim Pravilnkom boduju i aktivnosti na školskoj razini kao što su predavanja ili radionice koje zahtijevaju veću stručnu pripremu (i priličnu psihološku pripremu jer se izvode pred svojim kolektivom koji je vrlo kritičan, a kritičnost je uvjetovana i međusobnim odnosima). U čl. 8 u kategorijama aktivnosti stručno-pedagoškog rada koji se boduje, bilo bi dobro razlikovati bodovanjem rangiranje (prva tri mjesta) učenika na županijskoj i državnoj razini natjecanja od samoga sudjelovanja (na ljestvici ispod prva tri mjesta) na istim razinama natjecanja. Hoće li učitelji koji sa svojim učenicima ostvare jedno od prva tri mjesta biti nagrađeni? Ukoliko to nije predviđeno nagrađivanjem (a nije jasno navedeno u Pravilniku), trebalo bi se bodovati kao određena aktivnost ili kategorija kako je u dosadašnjem Pravilniku. Bilo bi dobro jasnije opisati stavku profesionalni razvoj (dosad stručno usavršavanje) koja se određuje samo brojem sati i je li uživo ili online. Pritom mislim na to hoće li se različito vrednovati broj sati ostvaren na edukacijama koje organizira MZO ili AZOO i na edukacijama koje organiziraju izdavačke kuće, udruge itd. Zadani broj sati za edukacije učitelj može ostvariti samo u okviru jedne kuće, npr. na edukacijama izdavačkih kuća ili udruga ( ne umanjujem ovdje kvalitet predavača i vrijednost tema), a ni jedan sat na edukacijama MZO ili AZOO. Takvih je primjera dosad bilo na terenu, ali je dosadašnji Pravilnik definirao što je redovito stručno usavršavanje - sudjelovanje na edukacijama koje organizira MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 340 | Tamara Vučković | PRAVILNIK , Članak 2. | Stručno-pedagoški rad stručnih suradnika se znatno razlikuje od rada učitelja i nastavnika pri čemu stručni suradanici uz svoj posao moraju poznavati područja rada učitelja i nastavnika kako bi ga kvalitetno obavljali i kako bi pružali kontinuiranu suradnju i podršku učiteljima i nastavnicima. Stručni suradnici također moraju poznavati i kurikulume i ishode, pokrivaju područja rada s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima i pružaju podršku učiteljima u izradi i provođenju primjerenih programa obrazovanja za navedene učenike, kako i savjetovanju učitelja i roditelja navedneih učenika vezano uz rad s njima, itd ... Stručni suradnici logopedi, edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi ostvaruju neposredni rad s učenicima (pružajući im podršku vezanu uz njihove teškoće najmanje 20 sati tjedno, a bude i više uz provođenje postupka pedagoškog praćenja učenika koji nemaju primjerene programe obrazovanja i pružanje podrške i njima) i učiteljima, roditeljima i stručnom službom (suradnja, pružanje podrške, savjetovanje, predavanja, radionice, radni materijali). Uz to dodatno idu ostali poslovi stručnog suradnika (planiranje rada škole, svog rada, pripremanje i praćenje neposrednog rada, vođenje pedagoške dokumentacije, stručno usavršavanje, poslovi vezani za početak i kraj školske godine, analiza i vrjednovanje rada, rad u stručnim tijelima škole, suradnja s drugim ustanovama, zdravstvena skrb o učenicima, poslovi javne, kulturne i socijalne djelatnosti škole, vođenje Stručnog povjerenstva škole i rad u Stručnom povjerenstvu Ureda ili Stručnom povjerenstvu Ministarstva i ostali poslovi prema odluci ravnatelja i dr...). Razlike u poslovima ne umanjuju ili izdižu vrijednost jednih ili drugih, samo je vrlo važno uzeti ih u obzir prije procjene rada jer u kriterijima trebaju biti zastupljene i stavke poslova koje obavljaju i stručni suradnici odnosno uvažiti činjenicu kako neke poslove stručni surdanici nemaju ni priliku raditi jer nije u opisu njihovih poslova, pa im se isto ne može bodovati, te moraju svoju stručnost, entuzijazam i kvalitetu pokazati kroz druge poslove i aktivnosti koje obavljaju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 341 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnog razvoja je računalni sustav kojim se, očito, želi zamijeniti postojeći sustav pri AZOO što je apsolutno nepotreban trošak stvaranja paralelnog sustava. S obzirom da uspostava ovog sustava nema uporište u Zakonu, Pravilnik kao podzakonski akt je dokument nedovoljne razine za uspostavu takvog sustava o kojem ovisi napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 342 | Snježana Birtić | PRAVILNIK , Članak 2. | Neophodno je precizno definirati način vrjednovanja usvojenosti ishoda učenja, jer za sada, makar meni, to uopće nije ni jasno ni vidljivo iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kako se vrjednije usvojenost, kada i tko vrjednuje, kojim bodovima, ocjenama, postotcima, opisnim ocjenama? Odnosi li se naziv učitelj, u navedenom dokumentu, i na stručne suradnike? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 343 | Sanja Bogovčič | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, hvala na prepoznavanju potrebe za promjenama. Kod utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja drugačiji je uvid u stručno-pedagoški rad odgojitelja od učitelja i nesukladan Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Za zadovoljavanje najrazličitijih potreba produbljivanja znanja djece u umjetničkom, jezično-komunikacijskom, istraživačko-spoznajnom, informatičkom, matematičkom, kineziološkom i dr. područjima s popratnom dokumentacijom planiramo, provodimo, evaluiramo i vrednujemo individualna postignuća djece. Kod djece rane i predškolske dobi vrednovanja ishoda učenja ne prepoznajemo kroz sumativno vrjednovanje, bodovima ili ocjenama za donošenje daljnjih odgojno-obrazovnih odluka. Svakako izraditi Nacionalni standard kvalifikacija za odgojitelje u dječjim vrtićima i njemu prilagoditi pravilnik o napredovanju odgojno-obrazovnih djelatnika u dječjem vrtiću. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 344 | Ružica Ambruš-Kiš | PRAVILNIK , Članak 2. | nije li logično prvo definirati Profesionalni razvoj (što je to), a potom Sustav za praćenje profesionalnog razvojs (kako isti - koje već određen) vrednovati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 345 | Vanja Jurilj | PRAVILNIK , Članak 3. | Poštovani, smatramo da je za kvalitetu obrazovnoga sustava najvažnije kvalitetno obavljanje redovitih poslova, i to od strane što većega broja dionika toga procesa. Samo na taj način obrazovni sustav može dati svoj najviši doprinos napretku društva, a djelatnici toga sustava mogu osjećati potreban profesionalni dignitet. Kao profesionalna zajednica stručnih suradnika knjižničara želimo ukazati na činjenicu da ni aktualni Prijedlog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ne uzima u obzir specifičnosti pojedinih zanimanja u odgojno-obrazovnim ustanovama čijim se napredovanjem bavi. Stoga predlažemo da se uvjeti napredovanja razrade zasebno za stručne suradnike kako bi imali jednake uvjete za napredovanje. Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 346 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 3. | Smatram da su bolji termini za napredovanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Sintagma izvrstan savjetnik upućuje na to da ostali nisu izvrsni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 347 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 3. | Slažem se s većinom pristiglih prijedloga da su bolji termini za napredovanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Ovo "izvrstan savjetnik" pretpostavlja da ostali nisu izvrsni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 348 | Andreja Korčanin | PRAVILNIK , Članak 3. | Možda bi bilo bolje 1. mentor 2. savjetnik 3. viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 349 | Marija Roth | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem nazive mentor, savjetnik, viši mentor jer očekujem da svatko tko napreduje mora biti izvrstan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 350 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem sljedeće nazive za napredovanje-Mentor, Viši mentor, Savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 351 | Josip Matković | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv za treći, najviši, stupanj napredovanja "izvrstan savjetnik" nije dobar jer implicira da niži stupnjevi mentor i savjetnik nisu izvrsni. Stoga predlažem ili "viši savjetnik" (neovisno što postoji isto radno mjesto u AZOO-u) ili "savjetnik mentor". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 352 | Dea Marić | PRAVILNIK , Članak 4. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Niije do kraja jasna intencija uvođenje kategorije "izvrsnog savjetnika". U svakom slučaju, termin “Izvrstan” nam se čini neprimjerenim jer implicira da “Savjetnik” i “Mentor” nisu izvrsni. Ukoliko je riječ o potrebi izdvajanja po senioritetu i iznimnim postignućima, predlažemo razmotriti termin “Viši savjetnik” po uzoru na klasifikaciju u drugim zanimanjima (viši suradnik, viši asistent, viši savjetnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 353 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 354 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 4. | Mislim da je bolji prijedlog bio Mentor, Viši mentor i Savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 355 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. Mentor 2. Savjetnik 3. Viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 356 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 4. | Umjesto zvanja "izvrstan savjetnik" predlažem "viši savjetnik" jer kategoriju izvrsnosti zadovoljavaju i mentori i savjetnici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 357 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 4. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: - Izvrstan savjetnik - naziv treba mijenjati jer se pridjev "izvrstan" podrazumijeva za sve tri razine napredovanja, a ovako čini razliku između savjetnika koji valjda nije izvrstan i onoga koji to je. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 358 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 4. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Napredovanje u bilo kojem zvanju samo po sebi pretpostavlja izvrsnost pa su tako i mentori i savjetnici osobe koje su izvrsne. Ukoliko se želi uvesti treći stupanj, on može biti početni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 359 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 4. | "Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici)" promijenti u "Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 360 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem promjenu riječi izvrstan savjetnik u "viši savjetnik" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 361 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 4. | Iz članka su ispušteni odgajatelji koji su navedeni u nazivu prijedloga dokumenta. Pozdravljamo prijedlog napredovanja u tri stupnja. Predlažemo promjenu naziva napredovanja. Naime, nazivi 'mentor' i 'savjetnik' ukazuju da se radi o osobama koji su mentori odnosno savjetnici ostalim kolegama u sustavu što nije točno. Čak i ako se usvoji prijedlog članaka koji govore o obavezama odgojno-obrazovnih radnika koji napreduju u sustavu, iz naziva neće biti jasno je li osoba napredovala u mentora zato što je npr. mentorirala druge sustručnjake, ima li kompetencije za to ili se radi prvenstveno o kvalitete prakse koju obavlja s učenicima. Nadalje, izmjenom naziva ostavilo bi se prostora u sustavu da se mentorima i savjetnicima nazivaju oni stručnjaci koji u tom području imaju potrebne kompetencije odnosno oni koji su se stručno usavršavali u tom smjeru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 362 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv "izvrstan savjetnik" treba mijenjati jer se pridjev "izvrstan" podrazumijeva za sve tri razine napredovanja, a ovako čini razliku između savjetnika koji je (shvatili bismo) izvrstan i onoga koji to je. Takvo rješenje nije najbolje i svakao bi ga trebalo mijenjati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 363 | Vlatka Domović | PRAVILNIK , Članak 4. | Dobro je da se Pravilnikom predviđa trostupanjska ljestvica za napredovanje. Nazivi koji se predlažu nisu adekvatni, jer npr. mentora i sada imamo u sustavu nekoliko vrsta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 364 | Larisa Zaharija Radoiš | PRAVILNIK , Članak 4. | Umjesto naziva " izvrstan savjetnik " da se promijeni u "viši savjetnik " . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 365 | Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu-PREPOROD | PRAVILNIK , Članak 4. | Predloženom sadržaju stavka I. trebalo bi dodati: Napredovanjem u zvanje ostvaruje se povećanje plaće uvećanjem koeficijenata za 12% - mentori 24% - savjetnici 36% - izvrsni savjetnici Obrazloženje: Postotci uvećanja koeficijenata trebali bi biti sastavnim dijelom Pravilnika. Postojeća uvećanja koeficijenata mentorima i savjetnicima trebalo bi barem zadržati, dok bi novom zvanju (izvrsni savjetnik) trebao pripasti koeficijent, proporcionalno uvećan u odnosu naspram zvanje mentora i savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 366 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 367 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, po pitanju naziva smatram da bi dvije kategorije kao i dosad bile dovoljne. Ukoliko se zadrži prijedlog od tri kategorije zvanja, onda svakako riječ "izvrstan savjetnik" smatram neprimjerenom u odnosu na savjetnika čime se implicira kako savjetnik nije izvrstan odgojno-obrazovni djelatnik. U tom slučaju bi se eventualno moglo za treću kategoriju uzeti u obzir "viši savjetnik", no to mora biti u sklađeno s AZOO-om čiji savjetnici trenutno nose taj naziv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 368 | Suzana Hergotić | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Mišljenja sam da bi bile dovoljne dvije kategorije napredovanja. 1. Mentor 2. Savjetnik Ako se ipak ostane u predloženih tri kategorije mišljenja sam da Pravilnik potiče/traži izvrsnost u radu za napredovanje (u svakoj kategoriji napredovanja i napreduje se radi izvrsnosti) stoga se predloženim kategorijama: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. izvrstan savjetnik dovodi do degradiranja prvih dviju. Smatram da su svi koji napreduju izvrsni u svom radu. Poznato nam je da ima izvrsnih djelatnika, a koji ne žele napredovati. Za treću razinu napredovanja predlažem naziv - viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 369 | Suzana Škojo | PRAVILNIK , Članak 4. | Potrebno je razmisliti o smanjenju broja sati u nastavi budućih mentora, savjetnika i izvrsnih savjetnika. Prema stečenom zvanju a s obzirom na angažman koji se od njih očekuje nakon stjecanja zvanja predlažem smanjenje satnice u obimu bar 2, 4, 6. sati u nastavi, kako bi se mogli posvetiti razmjeni iskustava, savjetovanju, osobnom daljnjem usavršavanju, unaprjeđenju rada škole i sustava u cjelini te edukaciji drugih kolega. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 370 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 4. | ČLANAK 4. Izostavljeni su odgajatelji. Predlažem zvanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (članak 17.) definira zanimanje savjetnik i viši savjetnik. Ako prilikom napredovanja netko može napredovati u zvanje savjetnika, ne postoji nikakav razlog izbjegavanja termina viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 371 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Smatram da bi naziv "izvrstan savjetnik" trebalo zamijeniti drugim nazivom, npr.savjetnik - mentor ili slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 372 | Gordana Divić | PRAVILNIK , Članak 4. | Obzirom da dosadašnje kategorije mentor i savjetnik moraju ostati kao prva i druga kategorija i da treća mora biti oblika riječi veće od savjetnika, a ne smije biti viši savjetnik, jer je to zanimanje u AZOO, a riječ "izvrstan savjetnik" daje naznačiti da mentori i savjetnici nisu izvrsni, treba smisliti bolji termin. Prijedlozi za treću kategoriju napredovanja: izvanredni savjetnik, stručni savjetnik, nadsavjetnik, ... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 373 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatramo kako je dobro da se ostave 3 kategorije napredovanja, no naziv “izvrstan savjetnik” je pogrešno odabran jer se smatra da svi koji napreduju trebaju biti izvrsni u svom poslu, a na ovaj način se zapravo degradira napredovanje u kategorije mentora i savjetnika jer se može iščitati kako oni nisu dovoljno izvrsni u svom poslu. Predlažemo da se umjesto izvrstan savjetnik kategorija nazove “viši savjetnik”. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 374 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 4. | Izostavljeni su odgajatelji. Predlažem zvanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (članak 17.) definira zanimanje savjetnik i viši savjetnik. Ako prilikom napredovanja netko može napredovati u zvanje savjetnika, ne postoji nikakav razlog izbjegavanja termina viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 375 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem ova zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 376 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. Mentor 2. Savjetnik 3. Viši savjetnik Riječ "izvrstan" treba u potpunosti izbaciti jer degradira ostale kategorije napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 377 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. savjetnik 3. savjetnik u trajnom zvanju/trajni savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 378 | Brankica Murk | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, podržavam izradu novog Pravilnika kao i pored dosadašnjih, uključivanje novog trećeg zvanja: izvrstan savjetnik. Također se slažem sa kolegicama i kolegama u dosadašnjim komentarima kako bi primjereniji naziv novog zvanja bio viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 379 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem napredovanja u zvanju: 1. mentor 2. savjetnik 3. viši savjetnik Izvrstnost se podrazumjeva u svakom obliku profesionalnog napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 380 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. učitelj/nastavnik u zvanju mentora 2. učitelj/nastavnik u zvanju savjetnika 3. učitelj/nastavnik u zvanju višeg savjetnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 381 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 4. | Kao i većina kolega, smatram da je naziv " izvrstan savjetnik " nezgrapan. Viši savjetnik čini mi se prihvatljivije rješenje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 382 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Slažem se s mnogim kolegama da je zvanje "izvrstan" savjetnik neprikladan termin. Predlažem: 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju (odgojno - obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika ili koji ima više od 30 godina radnog staža u struci i najmanje je jednom izabran u zvanje savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 383 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 384 | Senka Pintarić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem promjenu naziva zvanja u: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 385 | Bojan Lazić | PRAVILNIK , Članak 4. | Izraz "izvrstan savjetnik" je nedoličan, te podcjenjuje prethodna dva zvanja. Predlažem: "3. viši savjetnik" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 386 | Vanja Markovic | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 387 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažemo da se može napredovati u zvanje u 4 stupnja/razine: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik, 4. viši savjetnik. Smatramo da bi svi koji napreduju u zvanju trebali biti izvrsni te da nije primjereno dodavati to samo zvanju najvišeg stupnja. Slažemo se da u agencijama je viši savjetnik radno mjesto, a ovo je viši savjetnik u zvanju. Ukoliko ostaju tri stupnja/razine napredovanja te ukoliko se smatra da je to zbunjujuće onda treba stajati puno naziv: 1. mentor u zvanju, 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetik u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 388 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 4. | termin izvrstan savjetnik nije gramatički točan - treba određeni oblik pridjeva 'izvrsni' - tako se pokazuje i u padežnim oblicima dalje u tekstu: - izvrstan savjetnik: trebalo bi - izvrsna savjetnika - izvrsnu savjetniku.... - izvrsni savjetnik - izvrsnoga savjetnika - izvrsnom savjetniku... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 389 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 4. | TErmin 'izvrstan savjetnik' vrlo je nespretan - prvo: i stupanj mentora i savjetnika u sebi sadrže oznaku izvrsnosti u određenom stupnju; dobar je termin viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 390 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 391 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl. 4. nadupuniti Učitelji koji predaju dva predmeta napredaju samo iz jednog predmeta koji predaju, a ravnopravno im se sve priznaju i boduju sva postignuća iz oba predmeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 392 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl. 4. - Za početak smatram da predviđeni nazivi nisu prikladni, osobito izvrstan savjetnik. Predložila bih mentor, viši mentor i savjetnik. To naravno podrazumijeva da bi svi mentori trebali promijeniti svoje zvanje u zvanje viši mentor. Naravno postojeći koeficijenti se ne bi trebali smanjivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 393 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s većinom komentara da zvanje ''izvrstan savjetnik'' nije primjereno. Predlažem: 1. mentor, 2. viši mentor i 3. savjetnik, ili, kao što je kolega prije mene naveo: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. I smatram da najviše zvanje, bez obzira koji termin odlučite da bude trajno zvanje. Sramotno je da moje kolege koje s 31.8. ove godine idu u mirovinu, i u travnju im ističe savjetništvo, te ponovno moraju prolaziti sve procedure a za nekoliko mjeseci idu u mirovinu. Nekima će to biti četvrti put da su izabrani u zvanje savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 394 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik ili 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 395 | Marija Huzjak-Šaban | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Slažem se s većinom komentara da je zvanje izvrstan savjetnik nekako neprimjereno, jer onda ispada da ostali nisu postigli izvrsnost u svom radu. Mislim da bi bilo bolje razlikovati podjelu na: mentor, savjetnik i viši savjetnik, s tim da taj viši savjetnik bude trajno zvanje ukoliko je obrazovni radnik izabran tri puta za redom u to zvanje ili ima više od 30 godina radnog staža u struci. Marija Huzjak-Šaban, Srednja strukovan škola Velika Gorica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 396 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl.4 Slažem se s većinom izrečenih mišljenja kako naziv "izvrstan savjetnik" ima pogrešnu konotaciju, implicira kako ostala dva zvanja nisu izvrsna. Predlažem umjesto toga naziv "viši savjetnik" ili tri stupnja napredovanja: mentor, viši mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 397 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Predlaže se da se promjena naziva zvanja „izvrstan savjetnik“ u „viši savjetnik“ jer predloženi naziv „izvrstan savjetnik“ implicira da savjetnik i mentor ne rade izvrsno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 398 | Vladimir Rodeš | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s mnogim kolegama da je zvanje "izvrstan" savjetnik neprikladan termin. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 399 | Tatjana Kovče | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s kolegama da zvanje „izvrstan savjetnik“ nije prihvatljiv termin i mislim da bi trebalo biti „viši savjetnik“ s tim da bi onda za djelatnike Agencije za odgoj i obrazovanje trebalo koristiti neki drugi termin. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 400 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 4. | Ukoliko bi ostala tri stupnja, predlažem da umjesto izvrstan savjetnik zvanje bude viši savjetnik (bez obzira na zanimanje istog imena). Smatram da su dva stupnja dovoljna, s tim da predlažem da nakon tri uzastopna mandata, savjetnik postane trajno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 401 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 4. | Izvrsnost je kvaliteta koja se traži od svih nastavnika u napredovanju te je ili ne treba uopće potencirati u nazivu, ili je treba potencirati u nazivima svih stupnjeva napredovanja. Osobno, ne vidim prijeku potrebu napredovanja u 3 stupnja. Od količine stupnjeva u napredovanju važnija je struktura kriterija u napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 402 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Termin "izvrstan savjetnik" nije primjeren. Predlažem 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 403 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram da nazivi napredovanja u zvanje nisu adekvatni, pogotovo onaj ‘izvrstan savjetnik’. U radnoj verziji Pravilnika su bili adekvatniji nazivi: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 404 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4.: Napredovanje je potrebno podijeliti u jedan status i tri stupnja: 1. STATUS: viši edukator (2+2+2+2+2=10%) - trajno 1. STUPANJ: mentor (17%) 2. STUPANJ: savjetnik (22%) 3. STUPANJ: viši savjetnik (27%) Propušteno je uvrstiti postotna uvećanja koeficijenta odgojno-obrazovnih radnika. Ona se nalaze u gornjim zagradama. Potrebno je poticati stručno usavršavanje, ali i cjeloživotno obrazovanje. Do sada nikada nisu nagrađeni odgojno-obrazovni radnici koji su završili dodatni preddiplomski i diplomski studij, jednogodišnji ili dvogodišnji studij usavršavanja. Oni bi trebali imati za svaki cjelovito svladani program po broju ECTS-ova odgovarajuće uvećanje. Pri tomu 60 ECTS bodova nosi 2% uvećanja koeficijenta. Dakle, onaj koji je završio jednogodišnji program viši je edukator s 2% uvećanja, onaj s dvogodišnjim programom (120 ECTS) 4% uvećanja, trogodišnji prvostupnički program (180 ECTS) 6% i dodiplomski (300 ECTS)10% uvećanja koeficijenta. Prvi status višega edukatora postiže se trajno. Daljnje napredovanje dijeli se u tri stupnja i ne isključuje prvi status po pitanju uvećanja plaće. Naime, učiteljica koja je završila petogodišnji dodiplomski studij biogije i kemije, a zatim završila trogodišnji studij informacijske tehnologije unaprijeđena je u status višega edukatora. Koeficijent joj je uvećan 6%. Nakon toga ostvarila je pravo kandidiranja za mentoricu što joj je uvaženo te je uz 1. STATUS postigla i 1. STUPANJ pri čemu joj se koeficijent kumuliranjem uvećava za 23%. Poželjno je da programi koji radnici završe (ili su završili) budu izvođeni na visokoškolskim ustanovama država Europske unije i Europskoga gospodarskoga prostora u smislu jačanja suradnje u odgoju i obrazovanju te kvalitete obrazovanja. Nadalje, radnike koji idu na takvu vrstu plaćenih usavršavanja osloboditi plaćanja školarine ili priznati troškove školovanja kao poreznu olakšicu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 405 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, nadam se da će uvođenjem treće kategorije kao nove i biti veći kojeficijent od prve dvije, a to znači veći od 1,614 . Predlažem barem 1,85. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 406 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Mišljenja sam da su dvije kategorije dostatne kad je napredovanje u pitanju. Sve ono što ide pod nazivnik izvrsnosti stavila bih u formu nagrađivanja ( dodatna sredstva za opremu, jednokratna financijska nagrada, financiranje stručnog usavršavanja u Hrvatskoj, financiranje stručnog usavršavanja u inozemstvu i sl.). Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 407 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 4. | U redu je uvođenje triju kategorija napredovanja ukoliko time neće biti bitno razmrvljene novčane naknade. Bilo bi dobro da prva i druga budu nagrađene kao i do sada, a treća još i više jer je to jedini način da tijekom rada naplatimo velik trud i ulaganja u same sebe. Izvrstan savjetnik je neprihvatljiv naziv radi degradiranja ostalih dviju kategorija. Viši savjetnik? Ili viši mentor? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 408 | Ivana Tunjić | PRAVILNIK , Članak 4. | 1.mentor 2. savjetnik 3. viši savjertnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 409 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram da bi bolje bilo zadržati sadašnje kategorije jer ova posljednja "izvrstan savjetnik" nije odgovarajuća. Ispada da ako se ne postigne zvanje "izvrsnog savjetnika" osoba ne obavlja izvrsno svoj posao, što je u najmanju ruku omalovažavajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 410 | Henrieta Matković | PRAVILNIK , Članak 4. | Podržavam prijedlog kolegice Tudor: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik. Dodajem još jedan svoj prijedlog jer smatram da termin izvrstan savjetnik nije odgovarajući: 1. mentor 2. savjetnik 3. nadsavjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 411 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 412 | Petra Međimorec Grgurić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju (odgojno - obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika ili koji ima više od 30 godina radnog staža u struci i najmanje je jednom izabran u zvanje savjetnika) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 413 | Mirela Dobutović | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem 1. Mentor 2. Savjenik 3. Viši savjetnik Bez obzira što bi time zaposlenik Agencije i odgojno-obrazovni radnik koji napreduje imali iste titule, ne bi se isto pisale. Odgojno-obrazovni radnik bi bio profesor mentor, profesor savjetnik i profesor viši savjetnik( naravno ta podjela i naziv vrijedi i za učitelje, odgajatelje, stručne suradnike i ravnatelje), dok bi zaposlenik Agencije bio samo npr. Pero Perić, viši savjetnik. Ali kada pogledamo i poslove koje obavlja zaposlenik Agencije i koje će obavljati odgojno-obrazovni radnik viši savjetnik možemo vidjeti veliku sličnost poslova ili čak rade iste poslove, pa time i jednak naziv zanimanja i zvanja neće igrati značajniju ulogu. U svakom slučaju viši savjetnik je prikladnije od formulacije izvrstan savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 414 | Ivana Rakonić Leskovar | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem dva stupnja napredovanja, kao i do sada (mentor i savjetnik), a treći stupanj je svakako savjetnik u trajnom zvanju uz dostavljanje dokaza izvrsnosti svakih nekoliko godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 415 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik izraz 'izvrstan savjetnik' je u najmanju ruku smiješan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 416 | Ivana Lović Štenc | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem titule: 1. viši učitelj (ukoliko nekome/većini smeta ujednačeni naziv učitelj, može biti i viši nastavnik/viši profesor), 2. učitelj mentor i 3. učitelj savjetnik. Smatram Pravilnik izuzetno strogim i demotivirajućim…pri čemu će svakako doći do opadanja kvalitete rada učitelja, posebno onih koji će samo biti visokomotivirani doseći bodove i isticati svoju samopromociju, a pritom zanemariti svoj rad u razredu. Svestrani ljudi koji žele ostvariti puninu svoje osobnosti te se kao takvi dati na raspolaganje i svojim učenicima više neće imati vremena za razvoj svih svojih osobnih potencijala, nego se samo baviti strukom. Smatram da pravilnik treba cijeniti kompletnog čovjeka, a ne ga mjeriti linearnim rastom (matematički pravilnim), odnosno brojem sati ili bodova (posebice mislim na 2. i 3. stupanj napredovanja za koje smatram da je potreban niži broj sati stručnoga usavršavanja i tabličnih bodova). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 417 | Jelena Kulisic | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se u potpunosti s velikim dijelom komentara da je termin "izvrstan savjetnik" loš i da je bolje da ga se imenuje sa viši savjetnik jer prethodna dva zvanja, mentor i savjetnik također zahtjevaju izvrsnost u radu. Ja Predlažem da ostanu i dalje dva stupnja: mentor i svjetnik. I možda nakon trećeg napredovanja u zvanje savjetnika, da se uvede trajni viši savjetnik, jer se u tom slučaju radi o djelatnicima koji imaju više od 30 godina staža, a oni sigurno zaslužuju trajno zvanje... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 418 | Suzana Loborec Petanjek | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s prethodnim komentarima da zvanje "izvrstan savjetnik" nije dobro jer se pretpostavlja da su i drugi nastavnici koji napreduju izvrsni. Podržavam prijedloge da svakako treba uvrstiti "trajno zvanje" u naziv zvanja i sukladno tome dopuniti članak 18. Imam dva prijedloga: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik ili 1. mentor, 2. mentor u trajnom zvanju, 3. savjetnik, 4. savjetnik u trajnom zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 419 | Zdravko Katalinić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem da stupanj napredovanja ostane kao i do sada zvanje mentor i savjetnik. No, oni učitelji koji su zaista toliko izvrsni neka budu nagrađivani kako ste i predložili jednom godišnje i za tu svoju izvrsnost dobili bi financijsku nagradu i za to im nije potrebno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 420 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem sa u potpunosti s velikim dijelom komentara da je termin "izvrstan savjetnik" pomalo nezgrapan i derogira prethodna dva zvanja, mentor i savjetnik, koji također uključuju izvrsnost. Predlažem da ostanu i dalje dva stupnja: mentor i svjetnik. Eventualno nakon drugog ili trećeg napredovanja u savjetnika, da se uvede trajni savjetnik, jer se u tom slučaju radi o djelatnicima kojima je ostalo par godina do mirovine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 421 | Alenka Miljević | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem da ili smanjite napredovanje na dvije kategorije: mentor i savjetnik kao do sada ili da nakon prvog napredovanja za koje je potrebno minimalno 5 godina, stavite uvjete, ali ne i ograničenje godina za napredovati dalje pa će neki koji rade više, brže moći napredovati (i učenici mogu akcelerirati i preskakati razrede). U tom slučaju se može ostaviti da se ukoliko se želi dalje napredovati ili obnoviti staro zvanje to mora učiniti unutar najviše 5 godina. Ako se usvoji mogućnost bržeg napredovanja i ostave tri kategorije, predlažem nazive: mentor, viši mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 422 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažemo da se može napredovati u zvanje u 4 stupnja/razine: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik, 4. viši savjetnik. Smatramo da bi svi koji napreduju u zvanju trebali biti izvrsni te da nije primjereno dodavati to samo zvanju najvišeg stupnja. Slažemo se da u agencijama je viši savjetnik radno mjesto, a ovo je viši savjetnik u zvanju. Ukoliko ostaju tri stupnja/razine napredovanja te ukoliko se smatra da je to zbunjujuće onda treba stajati puno naziv: 1. mentor u zvanju, 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetnik u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 423 | Antun Petrlić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s komentarima nekih sudionika savjetovanja da naziv zvanja "izvrstan savjetnik" nije prikladan i korektan prema nižim zvanjima "savjetnik" i "mentor" te se na taj način negira izvrsnost u stručno-pedagoškom radu ovih dvaju nižih zvanja. Ne vidim razloge da stupnjevanje napredovanja u zvanje ne bude: 1. mentor 2. savjetnik 3.viši savjetnik, upravo zato što bi se naziv "viši savjetnik" koristio za razinu napredovanja (zvanje) učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, a "viši savjetnik" u Agenciji i u Uredima državne uprave je ZANIMANJE, dakle nije ZVANJE! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 424 | Martina Budimir | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s potrebom uvođenja dodatne razine napredovanja, ali naziv izvrsni savjetnik smatram nezgrapnim. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 425 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 4. | Jasno mi je da se nije htjelo predložiti zvanje višeg savjetnika jer su viši savjetnici zaposlenici Agencije, no zvanje izvrstan savjetnik posve je nezgrapno. Trebalo bi razmisliti o promjeni naziva toga zvanja jer upotreba te izvrsnosti u nazivu zvanju upućuje da netko tko nije u tome zvanju nije izvrstan, što ne bih rekao da je točno. Postoje kolege koji ne napreduju u zvanja, iz nekih svojih razloga, i to treba poštivati, a svoj posao rade uistinu izvrsno, možda i daleko bolje od nekoga tko je (izvrstan) savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 426 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s komentarima nekih sudionika rasprave da naziv zvanja "izvrstan savjetnik" iz više razloga nije dobar. Predlažem trijadu: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik ili eventualno 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 427 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 4. | Što se mene tiče, odgajatelji bi (uz ravnatelje i stručne suradnike) trebali imati vlastiti pravilnik, no jesu li ovdje slučajno ili namjerno pojmovno ispušteni u odnosu na Čl. 1? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 428 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem stupnjeve mentor, savjetnik i trajni savjetnik samo ukoliko se nakon višestrukog napredovanja i obnovi stupanj savjetnika drugi put da dalje bude trajni savjetnik jer su to ponekad i djelatnici par godina do mirovine. Potrebno je uzeti u obzir pri imenovanju mentora i savjetnika da nema više zvanja profesora nego prema novoj sitematizaciji titula magistra edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 429 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 4. | Dovoljna su dva stupnja za napredovanje: mentor i savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 430 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s uporabom pridjeva viši, a skloniji sam prijedlogu "viši savjetnik" nego "viši mentor". U svakom slučaju, "izvrstan savjetnik" loš je prijedlog jer je prva asocijacija da je razina ispod neizvrstan savjetnik. Ovdje bih dodao da je nedopustivo pa i uvredljivo (ako razmislimo o pozadini imenovanja) da u osnovnoj školi postoje učitelji mentori itd., a u srednjoj školi profesori mentori itd. Naime, učitelji su napredovanjem dobili zvanje prema svomu zanimanju, a nastavnici - što je službeni naziv njihova zanimanja - nisu. Prisvojili su si i nametnuli oslovljavanje u javnosti i imenovanje u zvanje dobiveno napredovanjem po zvanju "profesor" koje su (većina) dobili završetkom studija, baš kao i većina učitelja. Po analogiji, oni mogu biti samo nastavnici mentori, itd. Zašto se to dogodilo? Rekao bih, iz istih razloga iz kojih nastavnici (što su po zvanju bili stariji učitelji) u osnovnoj školi nisu željeli biti izjednačeni s učiteljima razredne nastave. Mislim da je "učitelj" najbolji naziv zanimanja i u osnovnoj i u srednjoj školi jer upućuje na neposredniji odnos poučavatelja i učenika, a "nastavnik" je "osoba koja radi u nastavi". Pritom zapravo radimo isti posao. Ali ako u srednjoj školi rade profesori savjetnici, onda i mi u osnovnoj možemo biti profesori savjetnici. Međutim, napredovanje svakako treba vezati uz zanimanje jer smo ga u tom poslu zaslužili, a kao profesori (završivši studij) možemo raditi različite poslove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 431 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: mentor, viši mentor i savjetnik ili mentor, savjetnik i trajni savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 432 | Oliver Hip | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s kolegama koji su dolje naveli prijedlog da odgojno obrazovni radnici mogu napredovati u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik Razlog zašto to MZO nije predložio ovako je novac. Naime, ako je zadnje (treće) položajno zvanje savjetnik, svima sadašnjim savjetnicima bi automatski slijedilo povećanje plaće za tu 3 kategoriju. Za izvrsnog savjetnika, kako čitam po portalima, predložit će se novi koeficijent koji bi trebao biti oko 30% veći od početnog koeficijenta za učitelja/profesora. Samim time, ako to naprave, trebali bi odmah sada dati određena novčana sredstva (a to vjerojatno nemaju ili im je to puno). Predlaganjem ovakvog načina za napredovanje, jednostavno su svi profesori koji su napredovali svrstani u prve dvije kategorije (mentor ili savjetnik), a u trećoj kategoriji (izvrsnog savjetnika) nema zapravo nikoga trenutno pa se štedi novac. Zaključak : prijedlog za MZO - tri zvanja - mentor, viši mentor i savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 433 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem za 3. : Savjetnik u trajnom zvanju. Razlike kod napredovanja i dosezanja krajnje točke u napredovanju tijekom karijere, osim što su razvidne po godinama staža, trebaju na koncu biti i semantički razvidne. Nakon dva mentorstva i , predlažem, dva savjetnička kruga, automatsku dodjelu ove titule. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 434 | Sanja Fabac | PRAVILNIK , Članak 4. | Apsolutno podržavam dodavanje još jedne razine napredovanja, ali zaista je nezgrapan pridjev "izvrstan" ispred treće razine iz više razloga. S obzirom da "viši savjetnik" već postoji kao zvanje u azoo-u, predlažem sljedeće termine za zvanja: mentor, viši mentor i savjetnik. To bi doduše zahtijevalo da se svim trenutnim savjetnicima izmijeni zvanje u "viši mentor". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 435 | Helena Jilek Kubalek | PRAVILNIK , Članak 4. | Zašto je dodana treća razina napredovanja u zvanju? Iako se ovo pitanje proteže kroz mnoge kometare, možda ga je dobro i otvoreno postaviti. Podržavam prijedlog da se za prvu razinu stjecanja zvanja treba uvažiti polaganje stručnog ispita tj. ostvarivanje statusa profesora, zatim slijede zvanja mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 436 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem sljedeće nazive zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik. Izraz "izvrstan savjetnik"upućuje na to da "savjetnik" nije izvrstan a i jezično upitna upotreba neodređenoga pridjeva u naslovima i nazivima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 437 | Goran Gotlibović | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv zvanja treće razine napredovanja treba promijeniti u viši savjetnik. Ukoliko se od tog termina odustalo pri izradi prijedloga pravilnika zbog toga što se ista razina pojavljuje u AZOO, potrebno je izmijeniti razine u sljedećem obliku: mentor, viši mentor te savjetnik. Termin izvrstan svakako treba izbjegavati jer terminološki ukazuje na to da učitelji i nastavnici koji imaju jednu od nižiš razina napredovanja nisu izvrsni u svome poslu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 438 | Ivica Borić | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram kako naziv za treću kategoriju zvanja izvrstan savjetnik ne zvuči kao dobro rješenje, posebno u usporedbi s nazivima mentor i savjetnik. Ispada da prve dvije kategorije nisu izvrsne, a ipak sve tri kategorije predstavljaju izvrsne odgojno-obrazovne radnike. Meni se osobno čini da su dvije kategorije napredovanja dovoljne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 439 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 4. | Trebalo bi predložiti neku potpuno drugu riječ za treću razinu jer ovako zvuči jako nezgrapno. Možda bi se te razine trebale preuzeti iz znanstvenih zvanja u visokom obrazovanju, npr. suradnik, mentor, savjetnik. A ako se ostavi ovako, svakako bi prema tome, kao i u visokom obrazovanju, bio primjereniji pridjev "viši" (viši savjetnik), nego "izvrstan" (izvrstan savjetnik). Trebalo bi dodati prema Članku 18. i pojam "trajno zvanje", ponovno prema onome što imamo u visokom obrazovanju ( za 1. stavak Čl. 18 mentor u trajnom zvanju, savjetnik u trajnom zvanju i za 2. stavak Čl. 18 izvrstan savjetnik u trajnom zvanju). "Savjetnik stručnjak" također nije dobro rješenje jer su svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji stručnjaci u svojem području već time što imaju diplomu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 440 | Marija Vrdoljak | PRAVILNIK , Članak 4. | 3. stupanj "izvrstan savjetnik" nije dobro rješenje, jer sugerira da obični savjetnik nije izvrstan. Kod eventualnog korištenja zvučat će nezgodno, npr. "učitelj izvrstan savjetnik Pero Perić". Stoga predlažem da članak 4. glasi ovako: Članak 4. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) koji imaju odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja te potrebne pedagoške kompetencije propisane zakonom i drugim propisima, pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu napredovati u zvanja: 1.mentor 2.viši mentor 3.savjetnik U skladu s time promijeniti i uskladiti i čl.6. i čl. 7. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 441 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 4. | Potrebno je u popis odgojno-obrazovnih radnika koji mogu napredovati dodati odgajatelje jer se ovaj pravilnik, sukladno svojem nazivu, odnosi i na njih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 442 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 4. | Budući da kroz sve kategorije napredovanja potičete izvrsnost, nema smisla da treća razina napredovanja bude izvrstan savjetnik, već "savjetnik stručnjak" ili "viši savjetnik". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 443 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 4. | Termin treće razine napredovanja "izvrstan savjetnik" nije primjeren jer derogira izvrsnost prethodnih dviju razina napredovanja. Umjesto "izvrstan savjetnik" valjalo bi koristiti pojam "viši savjetnik" koji ne bi pretpostavljao izvrsnost samo najviše razine napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 444 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno definirati (materijalna) prava koja učitelj stječe napredovanjem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 445 | Darka Sudarević | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se vremenski uvjeti za napredovanje (npr. pet godina mirovinskog staža) trebaju izbaciti. Pravilnik treba omogućiti nastavnicima koji iznimno kvalitetno rade brzo napredovanje u zvanju. To je jedan od načina kako motivirati mlade kolege i kako podići kvalitetu sustava. Bodovi se ionako ne mogu prikupiti preko noći već zahtijevaju dugotrajan i kontinuiran rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 446 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Uvjet od najmanje pet godina mirovinskog staža nakon položenog stručnog ispita diskriminira osobe koje rade u nepunom radnom vremenu. ◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama Nejasno je kako će se dokazivati usvojenost navedenih ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 447 | Josip Matković | PRAVILNIK , Članak 5. | 1) Broj bodova za zvanje mentora je prevelik, predlažem da bude 20 bodova. Trenutno je samo 7 i ovime se iz jednog ekstrema ide u drugi. 2) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 5 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 3) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 5 godina radnog iskustva uz barem 2 godine mirovinskog staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 448 | Damira Čupić | PRAVILNIK , Članak 5. | Prevelika je razlika u minimalnom broju bodova koji je potreban za napredovanje po trenutno važećem Pravilniku i ovom koji je u pripremi. Iako će se bodovati puno više kategorija smatram da je predloženi broj bodova za sve stupnjeve napredovanja prezahtjevan. Nastavnici koji su blizu terminu obnove neće biti u mogućnosti skupiti toliko bodova. Nastavnike koji se odluče napredovati ne treba ograničavati obaveznom kategorijom iz kojih se skupljaju bodovi jer nemaju svi mogućnosti biti u timu za kvalitetu, uređivati mrežnu strancu škole i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 449 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje sa predloženih 30 na 20 bodova iz različitih kategorija. Brisati obvezna kategorija „ Unapređivanje rada škole“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 450 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kod kontinuiranog profesionalnog razvoja predlažem da se djelatnicima koji su bili na duljem bolovanju zahtjev od 20 sati godišnje (100 sati u pet godina) proporcionalno umanji. Proporcionalno umanjenje predlažem i za zvanje savjetnika i izvrstnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 451 | igor macuka | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram naziv zvanja "Izvrstan savjetnik" neprimjerenim. Mislim da je naziv "Viši savjetnik" primjereniji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 452 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 5. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Nejasno je kako će se provjeriti usvojenost ishoda. Brisati u stavku 2. alineji 3. „ među kojima je obvezna kategorija „Unapređivanja rada škole“ sukladno članku 8. ovoga Pravilnika.“, jer se time stavljaju u nepovoljan položaj oni koji ne mogu utjecati na zaduženja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 453 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 5. | Minimalan broj bodova za napredovanje je prevelik (povećanje od 400% u odnosu na "stari" pravilnik), mišljenja sam da bi bilo dovoljno povećati ga s dosadašnjih 7 na 20 bodova. Trebalo bi zamijeniti minimalni godišnji broj sati kontinuiranog profesionalnog razvoja s minimalnim ukupnim brojem sati. Uz to, na većini dosadašnjih potvrda sa stručnih skupova nije navedeno trajanje predavanja što bi moglo predstavljati problem kolegama koji se u skoroj budućnosti planiraju prijaviti ili obnoviti napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 454 | Draženka Kolonić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (2) Broj bodova za napredovanje je prevelik. Učitelji razredne nastave ga teško mogu dostići budući da nemaju prilike sudjelovati na natjecanjima iznad županijske razine jer su ukinuta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 455 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji način se vrednuje usavršavanje za koje se ne dobivaju potvrde s brojem sati, naime postoje usavršavanja za koje se dobivaju potvrde ali bez broja sati (npr. Carnetova korisnička konferencija 2018.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 456 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 457 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (1) Rečenicu "najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje pet godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 5. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 458 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 5. | Članci 5. 6. i 7 Stavak 2 'Okvirom nacionalnog kvalifikacijskog okvira za učitelje u osnovnim i srednjim školama' nije predviđen za ravnatelje, stručne suradnike niti odgajatelje u učeničkim domovima te nije jasno kako će se vrednovati njihov neposredni rad s učenicima. Nije dovoljno jasno je li navedeni dokument prijedlog okvira kao što piše na stranicama NCVVO-a ili se radi o prihvaćenom dokumentu. Predlažemo da se i usvojenost ishoda učenja definiranih 'Okvirom nacionalnog kvalifikacijskog okvira za učitelje u osnovnim i srednjim školama također boduje' kako bi se (u skladu s definicijom bodovanja za napredovanje kao vrednovanjem stručno-pedagoškog rada) dao (barem jednak) značaj neposrednom radu s učenicima. Budući da područja rada učitelja definirana 'Nacionalnog kvalifikacijskog okvira', sadrže različiti broj indikatora, Pravilnikom se za neka područja predviđa 100% ispunjenosti ishoda dok za druge (koja imaju veći broj indikatora) manji postotak. Smatramo da je Okvir potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se boduju. Predlažemo da se za svako od područja i/ili ishoda definira predviđena razina usvojenosti za svaku od razina napredovanja. U tu svrhu bit će potrebno pilotirati sam instrument kako bi se valjano odredilo koju razinu kvalitete (odnosno bodova) očekujemo za svaku od razina napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 459 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 5. | Zbog boljeg razumijevanja teksta umjesto npr. '(100 sati u pet godina)' predlažemo '(100 sati u posljednjih pet godina)'. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 460 | Nives Petričević | PRAVILNIK , Članak 5. | Moji prijedlozi nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja: 1. čl. 5.i 6. broj bodova za napredovanje previsok(teško ostvariv učiteljima Razredne nastave u pojedinim sredinama) 2. čl.8. mentorstvo učenicima koji sudjeluju na školskom natjecanju (RN - 4.r.-svake četiri godine) mentorstvo učenicima koji sudjeluju na bilo kojem natjecanju ili smotri bez obzira na razinu i postignuti uspjeh (posebno RN) dijeljenje primjera dobre prakse- objasniti čl.18. Učitelju koji je napunio 30 god.radnog staža i koji je zaredom 3 puta izabran u zvanje - zvanje TRAJNO čl.22. praksu studenata Učiteljskih studija priznati kao edukaciju jer sve škole nisu vježbaonice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 461 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 5. | Što se tiče prikupljanja bodova, bilo da se radi o bodovima iz minimalnog određenog broja kategorija bilo da se radi o broju sati kontinuiranog profesionalnog razvoja godišnje, smatram da je ljestvica podignuta previsoko, osim u slučaju prvog napredovanju u zvanju mentora. Za sve koji se pripremaju za napredovanje u više zvanje ili žele samo potvrditi već dobivenog taj broj bodova nije realan iz jednostavnog životnog razloga, a to je neregulirana (trenutno barem neusklađeno) mogućnost ostvarenja prikupljanja bodova, posebno kad se radi o profesionalnom razvoju. Učitelj za svako usavršavanje koju treba financirati škola ovisi o odobrenju ravnatelja. Pored toga treba imati na umu da su i ravnatelji stavljeni u nezgodnu situaciju jer će za kolege koji su mentori/savjetnici, ravnatelji htjeti odobriti usavršavanja kako bi im omogućili toliko broj sati usavršavanja, dok s druge strane time zakidaju sve kolege koji neće na taj način prikupiti dovoljan broj sati (i bodova) u mnogo dužem periodu nego do sada. Također, iz perspektive ravnatelja može se očekivati i neodobravanje izbivanja učitelja s velikog broja sati nastave ako se radi o fizičkom prisitvovanju seminarima ili ostvarenju projekata, čime dolazim do prijedloga da se i to regulira jasnim kriterijima- koliko sati nastave svaki učitelj godišnje ima pravo izostati s nastave zbog profesionalnog razvoja. Ako to bude usklađeno s potrebnim brojem sati za napredovanja, neće biti nikakvih problema. Ali, opet govorimo o potrebi da se paralelno s ovim Pravilnikom osmisle i daju na javnu raspravu dokumenti u kojima su jasna prava odgojno-obrazovnih djelatnika kao i dužnosti i obveze ravnatelja prema djelatnicima po tom pitanju. Ovdje bih dodala također jedan problem s kojim se suočavamo kad je prikupljanje velikog broja sati i bodova u pitanju, a to je mogućnost prikupljanja bodova putem online usavršavanja. Treba razmišljati o satnici učitelja koja je jasno raspoređena po satima neposrednog rada, sati za pripremu te svih ostalih poslova. U jednom danu učitelja može se dogoditi da se pored obveznog stručnog usavršavanja na ŽSV-ima (i ponekom nedefiniranom obvezom u školi) dogodi da zajedno s online usavršavanjem prijeđe zakonom određen broj radnih sati, čime ulazimo u segment zaštite radničkih prava svakog djelatnika. Mislim da će se mnogi prepoznati u situaciji da nakon nastave i pripreme za sutrašnju nastavu (tjedno, mjesečno planiranje) ostatak slobodnog radnog vremena ne provode s obitelji i prijateljima, u odmoru, već radno za računalom. Sve to može biti provedivo (krasna je mogućnost povremeno online surađivati s kolegama iz čitavog svijeta bez fizičkog putovanja i gubitka sati nastave) samo ako se ne postavi prevelik broj potrebnih sati usavršavanja godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 462 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 5. | Iako razumijem potrebu da se uskladi Pravilnik i kriteriji o napredovanju s ostalim dokumentima, trenutno u Pravilniku o kojem raspravljamo ne bi trebali stajati uvjeti koji će tek biti definirani Okvirnim nacionalnim standardom kvalifikacija za učitelje... (ishodi učenja po skupovima učenja!). Što se tiče uvođenja novih kategorija iz kojih učitelj mora imati prikupljene bodove, smatram to donekle poticajnim jer se predviđa i potiče raznolik dodatni trud i rad, dakle daju se nove mogućnosti za ostvarenje bodova. No također, kao što su mnogi komentirali, slažem se da se istovremeno javlja problem da će se bodovi ostvarivati još manje nego dosad u neposrednom radu s učenicima. Više kategorija koje su predložene predviđaju rad na unaprjeđenju rada škole i doprinos obrazovnom sustavu kao takvom. Ovdje dolazimo do situacije u kojoj nisu svi u istoj polaznoj situaciji. Ovisi o veličini škole, broju djelatnika te odnosom s ravnateljima koji imaju pravo odlučiti tko će sudjelovati u kojem tijelu škole ili žele li dati svom djelatniku da provede određeno istraživanje kao i žele li ravnatelji i čitav kolektiv sudjelovati u određenom projektu. Sve ovo može se gledati pozitivno i poticajno, no tada treba pored ovih prijedloga istovremeno proizvesti dokument u kojem će biti navedene obveze ravnatelja u odnosu na svoje djelatnike. Govorimo često o demokratskom ozračju u školama, zbornicama i unutar samih učionica... Mislim da treba imati na umu i javnosti predočiti dokumente koji će biti jasno definirani po tom pitanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 463 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 5. | Komentar na članke 5., 6. i 7. Nacrta budućeg Pravilnika Svima je neupitna nužnost donošenja novog Pravilnika o napredovanju (...) i jasnijeg definiranja svih relevantnih kriterija koji su do sada, zahvaljujući nejasnoćama i nepreciznostima iz „starog“ Pravilnika, bili katkad podložni subjektivnim interpretacijama. No, ne mogu se oteti (neugodnom) dojmu da je (u odnosu na „stari“ Pravilnik) predloženo povećanje bodovnog praga od čak 400 % za izvannastavni stručni rad u oba nastavna zvanja (i mentora i savjetnika) napravljeno u cilju drastičnog smanjenja broja budućih prijava, odnosno da sve dionike odgojno-obrazovnog sustava demotivira u pokušaju ostanka u istom zvanju ili u pokušaju napredovanja u više zvanje. Kriterije koje treba ispuniti za izbor u zvanje (npr.) izvrsnog savjetnika realno će rijetko tko moći ispuniti. Iako s godinama odgojno-obrazovnoga rada postajemo sve iskusniji i svestraniji pedagozi, isto smo tako i sve stariji, umorniji, iscrpljeniji i zasićeniji (a djeca s kojom radimo sve mlađa i zahtjevnija...). Uz redovne školske obaveze i izvannastavne aktivnosti želimo imati i privatan život, a ne baviti se po cijele dane online edukacijama, webinarima, loomenima i pripremom nastave koja će zadovoljiti sve veće administrativne, digitalne i stručne zahtjeve. Stoga smatram da je zahtjev od (minimum!?) čak 80 bodova za izbor u zvanje izvrsnog savjetnika pretjeran i doveden do apsurda, osobito u kontekstu spoznaje da je osoba koja se prvi put bira u to zvanje, u trenutku izbora u zvanje, u najboljem slučaju, već u nekim srednjim godinama života i da se do tada već itekako dokazala u svim oblicima stručnog i pedagoškog rada. Isto mislim i za bodovne pragove za napredovanje u zvanja mentora (30) i savjetnika (60) jer je navedeno da su to „minimalni“ bodovi potrebni za prijavu. Nadalje, ako će se kontinuitet našeg profesionalnog razvoja ubuduće mjeriti u satima (kako se navodi u čl. 5., 6. i 7.), onda u svim potvrdama o stručnom usavršavanju (i u svim sličnim relevantnim dokumentima kojima potvrđujemo i dokazujemo kontinuitet svog profesionalnog razvoja) ubuduće treba uvijek biti upisan i broj sati edukacije, odnosno stručnog usavršavanja. Do sada se to nije upisivalo u sve Potvrde o stručnom usavršavanju, odnosno, ovisilo je o organizatoru usavršavanja, o voditelju ŽSV-a... S druge pak strane, to znači da za kolege koji će prilagati dokumentaciju za reizbor u zvanje u prijelaznom periodu između dva Pravilnika ne bi bilo u redu zahtijevati ispunjavanje tog kriterija jer se za reizbor u napredovanje godinama pripremamo prema odredbama Pravilnika iz 1995. godine. Nejasnoće vezane uz zahtjeve za provjeru usvojenosti ishoda učenja definiranih „Okvirom (...)“ kolege su već detaljno komentirale, no „Okvir (...)“ je ipak samo preporuka Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje koja nema snagu zakonski utemeljenog dokumenta. No svejedno, nejasno je iz Nacrta Pravilnika hoće li netko tko je napredovao u zvanje mentora, a za 5 godina se prijavljuje u zvanje savjetnika, morati ponovno dokazivati usvojenost minimalno pet ishoda učenja koje je već ranije usvojio ili samo jedan novi (za savjetnika), odnosno dva nova (do svih osam ishoda) za zvanje izvrsnog savjetnika? Hvala Vam na čitanju i uvažavanju naših razmišljanja. :) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 464 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 465 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 5. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 466 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Stavak 1. Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje mentora može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika, što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mogao na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje mentora. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji unaprjeđenju rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 467 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 468 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 5. | Navodi se usvojenost minimalno pet ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, no kako sve ishode nije moguće opažati tijekom uvida u nastavu (što je predviđeno prijedlogom) nije jasno kako će se provjeriti usvojenost i takvih ishoda. Smatramo da bi ovo bilo izuzetno važno definirati kako kasnije u praksi ne bismo imali donošenje odluka sukladno slobodnoj procjeni. Nadalje, ovaj Okvir nije predviđen za stručne suradnike niti odgajatelje u učeničkim domovima te nije jasno kako će se vrednovati njihov neposredni rad s učenicima. Budući da područja rada učitelja definirana „Okvirom nacionlnog kvalifikacijskog okvira“ sadrže različiti broj indikatora, Pravilnikom se za neka područja predviđa 100% ispunjenosti ishoda dok za druge (koja imaju veći broj indikatora) manji postotak. Smatramo da je Okvir potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se oni boduju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 469 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje mentora može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika, što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mogao na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje mentora. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 470 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem ove izmjene: (2) Uz opće uvjete iz stavka 1. ovoga članka odgojno-obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mentora mora ispunjavati i sljedeće uvjete izvrsnosti: ◊ usvojenost minimalno četiri ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da nije dobro uvjetovati obavezne kategorije jer nisu svi učitelji i istoj poziciji, neki rade na više škola... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 471 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem: - 5 godina radnog staža umjesto mirovinskog staža (kolege u nepunom radnom vremenu time imaju smanjenu odnosno otežanu mogućnost napredovanja, odgojno-obrazovni radnik može biti izvrstan bez obzira na vrstu radnog vremena -puno/nepuno radno vrijeme ) - detaljnije definirati profesionalni razvoj (što obuhvaća), izbaciti godišnji broj sati te ga zamijeniti minimalnim ukupnim brojem sati - smanjiti bodovni prag s 30 bodova na 18/20 bodova (time eventualno spriječiti da nastavnik koji želi i može napredovati u zvanju prvenstveno bude "sakupljač bodova"), izbaciti propisani broj kategorija (razlog: specifičnost zanimanja - uvjeti rada nisu jednaki za sve odgojno-obrazovne djelatnike, posao učitelja razredne nastave razlikuje se od posla učitelja/nastavnika predmetne nastave, posao učitelja u glazbenoj i plesnoj odnosno umjetničkoj školi također se u mnogočemu razlikuje od općeobrazovne škole) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 472 | Ines Jančula | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da su propisani sati profesionalnog razvoja izuzetno loši i ponekad i nemogući za dostići (po godini). Nisu svi profesori u mogućnosti pohađati svake godine državne skupove jer mnoge škole nemaju novaca financirati svima odlazak, a ovaj propisani broj sati će biti teško dostići bez odlazaka na njih. Zašto ne bi ostalo samo redovito profesionalno usavršavanje? I do sada se pratilo pohađa li nastavnik redovito stručne skupove (županijske i međužupanijske, a državni se nisu gledali tako strogo baš zbog navedenih financijskih prilika u školama). Mislim da je i propisani broj bodova prevelik. Slažem se da je trebao biti povećan u odnosu na sadašnji pravilnik, ali je predloženi prag ipak prevelik. Istina je da sada ima više kategorija kroz koje se mogu skupiti bodovi, ali mnogima to neće značiti ništa jer rade u školama gdje im je mogućnost skupljanja bodova vrlo ograničena (npr. profesor povijesti zaposlen u strukovnoj školi gdje nikada nema nijednog učenika na županijskom natjecanju). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 473 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 5. | Nejasno je što podrazumijeva kontinuirani profesionalni razvoj (sudjelovanje na skupovima, radionicama, edukacijama, individualno usavršavanje u smislu praćenja stručne literature itd.). Kontinuirani profesionalni razvoj trebao bi biti propisan na period napredovanja (pr. 5 god.) jer tijekom školske godine mogućnosti stručnog usavršavanja variraju zbog čega se možda neće moći ostvariti najmanje 20 sati. Propisani broj bodova potrebnih za napredovanje teoretski je poželjan jer iz njega proizlazi težnja da se radnike potakne na više aktivnosti i angažman kojim će ih ostvariti. Međutim, uvjeti za ostvarivanje bodova nisu jednaki i prema propisanim kriterijima jasno je da nemaju svi kandidati za napredovanje jednake mogućnosti ostvariti očekivane bodove. To se odnosi i na propisan broj kategorija iz kojih je potrebno ostvariti bodove. Smanjiti bodovni prag, uskladiti ga s kriterijima za napredovanje, ne inzistirati na broju kategorija, već omogućiti napredovanje u skladu s uvjetima u kojima djelatnik rad, mogućnostima koje su mu pružene itd. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 474 | Maristela Rubić | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati stručnog usavršavanja ne bi trebalo ograničiti po godini, nego u ukupnom iznosu obzirom da zbog opravdanih razloga (npr. rodiljnog dopusta, duljeg bolovanja) učitelj možda nije u mogućnosti sakupiti potrebne bodove u toj godini, ali mu se pruža mogućnost da tijekom 5 godina ostvari predviđeni broj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 475 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 5. | najmanje 20 bodova ( bez obaveznih kategorija) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 476 | Kata Lamešić | PRAVILNIK , Članak 5. | Obvezne kategorije te minimalni broj kategorija treba izostaviti, jer nemaju svi jednake uvjete prikupiti bodove iz nekih kategorija, ali su u drugim kategorijama iznimno istaknuti. Broj bodova u svim stupnjevima napredovanja je nesrazmjerno visok. Bio bi visok i kada bi se tražilo upola manje. Ostvarenost "ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" moglo bi biti, zbog njihove općenitosti, prostor za pristrano vrednovanje povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 477 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati napredovanja mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik - mislim da bolje odrediti ukupan broj sati u 5 godina, nego na godišnjoj razni! Tako bi nastavnice na bolovanju/porodiljnom mogle ostvariti taj ukupan broj, ali na godišnjoj razini teško. Ili predlažem izuzeti godine kada su bile na porodiljnom. U svakom slučaju pronaći riješenje za one na porodiljnom! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 478 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Prevelik broj bodova za napredovanje u zvanje mentora, jer nemaju svi učitelji iste mogućnosti za skupljanje bodova po različitim osnovama i kategorijama. Moj prijedlog: 10 - 15, ne više od 15, bez obzira na broj kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 479 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem da se godine mirovinskog staža zamijene godinama staža, jer nisu u istoj poziciji učitelji/nastavnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme s onima koji jesu, što kasnije donosi još više poteškoća. Tko vrednuje kontinuirani profesionalni razvoj? Profesionalni razvoj je dobrovoljan, interni proces i u potpunosti odgovornost snosi pojedinac. Profesionalni razvoj je pogled na samog sebe i svoj rad, kojeg učitelj/nastavnik treba biti svjestan, te se samovrednovati, a vrednovanjem od strane drugih gubi smisao. I kako ga mjeriti satima? Postoji stručno usavršavanje na stručnim skupovima koji u ponekim područjima ne pokrivaju niti 10 sati godišnje, pa možemo uzati u obzir prisustvovanje seminarima i radionicama drugih područja obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 480 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 5. | Uz ovakav prijedlog, ali i moje subjektivno tumačenje (koje može i ne mora biti ispravno jer ima dosta nejasnoća koje je značenje pojedinog dijela članka 8.) nije problem broj bodova 30(za prvo napredovanje pa možda čak i za obnovu), ali ne znam je li ravnopravan prema svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Broj bodova 60 i 80 može biti problematičan jer je obavezno na rok od 5 godina. Rad učitelja razredne nastave se puno razlikuje od rada učitelja predmetne nastave i stručnih suradnika pa bi se pravilnik mogao precizirati u tom pogledu. Mišljenja sam da period od 5 godina nije pretjerano dug uz sve životne situacije na koje učitelj isto ima pravo, kako u poslovnom tako i u privatnom životu. Obzirom na zahtjevnost stjecanja zvanja, smatram da bi zvanje trebalo biti trajno pa bi period za napredovanje u viši stupanj, ako netko želi i prikupljanje 60 ili 80 bodova bilo proizvoljno, a ne ograničeno na 5 godina. Može se postavit minimum 5 godina, ali da se stečeno zvanje ne mora obnavljati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 481 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 5. | Činjenica je da onaj tko ne želi ne mora napredovati - taj ne mora ništa, nema sankcija, ne mora ići ni na redovna stručna usavršavanja koja su mu/joj predviđena rješenjem o tjednim zaduženjima. Čini mi se nepotrebno bodovati stručne skupove u određenom trajanju obzirom da ljudi koji rade jedan predmet imaju dva ŽSV-a godišnje i nije jednako dostupno svakome sudjelovati na državnim skupovima i simpozijima. Prema prošlom pravilniku se kontrolirala redovitost, ali ne i broj sati. Znači stručno usavršavanje je bilo uvjet, ali ne i bodovi. Može se staviti da budu bodovi, ali bez ograničenja u broju sati - jedno ŽSV 1 bod ili dva ŽSV- a 1 bod. Čini mi se ambiciozno 100 sati u 5 godina, a izrazito ambiciozno da to bude baš 20 godišnje iako realno nije nemoguće. Naravno 150 i 200 nemam potrebu komentirati jer je i 100 puno. Zapravo, naglašavam da je upitno tumačenje sintagme "kontinuirani profesionalni razvoj" jer se netko može profesionalno razvijati, a da to ne može papirnato dokazati nikakvom potvrdom. Sljedeće što mi je nejasno - „usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama“ – formulacija je vrlo neprecizna, daje slobodu onome tko odlučuje da odredi broj ljudi koji mogu napredovati i da pronađe razne razloge da ostalima isto onemogući, a prema pročitanim komentarima vidim da kolege dovode u pitanje i službenost dokumenta na koji se pravilnik poziva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 482 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 5. | Prema tome što se navodi u članku, dojma smo da se veći naglasak stavlja na sve ostalo nego na nastavu. Tako se stječe dojam da bi trebalo samo loviti bodove na projektima, edukacijama, pisanjem članaka, izradom javnih nastavnih materijala itd. Mislimo da bi te sve zahtjeve za zvanje i dužnosti kad se stekne zvanje trebalo malo smanjiti, a možda u cijeli proces uključiti na neki način i učenike i roditelje (možda neke ankete ili ocjene). Ovako ispada da gotovo i ne trebaš uopće biti dobar nastavnik, već samo trebaš gurati sve moguće izvan nastave. Smatramo da je broj sati kontinuiranog profesionalnog razvoja od 100/150/200 previsok te ne dozvoljava čovjeku da ima kakav takav život van posla. Također, smatramo da je broj bodova previsok za napredovanje u pojedino zvanje, umjesto 30/60/80 predlažemo 20/30/45. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 483 | Zlatica Kozjak Mikić | PRAVILNIK , Članak 5. | čl 5, čl 6, čl 7: Broj bodova potrebnih za napredovanje je prevelik u odnosu na dosadašnji Pravilnik. Predlažem da za mentora bude potrebno 25 bodova, savjetnika 50, izvrsnog savjetnika 70 bodova. Osobito će u problemu biti kolege koji su blizu terminu obnove svog statusa i koji neće imati vremena prikupiti tolike bodove. Ne bi bilo dobro da se sve svede na prikupljanje bodova i da to bude samo sebi svrha da bismo zadržali svoje statuse. čl 8 ... mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)- umjesto "po godini"- predlažem "po grupi", jer imamo grupe po 4-5 studenata (možda i više) , a dolaze nam npr. u više grupa tijekom godine. Smatram da nije jednako kao u slučaju da netko ima jednu grupu studenata u jednoj godini .... mentorstvo pripravniku do stručnog ispita- predlažem dopunu ... pri Ministartsvu i strukovnoj Komori- jer postoje i takve situacije, npr. za psihologe koji moraju položiti dva različita ispita .... dijeljenje primjera dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja- predlažem pojasniti, ne razumijem što podrazumijeva ... vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini...- predlažem bodovanje po 1 bod za organizaciju svakog stručnog skupa, kao do sad, a posebno bodovati održano predavanje/ radionicu .... vođenje ili koordiniranje rada pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih prevoditelja- predlažem bodovati 1 bodom po godini ...... rad u povjerenstvu za polaganje stručnog ispita- predlažem dopuniti i stručnih ispita pri strukovnoj Komori - koju za sad imaju psiholozi, ali vrlo je vjerojatno da će se osnovati i za druge struke, a Pravilnik ipak treba trajati više godina. Predlažem i bodovanje po ispitnom roku i broju pristupnika- ako imamo dva roka, na svakome 4-5 pripravnika ili više mentor član Povjerenstva ima zahtjevan zadatak mentoriranja te je 1 bod daleko premalo za taj rad OPĆI komentar Do sad je ASOO bodovao strukovnim nastavnicima dežurstvo na manifestaciji Dojdi osmaš, dok AZOO to nije bodovao, moguće je da ima još sličnih primjera- predlažem takve stavove dobro usuglasiti .... u računanju staža treba uračunati vrijeme provedeno u odgojno-obrazovnoj vertikali, a ne da se za srednju školu ne uračunava vrijeme provedeno u osnovnoj školi ili predškolskoj ustanovi- svi smo isti sustav | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 484 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 5. | Neprimjereno je određivati da nastavnik/ica MORA provesti 5 godina u zvanju mentora tj. savjetnika prije napredovanja u slijedeći stupanj – savjetnik, tj. Izvrstan savjetnik. Mora postojati mogućnost akceleracije, kad nastavnik/ica stekne uvjete – napredovanje mu se treba omogućiti – sve suprotno tome potiče mediokritete i osrednjost. Također je neproduktivno i frustrirajuće određivanje da nastavnik/ca treba imati 5, 10 ili 15 godina staža kako bi mogao napredovati u određeni stupanj. Cijela priča se svodi na sljedeće ili si sposoban i radiš i napreduješ ili ne. Stavljanje umjetnih kočnica poput godina staža ili godina u određenom zvanju naprosto nema smisla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 485 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Smatram da bi broj sati kontinuiranoga profesionalnog razvoja trebao biti izražen u razdoblju od pet godina a ne godišnje. Mislim da je minimum od 30 bodova prevelik za ovu razinu napredovanja jer iziskuje velik angažman nastavnika van redovne nastave. Smatram da je rad u nastavi ovim pravilnikom zapostavljen i ne vrednuje se dovoljno. Smatram da je granica previsoka i da bi 20 bodova bilo sasvim u redu. U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 486 | Darko Samardžić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ukoliko se u uvjet za zvanje mentora ne ubraja i staž odrađen prije položenog stručnog ispita šalje se poruka da se taj rad ne vrednuje čime se učitelje dodatno demotivira. Prva godina rada je izuzetno važna, ali i osjetljiva jer učitelji prolaze brojne faze počevši s romantiziranjem posla učitelja kada čine sve da bi napravili razliku do faze preživljavanja i stresa. Ovo je godina kada učitelji najviše rade i uče i pripremaju se za stručni ispit. Upravo nakon prve godine rada učitelji sagledavaju svoj rad i nastoje, ako su primjereno motivirani, i dalje kvalitetno raditi svoj posao. Izbacite "nakon položenog stručnog ispita" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 487 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 488 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ljestvica je postavljena previsoko , 30 bodova je previše za mentora, pogotovo ako ih je potrebno prikupiti svake tri godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 489 | Tatjana Kovče | PRAVILNIK , Članak 5. | Moj prijedlog je da za kandidate koji obnavljaju svoj status za početak prikupljanja bodova treba uzeti datum slanja prethodno poslanih dokumenata, a ne datum promocije jer jer period između toga znao biti jako dugačak. Kod prvog napredovanja znalo je proteći i dvije godine od predavanja zahtjeva do promocije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 490 | Silvana Mirić | PRAVILNIK , Članak 5. | U članku 5 (2) nije vidljivo kako će se provjeravati usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da bi trebalo biti objašnjeno kako i na koji način to dokazati i provjeriti. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Smatram da je svaka kategorija bitna i da se ni jednu ne bi trebalo isticati kao obaveznu. Opet se javlja pitanje kako dokazati i provjeriti tu kategoriju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 491 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 492 | Bojan Lazić | PRAVILNIK , Članak 5. | U čl. 5. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje nakon pet godina rada i pored svih skupljenih bodova, već bi ga se primoralo da čeka dok ne prođe deset godina rada. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 493 | Saša Peričak | PRAVILNIK , Članak 5. | (1) Članak 5. i kasnije članci 6. i 7. navode "kontinuirani profesionalni razvoj" i njegovo trajanje. Što ta sintagma znači? Profesionalni razvoj je npr. i samostalno proučavanje stručne literature - tko će i kako mjeriti to trajanje? Pretpostavljam da se misli na edukacije u organizaciji MZO, AZOO i sl. institucija - u tom slučaju trebalo bi definirati samo ukupno trajanje edukacija kroz 5 godina (100 sati) te svakako priznavati i druge različite oblike usavršavanja, a ne se bazirati samo na one u organizaciji naših institucija. U suprotnom će biti teško ostvariti naveden broj sati, posebno učiteljima i nastavnicima iz manjih sredina koji ovise o financijskoj situaciji škole i dobroj volji ravnatelja da odobri edukacije koje nisu u blizini škole i koje traju više dana te je potrebno organizirati i smještaj. Nadam se da će se organizirati više online edukacija koje će u tom smislu pomoći, ali svejedno smatram da bi neki učitelji i nastavnici mogli biti onemogućeni u ostvarivanju potrebnog broja sati, posebno za savjetnika i izvrsnog savjetnika. Osim toga, mnoge edukacije ne navode vrijeme trajanja ili ne izdaju potvrde o sudjelovanju što je dodatan problem za ovakav način vrednovanja profesionalnog razvoja. Smatram da bi i to vrijeme trebalo priznavati jer je i to profesionalni razvoj. Zato bi trebalo jasnije definirati članak i ako se iz traženog vremena isključuju (ne priznaju) neki oblici usavršavanja, što mi se čini da bi moglo biti najbolje za praksu, treba smanjiti propisano vrijeme (posebeno za savjetnika i izvrsnog savjetnika!) Predlažem 15-20-25 za mentora-savjetnika-izvrsnog savjetnika. Navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Naravno da je i ta kategorija bitna, ali nema razloga da se baš ona navede kao obvezna. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz četiri kategorije dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 494 | Igor Nikičić | PRAVILNIK , Članak 5. | Iz članka nije razvidno na koji način će se vrednovati ◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, u slučajevima Ravnatelja budući ne rade u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 495 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 5. | U stavku 2 se navodi da odgojno obrazovni radnik mora imati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Što je sa stručnim suradnicima svih profila kao i ravnateljima? Za njih ne postoji nacionalni stndard kvalifikacije niti se može primijeniti standard kvalifikacije za učitelje, dakle predlažemo da se taj stavak odnosi samo za učitelje i nastavnike. Što se tiče obvezne kategorije "Unapređivanje rada škole" znači li da je tu dovoljan i samo 1 bod? Smatramo da za obveznu kategoriju treba propisati neki minimum bodova u toj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 496 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 5. , 6. i 7. - Nadalje, čini mi se da idemo iz krajnosti u krajnost. Prema starom Pravilniku za zvanje mentora trebalo je skupiti 7 bodova, a prema novom 30. Za napredovanje u zvanje savjetnka trebalo je 15 bodova, a sada 60. A za izvrsnog savjetnika po novom 80 bodova. Mislim da je to ipak malo pretjerano, osim ako se želi obeshrabriti i demotivirati profesore da napreduju i da se stručno usavršavaju. Predlažem da se za zvanje mentora treba skupiti 15 bodova, za savjetnika 30, a za izvrsnog savjetnika 40. Također smatram da je nemoguće skupiti godišnje 20, 30 i 40 sati, tj. u pet godina 100, 150 i 200 sati profesionalnog razvoja. Dvjesto sati godišnje bi bilo ako podijelimo na pet godina 40 sati podijeljeno s deset mjeseci to bi bilo četiri sata mjesečno. Ja idem na sva Županijska stručna vijeća i na sve Državne skupove, ali to nije ni približno predloženi broj sati. Nadalje održavanje tri županijska skupa neće pružiti priliku svim zainteresiranim da održe predavanja. Osim toga na većini potvrda o stručnom usavršavanju nije naveden broj sati usavršavanja. Kako se predviđa rješavanje tog problema? Hoćemo li imati vremena za pripremu sata ukoliko ćemo se tjedno usavršavati pet ili više sati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 497 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 498 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 5. | Mirovinski staž promijeniti u radni staž. Zašto 20 sati godišnje. Na većini potvrda koje dobijem na edukacijama ne piše broj sati. Ako je potrebno 100 sati u pet godina, a netko ima više od 100 sati, ali jedne godine iz određenih razloga nije mogao skupiti više od 10 sati, hoće li mu se zato uskratiti napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 499 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Umjesto mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje valjalo bi koristiti kombinaciju radnog iskustva i mirovinskog staža kako bi se izbjegla diskriminacija svih odgojno-obrazovnih radnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme. Predlažem formulaciju "najmanje pet godina radnog iskustva uz ostvarenje najmanje 2-3 godine mirovinskog staža..." Na jednak način urediti uvjete za napredovanje i u naredne dvije razine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 500 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Na mnogim potvrdama ne piše broj sati predviđen za usavršavanje, pa kako riješiti taj problem? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 501 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno je detaljnije definirati što sve ulazi u profesionalni razvoj - predavanja, radionice, seminari; tko ih mora organizirati itd.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 502 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje nije dobro uvjetovati time da je "obvezna kategorija 'Unaprjeđivanje rada škole'" jer to otvara prostor manipulacijama. Naime, sve aktivnosti navedene u poglavlju "Unaprjeđenje rada škole" da bi se obavljale trebaju "blagoslov" ravnatelja: od imenovanja u određeno povjerenstvo do odobrenje određenoga događanja u školi. Ili u kategoriju unaprjeđenja rada škole stavite aktivnosti koje su neovisne o odobrenju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 503 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati kontinuiranog profesionalnog rada ne bi trebalo ograničiti na godišnjoj razini niti gledati zadnjih 5 godina. Uvjet bi trebao biti određen broj sati (100) od prvog zaposlenja u obrazovanju ili od zadnjeg napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 504 | Igor Soldić | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 505 | Dajana Vidaković | PRAVILNIK , Članak 5. | U rečenici "najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" zamijeniti riječ "mirovinskog" s "radnog". Naime, veliki broj učitelja i nastavnika predmetne nastave zaposlen je na nepuno radno vrijeme, osobito u početku svog staža, što, uz manju plaću, znači i da mirovinski staž skupljaju puno sporije od onih koji su zaposleni na puno radno vrijeme. Postavljanjem ovakvog uvjeta ih se dodatno kažnjava, jer osim niže plaće i manjeg mirovinskog staža, moraju raditi duže da bi stekli pravo napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 506 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 5. | U Čl.5 smatram kako broj sati kontinuiranog profesionalnog rada u pet godina ne bi trebalo ograničiti na godišnjoj razini, dovoljno je ostaviti uvjet od 100 sati u pet godina. Razlog neispunjavanja godišnjeg broja od 20 sati može biti uistinu opravdan (bolest, nemogućnost odlaska na stručno usavršavanje zbog nedostatka financija ili nekog drugog opravdanog razloga). Također smatram kako je dovoljan uvjet od najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, bez određivanja obvezne kategorije "Unaprjeđivanja rada škole" jer smatram da svaki učitelj/nastavnik koji sakupi toliki broj bodova iz bilo kojih kategorija, zaista radi na unaprjeđivanju rada škole iako možda iz stavki navedenih u kategoriji "Unaprjeđivanje rada škole" nije prikupio (unutar tog mandata od pet godina) niti jedan bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 507 | Domagoj Švigir | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje u bilo koji stupanj zvanja ne bi trebalo biti ograničeno "godišnjim" kontinuiranim profesionalnim razvojem (mentor 20 sati, savjetnik 30 sati, izvrstan savjetnik 40 sati) već je dovoljno sveukupno trajanje i broj sati u 5 godina. Naime, u jednoj godini možete sakupiti 45 sati usavršavanja, u drugoj 18 i to zbog opravdanih razloga; primjerice ne možete na državni skup jer škola nema novaca ili na neki manji skup jer vas nema tko mijenjati itd. Zar to znači da osoba onda ne može napredovati iako za, primjerice, mentora ima i više od 150 sati u 5 godina, ali u jednoj godini ima 16 ili 19 sati? Nadalje, kategoriju "unapređenje rada škole" bi možda trebalo proširiti, primjerice djelatnici osnovne škole su ovdje zakinuti jer regionalni centri kompetentnosti može biti osnovan samo u srednjoj školi, a čak su dvije kategorije sa velim brojem bodova ovdje navedene. Mislim da je staž potreban za napredovanje dobro postavljen te ga ne treba povećavati. I na kraju bih naglasio što je već nekoliko puta spomenuto u raznim komentarima tijekom javne rasprave - na mnogim potvrdama koje izdaje AZOO ili voditelji ŽSV ne piše broj sati predviđen za usavršavanje, pa kako riješiti taj problem? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 508 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj bodova za najnižu razinu- mentor trebalo bi smanjiti na 20, savjetnik na 40 i izvrstan savjetnik na 60. Posao nastavnika je poučavanje uz ovoliki broj bodova koje je potrebno skupiti nastavnici se pretvaraju u skupljače bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 509 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 5. | Ishode učenja potrebno je definirati ovim pravilnikom kao i način provjere usvojenosti tih ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 510 | Nada Mihovilić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da bi broj sati kontinuiranoga profesionalnog razvoja trebao biti izražen u razdoblju od pet godina a ne godišnje. Mislim da je minimum od 30 bodova prevelik za ovu razinu napredovanja jer iziskuje velik anganžman nastavnika van redovne nastave. Smatram da je rad u nastavi ovim pravilnikom zapostavljen i ne vrednuje se dovoljno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 511 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje mentora za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 512 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. ne govori što je sa profesionalnim razvojem prije 5 godina, zar on "propada"? Primjerice, sudjelovala sam na stručnim usavršavanjima više od 20 sati godišnje prvih 5 godina staža. Što sa sljedeće dvije godine staža ako škola nije bila suglasna sa kontinuiranim profesionalnim razvojem, prvih 5 godina staža "propada", a gleda se samo zadnjih 5 godina? Nelogično u potpunosti jer time omogućujete slobodno tumačenje ovog pravilnika i pod ostalim točkama. Za prvo napredovanje trebao bi se gledati sav trud učitelja i njegovih poslova. Možda je škola tom učitelju omogućila stručno usavršavanje, rad na kolegijalnoj podršci, a sljedeća škola "kočila" usavršavanje. Zar treba čekati novih 5 godina i "baciti" u nepovrat prijašnja stručna usavršavanja. Djelatnici koji rade po zamjenama ili bez ugovora na neodređeno u svim načinima ovim pravilnikom su u nepogodnom položaju jer možda pravo na stručno usavršavanje ima djelatnik iste struke koji dulje radi u toj školi. Zar takvom djelatniku sav trud prije treba biti neubrojen za prvo napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 513 | Damir Poljak | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj najmanje prikupljenih bodova je prevelik i demotivirajući za sva tri zvanja i trebalo bi ih smanjiti na neki dostižni broj jer osim nastave i svih mogućih obveza koje imamo u školi moramo se namučiti ako budemo htjeli napredovati i skupiti 30, 60 ili 80 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 514 | Alen Šimičić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, mislim da je dobro da se izradi novi pravilnik o napredovanju, ali prijedlog koji imamo pred sobom ostavlja dojam da se nastavnike promatra kao znanstvenike, a ne kao odgojno obrazovne radnike. Smatram da je za zvanje mentora ipak potrebno više staža od 5 godina (možda 8 ili čak 10), ali da svakako više treba vrjednovati neposredni odgojno - obrazovni rad s učenicima što je u stvari i svrha rada škole. Imajmo na umu da je tjedna norma za dvosatne predmete 22 sata nastave. Također mislim da je kategorija "unaprjeđenje rada škole" poprilično podložna manipulaciji i ovisit će isključivo o volji ravnatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 515 | Irena Žagar-Božičević | PRAVILNIK , Članak 5. | Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kategorija " Unaprjeđivanje rada škole" je obvezna , a nije definirano kako mogu nastavnici utjecati na aktivnosti koje su predviđene za bodovanje ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 516 | Marijana Vuković | PRAVILNIK , Članak 5. | - kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje Ukoliko imamo 3 ŽSV maksimalno godišnje, uz uvjet da pohađamo svaki, nemoguće izrealizirati toliko sati. Na nekim potvrdnicama ne piše koliko je sati trajalo, iako je to najčešće maksimalno 5 sati. Što se tiče e- učenja neki on line tečajevi u organizaciji AZZO -a imaju na potvrdnicama broj sati trajanja ( bilo ih je i od 10 sati), ali da bi se prijavio na takvu edukaciju trebaš "visiti " na ettaedu kako bi se prijavio, jer nakon kratkog vremena od postavljanja edukacije na stranice, edukacija je popunjena (100/100). Nema svaka škola iste uvjete da bi poslala nastavnike na usavršavanja, ali svaka županija nema ni isti broj ponuđenih skupova bilo stručnih ili interdisciplinarnih. - Što se tiče 5 ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda tko i kako utvrđuje ostvarenost istih. - Kategorija " Unaprjeđivanje rada škole" je obvezna , a nije definirano kako mogu nastavnici utjecati na aktivnosti koje su predviđene za bodovanje ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 517 | Tamara Bošković | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da je određivanje pet godina staža premalo za napredovanje u mentora, pogotovo ako uzmemo u obzir da u tih 5 godina osoba može biti nekoliko godina na porodnom dopustu, ili nekom drugom bolovanju. To je nepravedno i prema kolegama koji rade na nepuno radne vrijeme pa makar u kontinuitetu. Teško da se može ostvariti 20 sati godišnje ako prisustvujemo samo profesionalnom usavršavanju unutar županije, a često nemamo uvjeta niti novca za putovati van mjesta stanovanja. Mentor je osoba od koje se očekuje određeno znanje, iskustvo i kompetencija koje se osim fakultetom, pisanjem znanstvenih članaka i sudjelovanjem u projektima i on-line edukacijama, stječe i protokom vremena, odnosno čistim neposrednim radom koji se odvija unutar škole. Također produžiti vremenski period i za stjecanje savjetništva. Nemojmo zaboraviti da ovdje ne govorimo o znanstvenim djelatnicima već o odgojno – obrazovnim djelatnicima, znači stručnjacima koje je iznjedrila PRAKSA, a takav oblik iskustva može dati jedino rad s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 518 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 5. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 519 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl.5. (1) alineja 1. Umjesto 5 godina mirovinskog staža predlažem 8 godina radnog staža. Čl.5. (2) alineja 1. Potrebno je definirati tko i na koji način mjeri usvojenost navedenih ishoda. Čl.5. (2) alineja 2. Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju, sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija, što pozdravljam kao prijedlog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 520 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 5. | U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te će 5 godina mirovinskog staža ostvariti možda i u dvostruko duljem periodu nego ostali nastavnici. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 25+30+18+22+27 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 20 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 20 sati godišnje”. Osim toga, 20 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja za neke nastavnike je previše jer zbog nedostatka materijalnih sredstava škole oni nisu u mogućnosti sudjelovati na edukacijama više razine od županijske, a takvi skupovi u pravilu traju 4 sata. Česta je situacija da ravnatelji kažu da na edukaciju na državnoj razini može ići samo jedan nastavnik iz stručnog vijeća. Time su nastavnici kojima nije omogućen odlazak na takve edukacije stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na nastavnike koji rade npr. u Zagrebu. Predlažem smanjiti na 75 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 25 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 4 kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 521 | Dalibor Joler | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje nije dobro uvjetovati time da je "obvezna kategorija 'Unaprjeđivanje rada škole'" jer to otvara prostor manipulacijama. Naime, sve aktivnosti navedene u poglavlju "Unaprjeđenje rada škole" da bi se obavljale trebaju "blagoslov" ravnatelja: od imenovanja u određeno povjerenstvo do odobrenje određenoga događanja u školi. Ne dobije li nastavnik takvo odobrenje odnosno ne bude li imenovan u povjerenstvo jer ravnatelju nije po volji, on zapravo neće moći napredovati jer će biti ucijenjen ovim člankom. Mislim da ne bi trebalo uvjetovati da ova kategorija mora biti obvezna. Zar nije dovoljno da profesor prikupi prilično zahtjevnih 30 bodova? Ili u kategoriju unaprjeđenja rada škole stavite aktivnost koja je neovisna o ravnateljevu odobrenju. Jedna od kvaliteta ovoga prijedloga novog pravilnika upravo se sastoji u tome što je napredovanje nastavnika maknuto iz ruku ravnatelja jer su neki to koristili i još uvijek koriste za osobne obračune. Međutim, članak 5. u zadnjem stavku dijelom napredovanje vraća "pod kontrolu" ravnatelja, što nije dobro. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 522 | Maja Mlinarić | PRAVILNIK , Članak 5. | -nije jasno tko će provjeravati usvojenost ishoda - smatram da je 30 bodova dosta zahtjevno za sakupiti, pa predlažem kompromisno rješenje, možda bi bilo bolje povisiti godine staža na minimalno 8 a smanjiti broj potrebnih bodova na 20 ili 25 | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 523 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. " Usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja "- nije definirano tko i na koji će način provjeravati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 524 | Ivana Delač | PRAVILNIK , Članak 5. | Bodovi za prvo napredovanje bi se trebali obračunavati od polaganja stručnog ispita, neovisno o tome je li od polaganja stručnog ispita prošlo pet godina ili više, pa predlažem da se to uvrsti u ovaj članak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 525 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 5. | Opći uvjeti za napredovanje u zvanje: Članak 5., Članak 6., Članak 7. • kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20, 30 i 40 sati godišnje - smatram da nema toliko seminara u pojedinim županijama koji bi mogli omogućiti ‘sakupljanje’ ovolike satnice stručnog usavršavanja. ŽSV se održavaju 2-3 puta godišnje, po 4 sata = 8-12 sati. • najmanje 30, 60 i 80 bodova prikupljenih iz minimalno 4, 5 i 6 kategorija, među kojima je obvezna kategorija “Unaprjeđivanje rada škole” - jesu li bodovni pragovi odlučeni analizom postojećeg stanja tj. dosadašnjeg iskustva? - neki izvrsni učitelji i nastavnici et al. naprosto nisu nadareni za sudjelovanje u nekim od navedenih aktivnosti. Stoga smatram da navedene aktivnosti nisu jedan od najvažnijih pokazatelja izvrsnosti odgojno-obrazovnog radnika te ne bi trebalo ovo navesti kao obvezan dio za stjecanje bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 526 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5., 6 i 7.: Odgojno-obrazovni radnik koji je dvaput uzastopno izabran u isto zvanje stječe trajno zvanje u tom stupnju. Radnici iznad 30 godina staža nakon izbora stječu trajno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 527 | Valerija Begić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako će se utvrditi broj sati za dosadašnju edukaciju, s obzirom da na velikom broju potvrda ne piše koliko je sati trajala edukacija? Kako će osoba koja je na duljem bolovanju ostvariti godišnji fond sati edukacije te može li ona sate "nadoknaditi" tijekom drugih godina radnog staža, na način da ukupni fond bude 100 sati u pet godina (ako primjerice napreduje u zvanje mentor)? Bodovi iz kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ ne bi trebali biti obveza za napredovanje (u bilo koje zvanje) s obzirom da učitelji i nastavnici ne mogu u svakoj školi utjecati na aktivnosti predviđene za bodovanje u okviru ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 528 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 5. | - na koji će se način utvrditi broj sati trajanja edukacija ako to na već izdanim potvrdama nije evidentirano - mora li broj sati biti po godini ili je dovoljno ukupno za 5 godina (prosječno po godini) jer može se dogodit da u nekoj godini npr. zbog duljeg bolovanja imamo manje sati edukacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 529 | Nevia Grbac | PRAVILNIK , Članak 5. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 530 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 5. | ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 531 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 5. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 532 | Andrea Pandurić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, smatram da je ovih 30 bodova potrebnih za napredovanje u zvanje menora previše. U središtu bi svakom odgojno-obrazovnom radniku trebao biti rad s učenicima tj. sam odgojno-obrazovni proces a ne skupljanje bodova. Također mislim da nije pravedno da se računa pet godina od položenog sručnog ispita. Mladi učitelj/nastavnik/stručni suradnik može već i u toj prvoj godini pokzati izvrsnost i smatram da i to treba uzeti u obzir. Predlažem da dio "mirovinskog staža" zamijenite s "radnog staža" jer bi to značilo da netko tko radi na pola radnog vremena, iz bilo kojeg razloga, ne može nakon 5 godina napredovati, nego tek nakon 10 godina. A tko kaže da netko tko je na pola radnog vremena nije bolji u svom radu od nekog tko ima punu satnicu tj. puno radno vrijeme. Hvala. A. Pandurić OŠ Drnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 533 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da je 30 bodova koje mora ostvariti mentor puno i previše i teško izvedivo jer je posao nastavnika kvalitetno podučavanje učenika , a ne lov na bodove kao dokazivanje kvalitetnog rada, što će se u ovom slučaju pretvoriti.Stoga predlažem 20 bodova bez obveznih kategorija jer nismo svi u mogučnosti ostvariti obvezne kategorije s obzirom na specifičnosti škole .. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 534 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako će se vrednovati usvojenost ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Slobodnom procjenom komisije? Ispitom? Potvrdama sa nekih skupova? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 535 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, U svim člancima u kojima se pojavljuju termini mirovinskog staža možda ih zamijeniti onim radnog staža. Broj bodova u svim kategorijama, naročito onoj koja se dotiče izvrsnosti, je popriličan. Stručno bi usavršavanje moglo postati samo sebi svrhom te dovesti do pardoksalne situacije da oni koji se najviše educiraju imaju najmanje konstruktivnih implementacija naučenoga na radnom mjestu koje obnašaju. Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našic | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 536 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj bodova bi trebao biti 20 do maksimalno 25. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 537 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je samo prijedlog iz 2016, i kao takav ne može biti uporište zakonski obvezujućeg Pravilnika. Okvir nije usvojen niti od jedne Instititucije, te kao Prijedlog minoran da bi se ovako ozbiljan dokument u bilo kojem dijelu na njega pozivao. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 538 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Koji su to ishodi koje će nastavnici morati usvojiti? Hoće li se usvojenost ishoda vrednovati samo prisustvovanjem na edukacijama/konferencijama/radionicama itd.? Profesionalno usavršavanje se svelo samo na broj - broj sati, broj usvojenih ishoda... a gdje je nestala kvaliteta? Pritom ne mislim samo na kvalitetu događanja na kojima se nastavnici profesionalno usavršavaju, već i na kvalitetu nastave koja bi mogla biti ozbiljno ugrožena ako će se od nastavnika tražiti da sudjeluju na brojnim edukacijama kako bi zadovoljili opće uvjete za napredovanje, uz ostale poslove koji su i danas prisutni, a ovim Pravilnikom će se obim posla drastično povećati. Upitan je i broj bodova koje bi nastavnici trebali prikupiti za napredovanje - prema kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada, nastavnici bi više vremena trebali provoditi baveći se navedenim kategorijama aktivnosti iz čl.8 nego u nastavi - hoće li to uistinu rezultirati kvalitetom koja će zaslužiti nagrađivanje? Nemojmo zaboraviti da je primarna uloga nastavnika poučavati, a čini mi se da je upravo ta uloga u potpunosti zanemarena ovim Pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 539 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima. Nije definirano tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 540 | Diana Cindrić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pohvaljujem donošenje novog Pravilnika no mislim da je za zvanje mentora dosta ambiciozno prikupiti najmanje 30 bodova iz minimalno 4 kategorije. Bojim se da će se previše brige voditi oko skupljanja bodova te da će nastava zbog toga "patiti". Isto tako, mislim da bi trebalo naznačiti, nazovimo to, prijelazno razdoblje, između starog i novog Pravilnika za učitelje koji su u obnavljanju napredovanja. Npr. iako su učitelji koji su napredovali prethodnih godina , pretpostavljam, radili više nego drugi ne radi bodova već zbog učenika, pomalo su brojili bodove po starome Pravilniku. Postavlja se pitanje kako će učitelj koji ima obnovu napredovanja početkom mjeseca ožujka 2019. skupiti određeni broj bodova ako će se bodovati po novom Pravilniku. Također, ne znam kako će učitelj koji nema u prijašnjim godinama dovoljan broj sati stručnog usavršavanja moći dostići broj traženih sati jer na nekim potvrdana nije broj sati ni izražen te će se forsirati usavršavanja samo radi broja bodova. Isto tako, učitelji iz malih goranskih i otočnih škola imaju manje mogućnosti za stručna usavršavanja zbog troškova i vremena putovanja u veće gradove u kojima se uglavnom održavaju stručni skupovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 541 | Mirela Dobutović | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1 - treba biti radnog a ne mirovinskog staža, i treba naglasiti da - kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje ili 100 sati u pet godina - već je 100 sati u pet godina dovoljno teško ostvariti a ne da se moramo zamarati i s tim je li svake godine bilo 20 ili nije. Nisu sve škole i svi zaposlenici u istoj situaciji. Financije škole ovise o općinama, županijama i gradovima, pa po tome nemaju niti sve škole dovoljno novaca slati sve svoje zaposlenike na stručna usavršavanja. Državni i međužupanijski stručni skupovi su u pravilu u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Opatiji, i za odgojno-obrazovnog radnika koji živi u Zagrebu nije nikakav problem otići na Državni stručni skup koji će trajati 16 sati, jer ne iziskuje dodatna novčana sredstva koje mu mora podmiriti škola, dok odgojno-obrazovni radnik, iz primjerice Vukovara ima i troškove prijevoza i smještaja tj. kotizacija, i dnevnica.....što sve zajedno može biti trošak od nekoliko tisuća kuna samo za jednog radnika i za jedan stručni skup. A što će učiniti ostalih 99 radnika i kako će otići na stručni skup ako škola nema novaca. Stavak 2 - bodovi su u redu, i u redu je da bodovi budi iz minimalno četiri kategorije, ali mislim da ne bi trebalo biti obvezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 542 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (2) Tko, kada i na koji način utvrđuje je li kandidat za mentora usvojio minimalno 5 ishoda učenja? To je potrebno precizirati. Mentorstvo je prva faza napredovanja i uvjeti ne trebaju biti visoko postavljeni, jer je primarna uloga dobrog učitelja/nastavnika kvalitetno pripremljena nastava i dobar odgojni rad s učenicima. PRIJEDLOG za uvjete: 4 ishoda učenja, 20 bodova iz TRI kategorije gdje je obavezna kategorija "Unaprjeđivanje rada škole". Također za sakupljanje potvrda o profesionalnom razvoju obavezno navesti da se od datuma predaje dokumentacije za posljedne promaknuće sakupljaju nove potvrde (razlog: od predaje dokumentacije za promaknuće do samog rješenja za promaknuća može proći i jedna školska godina i potvrde iz tog "praznog perioda čekanja" trebaju se vrednovati za daljne promaknuće ili reizbor zvanja). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 543 | Višnja Jukić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, navodi se da je potreban kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od 20/30 sati godišnje. Zanima me kako će profesor koji nema u prijašnjim godinama dovoljan broj sati moći dostići broj traženih sati. Osim toga na nekim potvrdana nije broj sati ni izražen. Do sada su se uzimale potvrde samo u organizaciji Agencije za odgoj, a profesori su se usavršavali primjerice i u NCVVO gdje je ta institucija izdavala potvrde, ali nije navodila broj sati usavršavanja. Nadalje, na prijašnjim seminarima, ako se i navodio broj sati, nosio je 2 sata, a sada je kvaliteta seminara ostala ista, a za isti tip seminara dobije se 6 bodova, samo se profesore zadržava da odsjede to vrijeme. Nije se podigla kvaliteta seminara, a broj bodova se povećao. Željela bih oprimjeriti. 8 konferencija na kojoj je bilo na desetke izlagača i koja je trajala tri dana nosi 16 bodova, a županijski seminar s pola sata plenarnog dijela i dvije iscrpljujuće radionice nosi 6 bodova, a kvaliteta radionica je prosječna ili čak ispodprosječna. Ispada da prijašnje potvrde neće biti dostatne da se zadovolji uvjet za napredovanje. Idemo dalje. U svojoj sam Školi održala predavanje na temu Čitanje s razumijevanjem prije četiri godine i nisam smatrala da je to tema koja zaslužuje županijsku razinu da bih došla na seminar i slušala o toj temi 6 sati i četiri godine kasnije kao otkriće stoljeća. Zašto sam išla na to predavanje? Pa zato da dobijem bodove jer sam izračunala da moram ići na sve moguće seminare ako želim zadovoljiti potreban uvjet. Pitanje glasi. Kako se nije predvidjelo to da profesori biraju teme koje smatraju da su njima korisne, nego ih se ovim uvjetom tjera da hodaju po svim mogućim seminarima kako bi prikupili bodove i zadovoljili taj prijeko potrebni uvjet za napredovanje. Tim uvjetom možda potičete neke profesore da idu na seminare, ali osviještene profesore koji čitaju i prate literaturu i potrebno im je da idu samo na predavanja za koja oni procijene da im trebaju, a kojima je preče raditi s učenicima i na tom polju postizati uspjehe, kažnjavate jer moraju sate i sate provoditi na seminarima kako bi ishodili potvrde. Osim toga što je s ljudima koji idu na porodiljni dopust i tu godinu nisu bili u situaciji ići na seminare? Potrebno je, dakle, prijašnje potvrde izjednačiti po broju sati sa sadašnjim, potrebno je na drugi način procijeniti "znanje" stečeno na seminaru. Naprosto mi se čini da se traži veliki broj sati kao uvjet. Možda je ovo što kanim navesti najači argument koji dovodi naše tipove seminara u pitanje. Koliko vrijede znanja postupci i metode odslušanih seminara prije pet godina? Danas ne mnogo! Gubi se značenje tih seminara prodorom novih znanja, stoga prikupljanje potvrda ima samo administrativnu vrijednost. Možda bi više trebalo razmišljati kako pratiti da se stečena znanja u praksi primjenjuju. Doduše, nisam sigurna da je to za sada u našem postojećem sustavu moguće ako se zna koliko su neke obrazovne sredine nespremne na promjene i koliko su neki progresivni ljudi doživljavali pritiske i imali neugodnost kada su uvodili promjene. Ipak, vjerujem da je važnije pratiti kako se iskustva prenose u praksu te mislim da je bolje odslušati menji broj seminara i da taj transfer prijenosa iskustva i znanja sa seminara u praksu bude vrijednosno popraćen. Zašto ne bi profesori dobili zadaću ukratko opisati kako su primijenili na svom satu znanje koje su stekli na nekom seminaru? Predalažem da se sad kada imamo priliku popraviti stari sustav i razmislimo kako ga još više unaprijediti. Uvjerena sam da ćete razmotriti moje prijedloge. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 544 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 5. | 1. Što se tiče usvojenosti ishoda Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija. Nemam ništa protiv toga, ali čini mi se da su ti ishodi već ostvareni ako su ispunjeni ostali kriteriji kako je ranije definirano. Osim ako ovo ne podrazumijeva nešto dodatno, a u tom slučaju, mislim da je potrebno to i dodatno definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 545 | Lucija Stepanić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se pod "Uvjetima za napredovanje", u članku 5., 6. i 7. treba izostaviti formulacija "nakon položenog stručnog ispita". Puno mladih obrazovnih djelatnika svoju profesiju započinje u ustanovama i privatnim školama koje nisu pod nadležnošću ministarstva, što ne umanjuje činjenicu da rade posao nastavnika, učitelja, odgojitelja i slično, odnosno onoga za što su se obrazovali. Često upravo takvi ljudi u državne škole donose jednu novu energiju i gomilu kreativnih ideja koje obogaćuju radno razredno-školsko okružje. Poznavajući kompliciranu proceduru papirologije prijave i polaganje samog stručnog ispita (što je tema za neku drugu raspravu), nerijetko se događa da učitelj pripravnik izgubi i više od godinu dana do trenutka kad može reći da je položio stručni ispit; razlozi tome su česti propusti škole (nepravovremena prijava) i sustava općenito. Smatram da je apsurd da se naš odgojno-obrazovni rad smatra valjanim i vrednovanim tek nakon položenog stručnog ispita. Dakle, postavlja se pitanje što do tog trenutka? Trebamo davati minimum minimuma, jer eto, to nam se ionako ne vrednuje? S druge strane, sustav bodovanja je proširen i to je pohvalno jer se učiteljski rad sad može pratiti i vrednovati na više područja. Međutim, opet smatram da su neke od bodovnih ljestvica preambiciozne i nedostižne. Također, pisanje stručnih i drugih radova jedna je od aktivnosti kojom se učitelji ne bave previše, stoga bi takve pojedince, koji se upuste u avanturu istraživanja i pisanja rada koji jako pomaže u struci, ipak trebalo nagraditi s više bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 546 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da izdvajanje pojedine kategorije kao uvjet za napredovanje nikome ne koristi. Uostalom, unaprjeđivanju rada škole učitelj više doprinosti svojim radom s učenicima u raznim aktivnostima/projektima/organizaciji priredbi nego vođenjem kakvih timova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 547 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 5. | Što ako nevedene kategorije nisu dostupne svima, kao što u zadnjem navratu niti jedna kategorija nije uključila stručnjake edukacijsko- rehabilitacijskog profila? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 548 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 5. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 549 | Tonka Šarić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika. Smatram da pravilnik postavlja prevelike zahtjeve pred učitelje mentore s obzirom na ukupan broj bodova koje treba ostvariti (30) (i ako nemam s tim problem) i broj sati educiranja učitelja ili studenata godišnje (6). Drago mi je da pravilnik dodjeljuje bodove za stručna usavršavanja (uživo i online) i za rad na projektima u svim projektnim etapama.Obveza sudjelovanja u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje je prevelika i nerealna.Sudjelovanje često ovisi o volji ravnatelja a ne učitelja. Bojim se da će se onaj tko hoće napredovati na bilo kojoj razini jednostavno fokusirati na skupljanje bodova pri čemu bi trpjeli primarni poslovi, a to je nastava. 30 bodova treba postići iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“. Mislim da niti jedna kategorija ne bi smjela biti obveznom kategorijom, a posebno ne gore navedena kategorija unutar koje jedan od kriterija je rad u školskom timu za kvalitetu koje također imenuje ravnatelj. Navedene kategorije ne bi smjele biti obvezne jer obuhvaćaju vrlo mali broj učitelja, a sudjelovanje u timu ne ovisi direktno o samom učitelju. Pravilnik bi trebao osigurati učiteljima slobodu djelovanja u područjima koja su u skladu s njihovim interesima i sposobnostima. Nismo svi jednako za sve sposobni.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 550 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da nije korektan uvjet "pet godina mirovinskog staža". Predlažem „radnog staža u odgojno-obrazovnoj ustanovi“ ili možda, kako je netko u komentarima već sugerirao, kombinaciju „radnog staža uz ostvarenje najmanje tri godine mirovinskog staža“ ali isto tako na jednak način urediti uvjete za napredovanje i u ostalim kategorijama, jer ima dosta kolega koji rade na nepuno radno vrijeme te tek nakon puno dužeg vremena mogu ostvariti uvjet od najmanje pet god u obavljanju poslova učitelja. Također mi nije jasno kako će i na temelju kojih kriterija i pokazatelja tročlano povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda prema Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama koji je uostalom dokument kojega je donijelo NVOO kao preporuku? Mišljenja sam i da je predloženi broj bodova za mentora (30) ipak malo previše. Bojim se da će se onaj tko hoće napredovati na bilo kojoj razini jednostavno fokusirati na skupljanje bodova, što s ovakvim pragovima i uvjetima i neće biti baš jednostavno. Pitanje je koliko će u tom slučaju trpjeti nastava, odosno koliko ćemo kvalitetno obavljati naš primarni posao, koliko će tu biti sati dodatnoga (besplatnoga) rada? Mislim da ni jedna kategorija ne bi smjela biti obvezna pa tako ni kategorija "Unaprjeđenje rada škole" jer nismo svi u poziciji biti birani u tim za kvalitetu (najčešće bira ravnatelj) ili sudjelovati u uređivanju školskog lista, web stranice škole, i sl.. Školski list najčešće uređuje i vodi profesor hrvatskog jezika, a mrežne stranice škole profesor informatike. Tako da mi nije potpuno jasno iz čl. 8 što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Primjerice, dobiva li bod za školski list glavni urednik ili bilo tko od sudionika u uređivanju koji na svoj način doprinose realizaciji lista (od članaka, materijala i sl.). Također i za web stranice škole, dobiva li bod samo učitelja koji je zadužen za administraciju weba ili svi učitelji koji objavljuju sadržaje sudjelujući tako u uređivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 551 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 552 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 5. | U čl. 5, a onda i u ostalim člancima sam mišljenja kako treba promjeniti odredbu od godinama mirovinskog staža i promijeniti u godine radnog iskustva. Naime, postoje učitelji koji godinama ne rade u punom radnom vremenu, ne svojom krivicom, pa bi na ovaj način bili diskriminirani odnosno trebalo bi im znatno više godina za ostvarivanje napredovanja. Odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 20 sati godišnje odnosno 100 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 100 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 20 sati godišnje već u jednoj godini npr 15 sati. a u drugoj 25. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 553 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 5. | U stavku 2 se navodi da odgojno obrazovni radnik mora imati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Što je sa stručnim suradnicima svih profila kao i ravnateljima? Za njih ne postoji nacionalni standard kvalifikacije niti se može primijeniti standard kvalifikacije za učitelje, dakle predlažemo da se taj stavak odnosi samo za učitelje i nastavnike. Što se tiče obvezne kategorije "Unapređivanje rada škole" znači li da je tu dovoljan i samo 1 bod? Smatramo da za obveznu kategoriju treba propisati neki minimum bodova u toj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 554 | Marko Vitez | PRAVILNIK , Članak 5. | Podržavam nacrt Pravilnika jer je vrijeme da se prijašnji Pravilnik modernizira, no imam dva prijedloga u vezi ovog članka. Smatram da bi kod članaka 5, 6 i 7 u stavku 1. trebalo kod općih uvjeta izbaciti formulaciju "nakon položenog stručnog ispita". Rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi trebao bi se gledati i onih prvih godinu staža do polaganja stručnog ispita jer postoje odgojno-obrazovni djelatnici koji su u tom razdoblju već ostvarili neke bodove za napredovanje. S druge strane, pripravnici ("početnici", naročito oni na zamjeni) se trude dokazati u svom poslu pa samim time zašto im ne priznati bodove za određena postignuća? U istim bi člancima i stavcima trebalo izraz "pet godina mirovinskog staža" zamijeniti s "pet godina radnog staža". Postoje odgojno-obrazovni djelatnici koji rade na nepunu satnicu ili su na zamjenama pa im se prekida radni odnos tijekom školskih praznika. Ukoliko bi i htjeli napredovati teže bi ispunili uvjet u odnosu na nekoga tko je na punoj satnici neodređeno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 555 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da je "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija Unaprjeđivanje rada škole“, previše rigorozan kriterij. Predlažem "najmanje 20 bodova". Također smatram da je obaveznost navedene kategorije diskriminirajuća jer najčešće uopće ne ovisi o samom učitelju nego o ravnatelju škole koji npr. odlučuje koga će imenovati za vođenje i rad u školskom timu za kvalitetu (ako je škola velika tj. ima mnogo izvrsnih učitelja, netko također izvrstan naprosto neće biti imenovan u taj tim, a želi napredovati; takva tijela imenuju se obično na više godina i sastav članova se ne mijenja lako), ravnatelj također inicira samovrednovanje škole ili ga, češće, ne inicira (pa ako ga nema, nijedan učitelj neće sudjelovati u njemu), također donošenjem odluke o tjednom i godišnjem zaduženju učitelja odlučuje tko će npr. uređivati školsku mrežnu stranicu (to su najčešće informatičari, a ne učitelji stranih jezika kao što je moja struka). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 556 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako se i kada utvrđuje "usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija"? Znači li to da će se razgovor tročlanog povjerenstva s odgojno-obrazovnim radnikom kojeg se procjenjuje za napredovanje pretvoriti u polufakultetski usmeni ispit nakon održana dva školska sata - npr. "Objasnite, molim, povijesni razvoj akademske discipline na kojoj se temelji Vaš predmet!". Neki se ishodi, doduše, mogu napraviti uvidom povjerenstva u e-dnevnik (npr. u bilješke o učenicima i opisne i brojčane ocjene) ili uvidom u učiteljev godišnji i mjesečni plan i program rada, ali neki nadilaze mogućnost evidentiranja i direktnog uvida na satu koji povjerenstvo posjećuje (npr. prepoznati krizne situacije i poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu učenika, analizirati obilježja okruženja za učenje itd.) jer se više odnose na razne čimbenike koje svaki učitelj uzima u obzir planirajući nastavu na godišnjoj, mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini. Osim toga, Okvir daje PREPORUKU koja nema snagu zakonskog ili podzakonskog akta, pa ne razumijem na kojem se zakonitom kriteriju temelji baš brojka od "minimalno pet ishoda iz svakog od skupova učenja" i tko ih, kako i kada treba i može objektivno utvrditi i dokumentirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 557 | Kristinka Lemaić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pozdravljam Nacrt Pravilnika kojeg smatram dobrodošlim i suvremenim. No, isto tako smatram da Nacrt Pravilnika mene osobno ne motivira na daljnji izvannastavni i izvanučionički rad zato što sam u nepune četiri godine mirovinskog staža u zvanju učiteljice zadovoljila mnoge kriterije i to u svih osam kategorija aktivnosti pri čemu sam stekla 60-ak bodova. Moje napredovanje u zvanje mentora nije moguće sljedeće dvije godine i doista se pitam ne bih li trebala prorijediti svoje izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, premda će to zasigurno biti nauštrb unaprjeđenja rada Škole i kvalitete mog osobnog i stručnog razvoja. Doista smatram pretjeranim nemogućnost prvog napredovanja u zvanju čak šest godina tim više što zakoni RH daju mogućnost da se polaganju pravosudnog ispita pristupi nakon (samo) 18 mjeseci vježbeničkog staža, a neka specijalistička usavršavanja liječnika traju (svega) četiri godine. Svjesna sam da je Pravilnikom teško predvidjeti kriterije za iznimke, no isto tako sam svjesna da bi za mlade i kvalitetne kolege mnogo značila mogućnost napredovanja u zvanju i prije isteka šest godina mirovinskog staža što bi im mogao biti i dodatni motiv za ostanak u sustavu obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 558 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno bi bilo definirati napredovanje stručnih nastavnika u strukovnim školama . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 559 | Marina Batalija | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, smatram hvalevrijednim nastojanje da se objavi novi Pravilnik jer je stari bio vrlo nedorečen. No, čini mi se ipak da su u čl. 5 dijelovi nejasni, nerazumljivi i nedovoljno obrazloženi; "minimalno pet ishoda učenja"(trebalo bi definirati koji su to obvezni ishodi nužni za zadovoljenje uvjeta); "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije"(koje kategorije, obrazložiti navedeno i točno definirati). U razdoblju od 5 godina učitelj mentor može s velikim naporom i odricanjem skupiti 30 bodova. Za slobodno vrijeme i obitelj onaj koji želi napredovati, jednostavno neće imati vremena. Smatram da je granica previsoka i da bi 20 bodova bilo sasvim u redu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 560 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 5. | Uopće nije jasna poveznica mirovinskog staža i mogućnosti napredovanaj!? Naime, koelge koji nemaju ugovor na neodređeno vrijeme moraju se jedanko, ako ne i više, zalagati i samoobrazovati te profesionalno usavršavati. Jednako tako svi koji predaju dva ili više predmeta bi morali moći "bodove" zbrajti jer su uglavnom predmeti srodni. Kategorija "unaprjeđivanja rada škole" morala bi sadržavati nekoliko podkategorija: u samoj ustanovi, prema lokalnoj zajednici, prema regiji i državi i prema inozemstvu. Ukrašavnje hodnika škole i predstavljanje iste u inozemstvu ne bi smjelo biti jednako vrednovano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 561 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK , Članak 5. | Za stjecanje zvanja mentora predviđeno je previše bodova i nije potrebno inzistirati da bodovi budu u različitim kategorijama. Umjesto toga trebalo bi pisati: "najmanje 20 bodova." Obrazloženje: Svi učitelji nemaju mogućnost ostvarivanja tolikog broja bodova, osobito u nekima od kategorija jer, ne svojom krivnjom, ne dolaze u priliku sudjelovati u mnogima od navedenih zadataka i aktivnosti zbog rada u malim/područnim školama i/ili u područjima slabije naseljenosti, zbog toga što nije moguće organizirati predavanja i radionice za onolik broj osoba koje će ih željeti i biti sposobne održavati, zato što je u školi jedan voditelj stručnog vijeća po predmetu ili čak području, jedan ili dva organizatora priredaba, jedan administrator web stranice itd. Osobito je to prevelik broj bodova kod obnavljanja zvanja mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 562 | Domagoj Šesto | PRAVILNIK , Članak 5. | Zanima me pojašnjenje uvjeta iz Članka 5, stavak (1) "kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje (100 sati u pet godina)". Da li to znači da bi se gledalo zadnjih 5 godina za onoga tko želi prvi puta napredovati za mentora? Ako je tako, mislim da bi u takvom slučaju trebalo gledati sva moguća dosadašnja usavršavanja. Npr., ja radim već 12. godina i da, hipotetski, odlučim danas ići napredovati, gledalo bi mi se samo zadnjih 5 godina odlazaka na stručne skupove i slične aktivnosti. A što je s onih prijašnjih 7 godina, zar sve stečeno u tom vremenu treba propasti? Ovo bi imalo smisla nakon što se prvi puta napreduje, ali za prvo napredovanje ipak treba uzeti u obzir sve moguće odlaske na skupove i usavršavanja koja je radnik imao od početka svog radnog vijeka. Naravno, i trebalo bi izbaciti ovo "mirovinskog staža" i staviti "radnog staža" jer ima dosta radnika koji rade na nepuno radno vrijeme pa je njima teže skupiti ono što bi se tražilo da ostane ovako. Također, zašto inzistirati na vremenu nakon polaganja stručnog ispita i nekome uzimati godinu i još nešto sitno u kojoj može potencijalno doći do postignuća koja se boduju ili ih je ostvario u tom vremenu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 563 | Tomislav Magdić | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem da se izbace riječi „nakon položenog stručnog ispita“. Argumenti: 1) Položio sam stručni ispit godinu i pol nakon zaposlenja u školi i ne želim da mi tih godinu i pol bude bačeno u vjetar jer sam za to vrijeme također stjecao dragocjeno iskustvo u radu s djecom i napredovao. 2) Smatram kako se u postupku napredovanja treba više cijeniti postignuća, nego godine radnog staža. Smatram kako su mladi ljudi nositelji promjena, skloniji napredovanju, skloniji radu na projektima i dodatnom angažmanu. Skloniji su sudjelovati u eksperimentalnim programima, pripremati učenike za natjecanja, organizirati natjecanja. Mladi ljudi trebaju biti nositelji promjena u obrazovanju i treba ih unaprijediti u više zvanje u mlađoj dobi kako bi s tom energijom podigli hrvatski odgojno-obrazovni sustav na viši nivo. 3) Učiteljima je produženo sveučilišno obrazovanje na pet godina. Na učiteljskim fakultetima su učitelji(razredne nastave) jako dobro praktično pripremljeni za rad u razredu, uz mnogo prakse i održanih sati pred stručnim komisijama, višestruko su provjereni tako da je rezultat završenog fakulteta skoro pa „gotov proizvod“. Stručni ispit je samo potvrda navedenog. Učitelji danas završe fakultet tek u dobi od 24 godine. Uz pet godina rada u školi 29-godišnji učitelj je ukupno 10 godina uronjen u odgoj i obrazovanje te je dovoljno zreo i potpuno spreman za napredovanje u zvanje mentora. Trebaju nam biti uzori skandinavske zemlje u kojima se izvrsne mlade ljude s određenim iskustvom puno više gura na odgovorne pozicije(čak i ministarske). Pogledajte primjer Aide Hadžialić koja je postala švedska ministrica obrazovanja u dobi od 27 godina. Ne kažem da treba kopirati njihov model, ali bi bilo dobro mladim izvrsnim učiteljima dati priliku za ranije napredovanje. Kao što postoje daroviti učenici koji svladaju više razreda u jednoj školskoj godini(akceleracija - koju dokažu polaganjem ispita), postoje i "daroviti" učitelji koji brže napreduju i zaslužuju ranije biti promaknuti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 564 | Goran Gotlibović | PRAVILNIK , Članak 5. | Uvođenje mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje u sve tri kategorije restriktivnije je nego u prošlom pravilniku. Inzisitiranje na mirovinskom stažu značajno će demotivirajuće djelovati na učitelje i nastavnike koje izvrsno rade, a imaju nepuno radno duži niz godina. U sve tri kategorije je potrebno zamijeniti mirovinski staž sa stažem u nastavnom procesu ili odgojno-obrazovnim ustanovama. Obveza unaprjeđivanja rada škole se treba ukloniti bar za prvu razinu. Mogućnosti koje nastavnici u velikim školama imaju za sudjelovanjem u navedenim povjerenstvima u čl. 8 je vrlo mala jer malo nastavnika treba u takvim povjerenstvima. Obvezati sudjelovanjem sve koji žele napredovati će rezultirati značajnom nejednakošću između škola ovisno o broju nastavnog kadra - nastavnici manjih škola imaju veću mogućnost sudjelovati u povjerenstvima budući da je brojnost članova jednaka za sve. To nisu povjerenstva koja često mijenjaju svoj sastav i stoga je vrlo restriktivno obvezati nastavnike da moraju u tome sudjelovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 565 | Marica Brzica | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da ne bi trebalo gledati mirovinski staž, pogotovo u današnje vrijeme kad je djece sve manje i prosvjetni djelatnici češće postaju tehnološki viškovi ili gube dio satnice. Također bih izbacila dio "nakon položenog stručnog ispita" jer neke kolege iz "traženijih" predmeta ulaze u radni odnos ubrzo nakon diplome. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 566 | Irena Posavec | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 2 najmanje 20 bodova. Bez obavezne kategorije unaprjeđivanja rada škole. Ako krenete planirati svoj profesionalni put i računati bodove, 20 bodova za zvanje mentora je priličan broj, smatram da je 30 bodova previše i teško izvedivo ako želimo da učitelji prije svega budu vrsni u svom primarnom poslu a to je poučavanje učenika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 567 | Matija Kuštek | PRAVILNIK , Članak 5. | Zašto pet godina mirovinskog staža? Diskriminira se veliki broj djelatnika s nepunom satnicom, a s trenutnom demografskom situacijom takvih će biti sve više. Smatram kako kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" ne bi trebala biti obvezna kategorija. Ni jedna kategorija ne bi trebala biti obvezna. Nadalje, uvrstite staž prije položenog stručno ispita u ukupni staž za napredovanje jer se pripravnici itekako trude i ne zaslužuju da se njihov rad ne vrednuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 568 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 5. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je dokument bez pravne snage te se ovaj Pravilnik ne može pozivati na njega. Navedeni je Okvir NVOO donijelo samo kao preporuku. Osim toga, nigdje nije u nacrtu Pravilnika navedeno na koji bi način Stručno tročlano povjerenstvo utvrđivalo usvojenost navedenih ishoda i temeljem kojih kriterija i pokazatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 569 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 5. | Umjesto mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje valjalo bi koristiti kombinaciju radnog iskustva i mirovinskog staža kako bi se izbjegla diskriminacija svih odgojno-obrazovnih radnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme. Predlažem formulaciju "najmanje pet godina radnog iskustva uz ostvarenje najmanje tri godine mirovinskog staža..." Na jednak način valja urediti uvjete za napredovanje i u naredne dvije razine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 570 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 5. | Trebalo bi razmisliti da se ipak uvjetuje radni, a ne mirovinski staž zbog već navedenih razloga (nepuna norma). Jasnije definirati profesionalni razvoj i kako će se on dokazivati. Što je sa satima provedenim u raspravama u specijaliziranim grupama na društvenim mrežama i forumima, npr. ? Kako će se provjeravati usvojenost ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 571 | Alka Mirna Ančić Igrec | PRAVILNIK , Članak 5. | Što znači odredba "nakon položenog stručnog ispita" (čl. 5. 6. i 7.)? Mentor sam, ali nemam položen stručni ispit jer u vrijeme moga zaposlenja on nije postojao. Vrijedi li Uvjerenje o završenom programu uvođenja u odgojno - obrazovni rad kao što je bilo do sada ili ne mogu obnoviti zahtjev za napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 572 | Sanda Varvodić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ukoliko se za napredovanje računa mirovinski staž, tada su svi učitelji, nastavnici i ostali koji godinama rade na nepunoj normi diskriminirani. Ovaj dio je bio bolje definiran u starom pravilniku u kojem piše: "koji ima najmanje 6 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu". Osim toga, računa se i vrijeme nakon polaganja stručnog ispita čime se u nepovoljan položaj stavljaju učitelji i nastavnici koji su svoj pripravnički staž radili u više škola s prekidima između. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 573 | Viktorija Tomšić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se u članku 5., a posljedično i u člancima 6. i 7., diskriminiraju po pitanju uvjeta trajanja mirovinskog staža odgojno-obrazovni radnici koji rade u nepunoj satnici ili u polovici radnog vremena. Njima će trebati više godina kako bi stekli traženi uvjet od 5, odnosno 10 i 15 godina, mirovinskog staža od odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade u punoj satnici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 574 | Josip Matković | PRAVILNIK , Članak 6. | 1) Broj bodova za zvanje savjetnika je prevelik, predlažem da bude 35 bodova. 2) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 6 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 3) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 10 godina radnog iskustva uz barem 5 godina mirovinskog staža. 4) Ukinuti obveznost kategorija (jako su različiti uvjeti od škole do škole). Moraju biti različite kategorije, tu se slažem, ali dovoljno je navesti samo iz koliko se različitih kategorija moraju skupiti bodovi, ne uvjetovati nijednu kategoriju posebno kao što je "unaprjeđivanje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 575 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, ovisno o radnom mjestu i uvjetima rada, teško je godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 576 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 6. | - smanjiti broj bodova sa 60 na najviše 40 bodova, izbaciti minimalan broj kategorija (uvjeti u školama nisu za sve jednaki) - apsolutno prevelik ukupan broj sati u okviru kontinuiranog profesionalnog razvoja - 15h godišnje je realno uz postojeću dinamiku stručnih usavršavanja i seminara - umjesto obnavljanja zvanja uvesti trajno zvanje jednom kad je stečeno Mislim da je teško godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. Članak 6. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, nemaju svi učitelji iste uvjete. Članak 6. (1) Rečenicu "najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje deset godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 577 | igor macuka | PRAVILNIK , Članak 6. | Broj potrebnih bodova je nastavniku teško ostvariv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 578 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem: - ukinuti uvjet godina mirovinskog staža (10 godina) - omogućiti napredovanje mentoru u višu kategoriji čim za to ima uvjete - smanjiti broj bodova sa 60 na najviše 40 bodova, izbaciti minimalan broj kategorija (uvjeti u školama nisu za sve jednaki) - apsolutno prevelik ukupan broj sati u okviru kontinuiranog profesionalnog razvoja - 15h godišnje je realno uz postojeću dinamiku stručnih usavršavanja i seminara - umjesto obnavljanja zvanja uvesti trajno zvanje jednom kad je stečeno | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 579 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da u nekim profesijama je teško godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 580 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 581 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. (1) Rečenicu "najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje deset godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 582 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 6. | Ne razumijem zašto se napredovanje ograničava godinama staža u obrazovanju. Ako je djelatnik i prije predloženog roka ostvario uvjete za napredovanje trebao bi dobiti mogućnost odmah krenuti u proces napredovanja. Broj bodova je prevelik, čak 4 puta veći od kriterija prema starom Pravilniku, a što može izazvati efekt pojačanog sakupljanja bodova nauštrb povećanja kvalitete nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 583 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 6. | Članci 6 i 7 prejudiciraju kako odgojno-obrazovni radnici koji imaju manje od 10 odnosno 15 godina staža ne mogu ostvariti predviđenu kvalitetu rada u odgojno-obrazovnom sustavu. Time se ovim pravilnikom naglasak stavlja na godine staža umjesto na kvalitetu neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosno onoga što u Pravilniku definira stručno-pedagoški rad. Predlažemo da se iz ova dva članka izostave godine staža kao uvjet za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 584 | Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 6. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da uputa „najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika“ ne objašnjava da li se boduje sve uključujući i mentorstvo ili se bodovi računaju od zadnjeg izbora pa je potrebno jasnije navesti očekivano vrijeme prikupljanja bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 585 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 586 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 6. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 587 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 6. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 588 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 6. | Ovaj članak prejudicira kako odgojno-obrazovni radnici koji imaju manje od 10 odnosno 15 godina staža ne mogu ostvariti predviđenu kvalitetu rada u odgojno-obrazovnom sustavu. Time se ovim Pravilnikom naglasak stavlja na godine staža umjesto na kvalitetu neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosno onoga što u pravilniku definira stručno-pedagoški rad. Predlažemo, što je u skladu s istraživanjima profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih djelatnika, da se iz ova dva članka izostave godine staža kao uvjet za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 589 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje savjetnika ne može biti najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Ako se jasno utvrdi da odgojno- obrazovni radnik ispunjava kriterije za izbor u više zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća i uz suglasnost radnika pristupnik može biti izabran u više zvanje i ranije od rokova propisanih ovim Pravilnikom, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Državni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 590 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem ove izmjene: (1) U zvanje savjetnika može napredovati odgojno-obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, ispunjava sljedeće opće uvjete: ◊ najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita; ◊ kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina); ◊ najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora; ◊ izvršene sve obveze vezane uz zvanje propisane ovim Pravilnikom.(2) Uz opće uvjete iz stavka 1. ovoga članka odgojno-obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete izvrsnosti: ◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, ◊ najmanje 40 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da je broj bodova prevelik i nije dobro uvjetovati obvezne kategorije zbog toga što ne rade svi učitelji u školama s istim uvjetima. Također: dio "najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora" nije realno. Naime, osoba koja je napredovala ranije u zvanje mentora, kod slijedećeg napredovanja ili obnove, nije provela pet godina u zvanju mentora, već četiri i pol jer novu prijavu za napredovanje mora poslati u roku. Ukoliko prođe najmanje pet godina, tada osoba nije na vrijeme dala zahtjev za napredovanje te ostaje i bez trenutačnog zvanja. Realnije bi bilo da je navedeno "najranije do 120 dana prije isteka vremena ...prema članku 19. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 591 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 6. | Određivanje broja godina koliko netko mora biti mentor da bi postao savjetnik je potpuno nelogičan iz više razloga: - u pravilu kada postanete mentor vi uživate idućih 5 godina u uvećanju plaće za prethodni rad (kada se skupljali bodove za mentorstvo), ovim se pravilnikom doduše uvode neke obaveze mentora (ali nije definirano što će se dogoditi ako on to ne ostvari - ne može obnoviti mentorstvo ili mora vratiti novac za uvećanje plaće proteklih 5 godina), dakle ako je za savjetnika uvjet da ste prije toga bili 5 godina mentor je nelogična (jer ste to mentorstvo odraditi prije dobivanja statusa, a zadnjih 5 godina ste "ubirali" plodove svojeg rada) - ako se netko pod starije dane odluči na napredovanje te mu do mirovine ima 4 godine, on može naravno maksimalno postići status mentora iako je svojim cjelokupnim radom u školstvu ili u određenom zadnjem broju godina sakupio dovoljno bodova i za savjetnika - u strukovnim školama možete dobiti izvrsnog stručnjaka nakon što je odradio 15-20 godina u praksi, realnom sektoru te se potom zaposlio u školi i nakon 5 godina je usvojio pedagoški i metodički dio rada, ali ne može postati savjetnik unatoč svojoj stručnosti, broju skupljenih bodova i ukupno 25 godina staža (ali samo 5 u školstvu) - isti princip vrijedi i za napredovanje u izvrsnog savjetnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 592 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 6. | Najmanje 30 bodova prikupljenih među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. ( bez unaprijed određenih kategorija osim spomenute). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 593 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 6. | Izbrisati godine mirovinskog staža i razjasniti kako se može brojati vrijeme uloženo u proučavanje stručne literature da bi se ubrojilo u neku satnicu koja je ovdje propisana i zašto propisati satnicu i kako je dokazati osim potvrdama koje se dobivaju na različitim skupovima. Zašto navoditi broj ishoda učenja koje nije usvojilo ni njedno relevantno tijelo, već mu u naslovu piše PRIJEDLOG? Tko će i na koji način utvrditi ostvarene ishode? Ostvarivanje 60 bodova za pojedine kategorije odgojno obrazovnih djelatnika je nemoguće, jer u svom opisu posla ne mogu ostvariti navedene kriterije koji se boduju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 594 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 6. | Godine staža predlažem promijeniti u godine rada, kako bi izjednačeni bili zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme. Definirati kontinuirani profesionalni razvoj i kako ga mjeriti satima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 595 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 6. | Poštovani, Smatram da nije potrebno zahtijevati kontinuirani profesionalni razvoj kroz 30 sati godišnje. Naime, dinamika stručnih usavršavanja pojedinih predmeta ili pojedinih nastavnika može biti takva da se postigne ukupno 150 sati, ali ne po 30 svake godine. To bi automatski diskriminiralo kolegice koje su na rodiljnom dopustu ili nastavnike koji su npr. u jednoj godini odradili 20, a u drugoj možda 60 sati. Isto tako, ne vidim zašto je potrebno provesti najmanje 5 godina u zvanju mentora. Ako netko ima priliku, ili odluči tek nakon 8 ili 9 godina staža ući u postupak za napredovanje za mentora i u sljedećih dvije godine skupi dovoljno bodova, trebala bi mu se pružiti prilika da napreduje ranije. Predlažem barem smanjivanje tog potrebnog perioda provedenog u zvanju mentora na 2 godine. Kod skupljanja bodova ne vidim razloga zašto bi kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" bila važnija od ostalih. Slažem se da bi bodovi trebali biti skupljani iz više kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 596 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 45 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 5 kategorija. Na kraju svega, najvažniji su učenici kojima treba nastavnik posvećen nastavi i izvrsnosti u radu, a ne nastavnik u utrci skupljanja bodova zbog obnavljanja ili napredovanja u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 597 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 598 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 599 | Senka Pintarić | PRAVILNIK , Članak 6. | Nije jasno navedeno kako će i tko utvrditi usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 600 | Bojan Lazić | PRAVILNIK , Članak 6. | U čl. 6. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje pod jednakim uvjetima kao i onom koji radi u punom radnom vremenu, bez obzira na ostvarene ishode i broj bodova. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 601 | Saša Peričak | PRAVILNIK , Članak 6. | (1) Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, ako se misli na edukacije organizirane od strane institucija, bi trebalo definirati u vremenu od 5 godina, a ne godišnje. 150 sati u 5 godina je previše te bi trebalo stajati 125 sati. Zbog poticanja izvrsnosti trebalo bi kao uvjet brisati 5 godina provedeno u zvanju mentora - dovoljno je navesti 10 godina staža u nastavi. Ako netko skupi potrebne bodove za savjetnika i ostvari ostale uvjete, nema razloga da ne napreduje odmah u to zvanje. Osim toga, navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolegice i kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Naravno da je i ta kategorija bitna, ali nema razloga da se baš ona navede kao obvezna. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz pet kategorija dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. 60 bodova u 5 kategorija je previše i trebalo bi ih smanjiti na 40. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 602 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažemo maknuti kriterije " najmanje 5 godina provedenih u zvanju mentora, jer smatramo da je pravednije i poticajnije napredovati dalje u zvanju u skladu s postignutim bodovima, a ne godinama provednim u predhodnom zvanju. Podržavamo da je obvezna kategorija "Unapređivanje rada škole" kako se ne bi dogodilo da neki pojedinci skupljaju bodove u izvanškolskim poslovima, a u bilo čemu što nije obvezno i što ima veze s razvojnim aktivnostima škole i projektima škole ne žele sudjelovati. Upravo su kolege koji napreduju u zvanju važni suradnici u školi koji bi trebali biti pokretači svih promjena i razvoja svojih ustanova. Obvezna kategorija stoga treba imati i propisan minimum bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 603 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem ukinuti obavezne kategorije u člancima 5, 6 i 7. U kategoriji "Unapređivanje rada škole" koja je propisana kao obavezna veliki utjecaj na mogućnost ostvarivanja bodova ima ravnatelj, pa zbog obaveznosti kategorije može spriječiti nastavnika u napredovanju. Smatram da je dovoljno propisati različitost kategorija i da nisu potrebne obavezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 604 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 6. | Kao i u prethodnom i u ovom Čl.6 potrebno je izostaviti uvjet za 30 sati godišnje i ostaviti samo 150 sati u pet godina (isti razlog kao i u prethodnom članku). Također ostaviti najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, a izostaviti uvjet obvezne kategorije "Unaprjeđivanje rada škole". Svaki učitelj/nastavnik s tolikim brojem prikupljenih bodova iz bilo kojih kategorija zaista unaprjeđuje rad svoje škole. Valjalo bi razmisliti i o tom visokom broju bodova, smatram da bi bilo dovoljno 45 (ili barem 50) bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 605 | Nada Mihovilić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija potrebnih za napradovanje u zvanje savjetnika nedostižno većini nastavnika koji predano rade svoj posao u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 606 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje savjetnika za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 607 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 6. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 608 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 6. | Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju "Unaprjeđivanje rada škole", sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 609 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 6. | Čl.6.(1) alineja 1: kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju najmanje 150 sati u pet godina Čl.6.(2) alineja 2: najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 610 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 6. | U prijedlogu čl. 6. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te će 10 godina mirovinskog staža ostvariti možda i u dvostruko duljem periodu nego ostali nastavnici. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 6. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 32+30+27+32+35 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 30 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 30 sati godišnje”. Osim toga, 30 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja za neke nastavnike je previše jer zbog nedostatka materijalnih sredstava škole oni nisu u mogućnosti sudjelovati na edukacijama više razine od županijske, a takvi skupovi u pravilu traju 4 sata. Česta je situacija da ravnatelji kažu da na edukaciju na državnoj razini može ići samo jedan nastavnik iz stručnog vijeća. Time su nastavnici kojima nije omogućen odlazak na takve edukacije stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na nastavnike koji rade npr. u Zagrebu. Predlažem smanjiti na 125 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 45 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 5 kategorija. Na kraju svega, najvažniji su učenici kojima treba nastavnik posvećen nastavi i izvrsnosti u radu, a ne nastavnik u utrci skupljanja bodova zbog obnavljanja ili napredovanja u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 611 | Maja Mlinarić | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da je broj sati profesionalnog usavršavanja u redu. Ali mislim da je 60 bodova u 5 godina previše za sakupiti. Dovest će do toga da će trenutni savjetnici manijakalno sakupljati bodove samo da zadrže svoj status te bi uz redovnu nastavu moglo doći do 'burn out'-a. Ako vam je cilj smanjiti broj savjetnika, možda bi bilo bolje povećati broj potrebnih godina mirovinskog staža na 15 i broj godina provedenih u statusu mentora na 10. Mislim da bi to uz redovnu nastavu bilo lakše za ostvariti na takav način nego samo loviti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 612 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6.(2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 613 | Mira Radović | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova previše, po meni bi realno bilo 45 bodova, ne zaboravimo da ima nas koji napredovanje obnavljamo upravo 2019. godine i da je razlika u bodovima između starog i novog pravilnika za savjetnika velikih 45 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 614 | Ivana Delač | PRAVILNIK , Članak 6. | Zbog čega je nužni preduvjet za zvanje savjetnika najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora? Zbog čega odgojno-obrazovni djelatnici koji nisu u zvanju mentora, ali imaju deset ili više godina staža u obavljanju relevantnih poslova tijekom kojih su prikupili dovoljno (ili više) bodova za zvanje savjetnika ne bi mogli napredovati izravno u zvanje savjetnika, sa svim pravima i obvezama koje to nosi? S obzirom da je dosadašnja praksa uključivala ocjenu djelatnika od strane ravnatelja, sigurna sam da postoje brojne situacije u kojima ravnatelj nije podržavao napredovanje djelatnika te je to moglo zapriječiti djelatnike da formalno napreduju u zvanje mentora iako su prikupljali bodove, usavršavali se i ispunjavali sve uvjete za to. Stoga mi se ova odredba, o zvanju mentora kao nužnom za napredovanje u zvanje savjetnika, čini zakidajućom za ovakve situacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 615 | Nevia Grbac | PRAVILNIK , Članak 6. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 616 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 6. | ◊ najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 617 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 6. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 618 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova previše. Realno bi bilo 40-45 bodova posebno kada razmišljamo o nastavnicima iz manjih sredina kojima nisu dostupni svi načini prikupljanja bodova. Jednako tako neki predmeti imaju veći broj natjecanja dok na primjer strani jezici imaju natjecanje samo u osmom razredu. Trebalo bi brisati 30 sati godišnje i ostaviti 150 sati u pet godina jer intenzitet kontinuiranog profesionalnog razvoja može varirati od godine do godine npr. ove godine svi smo u Školi za život pa će konačan broj sati profesionalnog razvoja biti veći od 30, dok iduće godine može iz različitih razloga biti manji. Omogućiti nastavnicima koji su ranije prikupili dovoljan broj bodova da napreduju kada skupili dovoljno bodova ili da višak bodova prebace za sljedeće napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 619 | Sanja Križ | PRAVILNIK , Članak 6. | Predložen je uvjet: kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina). Predlažem da se briše 30 sati godišnje. Naime, u pojedinim predmetnim područjima (npr. matematika) postoje višednevni skupovi koji se održavaju svake dvije godine pa se lako može dogoditi da učitelj u pet godina skupi i više od 150 sati, ali da su ti sati neravnomjerno raspoređeni. Ovaj uvjet stavlja učitelje koji rade u manjim sredinama u neravnopravan položaj jer im stručna usavršavanja nisu jednako dostupna kao učiteljima u većim sredinama. Na koji će se način dokazivati trajanje profesionalnog razvoja? Na nekim potvrdama izdanim preko sustava ettaedu piše trajanje skupa, ali ne na svima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 620 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. (2) U radu s učenicima osim dobre pripreme za nastavni sat, važno je i strpljenje, razumijevanje, smirenost, empatija, osmijeh i neopterećenost dostizanjem visokih 60 bodova. PRIJEDLOG za napredovanje u savjetnika: usvojeno 5 ishoda učenja, sakupljeno najmanje 30 bodova iz minimalno 4 kategorije. Tko, kada i kako procjenjuje da je kandidat za savjetnika usvojio šest ishoda iz svakog od skupova učenja? To bi trebalo precizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 621 | Tomislava Vidić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je predloženi broj bodova previsok s obzirom na vrijeme predviđeno za "prikupljanje". Predlažem da se za mentora uvjetuje 20 bodova, za savjetnika 30, a za izvrsnog savjetnika 40 bodova. U dosadašnjem pravilniku tražilo se 7, odnosno 15 bodova. S obzirom da se u novom prijedlogu pravilnika znatno smanjilo bodovanje pojedinih aktivnosti, ne vidim logiku kako bi se tako visok broj bodova mogao ostvariti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 622 | Ivana Smolčić Padjen | PRAVILNIK , Članak 6. | Napredovanje u zvanje savjetnika uvjetovano je, između ostaloga, i time da je učitelj/nastavnik... pet godina proveo u zvanju mentora. Zanemareno je da postoje oni koji su veliki dio radnoga iskustva stekli radom na određeno radno vrijeme i nisu duže vremena proveli u istoj školi pa nisu imali mogućnost napredovanja u početno zvanje mentora, usprkos dostatnom broju bodova za napredovanje. Predlažem napredovanje uvjetovano ostvarenim brojem bodova bez postupnosti u zvanjima. Smatram nepotrebnim uvjetovati 30 sati stučnoga usavršavanja godišnje, već uzeti u obzir ukupan broj bodova za stručna usavršavanja u zadanom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 623 | Damir Belavić | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem maknuti odredbu o najmanje 10 godina staža. Jer čemu kažnjavati učitelje koji predano rade, usavršavaju se i imaju dovoljan broj bodova da čekaju još 2 ili 3 godine kako bi mogli napredovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 624 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 6. | Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Treba definirati na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda? 80 bodova je previše | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 625 | Ivana Lović Štenc | PRAVILNIK , Članak 6. | Pretjerano je 60 bodova, dovoljno je 50. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 626 | Zdravko Katalinić | PRAVILNIK , Članak 6. | Broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika treba svakako smanjiti barem na 40 jer je većini učitelja to nedohvatljivo pogotovo u manjim sredinama jer nekima je vrlo teško iz zadanih kategorija odraditi pojedine zadatke. Konkretno, učitelj razredne nastave nema toliko velike mogućnosti organizirati npr. školska natjecanja iz matematike, Lidrano ili slična natjecanja jer takve poslove obićno rade predmetni učitelji stručnjaci iz pojedinog predmeta itd. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 627 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 6. | Čl. 6. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 628 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 629 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da bi eventualna nepravda koji bi doživjeli oni (doista iznimno rijetki) koji već nakon 2-4 godine istinski zaslužuju napredovanje bila značajno manja od štete koju bi načinili oni koji bi, kad bi mogućnost napredovanja u tomu roku postojala, rušeći sve pred sobom i zapostavljajući druge poslove nezasluženo grabili do bodova i višega znanja... Već ih je i dosad bilo more, a frustracije koje proizvode ljudima oko sebe slušam skoro svakodnevno. Uostalom, mi nešto stariji nismo desetljećima imali nikakvu mogućnost napredovanja bez obzira što su ju mnogi itekako zaslužili. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 630 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem micanje odredbe od najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Također odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 30 sati godišnje odnosno 150 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 150 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 30 sati godišnje već u jednoj godini npr. 25 sati, a u drugoj 35. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje?! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 631 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažemo maknuti kriterije " najmanje 5 godina provedenih u zvanju mentora, jer smatramo da je pravednije i poticajnije napredovati dalje u zvanju u skladu s postignutim bodovima, a ne godinama provednim u predhodnom zvanju. Podržavamo da je obvezna kategorija "Unapređivanje rada škole" kako se ne bi dogodilo da neki pojedinci skupljaju bodove u izvanškolskim poslovima, a u bilo čemu što nije obvezno i što ima veze s razvojim aktivnostima škole ne žele sudjelovati. Upravo su kolege koji napreduju u zvanju važni suradnici u školi koji bi trebali biti pokretači svih promjena i razvoja ustanova. Obvezna kategorija stoga treba imati i propisan minimum bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 632 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 6. | Nema sumnje, izvrsnomu učitelju, kreativnom, marljivom i ambicioznom, 60 bodova nije nedohvatljivo. Međutim, nekima od takvih učitelja to je mnogo, mnogo teže. Za njih je to katkad ipak nedohvatljivo i radi njih bi ovaj broj bodova trebalo smanjiti. A riječ je o učiteljima kojih ima vjerojatno i preko 50 % - onih koji rade u malim, često i vrlo izoliranim sredinama, i kojih nema u radnim skupinama i različitim povjerenstvima, među autorima predmetnih kurikula, prijedloga napredovanja itd. vjerojatno ni 5 – 10 %. U tim je sredinama i sada postotak mentora i savjetnika mnogo manji. (Jednom davno napravio sam analizu na temelju tada dostupnih mi podataka. Postotak učitelja koji su napredovali bio je šest puta manji u takvim sredinama, a vjerujem da je još uvijek velika razlika.) U mjestima u kojima ovi učitelji rade do obrazovanja djece njihovi roditelji mnogo manje drže, jer su i sami manje obrazovani i jer ih mnogo češće ne mogu slati na studij. Takav odnos dovodi i do manje ambicija učenika, manje poticajnoga ozračja za sudjelovanje na natjecanjima. U konkurenciji s učenicima koji odrastaju i uče u ambicioznijim sredinama, u boljim okolnostima, s učenicima koji polovicu svoga znanja i vještina steknu u gradskomu sportskomu klubu, u domu tehnike, u školi stranih jezika, u komunikaciji s većim brojem već obrazovanih vršnjaka i stručnjaka itd. učenici iz ovakvih sredina, pa i uz izniman napor svojih učitelja, prečesto nemaju baš mnogo šanse. A time ni njihovi učitelji na stjecanje bodova. Treba li spomenuti da se u ovakvim sredinama (iznimke su vrlo rijetke) ne skupljaju bodovi ni na organizaciji županijskih natjecanja, na vježbaonicama studentima, a rjeđe i na vođenju županijskih stručnih vijeća? Da u njihovim školama, u takvim okolnostima, i učitelji s kojima bi izvrsni učitelji trebali ostvariti određen projekt steknu/imaju manje ambicija pa je takve projekte teže i pokrenuti i ostvarivati. Često je riječ o učiteljima koji osim toga, zbog iseljavanja „svih koji mogu“, najčešće obrazovanijih, iz osiromašenih sredina te nekih drugih razloga, rade s većim brojem učenika po prilagođenomu programu (katkad i s 15 u 2-3 redovita razredna odjela) pa u ovomu trenutku, dok mi ovdje raspravljamo, pišu za njih planove, a za to im mnogo više vremena treba tijekom cijele godine. Riječ je o učiteljima koji svojim učenicima vrlo često u školi organiziraju rođendane jer je to njihovim roditeljima „skupo“ (vjerojatno i bez navodnika) i „nepotrebno“. Onima koji za njih (u prosjeku) češće ispeku kolače i koji satima, dok se mi bavimo projektima i bodovima, opterećeno razmišljaju i o odrastanju mnogih svojih učenika bez higijenskih uvjeta (nerijetko samo s dvorišnim zahodom), s mnogo češće nasilnim roditeljima i u nesređenim obiteljima. Iz zagrebačke, riječke, (moje sada) osječke ili varaždinske perspektive ovo je katkad (razumljivo) teško shvatiti. No trebalo bi imati na umu, kao i to da se utičnicom i elektroničkom opremom ne mogu sve razdaljine ukinuti. I da nije realistično i pravedno očekivati da se može i mora nadoknaditi prikupljanje bodova na manjem broju područja nego što je nama „građanima“ objektivno dostupno. Između ostaloga zato što za vrijeme dok mi prikupljamo bodove oni odrađuju poslove kojih mi nemamo. A o kolegama koji kilometrima putuju radeći na dvije ili tri udaljene škole, da ne govorimo. Ako nam je ovih mjeseci toliko važna matematika i informatika (uz često zaboravljanje onoga što nas uče humanističke znanosti), mislim da bi se netko trebao pozabaviti i statistikom te i na temelju nje napraviti ozbiljne analize, ne samo o napredovanjima, nego i o razlikama i raznovrsnostima postignutih obrazovnih i odgojnih ishoda. No svjestan sam da u ovomu trenutku o tomu možemo tek sanjati. Očekujemo li zadovoljenje određenih uvjeta za napredovanje, onda svi učitelji moraju imati dohvatljive mogućnosti u prihvatljivim okolnostima. Vrlo je važno da u svim hrvatskim školama potičemo izvrsnost učitelja, a oni će tomu težiti ako su dovoljno motivirani i poštovani, ako od njih ne tražimo previše (ili smiješno premalo, kao što bilo dosad) i možda nemoguće. A osobito je užasno ako zbog borbe za potrebne bodove u zbornicama učitelji zaborave da bi do njih trebali doći opušteno i, prije svega, poštujući i uvažavajući jedni druge i odrađujući kvalitetno onaj redoviti, važniji posao. No ovo je problem koji bi se mogao pojaviti u svim hrvatskim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 633 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je najmanje 60 bodova iz minimalno 5 kategorija prevelika brojka, te da kategorija Unaprjeđivanje rada škole ne bi trebala biti obavezna već poželjna. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 634 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 6. | Zanima me sljedeće: učitelj ima prvi put zvanje mentora (na rok od 5 godina), a ako želi napredovati, zahtjev za napredovanje u zvanje savjetnika treba poslati ministarstvu najkasnije 120 dana (tj. 4 mjeseca) prije isteka roka na koje je imenovan mentorom. No, u Čl. 6 st. 1 alineja 3 stoji da treba imati "najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora". Što je onda s "vremenskom rupom" od barem 4 mjeseca između isteka roka od tih najmanje 5 godina i trenutka podnošenja zahtjeva za napredovanjem (koji mora biti 120 dana prije isteka roka)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 635 | Alenka Banić Juričić | PRAVILNIK , Članak 6. | Odbaciti vremensko ograničenje za napredovanje u zvanje i detaljnije definirati "kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje". Netko se profesionalno razvija na ŽSV-ima, netko još dodatno i na webinarima, netko prati tutoriale na Youtube-u... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 636 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da nije potrebno navoditi kategorije, a predlažem i manji broj bodova ( 40). Kategorije ne bi smjele biti uvjet za napredovanje. Postoje različiti profili škola pa je tako npr. nastavnicima općih predmeta u strukovnim školama zasigurno teže skupiti bodove za školska, županijska i državna natjecanja i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 637 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 6. | Svake godine su svi u sustavu u obvezi ispuniti Plan stručnog usavršavanja od 125 sati ili tu negdje, ovisno o "ostalim poslovima" iz ugovra o radu. Profesionalni razvoj je conditio sine qua non za sve u sustavu i ta kategorija je suvišna ovdje. Umjesto iste predlažem: angažman u i oko posebnih programa za potrebe skupina učenika u izvannastvnim i izvanškolskim aktivnostima; posebne radionice, natjecanja koja su povezana s predmetima i ostalim ishodima iz kurikula a doprinose pripremi učenika za daljnje školovanje. Sve to u trajanju od najmanje 35 sati godišnje kroz jednu ili više aktivnosti. Primjerice: natjecanja iz kreativnog pisanja ili program tipa njemački za matemaičare i fizičare... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 638 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK , Članak 6. | 60 bodova je previše i nije potrebno navoditi kategorije. Netko će izvrsnost pokazati radom u dvjema kategorijama, netko u svima. Predlažem: "najmanje 40 bodova." Obrazloženje: Cilj je izvrsnost što većeg broja učitelja radi izvrsnosti što većeg broja učenika. Tako velikim brojem bodova izazvat će se među učiteljima negativna kompetitivnost u skupljanju bodova: u vezi s izvođenjem predavanja, radionica, organiziranjem događanja u školi i dr. aktivnostima jer je broj takvih aktivnosti premalen za sve koji budu htjeli napredovati u bilo koje od zvanja. Shvaćam da su novčane naknade ograničene, no ovim pravilnikom ne bi trebalo ograničiti poticanje izvrsnosti. Mnogi neće ni pokušati sudjelovati ni u jednoj od aktivnosti ako shvate da im u 5 godina neće biti pružena prilika da skupe tolik broj bodova. Ako ostane tako visok broj bodova, postoji bojazan da će se oni koji imaju manje skrupula i obzira prema kolegama na sve načine izboriti za svoje bodove nauštrb ostalih. Na koji će sa način provjeravati usvojenost ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 639 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da treba detaljnije objasniti što se smatra pod kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina) , isto tako smatram da mnogi nastavnici nemaju iste uvjete za usavršavanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 640 | Ivica Borić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da nije potrebno uvjetovati napredovanje na bilo kojem stupnju godinama staža, te godinama provedenim u prethodnom zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 641 | Helga Kraljik | PRAVILNIK , Članak 6. | Ukoliko netko prikupi dovoljno bodova za napredovanjem, ne bi ga se trebalo kažnjavati čekanjem od 5 godina. Pomalo je demotivirajuće 'gubiti' bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 642 | Irena Posavec | PRAVILNIK , Članak 6. | najmanje 50 bodova | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 643 | Mihaela Kelava | PRAVILNIK , Članak 6. | Odbaciti vremenski uvjet za napredovanje u savjetnika ili dodati opasku o mogućnosti napredovanja u trenutku stjecanja svih ostalih uvjeta ukoliko su oni stečeni u vremenu kraćem od pet godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 644 | Toni Drandić | PRAVILNIK , Članak 6. | Nakon napredovanja u zvanje mentor (nakon najmanje 5 godina mirovinskog staža - slažem se) odbaciti vremensko ograničenje za napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 645 | Josip Matković | PRAVILNIK , Članak 7. | 1) Preimenovati najviše zvanje "izvrsni savjetnik" u "viši savjetnik" ili "savjetnik mentor" jer se ovako implicira da dvije niže kategorije nisu izvrsne. 2) Broj bodova za zvanje izvrsnog savjetnika je prevelik, predlažem da bude 60 bodova. 3) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 7 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 4) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 15 godina radnog iskustva uz barem 8 godina mirovinskog staža. 5) Ukinuti obveznost kategorija (jako su različiti uvjeti od škole do škole). Moraju biti različite kategorije, tu se slažem, ali dovoljno je navesti samo iz koliko se različitih kategorija moraju skupiti bodovi, ne uvjetovati nijednu kategoriju posebno kao što je "unaprjeđivanje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 646 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 7. | Članci 5, 6, stavci 2, točke 2 Smatram da se trebaju ukinuti ograničenja u smislu obveznih kategorija. Nažalost, nemaju svi iste uvjete i mogućnosti. Neki će sudjelovati u određenim kategorijama aktivnosti, brzo će skupiti bodove, a neki će zbog nemogućnosti istog, ostati uskraćeni. Mislim da najviše bodova donosi svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. To je glavna zadaća svih učitelja i nastavnika.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 647 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 7. | Na koji će se način provjeriti usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Smatram da najviše bodova treba donijeti svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 648 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 7. | Izbaciti naziv izvrstan, uvesti viši mentor. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 649 | Emilija Dodig | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 5; 6; 7; Umjesto potrebnih bodova za napredovanje 30/60/80 realno bi bilo odrediti 20/40/60 . U suprotnom Pravilnik je demotivirajući. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 650 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave. 1.Prijedlog: razgraničiti napredovanje prema kategorijama- zanimanjima: učitelji RN, predmetni učitelji, stručni suradnici, ravnatelji- jer nemamo svi iste poslove ni zaduženja. Osim toga učitelji razredne nastave četiri godine imaju iste učenike, ma kakav njihov intelektiualni status bio (nemaju svi darovite učenike koji će u četiri godine dospjeti na najvišu razinu natjecanja, za RN županijska). Nije isto imati 90ak učenika s kojima raditi (učitelji predmetne nastave) ili 9 - 30 učenika u RN. Vrednuje se samo rad s darovitima (takmičenja) ,a nigdje se ne vidi uloženi rad sa učenicima koji imaju različite poteškoće (a za to još uvijek zbog razno raznih razloga ne mogu ishoditi dokumentaciju za primjereni oblik obrazovanja), koji se svakdnevno integriraju, te se za rad s njima učitelji moraju educirati na individualnoj razini. Premalo je vrednovan rad sa učenicima u nastavi, a prenaglašen rad izvan nastave. Temeljni posao se gubi iz vida u napredovanju. 2. Prijedlog: smanjiti ukupan broj bodova za svako predloženo zvanje, jer je definitivno prevelik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 651 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članci 5, 6, stavci 2, točke 2 Smatram da se trebaju ukinuti ograničenja u smislu obaveznih kategorija. Nažalost, nemaju svi iste uvjete i mogućnosti. Nekima su određena usavršavanja lako dostupna, a nekima nisu. Neki će sudjelovati u određenim kategorijama aktivnosti, brzo će skupiti bodove, a neki će zbog nemogućnosti istog, ostati uskraćeni. Smatram da najviše bodova treba donijeti svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. To je primarna zadaća svih učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 652 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 653 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. (1) Rečenicu "najmanje petnaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenosti svih ishoda učenja ili minimalno sedam, ako ih je više od sedam, iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama," Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 654 | Larisa Zaharija Radoiš | PRAVILNIK , Članak 7. | 7 Umjesto da se računa mirovinski staž prijedlog je da se računaju godine rada neovisno da li je puno ili nepuno radno vrijeme. • Umjesto 200 sati, koji su apsolutno previše i nerealni gledajući dosadašnju praksu, organizaciju i realizaciju obavezne edukacije tijekom pet godina predlažemo da se navede minimalan broj sati i to ne na godišnjoj razini već samo za svih 5 godina, jer ne postoje svake godine iste mogućnosti usavršavanja. Prijedlog je da se navede minimalno 25 sati za rok od 5 godina ( iz razloga što za pojedine predmete ili struku gotovo i nema organiziranih stručnih skupova i usavršavanja te to ne ovisi o dobroj volji učitelja). Navedeni prijedlog ima minimum i ukolilko ima mogućnosti učitelji će moći realizirati i više naročito ukoliko žele napredovati ali u tom slučaju nitko neće biti zakinuti. • U slučaju porodiljnog dopusta, bolovanja i drugo da se mandat stavi u mirovanje i da im se produži vrijeme između napredovanja u zvanja, za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta, bolovanja i drugo. • Prijedlog je da se navede samo ukupan broj bodova kao i do sada bez uvjetovanja da moraju bodovi biti prikupljeni iz minimalno šest kategorija, a naročito ne uvjetovati kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ jer toga u praksi nije bilo niti do sada i upitno je kako će se provoditi u pojedinim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 655 | Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 7. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da uputa „najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika.“ ne objašnjava da li se boduje sve uključujući mentorstvo i savjetništvo ili se bodovi računaju od zadnjeg izbora pa je potrebno jasnije navesti očekivano vrijeme prikupljanja bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 656 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: petnaest godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 657 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 7. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! S obzirom na prilično zahtjevne krriterije za napredovanje u to zvanje (nisam sigurna koliko je izraz "izvrstan savjetnik" najbolji?!) predlažem uvjet od 5 godina provedenih u zvanju savjetnika maknuti i uopće ne vremensko trajanje pojedinog zvanja navoditi! Svatko tko ispuni ovako zahtjevne uvjete u nekom kraćem razdoblju zavrijeđuje odmah i napredovati u više zvanje! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 658 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 6. Stavak 1. Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Ako se jasno utvrdi da odgojno- obrazovni radnik ispunjava kriterije za izbor u više zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća i uz suglasnost radnika pristupnik može biti izabran u više zvanje i ranije od rokova propisanih ovim Pravilnikom, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Nacionalni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji unaprjeđenju rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 659 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 7. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 660 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika (naziv predviđen Pravilnikom, a predložena izmjena predložena je u komentaru na članak 4.) ne može biti najmanje petnaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. U zvanje izvrsnog savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnika. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Državni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 661 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je dovoljno 50 bodova . Također ne uvjetovati obvezne kategorije jer nemaju svi učitelji priliku istaknuti se u kategorijama "Unapređivanje rada škole", a kamoli u kategoriji "Unapređivanje sustava obrazovanja". Svim učiteljima treba dati podjednake šanse za napredovanje. Unapređivanje sustava obrazovanja: rad u raznim tijelima inenovanim od Ministarstva, obrazovna istraživanja, eksperimentalni program, radne skupine na državnoj razini...to su sve kategorije u koje nije moguće se uključiti ukoliko natječaji neće biti javni. Primjer je provedba edukecija "Škole za život" za koju nije bilo natječaja. Za ovu kategoriju nisu svi učitelji jednaki te se ova razna tijela, istraživanja i skupine formiraju i provode po načelu "podobnosti". Također, smatram da ukoliko netko ima sadašnje zvanje savjetnika, a ovdje dođe do promjene naziva (metor, viši mentor, savjetnik) učitelj treba zadržati zvanje savjetnik = izvrstan savjetnikukoliko za obnovu ima uvjete. Upitno je i pet godina provedenih u zvanju savjetnika za ovo napredovanje jer za zahtjev u napredovanje ne smije proći više od 120 dana do isteka: članak 19. Treba ova dva članka vremenski uskladiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 662 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 7. | - Smatram da se ne treba uvjetovati da bodovi moraju biti prikupljeni iz minimalno šest kategorija, a naročito ne uvjetovati kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ jer neće svi učitelji, koliko god izvrsni bili, imati priliku sudjelovati u istim povjerenstvima, timovima… Također jedan učitelj ne može se posvetiti kvalitetno svim poslovima iz svih nabrojenih kategorija, već se kvalitetno može posvetiti djelom tih poslova koji nisu vezani za neposredni rad s učenicima. U protivnom svi ćemo raditi sve , imati ćemo nebrojene projekte, smotre, natjecanje, besmislenih seminara itd i čini mi se da će doći do svaštarenja, gubiti će se kvaliteta, a zbog preopterećenosti raznim poslovima najviše će biti oštećeni oni zbog kojih i radimo ovaj posao, tj. učenici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 663 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 7. | Najmanje 50 bodova prikupljenih, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. (Unaprjeđivanje sustava se najčešće "daje" podobnima po različitim kriterijima, a nisu rezultat truda, inovativnosti i jednakih šansi). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 664 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 7. | Tko će procijeniti jesu li svi ishodi usvojeni? Bilo bi dobro da su ishodi vidljivi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 665 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 7. | Godine staža predlažem promijeniti u godine rada, kako bi izjednačeni bili zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme. Definirati kontinuirani profesionalni razvoj i kako ga mjeriti satima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 666 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl.7 • Općenito smatram da nije u redu da se računa mirovinski staž jer će u tom slučaju osobe zaposlene na nepuno radno vrijeme ( tome dodajmo i možda godine provedene na zamjenama gdje su usput imali prekide preko učeničkih ljetnih praznika ) biti zakinute i zapravo napredovanje do izvrsnog savjetnika neće im biti moguće do pred samu penziju pa makar bili najizvrsniji učitelji. Prikladnije su godine rada. • 200 sati obavezne edukacije tijekom pet godina je previše. Napominjem samo nekoliko razloga zašto: 1. Učiteljima za neka predmetna područja je to nemoguće provesti jer se u tom opsegu godišnje ( 40 sati) niti ne organiziraju predavanja. (Bilo bi prije stavljanja tog pravilnika u funkciju dobro napraviti statistiku dosadašnjih organiziranih predavanja po predmetnim područjima i vidjeti koliko ih je moguće i izrealizirati ) 2. Učitelji iz manjih i udaljenih sredina nemaju mogućnost prisustvovati svim seminarima jer im škola to ne može financijski omogućiti ili im ravnatelj isto ne odobrava. 3. U slučaju porodiljnog dopusta je to svakako nemoguće ispuniti, a istovremeno se svakih 5 godina ako sam dobro shvatila obnavlja zvanje. Što je tada predviđeno? Da li se u tom slučaju učiteljica vraća na početak ili se vrijeme provedeno na porodiljnom dopustu stavlja u mirovanje u smislu napredovanja? 4. Da li smatrate da izvrsnom savjetniku koji za to zvanje ima iza sebe minimalno 17 godina radnog staža ( 1-2 godine pripravništva do polaganja stručnog ispita, 5 godina do mentora, 5 godina do savjetnika i 5 godina do izvrsnog savjetnika ), naravno ako je sve teklo u najboljem mogućem redu, a svjesni toga da pritom ako je došao do tog zvanja podrazumijeva i njegovo stalno usavršavanje i veliki i savjestan angažman u svim oblicima nastavnog i nenastavnog procesa , da li on zaista treba prisustvovati svim seminarima kako bi ispunio formu od 40 sati? Takav će učitelj forme radi, biti prisiljen slušati vjerojatno isto predavanje koje je već u dosadašnjem radnom vijeku možda poslušao i više puta, katkada kvalitetnija ili manje kvalitetna predavanja, a da pri tom još i sam mora održati određeni broj predavanja???? Ne znam koliko je to svrsishodno??? Za osobe koje obnavljaju svoje zvanje i koje će imati 50-60 godina života ( 30-35 godina radnog staža) , da li je neophodno toliko sati predavanja godišnje??? Da se ne iščita krivo iz ovog mog komentara. Apsolutno smatram da se učitelji trebaju stalno usavršavati, educirati, obnavljati i obogaćivati svoje stručne i pedagoške kompetencije, ali smatram da je to pretjerana brojka. Nije ni svaka godina ista, desi se godina kada je skromnija sa seminarima a desi se i godina sa vrlo raznolikim i kvalitetnim temama i svaki učitelj koji teži izvrsnosti biti će zainteresiran i ako je ikako moguće prisustvovati će istom. Također, danas, uz brojne institucionalno organizirane edukacije, možemo edukacije ostvariti putem raznih multimedija, praćenjem novih metoda i novosti u struci, čitanjem kvalitetne stručne i pedagoške literature… Predlažem da se smanji obvezujući broj sati profesionalnog razvoja i da se sati ne računaju godišnje, već ukupnim ostvarenim brojem sati u 5 godina. Nisu samo brojke mjerilo jer se stručnost, inovativnost, kreativnost i kvaliteta učiteljskog rada može najbolje iščitati iz njegovog neposrednog rada sa učenicima. Za osobe koje su bile na porodiljnom dopustu ili bolovanju u dužem periodu, predlažem da im se produži vrijeme između napredovanja u zvanja, za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta odnosno bolovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 667 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. (1) alineja 2: Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Bojim se da će predloženih 40 sati edukacije godišnje staviti učitelja u poziciju „sakupljača sati“ te da će u konačnici pasti kvaliteta rada učitelja u učionici, tamo gdje bi trebala biti najvidljivija. Predlažem da broj sati bude jednak ili neznatno veći nego za savjetnika, a razlika će biti vidljiva odrađivanjem predviđenih obveza iz Članak 23. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 668 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: petnaest godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje izvrsnog savjetnika, ukoliko u petnaest godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 669 | Bojan Lazić | PRAVILNIK , Članak 7. | U čl. 7. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje pod jednakim uvjetima kao i onom koji radi u punom radnom vremenu, bez obzira na ostvarene ishode i broj bodova. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 670 | Saša Peričak | PRAVILNIK , Članak 7. | (1) Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, ako se misli na edukacije organizirane od strane institucija, bi trebalo definirati u vremenu od 5 godina, a ne godišnje. 200 sati u 5 godina je previše te bi trebalo stajati 150 sati. Zbog poticanja izvrsnosti trebalo bi kao uvjet brisati 10 godina provedeno u zvanju savjetnika - dovoljno je navesti 15 godina staža u nastavi. Ako netko skupi potrebne bodove i ostvari ostale uvjete za izvrsnog savjetnika, nema razloga da ne napreduje odmah u to zvanje. Osim toga, navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolegice i kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ kao obavezne kategorije. Naravno da su i te kategorije bitna, ali ne treba ih navoditi kao obavezne. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz šest kategorija dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. 80 bodova u 6 kategorija je previše i trebalo bi ih smanjiti na 50. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 671 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 7. | Bodovanje nije nimalo pošteno prema kolegama koji rade u strukovnim školama (opći predmeti) i koji rijetko imaju učenike zainteresirane za natjecanja; jednako tako je i s mentorstvima; a nastavnici općih predmeta u strukovnim školama odrađuju najteži dio našega posla... a da ne govorim o trogodišnjim školama - mora se pronaći način da se motivira i te nastavnike i njima svakako treba pružiti jaču metodičku potporu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 672 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 7. | su-autorstvo > suautorstvo | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 673 | Marina Čubrić | PRAVILNIK , Članak 7. | Ograničavanje napredovanja godinama nije nimalo ohrabrujuće - posebno za mlade ljude - najveći stupanj 'osvojit' će tek eventualno četrdesetogodišnjaci. Trebalo bi maknuti taj dio ograničenja od pet godina i ostaviti bodove (a o njima tek treba dobro razmisliti). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 674 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 7. | Prevelik je broj bodova koje treba sakupiti. Za svaku od kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 675 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je bodovni prag od 30 i 60 bodova za napredovanje previsok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 676 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Minimalno 200 sati obavezne edukacije tijekom pet godin je previše. To je 25 radnih dana osmosatnog radnog vremena. Zaista smatram da broj sati edukacije ne bi trebao biti propisam nikakvim pravilnikom. Svaka osoba uči svojim tempom i to bi trebalo biti prepušteno slobodnom izboru. Osim toga, nije svaka edukacija niti jednako kvalitetna. Propisivanjem određenog broja sati edukacija se svodi na sakupljanje tog broja i gubi se njezin smisao. Svrha postaju sati, a ne sadržaj edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 677 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Broj minimalnih bodova za određene kategorije napredovanja je prevelik. Potrebno je voditi računa o stvarnosti i svakodnevici, te da bi ipak sve obaveze nastavnika/ učitelja bez obzira bio on mentor ili izvrstan savjetnik trebale stati u okvir od osam sati radnog vremena (zajedno sa satima usavršavanja). Za napredovanje u zvanje mentora dovoljno je 20 bodova, a za ostala napredovanja također smanjiti za 50%. Stavljanje kategorije "Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznom nema smisla. Svaki djelatnik škole svojim radom unaprjeđuje rad ne samo škole nego i lokalne zajednice u kojoj djeluje. Također, sudjelovanje u raznim timovima škole (za kvalitetu primjerice) nije relevantan pokazatelj niti angažmana, niti stručnosti pojedinca, budući da ima ravnatelje koji članove za takve timove biraju po osobnim simpatijama, a ne stručnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 678 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 7. | U Čl.7 kao i u prethodna dva članka trebalo bi izostaviti uvjet od najmanje 40 sati godišnje i ostaviti samo uvjet od 200 sati u pet godina. Tijekom jedne godine se zaista opravdano može izostati sa stručnog usavršavanja, a taj manjak bi se mogao nadoknaditi tijekom ostale četiri godine. Realno, zar učitelj/nastavnik koji je iz opravdanih razloga jednu godinu propustio nekoliko stručnih usavršavanja, pa ne ispunjava jedino taj uvjet od 40 sati godišnje, nije zaslužio promociju u zvanju?! Također u istom članku dovoljno je ostaviti uvjet od najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, bez uvjetovanja obveznih kategorija, jer učitelj koji sakupi toliki broj bodova iz neuvjetovanih šest kategorija zaista radi i na unaprjeđenju i svoje škole i obrazovanja uopće. Ne slažem se niti s implikacijom kako su neke od kategorija "važnije" od drugih. Također smatram kako nisu svi učitelji/nastavnici u ravnopravnom položaju prilikom sakupljanja bodova iz pojedinih kategorija. Primjer: učitelj koji radi u maloj školi ili učitelj koji radi u Zagrebu, Rijeci, Splitu nikako nisu u istoj poziciji prilikom mentorstva studentima ili sudjelovanju u radu povjerenstva za polaganje stručnih ispita. Smatram kako je ukupan broj od 80 bodova većini zaista izvrsnih učitelja/nastavnika ipak nedostižan, dovoljno bi bilo 65 (ili barem 70) bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 679 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 680 | Marijana Škvorc | PRAVILNIK , Članak 7. | Pozdravljam uvođenje više kriterija za vrednovanje stručno-pedagoškog rada ; kategorije i aktivnosti. Smatram da bi trebalo biti jasno definirano kako se bodovi za napredovanje zbrajaju (dodaju) u odnosu na prijašnje napredovanje, te točno definirati prijelazno razdoblje napredovanja. Bodovni pragovi su vrlo visoki i to bi moglo dovesti do usmjerenosti samo na bodove ako se u 5 godina mora skupiti ovako preveliki broj bodova prema ovom prijedlogu. Slažem se da radnici koji su promaknuti u zvanje trebaju imati obveze, ali uvjet od 6/8/10 sati edukacije godišnje teško ili nikako ostvariv. Jedino ako je to i bio glavni cilj prijedloga ovog pravilnika. Tko će i kako mjeriti kolegijalnu podršku? Što točno znači educirati kolege – održati predavanje, radionicu ili dati kvalitetan i konkretan savjet? Što znači dijeliti primjere dobre prakse? Koliko i kako je to mjerljivo? Priprema za ovakvu edukaciju se također treba vrednovati, a to nije nigdje navedeno. Sudjelovanje u e-Savjetovanjima – koliko i kako evidentirati sudjelovanje? Objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj? Što točno znači javno dostupan digitalni obrazovni sadržaj? Postoji li točno određena vrsta obrazovnog sadržaja ili bilo koja? Tko će i kako evidentirati sudjelovanje u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje. Dovoljno je da osoba dva puta uzastopno napreduje, te ima 20 godina staža za stjecanje trajnog zvanja. Ima li smisla osobi koja je napredovala 2 puta u zvanje dolaziti ponovno na nastavu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 681 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 7. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Razmisliti hoće li svi odgojno-obrazovni radnici neovisno iz kojeg dijela RH dolaze ( brdsko-planinska područja, otoci, ruralna područja) biti diskriminirani s obzirom na mogućnost sudjelovanja u kontinuiranom profesionalnom razvoju i mogućnosti prikupljanja bodova u zadanim kategorijama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 682 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl. 7. (1) alineja 2: Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Bojim se da će predloženih 40 sati edukacije godišnje staviti učitelja u poziciju „sakupljača sati“ te da će u konačnici pasti kvaliteta rada učitelja u učionici, tamo gdje bi trebala biti najvidljivija. Predlažem da broj sati bude jednak ili neznatno veći nego za savjetnika, a razlika će biti vidljiva odrađivanjem predviđenih obveza (Članak 23.) Čl. 7. (2) alineja 1: Upitna je i nije precizno definirana mjerljivost ishoda. Čl.7. (2) alineja 2. Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju, sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 683 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 7. | U prijedlogu čl. 7. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te je pitanje hoće li u svom ukupnom radu u školi uopće uspjeti skupiti 15 godina mirovinskog staža, a time uopće nikada (bez obzira na kvalitetu rada) ne bi uspjeli doći do “izvrsnog savjetnika”. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 7. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 40+40+35+42+48 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 40 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 40 sati godišnje”. Osim toga, 40 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja je previše. Nastavnik ne smije biti stavljen u poziciju da skuplja edukacije kako bi ostvario uvjete napredovanja. “Još više edukacija” ne daje još veću kvalitetu, već samo stvara sve veći stres kod nastavnika koji to prolaze. U svemu treba imati mjeru. Predlažem smanjiti na 150 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 60 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove, posebno jer se traži da budu obuhvaćene gotovo sve kategorije. Sustav ne bi trebao tražiti nastavnika supermena, homo universalisa ili savršenog nastavnika, jer takav ne postoji. Treba postaviti primjerene i ostvarive uvjete, jer, ako oni to nisu – čemu se uopće truditi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 684 | Ivana Delač | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da treba promijeniti naziv ovog zvanja jer "izvrstan savjetnik" implicira da savjetnik i mentor ne rade izvrsno. Formulacija "viši savjetnik" bi bila daleko prikladnija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 685 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 7. | Nije jasno tko će i kako utvrditi usvojenosti svih ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kako se to uopće može provjeriti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 686 | Nevia Grbac | PRAVILNIK , Članak 7. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 687 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 7. | ◊ najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 688 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 7. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 689 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 7. | Kontinuirani profesionalni razvoj jednak onome savjetnika. Broj bodova 60 s tim da rad na unapređenju sustava obrazovanja ne bi trebao biti uvjet, jer nije dostupan svima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 690 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK , Članak 7. | Uvjeti za izvrsnog savjetnika nalikuju uvjetima za menadžera. Gdje su u tome svemu učenici? Kako će izgledati nastava koju vodi izvrstan savjetnik koji je mjesecima spavao 4 sata, ili izbivao iz škole tjednima jer je sudjelovao na međunarodnom projektu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 691 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 7. | Stečeno napredovanje treba ostati trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 692 | Ivana Lović Štenc | PRAVILNIK , Članak 7. | Nije potrebno od učitelja 3. stupnja (izvrstan savjetnik) očekivati da se profesionalno usavršava više od učitelja koji je napredovao u 2. stupanj…on je svojim iskustvom i radom i te kako dokazao da se je spreman usvršavati i raditi na sebi, no svoje kompetencije će radije nadograđivati na kreativniji i svrsishodniji način…dovoljno je usavršavanje od 30 sati godišnje. Pretjerano je 80 bodova, dovoljno je 60. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 693 | Suzana Loborec Petanjek | PRAVILNIK , Članak 7. | Kontinuirani profesionalni razvoj ne bi trebalo ograničiti tako velikim brojem sati jer, realno, to je teško postići, nemaju svi iste mogućnosti i posebno je teško dokumentirati sve sate. Broj najmanje prikupljenih bodova je preveliki za sva tri zvanja i ne bi se smjele propisivati obavezne kategorije. Postavljanjem ovakvih uvjeta za napredovanje potiče se nezdrava konkurencija, "svaštarenje" u radu i najgore od svega - zanemarivanje izvrsnosti u nastavi. Treba povećati broj bodova po stavkama u članku 8. Na taj način bi se profesori mogli profilirati po područjima koja im najviše odgovaraju, za koja imaju najbolje uvjete i tako skupiti dovoljan broj bodova i biti izvrsni u svom radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 694 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK , Članak 7. | ONLINE EDUKACIJE Definirati korištenje online alata u razredu. Mišljenja sam da u članak 8. treba uvrstiti i primjenu IKT tehnologije u razredu jer za to su potrebni sati i sati pripremanja i educiranja. Ovdje nije definirano za bodove ono što je najbitnije - rad s učenicima u razredu. Možda bi to bilo dobro u odjeljku ONLINE EDUKACIJE - ovdje se navode samo edukacije za odrasle. Nigdje nema korištenja tih edukacija u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 695 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl. 7. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 696 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 697 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 7. | Predlažem micanje odredbe od najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnik. Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Također odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 40 sati godišnje odnosno 200 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 200 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 40 sati godišnje već u jednoj godini npr 35 sati. a u drugoj 45. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje? Također dobro je pitanje koliko će učitelja uopće moći napredovati u zvanje izvrenog savjetnika s obzirom na potrebne bodove iz kategorije Unaprjeđivanje sustava obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 698 | Snježana Kučić-Mirković | PRAVILNIK , Članak 7. | Kategorije ne bi smjele biti uvjet za napredovanje jer je u nekim školama nemoguće skupljati bodove u svim kategorijama. Mislim da su propisane prevelike brojke koje se odnose na pretežno izvannastavni rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 699 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je najmanje 80 bodova iz minimalno 6 kategorija prevelika brojka, te da ne bi trebalo propisivati obavezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 700 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK , Članak 7. | Pozdravljam kao i ostali kolege i kolegice prijedlog novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja,nastavnika,stručnih suradnika,odgajatelja i ravnatelja u os.i srednjim školama i učeničkim domovima jer je stari Pravilnik obuhvaćao tek dio onoga što odrađuju učitelji,nastavnici i drugi u sustavu obrazovanja.Smatram da će se novim Pravilnikom obuhvatiti puno više kategorije rada obrazovnih djelatnika što svakako treba vrednovati.Prvi prijedlog je da se uvrsti i vrednovanje rada razrednika ,minimalno sa po 1 bodom za svaku godinu razredništva jer je i razrednički skup poslova dio rada s pripravnicima i dio pripravničkog staža ,a u praks iziskuje izuzetno puno vremena i energije,znanja i kompetencija.Mnogi obrazovni djelatnici bi se složili da je upravo razredništvo i najizazovniji dio našeg posla. Nadalje, smatram da bi u kriterijima vrednovanja stručno pedagoškog rada trebalo vrednovati i mentorstvo učenicima u različitim natječajima na lokalnoj,županijskoj,regionalnoj i državnoj razini što u ovom prijedlogu nije navedeno. Također mnogi razrednici su s učenicima uključeni i sudjeluju u projektima Udruga na lokalnoj,županijskoj,regionalnoj ili državnoj razini npr.ekološki prijekti različitih udruga koje promiču održivi razvoj i smatram da bi novim Pravilnikom trebalo bodovati i takav rad s minimalno 2 boda po godini provedbe projekta. Objavu u stručnom članku trebalo bi jasnije definirati,npr.objava stručnog članka u digitalnom obliku na nekom od obrazovnih portala bodovati s 2 boda,ali objavu znanstvenog rada ili stručnog članka u nekom stručnom časopisu (na što ponekad treba čekati i do 3 godine uz puno strože kriterije) treba vrednovati sa minimalno 3 boda. Objavu stručnog članka na stranom jeziku eng. njem. ili dr. treba vrednovati sa 3 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 701 | Julijana Šijić | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da bi trebalo biti jasno definirano kako se bodovi za napredovanje zbrajaju na način da se na stečene bodove mentorstva dodaju novi bodovi za savjetnika, te stečenim bodovima savjetnika dodaju novi bodovi za izvrsnog savjetnika (u dosadašnjoj praksi za svako napredovanje bodovi su se skupljali od početka, ali bio je niži bodovni prag). Bodovni pragovi su vrlo visoki i to bi moglo dovesti do usmjerenosti samo na bodove ako se u 5 godina mora skupiti 80 bodova. Stečeno napredovanje treba ostati trajno ili do stjecanja višeg stupnja koje također treba biti trajno, bez obnavljanja. Znanstvena istraživanja odgojno-obrazovne prakse, objavljeni radovi, izlaganja na znanstvenim skupovima trebaju donositi bodove za napredovanje. Određivanje broja kategorija u kojima se skupljaju bodovi ne pridonosi kvaliteti rada nastavnika niti je dokaz izvrsnosti i stoga ne treba biti kriterij za napredovanje. Treba jasno definirati status postojećih zvanja stečenih po starom pravilniku. Predlažem da se uvidom u ukupni broj bodova koje su nastavnici stekli u svojim dosadašnjem napredovanju zbroje i usporede sa novim pravilnikom, pa ako netko do sada ima ukupno 80 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje izvrsni savjetnik ili ima ukupno 60 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje savjetnik te ako ima ukupno 40 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje mentor. Smatram da za trajno zvanje strukovnim nastavnicima treba pribrojiti i staž iz gospodarstva, jer taj staž je itekako važan za obrazovanje u strukovnom području, jer je to konkretno iskustvo koje obogaćuje strukovnu nastavu. Također broj godina staža za stjecanje trajnog zvanja treba smanjiti sa 35 na 30. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 702 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 7. | Nakon dva uzastopna imenovanja za savjetnika ovu kategoriju bi se moralo dobiti bez ikakvih posebnih zahtjeva ili provjera i to kao trajno zvanje. Matematika pokazuje da je do tada osoba provela najmanje 20 godina u sustavu, prema sadašnjem modelu i predloženom prema mirovinskom stažu, a kad bi se prethodna zvanja odredila da traju po 7 (sedam) kalendarskih godina, onda bi do umirovljenja ostalo nešto oko 10 godina u tom trajnom zvaanju. Obveze takvog savjetnika bi bile biti na raspolaganju svima za poslove iz svojeg domena. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 703 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK , Članak 7. | 80 bodova je previše i kategorije nije potrebno navoditi. Predlažem: "najmanje 60 bodova". Obrazloženje: Najboljih je malo. No utrkom u kojoj je cilj prikupiti toliko velik broj bodova isključit će se oni koji nemaju objektivne prilike za izvođenje nekih aktivnosti (iz razloga navedenih uz čl. 5.) te one koji nisu spremni grabiti prilike uzimajući ih svojim kolegama. Zbrajanjem bodova vidljivo je da bi i 60 bodova u 5 godina bilo bi i više nego dovoljno za dokazivanje izvrstnosti. Inzistiranje na različitim kategorijama može biti pozitivno, no može i prouzročiti svaštarenje umjesto koncentriranog i kvalitetnog usmjeravanja energije i znanja u području u kojem je učitelj najbolji od svih. Pravilnikom treba predvidjeti i one koji su već sad savjetnici. Koja će zvanja imati u trenutku stupanja na snagu Pravilnika, s obzirom na to da su sada predložena tri zvanja? Hoće li sadašnji savjetnici biti savjetnici ili izvrsni savjetnici? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 704 | Mihaela Kelava | PRAVILNIK , Članak 7. | Odbaciti vremenski uvjet za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika ili dodati opasku o mogućnosti napredovanja u trenutku stjecanja svih ostalih uvjeta ukoliko su oni stečeni u vremenu kraćem od pet godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 705 | Marija Roth | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod PREDAVANJA I/ILI RADIONICE nije jasno definirano što znači pozitivna evaluacija od strane sudionika. Kojim obrascem će se provoditi evaluacija? Kojim ocjenama se ocjenjuje i koje ocjene su pozitivne? Da li sve ocjene od 2 do 5 na ljestvici ocjena od 1 do 5? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 706 | Marica Kučan | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima smatram da bodovanje mentorstva po učeniku nije pravedno. U strukovnim školama teško je učenike motivirati i pripremiti i za školsko natjecanje. Problemi se događaju zbog nemotiviranosti učenika i zbog neusklađenosti nastavnih programa. Spremaju li se za natjecanje sami učenici ili ih mentori zaista pripremaju? Kako ćemo to dokazati? Anketiranjem učenika nakon provedenog natjecanja? Bodovanje sudjelovanja na stručnim skupovima pohvalno je. No što će biti s odgojno-obrazovnim radnicima zaposlenim u ustanovi koja nije u mogućnosti osigrati financijska sredstva za putne troškove? Ponovno je nastavnik zakinut. Trebali bi svi imati iste uvjete. Bodovno vrednovanje za rad ispitnog koordinatora Državne mature morao bi postojati. I rad školskog ispitnog povjerenstva za Državnu maturu je zahtjevan i odgovoran posao. Za svakih 5 godina rada u školskom ispitnom povjerenstvu možda 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 707 | Željka Dijanić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem neke izmjene vrednovanja stručno pedagoškog rada. 1. Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) - premalo je vrednovati 1 bodom ako se radi o opširnijem članku, a posebice preglednom ili znanstvenom radu. Stoga predlažem da se ovaj element doradi prema opsegu, npr. do 2 kartice teksta s 1 bodom, više od 2, a manje od 6 kartica teksta s 2 boda, i više od 6 kartica teksta s 3 boda. Možda i da se pregledni rad i znanstveni članak vrednuju s 3 boda. 2. Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) - nije isto pisati recenziju udžbenika/stručne knjige i stručnog članka. Osim toga, vezano uz gornji prijedlog, slijedi da bi recenzent stručnog članka dobio 2 boda, dok bi autor dobio samo 1 bod. Vjerujem da je 1 bod za recenziju stručnog članka dovoljno. 3. Predlažem dodati novi element koji bi vrednovao rad u uredništvu stručnih časopisa i u uredništvu udžbenika/stručnih knjiga - Rad u uredništvu udžbenika, stručnih knjiga (po broju) ili članaka (po godini). Npr, sa 2 boda po godini rada u uredništvu časopisa i s po 2 boda po broju udžbenika/stručne knjige (nije u redu da se vrednuje rad recenzenta, a zanemaruje rad urednika koji je kud i kamo složeniji). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 708 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mnogi kriteriji su nedorečeni i nije do kraja definirano kako će se dokazivati ispunjavanje određenih uvjeta. Previše pozornosti posvećeno je izvannastavnom radu, dok je redovna nastava zapostavljena. Srednje strukovne škole ponovno teško ignorirane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 709 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mnoge strukovne škole imaju među županijska natjecanja te bi to ovaj pravilnik to trebao uzeti u obzir. Obrazloženje:Zbog malo broja škola u nekoj disciplini nema županijskog natjecanja već među županijskog te bi to trebalo predvidjeti u bodovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 710 | Davorka Gavranić | PRAVILNIK , Članak 8. | U strukovnim školama iz strukovnih predmet provode se i međužupanijske razine natjecanja a za njih nije predviđeno bodovanje već piše samo županijska i državna natjecanja. Predlažem da se uvedu u bodovanje i međužupanijska natjecanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 711 | Marijana Bastić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, 1. željela bih se osvrnuti na nerazmjer bodova vezano uz Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - 1 bod, a za Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) - 3 boda. Naime, iz iskustva moram navesti da nije isto imati mentorstvo jednoj, dvoje, troje ili čak ponekad i pet osoba (studenata kemije), pogotovo da to vrijeme provedeno u školi bude za njih konstruktivno, kvalitetno i inspirirajuće. Sa svakim studentom potrebno je individualno raditi, pregledati i analizirati te dati sugestije, kako za pisane pripreme prije održavanja nastavnih sati, tako i napraviti analizu nakon izvedenog nastavnog sata. Potrebna je i pomoć pri pripremi pribora i materijala za izvođenje pokusa (rad u kabinetu), suradnja s mentorom pri pripremi roditeljskog sastanka, sata razrednika, sudjelovanje u radu ŽSV-a, upoznavanje pedagoške dokumentacije te obveza vezenih uz istu kao i svih onih specifičnosti učiteljskog posla koje studente nastavničkih smjerova očekuju kada se zaposle. Sve to traje minimalno 4 do 5 mjeseci i potrebno je vrednovati s većim brojem bodova (ili minimalno s 1 bodom po studentu po godini). 2. Što se tiče broja suautora na radovima on nikako ne bi smio biti ograničen (ili eventualno dodjeljivati broj bodova ovisno o broju autora), pogotovo u današnje vrijeme kada se potiče razmjena informacija i timski rad. Osim toga, nije nigdje naglašeno što je sa znanstvenim radovima, pripadju li i oni u ovu kategoriju (a poznato je da su upravo oni rezultat timskog rada i shodno tome većeg broja suautora). 3. Nije u potpunosti jasno kako će se npr. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja koja se vrednuje s 4 boda mjeriti? Ako se održi radionica u kojoj je demonstrirana primjena inovativne metode poučavnja ili pak objavi rad s opisom iste (pitanje što je danas ustvari inovativno?) znači da je podijeljena sa širokim auditorijem i u tom slučaju dobiva se 4 boda, ali istovremeno bodovi se dobivaju i za održanu radionicu i/ili objavljeni rad(?) 4. Svakako je potrebno voditi brigu da se u Pravilniku ne zanemari osnovna djelatnost učitelja i nastavnika, a to je rad s učenicima i kvaliteta nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 712 | Dea Marić | PRAVILNIK , Članak 8. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Predloženi kriteriji vrednovanja ozbiljno podcjenjuju rad mentora sa studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Mentorstvo podrazumijeva kontinuirano i aktivno praćenje i evaluaciju studentskog rada u pripremi i realizaciji nastavne prakse, kao i niz pratećih administrativnih i organizacijskih poslova. U tom je smislu neopravdano da ovakav tip rada bude vrednovan jednakim brojem bodova kao primjerice, sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i provedbu natjecanja i smotri kod koje je riječ isključivo o poslovima administrativne i organizacijske naravi. Preporučujemo da se mentorstvo studenata vrednuje sa većim brojem bodova, odnosno u skladu sa složenosti poslova koje uključuje. Nadalje, predloženi način normiranja mentorstva (po godini) ne može precizno vrednovati količinu obavljenog rada. (Nije jasnoni zbog čega se mentorstvo pripravniku normira po pripravniku, a mentorstvo studentima na drugi način.) Osim toga, opterećenje studenata i mentora po godini u okviru nastavno-pedagoške prakse značajno varira među različitim studijskim programima. Moguće je tako da mentorsko opterećenje unutar godine dana, odnosno godine studija varira s obzirom na broj studenata, broj nastavnih nastavnih sati koji su student dužni hospitirati i s obzirom na broj nastavnih sati koji su studenti dužni samostalno održati. Preporučujemo da se način normiranja mentorskog rada revidira kako bi bolje odražavao stvarni rad mentora sa studentima. Jednako tako, preporučujemo da se pri dodjeli bodova za mentorstvo studentima uzme u obzir činjenica da je nastavno-pedagoška praksa studentima jedan od prvih susreta sa nastavom. Obim poslova u pripremi studenata za rad u razredu tijekom nastavne prakse veći je nego rad u pripremi pripravnika. Ova se činjenica treba odraziti i u bodovima dodjeljenima za vršenje mentorstva. Za ilustraciju navodimo da su studenti nekih nastavničkih studija pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu dužni unutar godine dana u neposrednom radu s mentorom provesti 40 sati (od čega polovicu čine hospitacijski sati, a drugu polovicu sati koje održava student, a ne odnosi se na pripremni i evaluacijski dio mentorskog rada). Mentorstvo pripravnika također predviđa 40 sati neposrednog rada sa pripravnikom (od kojih 30 otpada na hospitacijske sate, a 10 na sate koje izvodi pripravnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 713 | Ivana Štiglec | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam novi pravilnik, slažem se s predloženim brojem bodova potrebnim za sve tri kategorije(moj prijedlog je bio još više bodova), no naravno potrebne su neke preinake u samom bodovanju ili formulaciji određenih aktivnosti. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija(po godini) treba biti raščlanjeno- postoje mentori koji uzmu studente na njihovu zamolbu jer si studenti sami moraju naći mentora za određeni dio prakse i studenti kod njih odrade taj dio prakse, no postoji niz mentora koji sklapaju ugovore s fakultetima, studenti k njima dolaze na ogledne sate, zatim svaki student drži dva svoja sata koji se poslije analiziraju i mentor im daje ocjenu iz prakse. Taj dio prakse je puno opsežniji i zahtjevniji od one prakse koju studenti sami sebi pronalaze i nije u redu da se to boduje jednako(potrebno razlikovati najmanje jednim bodom). Priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini- naglasiti za projekte koji su odobreni Dodati aktivnost Rad u međunarodnim radnim skupinama za unapređenje obrazovanja Preciznije odrediti aktivnost Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja(u kojem obliku, na kojoj razini...) Aktivnost Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan RH(tečajevi..) - 1 bod je premalo za to jer se tu većinom provede radno cijeli tjedan, benefiti su jako veliki i jedan bod je premalo za takve aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 714 | Vanja Paleka | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentar na članak 8. - vrednovanje stručno-pedagoškog rada Uz povjerenstvo za organizaciju i provedbu županijskih natjecanja postoji i Prosudbeno povjerenstvo koje ne sudjeluje u organizaciji nego samo u ispravljanju testova, dežurstvu s učenicima za vrijeme natjecanja, žalbenom postupku i sastavljanju ljestvica poretka. Mislim da je povjerenstvo za organizaciju i provedbu natjecanja zaslužuje veći broj bodova (u prijedlogu ne vidim razliku) s obzirom na obim posla (pregledavanje testova sa Školskih natjecanja, komunikacija sa školama, Državnim povjerenstvom, Županijskim uredom, obrada podataka sa Školskih natjecanja, organizacija prostora, sastavljanje hodograma, itd.). Mislim da bi povjerenstvu za organizaciju i provedbu natjecanja trebalo dodijeliti 3 boda. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija je s 3 boda (sadašnji Pravilnik) prijedlogom smanjeno na 1 bod. Studenti su u školi u kojoj radim prisutni tijekom oba obrazovna razdoblja (ukupno 30 sati samo nastave). Uz to je obveza mentora upoznati ih s pedagoškom dokumentacijom, izradom planova i programa za nastavni predmet, pomoći im u izradi priprava za sate koje održavaju (mikro poučavanje, supoučavanje, samostalno poučavanje), napraviti analizu nakon svakog odslušanog i održanog sata. Mislim da je s obzirom na odgovornost prema studentima, sveučilištima, školi i učenicima predviđeni 1 bod premalo za uloženo vrijeme i trud mentora (u usporedbi s npr. organizacijom školskog natjecanja koje zahtijeva puno manje vremena i rada). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 715 | Rea Lujić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija - S obzirom na važnost i odgovornost navedene aktivnosti te obim posla (šestomjesečno praćenje i vođenje studenata) neprihvatljivim smatram smanjivanje bodova s dosadašnja 3 boda na samo 1 bod te predlažem 2 boda/godini kako bi bilo usporedivo s bodovanjem mentorstva pripravnicima do stručnog ispita. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 716 | Petra Zidaric Györek | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za članak 8; održavanje predavanja ili radionice na međunarodnoj razini potrebno je definirati u skladu sa međunarodnom praksom. Obzirom da evaluacija od strane sudionika na većini međunarodnih konferencija ne postoji, vrlo je upitna ovako postavljena definicja. Sami predavači prije nego što održe predavanje ili radionicu na međunarodnoj razini, prolaze kroz postupak selekcije od strane međunarodne komisije te se evaluacija na samim konferencijama ne provodi. Nadalje, objavljivanje stručnog članka zahtjeva više bodova, obzirom da objavljivanju stručnih članaka prethodi kontinuiran rad u struci te zahtjeva i druge vještine koje svakako treba nagraditi. Također bi u bodovno vrednovanje trebalo uvesti i prijevode stručnih članaka koji su obljavljeni u tiskanoj ili online publikaciji unutar ili van RH. Trenutno postavljenim bodovanjem, izbačeno je bodovanje znanstvenih radova, a koje bi svakako trebalo implementirati u sustav bodovanja, obzirom da itekako pridonose unapređivanju obrazovnog sustava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 717 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i propravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoća |