Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Nensi Krupić | PRAVILNIK | Pravilnik se čini na dobrom putu, prijava je sada jednostavnija a proces donošenja odluke o napredovanju puno brži. Pohvalno je i uvođenje više kategorija za bodovanje. Ono što zapravo najviše smeta je toliki broj bodova zbog čega se čini da se pokušavaju smanjiti troškovi i nagraditi tek mali broj onih koji mogu doći do toliko bodova. Bodovni prag podignut je kao da se radi o ogromnim novcima i velikoj tituli, a kako znamo da to nije tako mnogi će odmah u startu odustati od ikakvih pokušaja da te bodove i prikupe. 20/40/60 bi bio nekakav realniji prag... Također se nije uspjela vrednovati kvaliteta neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa djecom pa ispada da su najvažnija natjecanja, projekti i vannastavna aktivnost. Što se tiče ostalog nekoliko sitnih prijedloga: - Članak 4. umjesto izvrstan bolje je viši savjetnik - Članak 5.(1) kontinuirani razvoj u trajanju 20 sati godišnje.. Nije definirano spada li u to i sudjelovanje na stručnim skupovima koje organizira Ministarstvo ili bilo kojih 20 sati koje profesori sami odaberu. U slučaju da se radi o skupovima koje organizira Ministarstvo treba svima omogućiti jednake uvjete, vezano za financiranje putovanja i sl.. - Vremensko ograničenje od 5 godina za sljedeće napredovanje je suvišno, ako postoji netko tko ovaj broj bodova može sakupiti za kraće vrijeme znači da je izuzetno sposoban pa ne vidim razloga da ga se spriječi u daljnjem napredovanju umjesto da ga se dodatno nagradi. - Članak 8: Mentorstvo pripravniku je već plaćeno mentoru i nije nikakva potvrda kvalitete ili nečijeg dodatnog rada. Kako su glazbene škole specifične možda bi bilo dobro odmah riješiti neka pitanja poput koja natjecanja se boduju, jer iako u važećem pravilniku ne postoji kategorizacija glazbenih natjecanja, naknadno je Agencija odlučivala koja natjecanja se boduju a koja ne... Na ovom primjeru vidimo da ćemo tek nakon primjene ovog pravilnika vidjeti što on donosi u praksi, nadajmo se pomak na bolje... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 2 | Valentina Kezerić Zirdum | PRAVILNIK | Poštovani, želim Vam skrenuti pažnju na nedostatak koji se odnosi na glazbene i plesne škole. Naime, u Pravilniku se nigdje ne spominju korepetitori i njihov vrijedan rad s učenicima. Upravo su korepetitori ti koji najčešće rade dva različita posla; rad u individualnoj nastavi klavira i korepeticija učenicima raznih instrumenata. Često je to dodatna nastava koja podrazumijeva mnogo rada izvan redovne nastave, rad subotom i naravno, vježbanje kod kuće. Predlažem da se i njima omogući bodovanje za osvojene nagrade s učenicima na državnim i međunarodnim natjecanjima. Drugi prijedlog odnosi se na nastavnike koji uz redovan rad u školi održavaju solističke i komorne koncerte. Oni time rade na umjetničkoj komponenti svog zanimanja, doprinose kulturnom životu u zajednici i najvažnije, primjer su svojim učenicima. Smatram da bi takav oblik rada u struci trebalo vrednovati i nagraditi s bodovima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 3 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK | Smatram da pravilnik treba dosta doraditi. Iako je početno prikupljanje mišljenja baze bilo odlično, ostaje dojam da se nije dovoljno promišljalo čemu služi pravilnik. Ako treba promicati izvrsnost i kvalitetu trebalo je osmisliti potpuno novi način napredovanja kroz zvanja koji nema veze s vremenskim ograničenjima nego samo o prikupljenim bodovima. Za ravnatelje i stručne suradnike treba jasno definirati procjenu stručnog povjerenstva, nužno treba definirati koje materijalne koristi donosi napredovanje u zvanje (povećanje osnovice plaće). U osnovi se pravilnik previše oslanja na onaj stari iako je pokušao promijeniti bodovanje i postupak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 4 | Josip Vranjković | PRAVILNIK | Poštovani, svi znamo koliko je bitna motivacija u radu, a tu motivaciju ovakav Pravilnik o napredovanju ne potiče. Ovim Pravilnikom zapravo se ne vrednuju učiteljska postignuća u radu s učenicima već se naglasak stavlja na obajve materijala i sadržaja. Kroz pojedine članke Pravilnik djeluje nelogično i nepravedno te se napredovanje otežava. Kako je moguće održati određen broj usavršavanja/predavanja na ŽSV-u kad se ti isti održavaju 2-3 puta godišnje? Zašto se iz procedure napredovanja uklanjaju ravnatelj, UV (koji imaju stvarni uvid u rad učitelja) te se smanjuje uloga AZOO-a? Očita neravnopravnost je u tome što se gleda mirovinski, a ne radni staž. Pojedine kolege putuju i rade na više škola, a nemaju punu satnicu. Nadalje, imaju li „male“ škole i njihovi učitelji u provinciji iste mogućnosti kao škole u većim centrima?! Bodovni prag je previsok, učitelji se pretvaraju u skupljače bodova. Što je s napredovanjem stručnih suradnika i ravnatelja? Ovakvim Pravilnikom to je otežano, odnosno onemogućeno. Nadalje, mišljenja sam da stečeno zvanje nakon dva produženja treba biti stalno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 5 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK | Podržavam uklanjanje Učiteljskog odnosno Nastavničkog vijeća te ravnatelja iz procedure napredovanja. Itekako ima ravnatelja koji su znali kočiti napredovanje nekih učitelja. Napredovanje treba biti individualan čin kako i predviđa ovaj prijedlog. Također, itekako ima slučajeva da neke škole zaborave na vrijeme poslati dokumentaciju za napredovanje ili obnovu zvanja i nastavnik se vraća na početak. I stoga podržavam tu intenciju prijedloga pravilnika. Također podržavam smanjenje uloge Agencije za odgoj i obrazovanje u napredovanju. Jako se čudim da je mnogim komentatorima u redu da o karijeri učitelja/nastavnika ili stručnog suradnika odlučuje volja jedne jedine osobe savjetnika AZOO-a. Njihovi kriteriji vrlo su neujednačeni. Sve se čini da za to ipak treba mijenjati Zakon o AZOO-u i ako će do toga doći ja to podržavam. Znam da će ovo dobiti dislajkove, ali kao administrator velike nastavničke fb grupe "Školska zbornica" (više od 11.300 članova) čitam, pa i dobivam stvarno puno žalbi na ravnatelje i savjetnike AZOO-a. Zbog toga ovakav stav, malo je tu, srećom, nekog osobnog lošeg iskustva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 6 | DAVORKA GAVRANIĆ | PRAVILNIK | Oni koji su pisali prijedlog bodovanja spomenuli su županijsku i državnu, te međunarodnu razinu natjecanja, a zaboravili su da u strukovnim školama postoji međužupanijska razina natjecanja što nije isto što i županijska razina ili ako već predlagatelji smatraju da je to isto trebalo je napomenuti župnijska/međužupanijska. Općenito u pravilniku je premalo dotaknuta suradnja strukovnih nastavnika i dionika i nije bodovana suradnja strukovnih nastavnika s poduzetnicima kao da se to podrazumijeva pod obavezu, a mi nastavnici strukovnih predmeta svaku tu suradnju trebamo osobno dogovoriti, bilo da učenici odlaze na terensku nastavu kod poduzetnika ili sam poduzetnik dolazi kao gost predavač na nastavne satove. Konkretno to se odnosi na zanimanje ekonomist jer oni su jedno od rijetkih strukovnih zanimanja (ako ne i jedino) koje nema organiziranu stručnu praksu već imaju predmet koji se zove vježbenička tvrtka a nastavnik koji predaje taj predmet surađuje sa tvrtkom partner i organizira posjet tvrtci partner za što je potrebno utrošiti puno osobnog vremena i pripremiti sam posjet učenika tvrtci koja nije uvijek u mjestu u kojem je i škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 7 | Iva Polić | PRAVILNIK | Poštovani, imam nekoliko primjedbi. Uz bodovanje stručnih članaka trebalo bi uključiti i znanstveni članak (nema smisla da članak kategoriziran kao znanstveni nema nikakvu vrijednost dok stručni nosi bodove). Također smatram da je samo jedan bod za bilo koju vrstu članka objavljenog u hrvatskom časopisu uistinu premalo s obzirom na trud i vrijeme koji pisanje članka pretpostavlja. Dodala bih i da bi bilo dobro da se, s obzirom na stvarno visoki broj bodova koji treba prikupiti, Pravilnikom u nekim kategorijama omogući i zbrajanje bodova za nastavnike koji predaju više predmeta. Ovako bi se moglo dogoditi da nastavnik ganjajući bodove za napredovanje u jednom predmetu zanemari usavršavanje u drugom predmetu koji predaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 8 | MAJA CAREVIĆ | PRAVILNIK | Smatram da učitelji/nastavnici koji predaju dva predmeta trebaju imati mogućnost zbrajanja prikupljenih bodova za napredovanje iz oba predmeta, a da sami, na kraju, odabiru iz kojeg predmeta žele napredovati ili da barem imaju mogućnost napredovanja iz predmeta u kojem su prikupili više bodova. Time bi se nastavnici stimulirali na usavršavanje iz oba predmeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 9 | Elvis Miletić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika,ali mislim da nije ispunio očekivanja nastavnika. Prošli Pravilnik imao je stvarno mali bodovni prag za napredovanje,ali ovaj predloženi postavlja jako visoko bodovni prag.Predlažem da taj prag iznosi 20/40/60.Nastavnici čije napredovanje uskoro ističe ove i iduće godine biti će u velikih problemima skupiti tako veliki broj bodova te bi za njih možda trebalo naći neko prijelazno riješenje.Postavlja se i pitanje što sa skupljenim bodovima i predavanjima do sada bez dva supotpisa.Smatram da bi sa ovom primjenom trebalo krenuti sa stupanjem Pravilnika na snagu ,a što se prije održalo da se nastavnicima prizma. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 10 | Morana Sunara | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je novi Pravilnik potreban, ali da ovaj prijedlog Pravilnika ima mnogo manjkavosti koje obeshrabruju nastavnike u njihovoj želji i potrebi za napretkom. Fokus se stavlja na aktivnosti koje se događaju izvan učionice, a kvaliteta izvođenja nastave pada u drugi plan. Također smatram da je postavljen previsok broj bodova koje nastavnik treba prikupiti kako bi napredovao, posebno ako uzmemo u obzir da ne rade svi nastavnici u jednakim uvjetima. Srdačno, Morana Sunara | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 11 | Loreta Jeknić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je broj bodova za pojedina napredovanja prevelik. Povećanjem bodova zahtjeva se od učitelja veći broj aktivnosti čime se smanjuje kvaliteta nastave. Odlaskom na edukacije učitelj/nastavnik nije u mogućnosti odraditi nastavu. S druge strane ravnatelj nije dužan omogućiti svakom djelatniku odlazak na stručno usavršavanje. To ovisi o više faktora: financijske mogućnosti škole, broj djelatnika, veći broj mentora i savjetnika. U školama ne postoje jednaki uvjeti rada, sve škole nemaju nadarene i zainteresirane učenike za natjecanja. Mnoge su škole udaljene od Sveučilišta pa učitelji ne mogu biti mentori studentima. Budući Pravilnik trebao bi učitelje i nastavnike kao i postojeće mentore i savjetnike dodatno motivirati i ohrabriti u njihovom radu, a ne udaljiti ih od želje za napredovanjem. Čitajući pravilnik stekla sam dojam da će učitelji postati " skupljači bodova" , a donošenje novog Pravilnika smanjiti plaću dosadašnjim mentorima i savjetnicima. A zar nije cilj novog Pravilnika dignuti učiteljski rad na višu razinu? Predlažem kreiranje novog i kraćeg Pravilnika, tj. smanjenje prikupljenih bodova za trećinu od predloženih iz minimalno četiri kategorije. Trebalo bi omogućiti ranije stjecanje trajnog zvanja npr. nakon trideset godina. S poštovanjem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 12 | Mila Cvrlje | PRAVILNIK | Poštovani, Više puta sam iščitala Prijedlog pravilnika za napredovanje misleći da sam nešto propustila. Žao mi je što vidim da nije predviđeno napredovanje odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.Zakon o predškolskom odgoju izrekom kaže da je predškolski odgoj i obrazovanje dio sustava odgoja i obrazovanja u RH. Vrtići nisu čuvališta, dio smo sustava odgoja i obrazovanja.Vjerujem da će se taj veliki propust ispraviti. Pozdravljam trud oko stvaranja novog Pravilnika.Imam sljedeće primjedbe: a. Ravnatelj i stručni suradnici DV trebaju pratiti rad odgojitelja i utvrditi obavlja li odgajatelj posao u skladu sa Zakonom i propisima koji određuju obaveze odgojitelja u skladu sa stečenim položajnim zvanjem. b. Ravnatelj ustanove je osoba koja treba omogućiti odgojiteljima mentorima i savjetnicima da ostvare stručno usavršavanje u Pravilnikom propisanom broju sati stručnog usavršavanja na godišnjoj razini. c. Predškolski odgoj ima svoje specifičnosti pa bi samim tim ovaj Prijedlog pravilnika trebalo dopuniti.Pri tom mislim na sljedeće: - Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje u tom slučaju možemo govoriti o kompetencijama nikako o ishodima učenja. - Na vježbe u naše DV dolaze redovni i izvanredni studenti predškolskog odgoja s fakulteta s kojima DV ima ugovor i s onih iz drugih gradova i susjedne nam Bosne i Hercegovine s kojima nema ugovor kao i studenti pedagogije iz kolegija Metodika jezično umjetničkog područja. Studenti dolaze na ugovorene metodičke vježbe jednako tako i na vježbe u trajanju po dva tjedna tijekom zimskog i ljetnog semestra čije se vježbe dogovaraju s ravnateljima ustanova. Prijedlog novog pravilnika ne određuje boduje li se taj rad mentora - savjetnika i koliko bodova nosi mentorstvo studentima srodnih fakulteta ,studentima na petnaestodnevnim vježbama i studentima predškolskog odgoja iz drugih država, a u isto vrijeme propisuje obavezu prihvaćanja studenata na vježbe kada se to od njih traži. - Odgojitelji predškolskog odgoja imaju obavezu suradnje s roditeljima djece svoje skupine kroz različite vidove suradnje s ciljem postizanja kvalitetnog partnerstva na dobrobit djeteta. Jedan broj odgojitelja dio je posebno educiranih voditeljskih timova u ustanovama ranog i predškolskog odgoja koji provode radionice "Rastimo zajedno" s roditeljima na nivou ustanove i izvan nje ako za to postoji interes.To su ciklusi od 11 radionica, svaka je točno strukturirana i određeno joj je vrijeme trajanja od dva puna sata. Provodi se u 68 gradova u RH. Te radionice dio su šireg programa UNICEF-a za podršku roditeljstvu "Prve tri su najvažnije". Jednako tako ti isti odgojitelji u sklopu istog programa provode i cikluse od 7 radionica za odgojitelje i pripravnike na nivou ustanove , koje su točno strukturirane i čije je trajanje točno određeno - 2 puna sata. Vrednuje li se provođenje istih za napredovanje u struci i ako da, koliko bodova nose te radionice? - U redovne programe dječjih vrtića uključena su djeca s posebnim potrebama koja često zbog svoje kronološke dobi nisu kategorizirana, a i onda kada jesu ne znači da će to umanjiti broj djece u skupini na što upućuje pravilnik jer broj upisane djece ovisi o osnivačima; što su kada govorimo o dječjim vrtićima najčešće gradovi. Prijedlogom pravilnika vrednuje se i ulazi u zbir postignutih bodova rad s djecom s posebnim potrebama izvan odgojno obrazovnih ustanova.Predlažem da se vrednuje i nosi određeni broj bodova i inkluzija djece s posebnim potrebama u mješovite odgojne skupine. d. Predavanja, radionice i prikazi prakse Kako će se vrednovati odgojitelji koji realiziraju radionice ( predavanja ili prikaze prakse) za djelatnike u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na stručnim skupovima na nivou ustanove, na gradskoj, županijskoj ili državnoj razini , a iste po potrebi ponavljaju? Da li će se svaka radionica , predavanje ili prikaz prakse vrednovati. e. Voditelji igraonica za darovitu djecu na nivou ustanove Da li će se posebno vrednovati ? Ako da s kojim brojem bodova? f. Odgojitelji voditelji timova za unapređenje prakse na nivou vrtićkih kuća ili ustanove Koliko bodova nosi takav rad? g. Odgojitelji sudionici višegodišnjih međunarodnih projekata koji se provode pod pokroviteljstvom IEDPE-a Kako se boduje takav rad ako projekt nije u sklopu projekata MOO h. Vrednuje li se ustupanje prikaza prakse i struktura radionice sudionicima stručnih skupova i kako? i. Izložbe dječjih likovnih radova u suradnji s muzejima i galerijama Tu mislim na likovne uratke djece nastale kroz projekte vezane za očuvanje Hrvatske kulturne baštine. Pri tom su odgojitelji često osobe koje osmišljavaju kataloge, pozivnice, plakate i postavljaju samu izložbu kojom se promiče vrijednost naše baštine, vrtića kao ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje pa i odgoj i obrazovanje u cjelini. Puno je još toga što bih mogla navesti Želim se osvrnuti i na povjerenstvo za napredovanje koje predlaže pravilnik. Naime mislim da Viši prosvjetni savjetnici AZOO obavezno trebaju biti članovi stručnog povjerenstva jer najbolje poznaju djelatnike na terenu i najbolje su upućeni u njihov rad. Kada govorim o vrtiću tu bi trebali biti uključeni i stručni suradnici DV , i 1 kolegica/kolega (za koje treba biti definirano kako se biraju). U Pravilniku treba propisati prihvaćanje bodova postignutih od dana podnošenja prethodnog zahtjeva za napredovanje ( koji nisu ušli u prethodni zahtjev). Djelatnici u odgoju i obrazovanju koji su napredovali u zvanje mentora potom u zvanje savjetnika i obnavljali napredovanje , trebali bi imati trajno zvanje i mogućnost da napreduju u više zvanje čim za to ostvare uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 13 | DEA MARIĆ | PRAVILNIK | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU (Nastavnički studiji anglistike, informacijskih znanosti, kroatistike, povijesti, sociologije, talijanistike, češkog jezika i kulture, filozofije, francuskog jezika i kulture, germanistike, grčkog jezika i kulture, latinskog jezika i kulture, povijesti umjetnosti, ruskog jezika i kulture, španjolskog jezika i kulture, ukrajinskog jezika i kulture) Iz perspektive sveučilišnih nastavnika na nastavničkim studijima i osobito, iz perspektive profesora metodike struke, imamo potrebu očitovati se o segmentima Pravilnika koji uređuju napredovanje nastavnika s kojima neposredno surađujemo u obrazovanju naših studenata, budućih nastavnika. Kompetentni nastavnici i učitelji (dalje: nastavnici), stručni suradnici i ravnatelji te pravedni mehanizmi vrednovanja njihovog rada stupovi su kvalitetnog obrazovanja i jedan od ključnih faktora za uspješnost obrazovne reforme. Pozdravljamo stoga, revidiranje Pravilnika koji uređuje njihovo napredovanje. Držimo, međutim da je nužno revidirati mehanizme i kriterije njihovog napredovanja kako bi isti doprinosili stvaranju poticajnog odgojno-obrazovnog okruženja. Na stavu smo da upravo izvođenje nastavno-pedagoške prakse koje se provodi zajedničkim naporima visokoškolskih te osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova može biti dobar primjer sinergijskog djelovanja na unaprjeđenju obrazovanja. Zbog iznimne uloge koju izvođenje nastavno-pedagoške prakse ima za profesionalni razvoj budućih nastavnika, potrebno je osmisliti mehanizme koji će nagrađivati izniman rad nastavnika mentora, koji je i dosada bio materijalno i statusno podcijenjen. Iznimno nas brine tendencija smanjivanja nagrade za rad mentora koja je implicirana ovim Pravilnikom, te ćemo se na nju posebno osvrnuti u dijelu koji se odnosi na kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 14 | Dubravka Katačić | PRAVILNIK | Poštovani,pozdravljam pokušaj usustavljivanja i osuvremenjivanja ovog pravilnika. S ciljem osmišljavanja boljeg i kvalitetnijeg rješenja podijelit ću par razmišljanja.Prvo je izrečeno od strane Agnes Jelačić i ŽSV-a pedagoga Splitsko-dalm.županije s kojim se slažem a to je da svi na koje se odnosi trebaju biti vrednovani po jednakim uvjetima. "Taj uvjet koji nije zadovoljavao ni postojeći Pravilnik, nije ispunjen. To se odnosi kako na predložene kategorije, tako i na uvjete o usvojenosti ishoda učenja koji su definirani isključivo za učitelje. Sukladno tim uvjetima, stručni suradnici ne mogu dobiti status izvrsnog savjetnika što ih stavlja u diskriminirajući položaj jer ne mogu ispuniti sve potrebne ishode učenja." Sljedeće se odnosi na čl.8.i to dio o vrednovanju predavanja na županijskoj,državnoj razini. Naravno u redu je da se to boduje, no ,kako bi to bilo pravedno, potrebno je dodatno doraditi uvjete po kojima odg.-obraz.radnici koji žele napredovat imaju priliku održati jedno takvo predavanje. Teoretski je to i sada moguće(javljanjem na javni poziv,dogovorom s voditeljima str.vijeća i sl....),no,nije baš lako provedivo upraksi iz više razloga od kojih su neki npr.puno zainteresiranih,manjak vremena i nedovoljan broj stručnih vijeća i dr.Isto tako, sadašnji rad str.vijeća u velikom se dijelu odvija po planu savjetnika iz AZOO-a koji najuže surađuju s voditeljima ŽSV-a, a što onda stavlja voditelje ŽSV-a u konstantan povoljan položaj i educiranja i održavanja predavanja na županijskoj i državnoj razini i ,samim time, su u stalnoj poziciji stjecanja bodova po ovoj osnovi. Time ovakav pravilnik ipak "pogoduje"jednima u odnosu na druge. Ukoliko će sustav i dalje funkcionirati na ovaj način, možda bi se ova situacija mogla riješiti "disperzijom obveza", podjelom na više ljudi (ali kao nešto protokolirano, usustavljeno,uslijed drugačije organizacije) ili, npr. češćom izmjenom voditelja ŽSV-a. Rješenje bi ,možda, bilo ograničiti voditeljstvo ŽSV-a na npr. dva mandata. Isto tako, kako bi se omogućila svima jednaka dostupnost ostvarivanju bodova propisanih Člankom 8. pod stavkom Rad na unapređenju sustava obrazovanja i to:"Rad u povjerenstvima,radnim skupinama ili ...", podržavam obvezu poziva za Rad u takvim povjerenstvima i dr.npr.svim zainteresiranim za sudjelovanje. Mislim da je broj bodova iznimno visok i da bi za 10-15 posto trebalo umanjiti potreban broj bodova jer se može u učitelja javiti osjećaj da Pravilnik za cilj sugerira uštedu prije negoli da djeluje motivirajuće kako bi potakli izvrsnost o.-o-radnika,što mu je primarna svrha. Naposljetku, budući sam stručni suradnik -mentor kojem istječe mandat iduće godine, smatram poželjnim, po načelu pravednosti, omogućiti ljudima,koji su stekli zvanje po starom Pravilniku, neko prijelazno razdoblje, jer nismo pravovremeno imali uvid u el.i kriterije vrednovanja. Npr. jedna od prijelaznih odredbi mogla bi biti upravo broj bodova umanjen za npr. 10-15 posto ili manji broj potrebnih područja.Hvala na suradnji! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 15 | Radiana Tomée-Cicvarić | PRAVILNIK | Osim što sam komentirala neke članke dala bih i opći komentar: Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje su dio ovog Pravilnika. Smatram da ovaj Pravilnik treba sadržavati i dio koji točno navodi postotak uvećanja plaće ili koeficijente za izračun plaća mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 16 | Anita-Davorka Kružičević | PRAVILNIK | Moj osvrt se odnosi na online edukacije: "Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije)" Nadam se da se boduju Loomen edukacije budući su na državnoj razini. j | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 17 | SILVIJA RAVIĆ | PRAVILNIK | Kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada iz čl. 8. propisati odvojeno za učitelje, nastavnike, odgajatelje, ravnatelje i stručne suradnike vodeći računa o području rada. Obavezno povećati broj bodova za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji. Objava stručnog članka ishod je temeljitog proučavanja literature, opsežnog prikupljanja i obrade podataka i izrade kvalitetne rasprave nakon analize. Stručni članak doprinosi razvoju struke i mora zadovoljiti stroge kriterije za objavu. Osim toga postupak objavljivanja može trajati i nekoliko godina s obzirom na (rijetku) učestalost objave određene publikacije. Vrednovati (bodovati) neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitim učenicima UNUTAR školske ustanove. To je primarna domena neposrednog rada s učenicima. Svi ishodi učenja definirani Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama trebali bi biti standard rada svakog radnika, a posebno onog koji napreduje u zvanju. Vrednovati kao nije usvojio/usvojio/uspješno primjenjuje/vrlo uspješno primjenjuje/izvrsno primjenjuje umjesto minimalno pet odnosno šest ili sedam usvojenih ishoda kako se navodi u člancima 5., 6. i 7. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 18 | Marija Illich Grbeša | PRAVILNIK | Čitajući Pravilnik i komentare uočavam da su već mnogi rekli ono što mi je odmah zasmetalo, a to je da se temeljem Pravilnika premalo vrednuje konkretan rad u razredu i sve ono što ide uz to. Drugim riječima, svi ili većina kriterija vrednovanja tiču se isključivo izvanškolskih aktivnosti, a svi smo svjesni koliko je potrebno pripreme za sam rad u razredu (naravno, ukoliko se želi samu nastavu odraditi kvalitetno). Zbog toga mi se nameće pitanje: „Gdje iznaći vremena za ispunjenje tolikih kriterija i tolikih bodova koji su ovim Pravilnikom uvećani?“ Dakle, povećavaju se kriteriji te se od učitelja traži još više rada ukoliko želi napredovati, a sumnjam da će se s povećanjem rečenoga recipročno povećati i dodatak na plaću. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 19 | Irena Ihas | PRAVILNIK | Smatram da Nacrt pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, rad nastavnika s učenicima najmanje cijeni. Učitelji nisu znanstvenici, i njihov prvi posao nije pisati znanstvene ili stručne članke - naš su posao učenici, i bodovanje za napredovanje bi trebalo reflektirati upravo to. Ovaj pravilnik tjera učitelje da biraju hoće li raditi sa svojim učenicima i nikad ne dobiti nikakvu novčanu nagradu za svoj trud, ili će pisati članke, raditi edukacije za učitelje, pisati udžbenike i napredovati. Zašto je toliki raskorak u bodovima na strani pisanja udžbenika, znanstvenih članaka u odnosu na sam nastavni proces i na rad s učenicima. Pravilnik bi trebao poticati učitelje, nastavnike, stručnih suradnike, odgajatelje i ravnatelje da napreduju u svom poslu i da ga odgovorno rade. Pravilnik ne bi trebao poticati borbu kolega za bodove. Smatram da bodovne norme u navedenom Nacrtu nisu ostvarive i da u samom Nacrtu ima pojmovi nisu dovoljno jasno definirani npr. što je projekt, što je uređivanje školske mrežne stranice - kako će se mjeriti količina i kvaliteta posla?? Predlažem da se obustavi daljnja procedura te da se Prijedlog Pravilnika stavi na doradu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 20 | Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja | PRAVILNIK | Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pozdravlja inicijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja o izradi i donošenju novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Prije samog donošenja istoga, valjalo bi mudro promisliti o osjetljivosti problematike što znači: 1. sve članke ravnomjerno prilagoditi svim dionicima obrazovnoga sustava navedenim u samom nazivu Pravilnika, 2. kriterije za napredovanje uskladiti s realnim mogućnostima i situacijom u sustavu te s postojećim zakonima i pravilnicima, 3. kriterije za napredovanje uskladiti s tehničkim ograničenjima vezanim za odlazak tri člana stručnoga povjerenstva na uvid u neposredni odgojno-obrazovni rad djelatnika prijavljenih za napredovanje u zvanju. 1. Iz prijedloga Pravilnika nije razvidna poveznica na Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Nadalje, nedostaje poveznica na Standarde za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova kao i poveznica na dokument koji je bio polazište za uređivanje pravilnika u odnosu na stručne suradnike. Vezano uz ishode učenja navedene u Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, uz činjenicu da za sva predviđena zvanja prema članku 5., 6. i 7 prijedloga Pravilnika treba ostvariti 5/6/7 i više ishoda iz svakoga od osam skupova ishoda učenja, ishodi su nedovoljno jasni i nisu operacionalizirani. Nedostaju kriteriji i metode vrednovanja i tko će provesti to vrednovanje. U tom smjeru valjalo bi promisliti jesu li i kolikoj mjeri svi navedeni ishodi mjerljivi, i ukoliko jesu - pripremiti provjerni popis tj. „ček listu“. 2. Godine staža za prvo napredovanje u zvanju bi trebale biti podignute do razine ostvarenog neposrednog odgojno-obrazovnog rada u minimalno dva ciklusa (8 godina). To je broj godina neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kada učitelj/nastavnik stječe zrelost i sigurnost, i kada je njegov profesionalni razvoj dostigao vrlo kvalitetnu i visoku razinu. Nastavno na to, za prvo napredovanje u zvanju trebalo bi minimalno 20 sati profesionalnog usavršavanja po godini, u posljednjih osam godina nakon položenog stručnoga ispita. Posljedično, godine staža za savjetnika bi se podigle na 13, a za izvrsnog savjetnika na 18 godina od položenog stručnoga ispita. Valjalo bi razmisliti da stečeno zvanje postane trajno nakon 30 godina rada u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Znatno uvećanje broja bodova i minimalnog broja kategorija obuhvaćenih bodovima za svako napredovanje u zvanju u odnosu na postojeći Pravilnik je prihvatljivo. Što se tiče bodovanja, zamijećeno je sljedeće: Člankom 8., u kategoriji Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima uočena je neusklađenost bodovanja za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj razini (po učeniku), tj. za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini (po učeniku) sa bodovanjem za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini a ne po broju studenata). Naime, većina se učenika za državna, a pogotovo za međunarodna natjecanja pripremaju u izvanškolskim institucijama (sportski klub, udruga, fakultet na kojem s njima rade bivši natjecatelji,…). Mišljenja smo da bi dva tj. tri boda za plasman na državno/međunarodno natjecanje trebala biti po godini bez obzira na broj učenika kojima je mentor iz pojedinog nastavnog predmeta. Uočena su preklapanja u nekim stavkama navedenim u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškoga rada. U kategoriji Predavanja i/ili radionice Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja boduje se s 4 boda, u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja boduje se s dva boda. Ako učitelj dijeli primjere dobre prakse znači da je iste izradio i objavio („uživo“ ili online). Može se dogoditi da će se ista stavka bodovati više puta. U isto vrijeme Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama i za darovite učenike boduje se jednako kao i objavljivanje istoga za sve ostale učenike iako se učenicima s teškoćama i darovitim učenicima treba pristupiti na drugačiji način i da rad s njima iziskuje kontinuirano praćenje stručne literature i puno veći angažman u neposrednom odgojno-obrazovnome radu. Stavka Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) i Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciji i provedbu natjecanja, smotre i sl. na županijskoj i državnoj razini otvara mogućnost bodovanja iste stavke dva puta. Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na lokalnoj ili županijskoj razini i Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj ili državnoj razini je korektno bodovano ali nije dovoljno precizno što znači Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama i tko će to vrednovati. Uvrštavanje kategorije Unapređivanje rada škole u obaveznu kategoriju za napredovanje u zvanju, navedena se stavka pozicionira ispred najvažnije stavke koju bi svaki kandidat za napredovanje trebao imati a to je biti primjer osobe kakva treba raditi kao učitelj u neposrednom radu s učenicima. 3. Članak 13. navodi da Povjerenstvo za napredovanje imenuje stručno povjerenstvo za odgojno-obrazovnog djelatnika čiji je zahtjev zaprimljen i za kojega su ispunjeni svi potrebni uvjeti. Ovako napisani članak može se tumačiti da će se za svakoga odgojno-obrazovnog djelatnika formirati zasebno stručno povjerenstvo. Članak 15. navodi da je stručno povjerenstvo dužno u roku od 30 dana od dana imenovanja donijeti i dostaviti stručno mišljenje o odgojno-obrazovnom radniku Povjerenstvu za napredovanje. S obzirom na sve radnje i planiranje izlaska u stručno-pedagoški uvid u neposredni odgojno-obrazovni rad pri čemu valja uskladiti raspored sati radnika, nazočnost ravnatelja i stručnog suradnika, i troje članova stručnoga povjerenstva, mišljenja smo da je 30 dana vrlo ambiciozan rok. Tome treba dodati i činjenicu da je predviđeno da dvoje članova stručnoga povjerenstva budu odgojno-obrazovni radnici u statusu savjetnika zaposlenih u školskim ustanovama pa je moguće da neki od njih rade samo u jutarnjoj smjeni što znatno komplicira organizaciju. Važno je napomenuti i činjenicu da se izlaskom na uvid stručnoga povjerenstva utrostručuju troškovi za putovanje i dnevnice. I na kraju, ali ne i manje važno: Bodovanje je najvećim dijelom usmjereno na učitelje i nastavnike zaposlene u predmetnoj nastavi osnovne škole i u četverogodišnjim strukovnim školama i gimnazijama. Zapostavljene skupine po više kategorija i stavaka ovoga prijedloga Pravilnika su: Već spomenuti stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Učitelji razredne nastave budući da njihovi učenici imaju mogućnost natjecanja samo iz matematike u 4. razredu i to do županijske razine. Isto tako, mogućnost njihovog angažmana u vidu predavanja i radionica na županijskim stručnim vijećima kako je prijedlogom Pravilnika uređeno, teško je izvediva zbog njihove velike brojnosti. Nastavnici zaposleni u trogodišnjim strukovnim školama na općeobrazovnim predmetima nemaju mogućnost skupljanja bodova u kategorijama Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima i Projekti. Valjalo bi razmotriti mogućnosti da odgojno-obrazovni radnici koji predaju općeobrazovne predmete u posebnim ustanovama koje se jednim djelom financiraju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja a drugim djelom iz Ministarstva rada i socijalne skrbi (Vinko Bek, Slava Raškaj, Suvag,…) također imaju mogućnost napredovanja u zvanju, što do sada nije bilo moguće. Budući da su člankom 21., 22. i 23. određene obveze odgojno-obrazovnih djelatnika koji su napredovali u zvanju, nisu određene posljedice koje bi uslijedile u slučaju da djelatnik ne izvrši navedene obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 21 | Ingrid Šlosar | PRAVILNIK | Čl. 4. Na prva smo dva naziva zvanja navikli, ali treći bi valjalo promijeniti (viši savjetnik, stariji savjetnik) Čl. 5., 6., 7. (2) Ishode učenja definirane Okvirom nacionalnoga standarda valja izostaviti. Učitelji ih školovanjem usvajaju i u radu unapređuju. Čl. 8. Precizirati mentorstvo učenicima. Što je s ekipom (npr. rukomet, skupni scenski nastup…)? Valja povećati broj bodova za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Ili po godini dati veći broj bodova ili bodovati prema broju studenata. Možda mi je promaklo, što je s učiteljima kod kojih se polažu stručni ispiti? Povećati bodovanje za samostalno predavanje, radionicu ili ogledni sat te za objavljivanje stručnoga članka (2, 4). Upitno je provođenje evaluacije – potrebno izraditi jedinstvene obrasce. Što je sa sudjelovanjem na edukacijama koje nisu online? Što je s osobnim, individualnim usavršavanjem, s praćenjem literature? Čl. 9. Zašto treba imenovati Povjerenstvo za napredovanje? Zar ne postoji služba pri AZOO-u? Zašto stvarati dodatni trošak (plaćanje članova Povjerenstva, plaćanje zamjena u nastavi…)? Čl. 10. – 16. Mislim da je pokretanje postupka o napredovanju i donošenje odluke komplicirano i skupo. Nema potrebe da se odgojno-obrazovni radnik očituje na stručno mišljenje ako nema primjedaba. Čl. 17. Mislim da bi stečeno zvanje moralo biti stalno, a do promjene bi trebalo doći samo ako odgojno-obrazovni radnik napreduje (ili ne izvršava svoje obveze – ravnatelj). Čl. 21. Kako je zamišljeno educiranje kolega: 6 - 8 - 10 sati? Kako evidentirati i dokazati kolegijalnu podršku? ( neprecizno, nemjerljivo) Pravilnik se pretvara u lov na bodove. Što je s učiteljem? Naravno da je i izrada materijala važna i stručni članci, ali učitelj bi trebao raditi s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 22 | Suzana Balić | PRAVILNIK | Poštovani, Pravilnik se svodi samo na skupljanje bodova u izvananastavnom radu,a naš posao je neposredni rad s djecom u nastavi. Isto tako smatram da je predloženi broj bodova previsok jer učitelji u manjim sredinama nisu izjednačeni u mogućnostima prikupljanja bodova sa učiteljma u većim sredinama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 23 | Kornelija Tonsa | PRAVILNIK | Podržavam unošenje promjena i svaki pokušaj objektivnog mjerenja i vrednovanja truda i rada učitelja/ nastavnika. Čini mi se da su visoko postavljeni zahtjevi (prvo napredovanje sa 7 na 30 bodova). Predložila bih da učiteljima/nastavnicima koji imaju više od 30 godina mirovinskog staža (umjesto 35) napredovanje prelazi u trajno jer nastavnik sa preko 60 godina života, ako je dva puta napredovao već se dokazao i nije mu lako nositi se sa brzim promjenama i aktivnom mladosti u razredu. Također za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju županijskog natjecanja – uz postojeća 2 boda, proširila bih : 3 ili 4 boda za predsjednika povjerenstva. Sklona sam ideji da treba odvojiti napredovanje od nagrađivanja te napredovanje stručnih suradnika od učitelja/nastavnika zbog razlike u obavljanju poslova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 24 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK | Pravilnik ne daje iste uvjete svim nastavnicima i dok se to ne omogući treba smanjiti kriterije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 25 | Fadila Zoranic | PRAVILNIK | Pravilnik bi trebao omogućiti napredovanje pod jednakim uvjetima učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima, što u predloženom nije slučaj, s obzirom na predložene kategorije. Pravilnik ne daje jednake mogućnosti za napredovanje, pa samim tim diskriminira stručne suradnike i ravnatelje. U mnogim kategorijama rad se omalovažava i obezvrjeđuje sa sramotnim brojem bodova, posebice to upada u oči kad se izdvoje elementi s istim brojem bodova. Tako, npr. ispada da je povoljnije i isplativije, u toplini svog doma i toplim papučicama pristupiti online edukaciji (1 bod) nego npr. pripremati i pisati projekt na državnoj razini (1 bod) ili možda objavljivati stručni članak u tiskanoj ili online publikaciji u RH (1 bod)???? Zbilja, kome trebaju istraživanja i članci, kad je sudjelovanje u provedbi obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini "nagrađeno" samo s jednim bodom, odnosno dva, ako imate sreće da se rad negdje objavi (jer o kvaliteti ionako nije riječ). Ipak, ako se ne želite zamarati s navedenih 22 kategorije (od 66) koje nose po jedan bod, po novom pravilniku savjetuje se daljnje sjedenje kod kuće i sakupljanje bodova u raznim online edukacijama, ovaj put na međunarodnoj razini (minimalnog trajanja 10 sati a u slučaju duljeg trajanja, jedan bod za svakih 10 sati). Tako, za za duplo veći broj bodova, od ranije navedenih primjeraboda. U tom slučaju, vam je, priprema i pisanje projekata na međunarodnoj razini, koja također nosi mršava dva boda nepotrebna, jer onih 30 % ionako nećete dobiti, pa da se ne mučite. Pa tako, dok se educirate iz udobnosti svoga doma, kroz jedini priznati oblik edukacije koji postoji (online), uz malo dobre volje, i iskustvo počnite štancati vlastite obrazovne sadržaje jer za 10 do 20 nastavnih sati, za izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja dobijate bogatih 4 boda. Primjere ostale nije potrebno navoditi, složite jednostavno elemente vrednovanja po bodovima i svatko tko radi u školi bilo koji posao izvan uobičajenih poslova gole nastave, vidjet će koliko su bodovi nepravedno raspoređeni. Nadalje, osim nerealnog broja bodova, potrebno je bolje pojasniti što spada pod pojedine kategorije, jer postoje brojni poslovi koji se u elementima vrednovanja ne spominju. npr. mentorstva učenicima na svim natječajima, pojedincima ili grupama učenika u projektima na eTwinning platformi, aktivnostima s učenicima koje traju najmanje mjesec dana (izrada filma, predstave, humanitarne akcije i volonterske aktivnosti).... Nema ni jedne kategorije vezane za internalizaciju i europsku dimenziju, međupredmetne teme uopće se ne spominu, Školski preventivni programi, Vijeće učenika, sudjelovanje u javnim raspravama, TV prilozi i članci u medijima o primjerima dobre prakse, međunarodna partnerstva škola.... Fadila Zoranić, stručni suradnik pedagog | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 26 | Damir Čović | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da zvanja mentora traju 5 godina, savjetnika 10, a izvrsnog savjetnika TRAJNO, učiteljima koji predaju više predmeta treba omogućiti zbrajanje bodova. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 27 | Suzana Ban | PRAVILNIK | Članak 8. - Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, natjecanja ispite ili dravnu maturu (po ispitu) Smatram da bi ovaj stavak trebalo razdvojiti u dva odvojena stavka jer rad na izradi zadataka za natjecanje nema istu razinu složenosti kao rad u stručnoj radnoj skupini za izradu državne mature. Naime, rad u stručnoj radnoj skupini za izradu ispita državne mature nije samo rad na izradi zadataka već uključuje niz drugih aktivnosti (izrada kataloga, izrada kriterija ocjenjivanja, priprema ispravljanja i obuka ispravljača, analiza proteklih ispita, određivanje pragova prolaznosti, itd) . To je kontinuirani rad koji traje cijelu školsku godinu, te bi kao takav trebao biti drugačije bodovan i predstavljati zasebnu kategoriju. Također, već bi sada trebalo pravilnikom predvidjeti kako će biti bodovan rad učitelja koji neće izrađivati cijele ispite, već samo zadatke kada budu uvedene banke zadataka za državnu maturu, a što se već neko vrijeme najavljuje od strane NCVVOa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 28 | Jozica Pažanin | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da bi pravilnikom trebalo biti omogućeno napredovanje u više zvanje i ranije od predviđenog isteka roka od 5 godina, ukoliko nastavnik ispunjava sve preduvjete za napredovanje (članak 23. "starog" pravilnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 29 | Jagoda Čopac | PRAVILNIK | Komentar na čl.4. Predlažem napredovanja u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik 4. viši savjetnik Komentar na čl.5. 6. i 7. Broj ukupnih bodova za napredovanje je previsok. Predlažem 20/30/40/50 prema prethodno istaknutim zvanjima. Komentar na čl.8. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na školskom natjecanju (1 bod) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na bilo kojem natjecanju ili smotri bez obzira na postignuti uspjeh (1 bod) Komentar na čl.18. Odgojno-obrazovni radnik koji je napunio 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju i koji je 3 puta za redom izabran u zvanje, zvanje stječe trajno. Komentar na čl. 22. Educiranje studenata, koji dolaze na praksu, priznati za satove edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 30 | Siniša Topić | PRAVILNIK | Pohvaljujem donošenje novog pravilnika te podržavam tekst istog te smatram da predstavlja veliki iskorak u odnosu na stari pravilnik koji je vapio za osvježenjem i nadopunom. Podizanje bodovnog praga za zvanja je bilo očekivano, premda bih predložio ipak nešto blaži kriterij obzirom da u ovom trenutku još uvijek svi nemaju iste mogućnosti i uvjete rada (ovdje mislim na tehnološke), te je stoga potrebno sve dobro izbalansirati i jasnije definiranti kriterije s konkretnijim primjerima aktivnosti koje se traže od kandidata čime bi se pružilo više mogućnosti za stjecanje uvjeta za napredovanje. Obzirom da sam čitajući osvrte kolegica i kolega uočio puno dobrih sugestija za poboljšanje novog prijedloga pravilnika, nadam se da će njegova konačna inačica uvažiti barem neka od tih razmišljanja i time osnažiti motivacijsku komponentu. Podržao bih prijedlog da ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža uz zadržavanje stečenog zvanja do odlaska u mirovinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 31 | Linda Mravunac Fabijanić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam nastojanje da se Pravilnikom bolje definiraju uvjeti i načini napredovanja i nagrađivanja. Postoji jedna grupa zaposlenika na glazbenim i plesnim školama čije je napredovanje neostvarivo prema predloženim kriterijima. To su korepetitori. Korepetitori su profesori koji u glazbenim školama individualno rade s đacima i tako neposredno sudjeluju u procesu nastave, a aktivno sudjeluju i javno izvode glazbena djela na svim ispitima, koncertima, priredbama, smotrama, natjecajima na nivou škole, županije, države, ponekad i međunarodnom nivou. Na svakom nastupu kod korepetitora je, osim pedagoške, prisutna i umjetnička komponenta te su izloženi sudu struke i javnosti. Još je jedna važna uloga korepetitora, a to je motivacija učenika prvo u učionici, zatim u trenutcima neposredno prije nastupa te na samom koncertu. Problemi s kriterijima ovog Pravilnika su sljedeći (navest ću samo najočitije) jer korepetitori: - nisu mentori učenicima u smislu da ne drže mentorsku nastavu, iako su prisutni na nastavi, svakom ispitu, nastupu, projektu, koncertu, smotri, natjecanju, a često i na stručnim skupovima, na županijskoj, državnoj, ponekad i međunarodnoj razini - nisu pozvani u radne skupine za izradu zadataka za natjecanja, smotre i slično jer nisu mentori - nisu mentori studentima i pripravnicima - ne drže predavanja, radionice ili ogledne satove na školskoj, županijskoj ili državnoj razini, jer nema takvih za korepetitore, iako u njima često sudjeluju za druge imstrumente - nisu voditelji stručnog vijeća na školskoj, županijskoj ili državnoj razini jer takva ne postoje za korepetitore - sudjeluju i doprinose realizaciji projekata na školskoj, državnoj, ponekad i međunarodnoj razini, do sada bez mogućnosti napredovanja - ne sudjeluju u radu povjerenstava, radnih skupina i mentorskih timova jer nisu mentori Na sreću, korepetitori u okviru utvrđene satnice dio nastave rade kao profesori klavira, tako da na taj način mogu napredovati. Paradoks je da kao profesori mogu za svoj rad biti vrednovani i nagrađeni, a kao korepetitori, iako svakodnevno izloženi sudu struke i javnosti, samo usmeno vrednovani i bez mogućnosti napredovanja. Budući da se posao korepetitora sastoji od stručno-pedagoškog rada u učionici, dodatnog umjetničkog rada na pozornici te osobnog profesionalnog razvoja u skladu s cjeloživotnim razvojem kompetencija, molim nadležne da se Pravilnik prilagodi i omogući i ovoj grupaciji profesora mogućnost i način dostojnog institucionaliziranog usavršavanja, vrednovanja i nagrađivanja. Srdačan pozdrav! Linda Mravunac Fabijanić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 32 | Marija Maras-Krivić | PRAVILNIK | Smatram da je broj bodova koji treba prikupiti prevelik i da je trebalo iznaći više kriterija za bodovanje rada u razredu. Ovako postavljen pravilnik će dovesti do tog da će nastavnici morati birati između posvećenog rada u razredu ili jurnjave za bodovima. Ne bih htjela ponavljati ono što je već više puta rečeno u komentarima ali doista ima mnogo nejasnoća tako da se nadam da će u konačnom pravilniku te nejasnoće i nepreciznosti biti ispravljene kako bi se izbjegla moguća različita tumačenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 33 | Marija Ugrin | PRAVILNIK | U našemu školstvu radi puno savjesnih, vrijednih i samozatajnih učitelja koji znaju da je izravan rad s učenicima prioritet u njihovom poslu pa i velik dio svoga slobodnoga vremena posvećuju upravo povećanju kvalitete odgojno obrazovnoga rada s učenicima. Međutim, prikupljanje bodova (kojih je u novom pravilniku baš previše) predstavlja gnjavažu na koju ne žele trošiti dragocjeno vrijeme pa ima naznaka da će odustajati i kolegice koje su već u zvanju, a o novima da i ne govorimo. Zar je to cilj? Ne mislim da su godine staža mjerilo kvalitete nečijega rada, ali znam da se dobar učitelj s godinama daje sve više, kako u radu tako i u odnosu s učenicima, roditeljima i kolegama i... ne „važe“ svoje radno vrijeme. Zato predlažem, ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža. Svakako treba donijeti prijelazne odredbe kako bi svima bili (koliko toliko) ujednačeni uvjeti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 34 | Nada Meštrović | PRAVILNIK | Komentar na Čl. 2. Stručno pedagoški rad kojeg odgojno-obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom radu s učenicima ili kolegama... dopuniti: učenicima, pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima ili kolegama u organizaciji (...) Obrazloženje: Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici su u sustavu odgoja i obrazovanja RH . Nada Meštrović, stručna suradnica socijalni pedagog | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 35 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK | Što će biti s učiteljima koji su na bolovanju dulje vrijeme (pr. radi prometne nesreće), a prije toga stekli su status mentora i radi bolovanja nisu bili u mogućnosti sudjelovati na stručnim usavršavanjima? Što će biti s takvim učiteljima kad se vrate s bolovanja ili dopusta? Predvidjeli ste kontinuirani profesionalni razvoj na godišnjoj razini (min 20 sati godišnje). Nije li to u startu onemogućavanje napredovanja takvim učiteljima? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 36 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju, no mnogo je detalja propušteno i prepušteno samovolji tumačenja. Ovako nešto važno i veliko treba imati ozbiljnost rečenice i svih sadržaja, konkretiziranje tko ima obvezu a tko ima prava. Takvim načinom dopuštate da se rečenice različito tumače. 1. Što ukoliko osoba nema pravo na stručna usavršavanja u jednoj godini jer je na redu tek sljedeće godine radi financija koje škola u toj godini ne može za djelatnika izdvojiti kako bi mu platila barem kotizaciju sudjelovanja na stručnom usavršavanju? Niste predvidjeli obvezu stručnog usavršavanja kao pravo radnika, prepuštate samovolji takvu obvezu te će jedan djelatnik ostvariti pravo na 20+ sati stručnog usavršavanja, a drugi niti jedan sat u toj godini jer nema pravo od strane poslodavca biti poslan na takvo stručno usavršavanje. 2. Zašto je točno propisan broj prema godini (20 sati svake godine), a ukupno 100 sati kroz 5 godina? Propišite 100 sati kroz 5 godina. Ako djelatniku nije omogućeno stručno usavršavati se jedne godine od predviđenih pet, gubi mogućnost napredovanja? Nije jednako kada djelatnik ide na stručna usavršavanja o svom trošku iz Zagreba u Zagreb, iz Dubrovnika u Zagreb i iz Siska u Zagreb, iz Hrvatske Kostajnice u Zagreb i mogla bih tako redom. Nemaju sve škole mogućnost poslati svoje djelatnike, koji imaju volju, svake godine na stručna usavršavanja koliko je propisano. Ovakvim tumačenjem i propisom doći će do velike razlike napredovanja. 3. Djelatnici dislociranih škola neravnopravni su u odnosu na sve druge djelatnike. Koliko minimalno pravo ima učitelj sudjelovati na stručnom usavršavanju? Što ako ravnatelji ne dopuštaju svima stručno usavršavanje? Prepustili ste pravilnik samovoljnom tumačenju jer ne propisuje obvezu ravnatelja omogućiti svim djelatnicima stručno usavršavanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 37 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK | Centar za mirovne studije podržava pokušaj poboljšanja sustava regulacije nagrađivanja i napredovanja odgojno-obrazovnih radnika u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju i učeničkim domovima, kao i sve druge pokušaje poboljšanja položaja i ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Također, očekujemo donošenje dodatnih mjera koji će omogućiti odgojno obrazovnim radnicima jednak pristup aktivnostima potrebnim za ostvarivanje napredovanja u zvanju pri čemu posebno naglašavamo regionalne i lokalne nejednakosti po pitanju radnih uvjeta i prilika za učitelje. Smatramo kako je za kvalitetno donošenje javnih politika nužan dijalog sa svim ključnim dionicima te ističemo kako je zabrinjavajuće da je, u donošenju ovog pravilnika, institut socijalnog dijaloga zanemaren. U tom smislu, podržavamo prigovore sindikata i drugih udruženja. Problematičnim smatramo što cijeli pravilnik pri kriterijima bodovanja radno iskustvo mjeri “mirovinskim stažom”. Ovako formulirane odredbe Pravilnika u nepovoljan položaj stavljaju mlade radnike koji su i najizloženiji prekarnim oblicima rada. Riječ je o radnicima koji često rade na nepunu satnicu, u više škola, po zamjenama. S obzirom na to da je upravo Hrvatska država koja prednjači po broju mladih koji su zaposleni putem nekog od nesigurnih oblika rada, ovu formulaciju potrebno je promijeniti u cijelom tekstu Pravilnika tako da pruža priliku za napredovanje svim kadrovima koji predano obavljaju svoj posao i ostvaruju potrebne bodove. Ista argumentacija stoji i za radnike zaposlene u ruralnim dijelovima Hrvatske koji imaju problema s popunjavanjem satnice. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 38 | Marija Andrić | PRAVILNIK | Poštovani, Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja i nastavnika bi trebao biti zaseban dokument jer ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup, pa tako i način vrednovanja zahtijeva drugačiji pristup. Smatram da je prevelik broj bodova za pojedina stupnjevanja u napredovanju. Povećanje broja bodova istodobno znači i puno veći broj aktivnosti, iako je predloženo više aktivnosti koje se boduju. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Tko će osigurati toliko sati svim mentorima i savjetnicima u jednoj školi, ako ih ima više. Često bismo se morali sastajati i educirati međusobno kako bismo ispunili zahtjevne brojke bodovanja.Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. Također smatram da nastavnik koji je jednom napredovao u zvanje ne bi trebao nakon 5 godina gubiti to zvanje. Zvanje koje je stečeno, trebalo bi omogućiti samo daljnji napredak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 39 | Nikica Grabovac-Vujasić | PRAVILNIK | Poštovani Mišljenja sam da nemaju svi nastavnici mogućnost biti mentorima studenata jer naše škole nisu u velikim gradovima niti baš imamo zainteresiranih za naše profile zvanja. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje te da umjesto teksta "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, piše: "najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija".Razlog tome je da ne postoje jednaki uvjeti rada, ne mogu svi ići na usavršavanja na državnoj razini, nemaju svi odlikaše u razredima te nadarene učenike za natjecanja...Predloženih 30 bodova je previše. Smatram da je nekomu tko je već položio za mentora nepotrebno dolaziti 2 sata na nastavu jer sam mišljenja da sakupljeni dokazi dovoljno govore o radu nastavnika. Mislim da bi se za daljnje napredovanje samo dokazi koje individualno šaljemo trebali pregledavati. Drago mi je da će se u slučaju duže opravdane odsutnosti djelatnika moći produžiti trajanje zvanja. Smatram da bi trebalo omogućiti ranije stjecanje trajnoga zvanja, npr. nakon 25 ili 30 godina staža. Također smatram da bi se zvanje trebalo moći zadržati nakon drugog promoviranja u isto zvanje, a ne nakon trećeg. Mislim da bi bilo dovoljno kao obvezu mentora imati najmanje 2 sata godišnje educiranja drugih, kao obvezu savjetnika 4, a kao obvezu izvrsnog savjetnika 6 sati godišnje. Smatram pretjeranim 6, 8, odnosno 10 sati godišnje. S obzirom na broj sastanaka, seminara, konferencija i ostalih oblika edukacija na kojima nastavnici uopće, osobito s obzirom na financijska sredstva, mogu sudjelovati, u stvarnosti bi bilo nemoguće izvršiti obveze u navedenome broju sati godišnje. Pravilnik o napredovanju bi trebao nastavnike dodatno motivirati u njihovom radu, a ovaj novi bodovni prag ide u suprotnom smjeru. Mislim da to nikako nije dobar put u promjenama na bolje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 40 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Smatramo da treba omogućiti napredovanje svim odgojno-obrazovnim djelatnicima po istim uvjetima, što znači da bi novi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje, stručne suradnike (posebno za pedagoge, posebno za knjižničare, posebno za psihologe…), učitelje itd. jer je i djelokrug rada različit. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 41 | Karmen Toić Dlačić | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika. Sviđa mi se detaljna razrada po kategorijama. Pozdravljam i uvođenje treće kategorije izvrsni savjetnik. Iako koeficijenti nisu tema ovog pravilnika, upozorila bih da je potrebno i ovdje voditi brigu o dignitetu učitelja na način da učitelji koji obnavljaju svoje napredovanje ne padnu u plaći. Nakon svih degradacija ne bi bilo dobro da se ovdje dogodi još jedna. Dakle, mentori i savjetnici bi morali ostati barem na istoj plaći kao i do sad i za treću kategoriju uvesti koeficijent koji je visi od postojećih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 42 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja i nastavnika treba biti zaseban dokument. Ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup. Prije donošenja Pravilnika potrebno je utvrditi koja je uloga Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje prema Zakonima po kojima su osnovane imaju glavnu ulogu u praćenju, vrednovanju i napredovanju učitelja i stručnih suradnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 43 | Gordana Cecić-Sule | PRAVILNIK | Poštovani, Ovakav prijedlog Pravilnika stavlja naglasak na izvannastavni rad i „prikupljanje bodova za napredovanje“ čime je predlagač izrijekom naznačio da neposredni odgojno obrazovni rad nije važan. Potiču se dakle ambiciozni i uporni učitelji i nastavnici da sakupljaju bodove za napredovanje, dok su učenici u drugom planu i od tog izvannastavnog rada svog učitelja/nastavnika prečesto imaju ili imat će vrlo malo ili nimalo koristi. Mišljenja sam da bi valjalo razraditi standarde kvalitete neposrednog odgojno obrazovno rada ili ih barem potvrditi i prihvatiti jer je postojeći Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama samo preporuka. Nadalje Pravilnik predviđa nagrađivanje(po upitnim kriterijima) samo najboljih/izvrsnih…što je s ostalim učiteljima/nastavnicima/stručnim suradnicima… koji najveći dio svog radnog vijeka odrađuju minimum svojih radnih obveza, a neki čak ni to upropaštavajući generacije učenika. Gdje je tu načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike ili ni to nije važno? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 44 | Željka Poleksić | PRAVILNIK | Iščitavajući ovaj prijedlog stekla sam utisak: 1. izvannastavne aktivnosti su važnije od nastave 2. pokušava se uvesti plaćanje po normi umjesto plaćanja po satnici. Poslodavci s razlogom izbjegavaju plaćanje po normi čak i kad je moguće prebrojiti proizvode/usluge. 3. trenutno u sustavu rade izuzetno kvalitetni ljudi koji nisu željeli prolaziti proceduru dokazivanja svoje kvalitete a ovim pravilnikom će se obeshrabriti i oni koji su trenutno mentori/savjetnici a ustrajati će oni i inače posvećeni uglavnom samopromociji 4. nastavnici će se pretvoriti u "skupljače bodova" a to valjda nije bio cilj 5. smanjiti stroškove za plaće; iskreno se nadam kako to nije cilj. Predlažem odbacivanje ovog nacrta pravilnika i kreiranje novog, jednostavnijeg i kraćeg. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 45 | Gordana Radić Labinjan | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju. Smatram, međutim, da je broj bodova za napredovanje (prema članku 5. 6. i 7.) previsok. Kao i mnogi kolege mislim da bi trebalo omogući prijelazni rok za sve one koji su već u sustavu, tj. trebaju obnavljati imenovanja za godinu dana, dvije ili tri. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Također se ne slažem sa prijedlogom iz članka 21. za mentora da mora za vrijeme trajanja sudjelovati u najmanje jednom projektu godišnje. Predlažem da se izbriše " dužan je", a zamijeni možda izrazom "poželjno je". Nismo svi jednako u mogućnosti ostvarivati projekte. Pravilnikom ne vidim puno mogućnosti za ostvarivanje bodova u neposrednom stručno-pedagoškom radu, a previše se, držim, insistira na raznim online sadržajima i upravo na projektima. Problem vidim i u dužnostima koje mentor treba obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Članak 21. Prevelik je broj od najmanje 6 sati godišnje educiranja kolega. Radim u kolektivu gdje ima već broj kolega već stečenog zvanja mentora i savjetnika. Koliko bismo se sati morali svi međusobno educirati kako bismo ispunili zahtjevne brojke i koliko bi to trajalo? Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. Je li potreban uvid povjerenstva na 2 nastavna sata za obnovu već jednom stečenog zvanja? Također smatram da nastavnik koji je jednom napredovao u zvanje ne bi trebao nakon 5 godina gubiti to zvanje. Zvanje koje je stečeno, trebalo bi omogućiti samo daljnji napredak. Takav je slučaj u napredovanjima u mnogim drugim javnim i državnim službama u RH. Stečena bi zvanja trebala biti trajna jer su zvanja stečena radom, a taj rad donosi trajne vrijednosti. Pravilnik propisuje obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, a nigdje se ne spominju prava koja se ostvaruju s napredovanjem. Njih svakako treba uvrstiti u pravilnik i jasno definirati. Pozdrav Gordana Radić Labinjan | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 46 | Brankica Tepeš | PRAVILNIK | Poštovani U kategoriji Unapređenje rada škole boduje se samo rad u Timu za kvalitetu. Škole imaju puno više timova koji pridonose unapređivanju rada škole pa predlažem da se i to uzme u obzir. Previše je predviđenih sati mentora , savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih kolega ( fizički nemoguće provesti ) Puno (previše ) je postavljenih kriterija , a trebala bi se najviše vrednovati uspješnost rada s učenicima. Smatram da bi veći naglasak trebalo staviti na kvalitetu izvođenja same nastave. Nisu svi učitelji u istoj poziciji. Više od 60 % edukacija je organizirano u Zagrebu ili na moru . Članak 27. izbrisati. Netko tko radi u eksperimentalnom programu ne znači da radi dobro već znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno ( to ne potvrđuje kvalitetu nastavnika ). Zvanja trebaju biti trajna, ali tako da je omogućeno nastavniku napredovanje u više zvanje čim za to ostvari uvjete. Ravnatelj škole mora pratiti rad učitelja te može zatražiti oduzimanje zvanja nastavniku koji ne odrađuje posao u skladu s Zakonom. U kriterije za napredovanje svakako valja uvrstiti i organizaciju i vođenje terenske nastave. Nemaju svi učitelji mogućnost biti mentorima studenata jer naše škole nisu u velikim gradovima . Mišljenja sam da Pravilnik sadrži previše zaduženja i kategorija koje mnogi neće moći zadovoljiti jer su učitelji u malim i udaljenim seoskim sredinama. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 47 | Vedrana Ždero | PRAVILNIK | Poštovane/i, iako predloženi Pravilnik predstavlja napredak u odnosu na postojeći i ovdje je vidljivo da je prvenstveno prilagođen učiteljima i nastavnicima (koji čine većinu odgojno-obrazovnih radnika) te da se stručni suradnici kao i ravnatelji mogu naći u neravnopravnom položaju. Na primjer, to se može vidjeti u članku 8. Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada gdje se nalazi niz aktivnosti u kojima mogu sudjelovati samo učitelji i nastavnici, a slično bi se moglo reći i za ishode učenja koji trebaju biti usvojeni (iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama). Što je s nacionalnim standardima kvalifikacija za druga zanimanja u školama (pedagozi, psiholozi, logopedi is sl.) te ravnatelje, a pored toga postojeći Okvir za učitelje je na razini preporuke? Također, općenito se uočava da iako se koristi izraz odgojno-obrazovni radnik, kada se govori o sadržajima, u pravilu se navode samo obrazovni, a odgojni se ne spominju. U 2. st. čl. 5., 6. i 7. navodi se usvojenost ishoda učenja, ali prijedlogom Pravilnika nije predviđeno kako će se procjenjivati usvojenost tih ishoda. Također, postavlja se pitanje znači li to da pri napredovanju odgojno-obrazovni radnici moraju svaki put iznova dokazivati usvojenost ishoda za koje im je njihov fakultet izdao diplomu po završetku studija i njome potvrdio usvojenost? U tom slučaju, zašto bi temeljna znanja i vještine trebalo provjeravati samo radnicima koji žele napredovati, a ne svima? Na isti način, može se postaviti pitanje zašto i nakon položenog stručnog ispita, pa i provedenog uvida u stručno-pedagoški rad u smislu praćenja rada tijekom dva sata praktičnog rada kod prvog napredovanja, odgojno-obrazovni radnici trebaju uvijek iznova (ako žele napredovati) dokazivati svoje temeljne kvalifikacije? Vezano uz čl. 21., 22. i 23. u Obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezanim uz napredovanje postavlja se pitanje zbog čega se uz postojeće Kriterije vrednovanja postavljaju i ovi kriteriji. Nadalje, u čl. 21. se navodi i – prihvatiti mentorstvo ukoliko isto od njega bude zatraženo. Tko može sve zatražiti to od odgojno-obrazovnog radnika i može li se tražiti da tu odluku donese umjesto ravnatelja škole? Nastavno na ove članke, u čl. 28. st. 4. navodi se da su odgojno-obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje mentora ili savjetnik prema ranije važećim propisima dužni do isteka roka (u slučaju usvajanja ovog prijedloga) izvršavati obveze iz budućeg pravilnika. Predlaže se brisanje ovog uvjeta budući da postoje kolege koje se možda neće odlučiti na obnavljanje napredovanja prema budućem pravilniku te im treba omogući da do isteka roka izvršavaju samo obveze koje ev. proizlaze iz ranije važećih propisa prema kojima su napredovali do tada. Pitanje za čl. 28. st. 5. glasi kakav postupak trebaju pokrenuti odgojno-obrazovni radnici (koji su napredovali u to zvanje najmanje 4 puta) ako žele zadržati zvanje savjetnika trajno. U čl. 8.: - dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – tko i kako procjenjuje (odlučuje) što je inovativno? - ONLINE EDUKACIJE – zašto isključivo online??? Znači li to da u potpunosti obezvrjeđujemo druge oblike edukacije? - Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja – Gdje trebaju biti objavljeni (u kojem obliku) ili je svejedno? - Bodovi za pisanje i pripremu projekata su neproporcionalno niski u odnosu na zahtjevnost ove aktivnosti, a po broju bodova izjednačeni su vođenje ili koordiniranje sa sudjelovanjem u projektu što ne smatram izjednačenim aktivnostima u smislu složenosti i opsegu poslova koje obuhvaćaju ove dvije aktivnosti - Također, bod za sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja je neproporcionalno niska procjena, kao i 2 boda za pripremu i provođenje istog, uz objavu rada - Nejasno je što se misli pod sudjelovanjem u samovrednovanju škole, znači li to da je dovoljno ispuniti upitnik za samovrednovanje da bi se „zaslužio“ 1 bod? U čl. 8. predlaže se bodovanje i za: - vođenje učeničke zadruge - vođenje ili koordiniranje Školskim preventivnim programom - koordinatora postupanja u školi u slučaju vršnjačkog nasilja - koordinatora škole za pomoćnike u nastavi - sudjelovanje i vođenje u Stručnom povjerenstvu škole, kao i ureda državne uprave za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika (iznimno zahtjevne aktivnosti!) - uređivanje podstranica na školskoj mrežnoj stranici, kao i bodovanje za uređivanje mrežne stranice županijskog stručnog vijeća i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 48 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK | Članak 5 Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje te da umjesto teksta "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija", piše: "najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija". Obrazloženje: Ne postoje jednaki uvjeti rada, ne mogu svi ići na usavršavanja na državnoj razini, nemaju svi odlikaše u razredima te nadarene učenike za natjecanja...Predloženih 30 bodova je previše. Treba se detaljnije proanalizirati situacija u školama. Kako će kolegica ili kolega iz male seoske škole prikupiti 30 bodova? Bojim se da u nekim kategorijama neće dobiti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 49 | Hrvatska zajednica osnovnih škola | PRAVILNIK | Komentar na Pravilnik Upravnog vijeća HZOŠ-a Poštovani, trenutno u Hrvatskoj ima oko 15-ak % učitelja i stručnih suradnika koji su u statusu mentora ili savjetnika. To su prosvjetni djelatnici koji su, sukladno kriterijima postojećeg Pravilnika "prepoznati" kao kvalitetni učitelji i od tada su „pod lupom“ prosvjetne vlasti. Oni su u „interesnom“ fokusu resornog ministarstva te za svoju izvrsnost honorirani materijalnim dodatkom na plaću. Velika je vjerojatnost da će po novom Pravilniku takvih biti i manje od 15%. Što je s ostalih 85% ? Između tih 85% imamo: a) jako puno njih koji nisu ništa manje kvalitetni od „licenciranih“ mentora i savjetnika ali im se iz razno-raznih razloga ne da tražiti „taj papir“ b) također među tih 85% učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, koji su izvan fokusa prosvjetne vlasi ima ih dosta koji korektno izvršavaju svoje radne obveze i spadaju u tkz. dobre prosvjetne djelatnike c) a ima i onih učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja (usuđujem se kazati jako mali broj, ali ih ima) koji su veća šteta nego korist za učenike i školu. Cijeli svoj radni vijek odrađuju minimum svojih radnih obveza ili čak i manje od toga. Ovim NOVIM Pravilnikom po pitanju gore navedene problematike u suštini se ništa ne mijenja. Ovakvim parcijalnim promatranjem kvalitete rada prosvjetnih radnika, na jedan način kažnjavamo učenike i njihove roditelje. Kažnjavamo ih jer prosvjetna vlast „promatrajući“ samo „izvrsne s potvrdom“, tolerira da neki učenici, dio ili cijelo svoje školovanje provedu u razredu gdje ih „educiraju“ učitelji, stručni suradnici ili ravnatelji kojima, usuđujem se kazati, nije mjesto u školi. Dokle god zakonodavac, za sve djelatnike u odgojno-obrazovnom sustavu ne propiše koji su to radni učinci mjerljivi, na koji se način trebaju pratiti i temeljem prikupljenih rezultata iste unaprijediti, zadržati im postojeći status ili unazaditi (u najgorem slučaju udijeliti otkaz) zakidamo djecu, roditelje i društvo u cjelini. Jedan od „svježih“ primjera neodrživosti takve politike je reforma koja se upravo provodi u našim školama. Nije li ona usmjerena prema svim učenicima i svim učiteljima. Na koji način će se pratiti rad onih „preostalih“ 85% koji rade u školama??? Rješenje problematike promatranja kvalitete rada, napredovanja i nagrađivanja u školama, umjesto donošenja ovakvih Pravilnika, mi u Zajednici vidim u donošenju Zakona o plaćama u Javnim službama. To je sveobuhvatnije rješenje. Njime bi se obuhvatili svi prosvjetni radnici. Takvim Zakonom, te Pravilnikom i Procedurom koji bi „pratili“ taj Zakon propisalo bi se sve gore navedeno. Već duže vremena dužnosnici sadašnje Vlade najavljuju donošenje tog Zakona ali svjedoci smo da da je on, očito naša daleka budućnost. Zbog, nama nejasnih razloga i dalje smo „slijepci pored vlastitih očiju“ i radimo po dokazano neefikasnim Zakonima. Temeljna reforma u školstvu trebala bi biti donošenje navedenog Zakona i njegovih podzakonskih akata. Inače, tko je do sada dobro i predano radio, radit će i dalje (uz bojazan da se i takvi ne umore od ovakve uravnilovke) a one ostale neće „pokrenuti“ ni sadašnja ni slične buduće reforme. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 50 | DUNJA SIROČIĆ | PRAVILNIK | Pozdravljam potrebu donošenja novog pravilnika. Smatram, međutim, da je broj bodova za napredovanje (prema članku 5. 6. i 7.) previsok. Kao i mnogi kolege mislim da bi trebalo omogući prijelazni rok za sve one koji su već u sustavu, tj. trebaju obnavljati imenovanja za godinu dana, dvije ili tri. Previše je i predviđenih sati mentora, savjetnika i viših savjetnika za edukaciju drugih. Bojim se da će se nastavnici željni napredovanja morati koncentrirati samo na skupljanje bodova a manje na kvalitetu nastave. Prema članku 8. za online edukacije od 10 sati dobiva se 1 bod. Što je s ostalim oblicima edukacije? Ja sam, konkretno, magistar specijalist glotodidaktike ili, u novom sustavu, sveučilišni specijalist glotodidaktike. U svoju edukaciju uložila sam godine, a ne samo sate. Educirala sam se iz područja koje je najviše potrebno za rad s učenicima, a to je metodika nastave stranog jezika. Ne dobivam dodatak na plaću jer nisam magistar znanosti. Mislim da bi i to trebalo uključiti u vrednovanje prilikom napredovanja i to svaki puta i s većim brojem bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 51 | POU Korak po korak | PRAVILNIK | Pozdravljamo donošenje prijedloga novog Pravilnika te u najboljoj namjeri dajemo komentare. Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Zakonom o agenciji za strukovno obrazovanje koje su, prema tim zakonima, ovlaštene za praćenje, napredovanje i nagrađivanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama. Smatramo da je potrebno unaprijed predvidjeti mogućnost i licenciranja odgojno-obrazovnih djelatnika, čak ako ono i nije definirano ovim Pravilnikom kako bi se unaprijed radilo da usaglašavanju ovih procesa. Iz Pravilnika nije jasno odnosi li se Pravilnik i na odgajatelje koji rade u predškolama koje su organizirane u okviru osnovnih škola. U prijedlogu se nedovoljan naglasak daje na refleksivne oblike profesionalnog razvoja poput sustručnjačke podrške, zajednica učenja, refleksivnih grupa, akcijskih istraživanja i dr., koje su dokazano učinkovite u profesionalnom razvoju. Smatramo da je prijedlog 'Nacionalnog kvalifikacijskog okvira'potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se boduju. Predlažemo da se za svako od područja i/ili ishoda definira predviđena razina usvojenosti za svaku od razina napredovanja. Pravilnikom bi trebalo definirati kompetencije članova Povjerenstva za napredovanje kao npr. objektivnost u utvrđivanju usvojenosti ishoda učenja te kako će se osigurati da članovi razvijaju te kompetencije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 52 | Robert Kresina | PRAVILNIK | Generalni komentar je da je ponuđeni Pravilnik usmjeren na učitelja, projekte, promociju i izvannastavne aktivnosti. Smatram da bi veći naglasak trebalo staviti na kvalitetu izvođenja same nastave i uspješnost u dostizanju potrebnih ishoda znanja, odnosno na znanje učenika. Iz tog bi razloga bilo nužno popratiti uspješnost prenošenja znanja učitelja učenicima kroz kontinuirana testiranja učenika što bi trebalo biti izuzetno važno za bilo koji stupanj napredovanja. To je ključni pokazatelj koliko je netko kvalitetan i uspješan nastavnik i treba li ići u više zvanje. Provjere usvojenosti znanja učenika mogu se obavljati na različite načine (jedan od načina je sustav tzv. male mature u 4. i 8. razredu ili kroz godišnje testove). Osim toga, mogao bi se napraviti pojmovnik i kriterije za pojedine nejasne pojmove i tumačenje: projekt (školski, gradski, lokalni, županijski, regionalni, državni, međunarodni), mentorstvo (nije isto ići na smotru i državno natjecanje, osim toga, pojedini predmeti nemaju iste uvjete npr. teško ili nemoguće je naći međunarodno natjecanje za povijest ili hrvatski jezik; također, neujednačen je kriterij pozivanja na državno natjecanje i sustav organizacije), dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda podučavanja (pojasniti i definirati što je primjer dobre prakse), doprinos struci kroz rad u udrugama (predlažem izradu kataloga udruga po predmetima jer ima mnoštvo neprimjerenih udruga). Trebao bi se razdvojiti neposredan rad s darovitom djecom i djecom s teškoćama u razvoju jer zahtijevaju različite kompetencije nastavnika. Osim stručnih, postoje pregledni i izvorni znanstveni članci kao i prethodna priopćenja koja se trebaju bodovati. Vjerujem da izvrsni nastavnici pišu i znanstvene radove. Mogli bi ih bodovati po dva kriterija: metodički u koje bi potpali svi znanstveni radovi i istraživanja o metodici i didaktici nastave ili pojedinog predmeta i radovi iz uže znanosti u kojima bi bili svi drugi znanstveni radovi. Oni bi se mogli bodovati po sljedećim bodovima: znanstveni rad iz uže znanosti objavljen u Hrvatskoj 3 boda, metodički znanstveni rad objavljen u Hrvatskoj 4 boda, znanstveni rad iz uže znanosti objavljen u inozemstvu 5 bodova, metodički znanstveni rad u inozemstvu 6 bodova. Treba promisliti o ograničenju broja bodova ostvarenih na pojedinim dijelovima kao što su mentorstvo na županijskoj razini ili školski projekti kako ne bi došlo do inflacije bodova. Predlažem maksimalan broj bodova za školske projekte u jednoj godini da bude 3. Ostale školske aktivnosti kao vijeća, povjerenstva itd. sa maksimalno 2 boda po godini. Kako bi rad povjerenstva bio što efikasniji, može se izraditi računalni program koji izračunava bodove i prati ispunjenost kriterija. Na taj bi način formalni nedostaci odmah bili uočeni te bi kandidati znali za broj bodova. Nakon toga bi povjerenstvo moglo kvalitativno procijeniti prijavu. Komentari po člancima: Čl. 4. Budući da je napravljena podjela na tri zvanja, predlažem da bude na 7: mentor, izvanredni mentor, redoviti mentor, savjetnik, izvanredni savjetnik, redoviti savjetnik, redoviti savjetnik u trajnom zvanju. Čl. 5. Prilažem tablicu s uvjetima. Osim toga, nužno je izraditi obrasce za sve potvrde da budu ujednačene i jasne. Čl.10. stavak 1. Osim toga, MZO može promisliti o uvođenju tzv. kvota za svako od pojedinih zvanja. Ne zaboravimo da su to zvanja za najbolje u sustavu što znači da ih ne može niti ne treba svatko doseći. Kvote trebaju biti primjerene broju nastavnika, potrebama traženja za svako od zvanja. Čl. 13. Dodati da ti nastavnici-sustručnjaci ne budu iz istog mjesta ili grada u kojemu je kandidat. Također, promijeniti povjerenstvo u peteročlano: 2 nastavnika sustručnjaka iz drugog mjesta ili grada, 1 član agencije, 1 predstavnik-predavač s metodike ili didaktike s visokih učilišta, 1 stručni suradnik ili stručnjak za navedeno područje što će se definirati naknadnom odlukom sukladno području (npr. izvorni govornik jezika). Čl.25. Kod nagrađivanja za izvanredne savjetnike i više uvesti nagradu koja omogućuje bolje radno mjesto sukladno mogućnostima što znači da nastavnik koji je u većem zvanju mora imati prednost pri zapošljavanju i dobiva prednost prilikom promjene radnog mjesta. Naredna nagrada je smanjenje satnice u neposrednom radu s učenicima kako bi učitelj više vremena posvetio znanstvenom radu po sljedećem kriteriju koji smo naveli u Tablici: Tablica Zvanje Radni staž Usavršavanje Bodovanje Smanjenje satnice Povećanje plaće Mentor 5 godina 20 sati 30 bodova -1 5 % Izvanredni mentor 10 30 60 -2 10% Redoviti mentor 15 40 90 -3 15% Savjetnik 20 50 120 -5 20% Izvanredni savjetnik 25 60 150 -6 25% Redoviti savjetnik 30 70 180 -7 40% Izvrstan savjetnik u trajnom zvanju 35 80 više od 200 -8 (pri čemu maksimum smanjenja može biti pola satnice) 50% | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 53 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK | Trebalo bi razgraničiti kriterije ocijenjivanja za ravnatelje i stručne suradnike. Rade drugačije poslove. Nezamislivo mi je da se u bolnici npr. jednako vrednuju medicinske sestre i labaratorijski tehničari. Zašto je u školi zamislivo? Osim toga, Pravilnik bi osim razvoja školstva trebao potaknuti motivaciju školskih djelatnika da ostanu u sustavu ili bi trebao privlačiti nove djelatnike. Pitanje je kakav će efekt proizvesti prijedlog o povećanju broja bodova za 4 puta u odnosu na stari pravilnik, a za još neobznanjeni financijski dobitak. Neke kolege već su najavile odustajanje od obnavljanja napredovanja, a neki najavili potragu za velikom količinom bodova što će odmaknuti fokus od kvalitete nastave koja se ne vrednuje. Jedan od efekta dakle može bit da ćemo imati nastavnike koji marljivo skupljaju bodove, a nisu podigli kvalitetu nastave koja bi trebala biti primarno vrednovana. Predlažem dodatni članak Pravilnika po kojem bi se višak bodova ostvaren prijašnjim napredovanjem prenašao u proces napredovanja u sljedeće zvanje. Ako je pojedinac npr. ostvario 40 bodova prilikom napredovanja u zvanje mentora, 10 bodova bi se prenijelo u sljedeći ciklus napredovanja. Tako pojedinac ne bi krenuo od nule, već bi zasluženo bio u početnoj prednosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 54 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju treba odvojiti od pravilnika o nagrađivanju učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i odgajatelja te uvesti zasebne kategorije vrednovanja učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i odgajatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 55 | Dajana Antunović | PRAVILNIK | Poštovani, Mišljenja sam da je potreban novi Pravilnik o napredovanju u odnosu na stari, međutim sadašnja verzija, odnosno ovaj Prijedlog novog Pravilnika o napredovanju ima po mom viđenju nedostatke i zahtjeve koje smatram nerealnim i teško ostvarivim za sve. Tako u članku 5. držim previsokim potreban minimalni broj sati prof. razvoja; za mentora najmanje 100 sati u trajanju od pet godina kontinuiranog prof. razvoja. Tkđ. sam sličnog stava oko broja usvojenosti ishoda iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda; ne vidim kako i pomoću kojih alata stručno povjerenstvo vrši provjeru istih, a što je navedeno u članku 14. Ovim Prijedlogom pravilnika je po mom mišljenju previše naglaska stavljeno na projektne aktivnosti kao i na kategoriju unaprjeđenja rada škole. Ista je stavljena kao obvezna. S tim se ne slažem. Bodovi , za mentora najmanje 30, iz 4 kategorije, uz ovu obveznu, su previsoki.Također se ne slažem sa prijedlogom iz članka 21. za mentora da mora za vrijeme trajanja sudjelovati u najmanje jednom projektu godišnje. Predlažem da se izbriše " dužan je", a zamijeni možda izrazom "poželjno je". Nismo svi učitelji u osnovnim i srednjim školama jednako u mogućnosti ostvarivati projekte. Pravilnikom ne vidim puno mogućnosti za ostvarivanje bodova u neposrednom stručno-pedagoškom radu, a previše se, držim, insistira na raznim online sadržajima i upravo na projektima. Osobno to ne podržavam. Za mene je zbog svega navedenog ovakav prijedlog demotivirajući za učitelje i nastavnike. Problem vidim i u dužnostima koje mentor treba obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Članak 21. Previsoko postavljena ljestvica od najmanje 6 sati godišnje educiranja kolega. To je realno neostvarivo. Pitam se sljedeće: Ja sam osobno već desetak godina mentor i radim u kolektivu gdje ima lijepi broj kolega već istog stečenog zvanja mentora a i savjetnika. Koliko bismo se sati morali svi međusobno educirati kako bismo ispunili zahtjevne brojke i koliko bi to trajalo? Mislim da se na ovome svakako treba poraditi. I je li potreban uvid povjerenstva na 2 nastavna sata za obnovu već jednom stečenog zvanja? Možda je prihvatljivo nakon 5 godina, a za dalje smatram svakako nepotrebnim. U ovom Prijedlogu Pravilnika vidim puno poteškoća i potrebu za detaljnom prilagodbom našim uvjetima i mogućnostima. Srdačan pozdrav. Dajana Antunović. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 56 | Dunja Marušić Brezetić | PRAVILNIK | Zanemarena osnovna obrazovna aktivnost: nastava (redovna, izborna i fakultativna), a u prvi plan stavljene sporedne i/ili privatne aktivnosti nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 57 | Vlatka Domović | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju i nagrađivnju učitelja treba biti zaseban dokument. Ravnatelji i stručni suradnici rade poslove koji zahtijevaju drugačiji pristup. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 58 | Vlatka Domović | PRAVILNIK | Prije donošenja pravilnika o napredovanju, trebalo bi donijeti dokument kojim se propisuju kompetencije potrebne za stjecanje prve licence, odnosno kompetencije za relicenciranje. Drugim riječima, prvo je potrebno jasno definirati uzuse za ulazak i opstanak u profesiji, a potom definirati kriterije izvrsnosti koji zaslužuju stjecanje zvanja kojima se izvrsnost priznaje i nagrađuje. Takav pristup vodio bi punom razvoju i uvažavanju učiteljske/nastavničke profesije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 59 | Slavica Švec | PRAVILNIK | U članku 28. predlažem da se odgojno-obrazovnim radnicima pruži mogućnost zadržavanja trajnog zvanja savjetnika već nakon toga što su najmanje tri puta napredovali u zvanje savjetnika. To su odgojno-obrazovni radnici koji su svojim dvadesetogodišnjim(5 godina mentor i 15 godina savjetnik) izvrsnim radom to i zavrijedili. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 60 | HRVATSKA UDRUGA PEDAGOGA SUVREMENOG PLESA | PRAVILNIK | Hrvatska udruga pedagoga suvremenog plesa pozdravlja izradu i donošenje Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju....jer je stari Pravilnik zastario i nije u skladu s postojećim propisima. Pozdravljamo i to što će novim Pravilnikom moći napredovati i ravnatelji te će se time ispraviti jedan od dosadašnjih propusta. Kako naša udruga okuplja nastavnike iz različitih umjetničkih, plesnih škola uočavamo i neke specifične nedostatke u prijedlogu novog Pravilnika. Naši komentari i prijedlozi: 1. Kvalitetan izravan rad s učenicima od presudne je važnosti u našoj struci (važniji od mnogih spomenutih kategorija za ocjenjivanje) te želimo istaknuti njegovu premalu zastupljenost u kriterijima za bodovanje i ocjenjivanje napretka i nagrađivanja. 2. Da li je Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, spomenut kao krovni dokument na kome se temelji i predloženi Pravilnik, donesen, obvezujući te da li je prošao javnu raspravu? Iz postojeće regulative proizlazi da ishodi, za sada, nisu obvezujući što sve dovodi u apsurdnu situaciju. 3. Za nazive, Članak 4. predlažemo da su oni: mentor u zvanju, savjetnik u zvanju te viši savjetnik u zvanju. Predlažemo da se položaj višeg savjetnika u zvanju uvede kao trajni, odnosno tijekom cijelog preostalog radnog staža. Za pretpostaviti je da će oni koji budu imenovani u Savjetnika u zvanju biti osobe sa dugim stažem te vrlo vjerojatno neće imati i priliku obnavljati status. Vjerujemo i da će ti istaknuti pojedinci imati i (do)pokazati dovoljno kvalitete kojom bi zasluženo ostali u spomenutom zvanju, a to bi i bio još jedan od načina da se prizna njihov doprinos. Ukoliko povućemo paralelu sa visokim školstvom vjerujemo da ćemo naći dovoljno argumenata za ovaj prijedlog. 4. Istaknuti broj bodova u Pravilniku, za sve stupnjeve napredovanja, smatramo previsokim; pitanje je da li će djelovati motivirajuće na nastavnike, ili će imati upravo suprotni efekat! 5. Neke od obaveza nisu jasno definirane te smatramo da ih je izuzetno važno definirati. 6. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" nije uvijek dostupna svim nastavnicima, ponekad ovisi o volji ravnatelja, da li će uključiti nastavnike u rad na predložene načine te da li će oni uopće imati priliku skupiti bodove putem te kategorije. Stoga smatramo da ona nebi trebala biti obvezujuća. 7. Vodeći se specifičnostima struke predlažemo - A/u kategoriji "Organizacija i/ili provedba natjecanja...: - da se boduje i mentorstvo učenicima srednjih škola na izradi završnog rada, po učeniku i godini po 1 bod; ovaj rad uključuje visok oblik interakcije učenika i nastavnika te je individualno organiziran - sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanje... da se dodaju i "zadaci za završne radove" (u umjetničkim školama se vrlo detaljno i redovito radi na njima iz godine u godinu) - mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija da bude bodovano sa 3 boda po godini/odnosno studentu, zbog velike složenosti i opsega zadataka i rada. B/ u kategoriji Predavanja i/ili radionice - da se u prvoj alineji dodaju i javni ispiti na školskoj razini - predavanje ili radionice na međunarodnoj razini...obveza je da budu održane uživo i online; to je doista u našoj struci nevjerojatan zahtjev i ne koristi se. Radionice su vrlo važan oblik našeg rada, no kako su one utemeljene doživljajno i iskustveno online prezentacije nemaju nikakvu korist i ne prakticiraju se. Stoga smo stava da online predstavljanje i izvođenje radionice nebi trebao biti uvjet. Organizatori nisu u praksi niti dužni prenostiti online radionice. C/ Online edukacije: - stava smo da se naši članovi koriste različitim oblicima online informacija (npr. predstave, aktivnosti plesnih grupa ili pojedinaca) koje su oblik neformalnog ili informalnog cjeloživotnog obrazovanja te da spomenute izvore koriste i ugrađuju u svoj neposredni rad, obogačujući svoja i učenička iskustva. Željeli bismo da se nekim oblikom evidntiranja svima omogući registriranje spomenutih praćenja (neki oblik dnevnika za samostalni razvoj) te da se taj oblik vrednuje. D/ Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl.: - neposredan rad sa darovitim učenicima u okviru škole također bi mogao biti dodatno bodovan (po godini i broju učenika sa kojima se radi) E/ Stručni članci....stručnih publikacija (tiskanih i online) u našoj struci gotovo da nema, stoga su mogućnosti djelovanja i ostvarivanja bogova vrlo male; - u autorstvo i suautorstvo udžbenika....trebalo bi dodati autorstvo zadanih koreografija za natjecanja. Naročito stoga što mi, zbog prirode struke i naših oblika nastave, ne održavamo online edukacije, a nastavne sadržaje oblikujemo kao kreativne procese tijekom same nastave. F/ Projekti bi u našoj struci bili: osmišljavanje i izvedba koreografskog djela; stoga molimo da se doda u projektne sadržaje. G/ Unapređenje rada škole, već smo spomenuti načelni stav te dodajemo kako školski timovi za kvalitetu u načelu ne postoje u umjetničkim školama te nemamo centre kompetentnosti. Iz spomenutih razlog nismo u mogućnosti, ili smo vrlo rijetko, ostvarivati bodove u ovoj kategoriji, koja je obvezujuća. Obvezonost bi trebala biti samo za ravnatelje. I/ Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja - dostupna kategorija izrazito za ravnatelje, tek ponekad za nastavnike, stoga obvezujuća samo za ravnatelje. Vjerujemo kako bi nastavnici koji imaju dovoljan broj godina staža i broj bodova mogli napredovati u viša zvanja bez obvezatnog postupnog napredovanja. Molimo da se specifičnosti umjetničkog obrazovanja prepoznaju te ugrade u ovaj Pravilnik. Presjednica udruge HUPSuP: Jasmina Zagrajski Vukelić, prof. mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 61 | Sabina Lončarić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam donošenje novog pravilnika o napredovanju i pohvaljujem što je ovim pravilnikom jednostavnije pokretanje za napredovanje jer to čini sam djelatnik, nadam se u elektroničkom obliku. Slažem se da trenutno bodovanje nije bilo realno i da treba povisiti prag, ali smatram da je predloženi prag previsok te ga treba smanjiti na 20/40/60. Dojma sam da je cilj ovog pravilnika prikupljanje bodova, a ne kvalitetan rad direktno povezan s učenicima u razredu. Razredna nastava na puno teži način može prikupiti bodove vezane uz natjecanja, a osobito u manjim sredinama gdje su rijetki učenici koji idu na natjecanja. Osim nadarenih učenika, koji sami po sebi imaju motivaciju za učenjem i natjecanjem, u učionici su i učenici s teškoćama u razvoju koje nitko ne spominje. Učitelji su ti koji se trude prepoznati i jačati individualnu snagu i sposobnost te djece kako bi mogli sudjelovati u životu škole i zajednice. Takvi učitelji ne mogu skupljati bodove pa bi trebalo misliti i na njih. Nadam se da će visoko postavljeni zahtjevi biti ostvarivi u svim školama i da svi učitelji budu ravnopravni. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 62 | Nada Božičević | PRAVILNIK | Moji prijedlozi Nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju : a) Članak 4. - napredovanje u zvanje mentor/savjetnik/viši savjetnik b) Članak 5. i 6. – manji broj bodova potrebnih za napredovanje 20/40/60 jer smatram kako je cilj nagraditi učitelje koji rade u različitim uvjetima i sredinama za ustrajan rad c) Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj razini - pojasniti c) Članak 8. – Kako vrednovati aktivnosti u lokalnoj zajednici? Zapostavljeni su učitelji koji rade u manjim sredinama, a njihov je rad važan za mjesto u kojem žive. d) Članak 18. – Predlažem 30 godina u obrazovanju uz trajno priznanje stečenog stupnja napredovanja u zvanju zbog sve kasnijega stupanja u stalni radni odnos. Pozdrav, Nada Božičević | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 63 | Bernarda Novak | PRAVILNIK | Poštovani! Pohvaljujem trud svih koji su sudjelovali u izradi novog Pravilnika, no mislim da je u silnoj želji da se skupi što veći broj bodova iz raznih kategorija aktivnosti izostalo ono najvažnije, kvaliteta neposrednog rada s učenicima. Predlažem da se smanji broj potrebnih bodova iz različitih kategorija prema čl.8. a da težište svega bude kvaliteta neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama daje skup ishoda učenja prema određenim kategorijama koje bi učitelj koji želi napredovati u zvanje morao usvojiti. Mislim da bi tu trebalo detaljno razraditi kriterije, što to učitelj mora raditi u poučavanju da bi usvojio ishode učenja. Tako bi Povjerenstvo moglo objektivno procijeniti rad učitelja. Nigdje se ne spominju učitelji koji rade s ranjivim skupinama učenika. Oni neće moći napredovati u zvanje? Njihovi učenici neće usvajati mjesta na županijskim, državnim natjecanjima, ali će napredovati u radu uz poticaj i silan trud učitelja. Predlažem da se uvedu kriteriji po kojima će biti vidljivo napredovanje tih učenika. čl.8. Natjecanja ne mogu biti u istoj kategoriji za predmetnu i razrednu nastavu jer razredna nastava ima samo mogućnost u 4. razredu iz matematike, znači svake četvrte godine. Mentorstvo studentima i pripravniku do stručnog ispita ne može realizirati učitelj ako škola nema pripravnika ni studenata. To odlučuje ravnatelj. Predlažem da se konkretiziraju aktivnosti koje se odnose na projekt. Na projekt se može javiti škola, to ne ovisi o učitelju. Koordinatora i voditelja projekta određuje ravnatelj. Ravnatelj mora poslati učitelja na stručno osposobljavanje za pisanje projekta. To su stvari koje ne ovise o učitelju koji želi napredovati u zvanje. U okviru stručnog vijeća u nekim školama vode se Zajednice učitelja koji uče. Tu učitelji propituju svoju praksu u cilju poboljšanja te svoja iskustva dijele s ostalim učiteljima. Predlažem da se voditelj Zajednice u školi boduje s 1 bodom po broju održanih sastanaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 64 | Fani Perun | PRAVILNIK | Poštovani, Predlažem sljedeće izmjene: Članci 5, 6 i 7, stavci 1, točke 2 PREDLAŽEM da se ostavi samo ukupan broj - 100/150/200 koji treba prikupiti u tih 5 godina. Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od minimalno 20/30/40 sati godišnje. Što ako u jednoj godini netko ima npr. 39 sati umjesto 40? Napredovanje automatski propada. Nekad ima manje, a nekad više skupova u godini. Ako ne bude dovoljno organiziranih skupova i online edukacija i ti brojevi su upitni. Članci 5, 6 i 7, stavci 2, točke 1 PREDLAŽEM smanjenje broja ishoda. Bilo bi dobro izračunati prosjek usvojenosti ishoda prosječnih učitelja pa ga u postotcima podići i odrediti realan broj. Sada je usvojenost ishoda 5, 6 ili 7 po svakom od 8 skupova učenja. To su, matematičkim jezikom rečeno, 40, 48 ili čak 54 ishoda čiju usvojenost (prema čl. 14) povjerenstvo mora utvrditi. Kako će utvrditi toliko ishoda na dan uvida i koliko bi to trebalo trajati? Članci 5, 6 i 7, stavci 2, točke 2 PREDLAŽEM ukidanje ograničenja u smislu obaveznih kategorija. Neki učitelji doslovno imaju smanjen broj mogućnosti sudjelovanja u određenim kategorijama aktivnosti, dok je to drugima itekako dostupno. Koliko god je to netko dobro zamislio, to je u praksi drugačije jer nemaju svi jednake uvjete. Tako će neki teško prikupiti tražene bodove, iako svoju osnovnu zadaću - rad s učenicima obavljaju izvrsno. Članak 10, stavak 2 (vezano uz čl. 19) PREDLAŽEM da rok nije 1. 9 do 1. 3. tekuće školske godine nego od 6 mjeseci do najkasnije 4 prije isteka roka obnove u zvanje bez obzira na školsku godinu. Zahtjev treba predati najkasnije 120 dana prije isteka, a to mora biti u periodu od 1. 9. do 1. 3. tekuće školske godine. Oni učitelji kojima trajanje mandata istječe u listopadu, zahtjev moraju predati 1. 3. prethodne godine jer će u tekućoj biti prekasno. PREDLAŽEM da u odluci stoji: „obnova napredovanja u zvanje počinje teći od zadnjeg dana prethodno napredovanja“, a ne kako sad stoji u članku 16, stavak 4 - od dana donošenja odluke. Članci 11 i 12 PREDLAŽEM utvrđivanje točnih rokova za utvrđivanje potpunosti zahtjeva i ispunjavanju općih uvjeta. Članak 14, stavak 2 PREDLAŽEM da se izostavi uvid u stručno-pedagoški rad jer se ne boduje kao ni u visokom obrazovanju. Ravnatelji i pedagozi koji dolaze na nastavu daleko bolje poznaju rad učitelja od osoba koje dođu 1 dan i kojeg učenici ne poznaju pa je situacija u učionici neprirodna. Članak 16 PREDLAŽEM da povjerenstvo ima ovlast donijeti odluku u roku od 7 dana od uvida. Dovoljni žalbeni rok je 7 dana. Ako se učitelj ne žali, nakon žalbenog roka, odluka automatski stupa na snagu. Kako sad stoji od uvida do odluke može proći čak 78 dana. Ako očitovanje ide papirnatom poštom, čak i više. Članci 21, 22, 23, točke 1 PREDLAŽEM smanjivanje brojeva 6/8/10 na 2/4/5. Educiranje kolega 6/8/10 sati godišnje je previše. U svojoj školi možemo po polugodištu održati 1 predavanje ili radionicu, sve više od toga bilo bi kontraproduktivno. Tako je i online. Kolegama bi bilo dosadno stalno gledati i slušati iste ljude više puta u jednoj godini, i tako godinama. Izraz „pružanje kolegijalne podrške“ mi je nejasan. Srdačan pozdrav Fani Perun | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 65 | Emica Pišonić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam promjenu starog Pravilnika,ali smatram da se treba poslušati i pročitati svaki komentar, a samim time će se doći do zaključka da ovakav Pravilnik nije motivirajući i neće poboljšati KVALITETU NASTAVNOG PROCESA. Kao što je većina kolegica i kolega napisala, profesionalni život će se svesti na skupljanje bodova. Članak 8. Pohvaljujem veći broj Kategorija aktivnosti za bodovanje,ali je broj potrebnih bodova prevelik. Predlažem 20/40/60. Na koji način će se'' dokazati'' bodovi? Potvrdama ravnatelja,zapisnicima s Učiteljskih vijeća, ?? Mislim da bi trebalo sastaviti univerzalne obrasce. Sistem priznavanja bodova do sada je ovisio o svakom savjetniku posebno (neki su npr.priznavali vođenje Izvannastavnih aktivnosti,neki nisu jer je to u zaduženju i sl.). Smatram da se priznavanje bodova treba usuglasiti na državnoj razini. PROJEKTI- što znači priprema i pisanje projekta? Znači li to da projekt ne mora biti odobren-realiziran već samo prijavljen? Smatra li se ''projekt na državnoj razini'' natječaj za projekte koje objave institucije (npr.banka,zaklada,i sl.)? Na koji način će se ''dokazati'' rad na projektima? UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE-uređivanje mrežnih stranica- podrazumijeva li se na godišnjoj razini(prema zaduženju) dakle, jedna osoba ili svaka objava ? Što se sve podrazumijeva pod javni događaj u školi? Priredba,izložba,tematsko predavanje,humanitarna akcija,obilježavanje prigodnih datuma,...? Što je s unapređenjem lokalne zajednice ili mjesta? Postoje brojni načini na koje škola/učitelji sudjeluju u aktivnostima lokalne zajednice te promiče kulturu, ekološku svijest,turističku promociju i sl. Sudjelovanje učitelja u takvim aktivnostima bi se trebalo vrednovati. ČLANAK 10. Za pohvalu je samostalno pokretanje postupka za napredovanje. Nadam se da sva potrebna dokumentacija može biti u elektroničkom obliku. ČLANAK 14. Uvid u stručno-pedagoški rad je nepotreban kad se bodovi ne vrednuju odnosno ne prikupljaju iz nastavnog procesa. Ili bi trebalo smanjiti broj potrebnih bodova,a povećati broj uvida u rad. Ravnatelj(i pedagog) ima pravo uvida u rad svog djelatnika te svake godine može obaviti uvid i napisati izvješće koje se prilaže dokumentaciji. Tada će biti minimalno 5 uvida u stručno-pedagoški rad što će prikazati realnu situaciju,a ne ona dva sata uvida savjetnice. Ukoliko je netko tri puta izabran u zvanje, uvid savjetnice u stručno-pedagoški rad nije potreban. Utvrđivanje potrebnih bodova bi trebalo odraditi povjerenstvo na temelju pristigle dokumentacije i o tome obavijestiti djelatnika prije dolaska na uvid. Smatram da je nepotrebno raspravljati o bodovima u razgovoru s djelatnikom, osim ukoliko postoje sporne situacije. Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama –na koji način će se utvrditi usvojenost ishoda? ČLANAK 15. Ukoliko je djelatnik suglasan sa stručnim mišljenjem Povjerenstva, zašto se mora očitovati? ČLANAK 18. Smatram da bi djelatnici koji su napredovali,a imaju više od 30 godina mirovinskog staža, u tom trenutku, neovisno o stečenom zvanju, to zvanje trebali trajno zadržati. Isto tako smatram, iako je to za drugi pravilnik, da bi radni staž učitelja i profesora trebao biti beneficirani radni staž. Ne slažem se s postupnim napredovanjem. Ukoliko netko ima dovoljan broj bodova, a po ovom Pravilniku ih stvarno treba dosta, zašto ne bi mogao napredovati u više zvanje?! Npr. mentor u izvrstan savjetnik. Predlažem da se promijeni priznavanje bodova vezano uz vremenski nesklad: do sada je bilo da se bodovi prikupljaju od sljedećeg dana nakon uvida.A što je s vremenom od trenutka prijave pa do uvida? To je vrijeme od nekoliko mjeseci pa do godinu dana. Predlažem da se bodovi mogu skupljati od trenutka prijave-predaje dokumentacije. ČLANAK 21. -najmanje 6 sati godišnje educirati kolege -mislim da je 3 sata godišnje dovoljno svima(općenito smanjiti na pola po kategorijama). - sudjelovati u najmanje jednom projektu -što ako škola ne provodi projekte? Državni i međunarodni projekti se ne mogu provoditi bez Projektnog tima u školi i bez sudjelovanja bar 50 % djelatnika škole. -objavljivanje digitalnih obrazovnih sadržaja- gdje? Kako se može ''dokazati''? Nadam se da će se uvažiti prijedlozi kolegica i kolega te da će ovaj Pravilnik biti poticaj za unapređenje rada nama učiteljima,odgajateljima,stručnim suradnicima,a na korist svima. Lijep pozdrav, Emica Pišonić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 66 | Karmen Širović | PRAVILNIK | U članku 5., Stavak 1., trebalo bi izmijeniti da se vrednuje pet godina radnog, a ne mirovinskog staža. Nepuno radno vrijeme te nemogućnost popunjavanja satnice ne bi trebala biti prepreka prosvjetnim radnicima u napredovanju. Također, trebao bi se vrednovati i zbrajati staž prije položenog stručnog ispita. Ako su nastavnici kompetentni za učenje, poučavanje i vrednovanje učenika prije polaganja stručnog ispita, što i čine u sklopu svojih radnih obveza, nije logično da se to razdoblje njihovog rada ne vrednuje u uvjetima za napredovanje. Stavak 2. istog članka kao uvjet za napredovanje mentora navodi „kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje (100 sati u pet godina)“. Ovaj stavak diskriminira zaposlenike koji zbog duže bolesti ili porodiljnog dopusta neće moći skupljati bodove, tj. sate u kontinuitetu. Također, nastavnici se susreću s brojnim preprekama pri sudjelovanju u profesionalnom razvoju izvan škole. Nedostatak financijske potpore, gubitak sati i nemogućnost pronalaska adekvatne zamjene često su razlozi zašto se djelatnici ne odazivaju usavršavanju. Ako se satnica može većim dijelom (ili isključivo) steći putem e-kolegija (Loomena ili drugih potencijalnih virtualnih seminara), onda je predložena minimalna satnica za profesionalni razvoj u realnim okvirima. Ipak, zbog navedene problematike kod kontinuiteta sakupljanja navedene satnice, bolja opcija bila bi da se djelatnicima navede broj bodova koje trebaju sakupiti u 5 godina. Tako bi samostalno, ovisno o radnim i privatnim obvezama, mogli raspodijeliti skupljanje satnice za profesionalni razvoj. Potrebno je i definirati što će se sve vrednovati kao profesionalni razvoj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 67 | Goranka Šenk | PRAVILNIK | Trenutno bodovanje je bilo nerealno i prag za mentora je realno bio prenizak. (7 bodova). Smatram da sada nije korektno ići u drugu krajnost pa tolikim podizanjem pragova dovesti do toga da velikom broju kolegica i kolega bude upitno njihovo obnavljanje zvanja. Nemojmo sve skupa dovesti na razinu trčanja za projektima zbog bodova. Ne zaboravite da primarno trebamo sebe najviše dati u razredu, s našim učenicima. U redu bi bilo staviti pragove 20/40/60 kako su kolege već predložili. Obavezno donijeti prijelazne odredbe za kolege koji su npr. prešli pola roka od tih 5 godina koliko im traje zvanje. Zbog čega bi bili kažnjeni oni koji će biti prvi u redu za obnavljanje po novom? Potrebno je jasno objasniti sve što se u pravilniku zahtjeva. Od načina na koji se nešto treba napraviti do načina na koji će se neke stvari vrednovati pa čak i kako će se neke stvari dokazati. Poštovanje, Goranka Šenk | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 68 | DIJANA GRBAŠ JAKŠIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, imam nekoliko općenitih komentara. Naime, nije navedeno koliko se bodova dobiva za uredništvo/redakturu udžbenika. Nadalje, ne vidi se razlika u bodovanju objavljenog stručnog i stručnog istraživačkog rada. Nije jasno kako se tretira predavanje pripravnicima koji trebaju pristupiti stručnom ispitu. Boduje li se organizacija smotri na općinskoj razini (primjerice općinskog Lidrana)? Treba precizno odrediti što se događa kada je učitelj istodobno u dvama povjerenstvima (npr. za stručne ispite razredne nastave i primjerice matematike). Boduje li se svako povjerenstvo ili je to na godini samo jedan bod? Naziv "izvrstan savjetnik" trebalo bi zamijeniti postojećim "viši savjetnik". Što znači izvrstan savjetnik? Dakle, osoba u zvanju "samo" savjetnika nije izvrsna?! Hvala na pozornosti Dijana Grbaš Jakšić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 69 | Tihomir Pleša | PRAVILNIK | Poštovani, čitajući ovaj nacrt vidljivo je da predlagatelj Pravilnika potiče izvannastavni rad učitelja ne razmišljajući kako je nastava najvažnija aktivnost u školi te bi kao takva trebali biti i jasnije vrednovana. Predlagatelj kroz bodovanje izvannastavnog rada učitelje iz manjih sredina, osobito one koji rade u kombinacijama i PŠ postavlja u neravnopravan položaj jer nemaju mogućnosti prikupiti dovoljan broj bodova.Na koji način se boduju učitelji koji za 2 - 3 godine obnavljanju zvanje? Hoće li imati dovoljno vremena prikupiti bodove? Nije vidljivo načelo jednakih mogućnosti za sve u sustavu. Smatram da je i traženi broj bodova za svako predloženo zvanje prevelik. Tako veliki broj bodova bi možda trebao pratiti i duže vrijeme trajanja zvanja . Pravilnik otvara "sezonu lova" na bodove. Nacrt Pravilnika mi djeluje nemotivirajuće, kao da sustav degradira svoje djelatnike i trudi se otežati napredovanje. Tihomir Pleša, učitelj | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 70 | Lucija Brnić | PRAVILNIK | Pohvaljujem što je Pravilnikom predviđeno relativno jednostavno pokretanje postupka za napredovanje, ne treba cijela procedura u školi nego to čini sam djelatnik na jednostavnom obrascu. Međutim, nije jasno koja sve dokumentacija se šalje uz prijavni obrazac. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 71 | LJILJANA RINKOVEC | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se doda u čl. 8 - KRITERIJI PODIJELJENI U KATEGORIJE konkretno sljedeće: a) mentorstvo učenicima koji su na likovnim natječajima dobili nagrade ili priznanja te da se boduje s 1 bodom ako je to na državnoj razini , a s 2 boda ako je na međunarodnoj razini b) mentorstvo učenicima koji su na književnim natječajima dobili nagrade ili priznanja i to također da se boduje prema razinama Obrazloženje: To se do sada nije bodovalo, niti je to predviđeno ovim novim Pravilnikom. Međutim, učitelji razredne nastave u to ulažu mnogo energije i ljubavi (koji žele), a to im je jedan od načina da dobiju bodove u toj kategoriji budući da oni (osim u 4. razredu - matematika) ne vode djecu na natjecanja. Nadam se da će prijedlog biti barem razmotren. Hvala. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 72 | Eda Rimanic | PRAVILNIK | Lijepo pozdravljam kolege i kolegice koji sudjeluju u ovom javnom savjetovanju te djelatnike Ministarstva odgoja i obrazovanja koji su radili na pripremanju ovog pravilnika. Voljela bih da entuzijastično mogu pohvaliti dokument koji se mijenja nakon pune 23 godine, međutim, ostaje razočarenje predloženim. Zašto? Ne možemo pobjeći izrazu „škola za život“ , bilo u struci - bilo u medijima, međutim, čitajući ovaj prijedlog dojma sam da je taj izraz tek sad u potpunosti ispražnjen od sadržaja i smisla. Jasno je da su odgojno-obrazovni djelatnici jedan od ključnih aspekata razvoja novih generacija i želim vjerovati da je većina nas svjesna velikog tereta i odgovornosti što ga nosimo na plećima, međutim, ovim se pravilnikom djelatnike (koji su svojim radom pokazali izvrsnost u radu i za svoje znanje zaslužuju priznanje) pretvara u ništa drugo negoli puke skupljače bodova u računalnoj igrici i svim se snagama pokušava nametnuti model kompetitivnosti koji sugerira duboko nerazumijevanje prirode našeg poziva. Moje je skromno mišljenje da predloženi primjer pravilnika, kao prvo, obuhvaća zanimanja koja se ne mogu vrednovati na isti način (učitelj, odgajatelj i ravnatelj za zajedničko imaju sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, međutim, problematika i dinamika posla sasvim je drugačija). Nadalje, unutar istih kategorija poput učitelj/nastavnik postoje razlike (razredna/predmetna nastava/glazbena i plesna odnosno umjetnička škola) koje u primjeru bodovanja nikako nisu dovoljno nijansirane (unatoč povećanom broju kategorija u odnosu na stari pravilnik) te je u svakom pogledu potrebna konzultacija, dorada i sistematizacija kako bi bodovanje bilo pošteno prema svima. Također, vremensko ograničenje zvanja umjesto trajnog ukazuje da sustav nema povjerenja u djelatnike koji su svojim trudom, radom i znanjem mjerljivo dokazali svoje kompetencije kroz dugačak period, ne bi se trebala voditi riječ o usavršavanju i profesionalnom razvoju što je ionako obaveza svakog djelatnika već bi naglasak trebao biti na valoriziranju iskustva i znanja, usuđujem se napisati kako je bilo što drugo podcjenjivanje zaposlenika. I za kraj ostavljam ono najvažnije, a u pravilniku je potpuno izostalo – fokus na svakodnevnu nastavu i rad s djecom u okruženju učionice i škole, to je ono što naš posao čini pozivom. Nažalost, ovaj prijedlog pravilnika pomiče fokus od rada s učenicima i naglašava rad van prostora ustanove koji nužno ne donosi podizanje kvalitete nastave, dok se nas kojih se ovaj pravilnik tiče tjera u zamku potjere kvantitet, a ne kvalitete – kvalitetni odgojno-obrazovani sustav ne može se voditi tržišnom logikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 73 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | PRAVILNIK | 1.) Bilo čija karijera ili napredovanje mora imati jasne, mjerljive kriterije i ne smije ovisiti o drugom pojedincu. U ovom Pravilniku niz bodovanja ovisi o imenovanju ravnatelja (u daljnjem tekstu mislim na oba spola) ili po njihovoj preporuci ili voditelja Aktiva, ŽSV ili višeg savjetnika i sl. što pojedincima koji nisu bliski i podobni oduzima iste šanse za napredovanje. Nabrojat ću te stavke: OVE STAVKE OVISE O IMENOVANJIMA RAVNATELJA ILI DRUGIH RUKOVODEĆIH: - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju) - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) - Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) ??? - Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje - Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje - Sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava koje imenuje ministar nadležan za obrazovanje, a radi procjene usklađenosti udžbenika sukladno propisima kojima je uređeno odobravanje udžbenika (po udžbeniku) - Rad u školskom timu za kvalitetu (po godini) - Vođenje školskog tima za kvalitetu (po godini) - Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) - Vođenje regionalnog centra kompetentnosti (po godini) - Rad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita (po godini) - sva istraživanja u kojima sudjeluje škola odobrava ravnatelj OVE STAVKE OVISE O DNEVNOM REDU ILI POZIVU KOJI POSTAVLJA RAVNATELJ, VODITELJ AKTIVA, ŽSV, VIŠI SAVJETNIK I SL.: - Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) (Dnevni red saziva ravnatelj, voditelj Aktiva i sl.) - Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) - Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) - Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja 2.) Pod pojmom „projekt“ može se svašta podrazumijevati. Uz Pravilnik ili trebaju biti obrasci za projektnu dokumentaciju ili Pravilnik treba nabrojiti stavke koje projekt treba zadovoljavati da bi se bodovao. 3.)Znanstveni rad zahtijeva po Zakonu i pravilnicima za visoko obrazovanje veliki dio vremena i energije i stoga je satnica za nastavu u visokom obrazovanju drastično manja nego u školama. Zar Vam to ne govori u prilog tome da će oni koji rade u ovom dijelu napredovanja imati manje vremena i energije za nastavu?! Stoga, sve u vezi znanstvenog rada izbacila bih iz Pravilnika. Pojedinac koji je ambiciozan da znanstveno napreduje (doktorat, docentura…) neka to radi isključivo u privatno vrijeme i u privatne svrhe. Na koncu, doktorat se i financijski verificira u plaći. Nabrojat ću stavke koje se odnose na znanstveni rad: - Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) - Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) - Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) - Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl. - Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa, (po broju) - Autorstvo i su-autorstvo recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja temeljem Zakona o udžbenicima (po broju) - Autorstvo i su-autorstvo online edukacija u minimalnom trajanju 10 sati (po broju) Dakle, usporediti Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i iz ovog Pravilnika isključiti sve ono što se ponavlja u Pravilniku za visoko obrazovanje. Razlog je jasan i Ministarstvo ga je potvrdio smanjenom satnicom na visokom obrazovanju – nastava u školama pati ako nastavnik ulaže svoj trud u znanstveni rad. Svatko ima pravo znanstveno napredovati, ali u privatno vrijeme i prema institucijama koje se bave znanstvenim radom. 4.) Zakonom o odgoju i obrazovanju škole su obavezne vršiti vrednovanje i samovrednovanje (članak 88.) zašto se onda to uopće boduje, zar se na nekoga Zakon ne odnosi pa može ignorirati taj članak, te ćemo nagraditi one koji su usklađeni s Zakonom?! Zar se ne očekuje da smo svi usklađeni s Zakonom, a onaj tko nije zar ne bi trebao snositi posljedice?! Navodim stavku gdje se usklađivanje sa Zakonom boduje?!: - Sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole (po godini) - Rad u školskom timu za kvalitetu (po godini) - Vođenje školskog tima za kvalitetu (po godini) 5.) „Uvid u stručno-pedagoški rad“ u cijelosti odbacujem, jer smatram da učitelj koji nakon 5,10,15 godina nije u stanju održati dobar sat, imati stručna znanja i redovito stručno usavršavanje (jer je stručno usavršavanje Zakonska obaveza, članak 115.) nije odgovoran za to, već ravnatelj koji ne sankcionira takvog učitelja. Zar se može „zatvarati oči“ na Zakonsku obavezu?! Dakle, uvid u rad je nepotreban jer je to redoviti posao ravnatelja. (on prati je li pedagog odlazi na uvide na sat tj. radi svoj posao) Osim toga, zar nečija karijera treba ovisiti o: „praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada“?! Pa to su dva izvanredna sata kada jednostavno i učitelj i učenici mogu biti indisponirani, pod tremom i sl. ?! Tko je jedini u odgojno-obrazovnom sustavu školovan za uvid u nastavni sat i tko ima instrumentarij za to? Samo pedagozi – ostali to odrađuju bez školovanja i instrumentarija, dakle diletantizam. 6.) Zbog ogromnog povećanja broja bodova treba proporcionalno biti i povećanje: ili vremenskog sakupljanja bodova ili povećanje trajanja zvanja ili plaće. Ne može se samo tražiti, a ne davati. 7.) Članak 18. – riječ „izvrsnog savjetnika“ zamijenit u riječ “bilo koje zvanje“. Obrazloženje: ako učitelj zaredom napreduje 3 puta (u bilo koje zvanje) mislim da bi trebao ostati trajno u zadnjem zvanju s mogućnošću daljnjeg napredovanja, ako ima prostora za više zvanje. Ukoliko se nakon 3 izbora u npr. mentora učitelj odluči ostati na toj razini, mislim da bi trebalo cijeniti taj 15-dišnji trud učitelja i dodijeliti mu trajno zvanje mentora. 8.) U vezi obnavljanja napredovanja u zvanje mislim da su u jako nepovoljnom položaju oni učitelji koji su upravo pred obnavljanjem (u vrijeme kad se usvoji novi Pravilnik) i da bi se ovaj Pravilnik trebao početi primjenjivati za nova imenovanja, tj. oni koji obnavljaju tek za 5 godina bi se trebali uskladiti s ovim Pravilnikom inače je to diskriminacija. Dakle, nitko nije znao kako će izgledati bodovanje i učitelji su se za obnovu pripremali po starom Pravilniku i sad nisu u istom položaju kao i oni koji napredovanje imaju tek za nekoliko godina. 9.)U vezi „Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje“ – je li to učitelj radi po pozivu MZO ili Agencije ili je to u okviru bodovanja npr. predavanja (koja su opet po Dnevnom redu nadležnog)?! Što znači „pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online).“ . Je li to predavanje, savjetovanje, razmjena iskustva…? Tko određuje što je kolegijalna podrška? Pravilnik treba jasno odrediti sve pojmove: kolegijalna podrška, projekt… - „objaviti najmanje dva javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja“ – ovo je diskriminacija starije populacije nastavnika koji nisu spretni u digitalnoj formi - „ ili stručna članka“ – može se odnositi samo na visoko obrazovanje, nema veze s školama, to je sadržaj koji se traži za znanstveno napredovanje po Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. 10.) Nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika u cijelosti odbacujem, jer smatram da nisu napisani konkretni, jasni, mjerljivi kriteriji, sve je jako uopćeno: najuspješniji odgojno-obrazovni radnik, istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, članak kojim se potiče primjena novih metoda rada; radio na unapređenju rada škole i odgojno-obrazovnog sustava. Tko procjenjuje te pojmove znamo (povjerenstvo), ali po kojim kriterijima - ne znamo: najuspješniji, istaknuti, potiče, unapređenje … dakle, opet subjektivna, osobna razina?! Postoji vjerojatnost da će bliski i podobni dobiti te etikete, a ostali neće – bez kriterija?! 11.) I na kraju, što mislim i najvažnije napomenula bih: - nastava je najvažnija djelatnost u školi – u Pravilniku je vidimo u tragovima - nemojmo zamjenjivati teze pa Pravilnikom nagrađivati ono što je obaveza da se ne bi sankcioniralo kad netko ne obavlja obavezu - nemojmo miješati stvari: znanstveni rad se odnosi na visoko školstvo i traži iznimno puno vremena i truda i zato je satnica u visokom obrazovanju znatno manja nego nižem rangu obrazovanja, tražeći od nastavnika da im se to boduje oni koji budu radili na takvim poslovima s istom satnicom nastave - neće imati ni vremena, ni energije dovoljno za nastavu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 74 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | PRAVILNIK | U cijelosti se ne slažem s ovakvim konceptom napredovanja i u cijelosti odbacujem ovaj Pravilnik. OBRAZLOŽENJE 1.) Smatram da pravo nagrađivanje i privlačenje najboljih u škole treba započeti pri zapošljavanju. Standard se poznaje (iz EU): - bodovanje ocjena sa studiranja (Diploma znači da kandidat ima kompetencije, ali ne govori o RAZINI kompetencija, razine kompetencija pokazuje prijepis ocjena) - bodovanje dužine studiranja - preporuke profesora - certifikati dodatnih kompetencija (informatika, strani jezik…) - stručni ispit (ako je dostupan svakome jednako) - certifikati društvenog aktivizma (volonrtiranja i sl.) - dodatni certifikati (odrađeni projekti i sl) - motivacijsko pismo - razgovor Sve ostalo što se sada uvodi u škole (tzv. Pravilnik o zapošljavanju, koji će pisati same škole, kao i testovi – oni preispituju ocjene sveučilišnih profesora?!, odlazak na ogledni sat – u nepoznati razred s nepoznatim učenicima bez instrumentarija?!) i dalje će producirati zapošljavanje podobnih ravnatelju, a ne objektivno najboljih kandidata. 2.) U sustavu već postoji način za napredovanje: doktorat, razne certificirane edukacije i specijalizacije. Neke od njih se već boduju na plaćama (doktorat), a ostale treba uvesti u bodovanje na plaći. Time bismo dobili stručnjake za određena područja i s određenim diplomama. Dakle, trud, vrijeme i novac koji učitelj uloži u određeno napredovanje bit će certificirano i novčano vraćeno kroz povećanje plaće. Zar nije tako u ostalim sustavima npr. zdravstvo, zar se ne trebamo uskladiti s ostalim državnim sustavima?! Meni ovakva vrsta napredovanja sliči na svaštarenje, ja ovdje ne vidim da ćemo dobiti stručnjaka za određeni problem ili područje kojemu bi se mogli obratiti (kad se on već zove savjetnik). 3.) Radim 25 godina u školi i vidim da je Pravilnik o napredovanju poremetio prioritete i odnose u školi. Poremetio je prioritete jer je skupljanje bodova postalo važnije od nastave – nastava treba biti najvažnija djelatnost u školi. Veliki broj bodova ovisi o raznim imenovanjima i ostalim aktivnostima vezanim uz bliskost s ravnateljem, te su međuljudski odnosi u zbornicama poremećeni. 4.) Svi Pravilnici o napredovanju koncentrirani su na izvannastavni rad, koji je isto potreban u školi, ali dolazi do neravnoteže u korist onoga što se boduje. 5.) Svaki znanstveni rad treba isključiti iz ovog Pravilnika jer se on već verificira Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Bavljenje znanstvenim radom (pisanje stručnih članaka…) zahtijeva puno vremena i truda i sukladno tome satnica za nastavu je u visokom školstvu znatno manja od naše. 6.) Mislim da se sve ove stavke koje se boduju već realiziraju u školama (neke su čak i obavezne, kao samovrednovanje …) ili bi se trebale realizirati u školama, a ovaj Pravilnik nagrađuje one koji ga obavljaju umjesto da se sankcioniraju oni koji ne obavljaju svoj posao. Često čujem argument za ovaj Pravilnik:“ a što s onim nastavnicima koji samo odrađuju nastavu i ništa drugo? Kako nagraditi one koji rade više od nastave?“. Svi učitelji na početku nastavne godine dobiju Tjedno zaduženje i svi imaju uz nastavu i izvananstavne aktivnosti i rad u povjerenstvima i sl., a zašto se ne sankcionira nerad?! To treba pitanje za odgovorne u ustavnovama. 7.) Odlazak na ogledni sat može uraditi samo školovana osoba za to koja ima objektivni instrumentarij. U našem sustavu to su jedino pedagozi. Oni imaju instrumentarij za pedagošku procjenu didaktičke dimenzije sata. Užu struku može komentirati jedino stručnjak iz tog područja. Jedan sat ne znači objektivnu procjenu nastavnog rada učitelja i stoga bih to u cijelosti odbacila. ZAKLJUČAK: Treba početi od početka, zapošljavati najbolje po procjeni stručnjaka (sveučilišnih profesora, stručnjaka i sl.). Ne svaštarenju, ali da stručnjaku za određeni problem i te stručnjake nagraditi (trajno) i njima dati obavezu (trajno) savjetovanja. Sankcionirati one koji ne izvršavaju svoje obaveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 75 | Ljiljana Vidović | PRAVILNIK | Poštovane kolegice i kolege, nakon što sam pročitala dosta vaših komentara kratko ću se osvrnuti na novi pravilnik u ime članova mog međužupanijskog aktiva biologije nastavnika srednjih škola Podravsko-virovitičke, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Osjećaj koji dijelimo je ogorčenost i razočaranje, a što drugo ako mi od 35 osoba samo dvije kažu da će razmisliti o napredovanju, a svi znate koliko biolozi rade. Dakle, broj bodova, previsok sve aktivnosti prije nastavnog procesa nerazrađenost kriterija (nema iste mogućnosti odgajateljica, strukovni nastavnik ili onaj u gimnaziji). rad s nadarenim učenicima i rad s učenicima s posebnim potrebama ali u školi...... koliki broj sati tjedno trebamo raditi da bi smo ovako napredovali??? Zbog transparentnost treba biti vidljiva uloga nastavničkog vijeća ali i savjetnika iz Agencije. U svakom slučaju nastavnici zaslužuju napredovanje ali po pravednijem pravilniku od ponuđenog prijedloga. Ljiljana Vidović, prof-savjetnik, Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija R.Boškovića, Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 76 | Goran Gorše | PRAVILNIK | Kao profesor u srednjoj glazbenoj školi s 12 godišnjim iskustvom i zvanjem mentora, ostvarenim rezultatima na raznim područjima, pun životne energije, vidim da se novim pravilnikom štede sredstva državnog proračuna i pokušava se obezvrijediti rad nastavnika, a nikako dati mu poticaj za daljnje odgajanje i obrazovanje mladih ljudi, vaše i naše djece. Na nama želite štedjeti novac iz državne blagajne!!! Naš POZIV, nije doći na posao, popiti kavu, odraditi radno vrijeme od 8 sati i zadovoljiti formu, otići doma i posvetiti se obitelji i životu. Mi s tom djecom živimo 24 sata i razmišljamo o njima kao da su naša vlastita, barem tako funkcionira u glazbenim školama gdje je nastava UČENIK-PROFESOR 30-45min. jedan na jedan u učioni, gdje se stvara međusobno povjerenje i nesebično se prenosi svoje znanje, otkrivaju se najveće učenikove tajne, uči ih se životnim vrijednostima, stvara im se odgovornost, razvijaju se stavovi i priprema ih se za život, a tako je vjerujem i u osnovnim i srednjim školama. Vi, u ministarstvu ne trebate nas nagrađivati, motivirati, niti nam davati zasluge, mi smo ipak samo profesori koji svoj poziv doživljavaju i proživljavaju svaki dan, svaki sat i sretni smo ljudi, ni to nam ne možete uzeti. Ovaj pravilnik napredovanja je više nego nemoralan, usudio bih se reći i neprihvatljiv i apsolutno ne motivirajući prema svakom profesoru/pedagogu u Republici Hrvatskoj. Čitajući većinu komentara koji su zaista stručni i žele Vama ukazati na neke propuste gledano iz perspektive običnog učitelja nadam se da će te osnovati ozbiljno stručno vijeće kompetentnih ljudi iz raličitih područja obrazovanja, informirati se kako to rade u susjednim državama kao što je Slovenija ( gdje je školstvo u samom vrhu, gdje je svaki učitelj gospodin i cijeni ga se ) u kojoj je taj pravilnik napravljen da pokaže poštovanje prema učitelju i motivira ga i nagradi za dodatni uloženi trud za VAŠU djecu. Gospodo, ovakvim načinom pokazivanja poštovanja prema profesorima uništit će te školstvo, dolazit ćemo u škole loše volje, gledati djecu kao objekte, odrađivati posao kao i vi (razlika će samo biti što ćemo mi doći na posao:), kvaliteta će pasti, motivacija neće postojati i umjesto da nam svima bude bolje, da se svi maksimalno trude u pozivu učitelja i ulože dodatan rad i svoje vrijeme, zavladat će opće nezadovoljstvo, jer će postati NEMOGUĆE dobiti napredovanje s ovakvim navedenim parametrima u čl. 8. Profesori koji vole svoj posao i dalje će ga živjeti 24 sata, bez obzira na sve što sam napisao VAMA. Žao mi je da sam dobio potrebu ovo sve staviti na papir, podijeliti s ljudima, ali mi je drago jer sam sada potpuno miran, a VI, gospodo iz ministarsta, ako imate savjesti, slušajte ju... Na komentare neću odgovarati, jer nemam vremena za to Prof. Goran Gorše, Glazbena škola Ferdo Livadić, Samobor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 77 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK | Poštovani, zahvaljujem svim kolegama koji su se uključili u ovu raspravu koja je svima nama od iznimne važnosti. Skrenula bih pažnju na dosadašnja iskustva te zamolila nadležne da se prilikom donošenja ovog Pravilnika jasno definira svaka podkategorija iz razloga što su savjetnici iz različitih područja i sektora na različit način vrednovali prošli Pravilnik. Pr. treba jasno definirati je li 5 sati online edukacije, isključivo edukacija od 5 sati u komadu ili 5 sati ukupno (5 edukacija putem webinara u trajanju od 1 sat). Omogućite da se sati stručnog usavršavanja koji su obvezni za status napredovanja može odnositi i na fizičku i na on-line prisutnost jer u konačnici ukoliko veliki broj nastavnika krene u trku za stručnim usavršavanjem van škole dovodi se u pitanje organizacija same nastave. U svrhu toga stručni skupovi trebali bi biti subotom ili tijekom praznika kako bi se izbjegli problemi sa zamjenama i sl. Iznimno je potrebno jasno definirati projekte i njihov opseg i trajanje, te organizacije promidžbe škole putem izložbe unutar škole i izvan nje. Stječe se dojam kako je za unaprjeđenje rada škole bitna aktivnost u školi, a sve što radimo kako bi promicali rad matične ustanove u javnosti manje bitno ili ne pridonosi unapređenju škole (pr. radionice i predstavljanje škole budućim polaznicima)... Potrebno je i sve aktivnosti usavršavanja iz područja različitih sektora prebaciti u EMU, (i ettaedu i Vetis) kako bi se olakšalo nastavnicima, savjetnicima i povjerenstvu prilikom uvida i praćenja rada nastavnika (koristim ovu prigodu kako bih uputila nadležne u uklanjanje sad već vidljivih problema u EMI, koji se odnose na hitno potrebno usavršavanje pretrage edukacija) te omogućiti i upload svih osobnih aktivnosti nastavnika kako bi ova platforma prerasla u bazu tj. e-portfolio nastavnika. Treba jasno definirati i istraživanje unutar škole... koja područja, koja svrha, tko ih može pokrenuti, kako vrednovati rad sudionika u istraživanju i sl... Zaključno: svaka stavka mora biti jasno definirana kao i jedinstveni kriteriji vrednovanja svakog povjerenstva kako se dosadašnja praksa različitih tumačenja Pravilnika i zbrajanje bodova prema subjektivnom dojmu ne bi ponavljali. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 78 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK | Iako sljedeće nije predmet sudjelovanja u savjetovanju sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, potrebno je osvrnuti se na ono što se od novog Pravilnika o napredovanju očekuje, kao i je li predloženi Nacrt ispunio očekivanja. Nije potrebna usporedba s važećim Pravilnikom o napredovanju jer vjerojatno ne postoji osoba ili institucija koja bi postojeći Pravilnik željela zadržati. Od novog Pravilnika su odgojno- obrazovni radnici očekivali: • usklađenost sa zakonima, kolektivnim ugovorima i ostalim pravnim propisima Republike Hrvatske; • jasno definiranje i pojednostavljivanje postupka napredovanja u zvanje za odgajatelje, stručne suradnike, učitelje, nastavnike i ravnatelja koji su, prema jasnim i usklađenim elementima (kategorijama) i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada stekli uvjete za napredovanje u zvanje; • prepoznavanje važnosti neposredno odgojnog/odgojno- obrazovnog rada odgajatelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika i njegovo vrednovanje prema jasno utvrđenim elementima i kriterijima vrednovanja za napredovanje u zvanje; • jednake kriterije za materijalno vrednovanje rada svih odgojno- obrazovnih radnika; • omogućavanje odgojno- obrazovnim radnicima jednake uvjete napredovanja u zvanje, bez obzira na područje rada, mjesto rada i /ili mjesto stanovanja; • odlučivanje o napredovanju u zvanje prema jasnim i usklađenim elementima i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada, a koje će provoditi osoba/osobe koje su stručne u području rada pojedinog odgojno- obrazovnog radnika koji napreduje u znanje te koje rade isključivo u odgojnim, tj. odgojno- obrazovnim ustanovama; • postavljanje realnih očekivanja u radu odgojno- obrazovnih radnika koji napreduju u zvanje kako bi ih se motiviralo na daljnje napredovanje u zvanje u cilju unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja i prije svega neposrednog odgojno- obrazovnog rada; • prepoznavanje problema s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u smislu onemogućavanja stručnog usavršavanja, predstavljanja stručnih radova, sudjelovanja u radu institucija kao što je npr. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje te pronalaženje rješenja kojima bi se takve situacije prevenirale. Postojeći nacrt, na žalost, nije ispunio ništa od navedenog. Prije početka izrade nacrta Pravilnika anketirani su odgojno- obrazovni radnici. Pristiglo je više od 1300 prijedloga odgojno- obrazovnih radnika koji su predlagali promjene u smislu povećanja novčane naknade za radnike koji napreduju u zvanje te omogućavanje kontinuiranog profesionalnog razvoja. Predstavljenim nadopunama Uredbe o koeficijentima prvi zahtjev nije uzet u obzir, a dodatnim obvezama propisanim Pravilnikom, za odgojno- obrazovne radnike koji napreduju u zvanje potiče se diskriminacija radnika prilikom ostvarivanja prava i obveze stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. Umjesto vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i inkorporiranja pozitivnih primjera iz prakse u nacrt Pravilnika, nametnute su dodatne obveze koje će, umjesto da pronađu rješenje za nedostatke koji su postojali u postojećem Pravilniku, u odgojno- obrazovnom sustavu izazvati još veće nezadovoljstvo. Ovo dodatno upućuje na apsurdnost propisivanja obveze sudjelovanja u e- savjetovanju odgojno- obrazovnih radnika koji su napredovali u zvanje. Priloženi dokument ovom savjetovanju je Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje u kojem piše sljedeće: „Opis teme, prijedloga ili problema o kojemu se provodi savjetovanje Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju propisuje odgojno-obrazovnu potporu kao ciljano stručno i sveobuhvatno djelovanje u školskom okruženju prema učenicima izloženim riziku za razvoj problema u ponašanju i stručni tretman učenika s problemima u ponašanju kao sustav stručne intervencije usmjerene učenicima koji svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima.“. Uz navedeno, brojne tipfelere, izostavljanja naziva odgajatelja iz pojedinih članaka, može se steći dojam kako je nacrt Pravilnika napravljen kako bi se zadovoljila forma, a ne kako bi pravilnik služio svojoj svrsi. Prilikom predstavljanje nacrta Pravilnika je rečeno kako će se odgojno- obrazovni radnici nagrađivati na način da će biti nagrađeni s 10 000 kuna, što u nacrtu Pravilnika ne piše, već u njemu piše kako Ministarstvo nadležno za obrazovanje jednom godišnje objavljuje javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno- obrazovnih radnika, ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Takvom izjavom, koja uopće ne proizlazi iz nacrta Pravilnika, potaknuta je javna rasprava fokusirana na iznos materijalnih sredstava predviđenih za nagrađivanje odgojno- obrazovnih radnika, a takva je rasprava neutemeljena i ponižavajuća za odgojno- obrazovne radnike. Pohvalno je prihvaćanje prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja da se na radnike primjenjuje koeficijent sukladan odluci o napredovanju u zvanje od dana donošenja odluke o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 79 | MARIJA DEANKOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je pozitivno što je pokrenuta izrada novog Pravilnika. Pozitivno je uvođenje većeg broja kategorija i obveza prikupljanja bodova iz više njih. No, kako je povećan broj bodova, a i dužnosti, smatram da bi trebalo i produžiti trajanje zvanja, ako je moguće trajno, a ako ne, onda na 7 ili 10 godina. Sva dokumentacija o odrađenim aktivnostima bi se trebala podnositi kontinuirano u elektronskom obliku u online portfolio, te bi se na taj način moglo kontrolirati tko ispunjava uvjete i ukinuti uvide prilikom obnavljanja u isto zvanje. Navedeno je kako je potrebno u radu usvojiti ishode učenja definirane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje, no nije objašnjeno na koji način, kako će se to provjeravati? Dužnosti mentora/savjetnika/izvrsnih mentora je potrebno smanjiti. 6/8/10 sati edukacije kolega godišnje je previše, isto kao i uvjetovanje da svake godine treba sudjelovati u projektu, objavljivati stručne članke. Takve poslove, koji izlaze iz okvira redovnog rada, teško je raditi kontinuirano u istom opsegu svake godine. Također, izjednačava se opseg poslova na projektu školske i međunarodne razine. Možda bi prihvatljivije i realnije bilo zadati koliko sati takvih poslova treba imati u razdoblju trajanja zvanja. Bilo bi dobro u Pravilniku definirati i koliku novčanu nagradu, odnosno dodatak na plaći nosi određeno zvanje. Kako se od djelatnika koji će napredovati očekuje i traži mnogo više posla i odgovornosti, trebalo bi ih u skladu s time i stimulirati dodatkom na plaću. Također, nije definirano prijelazno razdoblje za djelatnike koji uskoro trebaju obnavljati zvanje. Hoće li odmah po stupanju na snagu novog Pravilnika morati napredovati prema njemu? Kako ćemo u roku od mjesec dana nadoknaditi retroaktivno neke od dužnosti koje se prije nisu očekivale od nas? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 80 | HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA | PRAVILNIK | Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola podržava izradu i donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju jer je stari Pravilnik iz 1995. zastario i ne odgovara duhu sadašnjeg vremena te nije u skladu s postojećim propisima. Pozdravljamo i to što će uz učitelje i stručne suradnike prema prijedlogu Pravilnika ubuduće moći napredovati i ravnatelji te će se time nakon 23 godine ispraviti nepravda prema ravnateljima. Predloženi tekst Pravilnika je više usmjeren na učitelje i nastavnike, a manje na ravnatelje i stručne suradnike tako da ga treba nadopuniti i doraditi. To se posebno odnosi na kategoriju „Unaprjeđenje rada škole“. II. NAPREDOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA Članak 4. Predlažemo umjesto naziva „izvrstan savjetnik“, naziv „viši savjetnik u zvanju“. Zato predlažemo sljedeće stupnjeve napredovanja: 1. mentor u zvanju 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetnik u zvanju Članak 5. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 30 bodova prikupljenih iz najmanje četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđenje rada škole“ sukladno članku 8. ovog Pravilnika iz koje kandidat „mentor u zvanju“ ima najmanje 5 bodova. Članak 6. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđenje rada škole“ sukladno članku 8. ovog Pravilnika iz koje kandidat „savjetnik u zvanju“ ima najmanje 10 bodova. Članak 7. stavak 2. zadnja alineja: najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su dvije obvezne kategorije sukladno članku 8. ovog Pravilnika „Unaprjeđenje rada škole“ iz koje kandidat za „višeg savjetnika u zvanju“ mora imati najmanje 15 bodova i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ iz koje kandidat „viši savjetnika u zvanju“ ima najmanje 10 bodova. Članak 8. 1. kategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA predlažemo dodavanje novih podkategorija : nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo općinskih natjecanja, smotri i sl. – 1 bod nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo županijskog natjecanja, smotri i sl. – 2 boda nova podkategorija „Organizacija i domaćinstvo državnog natjecanja, smotri i sl. – 3 boda nova podkategorija „Rad u školskom povjerenstvu za uvođenje pripravnika u odgojno-obrazovni rad“ - 1 bod po pripravniku koji realizira najmanje pola pripravničkog staža i 2 boda koji realizira puni pripravnički staž u školi. 4. kategorija RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA i sl. predlažemo novo bodovanje: nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj razini“ (po godini) – 2 boda nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na državnoj razini koja ima do 500 registriranih članova“ (po godini) – 3 boda nova podkategorija „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na državnoj razini koja preko 500 registriranih članova“ (po godini) – 4 boda 7. kategorija UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE nova podkategorija „Priprema, organizacija i sudjelovanje i izradi monografije (po monografiji) – 3 boda nova podkategorija „Vođenje i osmišljavanje ljetopisa (spomenice) škole“ ( po godini) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, pripremanje i koordinacija važne obljetnice, Dana škole (po događaju ) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji važne obljetnice, Dana škole (po događaju) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, priprema i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj razini (po događaju) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji javnog događaja vezanog uz obrazovanje na županijskoj razini (po događaju) – 1 bod nova podkategorija „Osmišljavanje, priprema i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na državnoj razini (po događaju) – 3 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji javnog događaja vezanog uz obrazovanje na državnoj razini (po događaju) – 2 bod nova podkategorija „Vođenje, koordiniranje i izrada dugoročnih strateških dokumenata škole (po dokumentu) – 3 boda nova podkategorija „ Koordiniranje i izrada razvojnog plana škole (po godini) – 2 boda nova podkategorija „Koordiniranje i vođenje stručnih timova (skupina) na razini škole (po timu/skupini po godini) – 2 boda nova podkategorija „Sudjelovanje u stručnom radnom timu (skupini) na razini škole (po skupini/timu po godini) – 1 bod Članak 9 - Stavak 3 mijenja se i glasi: Članovi Povjerenstva iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika moraju biti izabrani najmanje u zvanje savjetnika, a ravnatelj najmanje 15 godina iskustva na poslovima ravnatelja. Članak 13. - Stavak 2. mijenja se i glasi: Jednog člana stručnog povjerenstva imenuje predsjednik Povjerenstva za napredovanje s Popisa koji se formira na temelju otvorenog javnog poziva koji je objavljen na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje, a na koji mogu biti uvršteni odgojno-obrazovni radnici koji su stekli najmanje 15 godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika i stručnog suradnika u školskim ustanovama koji moraju biti izabrani najmanje u zvanje savjetnika. Novi stavak glasi: Jedan član stručnog povjerenstva je ravnatelj školske ustanove u kojoj radi kandidat koji se prijavljuje kada se radi o napredovanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Kada se radi o napredovanju ravnatelja jedan član mora biti ravnatelj sustručnjak iz druge škole. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 28. - Novi stavak (5) Odgojno-obrazovni radnici i ravnatelji koji predaju zahtjev za napredovanje, a imaju godine mirovinskog staža i broj bodova potrebnih za „savjetnika u zvanju“ ili „višeg savjetnika u zvanju“, mogu napredovati u više zvanje bez postupnog napredovanja. Predsjednik HUROŠ-a: Nikica Mihaljević, prof. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 81 | Valentina Borščak | PRAVILNIK | UDRUGA UČITELJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Pozdravljamo donošenje novog Pravilnika, ali smatramo da se radi o dokumentu koji nije dovoljno jasan, zapostavlja neposredan učiteljski rad s učenicima i predviđa izuzetno visok bodovni prag za napredovanjem. Opće primjedbe na nacrt Pravilnika: 1. Pravilnik nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. 2. Napredovanje učitelja treba ostati u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. ( u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da Agencija za odgoj i obrazovanje provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje.(čl.4),a prema ovom prijedlogu postupak provodi Ministarstvo.) 3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi( čl.125) propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad,“on posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada,analizira rad učitelja te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje“.Smatramo da je nužno da je ravnatelj u procesu napredovanja učitelja. 4. Izostaviti sve odrednice koje se odnose na provjeru usvojenosti ishoda (čl. 5, čl. 6. I čl. 7.) 5. U članku 14. izostaviti odrednicu uvida u stručno-pedagoški rad „utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama“. ( Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke). Smatramo nepotrebnim. Jasno je da svaki učitelj temelji svoj rad na relevantnim nacionalnim dokumentima i to ne treba dovoditi u pitanje. 6. Navesti elemente vrednovanja učitelja kao u dosadašnjem Pravilniku (čl. 5.). (Elementi vrednovanja uspješnosti u radu s učenicima su : 1. Metodička kreativnost u poučavanju, odnosno pronalaženje postupaka za optimalno postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva. 2. Primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada u poučavanju i korištenje suvremenih izvora znanja. 3. Postignuti rezultati u odgojnom radu s učenicima. 4. Postignuti obrazovni rezultati učenika i njihova osposbljenost za samostalno učenje i trajno obrazovanje. 5. Promicanje ljudskih prava i briga za zdrav okoliš. 6. Suradnja s učiteljima odnosno nastavnicima, roditeljima te predstavnicima društvenog okružja škole, koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete života mladeži.) Prijedlozi (vezano uz poglavlja i pojedinačne članke): OPĆI UVJETI ZA NAPREDOVANJE - u zvanje mentora može napredovati učitelj s najmanje deset godina staža u obavljanju poslova učitelja (učitelj s 5 godina staža je još uvijek početnik) - prijedlog minimalnog broja bodova prema zvanjima: mentor 15-20, savjetnik 35-40, izvrstan savjetnik 60 - izbrisati odrednicu da je obavezno sakupiti bodove u kategoriji „Unaprjeđivanje rada škole“ (čl. 5. i 6.) KRITERIJI VREDNOVANJA STRUČNO-PEDAGOŠKOG RADA - posebno izdvojiti i bodovati s više bodova mentorstvo studentima u školama koje su vježbaonice učiteljskih fakulteta - za razrednu nastavu mentorstvo učenicima na natjecanjima nije moguće nakon županijske razine stoga treba povećati broj bodova za županijsku razinu - za razrednu nastavu treba posebno bodovati osvojena prva tri mjesta na županijskoj razini natjecanja - mentorstvo učenicima na natjecanjima i smotrama – isti broj bodova i za učenika i za skupinu učenika - bodovati rad u kombiniranim razrednim odjelima (po godini) - bodovati rad u stručnom povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece kod upisa u prvi razred - ne izdvajati on-line edukacije, smanjiti broj bodova - nigdje se ne navodi praćenje stručne literature - objasniti objavljivanje prilagodbi metoda i sadržaja za učenike s poteškoćama, odnosno darovite učenika - POKRETANJE POSTUPKA ZA NAPREDOVANJE Zahtjev odgojno-obrazovnog radnika treba biti potvrđen od Učiteljskog vijeća (članak 10.) Učitelj je član kolektiva u kojem je ostvario uvjete za napredovanje i utjecao na unaprjeđenje rada škole. Članak 15. Obvezno očitovanje je nepotrebno. TRAJANJE ZVANJA Promijeniti članak 18. „učitelj koji ima 30 i više godina staža stečeno zvanje zadržava trajno.“ - Treba odvojiti napredovanje i nagrađivanje. OBVEZE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADNIKA VEZANE UZ NAPREDOVANJE - „najmanje 6 sati / 8 sati/ 10 sati godišnje educirati kolege“ , smatramo da je neizvedivo obzirom na broj stručnih skupova i broj učitelja koji bi trebali održavati edukacije (i učitelji koji su napredovali u zvanje i oni koji nisu) - Obveze učitelja koji je stekao zvanje su pretjerane. Slažemo se da učitelj mentor/savjetnik treba dio svog radnog vremena raditi za MZO ili AZOO (što treba biti jasno objašnjeno), a ostalo vrijeme posvetiti unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada s učenicima, unaprjeđivanju struke te unaprjeđivanju škole u kojoj radi. - Ovako propisan Pravilnik ne omogućuje jednake uvjete napredovanja za sve one na koje se isti odnosi: odgajatelje, učitelje razredne nastave, učitelje u školama s malim brojem djece, za one u kombiniranim odjelima, stručne suradnike, profesore gimnazija ili strukovnih škola i ravnatelje. Vjerujući kako će novi Pravilnik nagraditi vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i ukomponirati pozitivne primjere iz prakse u nacrt Pravilnika, išćitavajući ga , uočavamo da su nam nametnute dodatne obveze stoga izražavamo bojazan da će ovakav Pravilnik u odgojno- obrazovnom sustavu ( ukoliko se ne uvaže prijedlozi struke) izazvati nezadovoljstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 82 | Ivana Orešić | PRAVILNIK | Čitajući ovaj pravilnik imam dojam da je napisan tako da bi se onemogućilo učiteljima koji zbilja rade s učenicima i za učenike da i napreduju! Rad s učenicima se, očito, najmanje cijeni. Ovaj pravilnik tjera učitelje da biraju hoće li raditi sa svojim učenicima i nikad ne dobiti nikakvu novčanu nagradu za svoj trud, ili će pisati članke, raditi edukacije za učitelje, pisati udžbenike (a pritom zapostaviti učenike jer je jednostavno nemoguće raditi i jedno i drugo!) i biti promoviran u viša zvanja pa čak i nagrađen, koje li ironije, kao jako dobar "učitelj". Također, uvjetovati što sve DODATNO učitelji moraju raditi zato što su napredovali u određeno zvanje je nerazumijevanje prirode učiteljskog posla, tj. uvjerenja da radimo manje od 40 sati tjedno. S godinama staža dobar učitelj sve više vremena posvećuje svojim učenicima, i uvijek se daje više nego što se bilo kojim brojem radnih sati može navesti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 83 | Ančica Eđed | PRAVILNIK | Proučila sam Nacrt pravilnika. Kako se Pravilnik odnosi i na stručne suradnike predložit ću određene poslove i aktivnosti za koje smatram da imaju osnove za bodovanje za napredovanje u zvanja jer ih u školama najčešće ili redovito ostvaruju stručni suradnici. 1. Vođenje ili koordiniranje povjerenstvima za provedbu različitih programa školi 2. Sudjelovanje u radu povjerenstava za provedbu različitih programa 3. Vođenje Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika 4. Sudjelovanje u radu Stručnog povjerenstva 5. Vođenje Stručnog povjerenstva pri Uredu državne uprave 6. Sudjelovanje u radu Stručnog povjerenstva pri Uredu 7. Sudjelovanje u radu Povjerenstva za praćenje ostvarivanja programa pripravničkog staža učitelja i stručnih suradnika 8. Vođenje ili koordiniranje Timom za kolegijalno opažanje 9. Sudjelovanje u radu Tima za kolegijalno opažanje 10. Koordiniranje u vezi poslova pomoćnika u nastavi Navedeni poslovi i aktivnosti zahtijevaju dodatnu angažiranost pored osnovnih, primarnih poslova naročito kada su u pitanju stručni suradnici jer ih je inače nedovoljno u školama. Nažalost, najčešće su različitim pravilnicima regulirani tako da se napiše kako se navedeni poslovi ostvaruju u okviru radnog vremena. Na taj način niti se dodatno financijski nagrađuju niti se boduju za napredovanja u zvanja. Kako je inače stručnih suradnika nedovoljno u školama možete pretpostaviti kakva je situacija kada je zaposlen samo jedan stručni suradnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 84 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK | Pozdravljamo donošenje Pravilnika nakon 24 godine smatrajući kako bez adekvatnog sustava praćenja, vrednovanja i nagrađivanja učitelja nema kvalitetnog obrazovnog sustava. Također, pozdravljamo i način na koji je sam proces odrađen jer se od početka tražilo od učitelja za mišljenja i komentare koje smatraju da bi bilo dobro uvrstiti u sam Pravilnik, uvijek je pohvalno kada se obrazovne politike vode načelom „odozdo prema gore“ jer jedino se tako mogu kreirati održive promjene u samom obrazovanju. Ono na čemu treba poraditi navodimo u nastavku. Prije svega, radi se o dokumentu koji nije dovoljno dorečen, gdje se postavljaju razna pitanja poput onog koja je uloga Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje prema Zakonima po kojima su osnovane imaju glavnu ulogu u praćenju, vrednovanju i napredovanju učitelja i stručnih suradnika. Ovaj Pravilnik kolidira sa Zakonima o Agencijama na snazi pa je nejasna poruka koju šalje jer upravo ovim Pravilnikom MZO preuzima glavnu ulogu u ovim procesima. Znači li to da se ovim Pravilnikom zapravo mijenjaju uloge Agencija ili to znači njihovo ukidanje? Smatramo da je MZO i Vlada RH dužan prije usvajanja ovog Pravilnika javnost obavijestiti o ovim izmjenama jer ne može jedan Pravilnik imati veću vrijednost od važećih Zakona i propisa u RH. Ovim Pravilnikom se zapravo govori kako će stručne poslove u sustavu obrazovanja preuzeti MZO, a ne Agencije čime se zapravo narušava jedna dobra praksa decentralizacije sustava. Isto tako izuzetno je bitno da se ovako važan Pravilnik donese u suglasju i dijalogu sa nizom ključnih obrazovnih dionika, poput sindikata, stručnih udruga i znanstvene zajednice, a kao što se može vidjeti iz niza komentara donošenje prijedloga ovog Pravilnika nije pratilo ovu proceduru. Jedna od najspornijih stvari je što se ovim Pravilnikom zapravo ne vrednuju učiteljska postignuća u samom razredu već se naglasak u najvećoj mjeri daje na objavljivanju stručnih radova i izradi digitalnih sadržaja jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 boda dok na primjer kategorija „Unapređenje rada škole“ nosi samo 12 bodova. Nejasno je zbog čega dolazi do tolikog nesrazmjera između kategorija i zbog čega se više nije radilo na njihovom ujednačavanju. Važno je napomenuti kako pravilnik ne predviđa bodovanje suradnje škola sa organizacijama civilnog društva i drugim ustanovama iz lokalne zajednice (poput znanstvenih institucija, kulturnih ustanova, domova za starije, dječjih domova, ustanova iz područja zdravstva i sl.). Naime, mnoge škole upravo surađuju s lokalnim zajednicama i udrugama kako bi unaprijedile svoj rad i učenicima omogućili sudjelovanje u raznim izvannastavnim aktivnostima te ih potaknuli na volonterski i humanitarni rad te razvijali njihove građanske i socijalne kompetencije. Mnoge škole imaju oformljene školske timove koji upravo rade na projektima u suradnji s udrugama i drugim ustanovama te na taj način u škole unose inovacije i odgovaraju na konkretne potrebe njihovih učenika. S obzirom na to da škole često nemaju kapacitete osigurati financijska sredstva iz EU fondova upravo kroz partnerstvo s udrugama u škole dovode projekte i na njima surađuju. Smatramo kako je bitno i ovaj kriterij uvrstiti u Pravilnik. Suradnja škola i lokalne zajednice također je primjer dobre prakse u svim zemljama EU i doprinosi demokratizaciji rada škola i njihovom unaprijeđenju te je nejasno iz kojeg razloga ovaj važan segment rada škola nije prepoznat. Uz sve navedeno potičemo donositelje Pravilnika da u prijedlog uvrste i druge oblike kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja koji su ovdje izostali poput poput sustručnjačke podrške, zajednica učenja, refleksivnih grupa, akcijskih istraživanja i dr., a koje su dokazano učinkovite u profesionalnom razvoju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 85 | Ticijana Šumberac | PRAVILNIK | Smatram da ovaj pravilnik , kao i prethodni ,stavlja u neravnopravan odnos profesore koji u školi predaji 2 predmeta ,u odnosu na one koji predaju jedan predmet i na profesore strukovnih predmeta. Naime , kod napredovanja profesor bira samo jedan predmet i priznaju mu se samo ti bodovi. Profesori koji rade 2 predmeta ,moraju se usavršavati za rad u oba predmeta , a priznaju im se bodovi samo za jedan ,isto je i sa bodovima sa natjecanja.Profesorima strukovnih predmeta priznaju se svi bodovi i baš zbog toga nema razloga da se svima ne zbrajaju bodovi,pogotovu stoga što je na natjecanjima i općeobrazovnih predmeta ,gdje je uključen daleko veći broj učenika, mnogo manja vjerojatnost za postizanje najboljih rezultata.Taj neravnopravni položaj dvopredmetnih profesora je općenit i proteže se kroz cijeli obrazovni sustav.Nigdje oni nemaju nikakve beneficije zbog toga.Na kraju ,ako profesor želi pošteno raditi oba predmeta, a to je obavezan prema učenicima , jedva da može u 5 godina skupit bodove za mentorstvo, a o ostala dva stupnja ne treba ni razmišljati | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 86 | Ana Hinić | PRAVILNIK | Iako sljedeće nije predmet sudjelovanja u savjetovanju sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, potrebno se osvrnuti na ono što se od novog Pravilnika o napredovanju očekuje, kao i je li predloženi Nacrt ispunio očekivanja. Nije potrebna usporedba s važećim Pravilnikom o napredovanju jer vjerojatno ne postoji osoba ili institucija koja bi postojeći Pravilnik željela zadržati. Od novog Pravilnika su odgojno- obrazovni radnici očekivali: • usklađenost sa zakonima, kolektivnim ugovorima i ostalim pravnim propisima Republike Hrvatske; • jasno definiranje i pojednostavljivanje postupka napredovanja u zvanje za odgajatelje, stručne suradnike, učitelje, nastavnike i ravnatelja koji su, prema jasnim i usklađenim elementima (kategorijama) i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada stekli uvjete za napredovanje u zvanje; • prepoznavanje važnosti neposredno odgojnog/odgojno- obrazovnog rada odgajatelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika i njegovo vrednovanje prema jasno utvrđenim elementima i kriterijima vrednovanja za napredovanje u zvanje; • jednake kriterije za materijalno vrednovanje rada svih odgojno- obrazovnih radnika; • omogućavanje odgojno- obrazovnim radnicima jednake uvjete napredovanja u zvanje, bez obzira na područje rada, mjesto rada i /ili mjesto stanovanja; • odlučivanje o napredovanju u zvanje prema jasnim i usklađenim elementima i kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada, a koje će provoditi osoba/osobe koje su stručne u području rada pojedinog odgojno- obrazovnog radnika koji napreduje u znanje te koje rade isključivo u odgojnim, tj. odgojno- obrazovnim ustanovama; • postavljanje realnih očekivanja u radu odgojno- obrazovnih radnika koji napreduju u zvanje kako bi ih se motiviralo na daljnje napredovanje u zvanje u cilju unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja i prije svega neposrednog odgojno- obrazovnog rada; • prepoznavanje problema s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u smislu onemogućavanja stručnog usavršavanja, predstavljanja stručnih radova, sudjelovanja u radu institucija kao što je npr. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje te pronalaženje rješenja kojima bi se takve situacije prevenirale. Postojeći nacrt, na žalost, nije ispunio ništa od navedenog. Prije početka izrade nacrta Pravilnika anketirani su odgojno- obrazovni radnici. Pristiglo je više od 1300 prijedloga odgojno- obrazovnih radnika koji su predlagali promjene u smislu povećanja novčane naknade za radnike koji napreduju u zvanje te omogućavanje kontinuiranog profesionalnog razvoja. Predstavljenim nadopunama Uredbe o koeficijentima prvi zahtjev nije uzet u obzir, a dodatnim obvezama propisanim Pravilnikom, za odgojno- obrazovne radnike koji napreduju u zvanje potiče se diskriminacija radnika prilikom ostvarivanja prava i obveze stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. Umjesto vrednovanja dosadašnjih postignuća radnika koji su napredovali u zvanje i inkorporiranja pozitivnih primjera iz prakse u nacrt Pravilnika, nametnute su dodatne obveze koje će, umjesto da pronađu rješenje za nedostatke koji su postojali u postojećem Pravilniku, u odgojno- obrazovnom sustavu izazvati još veće nezadovoljstvo. Ovo dodatno upućuje na apsurdnost propisivanja obveze sudjelovanja u e- savjetovanju odgojno- obrazovnih radnika koji su napredovali u zvanje. Priloženi dokument ovom savjetovanju je Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje u kojem piše sljedeće: „Opis teme, prijedloga ili problema o kojemu se provodi savjetovanje Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju propisuje odgojno-obrazovnu potporu kao ciljano stručno i sveobuhvatno djelovanje u školskom okruženju prema učenicima izloženim riziku za razvoj problema u ponašanju i stručni tretman učenika s problemima u ponašanju kao sustav stručne intervencije usmjerene učenicima koji svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima.“. Uz navedeno, brojne tipfelere, izostavljanja naziva odgajatelja iz pojedinih članaka, može se steći dojam kako je nacrt Pravilnika napravljen kako bi se zadovoljila forma, a ne kako bi pravilnik služio svojoj svrsi. Prilikom predstavljanje nacrta Pravilnika je rečeno kako će se odgojno- obrazovni radnici nagrađivati na način da će biti nagrađeni s 10 000 kuna, što u nacrtu Pravilnika ne piše, već u njemu piše kako Ministarstvo nadležno za obrazovanje jednom godišnje objavljuje javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno- obrazovnih radnika, ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Takvom izjavom, koja uopće ne proizlazi iz nacrta Pravilnika, potaknuta je javna rasprava fokusirana na iznos materijalnih sredstava predviđenih za nagrađivanje odgojno- obrazovnih radnika, a takva je rasprava neutemeljena i ponižavajuća za odgojno- obrazovne radnike. Pohvalno je prihvaćanje prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja da se na radnike primjenjuje koeficijent sukladan odluci o napredovanju u zvanje od dana donošenja odluke o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 87 | Daniel Pevec | PRAVILNIK | Poštovani, svakako podržavam promjene u pravilniku o napredovanju. Međutim, ne mogu shvatiti zašto nanovo ostavljamo neke stvari nedorečenima? Recimo, ja predajem povijest u strukovnoj školi u Zaboku. Da mi učenik dođe na državno natjecanje, moram se uistinu svojski potruditi. I ja i moj učenik. Smatram da kolege iz gimnazija i ja nismo onda u jednakom položaju ,jer gimnazijski program je širi, dok je strukovni puno uži. Nejasno mi je kako i u konačnici zašto vođenje udruge na lokalnoj razini meni treba da napredujem u obrazovnom sustavu(!?)? Traži se održavanje i educiranje kolega tijekom cijele godine, da li je to uistinu ostvarivo uz sve obaveze koje imamo (županijska, državna stručna vijeća)., kao i financijsku nedostatnost pri održavanju i pohađanju istih? Objavljivanje stručnih radova. Gdje se to moglo dosad objaviti? Da li postoji specijalizirani časopis/online edicija gdje bi svaki nastavnik povijesti mogao objaviti nešto stručno? Zašto vremensko ograničenje napredovanja? Netko se potrudi i skupi bodove u tri godine, al mora čekati minimalno 5 (!?) Na kraju ,premalo zastupljeni izravni rad s učenicima. Dojma sam da se sve okolo naokolo boduje, ali zapravo najvažniji dio ne. Eto, toliko od mene. Srdačan pozdrav svim kolegama, Daniel Pevec, SŠ Zabok, nastavnik povijesti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 88 | Danijela Perenc-Jaušovec | PRAVILNIK | Poštovni, podržavam ideju da su potrebne promjene u pravilniku o napredovanju. Smtram nepotrebnim navođenje kategorja iz kojih treba prikupiti bodove - radimo u različitim školama, uvjetima i možda nemamo mogućnost prikupiti bodove u svim kategorijama u navedenom razdoblju. Pohvaljujem bodovanje za učenike koji sudjeluju na županijskom i državnim natjecanjima jer se time konačno vrednuje rad na dodatnoj nastavi. Dosada je više vrijedilo biti član županijskog povjerenstva nego biti mentor učeniku koji je osvojio četvrto mjesto na državnom natjecanju. A vjerujem da se slažete sa mnom da ovo drugo iziskuje mnogo više uloženog truda i vremena. Neke kategorije koje se sada boduju nisu dovoljno precizirane: npr. uređenje školske mrežne stranice - mislili li se to na učitelja informatike koji vodi i uređuje službenu stranicu škole ili na svakog učitelja koji na svom dijelu stranice uređuje za svoj predmet? Zatim - sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj razini - može li to biti istraživanje koje osmišljam ja za moj predmet? Treba li netko nadgledati i odobriti istraživanje? Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja? Gdje oni trebaju biti objavljeni? Tko će procjeniti njihovu kvalitetu? Mislim da neke kriterije prikupljanja bodova treba još doraditi i detaljnije objasniti. Podržavam ideju kolega da napredovanje u višu kategoriju ne bi trebalo biti ograničeno vremenskim razdobljem od 5 godina, već će se učitelj javiti kad prikupi bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 89 | Renata Najman | PRAVILNIK | Pohvaljujem pokušaj unapređenja načina napredovanja u struci. Međutim ,imam i nekoliko primjedaba koje će, nadam se, biti razmotrene. Smatram nepotrebnim naglašavati kategorije koje obvezno moraju biti zastupljene bodovanjem. Pohvaljujem bodovanje za sudjelovanje učenika na županijskim natjecanjima ali mislim da način nije dovoljno razrađen. Naime, natjecanja u znanju i sportu su izjednačena. U sportovima se sudjeluje i ekipno što znači da je veći broj učenika uključen. Također, mnogi učenici su izvan nastave uključeni u različite sportske klubove pa sama priprema istih za školu ne zahtijeva puno angažmana od strane učitelja, za razliku od priprema učenika za natjecanje npr. iz kemije, geografije, hrvatskog jezika, matematike i sl. Prema mojem mišljenju, nedovoljno je definirano: izrada i objava otvorenih obrazovnih sadržaja - tko procjenjuje njihovu kvalitetu?; sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj razini - odnosi li se to na jedan predmet, tko osmišlja istraživanje i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 90 | Duška Stojićević | PRAVILNIK | Poštovani, Svaka promjena nečeg što je „pregazilo vrijeme“ je uvijek dobrodošla, pa tako i ovog Pravilnika. Ipak, mislim da su promjene prevelike. Bodovi za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika su previsoki i mnogim vrlo vrijednim i savjesnim kolegama nedostižni. Ne slažem se sa svim kriterijima navedenim u članku 8. ovog Pravilnika. Misija svakog učitelja trebala bi biti kreativan i stručan odgoj i obrazovanje djece kroz neposredni rad u učionici ili izvan nje. Izgleda da će izvrstan učitelj biti onaj koji obavlja mnoge druge zadaće, a najmanje ima vremena za kvalitetan rad u učionici. Nisu svi navedeni kriteriji mjerilo dobrog i kvalitetnog učitelja. Na koncu onaj tko želi napredovati u struci, jer kvalitetno obavlja svoj životni poziv, htio ne htio, morat će u utrku za bodovima kojih je zaista previše i neće ih biti lako prikupiti, a da ne govorim o tome kako neke obveze koje donosi novi Pravilnik ni fizički neće biti moguće realizirati (npr. predavanja, radionice na županijskoj razini). Iz Stručnog povjerenstva nikako ne bi smjeli biti isključeni ravnatelj i pedagog škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 91 | Lidija Šaravanja | PRAVILNIK | Poštovani, koliko sam primijetila, među uvjetima za napredovanje nije spomenuto akademsko napredovanje učitelja. Primjerice, učitelj koji je stekao status doktora znanosti (vlastitom inicijativom i sredstvima) ne ulazi u sustav bodovanja za napredovanje. Smatram da se takve vrste profesionalnog razvoja trebaju vrednovati velikim brojem bodova jer osobe s takvim postignućima mogu na puno načina utjecati na kvalitetu odgojno-obrazovnih procesa u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 92 | Sanja Barić | PRAVILNIK | STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Predlažem uvođenje bodovanja autorstva raznih edukacijskih brošura, letaka, slikovnica i sl. Djelatnici posebnih odgojno-obrazovnih ustanova se trude senzibilizirati javnost o raznim vrstama teškoća svojih učenika i na taj način doprinose razvijanju svjesnosti o prihvaćanju različitosti, pišu razne brošure, edukativne slikovnice, letke, članke u dnevnom ili tjednom tisku i sl., te zaslužuju, kroz bodovanje, priznanje za svoj doprinos i rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 93 | Marijana Šapina | PRAVILNIK | Poštovani, vjerujem da smo svjesni potrebe za mijenjanjem Pravilnika i da svatko od nas prihvaća promjene koje doprinose poboljšanju našeg rada. Slaže se s većinom komentara kolegica i kolega, posebno da bi broj bodova potrebnih za napredovanje trebao biti manji. Nije mi jasno zbog čega moramo stalno dokazivati kvalitetu svog rada. Uobičajeno je kada netko napreduje ili je promoviram da taj status zadržava do trenutka kada, eventualno, odluči napredovati dalje. Razumijem da moraju postojati neki kriteriji i da ne mogu biti savršeni. Također, svjesna sam važnosti kontinuiranog usavršavanja i rada na kompetencijama (osobnim i profesionalnim). Vjerujem da je većina nas izabrala rad u školi zbog intrinzične motivacije, a ne radi materijalnih pogodnosti ili ugleda u društvu. Kako je ovo jedini oblik napredovanja u struci, bilo bi lijepo da i on podržava iskonski smisao rada u školi, a to je kvalitetan rad i odnos s našim učenicima, roditeljima i kolegama. Ispričavam jer nisam dala konkretne prijedloge i argumente, nego više osobni dojam nakon iščitavanja Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 94 | Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK | Poštovani, Smatramo da je stavljen premali naglasak na kvalitetu neposrednog rada s učenicima. Naročito će sada biti „zakinuti“ odgojno-obrazovni radnici koji rade s učenicima s teškoćama i marginaliziranim skupinama. Činimo iznimne napore da učenike s kompleksnijim oblicima kombiniranih teškoća i brojnim otežavajućim čimbenicima u obitelji i tijekom odrastanja motiviramo na redovito polaženje nastave te da im vratimo poljuljano samopouzdanje. O ispodprosječnoj razini obrazovnih dostignuća, bez udžbenika za rad (nastavnici sami osmišljavaju materijale) uz isključivo individualno vođenje i podršku da i ne govorimo. Dakle, to su učenici koji nisu u mogućnosti sudjelovati na natjecanjima, pa bi trebalo staviti naglaske i na druge komponente npr. broj uključenih učenika u izvannastavne, preventivne i projektne aktivnosti u školi, čime bi se više vrednovala odgojna komponenta. Treba više uzeti u obzir specifičnosti pojedinih škola. Ovim Pravilnikom treba omogućiti jednake uvjete za napredovanje što nam se čini da sada nije postignuto. STRUČNA USAVRŠAVANJA -zahtjevi su jako visoki, a sve ovisi od dostupnih financijskih sredstava koja su nedostatna. Stoga ravnatelji moraju stalno „žonglirati“ kako da nadomjeste manjak sredstava te da pravedno omoguće svima da se usavršavaju pod jednakim uvjetima -ŽSV koja imamo u školi moramo organizirati s 1.000,00 kn koja redovito kasne, a za predavače se moramo snaći sami te odrađivati „jedni drugima“ ČLANAK 8. -trebalo bi vrednovati: vođenje školskih povjerenstava, preventivnih programa, dodatnih aktivnosti u radu s učenicima u kontinuitetu tijekom cijele nastavne godine. - ostaje nejasno zbog čega su se „favorizirale“ udruge, a ne kvaliteta rada u školi prema ovom sustavu bodovanja?! - nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji bi trebali imati različite uvjete napredovanja obzirom na različite specifičnosti i zahtjeve poslova. ČLANAK 9. i 13. Ostaje nejasno kojih će stručnih profila biti članovi Povjerenstva tj. hoće li barem jedan član biti iste struke kao nastavnik/stručni suradnik ili ravnatelj koji se prijavljuje na napredovanje. Posve je neprimjereno da će o napredovanju odlučivati isključivo povjerenstvo od 8 stručnjaka dok je uloga ravnatelja i stručne službe škole (najbolji uvid u rad kandidata) svedena na minimum. Ovime je dan veći naglasak na postupak prikupljanja bodova, a ne kvalitetu rada u razredu i izvannastavni rad. U povjerenstvu za napredovanje ravnatelja obavezno treba biti drugi ravnatelj tj. sustručnjak . ČLANAK 28. Posve je nepotrebno postupno napredovanje u zvanje, ukoliko netko ima dovoljan broj godina staža i potrebne bodove za više zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 95 | INES JANČULA | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika, ali ne u ovom obliku kao što je ovaj prijedlog. Na prvi pogled se čini da je više mogućnosti za skupljanje bodova, ali je zapravo teže skupiti potrebne bodove jer je prag visok. Nastavnicima se nameću dodatne obveze uz skupljanje bodova, a neke od njih će biti vrlo teško ispuniti (npr. propisani godišnji broj sati usavršavanja, propisani godišnji broj sati predavanja...). Tročlano povjerenstvo je u potpunosti nepotrebni dodatni trošak za državu. Smatram da bi trebalo izbaciti uvide u dva sata nastave jer nijedna druga struka prilikom napredovanja ne mora imati kontrolu svog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 96 | Sanja Sruk | PRAVILNIK | Kao i mnogi kolege prije mene, skrenula bih pozornost na članak 21, tj. obaveze mentora i savjetnika da održe 6 ili više sati predavanja godišnje. Uzmemo li u obzir godišnji broj Županijskih stručnih vijeća i državnih skupova (na koje mnogi nisu u mogućnosti doći), to je neizvedivo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 97 | Višnja Matotek | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam Prijedlog pravilnika o napredovanju učitelja zbog uvođenja velikog broja aktivnosti koje se boduju. Npr. mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima je sad pozitivna novost. Međutim mislim da je premali naglasak na neposredni rad s učenicima u razredu. Zatim je tu pitanje prevelikog broja sati stručnog usavršavanja, je li to moguće ostvariti u toku godine (uključujući i državne skupove)? Spominje se i obavezno objavljivanje stručnih članaka u toku godine. Moje pitanje je tko će nam i gdje objavljivati toliki broj stručnih članaka, ako sad čekam godinu ili čak dvije da stručni časopis objavi neki moj članak. Piše u Pravilniku da će o našem napredovanju odlučivati povjerenstvo od 8 ljudi, a uloga ravnatelja i stručne službe škole , koji imaju uvid u naš rad, svedena je na minimum. Dakle može se zaključiti da će se gledati samo bodovi jer povjerenstvo ni neće poznavati osobu o kojoj će odlučivati. Također Članak 28. nije baš potpuno jasan. Dakle oni učitelji koji su postali mentori/savjetnici prije stupanja novog pravilnika na snagu, mogu završiti svoj mandat po starom Pravilniku (2) ali mogu i po novom (3). To znači da učitelj sam odlučuje na koji način će bodovati svoje aktivnosti? Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 98 | Mirjana Čubaković | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika i toplo se nadam da će ova rasprava polučiti kvalitetniji, realniji i pravedniji prijedlog Pravilnika. Moja promišljanja: - omogućiti napredovanje svim odgojno-obrazovnim djelatnicima po istim uvjetima, što znači da bi novi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje, odgajatelje, stručne suradnike (posebno za pedagoge, posebno za knjižničare, posebno za psihologe….), učitelje itd. - omogućiti nagrađivanje ostalih zaposlenika u vrtićima, školama, učeničkim domovima (administrativno i tehničko osoblje) stimulacijom na plaću ili na neki drugi način - stečeno zvanje trebalo bi biti trajno s mogućnošću napredovanja u više zvanje - napredovanje odvojiti od nagrađivanja - čl. 27. nepotreban jer stavlja u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne djelatnike koji na taj uvjet ne mogu utjecati - nepotreban ponovni uvid u rad odgojno-obrazovnog djelatnika koji je stekao trajno zvanje (ako se prihvati prijedlog da stečeno zvanje postaje trajno) jer se već svojim radom dokazao Uzimajući u obzir već rečeno, s čime se u velikoj većini slažem, predlažem da se obustavi daljnja procedura te da se Prijedlog Pravilnika stavi na doradu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 99 | ZRINKA RACIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik, ali imam nekoliko komentara. Članak 5. - mislim da je 5 godina rada za napredovanje u status mentora ipak premalo. Predlažem 7 godina. Članak 6. - za napredovanje u zvanje savjetnika potrebno je svake godine 30 sati. Prema tome, djelatnik može imati iz svih područja dovoljno bodova, ali samo jednu godinu ako nema 30 sati stručnog usavršavanja ne može napredovati. - prije svega, da bi postigao toliko sati godišnjeg usavršavanja uz svu aktivnost koja je još potrebna učitelj bi morao ići na barem jedan državni seminar godišnje i sva županijska stručna vijeća te se online usavršavati. Naravno dosta učitelja bi voljelo ići na državne seminare i na žalost često i idu o vlastitom trošku jer za njih nema novaca. Pogotovo ako u školi jedan predmet predaje više učitelja. No ako učitelj nije u financijskoj mogućnosti da si sam plati edukaciju, a škola nema novac, što onda? - S druge strane, može se dogoditi da se učitelj usavršava samo online i skupi 30 sati, a da niti jedanput tijekom godine nije bio na ŽSV-u ili tijekom 5 godina niti na jednom državnom seminaru. Članak 7. - Izvrstan savjetnik – također prevelik broj sati godišnjeg usavršavanja Članak 21. - Učitelj koji je imenovan mentorom mora najmanje 6 sati educirati kolege. Što učiniti u školi u kojoj je nekoliko djelatnika napredovalo u zvanje mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik. Kada će svi oni stići tijekom jedne školske godine svaki od njih po 6 sati educirati kolege? Hoće li kolege htjeti slušati te edukacije? Hoće li kolege to moći koristiti kao sate stručnog usavršavanja? Ali sve i da hoće, ako je u školi 10 djelatnika koji su napredovali u zvanje to bi bilo 60 sati usavršavanja. Odnosno za napredovanje u status savjetnika i 8 sati godišnje. Članak 28. - Što s onim učiteljima koji će trebati obnoviti svoje napredovanje tijekom ove školske godine, ako stupi ovaj Pravilnik na snagu. Ti učitelji su se pretpostavljam držali starih kriterija (vjerojatno dobar dio nastavnika ima dosta sati godišnje usavršavanja, ali što ako nemaju) te što ako u jednoj godine nemaju 20 ili 30 sati stručnog usavršavanja (jer nisu niti znali kakav će novi Pravilnik biti)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 100 | Mario Racić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s većinom kolega koji su već napisali svoje mišljenje i dali neke konstruktivne savjete. Prije svega, puno toga nije dovoljno precizno i jasno definirano. Dodao bih još kako je broj bodova koji se traži za napredovanje prevelik. Mislim kako je u školi u kojoj je jedan predmetni učitelj lakše skupiti dovoljan broj bodova, iako naravno i to ima puno otežavajućih okolnosti, međutim u školama u kojima predaju dva ili više učitelja jedan predmet teže je skupiti dovoljan broj bodova ukoliko svi žele napredovati. Na primjer, po tri učitelja hrvatskog jezika ili četiri učitelja stranih jezika, a svi su odlični učitelji koji smatraju da zaslužuju napredovati u zvanje. Pogotovo je nezgodno skupiti baš svake godine 20 ili 30 sati stručnog usavršavanja. Na primjer, ukoliko želimo ići na državne stručne skupove, a čak ponekad i na županijske, i tako se usavršavati, ravnatelj često neće pustiti dva, tri učitelja da idu jer je to veliki trošak. Čak ako je netko spreman i sam financirati sudjelovanje na skupu i tako ulagati u svoje usavršavanje, ravnatelj često neće pustiti sve učitelje jer je problem naći zamjenu za tri ili četiri dana ili će imati neki drugi izgovor. Možda ćete reći kako je ravnatelj dužan pustiti učitelje na stručno usavršavanje, međutim svi znamo da u praksi nije tako. Isto tako, ako u školi ima nekoliko mentora i savjetnika, teško je da svi mogu stići imati neki ogledni sat, radionicu ili predavanje tijekom godine. Čemu je svrha ako ja održim predavanje na aktivu povijesti i geografije nama četvorici kolega koji o tome uglavnom već sve znaju ili već rade tako. Dakle, to bi trebali prezentirati na Učiteljskom vijeću, ali to bi tada bile maratonske sjednice ili bi se svelo na cirkus pa da svatko po 10-15 minuta na brzinu ispriča što ima jer oni koje napredovanje ne zanima žele što prije ići kući. Također, smatram da je preveliki naglasak stavljen na izvannastavni rad, a najmanji dio bodova nosi naša osnovna djelatnost, a to je rad s učenicima u razredu. Smatram da bi rad s učenicima trebao biti najvažniji kriterij za napredovanje. A tko ima bolji uvid u rad svog učitelja nego ravnatelj i školski pedagog, a koliko mogu iščitati, njihova uloga u svemu je minimalna. Sada ćemo prema ovom Pravilniku osnivati povjerenstvo od 8, 9 članova, imati ćemo javni poziv pa onda još jedno tročlano povjerenstvo. Ukoliko su si učitelji/nastavnici dali toliko truda kroz pet ili više godina i uspjeli skupiti dovoljan broj bodova i stručno se usavršavati, čemu onda toliko nepovjerenje u te ljude i sva ta silna procedura i povjerenstva. Znam da moraju postojati neka pravila, međutim tolike provjere, očitovanja, mišljenja i procedure se ne traže da netko bude ministar ili državni tajnik, a nas će se toliko provjeravati kao da smo mi neozbiljni i neodgovorni u svome poslu i zvanju koje smo izabrali. Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 101 | MARIJA UJLAKI | PRAVILNIK | Poštovani kolege ,nadležni u MZO i ostali Kao i mnogi i ja sam za zanimanjem iščekivala novi Pravilnik pa moram reći da me ljuti i žalosti da je ovako loš prijedlog Pravilnika uopće izašao u javnu raspravu. Pravilnik je nedorečen, neujednačen i u suprotnosti sa Zakonom o AZOO ( koja je,tj.njeni savjetnici, sve ove godine dobro radila posao,pa zašto mijenjati ono što je dobro ? ). Smisao Pravilnika je propisati uvjete napredovanja za navedene u naslovu Pravilnika, a ovako propisani uvjeti NE OMOGUĆUJU JEDNAKE UVJETE NAPREDOVANJA ZA SVE , nekima možda ne omogućuju napredovanje uopće. Osim toga, Pravilnik bi svojim načinom kako je zamišljen i uvjetima koje propisuje a sukladno politici koju promovira Ministarstvo TREBAO POTICATI I PODRŽAVATI POSEBNOSTI I RAZLIČITOSTI svih nas na kojem god se radnom mjestu nalazili sa zaduženjima koja imamo i biti otvoren u mogućnostima kako bismo svi mogli napredovati. Mnogi su u raspravi već istaknuli da ovako zamišljen pravilnik traži proračunatu trku za bodovima, a što dobivamo zauzvrat ? Da još moramo raditi kako bismo „isplatili“ napredovanje, za koje nije niti navedeno koliko će biti uvećanje koeficijenta za pojedino napredovanje,pa se može dogoditi da ga niti ne bude ( kao s jubilarnim nagradama , obećanjima za uvećanjem plaća i sl. ). U sustavu odgoja i obrazovanja rade odgojitelji , stručni suradnici, učitelji u osnovnim školama razredne i predmetne nastave, nastavnici u gimnazijama , srednjim strukovnim i umjetničkim školama te ravnatelji, radimo u različitim školama ( manjim, većim, gradskim, seoskim , u jednoj ili tri škole , na puno ili nepuno radno vrijeme ) s različitim zaduženjima i mogućnostima rada a prema tome i različitim mogućnostima napredovanja. BESMISLENO JE RASPRAVLJATI O TOME MOŽE LI SE SVE NAS BODOVATI PO ISTOM SUSTAVU prikupljanja bodova i vrednovanja . Samo ćete postići ovo što se iščitava u komentarima kolega : na koje natjecanje da ide učiteljica 3.raz.OŠ, s kime da ide na natjecanje učiteljica matematike iz trogodišnje strukovne škole, imaju li učitelji koje rade na područnoj s desetak učenika po razrednom odjelu iste mogućnosti odlaska na natjecanje i na usavršavanje kao i oni koji rade na gradskoj školi koja ima 800 učenika , komu da budem mentor ? O tome KOLIKO SU BODOVNE NORME NAVEDENE U PRIJEDLOGU OSTVARIVE mogu samo iskazati slaganje s kolegama koji su već propitivali koliko nas može držati predavanja na ŽSV-u koji se održava tri puta po tri sata godišnje, koliko nas može sudjelovati u komisijama za natjecanje ( ako ga uopće ima ), koliko nas može sudjelovati u projektima ( ili ćemo po školama samo provoditi projekte ) ,kod online edukacija - jeste li osigurali dovoljnu količinu primjerenih edukacija za sve , a onda dodatno za one koji žele napredovati ? Pa PROBLEM NEDEFINIRANOSTI – što je projekt, što je uređivanje školske mrežne stranice-koliko ljudi istovremeno može biti zaduženo,kako ćete mjeriti količinu i kvalitetu posla i tko? Što je inovativna metoda (koliko nov i neviđen taj primjer dobre prakse koji vrijedi 4 boda treba biti ? ) možemo li isto predavanje održati dva puta, možemo li napisati članak i na istu temu održati izlaganje itd. Prvo treba odgovoriti na pitanje-do koje mjere treba nešto definirati ? Pa PROBLEM NEUJEDNAČENOSTI BODOVA koji je rezultat toga da Pravilnikom pokušavate izmjeriti nemjerljivo : u vašem prijedlogu objavljivanje 10 sati obrazovnih sadržaja ( pri čemu obrazovni sadržaj nije definiran,nije opisana kvaliteta,korisnost, ni gdje bi se trebali / mogli objaviti i sl. ) vrijedi više nego cjelogodišnji rad s učenicima s teškoćama u nekoj udruzi ili mentorstvo učiteljima pripravnicima ili studentima. Ako 10 sati obrazovnih sadržaja vrijedi 4 boda , kako objava obrazovnih sadržaja za cijelu godinu vrijedi 6 bodova? Kakvo je to POVJERENSTVO ZA NAPREDOVANJE, u kojem nema ravnatelja kao stručne osobe koja prati naš rad i koja između ostalog treba osigurati stručno osposobljavanje i usavršavanje ? Tko bi trebao potpisati ispunjavanje odredbi iz „Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija“ vezane za skupove ishoda: Suradnja u školi s obitelji i zajednicom, Obrazovni sustav i organizacija škole ili Profesionalna komunikacija i interakcija ? I pritom ne želim ulaziti u detaljnije komentiranje kako je loše ovim pravilnikom riješeno napredovanje ravnatelja. Toliko nedorečenosti i propusta ! Ne podržavam poništavanje napredovanja jer ako učitelj/ odgojitelj / stručni suradnik/ ravnatelj ostvari napredovanje , ostvario ga je višegodišnjim predanim radom u svim segmentima svog posla,nije ga ostvario samo bodovima, već i u općim uvjetima kroz kontinuirano profesionalno napredovanje te je ispunio uvjete propisane Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija . Još je nakon stjecanja napredovanja ispunio obveze propisane člancima 21,22,23 ( koje nisu male, evo ja satima sjedim i proučavam dokument, čitam vaše komentare , oblikujem svoj komentar ) .S punom pravom tvrdim da DJELATNIK KOJI JE OSTVARIO NAPREDOVANJE I ODRADIO OBVEZE ISPUNJAVA UVJETE DA ZVANJE TRAJNO ZADRŽI . Imam osjećaj da u našem Ministarstvu misle da je 6500 djelatnika koji su napredovali puno i da mnogi nisu zaslužili svoja napredovanja. Pravilnik je dokument koji mora biti pisan pravnim stilom ,ali se iz njega treba iščitati namjera kako MZO i cijeli sustav žele prepoznati dobre i najbolje djelatnike,potaknuti ih i omogućiti im napredovanje za njihovu osobnu i profesionalnu dobrobit ,ali i na korist cijelog sustava i države. Ja to u ovom prijedlogu ne prepoznajem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 102 | DAVOR RELJA | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika, posebice povećanje bodova potrebnih za napredovanje. Interesira me članak 22. vezan za sudjelovanje na projektima na školskoj, državnoj, međunarodnoj razini. Nije pojašnjeno o kakvim bi se projektima trebalo raditi. U školi sam koordinator u programu UNICEF-a "Škole za Afriku" pa me zanima je li se i to računa kao projekat? U istom članku nije dovoljno objašnjena kategorija vezana za objavu digitalnih obrazovnih sadržaja ili stručnih članaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 103 | Društvo profesora hrvatskoga jezika | PRAVILNIK | Srećko LISTEŠ Hercegovačka 34 21000 Split Osobna javna rasprava o Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima 1. ŠTO PRETHODNO VALJA OBAVITI? a. Potrebno je odgovoriti nastavnicima (nastavnik = učitelj/nastavnik/stručni suradnik/ravnatelj) tko je izazvao zastoj u postupcima napredovanja u zvanje u razdoblju 2005. – 2007. godine i je li bilo moguće izbjeći čekanje uvida u svezi s napredovanjem sljedećih nekoliko godina. b. Potrebno je odgovoriti hrvatskim građanima koliko ukupno zapada trošak mentora i savjetnika na godišnjoj razini i koje djelatnosti za poslodavca obavljaju nastavnici koji napreduju u zvanje. c. Valja odgovoriti zašto se godinama krši Zakon i ne obavlja se postupak napredovanje u zvanje ravnatelja, a predviđen je Zakonom. d. Valja ustvrditi djelatnost ravnatelja škola i postaviti tjedna zaduženja u skladu s pedagoškim standardom i Zakonom (broj odjela u školama, broj sati odgojno-obrazovnog rada nastavnika itd.). U svezi s tim valja vidjeti jesu li nastavnici u školama ravnomjerno zaduženi ili su neki od njih, ili neke struke, već nagrađeni ili zapostavljeni u odnosu na ono što propisuje Zakon i podzakonski akti. Također, valja istražiti zaduženja u područjima gdje je stanovništvo emigriralo u većoj mjeri. To je potrebno kako bi se vidjelo ima li razlike između stvarnoga i potrebnoga troška. e. Kad se uravnoteži sustav i ostvari pravednost u zaduženjima (opisano u točki d), odmah valja podići koeficijent i plaću svim nastavnicima prema načinima u europskim državama, a za početak bi uzor mogle biti susjedne zemlje, Slovenija i Austrija. f. Treba promijeniti Zakon o radu kako bi nastavnik koji ima ugovor o radu sa školom mogao biti članom povjerenstva za napredovanje drugog učitelja. g. Treba precizno propisati način honoriranja vanjskih suradnika, članova povjerenstava. h. Treba promijeniti zakone o agencijama (AZOO-u i ASOO-u). 2. TKO TREBA PROPISATI PRAVILNIK O NAPREDOVANJU I NAGRAĐIVANJU? Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba sastaviti i propisati poslodavac na temelju Zakona i svojih zahtjeva. Propise nije dobro sastavljati na temelju želja zaposlenika jer poslodavci i zaposlenici, barem je to uobičajeno u svijetu, svoje odnose ustvrđuju ugovorima. 3. KAKO SASTAVITI PRAVILNIK? Najprije, Pravilnik treba biti napisan standardnim hrvatskim jezikom. Prije raspisivanja javne rasprava trebao je biti lektoriran. Nadalje, Pravilnik treba jasno definirati pojmove. Već u članku 2. pojmovi nisu dobro definirani. Nije dobro što je Pravilnikom izostavljena cijela djelatnost – predškolski odgoj. Članak 4. Pravilnika je vrlo kontroverzan. Znači li to da „savjetnik“ nije izvrstan nastavnik ako je predviđen i „izvrstan savjetnik“. Ovdje valja stupnjevati bez miješanja posuđenica i hrvatskih riječi (mentor je grčki izraz za savjetnika!) pa predlažemo: mentor I., II. I III. vrste. Nejasno je zašto su važne godine radnoga staža ako su temelj za napredovanje bodovi. Pravilnik predviđa samo napredovanje, a ne i obrnuti proces. Stoga je važno sljedeće: a. Zvanja trebaju biti trajna, ali tako da je omogućeno nastavniku napredovati u više zvanje čim za to ostvari uvjete. b. Ravnatelj škole mora pratiti rad nastavnika, što mu je ionako određeno Zakonom, te može zatražiti oduzimanje zvanja nastavniku koji ne obavlja posao u skladu sa Zakonom i drugim propisima (to valja propisati). Predloženi kriteriji prilagođeni su nekim strukama bolje nego drugima. Također, prilagođeni su sudionicima projekata i „projekata“, a da nije definirana riječ projekt. Članak 27. svakako treba izbrisati. To što netko radi u eksperimentalnom programu, ne znači da radi dobro, nego znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno. 4. ZAVRŠNO RAZMATRANJE Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba voditi računa o ravnateljima škola, pedagoškim rukovoditeljima i tako jasno razdvojiti one koji vode računa o nastavnicima, njihovu zapošljavanju, stručnom usavršavanju, izvršavanju obveza itd. Ravnatelji škola su odgovorne osobe, vode škole i važno je da budu odgovorni i u ovom dijelu posla. Ako potpisuju prijave za napredovanje nastavnika koji nemaju uvjete, potpisuju buduću štetu za državni proračun pa treba propisati način na koji će to biti onemogućeno. Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju treba osloniti na Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje jer je u ovakvom obliku nezakonit. Napredovanje u zvanje svakako treba voditi neovisna stručna ustanova, a ne Ministarstvo (politika). Valja promijeniti cijeli niz propisa i to tako da Zakon o radu ne stvara probleme u svim ostalim djelatnostima u državi samo zbog toga da bi se udovoljilo nastojanju da nastavnici ocjenjuju druge nastavnike i rade druge poslove koji nisu predviđeni njihovim ugovorima o radu ni tjednim zaduženjima koje potpisuju krajem rujna svake godine. Povjerenstva kakva su zamišljena ovim pravilnikom ne mogu učinkovito raditi; proces napredovanja u zvanje treba biti jasan, a ne utemeljen na (ne)simpatijama prema agencijama (Aktualni pravilnik je jasan i nedvosmislen, iako nije prilagođen dobu u kojemu živimo i radimo.) Uvidi u nastavu, onako kako je predviđeno Pravilnikom, ne će biti moguće ostvarivati. Dio koji se odnosi na nagrađivanje doživjet će sudbinu jednaku Ministrovu priznanju pa predlažemo da se izbriše. Povećanje plaća nastavnicima vrlo brzo će podići kakvoću odgoja i obrazovanja u školama. Srećko Listeš | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 104 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Članak 8. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (po učeniku 1. odnosno 2. ili 3.boda ovisno o razini natjecanja) Ako se radi o sportskim natjecanjima da li to znači da se bod dobije po učeniku u ekipi ili samo po ekipi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 105 | Jelena Valković | PRAVILNIK | Poštovani kolege! Pozdravljam naš novi pravilnik o napredovanju i nagrađivanju, te nakon pomnog čitanja i komentiranja po člancima zaključujem da je napisan višeznačno, bez jasnih odredaba, bez decidiranih objašnjenja. s jasno izrečenim rokovima. Nadm se pomnom uvidu u mnoge komentare kolega na ovaj pravilnik, te prilagodbi teksta mnogih članaka u svrhu što boljeg i jasnijeg razumijevanja našeg novog pravilnika. Sa štovanjem! Jelena Valković | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 106 | Blažica Stojković | PRAVILNIK | Blažica Stojković Podržavam novi Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju odgojno-obrazovnih djelatnika no mislim da bi neke stvari trebalo poboljšati. Čl.5. st1. Umjesto 5 godina staža treba stajati: 5 godina rada u obavljanju poslova u odgojno-obrazovnoj instituciji. Tako ne bi bili diskriminirani odgojno obrazovni djelatnici koji nemaju punu normu. Treba brisati "nakon položenog stručnog ispita" kako bi se i mladim nastavnicma omogućilo što brže napredovanje u zvanje mentora ukoliko postignu traženi broj bodova. Čl.18. St.2 Obaveza obnavljanja zvanja treba prestati nakon 30 godina rada u školi. ( Ili 2-3 godine prije mirovine) Umjesto obnavljanja zvanja( nakon 30 god. rada) nastavnici bi se posvetili educiranju i pružanju kolegijalne podrške, dijelili primjere dobre prakse. Također bi sudjelovali na e-Savjetovanjima , prihvatili mentorstvo pripravnicima i studentima, radili na unapređenju škole i odgojno -obrazovnog sustava, objavljivali stručne članke kojima se potiče primjena novih, inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja rada u školi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 107 | Dragica Rade | PRAVILNIK | Poštovani, drago mi je što smo dobili prijedlog novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Uočila sam mnoge pozitivne promjene, ali i neke nedorečenosti i nejasnoće koje navodim u nastavku. Nejasno je kako će se utvrditi usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Također nije navedeno kako će se dokazivati edukacija kolega i kolegijalna podrška. Pretpostavljam potvrdom ravnatelja na školskoj razini, odnosno odgovornih osoba na nekoj drugoj razini. Dobro je što je novim pravilnikom predviđeno i bodovanje mentorstva učenicima na županijskom i državnom natjecanju, a ne samo prva tri mjesta na državnom kao dosad. Trebalo bi, osim po učeniku dodati i po kategoriji, jer se može dogoditi da se isti učenik natječe u različitim kategorijama. Što se tiče naziva pojedinih zvanja, mislim da bi bilo bolje uvesti srednji stupanj (npr. viši mentor), a da najviše zvanje ostane savjetnik. Lijep pozdrav, Dragica Rade | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 108 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK | Poštovani, 1. Predlažem da se odgojno-obrazovnom radniku koji je podnio zahtjev za napredovanje u više zvanje a stručno povjerenstvo ili Povjerenstvo za napredovanje utvrdi nedovoljan broj bodova odnosno ne ispunjene neke tražene odrednice da se predloži, omogući obnavljanje u izabrano odnosno niže zvanje. 2. Predlažem da se vrednuju odnosno priznaju bodovi za stručno-pedagoški rad kod obnavljanja zahtjeva za napredovanje od dana zaprimanja zahtjeva i predaje dokumentacije. Primjer: Dokumentacija predana, uvid se čekao godinu dana, promocija još 5 mjeseci. Jesu li kroz ovo vrijeme prikupljeni bodovi "nevažeći"? 3. Mislim da nastavnik nakon 30 godina rada u struci ne bi trebao obnavljati stečeno zvanje! Želim svima uspješan rad na sveopće zadovoljstvo! S poštovanjem, Janja Škraba-Stanešić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 109 | Predrag Brzoja | PRAVILNIK | Podržavam donošenje novog pravilnika o napredovanju, ali smatram da ponuđeni prijedlog nije baš najbolji. Pročitao sam sve dosadašnje komentare i sa velikom većinom se u potpunosti slažem. Krenut ću redom: o Čl.4. – Dobro je da se uvodi i treći stupanj izvrstan savjetnik. Sam naziv nije baš najspretniji, ali ako je to radi toga što u Agenciji već postoji viši savjetnik onda neka ostane tako. o Čl.5.,6. i 7. – Uvjeti za napredovanje će za mnoge biti nedostižni. Iz raznih razloga teško će biti dostići broj sati profesionalnog razvoja (ruralne sredine, nedovoljan broj stručnih skupova za neke predmete, nemogućnost financiranja itd.). Broj sati se nikako ne bi smio definirat na godišnjoj razini već samo ukupno za 5 godina, s tim da bi i te brojeve trebalo smanjit, recimo na 80/120/160. U posebno nezgodnom položaju su učitelji i nastavnici koji uskoro obnavljaju napredovanje jer se nisu znala „pravila igre“. Upitno je i kako dokazati broj sati kad na većini dosadašnjih potvrda niti ne piše trajanje u satima. Dalje je upitno kako će se dokazivati usvojenost obrazovnih ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike. Broj bodova je također prevelik. Ne smije se dogoditi da se rad učitelja i nastavnika svede na lov na bodove na štetu rada u razredu. Predlažem smanjenje broja bodova na 25/50/75 iz minimalno 3/4/5 kategorija. o Čl.8. – Bodovanje je manje-više u redu, jedino mi nije jasno zašto se mentorstvo studentima smanjuje na samo jedan bod u odnosu na stari pravilnik. Također predlažem da se predsjednici povjerenstava za natjecanje na županijskoj i državnoj razini posebno boduju. Nije isto biti odgovorna osoba za jedan takav događaj i biti oko toga angažiran nekoliko mjeseci kao i biti običan član nekog prosudbenog povjerenstva na jedan dan. o Čl.18. – Kao i mnoge kolege do sada predlažem da se stečeno zvanje stječe trajno nakon 30 godina rada u obrazovanju jer će to za mnoge biti samo nekoliko godina prije mirovine. o Čl. 21.,22. i 23. – Smatram da minimalni broj sati edukacije kolega treba bitno smanjiti na recimo 3/4/5 sati, jer će predloženi broj od 6/8/10 sati biti praktički neizvediv (mali broj sastanaka ŽSV-a godišnje, negdje prevelik broj članova itd.) o Čl. 24. - 27. Smatram da Pravilnik o nagrađivanju učitelja i nastavnika treba razdvojiti od Pravilnika o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 110 | Stela Čuturić | PRAVILNIK | PREDMET: Mišljenje o Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada, Članak 8. U kategoriji aktivnosti: 1. Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima bih dodala i ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJEČAJA, NATJECANJA…. (Učenici uz mentorstvo učitelja tijekom godine sudjeluju u različitim natječajima na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini koji nisu strogo određeni klasifikacijom osvajanje 1., 2.,3., ili nekog drugog mjesta već za sudjelovanje u tim natječajima učenici i njihovi mentori budu pozvani na otvaranje izložbe i budu nagrađeni prigodnim nagradama: priznanja, zahvalnice…) 2. Predavanja i/ili radionice – pojasniti stavak Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja je potpuno nedorečen. Na koji način, gdje i kome dijeliti primjere dobre prakse…? 3. Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – pojasniti stavak Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja – navesti decidirano gdje objavljivati obrazovne sadržaje? Povjerenstvo za napredovanje, Članak 9. - Decidirano navesti kriterije prilikom izbora članova Povjerenstva za napredovanje i onima koji nisu odabrani poslati obrazloženje pisanim putem jer smatram da se u ovom Članku može manipulirati prilikom izbora članova ( izabrati politički podobne a ne dovoljno stručne članove Povjerenstva). Pokretanje postupka za napredovanje, Članak 10. (st.2 i 3), Članak 11. i Članak 12. - Ova tri članka su u sukobu interesa sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje NN 85/06, II. DJELATNOSTI AGENCIJE, Članak 4. – prije donošenja ovog Pravilnika mora se promijeniti Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje jer se dovodi u pitanje ingerencije Agencije i opisu poslova za koje su Viši savjetnici pri Agenciji zaduženi i za koje su plaćeni. Postavlja se pitanje hoće li Ministarstvo i za te poslove kako piše u ovom Pravilniku platiti nove ljude i novo Povjerenstvo dok su već za taj posao plaćeni Viši savjetnici? Zašto bi građani plaćali za iste poslove dva Povjerenstva? - Nakon ovoga gore navedenog neutemeljeni je i Članak 13. (st. 1, 2 i 3) – neutemeljeno je biranje tročlanog stručnog povjerenstva… - Članak 14. (st. 2) - Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama??? – Nejasno na koji način će se utvrditi usvojenost ishoda? Definirati način utvrđivanja usvojenosti ishoda! - Članak 15. (st. 2) – Odgojno obrazovni radnik dužan je očitovati se na stručno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka te ga u roku od osam dana od dana zaprimanja dostaviti Povjerenstvu za napredovanje. – Pojasniti kakvo očitovanje treba odgojno-obrazovni radnik napisati na stručno mišljenje! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 111 | Marita Maleš | PRAVILNIK | Poštovani, prije nego se uključim u komentiranje članaka želim dati jedan komentar koji nije vezan uz ovaj pravilnik već uz sve pravilnike i zakone koje sam ikada čitala. Unaprijed se ispričavam svim pravnicima koji će se zbog tog komentara uvrijediti. Prečesto se događa da u najboljoj namjeri nastane novi zakon ili pravilnik, kao što je, nadam se, i sada, ali da je prepun nejasnoća i mogućih subjektivnih tumačenja pa nastaju izmjene i dopune pa nakon niza istih nastaje pročišćeni tekst i meni se to čini podosta besmisleno. Ne znam je li previše za očekivati da se ne dogodi da jedna osoba čita pravilnik i tumači na jedan način, a druga na drugi način i tako svatko pojedinačno. Moj prijedlog je testirati pravilnik na način da se određenom broju ljudi – potencijalnim članovima povjerenstva (za koje nisam sigurna trebaju li postojati)- daju izmišljeni dosjei da utvrde opće uvjete, specifične uvjete i broj bodova bez međusobnog dogovora pa da se uvide nejasnoće prije objave konačne verzije pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 112 | Svjetlana Devčić | PRAVILNIK | Mislim da bi Pravilnik trebao sadržavati posebna poglavlja za ravnatelje i stručne suradnike (psihologe, knjžničare, pedagoge...). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 113 | Roberta Glavaš | PRAVILNIK | Glazbena škola Zlatka Grgoševića Sesvete Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju. Imala bi jedan prijedlog što se tiče uvodnog članka 4. i prijedloga podjele napredovanja u tri kategorije: 1. mentor 2. savjetnik 3. izvrstan savjetnik. Moje mišljenje je da bi možda trebalo napraviti podjelu u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik Dobra korekcija u ovom Pravilniku je poštenija raspodjela bodovanja na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima. Više se ne boduju samo prva 3 mjesta. Naime i drugi mentori koji su sudjelovali sa svojim učenicima, jednako su utrošili vremena i truda u radu sa svojim učenicima, a konačne razlike koje djele nagrađene od nenagrađenih ponekad su doista male i podložne su subjekvnim procjenama. I za kraj, mislim da bi odgojno-obrazovni radnik koji je navršio 30 godina radnog staža u obrazovanju, trebao stečeno zvanje zadržati trajno bez produžavanja. Naime, po ovom prijedlogu većina ostalih djelatnika koji su kasnije diplomirali ili se kasnije zaposlili, ovakav tip povlastice moći će ostvariti godinu ili dvije prije mirovine. S poštovanjem, Roberta Glavaš | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 114 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK | Općeniti je dojam nakon čitanja prijedloga da je Pravilnik prezahtjevan i da će se njime pokušati smanjiti broj napredovanih. Također, dojma smo da skupljanje bodova postaje samo sebi svrha umjesto da potiče na kvalitetan rad koji je direktno povezan s učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 115 | Martina Cindrić | PRAVILNIK | Poštovani! Smatram da je potrebno konkretizirati na što se odnose pojedine stavke, npr. Javna događanja u školi-odnosi li se to na priredbu, izložbu u učionici ili samo na veća događanja?!zatim projekti- koji opseg treba biti također piše za natjecanja-sudjelovanje u povjerenstvu,a što je s organizacijom natjecanja koji nemaju povjerenstvo nego 1 osoba sve priprema i odrađuje (Dabar i sl.)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 116 | Željka Friganović Jerončić | PRAVILNIK | Poštovani, kako bi se na vrijeme što preciznije definirao Pravilnik u nastajanju i time što više smanjila mogućnost neujednačenog tumačenja, imam nekoliko pitanja i prijedloga. Članak 7. Hoće li se nekome tko je već dva puta izabran u zvanje savjetnika po dosadašnjem Pravilniku, automatski to računati kao da ima zvanje „izvrsnog savjetnika“? Članak 8. PREDAVANJA I RADIONICE - Boduje li se radionica koja se održala više puta (ista tema različitim skupinama) svaki put sa po jednim bodom budući da ni jedna izvedba ne može biti identična? - Hoće li postojati neki propisani obrazac za evaluaciju ili to nastavnici i stručni suradnici mogu osmisliti sami? RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. - Kako je definiran doprinos struci (samim članstvom u udrugama, komori, nazočnošću na sastancima ili se i tu radi o držanju predavanja, radionica i sl.)? - Boduje li se i suradnja s drugim (ne onima bazične struke) udrugama i institucijama u kojima se nastavnik ili stručni suradnik pojavljuje u ulozi vanjskog suradnika, stručnjaka, predavača, izlagača i sl., a u svakom slučaju, istupajući javno iz pozicije svoje struke? STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI - „Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji…“ – boduje li se i objava članaka u školskom listu, na web portalu, u skriptama za (internu) upotrebu učenika ili drugih dionika, …? PROJEKTI - „Vođenje i koordiniranje projekta… (po projektu)“ – pretpostavlja li to po projektu i po godini po jedan bod? - Na što se, preciznije, misli pod „sudjelovanjem i doprinosom realizaciji rezultata projekta…“? Članak 20. - Dobiva li se naknada za „pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva…“ s obzirom na to da je to zvanje stečeno tj. zasluženo dotadašnjim radom (nije darovano pa da je osoba dužna (uz)vratiti to nečim te da, obavljajući dodatne poslove za potrebe ministarstva, osoba nije u mogućnosti obavljati svoje redovne poslove te ih mora obavljati u svoje slobodno vrijeme? I NA KRAJU… Od kojeg se datuma zbrajaju bodovi za napredovanje – od datuma do kojeg su zbrojeni bodovi u prethodnom razdoblju, od datuma donošenja odluke ili od datuma promocije? Kako bi se izbjeglo da aktivnosti koje su se odvijale u međuvremenu ne budu uopće bodovane, jer bi to bilo nepošteno i nepoticajno, predlažem da se računaju bodovi od datuma do kojeg su zbrojeni bodovi u prethodnom razdoblju. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 117 | Nenad Perić | PRAVILNIK | Poštovani, pravilnik o napredovanju je svakako korak prema naprijed i zahtjeva dosta veliku aktivnost nastavnika. S obzirom da gledam iz pozicije ravnatelja polivalentne škole nagledao sam se različitih napredovanja. Velika je razlika u napredovanju za koje dolazi AZOO i onoga kada dolazi ASOO. Nastavnici opće obrazovnih predmeta morali su se dobro pomučiti da bi stekli napredovanje, neki nisu ni uspjeli, dok je kod struke u pravilu bila formalnost za koju se samo treba podnijeti zahtjev. Malo bih se osvrnuo i na napredovanje ostalih djelatnika škole koji su navedeni u naslovu ali u samom pravilniku za njih nije ništa razrađeno, pa nije ni jasno kako uopće mogu napredovati. Ravnatelji škola gotovo nemaju mogućnosti napredovanja, a plaća ovisi samo o broju učenika, a ne i o složenosti poslova. Ne podcjenjujući nikoga i ničiji posao velika razlika je između ravnatelja osnovne škole, gimnazije, strukovne škole ili miješane škole koja ima i struku i gimnaziju, tako da na natječajima za ravnatelja polivalentne ili strukovne škole obično bude jedan ili ni jedan kandidat jer odgovornost koja je na tim ljudima prevelika s obzirom da profesori sa 20 godina staža i zvanjem savjetnika imaju veću plaču od njih. Jasno je da postoji i velika razlika između samih ravnatelja i njihovoj odgovornosti prema poslu i baš zato mislim da pravilnik i u tom smjeru mora biti bolje uređen | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 118 | Petra Rađenović Vikaukal | PRAVILNIK | Poštovani sudionici e-savjetovanja, smatram da je Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima bilo potrebno unaprijediti te jasnije definirati bodovanje, aktivnosti i sve ostale aspekte u postupku napredovanja. Mislim da ovaj prijedlog Pravilnika, nažalost, ne opravdava svoj vlastiti naslov u kojem se spominju svi odgojno-obrazovni djelatnici dok se isčitavanjem istog može zaključiti da nisu svi odgojno-obrazovni djelatnici u jednakom položaju u sustavu bodovanja. Članak 8. kojim se određuje vrednovanje stručno-pedagoškog rada odgojno - obrazovnih djelatnika treba biti orijentirano na specifičnost poslova različitih profila odgojno-obrazovnih djelatnika (učitelji/nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji u učeničkim domovima te ravnatelji). Ovaj članak je trenutno napisan tako da pogoduje učiteljima/nastavnicima jer uvelike obuhvaća upravo njihov opis poslova i specfičnost njihovog radnog mjesta što nama ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima uvelike ograničava prikupljanje bodova za napredovanje i nagrađivanje. Kao jedan od primjera navela bih vrednovanje mentorstva pripravnicima do stručnog ispita. Stručni suradnici pedagozi prate uz mentora pripravnike do stručnog ispita, prisutni su kroz Povjerenstvo za praćenje pripravnika na oglednim satima pripravnika, savjetuju pripravnike do stručnog ispita o svim zakonskim aktima, pravilnicima i sl., pišu na kraju pripravništva izvješće (u koje se rijetko kada uključuju nastavnici mentori). Poštovano Ministarstvo obrazovanja i znanosti zašto članovi Povjerenstva za praćenje pripravnika ne dobivaju bodove za unapređenje??? Jesu li Vam stručni suradnici toliko manje važni od ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika?? Isčitavajući ovaj prijedlog Pravilnika, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi te nepotreban Pravilnik o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju ispada da su VAM STRUČNI SURADNICI NAJMANJE VAŽNI u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu!!! Zanimljivo je da se u svakom novom pravilniku njima treba dodati rečenica da sve nove obaveze i poslove OBAVLJAJU U SKLOPU REDOVITIH TJEDNIH RADNIH OBAVEZA!! I sada nam je uskraćen i pošteni sustav bodovanja za napredovanje i nagrađivanje. Moram vam priznati da takvim stavom drago naše Ministarstvo obrazovanja i znanosti tjerate sve nas mlade odgojno-obrazovne djelatnike koji smo se školovali s namjerom da ostvarimo svoj doprinos odgojno-obrazovnom sustavu da svoju poslovnu sreću potražimo u privatnom sektoru. Svakom novom odlukom, pravilnikom, loše implementiranim reformama i nepoštivanjem naše profesije i nas samih ubijate u nama zadnje atome motivacije za rad u školama. A sada sa se vratim natrag na ovaj Pravilnik. Smatram da definitivno morate promijeniti članak 8. te vrednovati stručno-pedagoški rad za svaku skupinu odgojno-obrazovnih djelatnika posebno: posebno za učitelje/nastavnike, posebno za stručne suradnike, posebno za odgajatelje i posebno za ravnatelje zbog specifičnosti poslova. Jedino na taj način ovaj pravilnik može ravnopravno uključiti sve dionike u sustav napredovanja i nagrađivanja. Nadam se da će i ostali odgojno-obrazovni djelatnici ostaviti svoj komentar i podržati ovakvu ravnopravnost u napredovanju i nagrađivanju SVIH odgojno-obrazovnih djelatnika. Lijep pozdrav, Petra Rađenović Vikaukal, mag. pedagogije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 119 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Zanima me na koji način će se provjeravati ostvareni ishodi učenja (Članak 5,6. i 7.)? Nadalje, obvezna kategorija je "Unaprjeđivanje rada škole". Koliko se konkretno bodova iz te kategorije mora dobiti da bi se zadovoljio kriterij? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 120 | Darija Vlajnić | PRAVILNIK | Predlažem da se u novome Pravilniku razdvoje glazbene i plesne škole od osnovnih škola na način da se vrednovanje rada nastavnika/ mentora / korepetitora u glazbenim školama regulira posebnim člankom jer rad sa djecom u glazbenim i plesnim školama drugačiji je od "redovnih" škola.Velika je razlika raditi u osnovnoj i u glazbenoj školi, jer u glazbenim školama nastava je individualna (glavni predmet) za razliku od nastave u osnovnim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 121 | SENKA JELIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, izražavam zadovoljstvo na donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju… Novim pravilnikom prikazan je širi spektar aktivnosti koje obavljamo te ih je, dakako, potrebno nagraditi. Ipak, smatram da je bodovno vrlo zahtijevan. Za učitelje i nastavnike koji će htjeti obnoviti zvanje ili napredovati u više zvanje za dvije godine ili manje bit će nemoguće ostvariti zadane bodove. Predlažem prijelazni period od dvije godine (realnih vremenskih okvira) u kojem će se smanjiti bodovni kriteriji (20/40/60). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 122 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK | Prijedlog Pravilnika značajan je pozitivan iskorak u odnosu na aktualni Pravilnik o napredovanju. NAPREDOVANJE: Pozitivno: o uvode se tri stupnja napredovanja o nema više zapreka za pokretanje postupka, a koji su bili ravnatelji – postupak za napredovanje pokreće sam nastavnik ili stručni suradnik o o napredovanju ne odlučuje više samo jedna osoba već tročlano povjerenstvo o veće su mogućnosti postizanje potrebnih bodova o radnik prava i obveze stječe danom donošenje odluke o napredovanju, a ne nakon promocije kao što je bilo do sada o radnici nakon imenovanja u zvanje imaju i obveze – te obveze ujedno donose i bodove za viši stupanj zvanja ili za obnavljanje zvanja Za raspraviti je i poboljšati: o trajno stjecanje zvanja trebalo bi biti za sve stupnjeve, a ne samo za stupanj izvrsnog savjetnika o za trajno stjecanje svih zvanja trebalo bi se uvažiti i dosadašnja napredovanja Potrebno je utvrditi: o koeficijente složenosti poslova: za mentora i savjetnike ne smiju biti niži od dosadašnjih, a za izvrsnog savjetnika treba biti najmanje 10% veći od savjetnika Negativno je i treba ispraviti: o predloženi su uvjeti o potrebnom broju godina mirovinskog staža, a ne rada u obrazovanju, čime su oštećeni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu NAGRAĐIVANJE Pozitivno: o po prvi puta uvodi se sustav nagrađivanja za uspješnost u radu o svaki nastavnik može se prijaviti, a može biti i predložen o radnici se mogu natjecati svake godine o nagrađuju se uvećanjem plaće i radnici koji sudjeluju u eksperimentalnim programima bolje rješenje bi bilo ugovaranje povećanja plaće za te poslove kroz Kolektivni ugovor Moguće negativnosti vidjet će se po završetku prvog postupka nagrađivanja Nedorečenost: o nedovoljno jasno određeni dodatni kriteriji osim onih navedenih u članku 8. – nedostaju jesno izraženi bodovi za te poslove, pa se otvara mogućnost manipulacije prilikom rangiranja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 123 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | Mislim da bodovi koji proizlaze direktno iz zaduženja učitelja i koje im se nalazi u satnici se ne bi trebali bodovati. Primjer takvih kategorija koji se nalaze u Pravilniku ili komentarima su: vođenje ŽSV-a, INA, razredništvo, administrator e-Dnevnika/e-Matice, voditelji stručnih povjerenstava za upise, koordinatori ispita... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 124 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | Obrazovanje je jedno od rijetkih sektora koje mora obnavljati status koji je djelatnik stekao napredovanjem. Trebalo bi razmisliti o mogućnosti trajnog napredovanja već nakon prve obnove. Ravnatelj je izbačen iz cijelog postupka napredovanja. Znači li to da se više ne mora prilagati nikakvo izvješće ravnatelja u dokumentaciju za napredovanje? Mora li se i koja dokumentacija slati u papirnatom obliku ili sve ide online? Prilikom obnavljanja napredovanja, od kojeg datuma se gledaju novo prikupljeni bodovi? Od datuma s kojim je pokrenut postupak za prethodno napredovanje ili od donošenja odluke o prethodnom napredovanju? Bilo bi dobro da se gleda od pokretanja postupka, kako ne bi bio period u kojem bodovi budu "neiskorišteni" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 125 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | U pravilniku su navedeni razni rokovi (10 dana, 30 dana, 8 dana...). Što ako se ti rokovi ne budu ispoštovali od strane Ministarstva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 126 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | Obveza od najmanje 6/8/10 sati godišnje educiranja kolege je previsoka i nerealna te ju je potrebno smanjiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 127 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | Potrebno je smanjiti traženi broj bodova za napredovanje, jer su kriteriji previsoko postavljeni, Predlažem 20/40/60 umjesto 30/60/80. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 128 | SLAVICA BERNATOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani kolegice i kolege, svi sudionici e-Savjetovanja, Lijepo je i poželjno ljudima dati priliku kako unaprijediti svoj rad, sebe, kolege oko sebe, te poglavito sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Gospodo, neka nam je cilj KVALITETA, nikako kvantiteta. KOMU odnosno ČEMU, ovaj (prijedlog) Pravilnik pridaje značaj i PRIORITET? Je li moguće da se ovakvim djelovanjem, planira kvalitetu učiteljskog i profesorskog rada i ˝prosvjetarski˝ posao dignuti na višu razinu? I say: ˝Nonsense!˝. Kakve mogućnosti i kakvi uvjeti su dostupni svakomu od nas? OVO trenutno vrijeme projekta ˝Škola za život˝, svima nam daje SMJERNICE kako unaprijediti svoj izravni rad tijekom nastavnog procesa. Iz trenutno predloženog Pravilnika, se čita potpuno suprotno. (Činjenica je da se puno čita.) Savjetuje li se, ovim, neka nastavni proces i izravni rad sa učenicima u nastavi bude sporedan? On-line komentari mnogih (skoro svih) kolega upravo upućuju da se predloženim bodovima, zanemaruje NAŠ IZRAVNI rad u NASTAVNOM PROCESU. Koji je istinski smisao odgojno-obrazovnog sustava, nastavnog procesa? Ovaj prijedlog Pravilnika NE POTIČE KVALITETU nastavnog procesa. Zapravo, prijedlog Pravilnika ističe važnost raznoraznih ˝vanjskih˝ aktivnosti i akcija, što upućuje na vrednovanje neke druge profesije. Istodobno, naziv mu je Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, ….. Nedavno je cijenjena gospođa iz Finskog obrazovnog sustava izjavila o svojemu (njihovom) obrazovanju da će, taj njihov hvaljeni sustav, i oni sami mijenjati. Upućuju im prigovore da su ˝škola za djevojke˝ (djevojke im ostvaruju zadovoljavajući uspjeh, ne i dečki?!!!). Zaključak se sam nameće. Dakle, pogotovo je na nama da detaljno promišljamo, i sveobuhvatno. Mi u našu reformu slažemo neke njihove komponente. U kojim i kakvim uvjetima? S takvim raspodjelama i dodjeljivanjem bodova za napredovanje (i nagrađivanje) bi se moralo detaljnije sagledati. Netko navodi da se dodatno boduje u napredovanje obavljanje dužnosti razredništva. Ne. Nije razredništvo za bodovanje u napredovanju. Razredništvo je moguće valorizirati i vrednovati drugačije, drugačijim instrumentima. Svatko od nas tko sudjeluje u nastavnom procesu odgojno utječe. Niti bi se neki minimalni broj godina koje je netko bio razrednik, trebalo uzeti za kriterij. Raznoraznih opcija razrednika postoji. Razredništvo ne bi smjelo biti samo vođenje administrativnih piskaranja, koja su enormna, naročito ako se sjetimo i trenutnog prijedloga ˝Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju ˝. Što je stvarnost? Za što god, KVALITETA mora biti kriterij. Nikako kvantiteta. Također i OGROMNI broj bodova za pojedina stupnjevanja u napredovanju. Bez obzira što je veći broj AKTIVNOSTI koje su predložene za bodovanje. Kakogod, povećanje broja bodova istodobno znači i VIŠESTRUKO veći broj, kojih god aktivnosti. Obavezni broj sati edukacije drugih, godišnje?! 6, 8, 10 sati godišnje. Tko ima uvid ŠTO TO ZNAČI, uz sav moj posao i aktivnosti izvedbe nastavnog procesa? Nije to samo ogromna satnica, već SVEMIRSKA. Komu ću ja održati dodatnih 6, 8 ili 10 sati godišnje? Kada? Ta brojka bi značila svaki (za onaj najmanji broj, skoro svaki) mjesec, bar jedno predavanje-educiranje nekoga. Kada će i tko od kolega stići na SVE prezentirane edukacije? Precizirati što se pod tim uvažava? Je li se tu boduje i kolegijalna opažanja nastave? Obostrano su svrhovita, za opažanoga i za opažača nastavne izvedbe. Itekako je SVRHOVITIJE vrednovati izravni stručno-pedagoški rad u nastavi, s većim opsegom (već onih navedenih dva sata uvida imenovanoga Povjerenstva). Govorimo o napredovanju u zvanje profesor, nastavnik, učitelj, ... Nije upitno kako će voditelji županijskih vijeća to organizirati sa 1 000 kn(?), jer uopće ne znam da se taj dio novčano nagrađivao (dakle, kako koji voditelj), nego u kojim terminima. Je li će baš tebe (tvoju temu) staviti u dnevni red?! Kako će se, u tom slučaju, profesionalnost voditelja vrednovati? Kvaliteta i izvedba teme i prezentiranja na školskoj, županijskoj i državnoj razini se mora vrednovati stupnjevito. Je li se pod tim podrazumijeva mojih npr. 12 različitih tema koje JA svojim učenicima tijekom jedne nastavne godine IZVODIM u sklopu GOO (građanskog odgoja)? Kod mene je TO obavezno. S obzirom da izvodim nastavu u devet razrednih odjeljenja, imam 12 različitih tema (to je enorman broj kada samo priredim obrasce prijave teme, na početku nastavne godine), jer samo neke uzmem istovjetne, gdje se tematska područja u različitim obrazovnim programima poklapaju. Podsjećam, obavezne su, minimalno dvije teme u sklopu GOO za svaki razredni odjel, za opće predmete. Uistinu, moraju postojati granice za opseg poslova koji se ubrajaju u tjedno zaduženje. U koju kategoriju bodovanja se rangira objavljivanje u e-Dnevnik (dostupno javno, on-line), mojih (moj autorski uradak) priprema (što je obavezno(?) predati!) izvedenih sati u sklopu planiranih tema GOO-a? Također, lijepo molim, IZRIČITO naglasiti koje aktivnosti, što se točno boduje. Pojedine stavke se može dvojako (višeznačno) pročitati. U mojoj školi, u sklopu školskog Aktiva (prirodoslovno-matematičko vijeće) obavezno je svaki član godišnje odradio (prezentirao) po jednu temu. Do sada se to nije nigdje bodovalo, za ništa. Jedan naslov prezentiran na školskoj, županijskoj i ostalim razinama, moguće različito prezentirati. U najmanju ruku, riječ je o VREMENU koje JA uložim. Oko projekata. Uvaženi, cijenjeni i dragi svi vi, ljudi u sklopu projekata odlaze i značajan period su odsutni sa svojega primarnoga posla, voditelja nastavnog procesa (čiji značaj upravo ˝Škola za život˝ ističe). Za to vrijeme, nagrađeni su i odlascima na putovanje. Nije li da se tijekom tih tura i dnevnice plate?! Vrlo diskutabilno, da se veliki broj u bodove ubraja iz toga dijela. Zahtjevan i naporan posao voditelja projekta ne bi smjeli biti u rukama učitelja, nastavnika, profesora. Dakle, niti bi se taj oblik rada smio uzimati kao oblik koji se uvažava za napredovanje profesorskoga zvanja. Postoje razvojni centri i agencije (i educirani ljudi za taj oblik posla) čiji je zadatak bavljenje EU projektima. Lijepo molim, navesti koji projekti? Je li se ubrajaju projekti npr. samovrednovanja strukovnih škola (mi svi smo u njemu, u mojoj Školi), projekt GOO (navodno samo se odvija u nekim školama), projekt državne mature, .... U kojem obliku rad i sudjelovanje u projektu? Napredovanje u zvanju profesor (profesorica), konstantno kvalitetan rad u nastavi i istodobno zahtjev da se obavezno radi na projektu ( EU-ture), diskutabilno. U kojoj kategoriji se boduje kvaliteta vođenja i izvedbe izravnog nastavnog procesa? Obavezno BODOVATI VOĐENJE I IZVEDBU izravnog rada sa učenicima U NASTAVI. Različito smo kvalitetni i u tom segmentu, kao za sva ostala područja. Uostalom, lijepo molim imati na umu, samo neki projekti prolaze. Za strukovne škole, za opće obrazovnu skupinu predmeta, sve da se silno guram u to, višestruko su manja sredstva koja se dodjeljuju, već za ostala područja (strukovna). Potom, koliko je kandidata za područje opće obrazovnih projekata? U Osnovnim školama, i u svim srednjim školama smo međusobno u ringu! Strukovni su samo u srednjim strukovnim školama. Dodatni čimbenik je to što se u određenom području države nastoji razviti određeno područje, i za što dotična regija ima mogućnosti ili afinitete. To je još jedan diskriminirajući čimbenik s obzirom na sve. Uostalom, ovisi i što ljudi na vlasti (koje područje) podržavaju. To je realnost. Dakle, u startu su diskriminirajući uvjeti. Totalno različiti kriteriji za ˝istovjetnu ocjenu˝. Mi u obrazovanju moramo imati jednakovrijedne kriterije prema svim učenicima. (bože ti pomozi ako ti pošalju nadzor jer si nekoga zakinuo, a koju ćemo Inspekciju mi zvati?) Moji učenici su vrjednovani prema istom ˝ključu˝. Slažem se sa prijedlozima koji uvažavaju i potiču bodovanje SVIH KVALITATIVNIH aktivnosti u sklopu izravnog nastavnog procesa. Podržavam i napomene i upozorenja da se za taj segment najmanje (ništa!?) dodjeljuje bodova za napredovanje. Pogledajte koliko se dodjeljuje bodova na akcije koje su izvan nastavnog procesa. Apsurdno, jer u sklopu ˝Škole za život˝ i virtualne učionice naglasak se stavlja na KOMPETENCIJE učitelja 21. stoljeća, te izravni rad u nastavnom procesu sa učenicima. Mentorstvo pripravniku, studentu, ... nije (ne mora biti) pokazatelj istinskog konstantno kvalitetnog uvida u izravni rad u nastavnom procesu. Mnogi ne dobiju priliku biti mentorom. Bez namjere diskreditiranja, (samo) uglavnom u područjima gdje su Sveučilišta taj oblik rada (i promoviranja svojega rada) je moguće ostvariti. Članak 8. ........ Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima IZVAN (?) školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini). ........ Iz kojega razloga je tamo negdje taj rad za bodovanje, u školskoj ustanovi TO nije????? Lijepo molim, NAGLAŠAVAM, stručno-pedagoški rad, izravni rad u nastavnom procesu. KOMPETENCIJE učitelja 21. stoljeća. Oko natjecanja. Lijepo da bi se uvažilo ako mi je učenik (učenici) i na županijskom i na državnom natjecanju. Pa, zamislite. Kada moj učenik iz srednjeg strukovnog obrazovanja stigne na državno natjecanje iz fizike, slobodno ću reći da je veći i značajniji TO uspjeh već mnogobrojnih iz (elitnih) gimnazija. Zapravo, rijetki su u strukovnom obrazovanju koji se žele uključiti u taj oblik rada i aktivnosti; priređivanje za natjecanje iz fizike, rješavanje kvalitativnih i kvantitativnih zadataka (tek na državnom natjecanju je eksperimentalni dio). Dodjeljivanje bodova prema broju učenika, veoma diskutabilan prijedlog. Apsolutno NE. Postoji veliki raskorak u kvaliteti od natjecanja do natjecanja; pardon, velika razlika u zahtjevnosti, po pojedinim područjima. Sigurno će postojati diskriminirajući čimbenik za ljude koji su IZVAN područja u kojima će biti (ili već jesu organizirani) smješteni i oformljeni tzv. Centri kompetencija. Dakle, u području gdje je dotični Centar, ta profesija-područje dobiva i daje im se prilika i usavršavanja i isticanja svojih (eventualnih) vještina, kompetencija, …. Neke aktivnosti ne bi se bodovale. Pisani radovi. Zbog čega sad tako? Nije li da se JA moram u svom odgojno-obrazovnom radu voditi s aspekta VIŠESTRUKIH INTELIGENICIJA! Dakle, svakako je uputno čim raznovrsnija uključenost, tj. vrjednovati svestranost. Pisanje je kvalitetna vještina, koja doprinosi kvaliteti rada u nastavnom procesu. Konkretan primjer. Je li se boduje u napredovanje sljedeći primjer? http://www.hfd.hr/sns2017/wp-content/uploads/2017/04/Zbornik_radova_2017-kb-str179-184.pdf To je očiti, kvalitetan primjer i odraz direktnog rada sa učenicima, u učionici. Pisanje rada zahtijeva vještine, koje bi se moralo valjano vrjednovati. Značajna je razlika prirediti prezentaciju, pa potom (imati vještinu) održati predavanje. U konačnici, na istu tu temu napisati rad, za npr. ˝Zbornik radova˝. Dakle, jedna tema koju se može predočiti sa različitih aspekata, i temeljeno na potpuno različitim i zahtjevnim kompetencijama. Mora se vrednovati (vrjednovati) sva TRI ASPEKTA. Naglašavam, jedne te iste teme. U kojem članku, u kojemu stavku se TAKVI oblici rada valoriziraju? Tko zna što sve zahtijeva pisanje rada, razumije o čemu govorim. Sigurno je zahtjevnije već npr. prodaja kolača. Tijekom kojega učenici tog dana dostignu hiperglikemiju. Sa zdravstvenog aspekta, upitno organiziranje, bez obzir što se nekolicina učenika uključi. Organiziranje raznoraznih događaja se boduje?! Kojih događaja? Je li TO znači da se npr. članu Udruge koja promiče heklanje dodjeljuju bodovi za napredovanje u zvanju učitelj, nastavnik, profesor? Istodobno se ne valorizira s bodovima izravni (kontinuirano kvalitetni) rad u nastavnom procesu. Je li bi značilo da svako organiziranje izložbe u holu škole biva bodovano. Bilo učeničkih radova, bilo prikaz npr. najnovijih zbivanja u, recimo, znanosti?? Je li će samo foto-dokumentirani materijal biti dovoljno kao dokaz?! Je li se sudjelovanje u e-Savjetovanju oko tematike prikladne i povezane za odgojno-obrazovni rad, evo ovaj primjer (također i oko Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju), te prikaz svojih komentara i prijedloga (što uključuje i čitanje ostalih komentara) boduje za napredovanje? Moralo bi se i to uvažiti. U svakom slučaju, sustav obrazovanja, važnost i značaj odgojno-obrazovnog procesa, mora se staviti na višu razinu. Također, poziv i zvanje nastavničkog, učiteljskog i profesorskog posla. Odavna se pozivamo na ˝uspješne˝ obrazovne sustave, kao npr. finski. Važno je imati na umu, koju važnost Finci pridaju svojem obrazovnom sustavu? Na kojoj razini (u hijerarhijskom lancu) su njihovi ˝prosvjetari˝? PITANJE ZA KRAJ. Zašto ne postoji mogućnost napredovanja, npr. izravno u savjetnika, bez da se prolazi proceduru napredovanja u mentora?! Bez obzira koji razlog, pa se nije uspostavilo napredovanje. Uz sve navedene uvjete, možda će tko uspjeti u periodu od pet godina ostvariti KVOTU bodova za savjetništvo! Moguće i za izvrsnog savjetnika!! Uistinu, iz priloženoga, iz predloženoga, VAŽNO JE SKUPLJATI I SKUPITI bodove. Konstantan KVALITETAN izravni rad u nastavi, najbolji je primjer i za unaprjeđenje ˝Unaprjeđenje rada škole˝. Također, održati kontinuitet kvalitetnog rada, utječu i bitni su i socioekonomski uvjeti. Svima lijep i srdačan pozdrav, Slavica Bernatović, na poslovima nastavnice fizike u srednjem strukovnom obrazovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 129 | Danijela Božičević | PRAVILNIK | Potrebno je jasno naznačiti umjetničke i strukovne škole. Odvojiti napredovanje od nagrađivanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 130 | Sunčana Bašić | PRAVILNIK | Predlažem da se u novome Pravilniku izdvoje umjetničke (glazbene i plesne) škole na način da se vrednovanje rada odgojno-obrazovnih radnika regulira posebnim člankom ili da se u pojedinim kategorijama Pravilnika posebno naglase i izdvoje specifičnosti tih škola. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 131 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK | Ovaj pravilnik propisuje nagrađivanje i napredovanje svih nositelja odgojno-obrazovnoga procesa, uključujući i ravnatelje. Međutim, iščitavajući tekst pravilnika jasno je kako je on najviše prilagođen učiteljima/nastavnicima, dok su pojedine kategorije bodovanja izuzetno neprimjenjive i na ravnatelje, i na stručne suradnike, i na odgajatelje. Predlažem stoga da se ili pristupi izradi drugog pravilnika, ili da se tekst ovoga preoblikuje i da se stjecanje bodova za pojedine kategorije izjednači, odnosno prilagodi. Dosta je bodovnih kategorija u kojima stručni suradnici, a pogotovo ravnatelji, prosto ne mogu stjeći bodove i sukladno tomu zakinuti su u odnosu na ostale nositelje odgojno-obrazovnih aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 132 | Anto Rogalo | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika, mislim da će biti kvalitetniji od prethodnog. Smatram da neke stavke treba preciznije definirati a neke su neostvarive za veliku većinu djelatnika. - članak 21,22,23 definira obavezno educiranje kolega, studenata... (6/8/10 sati godišnje), mislim da je ovo nerealno i neostvarivo za veliku većinu, ako razna predavanja na skupovima traju u prosjeku 30-45 minuta a županijskih stručnih vijeća je u prosjeku 3-4 godišnje po predmetu, vrlo mali broj djelatnika će moći ispuniti ovu obavezu, predlažem smanjenje na 2/3/4 sati godišnje i preciznije definiranje ove obaveze. - članak 5,6,7 definira godišnji broj sati stručnog usavršavanja (20/30/40), mislim da je ovo strogo definirano te da bi trebalo biti samo ukupna obaveza sati stručnog usavršavanja (100/150/200) jer se može dogoditi da u nekoj godini je djelatnik dulje odsutan, u ponudi bude manji broj stručnih usavršavanja itd... - članak 5,6,7 definira broj bodova (30/60/80), smatram da su kriteriji previsoki posebno za razinu savjetnik i izvrstan savjetnik, predlažem 20(mentor), 40(savjetnik) i 60(izvrstan savjetnik). - članak 8. pod kategorijom "online edukacije" definira kriterij "sudjelovanje u online edukaciji...u minimalnoj trajanju od 5 sati", mislim da bi trebalo omogućiti dobivanje 1 boda i ako se zbrajaju edukacije pa se dobije ukupno 5 sati, jer postoji dosta edukacija u postojećim sustavima koje traju po jedan sat. - članak 8. definira kategoriju "unaprjeđenje rada škole" kao obaveznu, ako je ta kategorija definirana kao obavezna onda mislim da treba ponuditi veći broj kriterija u njoj iz kojih se mogu ostvariti bodovi članak 15, stavak 2 definira da je odgojno-obrazovni radnik dužan se očitovati na stručno mišljenje povjerenstva, mislim da je ovo nepotreban korak ako je mišljenje stručnog povjerenstva pozitivno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 133 | Marina Perica | PRAVILNIK | Poštovani! Smatram da bi prilikom obnavljanja zvanja trebalo priznavati i ostvarene bodove od datuma prethodnog rješenja do Promocije u zvanje,s obzirom da između ta dva datuma obično prođe i nekoliko mjeseci. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 134 | Višnja Kovač Vezmarović | PRAVILNIK | Poštovani! Pozdravljam uvođenje novog Pravilnika jer smatram da je stari stvarno predugo u upotrebi i nema uključen velik broj aktivnosti koje nastavnici rade. Zanima me zašto nije uključeno bodovanje građanskog odgoja, odnosno osobe koordinatora za isti, jer to zahtjeva dosta dodatnog posla koji se nigdje ne prikazuje. Osim toga ne slažem se s time da se boduje svaki učenik koji ide na županijsko natjecanje na ovaj način. Mentoriranje učenika u znanju zahtjeva drukčiju pripremu i rad od mentoriranja sportske ekipe . S obzirom na objektivnost školskog natjecanja u znanju koje često provode sami mentori, bez vanjske kontrole, nisam sigurna koliko je ovo pravedan način bodovanja. Čini mi se da su bodovni pragovi za napredovanje previsoki- slažem se da ih je trebalo povisiti u odnosu na dosadašnje, ali ne toliko. Ima u našim školama izuzetnih nastavnika koji rade odlično, rade dosta izvannastavnih aktivnosti i uvode inovacije u samoj nastavi, ali će ovim pravilnikom teško skupiti ovolik broj bodova. Ili će nam se dogoditi da ćemo svaki dan imati u školi neku javnu priredbu za bismo svi mogli prikupiti dovoljno bodova! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 135 | IGOR NIKIČIĆ | PRAVILNIK | U Pravilniku nije razvidno na koji će način Ravnatelji škola moći napredovati. Odnosi li se to na njihovu struku (predmet koji su poučavali). Nejasno je za što će se ravnatelji prijaviti. Za učitelja mentora ili ravnatelja mentora. Hoće li moći napredovati u svojoj struci ili u svom radnom mjestu/poziciji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 136 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Članak 4. Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). Članak 8. • Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. Za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. • Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. • U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja, a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. • Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). • Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. • Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. • U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće?. • U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. • U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. Članak 9. Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. U Članku 12. -nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. U članku 13. -nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. Članak 14. Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. Članak 15. Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. Članak 17. Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. Članak 18. U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. Je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? Članak 24. O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 137 | Ljiljana Šakić | PRAVILNIK | LJILJANA ŠAKIĆ Smatram da je nepravedno i zlonamjerno povećan broj potrebnih bodova u "novom" pravilniku u odnosu na "stari".Ispada da bismo trebali raditi 4 puta bolje ili više! To što je specificirano više djelatnosti koje se boduju ne opravdava gore navedeno mišljenje jer su bodovani s vrlo malim vrijednostima.Tako nastavnicima u" lokalnim " školama neće biti moguće ili jako teško prikupiti 30, 60 ili 80 bodova. Pravilnik pridaje preveliku važnost digitalnim obrazovnim sadržajima, a još nigdje nije pokazano ili dokazano da će uporaba istih donijeti znatno bolje obrazovne rezultate učenika.Također se ne slažem da isti pravilnik procjenjuje različite dionike obrazovnog procesa , mislim na nastavnike i stručne suradnike. Predlažem doradu "novog" pravilnika koji bi uzeo u obzir specifičnosti poslova stručnih suradnika. Za uspješnu školu potrebni su svi: i nastavnici i stručni suradnici i administartivno i tehničko osoblje. Zašto ne bi bilo moguće osmisliti neki sustav novčane motivacije i administrativnog i tehničkog osoblja kako bismo svi u školi bili ravnopravno motivirani za osobno unaprjeđenje.!? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 138 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK | Podržavam uklanjanje Učiteljskog odnosno Nastavničkog vijeća te ravnatelja iz procedure napredovanja. Itekako ima ravnatelja koji su znali kočiti napredovanje nekih učitelja. Napredovanje treba biti individualan čin kako i predviđa ovaj prijedlog. Također, itekako ima slučajeva da neke škole zaborave na vrijeme poslati dokumentaciju za napredovanje ili obnovu zvanja i nastavnik se vraća na početak. I stoga podržavam tu intenciju prijedloga pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 139 | Ivica Blažević | PRAVILNIK | Poštovani, smatram kako ne bi bilo uredu, ako ovaj zakon stupi na snagu od jeseni ove godine (šk.god.2019./2020.), da se isti primjenjuje na učitelje i nastavnike koji bi baš u tom trenutku trebali obnoviti ili napredovati u staro/novo zvanje, jer su spomenuti djelatnici skupljali bodove na temelju trenutnog važećeg pravilnika. Jedan prijedlog kojega nisam uočio u pravilniku, možda sam ga previdio, a to je da se boduje sudjelovanje u ocjenjivanju nacionalnih ispita i ispita na državnoj maturi. Vidim da će se bodovati rad u stručnim povjerenstvima za izradu pitanja i evaluaciju ispita državne mature i nacionalnih ispita, ali nigdje se ne spominju ocjenjivači. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 140 | Zrinka Perković Dodig | PRAVILNIK | Pozdravljam novi Pravilnik jer je postojeći bio loš i zreo za dopunu i nadogradnju. Ali, i ovaj ima mnoge nedostatke. Važno je da Pravilnik ne dvoji oko pojmova i da ih definira/opiše jasno i nedvosmisleno. Nejasno je zašto su važne godine radnoga staža ako su temelj za napredovanje bodovi. Također, zašto se u napredovanju mora poštivati postupnost? Tim više što je po dosadanjem pravilniku to napredovanje uvelike ovisilo o volji ravnatelja pa ste mogli imati stotine bodova i ne steći zvanje mentora? Također, po dosadanjem pravilniku profesori zaposleni u OŠ, dobivali su zvanje učitelj-mentor ili učitelj-savjetnik, a profesori zaposleni u SŠ, profesor-mentor ili profesor-savjetnik. Budući da smo svi nastavnici, a naziv nastavnik dolazi od naziva za onog koji radi u nastavi, predlažem da se ispravi ta degradacija nas koji radimo u OŠ i da zadržimo svoj stručni naziv koji smo dobili na fakultetu: profesor! Predloženi kriteriji prilagođeni su nekim strukama bolje nego drugima. Također, prilagođeni su sudionicima projekata i „projekata“, a da nije definirana riječ projekt. (Znam za školu koja realizira "projekt" skupljanja čepova. Spada li i ovaj "projekt" u te projekte koji se vrjednuju? Članak 27. svakako treba izbrisati. To što netko radi u eksperimentalnom programu, ne znači da radi dobro, nego znači da se zatekao u ustanovi koja provodi neki program eksperimentalno. Osim toga, isti članak ne spada u ovu kategoriju. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) (1bod) Sprema nastavnik TZK-a učenike na natjecanje iz nogometa, primjerice. Ima u ekipi barem 15 učenika: mora računati i na ozljede, bolesti pa su zamjene dio tima, zar ne? I odmah dobije 15 bodova. Naime, nije precizirana razlika između ekipnih i individualnih mentorstva. A ako još ima ekipu i za košarku, i za odbojku, i za rukomet, može u jednoj školskoj godini skupiti i do 150 bodova, minimalno. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) (1 bod) Što ako škola nema ugovor s fakultetom? Komu onda nastavnik može biti mentorom? I, je li isto biti mentorom jednom i petorici studenata? Boduje se godina, a ne broj studenata! PREDAVANJA I/ILI RADIONICE Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) (1 bod) Koliko bodova nosi predavanje ako ste sami nositelj? To Pravilnik ne definira! Tako je i u još jednoj kategoriji, čak i gore: STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) (1 bod) Osim što su znanstveni tekstovi izostavljeni, ovakvim je prijedlogom bolje dijeliti suautorstvo, nego sam biti autorom stručnog teksta!!! Dijete po posebnim potrebama, u učionici, ondje gdje radite, nosi nula (0) bodova! RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) (3 boda) Ali, zato ako ste simpatizer određene stranke, i odazovete se pozivu, niže prenesenom, sve i da ne dobijete bodove (u vrijeme oglasa predmetni Pravilnik još nije bio napisan), dobit ćete simpatije lokalnih moćnika i to vam jaaaako može pomoći u karijeri. I nitko vas ne pita jeste li licemjerni: u učionici date učeniku jedan, a onda mu subotom držite besplatne poduke... Hrvatska demokratska zajednica općine ____________ pokrenula je ovaj projekt kojem je svrha pomaganja učenicima pri učenju. Poduke će se davati iz matematike, fizike, hrvatskog i engleskog jezika, a predavači će biti profesori navedenih predmeta. Napominjemo kako su ove poduke besplatne i namijenjene su za sve učenike, a bit će organizirane subotom u jutarnjim terminima u prostorijama udruge u _______________ (zgrada TZ-_____________). Prijave traju do 30.3.2018., a poduke počinju 14.04.2018. te traju do završetka nastavne godine. Veliko hvala svim profesorima koji su se odazvali ovoj akciji, poručuju na stranicama lokalnog HDZ-a. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) (1 bod) Boduje li se uređivanje školskog lista samo na društvenim mrežama? Ili vrijedi i u tiskanom obliku? Nejasno je! Što znači uređivanje školske mrežne stranice? Znači li to samo objavu različitih informacija ili imate i odgovornost da ono što napišete bude barem gramatički i pravopisno korektno? I na kraju! Ima li ijedna struka u kojjoj jednom stečeni status morate obnavljati? Jasno mi je da za unaprjeđenje morate opet rasti i razvijati svoja znanja, i učiti, i usavršavati se. Ali, obnavljati status – zaista je jadno. Predlažem da svi oni koji steknu napredovanje po novom pravilniku, svoje zvanje zadrže trajno, te da potvrđuju kompetencije samo u slučaju napredovanja. Mislim da je to pošteno iz više razloga: nećemo tako potvrđivati svoje omalovažavanje i od svoga sustava, a i novim je pravilnikom značajno povećan broj bodova pa bi te kompetencije trebale imati jednu trajnu težinu. Zrinka Perković Dodig | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 141 | Snježana Glavaš | PRAVILNIK | Poštovani, nabrojeni ishodi u dokumentu "Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama"dobar su putokaz učitelju "što se od njega očekuje"prilikom praćenja rada tijekom dva sata praktičnog rada. No, ocjena rada na temelju ta dva sata, može biti zbog objektivnih razloga, (primjerice bolest učenika, termin održavanja sata, promjena radnog mjesta i slično) nerealna. Nije čudo da zbog toga mnogi učitelji, u strahu od lošeg dojma u tom prvom dijelu uvida u stručno-pedagoški rad, pribjegavaju "uvježbavanju sata". Sakupljeni bodovi koji su uredno dokumentirani, u dosadašnjoj praksi bi u takvim slučajevima gubili na značaju. Smatram da bi dan uvida u rad učitelja trebao biti "Dan slavlja" umjesto stresnog i neugodnog "pregledavanja". U tom smislu smatram napretkom uvođenje stručnog povjerenstva i obveznog očitovanja odgojno-obrazovnog radnika na stručno mišljenje povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 142 | Ankica Rebrović | PRAVILNIK | Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika (2 sata) po meni je nepotrebno.Radnik koji skupi dovoljno bodova za bilo koju kategoriju napredovanja je dovoljan uvjet izvrsnosti (zadovoljeni svi kriteriji),posebno za radnike sa više godina staža u obrazovanju.Oni su već svojim dugogodišnjim radom došli do nivoa da ih se ne treba promatrati sa aspekta održavanja oglednih sati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 143 | Dejana Bedeković | PRAVILNIK | Potrebno je posebno vrednovati učitelje, a posebno stručne suradnike, odgajatelje i ravnatelje jer npr. mi knjižničari ne dobivamo bod za javno-kulturnu djelatnost jer nam je u opisu posla, a učitelji da i tako se dogodi da jedan učitelj za izložbu povodom Valentinova gdje izloži dječje radove + neki tekst dobije bod, a knjižničar ne, a sve treba s djecom dodatno napraviti. Čast izuzecima! I s uvažavanjem učitelja koji rade predivne izložbe. Bez zamjerke. Znači, treba prilagoditi, tj. dodati elemente koji se vrednuju stručnim suradnicima jer su naši poslovi drugačiji od onog učiteljskog, odgajateljskog ili ravnateljskog. Svaku vrstu zanimanja u odgoju i obrazovanju treba posebno kategorizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 144 | Marija Pepelko | PRAVILNIK | U članku 8. navod: "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku)" treba dopuniti tekstom u zagradi: "i kategoriji" jer isti učenik i mentor mogu ostvariti uspjeh u različitim kategorijama, primjerice u okviru HŠS Lidrano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 145 | Marija Pepelko | PRAVILNIK | Podržavam Nacrt Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja... s nadom da će visoko postavljeni zahtjevi biti ostvarivi u svim školama kako bi se poštovalo načelo pravednosti odnosno ravnopravnosti učitelja. Suvremena tehnologija je blagodat i izazov vremena u kojem živimo, ali ne smije biti iznad ljudskosti i temeljnih odgojnih vrijednosti koje učitelji svojim životnim pozivom i poslanjem (ne)primjetno ugrađuju u svoj svakodnevni učionički i izvanučionički rad s učenicima. Imam zvanje prof. savjet., više od 36 godina radnog staža i pitam se: kako dalje, po kojem pravilniku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 146 | Vini Ballarin | PRAVILNIK | Uglavnom se slažem s kolegama i svim napisanim . Moj prijedlog jest da nastavnik s 30 godina radnog staža u struci,a ne 35 ne treba obnavljati napredovanje do tada stečeno. Zar se do tada nije dokazao? Mislim da nije humano da se dokazuje nakon 30 godina i koliko godina života 60 ??Nadalje smatram da nisu dobro razrađene sve stavke napredovanja. Mentorstvo studentima ( po metodici ili ..)Što ako držimo ogledni sat na međunarodnoj razini. Koliko bodova taj sat nosi. ? Stalno se spominje digitalizacija. Tko može bodovati i ocijeniti vrijeme koje svakodnevno ulažem. Samo javno objavljeno i podijeljeno je mjerljivo a ono u razredu??A pravilnik o nagrađivanju ne želim komentirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 147 | Sara Novak | PRAVILNIK | Vrednovanje bi trebala provoditi AZOO, a ne MZO jer Agencija sudjeluje u mnogim stručnim skupovima te surađuje s odogjno - obrazovnim ustanovama puno bliže no što to radi MZO. Smatram da je Agenciji uvid u praksu mnogo češći pa je time Agencija i mjerodavnije tijelo od MZO. Smatram da se mentoriranje treba više bodovati jer je prenošenje znanja pripravniku i uvođenje u posao, savjetovanje, informiranje, rad i podrška mnogo vrijednije, a s ovime se stječe dojam da je to nebitna stavka. Naravno da je rad s učenicima bitan, ali bitno je i kako ćete prenijeti znanje i osposobiti mladu osobu za rad u struci. Nerijetko se dogodi da mentori u godini dana naprave ono što studenti nisu naučili u 5 godina visokog obrazovanja (moje iskustvo). Smatram da je sama činjenica da je za mentora potrebno imati 30 bodova - apsurd. Kao stručni suradnik jako ouno radim individualno s učenicima, provodim mirenja, savjetujem i razgovaram s roditeljima, radim na prevenciji nasilja i odnosima između učenika i učenika te učenika i nastavnika i za cijelu listu koja je novim Pravilnikom ispisana - često nemam vremena. Jer je profil mojih učenika takav da u jednom polugodištu imamo, npr. 50 pedagoških mjera. Ovim Pravilnikom se i degradira moj vlastiti rad jer je potrebno toliko online rada, a u radu s ljudima toliko toga postižem i radim. Smatram da se broj bodova za napredovanje treba smanjiti te da za obnovu zvanja nije potrebno ponovno sakupiti jednak broj bodova. Stariji nastavnici ne mogu se staviti u "isti koš" s mlađima niti je isto imati 6 i 25 godina staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 148 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK | Iako i sama u statusu mentora, mišljenja sam da je ovakvo seciranje nečijeg svakodnevnog mukotrpnog rada na bodove (one obavezne i manje bitne) sramotno i ponižavajuće. Postoji li išta slično i u jednoj drugoj struci?! Liječnici primjerice se također usavršavaju i educiraju tijekom cijelog radnog vijeka, napreduju također prema stupnju edukacije i angažmana, no vrednovanje njihovog rada nije svedeno na puko zbrajanje bodova. Nadalje, Pravilnik daje preveliku prednost digitalizaciji nastavnog procesa i izradi digitalnih materijala za koje još nitko nije znanstveno dokazao da pridonose napretku nastavnog procesa, motivaciji učenika ili postizanju boljih rezultata u učenju. Bodovi za sudjelovanje u eksperimentalnim programima su također diskutabilni, obzirom na to da svi nastavnici i učitelji sudionici eksp.programa na sudjeluju u njima jednakim entuzijazmom i angažmanom. Neki jednostavno odrađuju ono na što su primorani. Eksperimentalni program Škole za život završava kroz nekoliko mjeseci, tim više bodovanje istog u narednim godinama postaje besmisleno. No, kao što sam rekla na početku - bodovanja i zbrajanja bodova kao takvog uopće ne bi trebalo biti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 149 | Olivera Kardum | PRAVILNIK | Na sudjelovanje u ovoj javnoj raspravi ponukala me je činjenica o kojoj već dugo razmišljam. Mislim da su učitelji i nastavnici i ostali na koje se ovaj pravilnik odnosi u neravnopravnom položaju u odnosu na sve ostale zaposlenike u javnim i državnim službama koji također podliježu sustavu napredovanja (zdravstvo, vojska , policija, visoko školstvo). Naime, kada zaposlenici u ovim službama dosegnu neki stupanj napredovanja ili zvanja, oni u njemu i ostaju do eventualnog daljnjeg napredovanja. Jedino učitelji i nastavnici svoje zvanje trebaju obnavljati svakih pet godina i uvijek se iznova dokazivati. Pri tom naravno da ne mislim kako je cjeloživotno učenje nešto što bi nas trebalo zaobići, dapače. Novi pravilnik nam velikodušno nudi mogućnost zadržavanja zvanja nakon 35 godina staža. U praksi tu pogodnost moći će iskoristiti rijetki zaposlenici koji su imali sreću zaposliti se s 25 godina i bez prekida raditi do svoje šezdesete godine. Većina ostalih povlasticu će ostvariti godinu ili dvije prije mirovine. Stoga predlažem, ako već moramo obnavljati zvanje, da ta obveza prestaje nakon 30 godina staža. Osvrnula bih se i na neke nelogičnosti u bodovanju aktivnosti. Najviše me je iznenadilo bodovanje mentorstva studentima učiteljskih i nastavničkih studija koje je u starom pravilniku honorirano s tri boda po godini, u novom, taj odgovoran višetjedni posao nosi tek jedan bod po godini. Rad mentora potpuno je obezvrijeđen, matematički 12 puta s obzirom na novi, znatno veći broj bodova koje je potrebno prikupiti. Nadala sam se i kako će novi pravilnik prepoznati rad ispitivača na državnoj maturi npr. ispravljanje eseja za profesore Hrvatskoga jezika, no to se nije dogodilo. Većinu ostalih primjedbi ostali sudionici su već naveli, tako da ih ne bih ponavljala, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 150 | Martina Vujnović | PRAVILNIK | Podržavam zaista sve napisano do sada. Svakako razdvojiti napredovanje i nagrađivanje, te učitelje od stručnih suradnika. Mislim da su male škole i strukovne stavljene u nepovoljniji položaj. Stoga je potrebno konkretno propisati i prilagoditi kriterije svim skupinama u školstvu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 151 | Denis Vincek | PRAVILNIK | U članku 9., "Vrednovanje dijela stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika za ispunjavanje uvjeta izvrsnosti boduje se prema kriterijima podijeljenim u kategorije" u kategoriji "ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA" - stavka "mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj i državnoj razini" – na neki način treba jasno istaknuti je li riječ samo o natjecanjima i smotrama koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, ili na natjecanjima, smotrama i sl. uopće. Primjerice, učenik sudjeluje pod mentorstvom učitelja ili stručnog suradnika na fotografskom natjecanju ili literarnom natječaju državne razine, osvoji čak neko mjesto ili mu je rad pohvaljen i za to dobije pohvalnicu, ili mu je rad izložen – a nije riječ o nečemu što organizira AZOO, hoće li se to bodovati? Jasno naznačiti na neki način, a ne da, kao što je dosad bilo, neki viši savjetnici iz AZOO-a ovu drugu opciju boduju, a neki ne boduju. Treba biti nedvosmislena i jasna uputa prilikom bodovanja odnosno rada povjerenstava. Moj prijedlog je da se boduju i mentorstva na takvim (dakle: svim) natjecanjima, smotrama i sl., a ne samo onima koje organizira AZOO. Usto, na koji način se takvo što dokazuje? Neki organizatori izdaju priznanje mentoru, neki ne. Moj prijedlog je da je u takvu slučaju dovoljna i ovjerena (potpis i pečat) potvrda organizatora. - stavka "sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)" – na neki način treba jasno istaknuti je li riječ samo o natjecanjima i smotrama koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, ili na natjecanjima, smotrama i sl. uopće. Primjerice, neki viši savjetnici iz AZOO-a dosad nisu priznavali sudjelovanje u povjerenstvima na smotrama koje su – čak održavane uz pozitivno mišljenje AZOO-a ili MZO-a. I ovdje dati jasnu i nedvosmislenu uputu prilikom bodovanja odnosno rada povjerenstava. Moj prijedlog je da se boduje i sudjelovanja u radu svih povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, a ne samo onih koje organizira AZOO. u kategoriji " RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL." - stavka " vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini)" dodati da je riječ i o vođenju izvannastavne aktivnosti u školi (po godini) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 152 | Marija Pavičić | PRAVILNIK | Novi Pravilnik treba razdvojiti i ustanoviti posebne kriterije za napredovanje stručnih suradnika od onih učitelja i nastavnika zbog razlike u obavljanju odgojno-obrazovnog rada i ostalim poslovima koje obavljaju u školama. Isto tako Zakon ne može djelovati retroaktivno. Kako je ostavljena mogućnost zadržavanja zvanja do isteka petogodišnjeg razdoblja, ne bi se smjele, istim nastavnicima ili stručnim suradnicima , nametati obveze po novom pravilniku, osobito zbog toga što nemaju na raspolaganju isti vremenski rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 153 | Marko Amižić | PRAVILNIK | Podržavam donošenje novog pravilnika, ali ne ovako restriktivnog u odnosu na važeći, koji se nije mijenjao dugo, i svakako mu treba osvježenje i nadopuna. Pročitao sam sve komentare, i slažem se s većinom sugestija kolegica i kolega. Međutim, uz općenite pozdrave novom pravilniku, u navodima negativnosti koje spominju, najčešće se kritiziraju najvažnije inovacije, a to su; prevelik broj bodova za sva zvanja (kao i sam naziv najvišeg) , nejednakost uvjeta urbane i ruralne sredine, kao i mlađih, naspram starijih obrazovnih radnika. Nadalje, forsira se nadmetanje djelatnika za privremena, a ne trajna zvanja, što djeluje frustrirajuće, pa i nepravedno u odnosu na državne službe. Nije poticajan za samozatajne, ali vrijedne, a tu su i glomazna povjerenstva. Zaobilazi se AZOO i ASOO i sl. Ovaj pravilnik ima i dobrih korekcija, npr., bodovi kod državnih natjecanja su poštenije raspodijeljeni, dakle, ne samo 3 boda za prva 3 mjesta. Naime, i ostali mentori jednako pridonose uspjehu učenika, jednako utroše vremena, a razlike koje dijele nagrađene od ostalih su ponekad veoma male, u nekim područjima, logično, podložne subjektivnim procjenama. Vidljivo je da se mnoge odrednice moraju srediti i pojasniti, izbaciti kolizije ili dupliciranja (npr. dijeljenje dobre prakse i predavanja na stručnim vijećima), pa onda ponovo dati na uvid javnosti prije konačnog usvajanja. Sklon sam više evoluciji nego revoluciji, dakle nadogradnji a ne prevelikim promjenama, dopunama sadržaja koje nosi novo vrijeme, kojih nema u važećem pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 154 | Ivana Žderić | PRAVILNIK | Puno bodova odnosi rad izvan nastave, a mi se primarno bavimo nastavom. Također, smatram da je nemoguće održati 3 predavanja ili radionice na stručnim skupovima iz više tehničkih razloga,a ako bi se to i odrađivalo samo zbog broja i bodovanja, onda i sva usavršavanja gube smisao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 155 | Zrinka Amidžić | PRAVILNIK | Dobro je da se pristupilo izradi novog pravilnika o napredovanju, mnogo je novina u školstvu od objavljivanja trenutnog Pravilnika. Kao i neke druge kolege, muči me "prijelazni period" pogotovo za one kojima se bliži rok za obnavljanje zvanja. Značajno je povećan broj potrebnih bodova i bit će teško u kratkom vremenu raditi u razredu i udovoljiti ostalim uvjetima. Bodovanje je uglavnom bazirano na radu izvan nastave pa se doima važnijim sve drugo osim rada u razredu, što je naš osnovni posao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 156 | Josip Kršan | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika o napredovanju. Slažem se sa tri kategorije napredovanja mentor, savjetnik i izvrsni savjetnik. Dobro je to što se bodovi mogu skupljati u više kategorija nago po starom pravilniku, ali postavljen je previsok broj bodova te mnogi neće moći dostići taj broj bodova kod obnavljanja napredovanja. Što će biti sa djelatnicima koji će morati obnavljati svoje napredovanje nešto poslije donošenja ovoga novoga pravilnika, jer su se bazirali na skupljanju bodova po starome i u kratkom roku neće moći sakupiti određen broj bodova i neće noći obnoviti napredovanje te su oni tu zakinuti i oštećeni. Smatram da djelatnici sa navršenih 30 godina radnog staža u struci bi trebali dobiti stalno bez produžavanja valjda su to zaslužili u svom dugogodišnjem radu. Mislim da bi se pojedini kriteriji trebali jasnije izreći pri skupljanju bodova. Mislim da ovakav pravilnik će doprinjeti drastičnom smanjenu djelatnika koji će napredovati i dali je to cilj ovog novog pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 157 | Maja Junašević | PRAVILNIK | Poštovani, iako sam tek unazad par godina započela s poslom u prosvjeti, voljela bih reći kako sam sretna što se nude mogućnosti nagrađivanja i napredovanja jer je to svakako motivacija za još kvalitetniji rad. No, kako doći do toga da te nagrade i tko će to provoditi, nije dobro razrađeno te se slažem s kolegama - očekuje se iznimno visok bodovni prag za takvo postignuće. Što nam vrijedi to što možemo napredovati ako znamo da su ti bodovi gotovo nedostižni? To je onda apsolutno demotivirajuće. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 158 | Manda Azinović | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju bi trebao nastavnike dodatno motivirati u njihovom radu, a ovaj novi bodovni prag ide u suprotnom smjeru. To nikako nije dobar put u promjenama na bolje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 159 | TAMARA BOŠKOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, svaka od navedenih kategorija djelatnika, ali i ustanova razlikuje se po vrstama odgojno - obrazovnog rada, te smatram da je potrebno odvojiti kriterije za napredovanje tih djelatnika. I prethodni je Pravilnik bio uglavnom prilagođen potrebama napredovanja učitelja i nastavnika, što se i sada ponavlja. Ovim novim Pravilnikom o napredovanju nameće se dojam da je osnovni prioritet za napredovanje - stjecanje osobnih profesionalnih kompetencija i prezentacijom osobe odgojno – obrazovnog djelatnika, ili pak Škole kao ustanove, te se stavlja u drugi plan to da bi profesionalno usavršavanje u bilo kojem smislu, trebalo raditi s namjerom postizanja kvalitetnijeg neposrednog odgojno – obrazovnog rada bilo učitelja bilo stručnog suradnika u odnosu na učenike. Dobar odgojno - obrazovni djelatnik koji brine o svojim učenicima i kvalitetno ih podučava nije nužno i onaj koji ima maksimalan broj bodova. Potrebno je pronaći kvalitetniji i mjerljiviji način za vrednovanje kvalitete učitelja i ostalih dionika odgojno – obrazovnog procesa, od niže navedenih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 160 | HELENA STRUGAR | PRAVILNIK | Smatram da novi pravilnik ne cijeni i ne boduje rad s učenicima što je zapravo najvažniji dio našeg posla. Sakupljanje bodova i silne edukacije nisu pokazatelj kvalitete rada. Imam problema i sa objavljivanjem besplatnih sadržaja, JAVNO I BESPLATNO DOSTUPNI DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI" (članak 21., 22. i 23.) to je moje ili nečije intelektualno vlasništvo koje će netko drugi koristiti, prepisati itd. Definitivno bi trebalo definirati koji su to ishodi neophodni za zadovoljavanje uvjeta i nije navedeno tko će i kako će provjeravati usvojenost istih. U Čl.21. navodi se Mentor /savjetnik/izvrstan savjetnik je dužan najmanje 6/8/10 sati godišnje educirati kolege. Što to podrazmijeva? I pitanje je sredine gdje se nalazi škola, nastavnici u manjim mjestima i manjim školama (a da ne govorimo o sve manjem broju djece u Hrvatskoj) teže će sakupljati bodove (pitanje financiranja odlaska na državne aktive npr. dogovor je obično jednom godišnje jedna osoba iz aktiva). I da ne ponavljam kolege, ima vrlo dobrih konstruktivnih prijedloga u komentarima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 161 | Darko Eršetić | PRAVILNIK | Poštovani, koristim priliku progovoriti o tri stvari vezano uz novi prijedlog Pravilnika. - Vidim da boduje sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini, a sudjelovanje na radionici i stručnom skupu državne razine se ne boduje. Mislim da bi to trebalo izjednačiti jer su online edukacije dobra stvar, ali u dosta primjera treba dati prednost neposrednim oblicima edukacije. - Mislim da bi u sustav bodovanja trebalo uvesti i sudjelovanje u javnim medijima, npr. lokalna ili državna televizija, u čije su emisije kolege pozvani sudjelovati u raspravama o obrazovanju, o predstavljanju svojih projekata, aktivnostima, promociji svoje struke i sl. - Uspoređujući postupak napredovanja u nekim drugim javnim i državnim službama, prema podacima iz Narodnih novina koje sam pronašao na internetu, proanalizirao sam dva dokumenta: „Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja“ ( NN 129/2011 ) i „Pravilnik o dodjeli činova i promicanju vojnih osoba u činove“ ( NN 55/2014 ) i usporedio sa našim prijedlogom „Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima“ Koliko sam uočio, bitna razlika našeg između našeg „prosvjetarskog“ pravilnika u odnosu na „policijski i vojni“ je što u našem postoji poglavlje: „Obnavljanje napredovanja u zvanje“, a u njihovim nisam pronašao poglavlje koje govori o sličnoj tematici. Dali to znači da oni dobivene više činove ili zvanja zadržavaju bez potrebe za obnavljanjem i potvrđivanjem istih? Ako je to tako, zašto mi prosvjetari imamo, a drugi nemaju obavezu obnavljanja svoga napredovanja? U tom slučaju mislim da bi i naše stečeno zvanje trebalo ostati trajno. Lijep pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 162 | Ines Delhusa | PRAVILNIK | Poštovani Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena ,strogo, godišnje (20) već u ukupnom trajanju kroz 5 godina (100). Mislim da je čl.5. pomalo nejasan"minimalno pet ishoda učenja". Trebalo bi definirati koji su to ishodi neophodni za zadovoljavanje uvjeta i nije jasno tko će i kako će provjeravati usvojenost istih. Čl.21. Mentor je dužan najmanje 6 sati godišnje educirati kolege...Što to podrazmijeva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 163 | Sylwia Nasilowska - Blažok | PRAVILNIK | Pozdravljam uvođenje novog pravilnika o napredovanju i smatram da nudi puno više mogućnosti za napredovanje nego što je to bio slučaj sa starim pravilnikom, međutim smatram da bi napredovanje i zvanje trebalo biti trajno. Moglo bi također obuhvaćati više stupnja napredovanja, a svaki slijedeći stupanj napredovanja trebao bi nositi sa sobom osjetnu razliku u primanjima napredovanog nastavnika kao nagradu a i motivaciju za odličan rad. Smatram također da bi trebalo verificirati bodovne pragove za pojedina zvanja. Dok je prag od 30 bodova po mom mišljenju realan za zvanje mentora, dupli prag od 60 bodova za zvanje savjetnika smatram pretjeranim i teško ostvarivim za veliki broj nastavnika i stručnih suradnika u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 164 | Vladimir Delić | PRAVILNIK | Poštovani Pregledom Pravilnika odmah se može zaključiti da je krajnji cilj smanjivanje broja napredovanja postavljenom bodovnom ljestvicom za stjecanje određenog zvanja. Također bode u oči broj kategorija koje moraju biti zastupljene u bodovanju, posebice poznavanje ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Mišljenja sam da je Pravilnik napregnut brojem bodova. Predlažem da se poveća broj godina staža djelatnika koji žele napredovati za svako zvanje. Primjerice, za zvanje mentora po mom mišljenju nije dovoljno 5 godina rada u struci. Broj bodova i broj kategorija također treba smanjiti. Predlažem da se za zvanje mentora treba postići 15 bodova u tri kategorije, za savjetnika 30 bodova u četiri kategorije, izvrsnog savjetnika 45 bodova u pet kategorija. Također predlažem da broj kategorija za ostvarivanje bodova ne treba biti izričiti uvjet, jer u stvarnosti postoje objektivne prepreke ostvarivanju, primjerice nama studenta ili pripravnika, izmjena voditelja stručnog vijeća školske razine, rad u povjerenstvima, imenovanja članova školskog tima za kvalitetu… Također predlažem da učitelj koji ima više od 30 godina radnog staža ne treba obnavljati zvanje te da do odlaska u mirovinu zadržava stečeno zvanje. Ishodi iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nisu jasno određeni ovim Pravilnikom, o čemu se radi i kako se to provjerava i boduje. Za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju natjecanja na županijskoj i državnoj razini dodijelio bi 2 boda članovima te 4 boda predsjednicima povjerenstva. S poštovanjem, Vladimir Delić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 165 | Andreja Kakša | PRAVILNIK | Poštovani! Predložila bi da odgojno-obrazovni djelatnici nemaju obavezu obnavljanja svoga napredovanja u mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika, nego da im vrijedi zvanje dokle gode dalje ne napreduju (članak 18.). Smatram da je samo u tom slučaju moguće prikupiti navedeni broj bodova za svako napredovanje, ali da se ne treba bazirati na točno 5 godina, jer kako su i drugi kolege rekli - nemaju svi iste mogućnosti glede napredovanja jer nemamo svi iste uvjete (financije, položaj škole, organizirani skupovi na županijskoj/državnoj/međunarodnoj razini). Ali smatram da bi se dalo prikupiti odgovarajući broj bodova za napredovanje ako se ne ograniči na 5 godina, nego ako ostavi slobodno da djelatnik sam prikupi bodove u onom vremenu koje je njemu za to dovoljno (po uzoru na Slovenski pravilnik o napredovanju). Nadalje smatram da u članku 21., 22., i 23. gdje je navedeno da treba "najmanje 6/8/10 sati GODIŠNJE educirati kolege, studente..." - mislim da se previše traži i smatram da bi tu trebali izostaviti ovo "GODIŠNJE" i ostaviti da ukupno bude "najmanje 6/8/10 sati educirati kolege, studente..." - jer kako je gore navedeno nisu svi u mogućnosti na godišnjoj razini educirati toliko sati kolege, studente i sl. Pitanje: Kako i gdje će se sudjelovanje na e-Savjetovanjima evidentirati? (članak 21., 22. i 23.) Slažem se da znanje treba svako pružiti tko je u mogućnosti ali nije jasno zašto su uvjet "JAVNO I BESPLATNO DOSTUPNI DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI" (članak 21., 22. i 23.) i što na to kažu izdavačke kuće? Besplatno dijeljenje intelektualnog vlasništva - ja ću se namučiti, a drugi će prepisati i koristiti? S ovim "besplatno" se ne slažem. Predlažem, pošto je sad sve u nekom digitalnom obliku, da se napravi portal na kojem će biti ili u koje ćemo unositi ili prikvačiti dokumente koji donose odgovarajuće bodove za napredovanje te će sam program zbrojiti sve bodove i napraviti ispis, jer se u kriterijima vrednovanja za stručno-pedagoški rad uvijek nađe neki dokument za koji nije sigurno gdje spada i koliko bodova nosi (članak 8.). Smatram da u članku 8. ONLINE EDUKACIJE ne bi trebale biti posebna domena. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE sadržane su i u ostalim domenama - natjecanje, predavanje i radionice na školskoj razini i sl. tako da niti ta domena nije točno definirana. Općenito, navedene domene u članku 8. ne bi trebali dijeliti nego ih sve zajedno napisati, a kao uvjet za napredovanje trebaju biti navedeni bodovi a ne iz kojih domena - jer se sve to međusobno isprepliće. I na samom kraju, u članku 3. smatram da bi trebalo maknuti godine mirovinskog staža jer su ovdje zakinuti kolege koji rade na nepunu normu, kao što je i navedeno u komentarima. Srdačno, Andreja Kakša | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 166 | Ivana Čupo | PRAVILNIK | Nejasna je i nedefinirana mjerljivost usvojenosti ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih okvirom nacionalnog standarda. Nedefinirano je kako će s utvrditi usvojenost ishoda iz uvida u neposredni rad ili ispitnim načinom. O transparentnosti definicije ovisi hoće li učitelj u napredovanju pokazati kompetencije primjenom ishoda i znanja u neposrednom radu ili samo poznavanjem ishoda iz nacionalnog standarda. Vrednuje se „dijeljenje primjera dobre prakse i inovativnih metoda poučavanja“. Nejasno je što podrazumijeva dijeljenje. Ako je primjer inovativne nastave učitelj prezentirao i održao radionicu na stručnom vijeću podijelio je to sa svojim kolegama ili se taj glagol u dokumentu odnosi samo na objave u publikacijama i na digitalnim platformama. Sudjelovanje u samovrednovanju vrednovati će se jednim bodom a pod pretpostavkom da učitelj mora potkrijepiti postojanje boda dokumentacijom, kojim modelima će biti procijenjeno sudjelovanje učitelja u samovrednovanju. Ostaje nejasno što je kolegijalna podrška i kako je evidentirati, kojim će se modelom i kriterijima od izvrsnih financijski nagrađivati samo pojedini izvrsni učitelji? Iznenađuje banalnost da se u većem dijelu vrednuje kvaliteta rada učitelja kroz on line sakupljanja znački za popust u konačnom zbiru bodova za napredovanje, dok je dvojbena autentičnost sudionika u takvim edukacijama. Manji dio u dokumentu posvećen je dijelovima neposrednog pedagoškog rada koji je nemoguće raditi samo informatičkom pismenošću i vještinama. Zaboravljeno je vrednovanje rada na pripremi i organizaciji izložbi u suradnji s muzejima, rad na očuvanju baštine, dok se u dokumentu jasno navode međunarodne platforme nama nedostižnih obrazovnim sustavima u korijenu različito postavljenih vrijednosti i prioriteta. Pravilnik je napisan za grupu pojedinaca koji su stekli mogućnost šireg uvida u međunarodno obrazovanje, češćom ambicijom same škole sudjelovanjem na raznim razmjenama. Može li pojedinac potaknuti takve aktivnosti u svojoj ustanovi ako za to ne postoji volja ravnatelja i učiteljskih vijeća. Napredovanje ostaje nedostupno većini kvalitetnih učitelja jer koliko to vrijednih i voljnih učitelja je pozvanih da pokažu izvrsne primjere dobre prakse kada se radije posluša netko iz znanstvene zajednice, koliko će takvih inovativnih primjera nastavne prakse objaviti znanstvene publikacije, koliko će to učitelja moći voditi nekoliko udruga za unapređenje struke za nekoliko bodova u pravilniku, koliko škola ima financijskih mogućnosti za izdavanje školskog lista? I da ne zaboravimo usput spomenuti ono, čini se manje bitno, rad u 16 odjeljenja, vizualni identiteti škola, suradnja sa udrugama, umjetnička i kulturna događanja u školi i izvan nje, vođenje grupa, estetsko oblikovanje nepreglednih školskih površina, organiziranje izložbi u muzejima….doista zamorno nabrajanje. Kreativnost je opći ljudski potencijal i kao takav prisutan je u svim vidovima ljudskoga življenja, a nastaje razvojem odgovarajućih dispozicija čija kvaliteta i kvantiteta nije jednaka kod svih ljudi i vjerujem nema kreativnijih od učitelja u organizaciji i koordinaciji svog rada. Pridjev „kreativan“ označava osobu koja je sposobna za stvaralaštvo u umjetničkom i znanstvenom smislu pa razmislimo malo koliko ćemo odgojiti mladih znanstvenih kreativaca ako njihove učitelje vrednujemo kroz sakupljanje markica i informatičku vještinu plesanja po virtualnim platformama u potrazi za bodovima gubeći prostor i vrijeme za kreativnost u neposrednom radu sa učenicima. Tužno je da u manjem dijelu vrednuje kreativan način pristupanja svakoj individui u učionici otuđenoj u svijetu e- imaginacije. Učitelje karakterizira fleksibilnost, zbog čega su otvoreni prema novim pravcima i skloni napuštanju ustaljenih načina mišljenja. Sposobni su tolerirati neodređenosti i nejasnoće te se zahvaljujući svojoj inteligenciji (koja se manifestira u toku kreativnog rada rješavanja problema) znaju boriti u nejasnim situacijama. Škola za život još je razvojni dokument, digitalne platforme se kreiraju, modificiraju, nadograđuju dok je još sve usuđujem se reći blago nejasno, jasno je da učitelji moraju biti spremni za vođenje međunarodnih on line edukacija i takve i sl. kompetencije čine odličnog učitelja ovog dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 167 | Maja Postoglu | PRAVILNIK | Primjedba na čl. 9 Prijedloga pravilnika. Predlaže se povjerenstvo za napredovanje u sastavu od 8 članova, očito različitih struka. Kako struka ima mnogo više od 8, znači da bi npr. stručnom suradniku logopedu moglo doći 8 osoba koja niti jedna nije logoped. Kako će u tom slučaju isti procijeniti stručnost logopeda i procijeniti njegov rad uvidom u isti? Smatram da bi bilo potrebno ili osnovati povjerenstvo za svaku struku posebno koje bi bilo sastavljeno od sustručnjaka ( u tom slučaju bi svako povjerenstvo trebalo imati manje članova) ili, jefitinije rješenje bi bilo da 7 članova bude stalnih, one koje imenuje ministar na 3 godine, a jedan OBVEZATNO iz struke, najbolje savjetnik za tu struku koji nikako ne bi smio biti izostavljen iz povjerenstva! Savjetnici su do sada obavljali sami ono što bi sada obavljalo povjerenstvo. Povjerenstvo je dobra ideja, dobije se objektivnija procjena, ali nikako se ne bi smjelo izostaviti savjetnika pojedine struke koji bi morao sjediti u povjerenstvu. Agencija za odgoj i obrazovanje je nadležna za provođenje nadzora, savjetnici su stručne osobe koje imaju konstantan uvid u rad sustručnjaka i stručni su procijeniti kvalitetu rada kolega iz struke i stoga: povjerentvo da, ali uz sudjelovanje stručnjaka iz struke osobe koja je predložena za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 168 | Mladenka Žuvan | PRAVILNIK | Lijep pozdrav! U kategoriju "Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl." trebalo bi nadopuniti i radom u široj lokalnoj zajednici (kako smo imali i do sada) jer taj rad, osim vođenja stručne udruge ili društva, obuhvaća i suradnju sa lokalnim vodećim institucijama kroz zajedničke projekte, kao i stručni rad i širenje kreativnih suvremenih metoda kroz medije. Jer i kad je riječ o projektima, spominje se školska razina, pa državna razina, pa međunarodna razina. Mislim da iza gradske razine ide vrlo bitna razina specifične LOKALNE ZAJEDNICE u kojoj živimo, grad, županija, te je stručno djelovanje, bilo putem predavanja, projekata ili klasičnih medija (radio, tv) , na tim razinama vrlo važno. Hvala! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 169 | KRUNOSLAV KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam promjenu postojećeg pravilnika te promjene kriterija bodovanja i vrednovanja.Svakako bi trebalo razdvojiti Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju.Pozitivne promjene su vrednovanje aktivnosti koje se nisu bodovale.Smatram da je predloženi broj potrebitih bodova previsok.Kolegice i kolege koje napreduju biti će u strci pri prikupljanju bodova za napredovanje.Kako će se utvrđivati ishodi učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija?Pravilnik će zasigurno potaknuti nastavnike na intenzivniji izvannasatavni rad.Nejasan je pojam kontinuirani profesionalni razvoj.Prema tome nastavnik bi trebao sudjelovati gotovo na svim stručnim skupovima,a često puta škole nemaju dostatnih sredstva za financiranje istih.Trebalo bi jasnije precizirati vrednovanja po pojedinim kriterijima npr.projekti-vođenje projekta na školskoj razini?Isto tako potrebito je preciznije utvrditi kako vrednovati kategoriju predavanje/radionice u aktivnosti dijeljenje primjera dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja.Aktivnost koja bi mogla i trebala bodovati je i organizacija izvanučioničke i terenske nastave gdje je potrebito pomno planirati aktivnosti učenika te ishode i samo vrednovanje postavljenih ishoda takve vrste nastave.Zašto je potrebito nastavnicima u napredovanju postaviti uvjet u trajno zvanje tek nakon četiri uzastopna napredovanja?Pozdravljam promjene u vremenskom periodu dolaska na uvid stručnog povjerenstva koji je znatno skraćen i pojednostavljen-nadam se.Zanima me funkcioniranje računalnog sustava praćenja profesionalnog razvoja-evidentiranje individualnog portfolia.Moj prijedlog za bodovanje je slijedeći-za napredovanje u zvanje mentora-15 bodova, zvanje savjetnik -30 bodova i viši savjetnik 50 bodova.Novi stupanj u napredovanju izvrsni savjetnik bi trebalo preinačiti u zvanje viši savjetnik.Bojim se da bi ovim načinom bodovanja nastavnici u napredovanju bili prisiljeni sakupljati previsok broj bodova što bi moglo negativno utjecati na nastavni proces.Pozdravljam sve kolegice i kolege koje na ovaj način daju svoj doprinos u donošenju novog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 170 | Edita Bosnar | PRAVILNIK | Poštovani, nacrt novog Pravilnika većim dijelom je korektan. Članci u kojima vidim mogućnost poboljšanja su sljedeći: Čl. 8 - Organizaciju i provedbu natjecanja te mentorstvo učenicima trebalo bi odvojiti kao zasebnu kategoriju od Mentorstva studentima i pripravnicima jer se radi o bitno drugačijim područjima rada. Na taj način bi učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima bilo olakšano zadovoljavanje kriterija stjecanja bodova u određenom broju kategorija. Čl. 8 - Predavanja i/ili radionice - Bilo bi dobro razlikovati u vrednovanju individualno od koautorstva bez obzira na broj autora, npr. radionica koju vode tri ili više osoba nije lošija ili bolja od one koju vode dvije ili tri osobe. Uvjetovati bodovanje pozitivnom evaluacijom na bilo kojoj razini nije korektno (bez uvođenja prijelaznih odredbi) jer time svi oni koji su održali u proteklom razdoblju predavanja/radionice ostaju bez bodova bez obzira na angažman i dodatni napor. Osoba koja će biti vrednovana treba unaprijed znati po kojim će kriterijima biti vrednovana. Čl. 8 - Trebalo bi vrednovati i rad i vođenje i ostalih školskih timova, npr. Tima za Školski preventivni program, Tima za rad s darovitim učenicima - to je barem podjednako zahtjevno kao i vođenje Tima za kvalitetu. Čl. 5, 6 i 7. - Nije jasno koje će edukacije ulaziti u satnicu profesionalnog razvoja, uključuje li to isključivo potvrde o edukaciji izvan škole ili i potvrde o prisustvovanju npr. u edukaciju na stručnim skupovima učitelja u školi. Čl. 18 st. 2 - Predlažem spuštanje granice s 35 na 30 godina staža u obrazovanju vezano uz trajno priznanje stečenog stupnja napredovanja u zvanju. Također, bilo bi motivirajuće kada bi se otvorila mogućnost za vrednovanje i bodovanje rada razrednika. Svi oni koji su barem jednom bili razrednici znaju koliko je to zahtjevan, a nedovoljno vrednovan posao. Ovaj Pravilnik je prilika da se to možda promijeni. Srdačan pozdrav, Edita Bosnar, stručni suradnik pedagog - mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 171 | Martina Cindrić | PRAVILNIK | Svi se slažu kako novi Pravilnik je potrebit, ali mislim da problem sustava je što se sve temelji na gradskim školama! Tako učitelji na selu moraju sve voditi u školi, u svemu sudjelovati, odrađivati sve i svašta kako bi skupili bodove,na puno teži način jer nema djece koja će na natjecanje, nema studenata i kada skupi papire nazalost nakon par godina gubi sve jer pitanje je hoce li uspjeti ponovno buduci da nema mogućnost kao ostali...ako je više mentora na 1 školi,a manja je to tek postaje nedostižno! Smatram da zvanja trebaju ostati trajna u smislu da se ne prolazi postupak kao 1.put- dovoljno je poslati papire- bodove na uvid! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 172 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam prijedlog novog Pravilnika u kojem je proširena lepeza kategorija vrednovanja u kojima svatko može pronaći svoju priliku i mogućnost postizanja izvrsnosti, samim time ne smatram problematičnim povećan broj potrebnih bodova. Vjerujem da će se neke nedorečenosti koje su kolege istaknuli iskristalizirati i ovim putem. Učitelj svoju izvrsnost treba graditi, usmjeravati i dokazivati na izvrsnosti učenika koji je u središtu poučavanja, te nikako jedno ne isključuje drugo. Ako jedno isključuje drugo izgubili smo pred sobom cilj. Neka od mojih pitanja i nejasnoća: - Na koji način će se utvrđivati ishodi učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija? - Smatram da je previše očekivati da u 3 godišnja stručna skupa ŽSV-a predavanjem ili radionicom sudjeluje svaki promovirani učitelj! - Čl 8. Dijeljenje primjera dobre prakse, nije precizirano na koji način, gdje i kako. - Po kojim kriterijima i na koji način će se bodovati godine do stupanja na snagu novog Pravilnika učiteljima koji su napredovali u zvanje po ranije važećim propisima? Realno bi bilo očekivati da se sve godine vrednuju po novom budući da je potrebno više bodova. - Pohvalno je da se neće dugo čekati na uvid stručnog povjerenstva te da prava i obveze koje proizlaze iz napredovanja u zvanje se stječu od dana donošenja odluke. Lijep pozdrav i uspješan rad svim dobronamjernim sudionicima koji su se uključili u doradu ovog dokumenta! Janja Škraba-Stanešić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 173 | Snježana Koturić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje donosi novi Pravilnik ali smatram da bi trebalo jasnije odrediti način dokazivanja bodova. Određeni broj sati stručnog usavršavanja nije odgovarajući uvjet za napredovanje, s obzirom na to da stručno usavršavanje nije dostupno svima pod istim uvjetima. Smatram da bi trebalo bodovati organizaciju stručnih posjeta, ekskurzija i terenske nastave, za koje je potrebno planirati cjelodnevne aktivnosti svih učenika, ishode i vrednovanja. U postojećim uvjetima rada svi zainteresirani neće imati priliku jednom godišnje održati predavanje na županijskom stručnom vijeću, jer održavanje tri županijska skupa neće pružiti priliku svim zainteresiranim za održavanje predavanja Što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Predlažem smanjivanje ukupnog broja bodova za dobivanje zvanja, jer Pravilnik ne bi trebao poticati utrku za bodovima nauštrb neposrednog odgojno obrazovnog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 174 | Nikolina Janc | PRAVILNIK | Poštovani, svakako pozdravljam svaku novinu u radu sa učiteljima, nastavnicima... svaka nagrada i poticaj je bitan, no ovaj novi pravilnik koliko god je PUUNO bolji od starog ipak ima svojih nedostataka, prvo je bodovni prag je previsok. Ja kao učiteljica u ruralnoj sredini bez obzira na trud i rad ipak nemam mogućnosti i bodova sa natjecanja ili projekata kao učitelji u gradskim sredinama. predavanja na stručnim vijećima je ipak puno, jedan godišnje je dovoljno, ako nas je više ne stignemo svi a opet svake godine isti predavači nije zanimljivo i nije izazov za druge kolege. sudjelovala sam kao predavač na međunarodnoj konferenciji, koliko bodova mogu dobiti? nije ponuđeno... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 175 | LJiljana Crnko-Kovač | PRAVILNIK | Pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje donosi novi Pravilnik ali smatram da bi trebalo jasnije odrediti način dokazivanja bodova u nekim edukacijama. Predlažem da se online edukacije (npr. Loomen) koje traju kraće od 5 sati zbrajaju kako bi učitelj za više online edukacija dobio 1 bod. Jasnije treba precizirati koji međunarodni projekti donose bodove. Postoji realna opasnost da zbog utrke za napredovanjem i skupljanja bodova na različitim edukacijama izvan nastave padne sama kvaliteta bazične nastave učitelja na štetu većine učenika. Smatram da bi trebalo bodovati organizaciju izvanučioničke i terenske nastave za koju je potrebno pažljivo planirati cjelodnevne aktivnosti svih učenika, ishode i vrednovanja. Također, mislim da bi od tri člana koja dođu na uvid u stručno pedagoški rad dva trebala biti iz struke (a ne jedan kako se predlaže). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 176 | Sanjica Kroflin | PRAVILNIK | Pravilnik osim što pogoduje učiteljima koji većinu svog radnog vremena provode izvan učionice,na projektima dok drugi učitelj radi s učenicima, uopće ne razmišlja o razlikama među starijim učiteljima. Učitelji koji su nekad završili razrednu nastavu i još su u razredima i bit će slijedećih 10 godina svojih 35 godina radnog staža uskoro navršavaju i sigurno imaju problema s digitalnim kompetencijama. Učitelji koji su završili fakultete u startu imaju najmanje dvije godine radnog staža manje. Ujedno ako im se pružila prilika da u toku svog staža rade u drugim poslovima neovisnim o sustavu obrazovanja kažnjeni su jubilarnim nagradama koje gledaju samo kontinuitet rada u prosvjeti. Sada će biti kažnjeni i pravilnikom o napredovanju koji ne gleda ukupni radni staž nego samo rad u obrazovanju. Ne vidim ako sam se potrudila dobiti zvanje pošto sam već kažnjena stažom i jubilarnima razlog da bude kažnjena i ovim pravilnikom koji ne uzima u obzir cjelokupni radni staž nego samo u obrazovanju. Čovjek koji ima 60 i više godina je čovjek od 60 godina i ne vidim zašto mu je postignuto zvanje ne bi priznalo. Ne vjerujem da je taj članak 18 pravilnika da čovjek može zadržati svoje zvanje nakon 35 godina staža u obrazovanju zakonit. On diskriminira druge poslove neovisne o obrazovanju. Mirovinski radni staž je radni staž neovisno o tome gdje ga je čovjek zaradio. Sigurno čovjek stariji od 60 godina ne može raditi kao čovjek u naponu snage. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 177 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK | Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje niti sa Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih a niti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju čl.116. stavak 3 koji kaže :" (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar." Znači PROPISUJE MINISTAR a ne ODLUČUJE MINISTAR !!! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 178 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK | Poštovani, u daljnjem tekstu donosim određene prijedloge povodom donošenja Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Članak 1. : Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju svakako bi trebao biti jedan dokument. Međutim, nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika svedeno je na svega tri članka od kojih jedan regulira manjinu, eksprerimentalne škole. Dakle, svega dva članka o nagrađivanju. Nigdje nema kvantificiranja postignuća uspješnoga rada s učenicima kroz npr. natjecanja u organizaciji AZOO-a, međunarodnih natjecanja, izložbi i sl. koji bi se mogao nagrađivati svake godine. Potrebno je uvesti najmanje četiri kategorije nagrađivanja u kojima se nagrađuje: a) humane vrijednosti i civilno društvo b) natjecanja i smotre c) umjetnost d) obrt i inovacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 179 | Tatjana Maršić | PRAVILNIK | Poštovani, Smatram, kao i neki od mojih kolega, kako su 3 županijska stručna skupa godišnje nedostatna da svi zainteresirani učitelji mentori i savjetnici održe predavanja/ radionice u očekivanom broju sati (odnosi se na RN kojih ima uvijek najviše´).Gdje su tek oni učitelji koji će mentori/savjetnici tek postati!?Treba li se napredovanje svesti na utrku za bodove i međusobno rivalstvo? Zatim,EU-projekti...hoće li se tu računati i e-twininng projekti?Na koji način to mališani od 7-10 godina mogu putovati Europom (a još uče čitati i pisati)?To je u redu za neke predmete OŠ i većinu predmeta SŠ. Na kraju,u malim sredinama,iz kojih nam odlaze djeca svakodnevno,u nekim kategorijama teško je skupiti bodove za organizaciju natjecanja ili izložbi,ne mogu sudjelovati niti u Povjerenstvu za provedbu mature (RN) i zato predlažem da se bodovanje nas seoskih učitelja RN razradi na drugačiji način,možda kao voditelja na različitim manifestacijama (KUD,zadruga,zborova,mažoretkinja,izviđača i slično) te edukaciju studenata i pripravnika na osposobljavanju,jer zapravo,svaki učitelj je dobar i izvrstan ako su osmjesi učenika i roditelja iskreni osmjesi! Tatjana Maršić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 180 | Mirna Stojanović | PRAVILNIK | Poštovani, za početak smatram da bi Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju trebalo razdvojiti na dva Pravilnika. Po mome mišljenju nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji bi trebali imati različite uvjete napredovanja jer njihovi poslovi nemaju jednake domene. Malo je neprecizno što se smatra po pojmom kontinuiranog profesionalnog razvoja-znači li to da se mora sudjelovati na svim stručnim skupovima na lokalnoj razini, i barem na dijelu regionalnih i državnih jer u malim sredinama je gotovo nemoguće financirati duža i dalja putovanja. Ulazi li u taj dio i stručno usavršavanje u vidu praćenje i čitanja stručne literature, te tko je nadležan za određivanje istinitosti navedenoga? Naziv izvrstan savjetnik bi trebalo izmijeniti u možda viši, jer naziv malo degradira ostale. Broj bodova bi isto trebalo malo smanjiti, jer u malim školama i sredinama je nemoguće prikupiti bodove u nekim kategorijama. Bilo bi poželjno precizirati koliko članova može imati neko povjerenstvo( natjecanja, izložbe), te dobivaju li svi navedeni bodove za napredovanje ili samo predsjednik povjerenstva. Istodobno, nisam primijetila da se ikako nagrađuju kolege koje sudjeluju u vrednovanju( ispravljanju) državne mature. Osobno smatram da bi u Članku 17. trebalo produžiti rok podnošenja zahtijeva Ministarstvu iz stavka 1. na minimalno 30 dana. Postavljam i pitanje, zašto se nakon 3 mandata ne bi moglo trajno steći titula savjetnika. Nejasno je i što znači 8 sati ( ili više) educirati kolege po Članku 22., te na osnovu čega se dokazuje taj rad? Nadam se da ovim Pravilnikom nije otvorena trka za bodovima, te da na osnovu toga neće patiti nastavni proces. S poštovanjem, Mirna Stojanović | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 181 | Nikolina Vlajčić | PRAVILNIK | Poštovani, predloženi broj bodova za napredovanje u sva tri zvanja je previsok. Treba uzeti u obzir da položaj učitelja u RH nije isti, odnosno velika je razlika gdje učitelj radi. U većim mjestima imate veći broj učenika i puno više mogućnosti, ali i financijskih sredstava. U manjim i manje razvijenim mjestima učitelj nema puno mogućnosti za sudjelovanje u raznim aktivnostima izvan škole s učenicima što zbog malog broja djece,a što zbog slabijeg financijskog stanja kako škole tako i roditelja. Kako će učitelji RN prikupiti bodove u raznim natjecanjima kada u RN imamo samo natjecanje iz matematike u 4.razredu i to do županijske razine? Slažem se da se učitelji mentori i učitelji savjetnici trebaju više raditi i više se truditi, ali ovim Pravilnikom su poprilično visoki kriteriji i u trci za bodovima ( jer će se sve uglavnom svesti na to ) patiti će svi dionici obrazovno-odgojnog sustava i učenici i učitelji, a i sama nastava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 182 | MARIJANA ZAROŽINSKI | PRAVILNIK | Poštovani, svakako pozdravljam novi pravilnik. Ističem da se nastavnici iz trogodišnjih strukovnih škola ne mogu prijaviti na ispravljanje državne mature te da je to diskriminirajuće. Isto tako se u radne skupine rijetko kada ili uopće ne pozivaju nastavnici iz trogodišnjih strukovnih škola. Kada se to ispravi, ovaj pravilnik će biti još bolji. Smatram da je preveliki broj bodova, kao i većina kolega. Stvarno će se dogoditi da će nastavnici samo paziti da skupe sate edukacije i dovoljan broj bodova i da neće imati vremena za osobni život, kao ni za redovnu nastavu, koja je najvažnija u svemu ovome! Nikako, ali nikako ne može biti ograničen broj nastavnika koji u godini mogu napredovati zbog nekakvog proračuna! Nisam naišla na to ograničenje u ovom pravilniku, ali sam vidjela na nekim medijima prijedlog da se ograniči. Niže navodim što sam uočila po člancima. Članak 8, ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA NATJECANJA KOJE ORGANIZIRA MINISTARSTVO ILI NATJECANJA KOJA MI OSMISLIMO, TO NIJE JASNO: „Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju)“ OVDJE JE POTREBNO DETALJNO OPISATI NATJECANJE JER MOŽEMO SVAKE GODINE ORGANIZIRATI NATJECANJE U IZRICANJU DECIMALA BROJA PI, ŠTO JE PUNO LAKŠE ORGANIZIRATI I PRIPREMITI OD ORGANIZACIJE ŠKOLSKOG NATJECANJA KOJE VODI AZOO. Članak 8, Predavanja i radionice „Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)“ – ŠTO SE TU KONKRETNO PODRAZUMIJEVA? JE LI TU PREDAVANJE NA SHORT TERM JOIN STUFF AKTIVNOSTI PROJEKATA IZ ERASMUS+ ILI PREDAVANJE NA SASTANCIMA KOORDINATORA? KAKO SE TO DIJELI: „Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja“ Članak 8., Rad u stručnim vijećima, udrugama i slično ŠTO OVO ZNAČI:“ Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)“ Članak 8, STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI KAKO SE OVO OBJAVLJUJE I GDJE: „Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova)“ Članak 8,Projekti NEJASNO: „Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu)“ ČLANAK 12, (3) U slučaju ispunjenja općih uvjeta za napredovanje, ministarstvo nadležno za obrazovanja dostavlja zahtjev i dokumentaciju Povjerenstvu za napredovanje.: OVAJ STAVAK JE POTREBNO NADOPUNITI SA SLANJEM POVRATNE INFORMACIJE KANDIDATU U POSTUPKU JER SE DOGODILO NEBROJENO PUTA DA NASTAVNICI PO GODINU DANA NE ZNAJU JESU LI ISPUNILI UVJETE NITI KADA SE OČEKUJE DOLAZAK NA UVID U NAPREDOVANJE. TAJ PROCES JE DEMOTIVIRAJUĆE RAZDOBLJE JER BODOVI IZ TOG RAZDOBLJA PROPADAJU! OGRANIČITI VREMENSKI CIJELI POSTUPAK! BODOVE OD DATUMA SLANJA ZAHTJEVA PREBACITI U IDUĆI PERIOD SKUPLJANJA BODOVA. Članak 17. DEFINIRATI DUŽE BOLOVANJE: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju opravdane duže odsutnosti s rada rok na koji je odgojno-obrazovni radnik izabran u zvanje može se produžiti ovisno o trajanju opravdane odsutnosti. S poštovanjem, Marijana Zarožinski | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 183 | Zoran Samardžija | PRAVILNIK | Poštovani, dodao bih jedan stavak članku 18.: - odgojno obrazovni radnik kome je do datuma odlaska u mirovinu ostalo manje od godinu dana od datuma isteka stečenog zvanja, a ima više od 20 godina mirovinskog staža u obrazovanju, isto (stečeno zvanje) zadržava trajno. Obrazloženje uz primjer: npr.: Stečeno zvanje nastavnika savjetnika istječe 9 mjeseci prije odlaska u mirovinu. Učitelj/nastavnik bi trebao zadnje godine svog radnog vijeka poučavati rasterećeno, a ne skupljati (stresno i opterećujuće) bodove zbog preostalih, npr. 9 mjeseci rada, kako bi do odlaska u mirovinu zadržao stečeno zvanje. Navodim "više od 20 godina mirovinskog staža u obrazovanju" jer nisu svi učitelji odmah po završetku studija uspjeli naći posao u školi (npr. možda su 8 godina radili u turizmu), a mislim da je i 20 godina rada u školi dovoljan period za stjecanje visokih pedagoških standarda. Siguran sam da je ovakvih slučajeva vrlo malo (možda 1, 2 godišnje) pa to ne bi bio značajan trošak za proračun, a učiteljima/nastavnicima bi značio ogromno priznanje za njihov višegodišnji trud i rad s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 184 | Branka Burazer | PRAVILNIK | Poštovani, Donošenje novog Pravilnika, nakon 23 godine, je svakako pohvalno i ono što se podrazumijeva kad su u pitanju reforme Sustava. Pozitivnim bih predznakom istaknula: -prvi se puta nagrađivanje učitelja pojavljuje kao kategorija s kriterijima i načinima -u izradbi kriterija prepoznavanja najboljih sudjelovat će oni na koje se odnose -novi pristup napredovanju i kriteriji napredovanja -digitalizacija ( baza podataka i e-portfolio) -bottom up pristup u izradbi pravilnika -opći uvjeti za napredovanje. Možebitna korekcije vidim u idućim dijelovima: -poraditi na pojašnjavanju kriterija ( načiniti svojevrsne ček-liste jasnijih aktivnosti ) -u uvjetima izvrsnosti smanjiti broj bodova -kako je izradba digitalnih obrazovnih sadržaja jedan od važnijih elemenata u gradaciji napredovanja poraditi na jasnijem definiranju istih -formiranje fokus grupa koje prate napredak škola postupcima vrednovanja i samovrednovanja kako bi se škole bolje pozicionirale kad je unaprjeđenje u pitanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 185 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK | Uvjeti za napredovanje su previsoki i rad većine učitelja/nastavnika bit će fokusiran u "lovu" na bodove. Zgrožavam se kada vidim da nastavnici savjetnici u e-dnevniku uz ocjenu imaju bilješku od samo dva slova: pv ili kz. Podizanjem kriterija za napredovanje, sada neće pisati ni ta dva slova za bilješku, jer neće imati vremena. Također nastavnici savjetnici koji sudjeluju u međunarodnim projektima i zbog toga izbivaju 2 ili više tjedana iz matične škole, često nemaju dostojnu stručnu zamjenu. Učenici u tim tjednima obrade manje gradiva, imaju lošijeg nastavnika, a njihov nastavnik dobije putovanje, dnevnice i još dodatne bodove. Svi učitelji koji sudjeluju na međunarodnim projektima trebaju imati za vrijeme trajanja projekta smanjenu satnicu u nastavi (a ne dodatne bodove). Treba misliti i na učenike kako je njima ako im učitelj/nastavnik stalno odlazi na stručna putovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 186 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK | PITANJE: Učitelji/nastavnici dvaju nastavnih predmeta (npr. fizika i matematika) ukoliko iz samo jednog nastavnog predmeta (npr. fizika) predaju dokumentaciju za napredovanje, a održali su seminare i radionice na županijskim aktivima iz oba nastavna predmeta, boduju li se za napredovanje u više zvanje iz fizike i održana stručna predavanja iz matematike? Glavna ideja napredovanja jest motivirati učitelje/nastavnike na cjeloživotno stručno usavršavanje, na što bolji i inovatniji način rada kako s učenicima, tako i s roditeljima, kolektivom i modernom tehnologijom. Stoga bi svako izlaganje učitelja/nastavnika (bez obzira iz kojeg njegovog nastavnog predmeta) trebalo biti bodovano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 187 | Štefanija Šarec | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam uvođenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju, pohvaljujem trud tima koji je radio na njemu, izražavam zadovoljstvo brojnim novinama u smislu poboljšanja, kao što je n. pr. jasnije definiran sustav bodovanja. Ipak, dijelim zabrinutost oko nejasnoća kolega/kolegica iz prethodnih komentara vezanih uz čl. 5., 6., 7. i 8. te se u potpunosti slažem da odgojno-obrazovni radnik s 30 godina mirovinskog staža ne treba obnavljati svoje stečeno zvanje do odlaska u mirovinu. Smatram da obnova zvanja u tim godinama donosi sa sobom dodatne stresove, kao i psihofizičke napore. Ako se djelatnik u 30 godina svoga predanoga rada dokazao u aktivnostima izvan nastave, treba mu dozvoliti da svoje preostale snage i stečeno iskustvo usmjeri na redoviti rad s učenicima te da smirenije i zdravije dočeka odlazak u zasluženu mirovinu. Naravno, onim djelatnicima u toj kategoriji koji imaju afinitet za napredovanje, svakako treba dati tu mogućnost. Iskreno se nadam da ćete uzeti u obzir brojne korisne komentare iskusnih odgojno-obrazovnih radnika te time dokazati razumijevanje prema onima koji predstavljaju "najvažniju kariku lanca" Škole za život. Srdačan pozdrav, Štefanija Šarec. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 188 | Ankica Rebrović | PRAVILNIK | Svakako pozdravljam promjenu postojećeg Pravilnika.Posebno pohvaljujem vrednovanje sudjelovanja na on-line edukacijama,jer se do sada taj vid stručnog usavršavanja nije uzimao u obzir.Posebno mi se sviđa dio -1 bod za svakih 10 sati edukacije,budući da neke edukacije traju i više mjeseci. Smatram da bi se uvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija moglo pratiti na dva nastavna sata koja su dio uvida u stručno pedagoški rad. Zanima me prijelazni period između dva pravilnika,konkretno:po kojem Pravilniku bi se trebali ravnati nastavnici koji ove godine obnavljaju zvanje (naravno,pod pretpostavkom da se novi Pravilnik donese kako je najavljeno)?Naime,velike su razlike u bodovima,obvezama i slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 189 | Milka Restović | PRAVILNIK | 1. U nacrtu novog Pravilnika najgore prolazi učitelj koji se bavi djecom jer u školama radi puno samozatajnih učitelja kojima je prioritet odgojni i obrazovni rad s učenicima i tome su toliko posvećeni da im ne ostaje vremena za napredovanje u zvanju. 2. Svi učitelji nisu u ravnopravnom položaju. Učitelji - putnici, koji rade u malim dislociranim školama, nerijetko ustaju u 5 sati ujutro i vraćaju se kući u 5 sati popodne. Koje je to vrijeme koje im ostaje za skupljanje bodova za napredovanje? 3. Ni škole nisu u ravnopravnom položaju. Kako organizirati nastavu i naći stručnu zamjenu za učitelja koji odlazi na puno više seminara kako bi napredovao? Time opet ispaštaju učenici. 4. Novim Pravilnikom učenici će doći u nepovoljniji položaj jer će se njihovi učitelji više posvetiti sadržajima koji će im donijeti bodove za napredovanje. Na sreću, i dalje će biti pravih učitelja, kreativnih, koji su samoinicijativno odavno unijeli Školu za život u svoje učionice, ali koji upravo zbog svoje angažiranosti i posvećenosti učenicima (koje novi Pravilnik ne vidi i ne uvažava) neće pokazivati interes za napredovanje, pogotovo ne po ovom Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 190 | Jasminka Hajpek | PRAVILNIK | Pohvalila bih ideje novog Pravilnika jer postoji vrednovanje područja koja do sada nisu bila vrednovana. Pohvalno je i što mi učitelji dobivamo priliku sudjelovanja u kreiranju istog. Pohvaljujem i što se u slučaju bolesti i sl. rok za produljenje napredovanja može produžiti tj. pomaknuti što nije bio slučaj kod starog dokumenta. Slažem se da je prošli bodovni prag kod početnog napredovanja bio prenizak dok mi se sada bodovni prag za napredovanje npr. u znanje savjetnika čini vrlo visokim. A sada ono što mi se čini da bi trebalo još doraditi: Mišljenja sam da broj bodova ne bi trebao biti isti za sva područja tj. za sve predmete ( možda bi trebalo vidjeti koliko često koji predmet ima mogućnost natjecanja). U nekim područjima npr. TZK učenici tijekom cijele godine imaju mogućnost natjecanja i stoga učitelj tog područja vrlo brzo može doći do ogromnog broja bodova dok u nekim predmetima natjecanje postoji samo npr. u 8. razredu. Budući da se uvode povjerenstva koja bi vrednovala postignuća učitelja, ta bi povjerenstva mogla pomoći radnoj skupini začetnici ovog dokumenta da se za svaki predmet ili skupine predmeta koje imaju slične mogućnosti napravi procjena koliko se u kojem predmetu realno godišnje može postići bodova i onda se to pomnoži s pet i dobije se prosječni broj bodova za taj predmet u pet godina. Npr. za jedan predmet ili skupinu predmeta može biti minimalan broj bodova 40 a za neku skupinu u kojoj postoji natjecanje svake godine puno veći i to je onda u skladu s onim što se u tom predmetu može postići dok se u nekom drugom ne može. Zašto bi za sva područja morao biti isti bodovni prag kada realne mogućnosti natjecanja u tom predmetu nisu iste? Možda bi trebalo o ovome razmisliti jer smatram da kada se radi novi dokument, a on se neće raditi svake godine, treba ga onda valjano napraviti kako bi bio svrsishodan i koristio svima kojima je namjenjen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 191 | NEDELJKO MANDIĆ | PRAVILNIK | Poštovani. Predlažem da se precizno i detaljno predvidi način obnavljanja već dobivenog zvanja (mentor, savjetnik) ili prelaska u više zvanje u prijelaznom periodu između starog i novog Pravilnika. U dosadašnjoj praksi su postojale velike razlike. Konkretan primjer: Sva dokumentacija za napredovanje u zvanje mentora je predana u siječnju 2015. godine. To znači da je zaključno s 2014. godinom izvršeno bodovanje po starom (tj. još uvijek važećem) Pravilniku. Na dolazak savjetnika u školu se čekalo godinu dana, do kraja siječnja 2016. godine. Rješenje od strane savjetnika je izdano početkom veljače 2016. godine, ali je promocija u zvanje mentora bila tek u studenom 2016. godine. Dakle, gotovo dvije kalendarske godine, odnosno 19 mjeseci. U tih 19 mjeseci je, gledajući po novom pravilniku skupljeno već najmanje 20-tak novih bodova. Vjerojatno će se ti bodovi i priznati prilikom novog zahtjeva za obnovu ili novo napredovanje. Smatram da bi u novom Pravilniku trebalo biti eksplicitno propisano da se, prilikom obnove napredovanja ili prelaska u novo zvanje (u prelaznom periodu) boduje sav rad nastavnika od dana predaje zahtjeva za prethodno napredovanje (dakle sav rad koji nije bodovan). Time bi se ispravile postojeće nepravde i nelogičnosti iz prakse. Ima slučajeva (osobito u strukovnim predmetima) da od dana predaje dokumentacije za napredovanje, pa do promocije protekne samo 3 do 4 mjeseca ili i manje. Pozdravljam novo rješenje da više ne treba čekati promociju za stjecanje prava i obveza iz napredovanja. Predlažem, da se u prijelaznom periodu (upravo zbog spomenutih velikih razlika u „čekanju“ na promocije) predvidi da rok od pet godina (za obnovu ili novo zvanje) počinje teći od dana kada je savjetnik Agencije nakon stručno-pedagoškog uvida izdao Rješenje u kojem predlaže izbor u zvanje. Time bi se ispravila „zakinutost“ u onim slučajevima kad se na promociju čekalo i više od pola godine (konkretno u mojemu slučaju je to 9 mjeseci.) Također bi veću težinu trebala nositi ocjena (procjena, uvid) neposrednog odgojno obrazovnog rada, jer je to najvažniji segment našeg rada. Predlažem i smanjivanje ukupnog broja bodova za dobivanje zvanja (za mentora mislim da je u redu 30, a za sljedeća dva stupnja predlažem barem za 10 manje od postojećeg prijedloga). Pravilnik ne bi trebao poticati „jurnjavu“ za bodovima (projektima) nauštrb neposrednog odgojno obrazovnog rada. Nadam se odgovoru na moje prijedloge! Lijep pozdrav, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 192 | Igor VIlaj | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam pokušaj donošenja novog pravilnika i boljeg definiranja pojedinih novih odredbi te razrade sustava bodovanja, međutim, nije mi jasno zašto se nitko nije zapitao koja će biti visina naknade za pojedino stečeno zvanje. Nažalost, to je jedan od rijetkih načina povećanja mjesečnog prihoda i mnogi nastavnici, upravo zato napredovanje i prijavljuju, a samo rijetki na taj način hrane svoj ego. Gdje je izostala ta informacija? Osim toga, čemu brojni vrlo konstruktivni komentari na ovaj nacrt pravilnika, kad isti i tako ne će biti uvaženi. To je samo još jedan od načina ponižavanja ljudi koji, prije svega, odgajaju vašu djecu. Mogućnost davanja komentara, a ne i utjecanja na pojedine promjene u pravilniku jednako je konstruktivno kao i prosječna sjednica Vlade. Uz srdačne pozdrave, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 193 | DRAGAN MALNAR | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog pravilnika. Smatram kako je u prošlom pravilniku bilo potrebno skupiti premalo bodova za napredovanje. Realno, osoba je mogla vrlo lako steći bodove za napredovanje. Ovim pravilnikom ipak se traži veća aktivnost učitelja kako bi stekao uvjete za napredovanje. Međutim, kako bi sve što se zapisali na papiru bilo moguće provesti i u stvarnom životu, predlažem sljedeće izmjene: 1) kao što su već neke kolegice i kolege istaknule, djelovanje svih savjetnika i ravnatelja trebalo bi biti unificirano. Naprimjer, bilo bi dobro kad bi škole imale neki unificirani obrazac na kojemu bi tijekom školske godine bila vidljiva aktivnost učitelja u organizaciji izložbe, terenske nastave i sl. Iz iskustva znam kako se u nekim školama ne vodi takva evidencija pa na kraju godine budu u istom položaju oni učitelji koji su organizirali više terenskih nastava, izložbi i sl. kao i oni koji nisu organizirali ništa samo zbog toga što nemamo "papirnatih" dokaza kako smo nešto organizirali. 2) pozdravljam ideju o tome da mentori, savjetnici i učitelji održavaju predavanja na stručnim skupovima, ŽSV-u i sl. Moramo se cjeloživotno usavršavati, ali tu dolazimo do sljedeće situacije. Konkretno, u mom ŽSV-u je oko 80 članova, pedesetak aktivnih i redovitih na skupovima. Ako voditelj ŽSV-a mora godišnje imati barem 3 stručna skupa, onda bi on morao svim zainteresiranim članovima omogućiti mogućnost predavanja. Vjerujem kako ćete se složiti kako je puno bolja varijanta kad je stručni skup posvećen samo jednoj temi nego kad su teme porazbacane. Uzmimo situaciju gdje bi se od 50-ak aktivnih članova za predavanje na skupu javilo samo njih polovica, dakle 25. Ako svako od njih ima predavanje ili radionicu od 1 školskog sata, dolazimo do priče kako bi trebali imati godišnje barem 5 stručnih skupova u trajanju od 5 sati samo sa predavanjima učitelja, mentora, savjetnika, dakle bez ikakvih drugih predavanja i tema iz tkzv. tekuće problematike. 3) Prijedlog pravilnika je možda i nepravedan prema učiteljima koji rade u manjim sredinama. Realno, puno je jednostavnije organizirati posjet izložbi ako živite u centru nekog većeg grada nego ako živite u selu. Također, ne zaboravimo ni financijsku stranu. 4) Ako smo već godinama kao država dio EU, zašto ne honorirati nekim bodovima rad na nekim EU projektima, konkretno Erasmusu 5) Evaluacija predavanja i radionica trebala bi biti istoobrazna i na taj način bi se mogli dobiti realniji rezultati. 6) Trebalo bi detaljnije razjasniti što se podrazumijeva pod digitalnim sadržajem. Digitalni sadržaj bi trebao biti inovativan, zanimljiv, koristan. Možda bi i digitalne sadržaje trebalo podijeliti po bodovima, a ne da se jednako vrednuje slika ili skica u .pdf-u i interaktivni program, igra ili sl. 7) Svaka škola bi trebala imati dovoljno financijskih sredstava kako bi se usavršavanje moglo omogućiti svim zainteresiranim profesorima, a ne da profesor mora odabrati na koji edukaciju ide, a na koju ne ide zbog nedostatka financijskih mogućnosti škole. 8) Slažem se kako se prevelika važnost daje izradi digitalnih sadržaja, vanjskim predavanjima, a na neki način zaboravlja se rad s učenicima u učionici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 194 | Ksenija Lekic | PRAVILNIK | Učitelji su organizirani i međusobno komuniciraju. Uočili su velike razlike u priznavanju bodova za napredovanje (prema starom Pravilniku). Zbog nejasnoća se događalo da učitelji „izgube“ bodove koje su zbrojili prema važećem Pravilniku ili pak neočekivano „dobiju“ bodove na koje nisu ni računali. Učiteljima iz različitih županija se za ista područja i iste poslove priznavao različit broj bodova. Redovite razlike su uočene u priznavanju bodova za rad sa studentima, pripravnicima, provođenju natjecanja, projekata i izvannastavnih aktivnosti. Predlažem da se nakon usvajanja Pravilnika organizira edukacija za više savjetnike na državnoj razini na kojoj bi točno, po nastavnim područjima, definirali što i kako se boduje. Njihovim međusobnim usuglašavanjem bi se izbjegle nejasnoće i slobodno tumačenje bodovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 195 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Treba jasnije definirati način dokazivanja tvrdnji za bodove tj. kako i na koji način se dokazuju određene tvrdnje/ bodovi i to za svaku. Ovako napisano je vrlo nejasno kako će kandidati dokazati da ispunjavaju određeni kriterij. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 196 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK | Što više čitam ovaj Pravilnik, sve više vidim manjkavosti. Da, pravilnik napredovanja trebaju sastavljati stručnjaci iz struke, ali konačni oblik mora sastaviti struka za pisanje zakona - pravnici. Jer u ovom pravilniku toliko je nedorečenosti, članaka koji se mogu tumačiti na puno načina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 197 | Sanda Šimičić | PRAVILNIK | Pozdravljam uvođenje novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Mišljenja sam da postoji potreba za dopunu, doradu i izmjenu postojećeg pravilnika no smatram da je nacrt novog pravilnika u nekim svojim dijelovima nedovoljno jasan i nedorečen. Moja zapažanja i komentari su sljedeći: 1. Čl. 5., 6. i 7. Zanima me kako će se vrednovati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Mislim da se ovladanost nastavničkim kompetencijama može utvrditi praćenjem dva sata praktičnog rada odgojno-obrazovnog radnika. 2. Čl. 8. Kategorija Predavanje i/ili radionica Zanima me na koji način će se provoditi evaluacija predavanja, radionice ili oglednog sata i što se podrazumijeva pod pozitivnom evaluacijom? Na koji način će se dijeliti primjeri dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja i kako će se prije dijeljenja materijala provjeriti njihova znanstvena i metodička utemeljenost? Kategorija Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl. Smatram da u postojećim uvjetima rada svi zainteresirani neće imati priliku jednom godišnje održati predavanje ili radionicu na županijskom stručnom vijeću. Kategorija Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja U kategoriju treba uvrstiti posterska i usmena priopćenja stručnih i znanstvenih konferencijama na državnoj i međunarodnoj razini. 3. Čl. 18. Odgojno-obrazovni radnik trebao bi zvanje steći trajno i s 30 godina mirovinskog staža neovisno o zvanju koje je stekao (mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik). 4. Čl. 21., 22. i 23. Smatram da je broj sati edukacije kolega i studenata (6, 8 i 10 sati godišnje) previsok i da bi ga trebalo smanjiti. Nejasno je što je kolegijalna podrška i kako je evidentirati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 198 | Sanja Maričević | PRAVILNIK | Prije svega, pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje će donijeti novi Pravilnik. Kako do sada nije bodovano mentorstvo studentima Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koji su u mjesecu veljači obavljali dvotjednu stručno - pedagošku praksu, molim hoće li se u novom Pravilniku i to uzeti u obzir? Bodovalo se samo mentorstvo studentima u školama vježbaonicama. Trebalo bi precizirati koji su to međunarodni projekti ( je li to npr.neki eTwinning projekt ili projekt koji je nastao iz npr. međunarodne facebook grupe). Trebalo bi precizirati i na kojim mjestia, tj. kojoj platformi bi se trebali postavljati digitalni sadržaji. Također, ako uzmemo u obzir npr. Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja u kojem je ove godine sudjelovalo mojih 17 učenika, kako će se to bodovati, tj. hoće li se i to natjecanje uzeti u obzir? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 199 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK | Čitajući neke od niže navedenih komentara kolega ne mogu ne primjetiti zašto nekome toliko smetaju Erasmus projekti kad se njima obogaćuju inovativna znanja i mentalitet učitelja i učenika koji u njemu sudjeluju. Zar nismo mi svi dio Europske Unije i razvijamo učenike "da budu građani Europe i svijeta"? Erasmus projektima se gubi 1-3 radna tjedna na godinu, a toliko neki provedu i na bolovanjju te ih kolege mijenjaju, pa nikome ništa! Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da sam naučenim digitalnim alatima u sklopu dva Erasmus+ projekta u kojima sam sudjelovala i još sudjelujem, obogatila jako puno i onu redovnu nastavu za koju neki od Vas kažu kako "pati" kad kolege putuju. U konačnici, zamjene kolegama koji putuju su uredno plaćene i svi su zadovoljni. A da ne govorim o promidžbi škole na taj način na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini? Drago mi je da je Ministarstvo prepoznalo sate i sate našega truda uloženog u takve projekte i da nas je ovim novim Pravilnikom za to odlučilo nagraditi dodatnim bodovima, a ne kao u prethodnom pravilniku kad se međunarodni projekt bodovao sa sramotnih jedan bod godišnje, a sudjelovanje u organizaciji školskog natjecanja isto toliko! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 200 | Tanja Galjuf | PRAVILNIK | Pravilnik o napredovanju svakako je korak naprijed u odnosu na prethodni, ali i otkriva mnoge mane u sustavu te nejednake mogućnosti za djelatnike škola iz manjih sredina.Najvažnija uloga učitelja je u razredu u neposrednom radu s učenicima, ali da biste prikupili bodove potrebne za napredovanje, morate se posvetiti mnogim poslovima izvan razreda. Zašto je potrebno svakih pet godina dostavljati dokaze i obnavljati napredovanje ? Može li se pratiti u sustavu e-matice rad svakog učitelja gdje bi se samo stavljale potvrde usavršavanja, bilježila sudjelovanja u projektima itd. te se redovnim praćenjem automatizmom nakon određenog vremena samo produljio status bez posebnih podnošenja novih zahtjeva i dokazivanja različitih bodova ? Ne isključujem time uvid u nastavu koji bi trebao biti redovna praksa pa i više puta tijekom pet godina.Svjedoci smo da posao učitelja postaje sve manje popularan jer je zahtijevan, a nedovoljno plaćen za visokoobrazovanog čovjeka.Trebao bi stoga barem imati lakši i pozitivniji pristup napredovanju koji osim materijalne koristi daje učiteljima veliko ohrabrenje i poticaj u radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 201 | Mirta Kos Kolobarić | PRAVILNIK | Pozdravljam mnoge odredbe novoga Pravilnika jer smatram da uzima u obzir i boduje aktivnosti nastavnika koje dosadašnjim Pravilnikom nisu bile predviđene. Međutim, slažem se s komentarima kolega u kojima se navodi da je previše naglaska stavljeno na izvannastavni rad i izradu digitalnih nastavnih sadržaja, dok se neposredni nastavni rad malo spominje. Tročlana povjerenstva koja će dolaziti na uvid u nastavu iziskivat će dodatne financijske troškove. Članak 7 Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje će možda, ovisno o okolnostima, ponekad biti lakše, a često teško ostvariti zbog malog broja sastanaka županijskih stručnih vijeća godišnje, a zbog nedovoljnih financijskih sredstava odlasci nastavnika na konferencije i stručne skupove van mjesta u kojemu rade nisu uvijek mogući. Komentari na pojedine članke: Članak 8 Mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima Mentorstvo učenicima koji ostvare jedno od prva tri mjesta na županijskim/državnim natjecanjima trebalo bi dodatno bodovati. Što se tiče mentorstva studentima i pripravnicima, tu nismo svi u ravnopravnom položaju jer tu više prilika imaju kolege u gradovima gdje postoje učiteljski fakulteti. Predavanja i/ili radionice Održavanje predavanja, radionica, ili oglednog sata uz pozitivnu evaluaciju sudionika – ukoliko se radi o međunarodnoj konferenciji, tko će provoditi tu evaluaciju ukoliko je sam organizator nije predvidio? Rad u stručnim vijećima, udrugama, i sl. Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini) – termin doprinos je nejasan. Misli li se na pohađanje sastanaka strukovnih udruga? Ukoliko se misli na održavanje radionica, nije li bodovanje isto kao pod kategorijom Predavanja i/ili radionice? Projekti Pohvalno je što se boduje i priprema i pisanje projekata, jer je to posao koji iziskuje puno vremena. No, obuhvaćaju li navedeni projekti i eTwinning projekte s učenicima, ili se uglavnom misli na Erasmus+ KA1 i KA2 projekte? Članak 14 Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama – kako će se to provoditi? Čini se da je način njihovog utvrđivanja neobjektivan (nemjerljiv). Članci 22 i 23 Educiranje kolega, studenata, itd. od 8/10 sati godišnje je previše. Tko će voditi evidenciju o kolegijalnoj podršci uživo? Uključuje li ona kolegijalno opažanje nastave? Osim toga, educirati sve navedene u ovom članku u tom broju sati (ako škola ima oko 5-6 savjetnika) bit će teško i smatram da ga treba smanjiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 202 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK | Smatram da pravilnik o napredovanju treba razdvojiti od pravilnika o nagrađivanju i za svaku kategoriju (učitelje, nastavnike, stručne suradnike, odgajatelje i ravnatelje) jasno i nedvosmisleno odrediti kriterije po kojima oni svoja prava mogu i ostvariti. Nadalje, u pravilniku je potrebno predvidjeti prelazni period za one koji u sljedećem periodu trebaju obnoviti status uspiju prikupiti potrebnu dokumentaciju, po sada novim kriterijima. Smatram da se u kriterije treba dodati više procjene neposrednog rada s učenicima, kao najvažnijeg segmenta rada. Po mom mišljenju u kriterijima je on premalo zastupljen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 203 | MIRNA ANDROČEC | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi jednom steknuto zvanje trebalo ostati trajno, a ne da se zvanje mora obnavljati svakih nekoliko godina odnosno da zvanje nekome bude oduzeto zato jer nije obnovio napredovanje. Također smatram da godine radnog ili mirovinskog staža ne bi trebale biti uvjet za napredovanje nego rad nastavnika odnosno skupljeni bodovi, te da se može napredovati kada se skupi dovoljan broj bodova. U navedenim kriterijima se nigdje ne boduje direktan rad sa učenicima, što smatram da bi se također trebalo bodovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 204 | Višnja Popović | PRAVILNIK | 1. Pravilnik ne definira kako se prelazi iz zvanja po starom Pravilniku u zvanja po novom Pravilniku? 2.Kako vidim Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija... - predstavlja kriterij članovima povjerenstva za ocjenu da li netko od kandidata ostvaruje mogućnost napredovanja, te to nazivate usvojenost ishoda? Nekako se ta riječ često koristi za sve i svašta pa se izgubila nit i razumijevanje iste 3.U pravilniku se navodi naprdovanje za učitelje,nastavnike, stručne suradnike,odgajatelje i ravnatelje....... a Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija govori samo o učiteljima...... Ako je Okvir osnova kriterija za napredovanje učitelja i nastavnika koji su kriteriji i što je potrebno za ravnatelje? Stručne suradnike? A što je sa napredovanjem i ostalih visoko obrazovanih djelatnika škole? Da li je moguće da u školama provodimo parcijalna napredovanja i tako pokazujemo da su neki važni i bitni a neki ne? Možemo se složiti da su učitelji i nastavnici osnova rada u Ministarstvu ali postoji mogućnost i suradnje sa drugim Ministarstvima koja mogu odrediti kriterije za napredovanje te tako pomoći u još kvalitetnijem školstvu i radu svih dionika 4. Ako je član povjerenstva za napredovanje učitelj/nastavnik u zvanju savjetnik za učitelje, tko je u povjerenstvu za ravnatelje, obzirom da do sada ravnatelji nisu mogli napredovati? 5. do sada su posao i odluka o napredovanju bili povjereni Agenciji za odgoj i obrazovanja i savjetnicima koji su stalno na terenu i poznaju rad kolega, škola, specifičnosti. Savjetnici koji savjetuju, pomažu, organiziraju edukacije i izlaze na teren u slučaju poteškoća. Sada se predviđa dolazak potpuno 3 nepoznate osobe koje prvi put vide tu školu, te učitelje, te učenike i trebalo bi da odrede u 2 sata sve? Put i dnevnice za 3 člana puno su veće od 1 člana. To je povećanje troškova?!? Koliko samo svi razumjeli mi ne možemo imati veće koeficijente i ne možemo imati veće plaće, ni dobiti nove škole, više novaca za škole zato što nema novca a predviđa se izdvajanje više novaca za nešto što je do sada jako dobro funkcioniralo? Ima li novaca ili nema novaca? Ne vidim niti jedan opravdani razlog za promjenu načina napredovanja, ni za povećanje troška 5. Obavezuje se svatko tko želi napredovati da obavezno ima bodove iz polja Rad na unapređenju sustava obrazovanja- što pruža vrlo malo prostora za uključivanje. Sudjelovanje u skupinama, istarživanjma su zatvorene grupe i ne mogu se ljudi uključivati kako se kome svidi, te to postaje vrlo nedostižno većini kolega koji žele napredovati. 6. 5 godina je premalo godina rada za napredoavnje. Napravili smo haos u akademskoj zajednici sa poplavom doktora nauka koji nemaju dana radnog staža, a to bi trebao biti dio procesa rada i istraživanja, treba raditi, probati, istraživati i postići novu vrijednost. Tako se sada nakon 5 godina dopušta napredovanje je prerano. U to vrijeme još ne znaju ni raditi u školi kako treba, tek prolaze prve probleme, tek se osnažuju i uče radeći na sebi i za sebe. Prvo napredovanje trebalo bi dopustiti nakon 10 godina staža. 7. Nije definirano koliko godina se računa u prikupljanje dokumentacije za prvo napredovanje, da li je to od početka rada ili samo xy godine? 8. Dobro riješenje je osobna prijava svakog kolege za napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 205 | Bruno Borić | PRAVILNIK | Poštovani, Smatram da je nekomu tko je već položio za mentora nepotrebno dolaziti 2 sata na nastavu; Vidim da se bodovi dobivaju za predavanja/radionice/stručne članke/natjecanja/projekte/online edukacije na međunarodnoj razini. Koliko ljudi u stvarnosti imaju suradnju sa kolegama/institucijama na međunarodnoj razini? Naravno, nisam protiv toga no taj kriterij je za mali broj ljudi; Unapređenje rada škole: koliko je objektivno da se npr.dva-tri puta vodi školski tim za kvalitetu (2 boda po godini), pripremnje javnog događanja na županijskoj ili državnoj razini (2 boda po godini), a koliko kolega ima priliku voditi regionalne centre kompetentnosti (3 boda po godini)? Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja: veliki broj bodova po godini, a realno jako mali broj ljudi sudjeluje u tome. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 206 | Ružica Suton | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja iako bih imala nekoliko opaski: - razmotriti vrednovanje na isti način učitelja / nastavnika / profesora, ravnatelja i stručnih suradnika; - kod velikog broja zahtjeva treba uzeti u obzir različite mogućnosti / nemogućnosti zadovoljavanja kriterija za napredovanje ( veličina škole, mjesta, otočne škole i sl.); - AZOO treba ostati nadležna za napredovanje, uvidi u školi su konstantni i dokumentirani i mogu poslužiti u opisu, u slučaju pojedinačnih tužbi treba osigurati Povjerenstvo; - nepotreban je ponovni uvid u nastavni rad od dva sata nekome tko je dokazao svoju izvrsnost na prvom uvidu jer ako netko može zadovoljiti navedene kriterije to samo po sebi govori o kandidatu iako znam da ima izvrsnih djelatnika koji nisu u sustavu napredovanja; - trajno zvanje zaslužuje i osoba mlađa od 35 godina radnog staža uz mogućnost daljnjeg napredovanja; - zahtjevi u izvođenju predavanja 6, 8, 10 sati u školskoj godini su nerealni za većinu kandidata; - dijeljenje digitalnih materijala treba precizirati i omogućiti platformu za to; - predlažem mogućnost napredovanja u viši stupanj već nakon udovoljenih bodovnih kriterija i usvojenosti ishoda bez ograničenja godinama u pojedinom zvanju; - nagraditi sve učitelje koji udovoljavaju kriterijima o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 207 | Ilija Radoš | PRAVILNIK | Poštovani, što se tiče novog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastvanika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, mišljenja sam da je u nekim segmentima, najbliže rečeno, nedorečen. Pri tome mislim ponaprije na nejasne ishode učenja i logično pitanje slijedi, kojim bi se to mjerilima oni najbolje mogu vrednovati? Sljedeća bitna stvar je da bih predložio da se za odgojno-obrazovne radnike koje izvode neposredni rad s učenicima, kao obavezni uvjet za napredovanje stavi četverogodišnje iskustvo u vođenju razredništva. Mišljenja sam da nijedan odgojno-obrazovni radnik koji izvodi neposredni rad sa učenicima ne bi smio dobiti status metora a još manje savjetnika, a da nije bio 4 godine voditelj razrednog odjela. Oni koji to nisu bili, jednostavno ne mogu realno sagledati sve poslove i obaveze koje ima jedan razrednik i da bi i tu trebalo educirati sve učitelje i nastavnike, koje su njihove obaveze kao razrednice odnosno razrednika, i ujedno postaviti jednu jasnu skalu vrednovanja ili nagrađivanja onih koji su to radili bolje od drugih i upravo ti bi trebali biti edukatori mlađim kolegicama i kolegama u toj, u današnje vrijeme sve zahtjevnijoj ulozi jednog odgojno-obrazovnog radnika. Naravno i tu bi edukaciju trebalo vrednovati u sustavu bodovanja za napredovanje. Na kraju bi dao i jednu kritiku po pitanju, rekao bih takozvanih projekata. Naime, mnoge kolegice i kolege sudjeluju u raznim Erasmus+ projektima i često putuju po cijeloj Europi, a ponekad i dalje. Moram priznati da su pojedini projekti bili jako korisni za školu, pogotovo jer su se razmijenila važna međunarodna iskustva i neka se primjenjuju u mojoj školi, ali veći dio tih projekata me podsjeća na jedno "banalno maturalno putovanje" u kojem se kolegice i kolege uz par šturih predavanja samo provode, putujući po cijeloj Europi da bi nam na sjednicama Nastavničkog vijeća prikazali par sličica nekog pitoresknog mjesta, što su sve posjetili, a od iskustava ili usvojenih novih metoda u neposrednom radu sa učenicima - NIŠTA! Oni su se lijepo proveli i ukupni troškovi takvih projekata idu i do 150000 eura. Pitam se za što? Koji benefit imaju učenici i škola? Nije li onda bolje takve projekte organizirati na bazi da se kroz taj projekt pojedine nastvanike usavršava npr. u primjeni novih tehnologija u nastavnom procesu, a da škole sudionice dobiju jedan dio tog novca za opremanje npr. jednog dobrog labosa za fiziku ili kemiju ili jedne funkcionalne računalne učionice u kojima bi onda ti nastavnici poučavali ostale kolegice i kolege? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 208 | Jelena Marić | PRAVILNIK | Čitajući ovaj Pravilnik postavlja se pitanje za koga je on pisan? Odgovor koji se nameće je da je pisan za djelatnike koji rade u blizini većih regionalnih centara ( Zagreb, Split, Rijeka) jer inače ne bi jedan od glavnih uvjeta bilo usavršavanje djelatnika mjerljivo u satima. Očito nitko nije mislio na ljude koji rade po otocima, udaljenim mjestima i manjim naseljima koji nemaju toliki izbor seminara na kojima mogu prisustvovati ( troškovi za usavršavanje nisu isti niti dostupnost seminara nije ista ako živite na području Zagrebačke županije ili Dubrovačko - neretvanske županije). Nije mi jasno na koji način može netko iz Dubrovnika skupiti toliko sati usavršavanja, pogotovo zato što i nema toliko dostupnih online seminara, a i učitelj se može usvršavati na razne druge načine, a da za to ne dobije potvrdu. Zar je cilj unaprijediti učitelje koji hodaju po seminarima, pišu projekte i putuju po Europi, a za to vrijeme netko drugi odrađuje njihovu nastavu u razredu ( jer ako sudjelujete u Erasmus + projektima onda nemate vremena za nastavu, nego to odrađuje netko na vašoj zamjeni). Čini mi se da je s ovim Pravilnikom zanemaren odgojno - obrazovni rad u razredu, a što bi trebao biti prvi uvjet za napredovanje. Smatram da se usvršavanje po seminarima ne može mjeriti u satima. Druga stvar, ne može se uvjetovati u skupljanju bodova da je obavezna jedna kategorija, a pogotovo ne Unaprijeđivanje rada škole, jer u tim kategorijama ne sudjeluje većina učitelja i ovise o volji ravnatelja (moja škola i nema školski tim za kvalitetu). Nejasno je definirano na koji način će se provjeravati ishodi učenja definirani Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim škola. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 209 | TAMARA JAKŠIĆ | PRAVILNIK | Osvrnula bih se na točku Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini . Naime, ove godine pripremala sam jedan cijeli razred (24 učenika) za simulaciju rada Europskog parlamenta (Euroscola) u Strasbourgu. Smatra li se moja priprema učenika mentorstvom učenicima? Može li se Euroscola (iako nije natjecanje) navesti pod " i sl." jer je priprema, jer je međunarodna razina i uključeni su učenici? Ukoliko sam ovo dobro razumjela, to bi značilo da bih ja već samo za ovu aktivnost dobila 72 boda (ako računamo 3 boda po broju učenika koje sam pripremala). Ukoliko se moja aktivnost ne smatra mentorstvom u ovom slučaju, tada ne dobivam tih visokih 72 boda. Mislim da su neke točke nacrta malo nejasne te će ih svatko htjeti tumačiti na svoj način. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 210 | Tončica Kalilić | PRAVILNIK | U Prijedlogu Pravilnika razrađen je postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, kao i njihovih ravnatelja. Napredovanje odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu vrtića) ovim Prijedlogom Pravilnika nije predviđeno. Sredinom lipnja 2018. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja pozvalo je odgojno-obrazovne radnike "da ispune upitnik o izradi novog „Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, dječjim vrtićima i učeničkim domovima“. Na poveznici http://bit.ly/pravilnik-napredovanje navedeno je sljedeće: „Pozivamo vas da nam pomognete izraditi novi pravilnik koji će uzeti u obzir sve elemente napredovanja i nagrađivanja u predtercijarnom obrazovanju Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, dječjim vrtićima i učeničkim domovima. U pitanjima termin učitelj označava sve navedene kategorije, a ako želite nešto istaknuti specifično za određenu kategoriju naznačite to u vašem odgovoru." S obzirom na navedeno, nije jasan razlog zbog kojega predlagatelj u Prijedlogu Pravilnika nije predvidio postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja vrtića, javnih ustanova koje su dio sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Objašnjenje: 1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, 10/97, 107/07, 94/13): - članak 1. stavak 1.: Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci. - članak 24. stavak 1.: U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator)... - članak 30. stavak 1. Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika. - članak 30. stavak 2. Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje. 2. Sve Kategorije aktivnosti koje su razrađene u Kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada Prijedloga Pravilnika, osim "Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima" i "Nastavni materijali" primjenjive su na sve odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje vrtića. S obzirom na navedeno, smatram nužnim u postojećem Prijedlogu Pravilnika predvidjeti postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja svih ustanova koje čine sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 211 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK | Podržavamo izradu novog Pravilnika te dajemo niz prijedloga za koje smatramo da će poboljšati njegovu primjenu. Smatramo važnim da su u proces napredovanja i nagrađivanja kao kandidati uključeni ravnatelji iako primjećujemo da se od 66 podkategorija koje se vrednuju za napredovanje najmanje 21 ne može ili vrlo teško može primjeniti za ravnatelje. Također, postoji niz podkategorija koje su teško primjenjive za rad i postignuća stručnih suradnika svih profila. Stoga smatramo da je potrebno uvesti više podkategorija koje se odnose na područje rukovođenja i upravljanja te na područja rada stručnih suradnika. Kriteriji vrednovanja su podijeljeni u 8 podkategorija koje po broju podkategorija i bodova nemaju istu "težinu". Vidljivo je da je najveća vijednost dana Stručnim člancima, nastavnim materijalima i obrazovnim sadržajima jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 navedena boda, za razliku od vrlo važne kategorije Unapređenje rada škole koja ima 8 podkategorija sa samo 12 bodova, od kojih su 4 boda primjenjiva na vrlo mali broj škola u odgojno-obrazovnom sustavu RH - centrima kompetentnosti. Stoga u ovom e-savjetovanju dajemo prijedloge novih podkategorija i više vrednovanje određenih podkategorija za koje smatramo da su važnije za profesionalni razvoj svakog pojedinca, škole i sustava. Napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan/ viši savjetnik je vezan uz godine mirovinskog staža, a mi smatramo da se trebaju poticati izvrsni neovisno o kriteriju godina mirovinskog staža te da se treba primarno rukovoditi kriterijem kvalitete rada, odnosno postignutim bodovima. Stoga predlažemo da se može i ranije napredovati u zvanje 2. savjetnik i 3. izvrstan savjetnik (ili viši savjetnik, kako mi predlažemo. U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 212 | Ivana Čale | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika. Drago mi je da pravilnik dodjeljuje bodove za stručna usavršavanja (uživo i online) i za rad na projektima u svim projektnim etapama (priprema i pisanje, vođenje ili koordiniranje, sudjelovanje ili doprinos realizaciji projekta).Vidi se da su nacrt izrađivali učitelji praktičari s iskustvom rada na međunarodnim projektima. Osvrnula bih se na neke dijelove pravilnika koji se odnose na učitelje mentore koji mi se čine prezahtjevnima. Smatram da pravilnik postavlja prevelike zahtjeve pred učitelje mentore s obzirom na ukupan broj bodova koje treba ostvariti (30) i broj sati educiranja učitelja ili studenata godišnje (6). Mislim da bi bilo dovoljno održati minimalno 2 sata educiranja učitelja i studenata godišnje. Obveza sudjelovanja u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje je prevelika i nerealna. 30 bodova treba postići iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“. Mislim da niti jedna kategorija ne bi smjela biti obveznom kategorijom, a posebno ne gore navedena kategorija unutar koje jedan od kriterija je rad u školskom timu za kvalitetu kojeg čine uz stručnog suradnika samo dva člana razredne i dva člana predmetne nastave, a bira ih ravnatelj. Ne bi smjela biti obveznom ta kategorija jer obuhvaća vrlo mali broj učitelja, a sudjelovanje u timu ne ovisi direktno o samom učitelju. Pravilnik bi trebao osigurati učiteljima slobodu djelovanja u područjima koja su u skladu s njihovim interesima i sposobnostima. Jedan od uvjeta za napredovanje u zvanje mentora je i usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih tzv. Okvirom što mi se čini preapstraktnim i presubjektivnim za vrednovanje i ocjenjivanje. Zar se ne može dobiti dovoljno jasna slika o nekom učitelju na temelju promatranja dva nastavna sata, pedagoške dokumentacije i mape s dokazima i potvrdama o njegovom ili njezinom radu tijekom proteklih pet godina? Pored kriterija izvrsnosti prilikom izrade pravilnika trebalo bi voditi računa i o zdravlju učitelja i njihovoj potrebi za odmorom. Samo zadovoljni učitelji mogu biti uspješni u radu s učenicima. '' Moderation in everything''. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 213 | Martina Budimir | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika jer smatram da kriteriji za napredovanje u starome pravilniku nisu bili dovoljno jasno i strogo definirani. -Slažem se s potrebom uvođenja dodatne razine napredovanja (izvrsni savjetnik). Po mome bi mišljenju trebala još jedna razina između zvanja mentora i savjetnika. -Slažem se i s povećanjem broja bodova potrebnih za napredovanje, premda mislim da su zadani parametri ipak malo previsoki. Iako osobno nemam problema s brojem bodova, bojim se da će za dosta kolegica i kolega zadani broj bodova biti nedostižan. -Nije definirano na koji će se način utvrđivati usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Piše samo da je to dio uvida u stručno-pedagoški rad. Hoće li se raditi o "ispitivanju" nastavnika ili će se shodno održanim satima i rezultatima prethodnoga rada pojedinoga nastavnika donijeti zaključak jesu li ishodi usvojeni ili ne? -Prijedlogom Pravilnika nije definirano hoćemo li se, nakon što smo po starom pravilniku već dva puta stekli zvanje profesora savjetnika, moći kandidirati za stjecanje zvanja izvrsnoga savjetnika ako zadovoljavamo sve ostale kriterije ili najprije trebamo doći do istoga zvanja savjetnika po novome pravilniku? Što je s kandidatima koji su u prethodnim odabirima u zvanje savjetnika već više puta imali preko 80 bodova? -U članku 7. stoji da je za zvanje izvrsnog savjetnika potrebno najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. S obzirom na činjenicu da se "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" poprilično usko veže uz tijela imenovana od strane Ministarstva u svrhu unaprjeđivanja sustava obrazovanja, bojim se da će vrlo mali broj nastavnika imati priliku napredovati u zvanje izvrsnog savjetnika. Jasno mi je da je to kategorija u kojoj nije cilj veliki broj nastavnika, ali smatram da nastavnici s 80+ bodova u 5 godina, koji nisu u tijelima navedenima u prijedlogu pravilnika, nisu manje zaslužni i da također zaslužuju priliku za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika jer se radi o zaista visokome broju bodova. -U članku 8. pozdravljam uvođenje bodovanja za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na županijskim i državnim natjecanjima. Takođem pohvaljujem što će se po novome bodovati po učeniku, a ne, kao do sada, po natjecanju. Ipak predlažem da se za osvojena prva tri mjesta na državnim tj. međunarodnim natjecanjima mentorstvo učenicima dodatno boduje. Ako je mentorstvo učenicima koji sudjeluju na državnoj razini jednako 2 boda, osvajanje jednog od prva 3 mjesta trebalo bi bodovati s 3 boda. Ako je mentorstvo učenicima koji sudjeluju na međunarodnoj razini jednako 3 boda, osvajanje jednog od prva 3 mjesta trebalo bi bodovati (kao i do sada) s 4 boda. U tome bi se slučaju trebalo bodovati po onoj kategoriji koja donosi više bodova. -Pozdravljam povećanje broja bodova za mentorstvo pripravnicima s 2 na 3 boda, ali mislim da je smanjenje bodova za mentorstvo studentima s 3 na 1 bod ipak predrastično. -Pozdravljam dobivanje bodova i za održana predavanja. Do sada je to bilo samo za radionice i za ogledni sat. -Pozdravljam bodovanje sudjelovanja na tečajevima u inozemstvu. -Kao bivša voditeljica županijskog stručnog vijeća moram izraziti negodovanje zbog obveze održavanja minimalno 3 sastanka godišnje. To je, s obzirom na financijska sredstva kojima raspolažu voditelji, previše. -Zašto se objavljivanje znanstvenoga članka o temi vezanoj uz obrazovanje ne navodi kao stavka koju treba bodovati? -Pozdravljam bodovanje za vođenje i sudjelovanje u projektima. -Smatram da je preveliki naglasak na digitalnome i da je prevelika razlika u bodovanju digitalnih spram ostalih oblika edukacija, sudjelovanja, materijala ili radova. -Pod "Sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateških, zakonodavnih, kurikulumskih i sl. dokumenata na državnoj razini (po skupni i po godini)" trebalo bi uvrstiti članstvo i sudjelovanje u sektorskim vijećima HKO-a. -Drago mi je da će se u slučaju duže opravdane odsutnosti djelatnika moći produžiti trajanje zvanja. -Smatram da bi trebalo omogućiti ranije stjecanje trajnoga zvanja, npr. nakon 25 ili 30 godina staža. Također smatram da bi se zvanje trebalo moći zadržati nakon drugog promoviranja u isto zvanje, a ne nakon trećeg. -Mislim da bi bilo dovoljno kao obvezu mentora imati najmanje 2 sata godišnje educiranja drugih, kao obvezu savjetnika 4, a kao obvezu izvrsnog savjetnika 6 sati godišnje. Smatram pretjeranim 6, 8, odnosno 10 sati godišnje. S obzirom na broj sastanaka, seminara, konferencija i ostalih oblika edukacija na kojima nastavnici uopće, osobito s obzirom na financijska sredstva, mogu sudjelovati, u stvarnosti bi bilo nemoguće izvršiti obveze u navedenome broju sati godišnje. -Trebalo bi utvrditi minimalni iznos godišnje nagrade istaknutim nastavnicima kako razlike u iznosu u pojedinim školskim godinama ne bi bile prevelike i ovisne o gospodarskim prilikama. -U članku 28. stoji: "Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora, odnosno zvanje savjetnika dužni su do isteka roka na koji su izabrani u zvanje, izvršavati obveze propisane člankom 21. odnosno člankom 22. ovoga Pravilnika." Zakon ne može djelovati retroaktivno. Ako je ostavljena mogućnost zadržavanja zvanja do isteka petogodišnjeg razdoblja, ne smije se istim nastavnicima nametati obveze po novome pravilniku, osobito stoga što nemaju na raspolaganju isti vremenski rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 214 | Sanja Pavlović Šijanović | PRAVILNIK | Pozdravljam i podržavam donošenje novog Pravilnika jer smatram da vrednuje znatno široki opseg i različita područja djelovanja te donosi promjene u načinu vrednovanja rada učitelja/nastavnika. Posebno podržavam osnivanje Povjerenstva za napredovanje u cilju podizanja razine objektivnosti. Naime, osobnog sam stava da će se na taj način moći objektivnije vrednovati rad učitelja/nastavnika, jer konačnu ocjenu rada učitelja/nastavnika ne donosi jedna osoba. Iako se ocjena do sada donosila na temelju neposrednog uvida u rad učitelja odnosno nastavnika i ocjene ravnatelja škole uz suglasnost učiteljskog vijeća odnosno vijeća nastavnika, postojala je mogućnost i vjerojatnost da se ocjena ravnatelja (donesena na temelju praćenja rada i uz suglasnost učiteljskog vijeća odnosno vijeća nastavnika) ne uzme u obzir. Isto tako, pomalo apsurdna procedura nalagala je da učitelj odnosno nastavnik nezadovoljan ocjenom (izvješćem) može podnijeti prigovor istoj toj Agenciji u roku od 15 dana od primitka konačne ocjene a o samom prigovoru odlučuje povjerenstvo iste Agencije. Dakle u cijeloj proceduri nigdje nije bilo MZO kao krovne institucije što mi se čini gotovo nadrealno. Iz navedenih razloga, smatram da je opravdano segment napredovanja učitelja/nastavnika postaviti pod okrilje MZO. Izražavam zadovoljstvo što je došlo vrijeme za promjenu postojećeg Pravilnika, i sigurna sam da će ova Javna rasprava donjeti dobre ideje, razmišljanja i prijedloge koji će biti ugrađeni u novi, dugo iščekivani Pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 215 | Jelena Dimec | PRAVILNIK | Čl. 2)Na koji način se dokazuje neposredan rad s učenicima i kolegama? Rad s učenicima bilježi se u Zaduženjima. Da li rad s kolegama može biti objavljen na webu škole, a opet za objave na webu škole zadužena je jedna osoba u kolektivu, pa će opet ta jedna osoba imati neke bodove. Tako osoba koja delegira realan rad u boljoj poziciji od onih učitelja koji istinski odrađuju poslove. Isto je i s projektima i zadrugama u školi. Dijelovi vezani uz edukacije on-line su dobro napisani što nam govori o kadru koji je pisao tablicu iz čl.8. Čl.5 Na koji način se konkretno određuje20 bodova godišnje?Preko edukacija on-line koje ne mora realno niti napraviti osoba koja je logirana. Tako u Čl.6 i Čl.7 „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“traži od učitelja autorski rad iz slobodnog vremena koji neće biti plaćen što malo frustrira jer i tako puno toga radimo volonterski i iz entuzijazma. Čl.8)Zar je stvarno ono što stoji u tablici u čl.8 jedino što pokazuje da li smo izvrsni ili ne?! Za kvalitetnog učitelja originalnost podučavanja je puno širi aspekt vještina od IKT edukacija. Uvođenje IKT-a je poželjno ali hoće li sve drugo postati nevažno? Pravilnik pokazuje uskogrudnost prema svim drugim metodama rada. Želi se besplatno autorsko djelo , slobodno vrijeme učitelja pretvara se u neplaćeno radno. Sužava se prostor za istinsko napredovanje i raznovrsnost metoda podučavanja. Organizacija i provedba natjecanja te mentorstvo učenicima,studentima i pripravnicima./opet je problem na koji način dobiti potvrdu za mentorstvo. U prijavnim listama za smotre prijavljuje se jedan učitelj i obično sebe prijave voditelji zadruga bez obzira na angažiranost u stvaranju proizvoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 216 | Meri Ružević | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika.Nastavnik sam strukovnih predmeta, 6 predmeta, sa 33 godine radnog staža, mentor. Radim punim intenzitetom na različitim školskim projektima Imam dovoljno i previše bodova za obnovu mentorstva. U članku 18. Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Mislim da nikako nije opravdano da se mjeri samo rad u obrazovanju.Većina nastavnika strukovnih predmeta, pa tako i ja, odradili smo dio svog radnog staža u industriji i sl.Po ovom pravilniku dovoljno je da samo 1 godinu niste u obrazovanju. Nastavniku mentoru ili savjetniku sa 35 godina UKUPNOG staža trebalo bi omogućiti trajno zadržavanje zvanja. Razgovarajući sa kolegama može se zaključiti da većina nastavnika strukovnih predmeta,,sa predloženim člankaom 18, neće obnavljati napredovanja iz razno raznih razloga. Omogućavaju mlađim kolegama da se dokazuju,umorni su,pomalo stizu i bolesti itd. Posljedica je smanjenje plaće nastavnicima pred mirovinu . To je blago rečeno frustrirajuće. Nepotreban je ponovni uvid u nastavni rad od dva sata nekome tko je dokazao svoju izvrsnost na prvom uvidu za napredovanje.Položen stručni ispit,napredovanje jednom ili više puta , zar je potreban dodatan uvid na nastavu, dodatni troškovi i bespotrebna organizacija povjerenstva ? Koji je smisao pedagoške službe i ravnatelja koji obilaze nastavu? Oni najbolje znaju tko kako radi tijekom cijele godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 217 | Mladen Beuk | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam uvođenje novog pravilnika, međutim moram skrenuti pozornost da se nigdje ne spominje da postoje učitelji koji su napredovali u zvanje mentora i savjetnika ili će to biti a izabrani su na mjesto ravnatelja škole.Nebi bilo u redu da se njihov trud i stečena znanja ne priznaju odnosno ne vrednuju dolaskom na mjesto ravnatelja škole.Učitelj savjetnik koji je imenovan za ravnatelja škole i učitelj koji je bez naprednovanja imenovan za ravnatelja škole su isto vrednovani.Predlažem da se stečena napredovanja zadrže i dolaskom na funkciju ravnatelja škole jer bi bilo pogrešno omalovažiti dosadašnji rad i rezultate i reći za ravnatelja to nije potrebno.Ravnatelj ne mora biti kvalitetan učitelj. LP! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 218 | ŽELJKICA MILIĆ-PEŠEC | PRAVILNIK | Pozdravljam Prijedlog novog Pravilnika. Podsjećam cijenjene sustručnjake da smo svoj doprinos u izradi istog mogli dati putem aplikacije na MZO-u u prošloj 2018. godini. Pojmovi iz Članka 2 su dovoljno jasni i pokrivaju rad svih stručnjaka u osnovnoj i srednjoj školi. Vremenski period od pet godina je prihvatljiv kao i broj usvojenosti ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kriteriji vrednovanja i osam kategorija vrednovanja iz Članka 8 smatram dovoljnim te se svatko od nas u njima može pronaći. Bodovanje također nije upitno. Članak 9 je važan jer će u Povjerenstvu biti moje kolege savjetnici, odabrani po otvorenom javnom pozivu i koji nisu iz moje škole. Članak 10 dozvoljava samostalnu Prijavu prema jednostavnom obrascu. Operativni dio odrađuje AZOO što je vidljivo iz Članka 13. Nagrađivanje u Članku 25 je potrebno jer među nama je puno učitelja koji rade više i u pravilu bez naknade. U redu je i definiranje postotnog iznosa za sve sudionike u eksperimentalnom programu. Mene osobno zahvaća ovaj novi prijedlog Pravilnika i prema njemu ću dalje postupati kako se i navodi u Članku 28. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 219 | LIDIJA ŠUŠAK HERCEG | PRAVILNIK | Smatram da je digitalizacija trebala napredovanje učiniti puno jednostavnijim, naročito jer se o njoj puno govori u novoj reformi školstva pa se to moglo primijeniti i na ovaj pravilnik. Povjerenstvo za napredovanje u ovom obliku bi bilo nepotrebno ako bi postojala baza podataka u koju bi učitelji unosili dokumente/potvrde u sustav koji bi bio postavljen tako da ih može automatski bodovati. Na taj način bi radnici u svakom trenutku znali koliko bodova imaju i u onom trenutku kada bi došli do bodova za napredovanje mogli bi npr. ispuniti elektronički zahtjev za napredovanjem koje bi odobrilo ministarstvo ili agencija. Na taj način se ne bi trošio novac na dnevnice i putne naloge članova povjerenstava ni vrijeme na njihovo osnivanje i imenovanje. Što se tiče kategorija i kriterija smatram da mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija zaslužuje više bodova po godini (prije je bilo 3, sada samo 1) jer vježbaonica traje gotovo cijelu godinu (osim 9. i 2. mj.) i donosi puno obaveza. Smatram da bi se i razredništvo trebalo bodovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 220 | Danijela Baćilo | PRAVILNIK | Poštovani autori novog Pravilnika, poštovane sudionice, poštovani sudionici u raspravi, novi je Pravilnik razradio načela i načine vrjednovanja, uveo vrjednovanje mnogih važnih poslova i nove mogućnosti u imenovanjima, posebno: sudjelovanje u radnim skupinama: za evaluaciju nacionalnih ispita ili državnu maturu, rad na projektima, međunarodna suradnja, skraćeno vrijeme 120 dana prije isteka vremena na koje je djelatnik izabran u zvanje, mogućnost trajnog zadržavanja zvanja pod određenim uvjetima, mogućnost produljenja roka pod određenim uvjetima uz druge dobre novosti. Ipak, u njemu su uočljivi nedostatci: prenaglašena uporaba nekih metoda ( termin "online" korišten je deset puta), udaljenost od svakodnevnih, stvarnih mogućnosti, prakse, problematika rada udaljenih i manje razvijenih krajeva i opremljenih škola čime se iste stavlja u neravnopravan položaj. Bilo bi nužno produljiti vrijeme za dopune i prijedloge te omogućiti izjašnjavanje struke i udruga povezanih sa strukom u okružju u kojem nam je važna empatija, komunikativnost, timski rad, a Pravilnik ne bi postao alat za rezanje troškova. On bi trebao postati dokument kojim će se trajnije odgovoriti na sve težu ulogu učitelja. U suvremenom okružju ima izazov primjene novih tehnologija, samorazvojem treba pratiti i osuvremeniti nastavu, dok istovremeno teče virtualni proces otuđenja, porast siromaštva, ovisnosti, nasilja, kojima su djeca izložena, a što ih sve udaljuje od nastave i izvannastavnih aktivnosti kao dobrog odgojnog i preventivnog programa provođenja slobodnog vremena, stoga je naglasak koji Pravilnik daje samorazvoju učitelja i izvannastavnim aktivnostima prilično prikladan. U svezi s člancima i stavkama koje treba dopuniti, doraditi ili promijeniti, navodim sljedeće zamjedbe: u svezi s 8. člankom: -mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) 1 bod: Obvezno treba nagraditi i pojedince u skupini, ujednačiti vrjednovanje rezultata natjecanja po županijama, izjednačiti smotru Lidrano s ostalim područjima, kao smotra nema plasman, ali svjesni smo potrebe za pismenim i rječitim građanima, vještim piscima/autorima znanstvenih radova, projekata, kao i dobrim govornicima u vremenu kada smo ostali bez blaga retoričke škole dr. Škarića. Trebalo bi povoljnije vrjednovati sudjelovanje u različitim radnim skupinama za potrebe Ministarstva, NCVVO-a i Agencije: za državnu maturu, umjesto jednim, s dva boda, kao i mentorstvo studentu, mentorstvo pripravniku s 4 boda. U svezi s vođenjem stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) i zahtjevu za najmanje 3 održana sastanka stručnog vijeća te najmanje jedno održano predavanje ili radionicu godišnje, valja istaknuti kako se se na dva do tri sastanka ne uspije odraditi toliki broj predavanja, treba razmisliti o obliku sastajanja koje može biti organizirano za manje, ciljne ili dogovorene skupine čime bi bilo moguće ostvariti zadani broj sati. Također je potrebna veća materijalna potpora ovim sastancima jer su mnogi voditelji do sada snosili dio troškova. Evaluacija je poželjna, ali ako je prisilna i nužna, upućuje na nepovjerenje u svoje djelatnike. Trebalo bi je drukčije osmisliti, a mogućnosti su brojne. U kontekstu obveznih različitih kategorija za napredovanje, valja propitati mjerilo trajanja; zašto bi obvezno bilo sudjelovanje u "online" edukaciji na svim razinama, potičući one s duljim trajanjem, npr. na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije), sagledajmo to i zdravstveno. U vremenu u kojem se nagrađuje učinkovitost, kakvoću ne bi bilo dobro mjeriti minutažom pa je dodatno bodovati. Definirati stručno društvo, stručnu udrugu i druge općenite izraze, navesti i primjere prema postojećoj praksi. Definirati i opisati kako se boduje uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji): sadržajno: za vijesti, fotografije, članke, ankete, suradništvom s knjižničarom ili profesorom računalstva tijekom godine. Dopuniti: pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) gradskom razinom i bodovati je s najmanje dva boda, a tako i rad povjerenstava. U svezi s 13. člankom: veliki broj članova Povjerenstava iskazuje sumnju u rad dosadašnjih, kao i kakvoću djelatnika koji su napredovali. Važno je da članovi Povjerenstva za napredovanje budu neovisni, trebaju biti također i dovoljno plaćeni i bodovani kako bi bili motivirani na poticanje napredovanja, a ne da to odrađuju formalno, nevoljko, prisilno, možebitno i restriktivno, na štetu djelatnika. Treba skrbiti o tom da Pravilnik svojim zahtjevima ne razvije strah kod ljudi i odustajanje od napredovanja, iako ga svojim radom zaslužuju i prepoznati su kao vrijedni u svojim sredinama, što nije bio rijedak slučaj ni s prethodnim jer su nastavnici samokritični. U svezi sa 17. člankom: u članku 17. izrijekom se spominje opravdana duža odsutnost na koju se može produljiti rok izbora u zvanje pod određenim uvjetima, valjalo bi ih navesti kako bi se izbjegli mogući nesporazumi. U svezi s 18. člankom: prema članku 18., stavku (2) , predlaže se da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno, a bilo bi dovoljno 30 godina od ukupno 40 (nakon 75 %) jer se kontinuitet rada djelatnika nužno ne prekida starenjem; ako je i smanjio količinu nekih aktivnosti, ne znači da ih je ukinuo. U svezi s 22. člankom: djelatniku treba omogućiti izbor metoda i oblika dijeljenja dobre prakse, ne namećući mu apsolutno vrijeme jer je najvažnija učinkovitost. Također, sastanci se županijskih stručnih vijeća ne sazivaju toliko često da na njima bude dovoljno vremena za te sate. Edukaciju i primjere dobre prakse moguće je napraviti na mrežnim stranicama koje bi Ministarstvo trebalo financijski poduprijeti, a to ne moraju biti isključivo CARNET stranice, pluralizam je dobrodošao: moguće je na nekim mrežnim stranicama strukovnih udruga, voditelja, izvrstan je primjer stranice s dijeljenjem sadržaja: http://www.rivaon.com. U svezi s 25. člankom: dvojbena je odredba o 500 djelatnika, a i načela su vrjednovanja preopćenita, osobito unaprjeđenje rada škole. Treba ih pomnije razraditi, vodeći računa o neravnomjernim uvjetima u kojima sudjeluju učitelji i učenici u mnogim neopremljenim školama, što je važno znati jer ulazimo u obrazovanje digitalnim tehnologijama, a ponegdje nema ni signala ni računala u učionici. Pitanje je kako u istu usporedbu staviti nastavnika koji radi u trogodišnjoj strukovnoj školi s nastavnikom koji radi u četverogodišnjoj strukovnoj ili s onim u gimnazijskom programu: možeš raditi samo ono što učenici mogu iznijeti. Postići da učenik vozač lijepo nastupi na županijskom ili da instalater riješi 60 % školskog natjecanja u jeziku rađenom po gimnazijskom programu pokazatelj je da se radi s darovitom djecom koja su možda u trogodišnjim zanimanjima, ali mogu položiti četvrtu godinu i upisati željeni fakultet, a takav rad nije dovoljno nagrađen opisnicima Pravilnika: 1 bod za vođenje umjesto bar 2 po godini. Treba promisliti o uporabi riječi sekcija i uvesti: izvannastavne aktivnosti. Dodatno: uspješnost je u ishodima: treba izrijekom navesti hoće li Povjerenstvo koristiti neka od ovih mjerila/vrsta vanjskih vrjednovanja: uspjeh na državnoj maturi, nacionalni ispiti, PISA provjere, procjena, vrjednovanje rada nastavnika sagledana gledištem roditelja i učenika? Sve zajedno? Ne propiše li se i ne opiše li se izrijekom, mogući su nesporazumi i žalbe. Ako su mjerilo ocjene, moguće je očekivati odustajanje jednog dijela djelatnika ili poplavu odličnih. Pravilnik također treba pratiti Kurikulum gdje ovo također nije iscpno razrađeno. Valja se voditi primjerom dobre prakse: onako iscrpno, ali i precizno kako su napisani odobreni projekti, tako treba nastojati uraditi i Pravilnik. Na kraju, ali ne i manje važno, pravednijim i prikladnijim bodovanjem Pravilnik može ukloniti nezadovoljstvo uzrokovano odvajanjem manje novca za zvanja, što se nagrađivanjem kao odvojenom kategorijom ne ublažava. Svakako, hvala na trudu svima koji su svojim prethodnim prijedlozima i znanjem napravili mnoge pomake i onima koji ga sada dopunjuju. Ipak se nadam da novi Pravilnik neće voditi dehumanizaciji djelatnika koji, da bi bili uspješni, trebaju imati vremena i za svoj privatni i obiteljski život. Srdačan pozdrav i uspješan rad na doradi ovog dokumenta te sretnu i uspješnu 2019. svim uključenima želi Danijela Baćilo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 221 | Sanja Sruk | PRAVILNIK | Pozdravljam stvaranje novog Pravilnika i načina bodovanja. Smatram da bi objavljivanje stručnog članka u RH trebalo biti bodovano s 2 boda kao po starom Pravilniku, budući da stručnih časopisa za pojedini predmet ima malo i kriteriji objavljivanja su strogi. Osim toga, pisanje članka zahtijeva ne samo stručne, nego i neke druge kompetencije, časopisi su na državnoj razini, pa objavljivanje članka ne zaslužuje manje bodova od predavanja na županijskoj razini, koje po prijedlogu novog Pravilnika donosi 2 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 222 | SILVANA JUKIĆ | PRAVILNIK | 1. Svaka godina razredništva trebala bi se bodovati jednim bodom. Razredništvo nije direktno vezano uz STRUČNO usavršavanje, ali svakako pridonosi stručnom razvoju i izgrađuje nastavnika. Razrednici su znatno više angažirani tijekom godine, a osobito na njenom završetku, pa samim tim im ostaje manje vremena za ''skupljanje značkica''. Razrednici nisu dodatno plaćeni za taj zahtjevni posao koji obavljaju, pa neka ih se bar na ovaj način motivira. 2. Smanjiti broj godina mirovinskog staža potrebnih za trajno zadržavanje zvanja . Članak 18, (2) '' Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno'' Nekada se ovako i moglo jer je studij trajao kraće i nastavnici su brže dolazili do zaposlenja. Naime, sada studij traje 5 godina. U idealnim uvjetima diplomirati se može u 24. godini života. Slijedi godina dana stažiranja + polaganje stručnog ispita. Ako ste sretni da se odmah nakon položenog stručnog ispita i zaposlite na neodređeno vrijeme, to bi bilo u dobi od 26 godina. (Govorim, kao što vidite, hipotetski i osobno ne poznajem nikoga tko je ovako savršenim redom i brzinom uspio doći do zaposlenja.) Nakon 35 godina neprekidnog rada imat ćete najmanje 61 godinu, a često zapravo i više od 65. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 223 | Kristinka Lemaić | PRAVILNIK | Pozdravljam prijedlog Pravilnika kojeg smatram dobrodošlim i suvremenim. No, isto tako smatram da nacrt Pravilnika mene osobno ne motivira na daljnji izvannastavni i izvanučionički rad zato što sam u nepune četiri godine mirovinskog staža u zvanju učiteljice zadovoljila mnoge kriterije i to u svih osam kategorija aktivnosti pri čemu sam stekla 60-ak bodova. Moje napredovanje u zvanje mentora nije moguće sljedeće dvije godine i doista se pitam ne bih li trebala prorijediti svoje izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, premda će to zasigurno biti nauštrb unaprjeđenja rada Škole i kvalitete mog osobnog i stručnog razvoja. Doista smatram pretjeranim nemogućnost prvog napredovanja u zvanju čak šest godina tim više što zakoni RH daju mogućnost da se polaganju pravosudnog ispita pristupi nakon (samo) 18 mjeseci vježbeničkog staža, a neka specijalistička usavršavanja liječnika traju (svega) četiri godine. Svjesna sam da je Pravilnikom teško predvidjeti kriterije za iznimke, no isto tako sam svjesna da bi za mlade i kvalitetne kolege mnogo značila mogućnost napredovanja u zvanju i prije isteka šest godina mirovinskog staža što bi im mogao biti i dodatni motiv za ostanak u sustavu obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 224 | Marica Brzica | PRAVILNIK | Smatram da nismo svi ravnopravni obzirom na školu u kojoj radimo i obzirom na radno mjesto. Učitelji u manjim školama, sa malim brojem učenika i kolega će puno teže skupljati bodove i zadovoljavati ostale uvjete potrebne za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 225 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK | Pravilnikom mora biti jasno da li je napredovanje postupno tj. od mentora do savjetnika i dalje s obzirom na radni staž za pojedini stupanj napredovanja ili se uz uvjet radnog staža od 10 ili više godina staža odmah može postići zvanje savjetnika bez napredovanja u mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 226 | Vera Ćuže-Abramović | PRAVILNIK | Članak 8. Rad u stručnim vijećima: Voditeljica sam Županijskog aktiva pa me zanima zašto se očekuje održati minimalno 3 sastanka stručnog vijeća kada voditelji dobivaju 1000 kn godišnje? Mislim da bi objektivno bilo tražiti 1 sastanak godišnje ili povećati uplaćenu svotu.Od navedenih 1000 kn od voditelja se očekuje platiti predavače (ako ih nećemo podcjenjivati pa očekivati da rade besplatno), počastiti barem s kavom i kojim pecivom, otići na stručni skup koji organizira Agencija. Članak 16(4): Piše da se prava i obveze stječu od dana donošenja odluke. Znači li to da ne moramo čekati svečanu promociju koja je obično vezana uz Dan učitelja kao što je praksa do sada? Događalo se više mjesečno čekanje do sada. Voljela bih znati ako se od nas očekuje toliko više bodova za napredovanje hoće li to biti i u materijalnom smislu nama isplativo pa ćemo doista biti jako motivirani za napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 227 | Natalija Kurjaković | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika, no ono što me najviše u njemu smeta je da ne pridaje gotovo nikakav značaj kvaliteti rada u razredu. Broj godina staža ne mora biti garancija za izvanredna postignuća u razredu koja bi trebala biti osnovni kriterij napredovanja. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave koja bi nam svima trebala biti na prvom mjestu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 228 | VALENTINA MARTAN | PRAVILNIK | Bodovati rad stručnih suradnika / učitelja u Školskim Povjerenstvima, a posebno u Povjerenstvima Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika i primjerenog oblika obrazovanja. Bodovati sudjelovanje u obavljanju poslova po Javnim pozivima NCVVO-a. Bodovati obavljanje poslova koordinatora pomoćnicima u nastavi/stručnim komunikacijskim posrednicima (novi Pravilnik). Povećati broj bodova za mentorstvo studentima. Zašto samo mentoriranje studenata učiteljskih i nastavničkih studija? Uzeti u obzir i mentoriranje studenata, budućih stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, pedagoga, psihologa, knjižničara... Bodovati objavljivanje znanstvenih radova, a ne samo stručnih članaka. Uvesti dodatne kriterije za bodovanje prema kojima bi se mogao bolje valorizirati rad stručnih suradnika svih profila s obzirom na specifičnosti poslova pojedinih struka, kao i doprinosa koje imaju u unapređivanju sustava odgoja i obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 229 | Petra Šelebaj | PRAVILNIK | Smatram da je preveliki naglasak stavljen na izvannastavni rad a najmanji dio bodova nosi zapravo bazična djelatnost a to je sam rad u razredu, s učenicima, koji smatram da bi trebao biti najvažniji kriterij za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 230 | ELVIRA KORMAN | PRAVILNIK | Što je s odgojno-obrazovnim radnicima koji imaju više od 35 godina radnog iskustva u odgojno -obrazovnom radu?Da li i oni moraju obnavljati svoje zvanje stečeno po starom pravilniku?Bilo bi pošteno i njih nagraditi kad su toliko generacija uspješno obrazovali i bili aktivni u svom radu!Lijepi pozdrav i sretno svim prosvjetarima u Novoj 2019. godini! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 231 | Ljerka Vukić | PRAVILNIK | eni se čini da je broj sati održavanja radionica na ŽSV velik, s obzirom na broj sastanaka. No, smatram kako nije dopustivo ničim ne definirati što trebaju činiti oni koji ne žele napredovati. Naime, ako nije propisan ničim najmanji broj odslušanih predavanja, to znači da smiješ nastaviti ne usavršavati se.Možda to nije predmet ovog Pravilnika, ali ne znam kojeg je. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 232 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK | Predlažem: Pravilnik o napredovanju i nagrađivanju dionika obrazovnog sustava. Ostavlja prostora i za neočekivano i nenabrojano u sustavu a moglo bi doći iz ITK sektora... Predlažem umjesto kvantiete da se procjenjuje kvaliteta i suvremenost tema kojima ćemo obasipati kolege i stručnu javnost. Mjerilo je potržanja za predavanjima i radionicama. Nagrađivanje bi se moralo jasnije definirati uključujući i sastavnice kao što su autorska prava jer to sada nije regulirano ovdje. Trajno zvanje bi se moralo automatski dodijeliti nakon dva uzastopna imenovanja u bilo koje zvanje. Sustav e- praćenja nije baš do kraja jasan jer pored stručnog usavršavanja u predmetima imamo i prilika za interdisciplinarno usavršavanje koje nije i ne može se jasno definirati. Postupak je sada sa dva koraka prometnuti u neih potencijalnih sedam, što je nepotrebno umnožavanje poslova ali i povjerenstava. U konačnici, ako se želi ljude potaknuti da usitinu opravdaju svoje dodijeljeno zvanje, uvedite opbevzu tzv "kolegijalni hospitacija" kojima će se sustav sam od sebe iznutra popravljati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 233 | Davorka Bronzić | PRAVILNIK | Smatram da određeni broj sati stručnog usavršavanja nije valjan uvjet za napredovanje, jer sama mogućnost i dostupnost stručnog usavršavanja nije jednaka u svim djelovima Hrvatske. Posebno što troškovi odlaska na stručne skupove (državne,međužupanijske...) nisu jednaki npr iz Zagreba ili iz Dubrovnika. Što se tiče on line edukacija, osoba može provesti puno više sati na raznim edukacijama (npr. Oxford Teachers Club, British Council TeachEnglish, Teachers Academy,webinari izdavačkih kuća,izmjena iskustava s kolegama putem društvenih mreža, foruma i slično), a da za to ne dobije potvrdu i samim tim mu se neće računati kao stručno usavršavanje. Smatram da se redovitost stručnog usavršavanja ne može mjeriti u satima i to mi je jedna od većih manjkavosti ovog pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 234 | Nataša Šantić | PRAVILNIK | Pozdravljam ovaj prijedlog pravilnika i nastojanje da se vrednuje rad nastavnika. No, čini mi se u cjelini da je previše uvjeta i obveza koje osoba mora odraditi kako bi napredovala. Za sve to prekratak je dan od 24 sata. Stalno stižu novi pravilnici, obrasci ...papirologije na pretek... A gdje je tu čovjeku vrijeme za normalan život, obiteljske obveze? Znam o čemu govorim! Ne piše na kraju da tko sve to postigne ima pravo na 100 % bolovanje jer će mu zdravlje stradati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 235 | Diana Dujmović | PRAVILNIK | Zašto nije određena cifra nagrađivanja? AKo ovisi o BDP-u/ državnom proračunu može se dogoditi da neke godine ni ne bude nagrađivanja, slično kao što je bilo s jubilarnom nagradom 2013. (mislim) i s dogovorom o povećanju plaća kad BDP poraste... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 236 | Diana Dujmović | PRAVILNIK | Može li se definirati što znači: Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj razini. Ni u starom pravilniku nije pojašnjeno- svatko drukčije definira. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 237 | Ksenija Lekic | PRAVILNIK | Nedefinirano je na što i na koga se odnosi "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama". U većini škola točno su imenovani i zaduženi učitelji koji uređuju školsku web stranicu , školsku FB stranicu ili školski list. Prema tome, samo bi oni imali pravo na dodjelu tih bodova za napredovanje. Nastao bi opći kaos kada bi svim učiteljima bilo dozvoljeno takvo objavljivanje. Ili - možda se to ipak odnosi na objavu o nekoj provedenoj aktivnosti, projektu, izložbi, programu i sl. gdje je navedeno ime učitelja koji je to odradio. Upravo se te i takve vijesti objavljuju na mrežnoj stranici škole. Bez njih oni koji su zaduženi za objavljivanje na mrežnim stranicama ne bi imali niti što objavljivati. Objavljuju se vijesti o učenicima i njihovim mentorima koji su postigli neke rezultate. Samo "podizanje" tih materijala može bilo tko imalo informatički pismen. Ovdje izuzimam učitelje zadužene za objavljivanje školskih listova jer je njihov posao daleko zahtjevniji i obimniji. Predlažem da se u tom slučaju vrednuje i objava o aktivnostima vezanim za obrazovanje i na lokalnim mrežnim stranicama (prim. službena web stranica grad), županijskim i sl., u lokalni glasilima,... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 238 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK | Navedenim pravilnikom koji definira nagrađivanje određene skupine odgojno-obrazovnih djelatnika propušteno je na identičan način definirati nagrađivanje, odnosno materijalno vrednovanje odgojno-obrazovnih radnika izabranih u zvanja. Zbog čega je to za jednu skupinu radnika (onih koji provode eksperimentalni program) moguće, a za drugu skupinu koja dokaže izvrsnost nije? Predlažem u Pravilnik uvrstiti koeficijente povećanja brutto plaće radnika izabranih u zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 239 | Ivana Opačak | PRAVILNIK | Pozdravljam prijedlog novoga pravilnika. Transparentan je i mislim da će motivirati učitelje čiji će rad i rezultati biti pravednije vrednovani. Smatram da je broj potrebnih bodova za napredovanje realan, kao i broj kategorija vrednovanja učiteljeva rada. Također je dobro da se učitelje potakne i aktivno uključi u unaprjeđenje odgojno-obrazovnoga procesa te da se njihov angažman vrednuje. Voljela bih da se pravilnikom definira status učitelja (u napredovanju) koji predaju dva ili više predmeta. Konkretno, zanima me hoće li se vrednovati stručno usavršavanje, predavanja na stručnim skupovima, rezultati učenika na natjecanjima, projekti i sl. u domeni oba predmeta ili se pak isti vrednuju samo u okviru nastavnoga predmeta "odabranog" za napredovanje. Čini mi se da je dosad to uvelike ovisilo o osobnoj procjeni savjetnika koji obavlja stručni uvid u rad učitelja. Zašto je, primjerice, učitelj engleskoga i njemačkog mentor/ savjetnik za oba predmeta, a isto nije slučaj s učiteljem, primjerice, hrvatskoga i engleskog??? Drugi se stručno usavršava u virtualnim učionicama oba predmeta (jer smatra da učitelj mentor/ savjetnik mora biti dostojan svoga zvanja na nastavi oba predmeta)... i to mu neki savjetnik ne priznaje??? Nije dobro da neke važne teme ostanu nedorečene i podložne subjektivnim procjenama pojedinaca. Također postoje međunarodna "online" natjecanja (primjerice "Best in English") u čijoj organizaciji sudjeluju koordinatori iz škola sudionica ("online" komunikacija s europskim organizatorom, osiguravanje uvjeta za održavanje istoga, komunikacija s europskim partnerima putem medija i sl.) . Jesu li ista u rangu županijskih natjecanja??? Smatram, kao i neki od mojih kolega, kako su 3 županijska stručna skupa godišnje nedostatna da svi zainteresirani učitelji održe predavanja/ radionice u očekivanom broju sati. Često se i to svede na osobne kontakte i neki učitelji, nepravedno, imaju prioritet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 240 | MATEJA JURJAKO | PRAVILNIK | Članak 21.-23.: Na osnovu koje računice je određeno 6, 8, 10 sati educiranja kolega i druge podrške? Što znači kolegijalna podrška i kako mjeriti vrijeme provedeno pruženjem kolegijalne podrške? Ako imamo okvirno 3-4 županijska vijeća godišnje je li moguće da svi koji žele(ili ne žele) napredovati imaju barem jedno predavanje/radionicu. Ta predavanja ili primjeri prakse često traju do 30 min, nekad i kraće. Ubraja li se aktivno sudjelovanje u radu školskog aktiva pod educiranje kolega i podršku? Kako mjeriti to vrijeme? Što je s učiteljima u malim školama i malim sredinama, npr. otočke škole i sl? Imaju li oni jednake mogućnosti za educiranje kolega, studenata i sl? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 241 | MATEJA JURJAKO | PRAVILNIK | Što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Npr. za školski list dobiva li bod glavni urednik/grafički urednik/lektor ili bilo koji ostali sudionici u uređivanju koji na svoj način doprinose realizaciji lista (od članaka, materijala i sl.) Također za web stranice, odnosi li se to na učitelja koji je zadužen za administraciju weba ili svi učitelji koji objavljuju sadržaje sudjelujući tako u uređivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 242 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK | Stručni ispit u Republici Hrvatskoj izgubio je bilo kakvu svrhu jer ne služi ni za prednost prilikom dobivanja posla. Da bi se dao barem mali dignitet trudu koji je uložen u polaganje stručnoga ispita kao prvoj iskaznici za rad, smatram da bi se negdje trebalo navesti da je položen stručni ispit prvo napredovanje učitelja/nastavnika/stručnih suradnika te da je to uvjet za sva ostala nagrađivanja i napredovanja. Dakle, ne može biti unaprijeđen u zvanju i nagrađen učitelj/nastavnik/stručni suradnik koji nema položen stručni ispit. Pretpostavljam da ima osoba u sustavu koji rade više godina, a još nemaju položen stručni ispit. Možda to navesti još detaljnije odrediti i precizirati u Članku 5? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 243 | Marica Motik | PRAVILNIK | Za početak, mogu pohvaliti sadržaj Pravilnika jer vrednuje vrlo široki opseg djelovanja prosvjetnih djelatnika u mnogim područjima. Novina je i osnivanje tima za koordiniranje napredovanja učitelja. Dakle, sad imamo veći broj izvršitelja koji rade isti posao. Pretpostavljam da je cilj podizanje razine objektivnosti. No da se postigne prava objektivnost, taj bi tim redovito u nekom vremenskom razdoblju u savjetničkoj ulozi obilazio nastavu svih učitelja i nastavnika što bi poticalo i unapređivalo rad svih, a voditelji bi napredovanja učitelja i nastavnika imali puno objektivniji uvid. Nameće se pitanje kako je moguće da danas, kad je informatička tehnologija zauzela tako važno mjesto već u obrazovanju osnovnoškolskih učenika, nikome nije palo na pamet da bi ta tehnologija uvelike olakšala i pojednostavila sustav napredovanja učitelja i nastavnika, učinila ga pravednijim i transparentnijim. U školama su zaposleni pedagozi, kao pedagoški koordinatori, koji bi jednostavno mogli voditi e-maticu učitelja, vidljivu savjetnicima ili koordinatorima napredovanja. Time bi lako nastala vrlo pravedna i transparentna lista prema kojoj bi se dalje moglo postupati pa i automatizmom ili kako se već odluči. Ovaj Pravilnik je u pogledu objektivnosti i pravednosti vrlo manjkav kao i prethodni jer napredovanje pokreće zainteresirani pojedinac koji dakako udovoljava uvjetima, što je u redu, ali velika je mogućnost da se u školi unaprijedi pojedinac koji preda zahtjev, a puno manje pridonosi od ostalih svojih kolega koji se recimo ne bave vlastitim napredovanjem, nego predano rade na napredovanju svojih učenika. To bi naša administracija nazvala preuzimanjem odgovornosti za svoj profesionalni razvoj, no mislim da je preuzimanje odgovornosti za svoj profesionalni razvoj angažiran odnos prema stjecanju novih znanja, interes za svakodnevnim učenjem, rast u profesionalnim kompetencijama i vještinama, podizanje kvalitete rada s učenicima, a da je odgovornost poslodavca da prepozna i vrednuje kvalitetu pod kojom se podrezumijeva i radno iskustvo. Nadam se da će autori Pravilnika razmisliti i o ovim primjedbama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 244 | Anđa Suvala | PRAVILNIK | Pohvalno je što ovaj Pravilnik u uvjetima napredovanja donosi znatno povećanje bodovnoga praga (za prvo napredovanje 30 bodova u odnosu na 7 bodova u dosadašnjem Pravilniku). Osim toga ostvarivanje bodova traži se u više kategorija (najmanje četiri kategorije za prvo napredovanje) što potiče raznovrsnost u stručno-pedagoškom radu. Predlažem da se pročisti određena terminologija koja se ovdje prenosi iz dosadašnjeg Pravilnika, npr. u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada stoji: vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) što je i dosad bilo nejasno jer u školama više ne postoje sekcije, društva (postoje izvannastavne aktivnosti, a taj se termin ne rabi u Pravilniku). Postoje li klubovi na školskoj razini? Nekada su u nekim školama postojali školski sportski klubovi ili debatni klubovi, ali sve skupa spada u izvannastavne aktivnosti (mali nogomet, novinarsjka skupina, medijska grupa itd.) Pohvalno je da se ovim Pravilnkom boduju i aktivnosti na školskoj razini kao što su predavanja ili radionice koje zahtijevaju veću stručnu pripremu (i priličnu psihološku pripremu jer se izvode pred svojim kolektivom koji je vrlo kritičan, a kritičnost je uvjetovana i međusobnim odnosima). U čl. 8 u kategorijama aktivnosti stručno-pedagoškog rada koji se boduje, bilo bi dobro razlikovati bodovanjem rangiranje (prva tri mjesta) učenika na županijskoj i državnoj razini natjecanja od samoga sudjelovanja (na ljestvici ispod prva tri mjesta) na istim razinama natjecanja. Hoće li učitelji koji sa svojim učenicima ostvare jedno od prva tri mjesta biti nagrađeni? Ukoliko to nije predviđeno nagrađivanjem (a nije jasno navedeno u Pravilniku), trebalo bi se bodovati kao određena aktivnost ili kategorija kako je u dosadašnjem Pravilniku. Bilo bi dobro jasnije opisati stavku profesionalni razvoj (dosad stručno usavršavanje) koja se određuje samo brojem sati i je li uživo ili online. Pritom mislim na to hoće li se različito vrednovati broj sati ostvaren na edukacijama koje organizira MZO ili AZOO i na edukacijama koje organiziraju izdavačke kuće, udruge itd. Zadani broj sati za edukacije učitelj može ostvariti samo u okviru jedne kuće, npr. na edukacijama izdavačkih kuća ili udruga ( ne umanjujem ovdje kvalitet predavača i vrijednost tema), a ni jedan sat na edukacijama MZO ili AZOO. Takvih je primjera dosad bilo na terenu, ali je dosadašnji Pravilnik definirao što je redovito stručno usavršavanje - sudjelovanje na edukacijama koje organizira MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 245 | Nikolina Nikolić | PRAVILNIK | Članci 21., 22. i 23. zahtijevaju od mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika 6, 8 i 10 sati godišnje educiranje drugih, no nije jasno navedeno kako i u kojem obliku. Naime, nemoguće je taj broj sati realizirati na sjednicama i županijskim vijećima, a da svi kandidati budu zastupljeni. Također, nije jasno navedeno kako bi se dokazivalo educiranje osim u zapisnicima i potvrdama o stručnom skupu. Potrebno je transparentno objasniti ovaj dio o dijeljenju materijala i pružanja podrške. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 246 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 21. 22. i 23. zahtijeva se od mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika 6,8,10 sati godišnje provoditi edukacije s kolegama. Kao voditeljica ŽSV-a navodim da to nije moguće, jer u 3 ŽSV-a koje održavamo tijekom godine nije moguće da svi mentori i savjetnici iz vijeća uopće dobiju priliku za izlaganje, predavanje ili radionicu jer je cilj vijeća i provođenje edukacije sa stručnjacima sa sveučilišta i pedagoških fakulteta. Godišnje mogu 2-3 kolege mentori/savjentici dobiti priliku za predavanje. U školi na UV-u postoje brojne teme koje se moraju odraditi vezane uz nove zakone, pravilnike, školski kurikul, probleme u školi, tako da isto tako nema vremena za neprestana izlaganja mentora i savjetnika. UV trajalo bi u tom slučaju satima. Taj dio valja precizirati da ispunjavanje tog uvjeta iz čl. 21.,22.,23. bude moguće jer u ovom slučaju nije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 247 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 8 Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada navodi se i boduje s jednim bodom sudjelovanje u radu povjerenstava ne školskoj razini, a s dva boda na županijskoj razini. U provođenju smotre Lidrano postoji vrednovanje učenika na međuopćinskoj i gradskoj razini koje je zahtjevno kao i županijsko jer se uputama o radu predviđa i zahtijeva održavanje okruglih stolova s učenicima i mentorima te potpuna i cjelovita evaluacija svih radova i sudionika smotre. Držim da je nužno sudjelovanje u radu povjerenstava na međuopćinkoj i gradskoj razini uvrstiti u pravilnik i vrednovati sa 2 boda kao i županijsko. Nadalje, nigdje se ne spominje sudjelovanje i rad u povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na međuopćinskoj, gradskoj i županijskoj razini što je iznimno zahtjevan posao za učitelje, a poglavito za stručne suradnike pedagoge, psihologe i defektologe. Nedopustivo je da se taj rad uopće ne vrednuje u postupku napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 248 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK | U čl. 4 stoji da učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u zvanja: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. izvrstan savjetnik. U dosadašnjim odlukama o napredovanju u zvanja bila su dva stupnja (mentor i savjetnik), ali učitelji u OŠ dobivali su zvanje učitelj mentor i učitelj savjetnik, dok su nastavnici u SŠ dobivali zvanje profesor mentor i profesor savjetnik. Mnogi su učitelji u OŠ profesori, dok mnogi nastavnici u SŠ nisu profesori, nego dipl, ing. ili dipl. oecc. i sl. poglavito u strukovnim školama. Kako ovaj članak navodi na napreduju učitelji i nastavnici isto bi valjalo pisati i u odluci o napredovnju jer kategorija profesor mentor i profesor savjetnik nije obuhvaćena niti prošlim niti ovim pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 249 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK | Prvi doticaj s novim Pravilnikom bio je pročitati ga od prvog do zadnjeg članka. Pozdravljam donošenje novog Pravilnika nakon 23 godine rada prema odavno zastarjelom Pravilniku o napredovanju. Procedura napredovanja se čini mnogo transparentnija i podložna vanjskom ocjenjivanju, što je daleko bolji način. Sad slijedi iščitavanje članaka i čitanje tuđih komentara. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 250 | Darinka Ivković-Ciganović | PRAVILNIK | Čl 28. Što je s odgojno-obrazovnim radnicima iz stavka 1 i 2 koji imaju više od 35 godina radnog iskustva u odgojno -obrazovnom radu? Budući da ne piše ništa o njima koji su stekli zvanje mentora ili savjetnika po starom Pravilniku, to znači da bi oni trebali obnavljati napredovanje i nakon 35 godina rada, dok stečeno po novom Pravilniku ostaje trajno. Smatram da učitelji i profesori koji imaju toliko radnog staža trenutno da ne bi trebali obnavljati stečeno zvanje i dovoljno stari da ne mogu ispunjavati uz nastavu (koja je sve složenija i zahtjevnija) još toliko obaveza izvan nastavnog rada koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta za napredovanje i za zadržavanje istih. Nitko se nije sjetio nas koji sa toliko godina radimo u dvije ili više škola i na primjer predajemo kemiju ili neki drugi predmet popraćen eksperimentom, koliko nam je vremena potrebno za kvalitetnu pripremu i za brigu o nabavljanju kemikalija, pribora i posuđa. Koliko god radili sa entuzijazmom, ne možemo stizati sve jer smo sporiji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 251 | Viktorija Tomšić | PRAVILNIK | Smatram da novi Pravilnik treba razdvojiti i ustanoviti posebne kriterije za napredovanje stručnih suradnika od onih učitelja i nastavnika zbog razlike u obavljanju odgojno-obrazovnog rada te zadaćama koje obavljaju u školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 252 | DEA MARIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Potrebno je jasnije definirati napredovanje psihologa i pedagoga kao stručnih suradnika. Njihov posao razlikuje se od nastavničkog, no i dalje imaju vrlo važnu ulogu u neposrednom odgoju i obrazovan | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 253 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 1. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Smatramo da treba razdvojiti pravilnik o napredovanju od onog o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 254 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 1. | Navedene kategorije zvanja ne mogu imati jedinstveni pravilnik o napredovanju zbog specifičnosti koje svaka od njih nosi. Uz razdvajanje kategorija aktivnosti za pojedino zvanje, predlažem uvođenje vredovanja umjetničkog rada odgojno-obrazovnih radnika u umjetničkim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 255 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 1. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Pravilnik koji regulira napredovanje odgojno obrazovnih radnika treba omogućiti napredovanje svim radnicima na koje se odnosi i to pod jednakim uvjetima. Taj uvjet koji nije zadovoljavao ni postojeći Pravilnik, nije ispunjen. To se odnosi kako na predložene kategorije, tako i na uvjete o usvojenosti ishoda učenja koji su definirani isključivo za učitelje. Sukladno tim uvjetima, stručni suradnici ne mogu dobiti status izvrsnog savjetnika što ih stavlja u diskriminirajući položaj jer ne mogu ispuniti sve potrebne ishode učenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 256 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 1. | Ovaj prijedlog Pravilnika treba razdvojiti na Pravilnik o napredovanju i na Pravilnik o nagrađivanju. Nadalje, zbog specifičnosti svakog zanimanja i načina rada, potrebno je Pravilnik podijeliti u 4 kategorije (ili donijeti 4 odvojena pravilnika) sa zasebno razrađenim kriterijima za napredovanje: 1. učitelja i nastavnika 2. stručnih suradnika 3. odgajatelja 4. ravnatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 257 | GORDANA KATARINA | PRAVILNIK , Članak 1. | Strukovni nastavnici nisu u ravnopravnom položaju s nastavnicima opće obrazovnih predmeta, zato što: 1.stručni skupovi su rijetki, a ako je vaše zanimanje slabije zastupljeno onda i na tim rijetkim skupovima ništa ne naučite.(pr. 1.obrazovni sektor - poljoprivreda, prehrana i veterina - veterinari slušaju o vinogradima i pekarskim proizvodima). 2. svaki strukovni nastavnik je mentor učenicima za završni rad, to je višemjesečni projekt u kojem učenika prati i vodi mentor. Stoga, podržavam prijedlog Hrvatske udruge plesnih pedagoga, da se mentorstvu u izradi završnog rada zaslužno dodjeli bodovanje. 3. strukovni nastavnici moraju pratiti i novosti u struci kako bi modernizirali i aktualizirali predmetne sadržaje, a naravno trebaju pratiti i novosti u obrazovanju, pa je njihova edukacija najmanje na dva kolosjeka. 4. Na loomenu su počele virtualne učionice za nastavnike opće obrazovnih predmeta, ali ne i za strukovne nastavnike. Već se tu vidi da se nastavnici ne tretiraju jednako i u isto vrijeme, a pravilnik ih tretira kao da imaju iste uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 258 | Biljana Manin | PRAVILNIK , Članak 1. | Podržavam sadržaj Pravilnika. Istaknula bih mogućnost napredovanja za ravnatelje, te napredovanje u zvanje "izvrstan savjetnik". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 259 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 1. | Poput mnogih kolega, mišljenja sam da navedene kategorije zvanja (učitelji, nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji u školama i učeničkim domovima) ne mogu imati jedinstveni pravilnik o napredovanju, jedinozanimanja su naprosto sama po sebi prerazličita. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 260 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik ne može egzistirati sam za sebe već se dio njegove realizacije mora tražiti i u drugim pravilnicima ili zakonima te kao takav nije cjelovit. Npr.kada govorimo o napredovanju u drugim dokumentima moramo vidjeti koliko je uvećanje plaće za pojedini stupanj (pogotovo što će biti s novouvedenim stupnjem - hoće li se za njega primjenjivati dosadašnji veći % uvećanja plaće ili će biti veći). Drugi primjer gdje bi trebalo nadograditi ovaj pravilnik, a u vezi je s drugim dokumentima, a to su tehnološki viškovi - nažalost se danas događa da možete biti tehnološki višak iako imate više stupnjeva napredovanja u odnosu na kolegu koji neće biti višak jer zadovoljava neke druge kriterije pri čemu niti jedan nije kvaliteta rada. U tom smislu bi trebalo dodati da su stupnjevi napredovanja prvi kriterij za određivanje je li netko tehnološki višak ili ne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 261 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 1. | Pozdravljam potrebu za promjenom, ali ipak ne bih u istu kategoriju s nastavnicima i učiteljima stavila stručne suradnike i ravnatelje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 262 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 1. | Prva misao nakon pažljivog čitanja prijedloga Pravilnika bila je: izostavljanje osnovnog načela jednakih mogućnosti za sve dionike kojih se on tiče. Pravilnik potiče izvananstavni angažman učitelja uz istovremeno zapostavljanje neposrednog nastavnog rada i ne pogoduje učiteljima koji u fokusu svog rada imaju svakodnevni odgojno obrazovni rad. Podržava privremena zvanja, a ne trajna čime su djelatnici u obrazovanju u nepovoljnijem položaju od svih ostalih zaposlenika u javnim i državnim službama. U članaku 2. se navodi da će se sve evidentirati online sustavom koji još nije u funkciji. Kako će se to odraziti na djelatnike čije napredovanje dolazi neposrednom vremenu nakon usvajanja Pravilnika? Ostaje dojam da predlagatelj nije razmišljao o svim sudionicima odgojno – obrazovnog procesa, nego zamislio idealnu situaciju i napisao prijedlog Pravilnika. Svaki prijedlog pravilnika o nagrađivanju trebao bi počivati na načelu jednakih mogućnosti za sve kojih se on tiče! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 263 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Čl. 1. Potrebno je izraditi posebne pravilnike za odgojitelje, ravnatelje i stručne suradnike. Ovaj je pravilnik prvenstveno namijenjen učiteljima pa ravnatelji i suradnici ne mogu ostvariti zadane uvjete na isti način. Osim toga, valjalo bi misliti i na napredovanje tajnika i računovođa - oni su važan i neizostavan dio sustava, a sustav ih uporno zanemaruje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 264 | Ajlin Andreis Sarun | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, kako riješiti napredovanje profesora koji za dvije godine trebaju obnoviti napredovanje? Oni do tada neće moći skupiti dovoljno bodova, obzirom da se starim (još uvijek važećim) pravilnikom bodovala sasvim drugačija aktivnost. Konkretno kolegica i ja smo pokrenule organizaciju Dana njemačkog jezika u našoj županij, te potaknule profesore i učenike da dramskim nastupom pokažu što znaju, no po novoj klasifikaciji takva aktivnost nema bodova.Sada je naglasak na sasvim drugačijim aktivnostima, dakle što će se događati u prijelaznom razdoblju?Mišljenja sam da nakon 30 a ne 35 godina mirovinskog staža stečeni naziv treba postati stalnim. Na koncu i bonus se dobiva nakon 30 godina staža | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 265 | DIJANA TOLJANIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pročitala sam sve vaše komentare i gotovo se slažem sa svim što je navedeno. Nakon čitanja Pravilnika prvo što mi se nametnulo, bio je značajno viši, zapravo previsok bodovni prag, izostavljanje načela jednakih mogućnosti rada i jednakih uvjeta rada za sve dionike kojih se on tiče. Neprihvatljivo je da isti podržava privremena zvanja, a ne trajna čime su djelatnici u obrazovanju u nepovoljnijem položaju od svih ostalih zaposlenika u javnim i državnim službama. Nadalje, čak i kad se radi o istoj školi nisu svi njeni djelatnici u jednakom položaju budući da je predviđeno bodovanje nekih aktivnosti koje uključuju vrlo mali broj sudionika, nekih koje uključuju malen broj učenika dok su neke aktivnosti izuzete iz Pravilnika, kao što je rad s učenicima s poteškoćama, rad na preventivnim programima, rad s roditeljima, djelovanje škole u lokalnoj zajednici, međunarodni skupovi. Pitam se je li i kako je uopće moguće provesti predviđenu evaluaciju održanih radionica, predavanja i edukacija, kako evidentirati kolegijalnu podršku, u kojem obliku je provoditi (usmena pismena, elektronska, telefonska, hospitacija…), kako pratiti profesionalno usavršavanje, osim ako nije online, je li moguće sve navedeno procijeniti, standardizirati i objektivizirati s jedne strane, a zatim tako stečene kompentencije primijeniti u neposrednom radu. Ostaje dojam da je napredovanje svrha sama sebi i daleko od nastavničke službe koja bi morala biti u funkciji najboljeg ineresa učenika i kvalitetnog odnosa učitelja i učenika. Ovaj Pravilnik kao da potiče izvananstavni angažman učitelja uz istovremeno zapostavljanje neposrednog nastavnog rada i nikako ne pogoduje predanim, samozatajnim učiteljima koji u fokusu svog rada imaju učenike, prije svega i prije svih. Temeljne zadaće učitelja su da učenike uz akademski razvoj nauči i empatiji, osnaži njihovo socio-emocionalno funkcioniranje, osigura im usvajanje zdravih i sigurnih ponašanja. Bez obzira na materijalna sredstva i mogućnosti škole materijalna kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadmašiti kvalitetu učitelja koji u njemu rade, ali to nigdje nije vidljivo u Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 266 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 1. | Članak 1. Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji je već davno trebao biti izmijenjen i dopunjen. Učiteljica sam razredne nastave pa ću iz toga kuta napisati par svojih razmišljanja. Pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju. Trebalo bi imati zasebno poglavlje u ovom Pravilniku. U pojedinom poglavlju treba definirati kriteriji praćenja i napredovanja koji najbolje odražavaju specifičnosti rada promatrane kategorije djelatnika. Od učitelja se u novom Pravilniku traži puno uspjeha i rezultata u izvannastavnim aktivnostima, a naše zaduženje je samo 1 sat tjedno, što znači da treba puno svog i učeničkog slobodnog vremena uložiti u taj rad što uz ostale radne i obiteljske obveze nije lako, skoro nedostižno. S druge strane malo se boduje i vrednuje naš pravi posao, neposredni rad s učenicima kojih u razredima ima ponekad puno i previše, pa kombinacije i slično. Mislim da je za napredovanje dovoljno dva puta biti potvrđen u svome zvanju i imati 30 godina radnog staža. Nadam se da će odgovorni ovaj put pročitati naše prijedloge i uvažiti većinu njih, jer ipak učitelji znaju najbolje i svijetla su točka obrazovanja prema rezultatima svih anketa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 267 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 1. | Podržavamo izradu novog Pravilnika te dajemo niz prijedloga za koje smatramo da će poboljšati njegovu primjenu. Smatramo važnim da su u proces napredovanja i nagrađivanja kao kandidati uključeni ravnatelji iako primjećujemo da se od 66 podkategorija koje se vrednuju za napredovanje najmanje 21 ne mogu ili vrlo teško mogu primijeniti za ravnatelje. Također, postoji niz podkategorija koje su teško primjenjive za procjenu rada i postignuća stručnih suradnika svih profila. Stoga smatramo da je potrebno uvesti više podkategorija koje se odnose na područje rukovođenja i upravljanja te na područja rada stručnih suradnika. Kriteriji vrednovanja su podijeljeni u 8 podkategorija koje po broju podkategorija i bodova nemaju istu "težinu". Vidljivo je da je najveća vrijednost dana kategoriji „Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji“ jer pod tom kategorijom procjene ima 13 podkategorija s 43 navedena boda, za razliku od vrlo važne kategorije „Unapređenje rada škole“ koja ima 8 podkategorija sa samo 12 bodova, od kojih su 4 boda primjenjiva na vrlo mali broj škola u odgojno-obrazovnom sustavu RH – regionalnim centrima kompetentnosti. Stoga u ovom e-savjetovanju dajemo prijedloge novih podkategorija i više vrednovanje određenih podkategorija za koje smatramo da su važnije za profesionalni razvoj svakog pojedinca, škole i sustava. Napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan/ viši savjetnik je vezan uz godine mirovinskog staža, kao i uz vrijeme provedeno na razini prethodnog zvanja (mentora i savjetnika) a mi smatramo da se trebaju poticati izvrsni neovisno o kriteriju godina mirovinskog staža te da se treba primarno rukovoditi kriterijem kvalitete rada, odnosno postignutim bodovima. Stoga predlažemo da se može i ranije napredovati u zvanje 2. savjetnik i 3. izvrstan savjetnik (ili viši savjetnik, kako mi predlažemo). U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 268 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da Pravilnik o napredovanju treba biti odvojen od Pravilnika o nagrađivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 269 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 1. | Predlažem još jednu stavku...na zadovoljstvo roditelja i učitelja: jednokratna godišnja pohvala i financijska nagrada (npr. u iznosu od 1000kn) za učitelje koje će predložiti Vijeće roditelja škole. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 270 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 1. | - | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 271 | Ivana Dujić | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani! Potrebno je svakako razdvojiti napredovanje i uvjete napredovanja učitelja, nastavnika, od stručnih suradnika jer se razlikuju opisom posla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 272 | GORAN HAJNAL | PRAVILNIK , Članak 1. | Ako nastavnik ili učitelj predaje više predmeta (npr fizika i matematika), gledaju mu li se samo bodovi iz predmeta u kojem ostvaruje napredovanje ili iz svih koje predaje. Ako se gledaju svi bodovi onda je u prednosti nad učiteljem koji predaje samo jedan predmet (npr: fizika) iako naravno ima i više obaveza. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 273 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 274 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, naziv ovoga Pravilnika jasno govori u kojim institucijama će se primjenjivati. S obzirom da nije posebno naglašeno, smatram da je neophodno da se u skupu navedenih osoba na koje se Pravilnik odnosi nađu i nastavnici struke u strukovnim školama, kao i nastavnici koji rade u glazbenim i umjetničkim školama, jer i oni pripadaju institucijama iz naslova Pravilnika. Smatram da nije problem da svi odgojno-obrazovni djelatnici imaju isti pravilnik o napredovanju i nagrađivanju, ali ne i da imaju isti skup kriterija po kojima se vrednuje njihov rad, jer to nužno neke kategorije stavlja u nepovoljniji položaj. Svaka od kategorija odgojno-obrazovnih djelatnika (učitelji i nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji, odgajatelji, nastavnici strukovnih predmeta, nastavnici u glazbenim i umjetničkim školama) trebala bi imati zasebno poglavlje u ovom Pravilniku. U pojedninom poglavlju treba definirati kriteriji praćenja i napredovanja koji najbolje odražavaju specifičnosti rada promatrane kategorije djelatnika. Snježana Švelec, Elektrotenička i prometna škola Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 275 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, Kolegice i kolege su uglavnom sve rekli, što i sama potpisujem, možda još samo ispraviti riječ "načni". Svima nam se dogodi... Lijepi pozdrav! Branka Burazer | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 276 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam promjenu novog Pravilnika o napredovanju i uvođenje više kategorija te detaljnije bodovanje. Slažem se s mišljenjem većine kolega kako treba odvojiti Pravilnik o napredovanju za stručne suradnike, odgajatelje te ravnatelje. Smatram da bi bilo u redu odvojiti i Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, od Pravilnika o nagrađivanju. Nastavnicima i učiteljima je uz sve bodove i ostalo najvažnije da se učenici u školi osjećaju ugodno, zadovoljno i zainteresirano. Za posao koji vole raditi to je pokretačka motivacija, a napredovanje je samo potvrda uspješnosti u njihovom radu i osobne angažiranosti. Anita Krajač, Srednja strukovna škola Velika Gorica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 277 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, predlažem prijedlog nacrta pravilnika korigirati za stručne suradnike,odgajatelje i ravnatelje, jer se uvjeti i načini njihova rada i njihovih aktivnosti u mnogome razlikuju od načina rada i aktivnosti koje provode učitelji i nastavnici, te su samim tim u nepravednijem položaju za sakupljanje bodova potrebnih za napredovanje u zvanje. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 278 | Marija Vlahusin | PRAVILNIK , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji je već davno trebao biti izmijenjen i dopunjen. Učiteljica sam razredne nastave pa ću iz toga kuta napisati par svojih razmišljanja. Učitelji koji rade u školama iz "manjih sredina" nemaju veliki broj stručnih seminara godišnje u svojim mjestima, kad žele poći u udaljenija mjesta kako bi čuli nešto novo i kvalitetno treba doplatiti, rezervirati, organizirati... što nas u velikoj mjeri odbija i ograničava u sudjelovanju na stručnim seminarima. U manjim školama i "manjim sredinama" nema uvijek ni dovoljno studenata kojima bi mogli biti mentori i prenijeti im svoja znanja. Učitelji razredne nastave samo iz Matematike u 4.razredu mogu biti mentori učenicima na natjecanjima, a Lidrano je smotra za koju i sam učitelj mora imati interesa, motivacije i dovoljno vremena pripremiti učenike (često mnogo učitelja zato i odustaje). Od učitelja se u novom Pravilniku traži puno uspjeha i rezultata u izvannastavnim aktivnostima, a naše zaduženje je samo 1 sat tjedno, što znači da treba puno svog i učeničkog slobodnog vremena uložiti u taj rad što uz ostale radne i obiteljske obveze nije lako, skoro nedostižno. S druge strane malo se boduje i vrednuje naš pravi posao, neposredni rad s učenicima kojih u razredima ima ponekad puno i previše, pa kombinacije i slično. U razredu sva naša sposobnost i kreativnost najviše dolazi do izražaja, sve čarolije koje smišljamo i redovito izvodimo kako bi naše učenike naučili učiti i spremili ih za daljnje izazove u školi i životu. Mislim da je za napredovanje dovoljno dva puta biti potvrđen u svome zvanju i imati 30 godina radnog staža, jer u današnje vrijeme dok se završi fakultet, staž, stručni ispit i na kraju dobije posao, ne znam kako ćemo zdravi dočekati mirovinu i u njoj malo uživati. Godine staža nisu nikad bile prepreka učitelju koji hoće i želi biti kreativan i dokazivati se u svom radu sebi i ostalima. Prateći portale i čitajući stručnu literaturu vidjela sam da što im se više bliži mirovina učitelji su više stvaralački raspoloženi, aktivno i kreativno odgovaraju na sve nove izazove, želeći pošteno odraditi koliko treba i zasluženo poći u mirovinu. Nadam se da će odgovorni ovaj put pročitati naše prijedloge i uvažiti većinu njih, jer ipak učitelji znaju najbolje i svijetla su točka obrazovanja prema rezultatima svih anketa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 279 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Predmetni pravilnik bi trebao razlikovati kategorije napredovanja i nagrađivanja, ali bi trebao i razlikovati nastavnike i učitelje od stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja jer svaka od navedenih kategorija ima poseban opis posla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 280 | JELENA KULIŠIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Ovim pravilnikom nije predviđen postupak napredovanja odgojitelja i ostalih odgojno-obrazovnih radnika iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, iako je predškolski odgoj i obrazovanje određen kao dio sustava odgoja i obrazovanja. Znači li to da će za nas biti donešen novi pravilnik? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 281 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da bi Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju trebala biti dva odvojena dokumenta, također bi trebalo razdvojiti ravnatelje i stručne suradnike, jer njihov opis posla nije isti kao učitelja/ nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 282 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 1. | Nastavni kadar u školama čine i strukovni učitelji. Njihovo napredovanje provodi druga agencija. Način njihova napredovanja i vrednovanje njihova rada puno su lakši nego u našem slučaju. Oni znatno lakše sudjeluju na natjecanjima iz struke jer ih imaju daleko više, nego što je to slučaj s općeobrazovnim predmetom. Trebalo bi nešto napraviti i s njihovima uvjetima napredovanja jer svi pripadamo istom sustavu i radimo za istu plaću. Malo je diskutabilno jesu li u istom položaju nastavnici u strukovnim školama i gimnazijama, nastavnici u gimnazijama nesumnjivo lakše ostvaruju neke rezultate u radu, nego nastavnici u strukovnim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 283 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da treba posebnim pravilnicima regulirati a) napredovanje u zvanje, b) nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika jer su to dvije različite kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 284 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 1. | Smatram da umjesto jednog treba izraditi posebne prijedloge pravilnika o napredovanju a) za učitelje i nastavnike, b) za stručne suradnike, c) za odgajatelje, d) za ravnatelje jer je narav njihovih dnevnih poslova tj. obveza posve različita. Zašto bi npr. ravnatelj trebao objavljivati digitalne sadržaje i sl.? On je u prvom redu poslovodni organ i treba biti dobar menadžer, bodove iz nekih kategorija aktivnosti uopće ne može prikupiti jer ih njegov posao niti ne predviđa - npr. mentorstvo studentima, učenicima na natjecanjima, sudjelovanje u povjerenstvima za izradu zadataka na natjecanjima, maturi i sl. Isti argument odnosi se i na stručne suradnike i na odgajatelje: zbog drukčije ciljne skupine s kojom rade i specifičnih metoda rada u usporedbi s poslom učitelja/nastavnika oni trebaju imati vlastiti pravilnik o napredovanju, a on treba više obuhvatiti specifičnosti njihove struke tj. područja njihova rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 285 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 1. | Trebalo bi predvidjeti mogućnost napredovanja tajnika i računovođa koji rade u školama jer i oni pridonose kvaliteti rada škole. Ako to nije moguće ovim pravilnikom, zbog specifičnosti njihova posla, trebalo bi odmah pristupiti izradi posebnoga pravilnika o napredovanju koji bi se odnosio na te dvije skupine zaposlenika u školama koji također imaju VŠS ili VSS. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 286 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 1. | Mišljenja sam da pravilnik treba u različitoj mjeri i s različitim kriterijima vrednovati rad učitelja/nastavnika, stručnih suradnika ili ravnatelja odnosno da treba prepoznati specifičnost svake od ovih profesija koje su međusobno vrlo različite te zajedničke kriterije vrednovanja definirati u osnovnom dokumentu, dok specifičnosti koje se odnose na pojedino zvanje - definirati u posebnim dokumentima u obliku anexa. Također, čemu ujedinjavanje dvaju različitih postupaka? Jedno je napredovanje a drugo nagrađivanje te ih tako treba i u pravilnicima tretirati - kao dva odvojena procesa regulirana dvama odvojenim pravilnicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 287 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 1. | Slažem se da bi Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju trebali biti dva zasebna dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 288 | Sanja Miloloža | PRAVILNIK , Članak 1. | Predlažem da se autorima udžbenika za eksperimentalni program njihov rad vrednuje ne samo bodovima za autorstvo nego i kao onima koji podupiru provedbu eksperimenta. Čini se, naime, nelogičnim, da osobe koje provode nastavu na temelju autorskog djela budu nagrađeni postotkom na plaću, a sami autori spomenutih udžbenika ne. Naime, iz osobnoga iskustva govorim, postoje učitelji koji su autori udžbenika za eksperimentalni program, a sami nisu uključeni u nesposredni rad u eksperimentalnom programu. Njihova je potpora eksperimentu neupitna (morali su proučiti Kurikulum uzduž i poprijeko i u nemogućim rokovima osmisliti materijale kojima bi se podupro eksperiment Ministarstva) te mi se čini, u najmanju ruku, etičnim da se to vrednuje i postotkom. S poštovanjem! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 289 | Timur Križak | PRAVILNIK , Članak 1. | Prijedlog pravilnika nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje čl. 4. po kojem Agencija provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima. Prema ovom prijedlogu postupak provodi Ministarstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 290 | Marija Dujmić | PRAVILNIK , Članak 1. | Pravilnik o napredovanju u zvanje i Pravilnik o nagrađivanju učitelja trebaju biti zasebni dokumenti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 291 | Mirjana Pavičić | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani , Smatram da je broj bodova za sve kategorije nerealno visok , uzevši u obzir da se broj djece smanjuje, osobito u strukovnim školama te dolazi sve veći broj djece s poteškoćama koji se školuju po IP i PP programu što traži dodatni angažman i vrijeme učitelja i nastavnika . Vezano za članak 8. koji se odnosi na on-line edukacije, smatram da treba uzeti u obzir i ostale oblike edukacija i vrednovati ih u radu , osobito u strukovnim školama , nastavnici se mogu educirati na odličnim predavanjima tvrtki , pojedinih ustanova udruga , zavoda . Zašto se ne vrednuje rad s učenicima u organizaciji stručnih ekskurzija i terenskoj nastavi . Profesori i ostali trebali bi s 30 godina mirovinskog staža zadržati zvanje trajno , i treba uzeti u obzir da mnogi godinama nisu imali punu normu . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 292 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK , Članak 2. | Podržavamo stav drugih organizacija i pojedinaca kako je problematično što se Pravilnik poziva na Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje koji je 2016. godine donesen u obliku preporuke. Smatramo kako je važno da se Pravilnik bazira na važećim i razrađenim dokumentima koji su prošli sve potrebne procedure, te kako dokument koji ima funkciju “preporuke” u ovom slučaju ne može biti baza za određivanje kompetencija potrebnih za napredovanje u zvanju. Također, mišljenja smo kako Okvirom, pa onda i Pravilnikom nije iscrpljen popis potrebnih kvalifikacija za učitelje, budući Okvir nije usklađen niti ažuriran u skladu s trenutnim reformskim procesima u obrazovanju. Nejasno je iz priloženog koje sve edukacije ulaze u fond edukacija koje osiguravaju bodovanje potrebno za napredovanje. Radi li se samo o edukacijama i stručnim skupovima dostupnim u katalogu AZOO? Tko i na koji način osigurava i vrednuje ostvarivanje definiranih ishoda? Na koji način se vrednuje usvajanje drugih kompetencija nužnih za kvalitetno provođenje svakodnevnih aktivnosti u odgojno-obrazovnom procesu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 293 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 2. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Prikupljanje bodova je nespretan termin. "Prikupljanjem bodova" se ne iskazuje izvrsnost. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama navodi „sve se osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom „učitelj“ što u našoj pedagoškoj praksi stvara problem jer je školski knjižničar stručni suradnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 294 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 2. | U dijelu Stručno-pedagoški rad izostavljeni su odgajatelji i općenito odgojne komponente (osim u izrazu odgojno-obrazovni radnici). Spominju se samo učenici, nastavni materijali i obrazovni sadržaji, rad na uneprjeđenju rada škole i sustava obrazovanja. U dijelu Sustav za praćenje profesionalnog razvoja potrebno je precizirati o kojem je sustavu riječ. Potrebno je i detaljno precizirati sadržaj koji se može individualno evidentirati u e-portfolio. Ispraviti "Profesionalni razvoj je kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese kao što su edukacija (online ili uživo..." u Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti kao što su edukacija (online i/ili uživo). Nadalje, izostavljena je stavka kontinuiranog praćenja literature. Potrebno je precizirati što podrazumijeva pojam "praksa". Potrebno je precizirati i što podrazumijeva primanje i davanje povratnih informaciju u kontekstu ovog članka. Izbaciti dio o Okvirnom nacionalnom standardu kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Naime, taj okvir je isključivo preporuka te ne uključuje stručne suradnike, ravnatelje i odgajatelje. U njemu, kao niti u ovom prijedlogu Pravilnika nisu navedeni mjerni instrumenti kojima bi on mogao postati alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 295 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Čl. 2. - Zanima me što će biti s napredovanjem dok se ne oformi "Sustav za praćenje profesionalnog razvoja"? EMA, odnosno Loomen ili dosadašnji ettaedu nisu sustavi koji mogu objediniti profesionalni razvoj učitelja. EMA ne podržava "značke" koje nisu iz njezina sustava i nema mogućnost uvoza drugih značaka ili potvrda. Pretpostavljam da će sve biti na individualnom stvaranju e-portofolia, ali zasad ne postoji zajednički e-centar za praćenje profesionalnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 296 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 2. | Umjesto 'omogućava i individualno evidentiranje e-portfolia profesionalnog razvoja', predlažemo: 'omogućava i razvoj e- portfolia odnosno bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja od strane odgojno obrazovnog djelatnika, kada to nije automatski evidentirano'. Predlažemo definiranje Portfolia odnosno Mape profesionalnog razvoja. Umjesto definicije 'Profesionalnog razvoja' predlažemo da se definira 'Kontinuirani profesionalni razvoj' kako to stoji u člancima 5,6, i 7, odnosno da se usklade termini. Umjesto 'praksa' u definiciji (kontinuiranog) profesionalnog razvoja predlažemo 'unapređenje kvalitete odgojno-obrazovne prakse'. Umjesto 'primanje i davanje povratne informacije' u definiciji (kontinuiranog) profesionalnog razvoja predlažemo da stoji 'individualni i grupna refleksija'. Umjesto '...pri čemu odgojno obrazovni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija' predlažemo '...pri čemu odgojno obrazovni radnici preuzimaju odgovornosti za cjeloživotni razvoj kompetencija kao i unapređenje kvalitete cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava' kako bi se definicija (kontinuiranog) profesionalnog razvoja uskladila s cjelokupnim prijedlogom odnosno konkretno člancima 5, 6, 7, i 8. Predlažemo da se u definicija 'prikupljanja bodova za napredovanje' preimenuje u 'bodovanje za napredovanje' jer se ovim nazivom neopravdano daje naglasak na 'prikupljanje' bodova umjesto na profesionalni razvoj i njegovo vrednovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 297 | Vlatka Domović | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama moguće je koristiti pri formuliranju sustava napredovanja. Međutim, za tu svrhu potrebno je jasno prilagoditi ishode u svakom području s obzirom na razinu zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 298 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 2. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne smatra „Prikupljanje bodova za napredovanje“ terminom koji treba objasniti. U članku 1. se navodi što se pravilnikom propisuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 299 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. U objašnjenju pojma Profesionalni razvoj (str. 1 Nacrta) navodi se da se pod tim podrazumijevaju „edukacija (online ili uživo), praksa i primanje i davanje povratnih informacija (...)“. Trebalo bi objasniti na kakvu se praksu misli, o kakvim se povratnim informacijama radi, kome se i na koji način one upućuju / daju i od koga primaju i kako će se sve to iskazivati u satima (budući da su sati navedeni kao nova mjera za utvrđivanje kontinuiteta profesionalnog razvoja). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 300 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. Stručno- pedagoški rad je rad koji odgojno- obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima te u radu s kolegama. Online edukacije jesu predavanja i/ili radionice. Odgojno- obrazovni radnici unaprjeđuju sustav odgoja i obrazovanja. Profesionalni razvoj se definira kao aktivnosti koje razvijaju vještine, znanja, stručnost i druge osobine pojedinca kao učitelja (OECD, 2009.). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja daje neke odredbe koje se odnose na profesionalni razvoj, a koje se koriste kao norma u pružanju stručnog usavršavanja odgojno‐obrazovnih radnika. On definira da „Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini; najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini; redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade; osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi“. Zakoni reguliraju stručno usavršavanje, profesionalni razvoj i napredovanje odgojno‐obrazovnih radnika: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi i Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Zakon propisuje da odgojno‐obrazovni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati, ali ne predviđa rješavanje problema vezane uz sprječavanje stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u slučajevima kada se isto učiteljima onemogućava. Ni ovaj Pravilnik ne predviđa na koji način će se omogućiti odgojno- obrazovnim radnicima napredovanje u zvanje kada su suočeni sa situacijom da im ravnatelj ne dozvoljava ostvarivanje prava stručnog usavršavanja. U definiciji se, kao i u ostatku pravilnika, koristi riječ edukacija, iako se u postojećim i navedenim zakonima i propisima koristi termin stručno usavršavanje kojega nije ga potrebno mijenjati ovim Pravilnikom. Nije jasno što se misli pod terminom primanje i davanje povratnih informacija. Od koga? Kome? Nije li to jedan od segmenata stručnog usavršavanja i praćenja literature? Okvir nacionalnog standarda je preporuka. Ni sam Pravilnik nije napisan u skladu s određenjem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.), kojom se u Okviru sve osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom učitelj ( prema Preporuci o statusu učitelja- Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.) SMJERNICE ZA RAZVOJ STANDARDA KVALIFIKACIJA (2017.)Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i Europskog kvalifikacijskog okvira definiraju standard kvalifikacije: Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke za određivanje razine (1-8), obujma (broj bodova) i profila kvalifikacije (ishodi učenja) te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete kvalifikacije (minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim standardom kvalifikacije te uvjeti za stjecanje i vrednovanje i primjeri vrednovanja ishoda učenja). Dakle, da bi ishodi Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama bio primjenjivi u smislu ovog Pravilnika, oni moraju biti i: S specific ( precizni) M measurable (mjerljivi) A attainable, agreed, achievable (dosežni SVIMA, trebaju ih prihvatiti SVI kojima su namijenjeni a to su SVI odgojno- obrazovni radnici, ostvarivi SVIMA) R realistic (realistični) T time- bound (imati jasan rok). Sustav praćenja profesionalnog razvoja treba biti jasno definiran u okviru ovog pravilnika te precizan. Odgojno- obrazovni radnici trebaju znati od čega je sastavljen, na koji način se u njega bilježe stečeni bodovi i gdje se nalazi, način na koji se provjerava vjerodostojnost podataka unesenih u sustav… Prikupljanje bodova za napredovanje nije oblik vrednovanja. Bodovanje za napredovanje u zvanje je pridavanje brojčane vrijednosti rezultatu stručno- pedagoškog rada odgojno- obrazovnog radnika prema kriterijima i elementima/kategorijama vrednovanja stručno- pedagoškog rada koji su sastavni dio Pravilnika. Prikupljanje bodova za napredovanje je radnja kojom se bilježe stečeni bodovi u sustavu praćenja profesionalnog razvoja u slučaju da odgojno- obrazovni radnik želi napredovati u zvanju. Prikupljanje ne pokazuje ispunjavanje uvjeta izvrsnosti, jer postoje odgojno- obrazovni radnici koji su izvrsni u radu ali ne žele napredovati u zvanju, već prikupljanje bodova za napredovanje u zvanje utvrđenih ovim pravilnikom pokazuje ispunjavanje uvjeta za napredovanje u zvanje. Dakle, sustav praćenja profesionalnog razvoja te način prikupljanja bodova za napredovanje koji su dio sustava praćenja profesionalnog razvoja, su pojmovi koji traže definiranje ovim Pravilnikom. Stručno- pedagoški rad i profesionalni razvoj su definirani postojećim zakonima i nije ih potrebno definirati Pravilnikom o napredovanju. Okvir nacionalnog standarda je preporuka na koju se ovaj Pravilnik ne može pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 301 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 2. | Pohvalno je da se planira uvođenje e-portfolia i praćenje rada učitelja, no treba jasno napisati odrednice kako će se to praćenje provoditi. Predlažemo definiranje Portfolia odnosno Mape profesionalnog razvoja. Umjesto „omogućava i individualno evidentiranje e-portfolia profesionalnog razvoja“, predlažemo: „omogućava i razvoj e- portfolia odnosno bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja od strane odgojno obrazovnog djelatnika, kada to nije automatski evidentirano“. Umjesto definicije „Profesionalnog razvoja“ predlažemo da se uvrsti termin „Kontinuirani profesionalni razvoj“ kako to stoji u člancima 5,6, i 7 odnosno da se usklade termini. Predlažemo da se u definicija „prikupljanja bodova za napredovanje“ preimenuje u „bodovanje za napredovanje“ jer se ovim nazivom neopravdano daje naglasak na „prikupljanje“ bodova umjesto na profesionalni razvoj i njegovo vrednovanje. Ono što je sporno je što se dokument poziva na prijedlog Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje kojeg je još 2016.g. usvojilo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje kao krovno tijelo u sustavu (tijelo koje već više od 2 godine ne funkcionira). Dokument nije prošao niti jednu procedure kako bi se usvojio, ne kao preporuka već kao kompletan važeći dokument. Dakle, ovdje postoji očigledan proceduralni problem i uistinu zahtjeva puno bolje obrazloženje, ali i poštivanje procedura donošenja Pravilnika, Okvira i samim time i Zakona u RH. Iako je sam Okvir prepoznat kao jedan od ključnih dokumentata i njegova važnost je neupitna jer se radi o vrlo kvalitetnom dokumentu važno je napomenuti kako je preporuka za Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje trebala poslužiti,kao što i sam naziv kaže, kao Okvir iz kojeg je trebalo razviti dokumente koji će se onda prilagođavati i izrađivati za svaku skupino odgojno – obrazovnih djelatnika te različite svrhe primjene kako je u samom Okviru i navedeno. Uz to, nejasno je iz kojeg razloga se sam Okvir koji je ovdje naveden kao ključan dokument nije poštivao te su iz Pravilnika izbačena neka područja poput Učenja i poučavanja. Smatramo kako je važno u cjelosti poštivati ovaj dokument pa predlažemo da se zadrže područja točno onako kako su Okvirom i predložena. Naglašavamo kako je vrednovanje rada ravnatelja, stručnih suradnika i odgajatelja na osnovu ovog pravilnika nemoguće jer se Okvir nacionalnog standard kvalifikacija odnosi samo na učitelje. Vrlo je važno razviti instrument pomoću kojeg će i ravnatelji imati mogućnost vrednovanja ostvarenih ishoda u vođenju škole. Ovim Pravilnikom se ne definira tko će biti zadužen i na koji način za provjeru usvojenosti ishoda te kako će se oni provjeravati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 302 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 2. | Stručno- pedagoški rad je rad koji odgojno- obrazovni radnici ostvaruju u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima te u radu s kolegama. Online edukacije jesu predavanja i/ili radionice. Odgojno- obrazovni radnici unaprjeđuju sustav odgoja i obrazovanja. Profesionalni razvoj se definira kao aktivnosti koje razvijaju vještine, znanja, stručnost i druge osobine pojedinca kao učitelja (OECD, 2009.). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja daje neke odredbe koje se odnose na profesionalni razvoj, a koje se koriste kao norma u pružanju stručnog usavršavanja odgojno‐obrazovnih radnika. On definira da „Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini; najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini; redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade; osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi“. Zakoni reguliraju stručno usavršavanje, profesionalni razvoj i napredovanje odgojno‐obrazovnih radnika: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi i Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Zakon propisuje da odgojno‐obrazovni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati, ali ne predviđa rješavanje problema vezane uz sprječavanje stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja u slučajevima kada se isto učiteljima onemogućava. Ni ovaj Pravilnik ne predviđa na koji način će se omogućiti odgojno- obrazovnim radnicima napredovanje u zvanje kada su suočeni sa situacijom da im ravnatelj ne dozvoljava ostvarivanje prava stručnog usavršavanja. U definiciji se, kao i u ostatku pravilnika, koristi riječ edukacija, iako se u postojećim i navedenim zakonima i propisima koristi termin stručno usavršavanje kojega nije ga potrebno mijenjati ovim Pravilnikom. Nije jasno što se misli pod terminom primanje i davanje povratnih informacija. Od koga? Kome? Nije li to jedan od segmenata stručnog usavršavanja i praćenja literature? Okvir nacionalnog standarda je preporuka. Ni sam Pravilnik nije napisan u skladu s određenjem Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.), kojom se u Okviru sve osobe odgovorne za poučavanje i učenje u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju nazivaju zajedničkim nazivom učitelj (prema Preporuci o statusu učitelja- Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.) SMJERNICE ZA RAZVOJ STANDARDA KVALIFIKACIJA (2017.)Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i Europskog kvalifikacijskog okvira definiraju standard kvalifikacije: Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke za određivanje razine (1-8), obujma (broj bodova) i profila kvalifikacije (ishodi učenja) te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete kvalifikacije (minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim standardom kvalifikacije te uvjeti za stjecanje i vrednovanje i primjeri vrednovanja ishoda učenja). Dakle, da bi ishodi Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama bio primjenjivi u smislu ovog Pravilnika, oni moraju biti i: S specific (precizni) M measurable (mjerljivi) A attainable, agreed, achievable (dosežni SVIMA, trebaju ih prihvatiti SVI kojima su namijenjeni a to su SVI odgojno- obrazovni radnici, ostvarivi SVIMA) R realistic (realistični) T time- bound (imati jasan rok). Sustav praćenja profesionalnog razvoja treba biti jasno definiran u okviru ovog pravilnika te precizan. Odgojno- obrazovni radnici trebaju znati od čega je sastavljen, na koji način se u njega bilježe stečeni bodovi i gdje se nalazi, način na koji se provjerava vjerodostojnost podataka unesenih u sustav… Prikupljanje bodova za napredovanje nije oblik vrednovanja. Bodovanje za napredovanje u zvanje je pridavanje brojčane vrijednosti rezultatu stručno- pedagoškog rada odgojno- obrazovnog radnika prema kriterijima i elementima/kategorijama vrednovanja stručno- pedagoškog rada koji su sastavni dio Pravilnika. Prikupljanje bodova za napredovanje je radnja kojom se bilježe stečeni bodovi u sustavu praćenja profesionalnog razvoja u slučaju da odgojno- obrazovni radnik želi napredovati u zvanju. Prikupljanje ne pokazuje ispunjavanje uvjeta izvrsnosti, jer postoje odgojno- obrazovni radnici koji su izvrsni u radu, ali ne žele napredovati u zvanju, već prikupljanje bodova za napredovanje u zvanje utvrđenih ovim pravilnikom pokazuje ispunjavanje uvjeta za napredovanje u zvanje. Dakle, sustav praćenja profesionalnog razvoja te način prikupljanja bodova za napredovanje koji su dio sustava praćenja profesionalnog razvoja, jesu pojmovi koji traže definiranje ovim Pravilnikom. Stručno- pedagoški rad i profesionalni razvoj su definirani postojećim zakonima i nije ih potrebno definirati Pravilnikom o napredovanju. Okvir nacionalnog standarda je preporuka na koju se ovaj Pravilnik ne može pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 303 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 2. | Iza zadnje objašnjenog pojma "Prikupljanje bodova ..." se krije veliki nedostatak prijašnjeg pravilnika koji se s ovim dodatno naglašava, a to je pretvaranje učitelja i nastavnika u sakupljače bodova. Proizlazi da za napredovanje gotovo uopće nije važno kako provodite nastavni sat već koliko imate skupljenih potvrda na temelju kojih se ostvaruju bodovi. Kako je sada povećan bodovni prag i proširena mogućnost ostvarivanja bodova, pravilnik će dodatno potaknuti nastavnike da samo gledaju što im donosi bod, a ne kako da se kvalitetno pripreme i provedu nastavni sat. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 304 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 2. | U definiciji stručno-pedagoškog rada trebalo bi dodati izradu programa, protokola, osmišljavanje aktivnosti koje se uz obrazovni odnose i na osobni i socijalni razvoj te odgojno djelovanje odgojno-obrazovnih radnika, kao i neposredni rad s roditeljima/skrbnicima učenika. Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti, a ne kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese. Sustav za praćenje profesionalnog razvoja nije jasno definiran. Uključuje li isti i praćenje literature, online edukacije koje nisu u sustavu EMA, superviziju, interviziju i dr. ili samo edukacije organizirane u RH za koje se dobivaju potvrde ili značke? Nisu definirani razvojni oblici profesionalnog razvoja, niti je opisan profesionalni razvoj na razumljiv način. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke. Specifičnost poslova stručnih suradnika nisu dovoljno zastupljene u ishodima. Potrebno je razraditi posebne okvire za stručne suradnike. Ishodi navedeni u Okviru su „temelj struke“, njihova usvojenost očekuje se od svakoga učitelja, a ne samo od onih koji napreduju. Na što se odnosi sadržaj e-portfolia? Nije navedeno koji su kriteriji vrednovanja neposrednog odgojno-obrazovnog rada uvidom u nastavu učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 305 | Katarina Pučar | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani! S velikom pažnjom sam pročitala ovaj dokument jer me uskoro čeka obnova zvanja i moram reći da sam neugodno iznenađena nekim člancima koji naglašeno mijenjaju poziciju s obzirom na prijašnje stanje. Iako se svakako slažem da je broj bodova koji se do sada tražio za napredovanje premalen, mislim da novo bodovanje nije realno. Prevelika je razlika i preveliki skok od onoga što se tražilo do sada, prema ovome što zahtijeva novi pravilnik. Broj bodova je u redu povećati, ali zar baš za toliko posto??? Sviđa mi se podjela skupljanja bodova u kategorije, to znatno pojašnjava stvari. Čak mislim da ima smisla staviti neku odredbu da ne mogu biti svi iz iste kategorije, ali čini mi je da bi optimalno bilo iz minimalno tri. Ono što je daleko najgori dio i odredba koju obavezno treba mijenjati je 'obavezna kategorija'. Nijedna ne može biti obavezna jer nismo svi jednako talentirani za iste stvari, a pogotovo ne može biti obavezna kategorija "Unapređenje rada škole". Osobe koje se biraju u tamo navedene timove biraju ravnatelji, najčešće prema ključu popunjenja satnice, i pojedinac ne može na to utjecati. Kako to onda može biti obavezno? Isto tako, organizacija događaja se događa po ključu dobivanja zaduženja. To su stvari koje se u školama ne biraju. Nejasno je što znači "Uređivanje školske mrežne stranice". Da li je to osoba (opet zadužena od strane ravnatelja) koja objavljuje vijesti (što je stvar nekoliko klikova mišem i suludo je za to davati bodove) ili su to oni koji napišu i pošalju vijesti za objavu, što je daleko teži posao? Nadam se da ćete moju i ostale dobre primjedbe koje se mogu pročitati uzeti u obzir i doraditi ovaj, svima nam toliko važan dokument. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 306 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 2. | Preflažem da se za učitelje/nastavnike umjetničkih predmeta uzme u obzir izvođački dio njihove profesije (samostalne ili skupne izložbe, koncerti i sl.). U glazbenim školama profesori klavira koji rade kao korepetitori (uvježbavaju skladbe s učenicima i na pozornici sviraju uz učenika) dosada nisu imali mogučnost napredovanja kako korepetitori, več samo kao učitelji/nasavnici klavira, a o njihovoj kvalitetnoj izvedbi ovisi i uspjeh učenika na priredbi, smotri, natjecanju ili slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 307 | TEA BORKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Tijelo koje je donijelo Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, više ne postoji. Na koji način bi se "mjerilo" učiteljevu uspješnost prema tom dokumentu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 308 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nije krovni dokument za razvoj učiteljske profesije već preporuka. Zakonski donesen pravilnik ne može se pozivati na preporuku, unutar samog pravilnika potrebno je navesti skupove ishoda učenja. Sustav za praćenje profesionalnog obrazovanja još je daleko od funkcionalnog oblika praćenja tako da i dalje treba mnogo aktivnosti učitelja koje se boduju dokumentirati na drugačiji način. Nije jasno tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Potrebno je da računalni sustav Sustav za praćenje profesionalnog razvoja svakako omogućava individualno evidentiranje e-portfolia ali je i bitno da postoje jasno napisane odrednice kako će se to evidentiranje odrađivati. Nije nužno da takve upute (odrednice) budu dio ovog pravilnika, ali svakako bi se trebalo poraditi na unificiranju obrazaca koji će kasnije olakšati uvid u praćenje napretka, brojanje bodova i ostalog i za odgojno-obrazovne radnike i za pedagoge i za ravnatelje, ali i za djelatnike AZOO-a i Ministarstva (na primjer, Povjerenstva za napredovanje). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 309 | Danijela Božičević | PRAVILNIK , Članak 2. | Profesionalni razvoj u umjetničkim školama ima svoje specifičnosti pa predlažem pored navedenih, navesti i koncerte, javne nastupe, majstorske tečajeve. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija je preporuka temeljena na "zakonima" struke svih odgojno-obrazovnih djelatnika a ne samo onih koji žele napredovati u zvanjima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 310 | Sunčana Bašić | PRAVILNIK , Članak 2. | U Članku 2. Pravilnika u kojemu se regulira Profesionalni razvoj predlažem dopunu novim podstavkom koji regulira specifične oblike profesionalnog razvoja u glazbenom i plesnom obrazovanju: različite oblici umjetničkih edukacija (majstorski tečajevi kod domaćih i inozemnih umjetnika i pedagoga) te izvedbena praksa koja se realizira putem koncertnih nastupa sviranjem, pjevanjem i plesanjem (solističkih, u svojstvu člana komornih i drugih sastava i u svojstvu klavirskog pratitelja tj. korepetitora). Obrazloženje: ovakvi vidovi profesionalnog razvoja neophodni su i osobito bitni u umjetničkom odgoju i obrazovanju, jer izuzetno pridonose povećanju stručnih i pedagoških kompetencija umjetničkih pedagoga, povećavaju njihovu kreativnost u radu s učenicima te inovativnost u kreiranju kurikuluma. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 311 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Internet poveznicu na ONSK treba izostaviti budući poveznice nisu permanentne lokacije. Obrazloženje: ukoliko iz bilo kojega razloga dođe do promjene mrežne lokacije Okvira, ova stavka u čl. 2. neće biti važeća jer će informacije koje sadrže u tom slučaju biti zastarjele, odnosno netočne, što bi moglo dovesti ili do zbunjenosti javnosti, ili do nužnosti izmjena i dopuna ovog Pravilnika zbog banalne sitnice. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 312 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | bilo bi dobro preciznije odrediti i sintagmu 'učiteljska profesija' - u literaturi ona se razlikuje od sintagme 'nastavnička profesija' ili se barem uvijek pojavljuju zajedno (usp. Vlasta Vizek Vidović) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 313 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Hoće li uvođenje sustava za praćenje profesionalnog razvoja izbaciti svu silnu papirologiju koju sada moramo slati u tiskanom obliku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 314 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Ukoliko se pod sustavom za praćenje profesionalnog razvoja misli na sustav EMA, onda on treba doživjeti velike promjene jer je trenutačno neupotrebljiv koliko je loše napravljen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 315 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama ima status Preporuke te ne može biti alat za provjeru prilikom napredovanja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 316 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnoga razvoja za sada nije razvijen i učitelji/nastavnici sami "skupljaju papire". Ukoliko se nepregledni i tromi EMA sustav ne unaprijedi, automatsko praćenje neće biti moguće. Tkđ., sustav traženja i prijava na stručne skupove mora biti jednostavan i transparentan (poput ettaedu) da bi zainteresiranima na jednostavan način omogućio potragu za usavršavanjima koja ih zanimaju, a nisu nužno vezana samo za određene predmete (kao što je do sada na ettaedu) čime se omogućuje zainteresiranima razvoj kompetencija u najširem smislu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 317 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama ima status PREPORUKE. Preporuka kao takva može imati orijentacijsku ulogu, ali ne može biti kriterij unutar vrednovanja. Okvir može postati valjani dokument vrednovanja učiteljske profesije tek kad s razine preporuke postane zakonski akt (pravilnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 318 | Ivana Vidović | PRAVILNIK , Članak 2. | Potrebno je razjasniti što će se automatski evidentirati u sustavu za praćenje profesionalnog razvoja i na koji način i u kojem obliku (jesu li to potvrde održanih aktivnosti, odluke i sl.) će se individualno evidentirati sadržaji e-portfolia. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 319 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 2. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nije krovni dokument za razvoj učiteljske profesije već preporuka. Zakonski donešen pravilnik ne može se pozivati na preporuku, unutar samog pravilnika potrebno je navesti skupove ishoda učenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 320 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2. stavak 3. (Profesionalni razvoj) Predlažemo da se kod profesionalnog razvoja razlikuje usavršavanje u području struke i razvoj pedagoško-psiholoških kompetencija, te da se svako od ovih područja usavršavanja posebno vrednuje odnosno definira broj sati usavršavanja za svako od njih. Članak 2. stavak 4. (Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama) Predlaže se donošenje Nacionalnoga standarda kvalifikacije za stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 321 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnog obrazovanja još je daleko od funkcionalnog oblika praćenja tako da i dalje treba mnogo aktivnosti učitelja koje se boduju dokumentirati na drugačiji način. Nije jasno tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 322 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 2. | U definiciji stručno-pedagoškog rada trebalo bi dodati izradu programa, protokola, osmišljavanje aktivnosti koje se uz obrazovni odnose i na osobni i socijalni razvoj te odgojno djelovanje odgojno-obrazovnih radnika, kao i neposredni rad s roditeljima/skrbnicima učenika. Profesionalni razvoj je kontinuirani proces koji uključuje različite aktivnosti, a ne kontinuirana aktivnost koja uključuje različite procese. Sustav za praćenje profesionalnog razvoja nije jasno definiran. Uključuje li isti i praćenje literature, online edukacije koje nisu u sustavu EMA, superviziju, interviziju i dr. ili samo edukacije organizirane u RH za koje se dobivaju potvrde ili značke? Nisu definirani razvojni oblici profesionalnog razvoja, niti je opisan profesionalni razvoj na razumljiv način. Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj, ali na razini preporuke. Specifičnost poslova stručnih suradnika nisu dovoljno zastupljene u ishodima. Potrebno je razraditi posebne okvire za stručne suradnike. Ishodi navedeni u Okviru su „temelj struke“, njihova usvojenost očekuje se od svakoga učitelja, a ne samo od onih koji napreduju. Na što se odnosi sadržaj e-portfolia? Nije navedeno koji su kriteriji vrednovanja neposrednog odgojno-obrazovnog rada uvidom u nastavu učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 323 | EDITA POSZER | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, Dobro je što konačno radimo na novom pravilniku i pristupamo promjenama kriterija bodovanja i vrjednovanja. Pri tome treba razlikovati Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju. Pri napredovanju se novim prijedlogom vrjednovanje i neke nove aktivnosti, ali je predloženi broj potrebitih bodova za napredovanje ipak previsok. Moj prijedlog za bodovanje je slijedeći: - za napredovanje u zvanje mentora -15 bodova, - za napredovanje u zvanje savjetnik - 30 bodova, - za napredovanje u viši savjetnik 45 bodova. Trebalo bi jasnije precizirati vrjednovanje vođenje projekta na školskoj razini, ali i konačno uvesti vrjednovanje izvanučioničke i terenske nastave. U školi u kojoj radim samo jedan nastavnik može otići na stručne skupove koji se odvijaju izvan našega grada jer nas škola ne može financirati pa o tome valja povesti računa kada se vrjednuje kontinuirani profesionalni razvoj. Predlažem da se nastavnicima koji napreduju prizna trajno zvanje nakon četiri uzastopna napredovanja u najvišem stupnju kojega su postigli samo temeljem poslane dokumentacije, a viši savjetnik bi mogao doći nastavniku na sat bez obzira na obnavljanje napredovanja. Pozdravljam sve kolegice i kolege koje na ovaj način daju svoj doprinos u donošenju novog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 324 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 2. | Komentaru kolegice Vučković dodajem da i stručni suradnici knjižničari rade sve što i ostali stručni suradnici koje je navela. Dakle, sve se to odnosi i na nas knjižničare. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 325 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 2. | Prijedlogom pravilnika nije preciziran način prikupljanja bodova niti ishodi u odnosu na specifičnosti radnih mjesta ravnatelja, stručnih suradnika , nastavnika/učitelja. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama nema istu pravnu razinu da bi se na takav dokument mogao uopće pozivati Prijedlog Pravilnika. Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje niti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju čl.116. stavak 3 koji kaže :" (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar." Znači PROPISUJE MINISTAR a ne ODLUČUJE MINISTAR !!! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 326 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 2. | Članak 2.: Vezano uz stručno-pedagoški rad Pravilnik nepotrebno isključuje oblik znanstvenoga rada. Znanstveni radovi značajno doprinose i doprinosit će razvoju hrvatskoga školstva pa ga je nužno uvrstiti u stručno pedagoški rad i vrjednovati pripadajućim bodovima poput stručnih članaka i referata na stručnim skupovima. Nema razloga da odgojno-obrazovni radnici ne surađuju sa znanstvenom zajednicom i ne pišu znanstvene radove. Na takav način jača se motivacija za pisanje znanstvenih radova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 327 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je u svom podnaslovu “prijedlog” a ne usvojeni dokument te nema svoju “težinu” i na njega se ovaj Pravilnik ne može pozivati. Nadalje, napisano je da se navedeni prijedlog Okvira namjerava koristiti kao “alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja tijekom karijere”. Taj dokument napisan je samo kao popis ishoda učenja i nema nikakva obilježja alata. Osim toga, nikako nije pojašnjeno kao bi nastavnik u postupku napredovanja dokazao da je ostvario pojedine ishode, jer nigdje nisu navedeni nikakvi mjerljivi pokazatelji ostvarenja pojedinog ishoda, a koji bi bili neophodni, jer se to izričito traži u vezanim člancima 5,6,7. Tko bi, dakle, i na koji način vrednovao usvojenost tih ishoda? Snježana Švelec, Elektrotehnička i prometna škola Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 328 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, Pohvalno je uvođenje digitalizacije s krajnjim ciljem administrativnog rasterećenja. Osobno bih, možda, drugačije izrekla, ili ispustila, tvrdnju da "odgojno-obrazovni radnici preuzimaju odgovornost za vlastito učenje" jer napredovanje u zvanju i ranije navedeno ne moraju niti uključivati, niti isključivati jedno drugo. Velika većina dragih mi kolegica i kolega imaju visok stupanj razvijene odgovornosti za vlastito učenje, ali one nisu usuglašene sa željom za napredovanjem u zvanju. Čini mi se, pomalo suvišnim, dijagnosticirati naše, i bilo čije, društvo kao društvo brzih i velikih promjena. Svakako bih predložila formiranje skupova ishoda i glavnih kompetencija kroz nekakve državne baze ček-lista jer Okvir sadrži niz, iznimno stručnih i odlično sročenih, ali ipak, poopćenja. Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 329 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je samo prijedlog iz 2016, i kao takav ne može biti uporište zakonski obavezujućega Pravilnika. Okvir nije usvojen niti od jedne Instititucije, te kao Prijedlog minoran da bi se ovako ozbiljan dokument na njega pozivao. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 330 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Potrebno je da računalni sustav Sustav za praćenje profesionalnog razvoja svakako omogućava individualno evidentiranje e-portfolia ali je i bitno da postoje jasno napisane odrednice kako će se to evidentiranje odrađivati. Zbog transparentnijeg i lakšeg pregledavanja i vođenja evidencije profesionalnog razvoja potrebno je dodatnim dokumentom, uputama ili tumačenjem ovog pravilnika dati jasne odrednice kako treba izgledati i što mora sadržavati npr. odluka, potvrda ili rješenje koje će biti pravovaljani dokaz ili potvrda da su odgojno-obrazovni radnici određeni posao i odradili. Nije nužno da takve upute budu dio ovog pravilnika ali svakako bi se trebalo poraditi na unificiranju obrazaca koji će kasnije olakšati uvid u praćenje napretka, brojanje bodova i ostalog i za odgojno-obrazovne radnike i za pedagoge i za ravnatelje, ali i za djelatnike AZOO-a i Ministarstva (na primjer, Povjerenstva za napredovanje). Profesionalni razvoj - kontinuirana aktivnost koja uključuje edukacije (online ili uživo) ... a što je s čitanjem literature ili u potpunosti prelazimo na digitalno i virtualno, kako ćemo to vrednovati? Računalni sustav koji omogućava bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika je odlična stvar, samo se nadam da ćemo s tim sustavom u potpunosti izbaciti svu silnu papirologiju koju sada moramo skupljati, obrađivati, pregledavati pa slati u Agencije i na ostala mjesta kako bi dokazali da smo skupili dovoljno bodova ili proveli dovoljno sati na edukacijama. Tko će procjenjivati je li odgojno-obrazovni radnik usvojio određeni broj ishoda iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, i je li u svojoj provjeri i procjeni bio subjektivan ili objektivan? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 331 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 2. | 1. Nije definirano na koji će se način utvrđivati usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Navodi se da je to dio uvida u stručno-pedagoški rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 332 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 2. | lapsusi: materijali i unaprjeđenje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 333 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK , Članak 2. | Pod stručno-pedagoškim radom prvenstveno treba procjenjivati učitelja po neposrednom radu s učenicima. Potrebno je više dati na važnosti ovom segmentu rada. U sustavu za praćenje profesionalnog razvoja je nemoguće evidentirati praćenje stručne literature, samostalno praćenje obrazovnih sadržaja, zar se educiramo samo ako smo za to dobili potvrdu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 334 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 2. | Na koji način će se provjeravati i vrednovati kompetencije propisane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ? Zašto se u profesionalnom razvoju ne spominje čitanje stručne literature, zar je usavršavanje samo ako imaš potvrdu sa seminara? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 335 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 2. | Nije jasno na koji način će se vrednovati kompetencije učitelja propisane Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 336 | Diana Kadić | PRAVILNIK , Članak 2. | U profesionalnom razvoju se ne spominje čitanje literature, što je s tim načinom edukacije? Nije baš jasno kako će se provjeravati svi navedeni načini profesionalnog razvoja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 337 | ROMANA RUSEK | PRAVILNIK , Članak 2. | Nejasan je način provođenja ocjenjivanja ishoda iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Naime, to je samo preporuka koja nije razrađena. Na temelju čega bi se provelo ocjenjivanje ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 338 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Iz prvog iščitavanja Pravilnika nije mi jasan termin "Sustav za profesionalni razvoj". Njime možemo dokazati vrijeme provedeno na stručnim usavršavanjima raznih razina, ali pisanje i rad na projektima, kao i neke druge stvari, se iz tog sustava ne da iščitati. Znači i dalje treba miješati online dokaze o napredovanju i papirnate dokaze? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 339 | Anđa Suvala | PRAVILNIK , Članak 2. | Pohvalno je što ovaj Pravilnik u uvjetima napredovanja donosi znatno povećanje bodovnoga praga (za prvo napredovanje 30 bodova u odnosu na 7 bodova u dosadašnjem Pravilniku). Osim toga ostvarivanje bodova traži se u više kategorija (najmanje četiri kategorije za prvo napredovanje) što potiče raznovrsnost u stručno-pedagoškom radu. Predlažem da se pročisti određena terminologija koja se ovdje prenosi iz dosadašnjeg Pravilnika, npr. u kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada stoji: vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) što je i dosad bilo nejasno jer u školama više ne postoje sekcije, društva (postoje izvannastavne aktivnosti, a taj se termin ne rabi u Pravilniku). Postoje li klubovi na školskoj razini? Nekada su u nekim školama postojali školski sportski klubovi ili debatni klubovi, ali sve skupa spada u izvannastavne aktivnosti (mali nogomet, novinarsjka skupina, medijska grupa itd.) Pohvalno je da se ovim Pravilnkom boduju i aktivnosti na školskoj razini kao što su predavanja ili radionice koje zahtijevaju veću stručnu pripremu (i priličnu psihološku pripremu jer se izvode pred svojim kolektivom koji je vrlo kritičan, a kritičnost je uvjetovana i međusobnim odnosima). U čl. 8 u kategorijama aktivnosti stručno-pedagoškog rada koji se boduje, bilo bi dobro razlikovati bodovanjem rangiranje (prva tri mjesta) učenika na županijskoj i državnoj razini natjecanja od samoga sudjelovanja (na ljestvici ispod prva tri mjesta) na istim razinama natjecanja. Hoće li učitelji koji sa svojim učenicima ostvare jedno od prva tri mjesta biti nagrađeni? Ukoliko to nije predviđeno nagrađivanjem (a nije jasno navedeno u Pravilniku), trebalo bi se bodovati kao određena aktivnost ili kategorija kako je u dosadašnjem Pravilniku. Bilo bi dobro jasnije opisati stavku profesionalni razvoj (dosad stručno usavršavanje) koja se određuje samo brojem sati i je li uživo ili online. Pritom mislim na to hoće li se različito vrednovati broj sati ostvaren na edukacijama koje organizira MZO ili AZOO i na edukacijama koje organiziraju izdavačke kuće, udruge itd. Zadani broj sati za edukacije učitelj može ostvariti samo u okviru jedne kuće, npr. na edukacijama izdavačkih kuća ili udruga ( ne umanjujem ovdje kvalitet predavača i vrijednost tema), a ni jedan sat na edukacijama MZO ili AZOO. Takvih je primjera dosad bilo na terenu, ali je dosadašnji Pravilnik definirao što je redovito stručno usavršavanje - sudjelovanje na edukacijama koje organizira MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 340 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Stručno-pedagoški rad stručnih suradnika se znatno razlikuje od rada učitelja i nastavnika pri čemu stručni suradanici uz svoj posao moraju poznavati područja rada učitelja i nastavnika kako bi ga kvalitetno obavljali i kako bi pružali kontinuiranu suradnju i podršku učiteljima i nastavnicima. Stručni suradnici također moraju poznavati i kurikulume i ishode, pokrivaju područja rada s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima i pružaju podršku učiteljima u izradi i provođenju primjerenih programa obrazovanja za navedene učenike, kako i savjetovanju učitelja i roditelja navedneih učenika vezano uz rad s njima, itd ... Stručni suradnici logopedi, edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi ostvaruju neposredni rad s učenicima (pružajući im podršku vezanu uz njihove teškoće najmanje 20 sati tjedno, a bude i više uz provođenje postupka pedagoškog praćenja učenika koji nemaju primjerene programe obrazovanja i pružanje podrške i njima) i učiteljima, roditeljima i stručnom službom (suradnja, pružanje podrške, savjetovanje, predavanja, radionice, radni materijali). Uz to dodatno idu ostali poslovi stručnog suradnika (planiranje rada škole, svog rada, pripremanje i praćenje neposrednog rada, vođenje pedagoške dokumentacije, stručno usavršavanje, poslovi vezani za početak i kraj školske godine, analiza i vrjednovanje rada, rad u stručnim tijelima škole, suradnja s drugim ustanovama, zdravstvena skrb o učenicima, poslovi javne, kulturne i socijalne djelatnosti škole, vođenje Stručnog povjerenstva škole i rad u Stručnom povjerenstvu Ureda ili Stručnom povjerenstvu Ministarstva i ostali poslovi prema odluci ravnatelja i dr...). Razlike u poslovima ne umanjuju ili izdižu vrijednost jednih ili drugih, samo je vrlo važno uzeti ih u obzir prije procjene rada jer u kriterijima trebaju biti zastupljene i stavke poslova koje obavljaju i stručni suradnici odnosno uvažiti činjenicu kako neke poslove stručni surdanici nemaju ni priliku raditi jer nije u opisu njihovih poslova, pa im se isto ne može bodovati, te moraju svoju stručnost, entuzijazam i kvalitetu pokazati kroz druge poslove i aktivnosti koje obavljaju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 341 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 2. | Sustav za praćenje profesionalnog razvoja je računalni sustav kojim se, očito, želi zamijeniti postojeći sustav pri AZOO što je apsolutno nepotreban trošak stvaranja paralelnog sustava. S obzirom da uspostava ovog sustava nema uporište u Zakonu, Pravilnik kao podzakonski akt je dokument nedovoljne razine za uspostavu takvog sustava o kojem ovisi napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 342 | SNJEŽANA BIRTIĆ | PRAVILNIK , Članak 2. | Neophodno je precizno definirati način vrjednovanja usvojenosti ishoda učenja, jer za sada, makar meni, to uopće nije ni jasno ni vidljivo iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kako se vrjednije usvojenost, kada i tko vrjednuje, kojim bodovima, ocjenama, postotcima, opisnim ocjenama? Odnosi li se naziv učitelj, u navedenom dokumentu, i na stručne suradnike? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 343 | SANJA BOGOVČIČ | PRAVILNIK , Članak 2. | Poštovani, hvala na prepoznavanju potrebe za promjenama. Kod utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja drugačiji je uvid u stručno-pedagoški rad odgojitelja od učitelja i nesukladan Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Za zadovoljavanje najrazličitijih potreba produbljivanja znanja djece u umjetničkom, jezično-komunikacijskom, istraživačko-spoznajnom, informatičkom, matematičkom, kineziološkom i dr. područjima s popratnom dokumentacijom planiramo, provodimo, evaluiramo i vrednujemo individualna postignuća djece. Kod djece rane i predškolske dobi vrednovanja ishoda učenja ne prepoznajemo kroz sumativno vrjednovanje, bodovima ili ocjenama za donošenje daljnjih odgojno-obrazovnih odluka. Svakako izraditi Nacionalni standard kvalifikacija za odgojitelje u dječjim vrtićima i njemu prilagoditi pravilnik o napredovanju odgojno-obrazovnih djelatnika u dječjem vrtiću. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 344 | Ružica Ambruš-Kiš | PRAVILNIK , Članak 2. | nije li logično prvo definirati Profesionalni razvoj (što je to), a potom Sustav za praćenje profesionalnog razvojs (kako isti - koje već određen) vrednovati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 345 | Vanja Jurilj | PRAVILNIK , Članak 3. | Poštovani, smatramo da je za kvalitetu obrazovnoga sustava najvažnije kvalitetno obavljanje redovitih poslova, i to od strane što većega broja dionika toga procesa. Samo na taj način obrazovni sustav može dati svoj najviši doprinos napretku društva, a djelatnici toga sustava mogu osjećati potreban profesionalni dignitet. Kao profesionalna zajednica stručnih suradnika knjižničara želimo ukazati na činjenicu da ni aktualni Prijedlog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ne uzima u obzir specifičnosti pojedinih zanimanja u odgojno-obrazovnim ustanovama čijim se napredovanjem bavi. Stoga predlažemo da se uvjeti napredovanja razrade zasebno za stručne suradnike kako bi imali jednake uvjete za napredovanje. Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 346 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 3. | Smatram da su bolji termini za napredovanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Sintagma izvrstan savjetnik upućuje na to da ostali nisu izvrsni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 347 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 3. | Slažem se s većinom pristiglih prijedloga da su bolji termini za napredovanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Ovo "izvrstan savjetnik" pretpostavlja da ostali nisu izvrsni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 348 | Andreja Korčanin | PRAVILNIK , Članak 3. | Možda bi bilo bolje 1. mentor 2. savjetnik 3. viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 349 | Marija Roth | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem nazive mentor, savjetnik, viši mentor jer očekujem da svatko tko napreduje mora biti izvrstan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 350 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem sljedeće nazive za napredovanje-Mentor, Viši mentor, Savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 351 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv za treći, najviši, stupanj napredovanja "izvrstan savjetnik" nije dobar jer implicira da niži stupnjevi mentor i savjetnik nisu izvrsni. Stoga predlažem ili "viši savjetnik" (neovisno što postoji isto radno mjesto u AZOO-u) ili "savjetnik mentor". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 352 | DEA MARIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Niije do kraja jasna intencija uvođenje kategorije "izvrsnog savjetnika". U svakom slučaju, termin “Izvrstan” nam se čini neprimjerenim jer implicira da “Savjetnik” i “Mentor” nisu izvrsni. Ukoliko je riječ o potrebi izdvajanja po senioritetu i iznimnim postignućima, predlažemo razmotriti termin “Viši savjetnik” po uzoru na klasifikaciju u drugim zanimanjima (viši suradnik, viši asistent, viši savjetnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 353 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 354 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 4. | Mislim da je bolji prijedlog bio Mentor, Viši mentor i Savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 355 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. Mentor 2. Savjetnik 3. Viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 356 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 4. | Umjesto zvanja "izvrstan savjetnik" predlažem "viši savjetnik" jer kategoriju izvrsnosti zadovoljavaju i mentori i savjetnici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 357 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 4. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: - Izvrstan savjetnik - naziv treba mijenjati jer se pridjev "izvrstan" podrazumijeva za sve tri razine napredovanja, a ovako čini razliku između savjetnika koji valjda nije izvrstan i onoga koji to je. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 358 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 4. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Napredovanje u bilo kojem zvanju samo po sebi pretpostavlja izvrsnost pa su tako i mentori i savjetnici osobe koje su izvrsne. Ukoliko se želi uvesti treći stupanj, on može biti početni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 359 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 4. | "Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici)" promijenti u "Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 360 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem promjenu riječi izvrstan savjetnik u "viši savjetnik" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 361 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 4. | Iz članka su ispušteni odgajatelji koji su navedeni u nazivu prijedloga dokumenta. Pozdravljamo prijedlog napredovanja u tri stupnja. Predlažemo promjenu naziva napredovanja. Naime, nazivi 'mentor' i 'savjetnik' ukazuju da se radi o osobama koji su mentori odnosno savjetnici ostalim kolegama u sustavu što nije točno. Čak i ako se usvoji prijedlog članaka koji govore o obavezama odgojno-obrazovnih radnika koji napreduju u sustavu, iz naziva neće biti jasno je li osoba napredovala u mentora zato što je npr. mentorirala druge sustručnjake, ima li kompetencije za to ili se radi prvenstveno o kvalitete prakse koju obavlja s učenicima. Nadalje, izmjenom naziva ostavilo bi se prostora u sustavu da se mentorima i savjetnicima nazivaju oni stručnjaci koji u tom području imaju potrebne kompetencije odnosno oni koji su se stručno usavršavali u tom smjeru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 362 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv "izvrstan savjetnik" treba mijenjati jer se pridjev "izvrstan" podrazumijeva za sve tri razine napredovanja, a ovako čini razliku između savjetnika koji je (shvatili bismo) izvrstan i onoga koji to je. Takvo rješenje nije najbolje i svakao bi ga trebalo mijenjati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 363 | Vlatka Domović | PRAVILNIK , Članak 4. | Dobro je da se Pravilnikom predviđa trostupanjska ljestvica za napredovanje. Nazivi koji se predlažu nisu adekvatni, jer npr. mentora i sada imamo u sustavu nekoliko vrsta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 364 | Larisa Zaharija Radoiš | PRAVILNIK , Članak 4. | Umjesto naziva " izvrstan savjetnik " da se promijeni u "viši savjetnik " . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 365 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK , Članak 4. | Predloženom sadržaju stavka I. trebalo bi dodati: Napredovanjem u zvanje ostvaruje se povećanje plaće uvećanjem koeficijenata za 12% - mentori 24% - savjetnici 36% - izvrsni savjetnici Obrazloženje: Postotci uvećanja koeficijenata trebali bi biti sastavnim dijelom Pravilnika. Postojeća uvećanja koeficijenata mentorima i savjetnicima trebalo bi barem zadržati, dok bi novom zvanju (izvrsni savjetnik) trebao pripasti koeficijent, proporcionalno uvećan u odnosu naspram zvanje mentora i savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 366 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 367 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, po pitanju naziva smatram da bi dvije kategorije kao i dosad bile dovoljne. Ukoliko se zadrži prijedlog od tri kategorije zvanja, onda svakako riječ "izvrstan savjetnik" smatram neprimjerenom u odnosu na savjetnika čime se implicira kako savjetnik nije izvrstan odgojno-obrazovni djelatnik. U tom slučaju bi se eventualno moglo za treću kategoriju uzeti u obzir "viši savjetnik", no to mora biti u sklađeno s AZOO-om čiji savjetnici trenutno nose taj naziv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 368 | Suzana Hergotić | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Mišljenja sam da bi bile dovoljne dvije kategorije napredovanja. 1. Mentor 2. Savjetnik Ako se ipak ostane u predloženih tri kategorije mišljenja sam da Pravilnik potiče/traži izvrsnost u radu za napredovanje (u svakoj kategoriji napredovanja i napreduje se radi izvrsnosti) stoga se predloženim kategorijama: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. izvrstan savjetnik dovodi do degradiranja prvih dviju. Smatram da su svi koji napreduju izvrsni u svom radu. Poznato nam je da ima izvrsnih djelatnika, a koji ne žele napredovati. Za treću razinu napredovanja predlažem naziv - viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 369 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK , Članak 4. | Potrebno je razmisliti o smanjenju broja sati u nastavi budućih mentora, savjetnika i izvrsnih savjetnika. Prema stečenom zvanju a s obzirom na angažman koji se od njih očekuje nakon stjecanja zvanja predlažem smanjenje satnice u obimu bar 2, 4, 6. sati u nastavi, kako bi se mogli posvetiti razmjeni iskustava, savjetovanju, osobnom daljnjem usavršavanju, unaprjeđenju rada škole i sustava u cjelini te edukaciji drugih kolega. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 370 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 4. | ČLANAK 4. Izostavljeni su odgajatelji. Predlažem zvanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (članak 17.) definira zanimanje savjetnik i viši savjetnik. Ako prilikom napredovanja netko može napredovati u zvanje savjetnika, ne postoji nikakav razlog izbjegavanja termina viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 371 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Smatram da bi naziv "izvrstan savjetnik" trebalo zamijeniti drugim nazivom, npr.savjetnik - mentor ili slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 372 | GORDANA DIVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Obzirom da dosadašnje kategorije mentor i savjetnik moraju ostati kao prva i druga kategorija i da treća mora biti oblika riječi veće od savjetnika, a ne smije biti viši savjetnik, jer je to zanimanje u AZOO, a riječ "izvrstan savjetnik" daje naznačiti da mentori i savjetnici nisu izvrsni, treba smisliti bolji termin. Prijedlozi za treću kategoriju napredovanja: izvanredni savjetnik, stručni savjetnik, nadsavjetnik, ... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 373 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatramo kako je dobro da se ostave 3 kategorije napredovanja, no naziv “izvrstan savjetnik” je pogrešno odabran jer se smatra da svi koji napreduju trebaju biti izvrsni u svom poslu, a na ovaj način se zapravo degradira napredovanje u kategorije mentora i savjetnika jer se može iščitati kako oni nisu dovoljno izvrsni u svom poslu. Predlažemo da se umjesto izvrstan savjetnik kategorija nazove “viši savjetnik”. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 374 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 4. | Izostavljeni su odgajatelji. Predlažem zvanje mentor, savjetnik i viši savjetnik. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (članak 17.) definira zanimanje savjetnik i viši savjetnik. Ako prilikom napredovanja netko može napredovati u zvanje savjetnika, ne postoji nikakav razlog izbjegavanja termina viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 375 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem ova zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 376 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. Mentor 2. Savjetnik 3. Viši savjetnik Riječ "izvrstan" treba u potpunosti izbaciti jer degradira ostale kategorije napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 377 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. savjetnik 3. savjetnik u trajnom zvanju/trajni savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 378 | Brankica Murk | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, podržavam izradu novog Pravilnika kao i pored dosadašnjih, uključivanje novog trećeg zvanja: izvrstan savjetnik. Također se slažem sa kolegicama i kolegama u dosadašnjim komentarima kako bi primjereniji naziv novog zvanja bio viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 379 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem napredovanja u zvanju: 1. mentor 2. savjetnik 3. viši savjetnik Izvrstnost se podrazumjeva u svakom obliku profesionalnog napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 380 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. učitelj/nastavnik u zvanju mentora 2. učitelj/nastavnik u zvanju savjetnika 3. učitelj/nastavnik u zvanju višeg savjetnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 381 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 4. | Kao i većina kolega, smatram da je naziv " izvrstan savjetnik " nezgrapan. Viši savjetnik čini mi se prihvatljivije rješenje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 382 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Slažem se s mnogim kolegama da je zvanje "izvrstan" savjetnik neprikladan termin. Predlažem: 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju (odgojno - obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika ili koji ima više od 30 godina radnog staža u struci i najmanje je jednom izabran u zvanje savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 383 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 384 | Senka Pintarić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem promjenu naziva zvanja u: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 385 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Izraz "izvrstan savjetnik" je nedoličan, te podcjenjuje prethodna dva zvanja. Predlažem: "3. viši savjetnik" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 386 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 387 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažemo da se može napredovati u zvanje u 4 stupnja/razine: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik, 4. viši savjetnik. Smatramo da bi svi koji napreduju u zvanju trebali biti izvrsni te da nije primjereno dodavati to samo zvanju najvišeg stupnja. Slažemo se da u agencijama je viši savjetnik radno mjesto, a ovo je viši savjetnik u zvanju. Ukoliko ostaju tri stupnja/razine napredovanja te ukoliko se smatra da je to zbunjujuće onda treba stajati puno naziv: 1. mentor u zvanju, 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetik u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 388 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | termin izvrstan savjetnik nije gramatički točan - treba određeni oblik pridjeva 'izvrsni' - tako se pokazuje i u padežnim oblicima dalje u tekstu: - izvrstan savjetnik: trebalo bi - izvrsna savjetnika - izvrsnu savjetniku.... - izvrsni savjetnik - izvrsnoga savjetnika - izvrsnom savjetniku... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 389 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | TErmin 'izvrstan savjetnik' vrlo je nespretan - prvo: i stupanj mentora i savjetnika u sebi sadrže oznaku izvrsnosti u određenom stupnju; dobar je termin viši savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 390 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 4. | Treći stupanj napredovanja u zvanje nosi naziv izvrsnog savjetnika. Izraz „izvrsni savjetnik“ nezgrapan je i neobičan te bi bilo uputno zamijeniti ga nekim drugim terminom poput savjetnika 2. razine (gdje bi savjetnik 1. razine bio preporučeni izraz za dosadašnjeg savjetnika). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 391 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl. 4. nadupuniti Učitelji koji predaju dva predmeta napredaju samo iz jednog predmeta koji predaju, a ravnopravno im se sve priznaju i boduju sva postignuća iz oba predmeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 392 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl. 4. - Za početak smatram da predviđeni nazivi nisu prikladni, osobito izvrstan savjetnik. Predložila bih mentor, viši mentor i savjetnik. To naravno podrazumijeva da bi svi mentori trebali promijeniti svoje zvanje u zvanje viši mentor. Naravno postojeći koeficijenti se ne bi trebali smanjivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 393 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s većinom komentara da zvanje ''izvrstan savjetnik'' nije primjereno. Predlažem: 1. mentor, 2. viši mentor i 3. savjetnik, ili, kao što je kolega prije mene naveo: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. I smatram da najviše zvanje, bez obzira koji termin odlučite da bude trajno zvanje. Sramotno je da moje kolege koje s 31.8. ove godine idu u mirovinu, i u travnju im ističe savjetništvo, te ponovno moraju prolaziti sve procedure a za nekoliko mjeseci idu u mirovinu. Nekima će to biti četvrti put da su izabrani u zvanje savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 394 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik ili 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 395 | Marija Huzjak-Šaban | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Slažem se s većinom komentara da je zvanje izvrstan savjetnik nekako neprimjereno, jer onda ispada da ostali nisu postigli izvrsnost u svom radu. Mislim da bi bilo bolje razlikovati podjelu na: mentor, savjetnik i viši savjetnik, s tim da taj viši savjetnik bude trajno zvanje ukoliko je obrazovni radnik izabran tri puta za redom u to zvanje ili ima više od 30 godina radnog staža u struci. Marija Huzjak-Šaban, Srednja strukovan škola Velika Gorica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 396 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 4. | Čl.4 Slažem se s većinom izrečenih mišljenja kako naziv "izvrstan savjetnik" ima pogrešnu konotaciju, implicira kako ostala dva zvanja nisu izvrsna. Predlažem umjesto toga naziv "viši savjetnik" ili tri stupnja napredovanja: mentor, viši mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 397 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Predlaže se da se promjena naziva zvanja „izvrstan savjetnik“ u „viši savjetnik“ jer predloženi naziv „izvrstan savjetnik“ implicira da savjetnik i mentor ne rade izvrsno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 398 | Vladimir Rodeš | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s mnogim kolegama da je zvanje "izvrstan" savjetnik neprikladan termin. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 399 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s kolegama da zvanje „izvrstan savjetnik“ nije prihvatljiv termin i mislim da bi trebalo biti „viši savjetnik“ s tim da bi onda za djelatnike Agencije za odgoj i obrazovanje trebalo koristiti neki drugi termin. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 400 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 4. | Ukoliko bi ostala tri stupnja, predlažem da umjesto izvrstan savjetnik zvanje bude viši savjetnik (bez obzira na zanimanje istog imena). Smatram da su dva stupnja dovoljna, s tim da predlažem da nakon tri uzastopna mandata, savjetnik postane trajno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 401 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 4. | Izvrsnost je kvaliteta koja se traži od svih nastavnika u napredovanju te je ili ne treba uopće potencirati u nazivu, ili je treba potencirati u nazivima svih stupnjeva napredovanja. Osobno, ne vidim prijeku potrebu napredovanja u 3 stupnja. Od količine stupnjeva u napredovanju važnija je struktura kriterija u napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 402 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4. Termin "izvrstan savjetnik" nije primjeren. Predlažem 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 403 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram da nazivi napredovanja u zvanje nisu adekvatni, pogotovo onaj ‘izvrstan savjetnik’. U radnoj verziji Pravilnika su bili adekvatniji nazivi: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 404 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 4. | Članak 4.: Napredovanje je potrebno podijeliti u jedan status i tri stupnja: 1. STATUS: viši edukator (2+2+2+2+2=10%) - trajno 1. STUPANJ: mentor (17%) 2. STUPANJ: savjetnik (22%) 3. STUPANJ: viši savjetnik (27%) Propušteno je uvrstiti postotna uvećanja koeficijenta odgojno-obrazovnih radnika. Ona se nalaze u gornjim zagradama. Potrebno je poticati stručno usavršavanje, ali i cjeloživotno obrazovanje. Do sada nikada nisu nagrađeni odgojno-obrazovni radnici koji su završili dodatni preddiplomski i diplomski studij, jednogodišnji ili dvogodišnji studij usavršavanja. Oni bi trebali imati za svaki cjelovito svladani program po broju ECTS-ova odgovarajuće uvećanje. Pri tomu 60 ECTS bodova nosi 2% uvećanja koeficijenta. Dakle, onaj koji je završio jednogodišnji program viši je edukator s 2% uvećanja, onaj s dvogodišnjim programom (120 ECTS) 4% uvećanja, trogodišnji prvostupnički program (180 ECTS) 6% i dodiplomski (300 ECTS)10% uvećanja koeficijenta. Prvi status višega edukatora postiže se trajno. Daljnje napredovanje dijeli se u tri stupnja i ne isključuje prvi status po pitanju uvećanja plaće. Naime, učiteljica koja je završila petogodišnji dodiplomski studij biogije i kemije, a zatim završila trogodišnji studij informacijske tehnologije unaprijeđena je u status višega edukatora. Koeficijent joj je uvećan 6%. Nakon toga ostvarila je pravo kandidiranja za mentoricu što joj je uvaženo te je uz 1. STATUS postigla i 1. STUPANJ pri čemu joj se koeficijent kumuliranjem uvećava za 23%. Poželjno je da programi koji radnici završe (ili su završili) budu izvođeni na visokoškolskim ustanovama država Europske unije i Europskoga gospodarskoga prostora u smislu jačanja suradnje u odgoju i obrazovanju te kvalitete obrazovanja. Nadalje, radnike koji idu na takvu vrstu plaćenih usavršavanja osloboditi plaćanja školarine ili priznati troškove školovanja kao poreznu olakšicu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 405 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, nadam se da će uvođenjem treće kategorije kao nove i biti veći kojeficijent od prve dvije, a to znači veći od 1,614 . Predlažem barem 1,85. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 406 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 4. | Poštovani, Mišljenja sam da su dvije kategorije dostatne kad je napredovanje u pitanju. Sve ono što ide pod nazivnik izvrsnosti stavila bih u formu nagrađivanja ( dodatna sredstva za opremu, jednokratna financijska nagrada, financiranje stručnog usavršavanja u Hrvatskoj, financiranje stručnog usavršavanja u inozemstvu i sl.). Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 407 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 4. | U redu je uvođenje triju kategorija napredovanja ukoliko time neće biti bitno razmrvljene novčane naknade. Bilo bi dobro da prva i druga budu nagrađene kao i do sada, a treća još i više jer je to jedini način da tijekom rada naplatimo velik trud i ulaganja u same sebe. Izvrstan savjetnik je neprihvatljiv naziv radi degradiranja ostalih dviju kategorija. Viši savjetnik? Ili viši mentor? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 408 | Ivana Tunjić | PRAVILNIK , Članak 4. | 1.mentor 2. savjetnik 3. viši savjertnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 409 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram da bi bolje bilo zadržati sadašnje kategorije jer ova posljednja "izvrstan savjetnik" nije odgovarajuća. Ispada da ako se ne postigne zvanje "izvrsnog savjetnika" osoba ne obavlja izvrsno svoj posao, što je u najmanju ruku omalovažavajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 410 | Henrieta Matković | PRAVILNIK , Članak 4. | Podržavam prijedlog kolegice Tudor: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik. Dodajem još jedan svoj prijedlog jer smatram da termin izvrstan savjetnik nije odgovarajući: 1. mentor 2. savjetnik 3. nadsavjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 411 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 412 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: 1. mentor 2. savjetnik 3.savjetnik u trajnom zvanju (odgojno - obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika ili koji ima više od 30 godina radnog staža u struci i najmanje je jednom izabran u zvanje savjetnika) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 413 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem 1. Mentor 2. Savjenik 3. Viši savjetnik Bez obzira što bi time zaposlenik Agencije i odgojno-obrazovni radnik koji napreduje imali iste titule, ne bi se isto pisale. Odgojno-obrazovni radnik bi bio profesor mentor, profesor savjetnik i profesor viši savjetnik( naravno ta podjela i naziv vrijedi i za učitelje, odgajatelje, stručne suradnike i ravnatelje), dok bi zaposlenik Agencije bio samo npr. Pero Perić, viši savjetnik. Ali kada pogledamo i poslove koje obavlja zaposlenik Agencije i koje će obavljati odgojno-obrazovni radnik viši savjetnik možemo vidjeti veliku sličnost poslova ili čak rade iste poslove, pa time i jednak naziv zanimanja i zvanja neće igrati značajniju ulogu. U svakom slučaju viši savjetnik je prikladnije od formulacije izvrstan savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 414 | Ivana Rakonić Leskovar | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem dva stupnja napredovanja, kao i do sada (mentor i savjetnik), a treći stupanj je svakako savjetnik u trajnom zvanju uz dostavljanje dokaza izvrsnosti svakih nekoliko godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 415 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 4. | 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik izraz 'izvrstan savjetnik' je u najmanju ruku smiješan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 416 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem titule: 1. viši učitelj (ukoliko nekome/većini smeta ujednačeni naziv učitelj, može biti i viši nastavnik/viši profesor), 2. učitelj mentor i 3. učitelj savjetnik. Smatram Pravilnik izuzetno strogim i demotivirajućim…pri čemu će svakako doći do opadanja kvalitete rada učitelja, posebno onih koji će samo biti visokomotivirani doseći bodove i isticati svoju samopromociju, a pritom zanemariti svoj rad u razredu. Svestrani ljudi koji žele ostvariti puninu svoje osobnosti te se kao takvi dati na raspolaganje i svojim učenicima više neće imati vremena za razvoj svih svojih osobnih potencijala, nego se samo baviti strukom. Smatram da pravilnik treba cijeniti kompletnog čovjeka, a ne ga mjeriti linearnim rastom (matematički pravilnim), odnosno brojem sati ili bodova (posebice mislim na 2. i 3. stupanj napredovanja za koje smatram da je potreban niži broj sati stručnoga usavršavanja i tabličnih bodova). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 417 | JELENA KULIŠIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se u potpunosti s velikim dijelom komentara da je termin "izvrstan savjetnik" loš i da je bolje da ga se imenuje sa viši savjetnik jer prethodna dva zvanja, mentor i savjetnik također zahtjevaju izvrsnost u radu. Ja Predlažem da ostanu i dalje dva stupnja: mentor i svjetnik. I možda nakon trećeg napredovanja u zvanje savjetnika, da se uvede trajni viši savjetnik, jer se u tom slučaju radi o djelatnicima koji imaju više od 30 godina staža, a oni sigurno zaslužuju trajno zvanje... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 418 | Suzana Loborec Petanjek | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s prethodnim komentarima da zvanje "izvrstan savjetnik" nije dobro jer se pretpostavlja da su i drugi nastavnici koji napreduju izvrsni. Podržavam prijedloge da svakako treba uvrstiti "trajno zvanje" u naziv zvanja i sukladno tome dopuniti članak 18. Imam dva prijedloga: 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik ili 1. mentor, 2. mentor u trajnom zvanju, 3. savjetnik, 4. savjetnik u trajnom zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 419 | Zdravko Katalinić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem da stupanj napredovanja ostane kao i do sada zvanje mentor i savjetnik. No, oni učitelji koji su zaista toliko izvrsni neka budu nagrađivani kako ste i predložili jednom godišnje i za tu svoju izvrsnost dobili bi financijsku nagradu i za to im nije potrebno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 420 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem sa u potpunosti s velikim dijelom komentara da je termin "izvrstan savjetnik" pomalo nezgrapan i derogira prethodna dva zvanja, mentor i savjetnik, koji također uključuju izvrsnost. Predlažem da ostanu i dalje dva stupnja: mentor i svjetnik. Eventualno nakon drugog ili trećeg napredovanja u savjetnika, da se uvede trajni savjetnik, jer se u tom slučaju radi o djelatnicima kojima je ostalo par godina do mirovine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 421 | Alenka Miljević | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem da ili smanjite napredovanje na dvije kategorije: mentor i savjetnik kao do sada ili da nakon prvog napredovanja za koje je potrebno minimalno 5 godina, stavite uvjete, ali ne i ograničenje godina za napredovati dalje pa će neki koji rade više, brže moći napredovati (i učenici mogu akcelerirati i preskakati razrede). U tom slučaju se može ostaviti da se ukoliko se želi dalje napredovati ili obnoviti staro zvanje to mora učiniti unutar najviše 5 godina. Ako se usvoji mogućnost bržeg napredovanja i ostave tri kategorije, predlažem nazive: mentor, viši mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 422 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažemo da se može napredovati u zvanje u 4 stupnja/razine: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik, 4. viši savjetnik. Smatramo da bi svi koji napreduju u zvanju trebali biti izvrsni te da nije primjereno dodavati to samo zvanju najvišeg stupnja. Slažemo se da u agencijama je viši savjetnik radno mjesto, a ovo je viši savjetnik u zvanju. Ukoliko ostaju tri stupnja/razine napredovanja te ukoliko se smatra da je to zbunjujuće onda treba stajati puno naziv: 1. mentor u zvanju, 2. savjetnik u zvanju 3. viši savjetnik u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 423 | Antun Petrlić | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s komentarima nekih sudionika savjetovanja da naziv zvanja "izvrstan savjetnik" nije prikladan i korektan prema nižim zvanjima "savjetnik" i "mentor" te se na taj način negira izvrsnost u stručno-pedagoškom radu ovih dvaju nižih zvanja. Ne vidim razloge da stupnjevanje napredovanja u zvanje ne bude: 1. mentor 2. savjetnik 3.viši savjetnik, upravo zato što bi se naziv "viši savjetnik" koristio za razinu napredovanja (zvanje) učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, a "viši savjetnik" u Agenciji i u Uredima državne uprave je ZANIMANJE, dakle nije ZVANJE! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 424 | Martina Budimir | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s potrebom uvođenja dodatne razine napredovanja, ali naziv izvrsni savjetnik smatram nezgrapnim. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 425 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 4. | Jasno mi je da se nije htjelo predložiti zvanje višeg savjetnika jer su viši savjetnici zaposlenici Agencije, no zvanje izvrstan savjetnik posve je nezgrapno. Trebalo bi razmisliti o promjeni naziva toga zvanja jer upotreba te izvrsnosti u nazivu zvanju upućuje da netko tko nije u tome zvanju nije izvrstan, što ne bih rekao da je točno. Postoje kolege koji ne napreduju u zvanja, iz nekih svojih razloga, i to treba poštivati, a svoj posao rade uistinu izvrsno, možda i daleko bolje od nekoga tko je (izvrstan) savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 426 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s komentarima nekih sudionika rasprave da naziv zvanja "izvrstan savjetnik" iz više razloga nije dobar. Predlažem trijadu: 1. mentor, 2. viši mentor, 3. savjetnik ili eventualno 1. mentor, 2. savjetnik, 3. viši savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 427 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 4. | Što se mene tiče, odgajatelji bi (uz ravnatelje i stručne suradnike) trebali imati vlastiti pravilnik, no jesu li ovdje slučajno ili namjerno pojmovno ispušteni u odnosu na Čl. 1? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 428 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem stupnjeve mentor, savjetnik i trajni savjetnik samo ukoliko se nakon višestrukog napredovanja i obnovi stupanj savjetnika drugi put da dalje bude trajni savjetnik jer su to ponekad i djelatnici par godina do mirovine. Potrebno je uzeti u obzir pri imenovanju mentora i savjetnika da nema više zvanja profesora nego prema novoj sitematizaciji titula magistra edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 429 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 4. | Dovoljna su dva stupnja za napredovanje: mentor i savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 430 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s uporabom pridjeva viši, a skloniji sam prijedlogu "viši savjetnik" nego "viši mentor". U svakom slučaju, "izvrstan savjetnik" loš je prijedlog jer je prva asocijacija da je razina ispod neizvrstan savjetnik. Ovdje bih dodao da je nedopustivo pa i uvredljivo (ako razmislimo o pozadini imenovanja) da u osnovnoj školi postoje učitelji mentori itd., a u srednjoj školi profesori mentori itd. Naime, učitelji su napredovanjem dobili zvanje prema svomu zanimanju, a nastavnici - što je službeni naziv njihova zanimanja - nisu. Prisvojili su si i nametnuli oslovljavanje u javnosti i imenovanje u zvanje dobiveno napredovanjem po zvanju "profesor" koje su (većina) dobili završetkom studija, baš kao i većina učitelja. Po analogiji, oni mogu biti samo nastavnici mentori, itd. Zašto se to dogodilo? Rekao bih, iz istih razloga iz kojih nastavnici (što su po zvanju bili stariji učitelji) u osnovnoj školi nisu željeli biti izjednačeni s učiteljima razredne nastave. Mislim da je "učitelj" najbolji naziv zanimanja i u osnovnoj i u srednjoj školi jer upućuje na neposredniji odnos poučavatelja i učenika, a "nastavnik" je "osoba koja radi u nastavi". Pritom zapravo radimo isti posao. Ali ako u srednjoj školi rade profesori savjetnici, onda i mi u osnovnoj možemo biti profesori savjetnici. Međutim, napredovanje svakako treba vezati uz zanimanje jer smo ga u tom poslu zaslužili, a kao profesori (završivši studij) možemo raditi različite poslove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 431 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem: mentor, viši mentor i savjetnik ili mentor, savjetnik i trajni savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 432 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 4. | Slažem se s kolegama koji su dolje naveli prijedlog da odgojno obrazovni radnici mogu napredovati u zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik Razlog zašto to MZO nije predložio ovako je novac. Naime, ako je zadnje (treće) položajno zvanje savjetnik, svima sadašnjim savjetnicima bi automatski slijedilo povećanje plaće za tu 3 kategoriju. Za izvrsnog savjetnika, kako čitam po portalima, predložit će se novi koeficijent koji bi trebao biti oko 30% veći od početnog koeficijenta za učitelja/profesora. Samim time, ako to naprave, trebali bi odmah sada dati određena novčana sredstva (a to vjerojatno nemaju ili im je to puno). Predlaganjem ovakvog načina za napredovanje, jednostavno su svi profesori koji su napredovali svrstani u prve dvije kategorije (mentor ili savjetnik), a u trećoj kategoriji (izvrsnog savjetnika) nema zapravo nikoga trenutno pa se štedi novac. Zaključak : prijedlog za MZO - tri zvanja - mentor, viši mentor i savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 433 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem za 3. : Savjetnik u trajnom zvanju. Razlike kod napredovanja i dosezanja krajnje točke u napredovanju tijekom karijere, osim što su razvidne po godinama staža, trebaju na koncu biti i semantički razvidne. Nakon dva mentorstva i , predlažem, dva savjetnička kruga, automatsku dodjelu ove titule. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 434 | SANJA FABAC | PRAVILNIK , Članak 4. | Apsolutno podržavam dodavanje još jedne razine napredovanja, ali zaista je nezgrapan pridjev "izvrstan" ispred treće razine iz više razloga. S obzirom da "viši savjetnik" već postoji kao zvanje u azoo-u, predlažem sljedeće termine za zvanja: mentor, viši mentor i savjetnik. To bi doduše zahtijevalo da se svim trenutnim savjetnicima izmijeni zvanje u "viši mentor". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 435 | HELENA JILEK KUBALEK | PRAVILNIK , Članak 4. | Zašto je dodana treća razina napredovanja u zvanju? Iako se ovo pitanje proteže kroz mnoge kometare, možda ga je dobro i otvoreno postaviti. Podržavam prijedlog da se za prvu razinu stjecanja zvanja treba uvažiti polaganje stručnog ispita tj. ostvarivanje statusa profesora, zatim slijede zvanja mentor i savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 436 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 4. | Predlažem sljedeće nazive zvanja: 1. mentor 2. viši mentor 3. savjetnik. Izraz "izvrstan savjetnik"upućuje na to da "savjetnik" nije izvrstan a i jezično upitna upotreba neodređenoga pridjeva u naslovima i nazivima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 437 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Naziv zvanja treće razine napredovanja treba promijeniti u viši savjetnik. Ukoliko se od tog termina odustalo pri izradi prijedloga pravilnika zbog toga što se ista razina pojavljuje u AZOO, potrebno je izmijeniti razine u sljedećem obliku: mentor, viši mentor te savjetnik. Termin izvrstan svakako treba izbjegavati jer terminološki ukazuje na to da učitelji i nastavnici koji imaju jednu od nižiš razina napredovanja nisu izvrsni u svome poslu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 438 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 4. | Smatram kako naziv za treću kategoriju zvanja izvrstan savjetnik ne zvuči kao dobro rješenje, posebno u usporedbi s nazivima mentor i savjetnik. Ispada da prve dvije kategorije nisu izvrsne, a ipak sve tri kategorije predstavljaju izvrsne odgojno-obrazovne radnike. Meni se osobno čini da su dvije kategorije napredovanja dovoljne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 439 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 4. | Trebalo bi predložiti neku potpuno drugu riječ za treću razinu jer ovako zvuči jako nezgrapno. Možda bi se te razine trebale preuzeti iz znanstvenih zvanja u visokom obrazovanju, npr. suradnik, mentor, savjetnik. A ako se ostavi ovako, svakako bi prema tome, kao i u visokom obrazovanju, bio primjereniji pridjev "viši" (viši savjetnik), nego "izvrstan" (izvrstan savjetnik). Trebalo bi dodati prema Članku 18. i pojam "trajno zvanje", ponovno prema onome što imamo u visokom obrazovanju ( za 1. stavak Čl. 18 mentor u trajnom zvanju, savjetnik u trajnom zvanju i za 2. stavak Čl. 18 izvrstan savjetnik u trajnom zvanju). "Savjetnik stručnjak" također nije dobro rješenje jer su svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji stručnjaci u svojem području već time što imaju diplomu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 440 | Marija Vrdoljak | PRAVILNIK , Članak 4. | 3. stupanj "izvrstan savjetnik" nije dobro rješenje, jer sugerira da obični savjetnik nije izvrstan. Kod eventualnog korištenja zvučat će nezgodno, npr. "učitelj izvrstan savjetnik Pero Perić". Stoga predlažem da članak 4. glasi ovako: Članak 4. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) koji imaju odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja te potrebne pedagoške kompetencije propisane zakonom i drugim propisima, pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu napredovati u zvanja: 1.mentor 2.viši mentor 3.savjetnik U skladu s time promijeniti i uskladiti i čl.6. i čl. 7. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 441 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 4. | Potrebno je u popis odgojno-obrazovnih radnika koji mogu napredovati dodati odgajatelje jer se ovaj pravilnik, sukladno svojem nazivu, odnosi i na njih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 442 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 4. | Budući da kroz sve kategorije napredovanja potičete izvrsnost, nema smisla da treća razina napredovanja bude izvrstan savjetnik, već "savjetnik stručnjak" ili "viši savjetnik". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 443 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 4. | Termin treće razine napredovanja "izvrstan savjetnik" nije primjeren jer derogira izvrsnost prethodnih dviju razina napredovanja. Umjesto "izvrstan savjetnik" valjalo bi koristiti pojam "viši savjetnik" koji ne bi pretpostavljao izvrsnost samo najviše razine napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 444 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno definirati (materijalna) prava koja učitelj stječe napredovanjem. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 445 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se vremenski uvjeti za napredovanje (npr. pet godina mirovinskog staža) trebaju izbaciti. Pravilnik treba omogućiti nastavnicima koji iznimno kvalitetno rade brzo napredovanje u zvanju. To je jedan od načina kako motivirati mlade kolege i kako podići kvalitetu sustava. Bodovi se ionako ne mogu prikupiti preko noći već zahtijevaju dugotrajan i kontinuiran rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 446 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Uvjet od najmanje pet godina mirovinskog staža nakon položenog stručnog ispita diskriminira osobe koje rade u nepunom radnom vremenu. ◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama Nejasno je kako će se dokazivati usvojenost navedenih ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 447 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | 1) Broj bodova za zvanje mentora je prevelik, predlažem da bude 20 bodova. Trenutno je samo 7 i ovime se iz jednog ekstrema ide u drugi. 2) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 5 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 3) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 5 godina radnog iskustva uz barem 2 godine mirovinskog staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 448 | Damira Čupić | PRAVILNIK , Članak 5. | Prevelika je razlika u minimalnom broju bodova koji je potreban za napredovanje po trenutno važećem Pravilniku i ovom koji je u pripremi. Iako će se bodovati puno više kategorija smatram da je predloženi broj bodova za sve stupnjeve napredovanja prezahtjevan. Nastavnici koji su blizu terminu obnove neće biti u mogućnosti skupiti toliko bodova. Nastavnike koji se odluče napredovati ne treba ograničavati obaveznom kategorijom iz kojih se skupljaju bodovi jer nemaju svi mogućnosti biti u timu za kvalitetu, uređivati mrežnu strancu škole i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 449 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Predlažem da se smanji broj bodova potrebnih za napredovanje sa predloženih 30 na 20 bodova iz različitih kategorija. Brisati obvezna kategorija „ Unapređivanje rada škole“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 450 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kod kontinuiranog profesionalnog razvoja predlažem da se djelatnicima koji su bili na duljem bolovanju zahtjev od 20 sati godišnje (100 sati u pet godina) proporcionalno umanji. Proporcionalno umanjenje predlažem i za zvanje savjetnika i izvrstnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 451 | igor macuka | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram naziv zvanja "Izvrstan savjetnik" neprimjerenim. Mislim da je naziv "Viši savjetnik" primjereniji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 452 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 5. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Nejasno je kako će se provjeriti usvojenost ishoda. Brisati u stavku 2. alineji 3. „ među kojima je obvezna kategorija „Unapređivanja rada škole“ sukladno članku 8. ovoga Pravilnika.“, jer se time stavljaju u nepovoljan položaj oni koji ne mogu utjecati na zaduženja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 453 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 5. | Minimalan broj bodova za napredovanje je prevelik (povećanje od 400% u odnosu na "stari" pravilnik), mišljenja sam da bi bilo dovoljno povećati ga s dosadašnjih 7 na 20 bodova. Trebalo bi zamijeniti minimalni godišnji broj sati kontinuiranog profesionalnog razvoja s minimalnim ukupnim brojem sati. Uz to, na većini dosadašnjih potvrda sa stručnih skupova nije navedeno trajanje predavanja što bi moglo predstavljati problem kolegama koji se u skoroj budućnosti planiraju prijaviti ili obnoviti napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 454 | Draženka Kolonić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (2) Broj bodova za napredovanje je prevelik. Učitelji razredne nastave ga teško mogu dostići budući da nemaju prilike sudjelovati na natjecanjima iznad županijske razine jer su ukinuta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 455 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji način se vrednuje usavršavanje za koje se ne dobivaju potvrde s brojem sati, naime postoje usavršavanja za koje se dobivaju potvrde ali bez broja sati (npr. Carnetova korisnička konferencija 2018.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 456 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 457 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (1) Rečenicu "najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje pet godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 5. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 458 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 5. | Članci 5. 6. i 7 Stavak 2 'Okvirom nacionalnog kvalifikacijskog okvira za učitelje u osnovnim i srednjim školama' nije predviđen za ravnatelje, stručne suradnike niti odgajatelje u učeničkim domovima te nije jasno kako će se vrednovati njihov neposredni rad s učenicima. Nije dovoljno jasno je li navedeni dokument prijedlog okvira kao što piše na stranicama NCVVO-a ili se radi o prihvaćenom dokumentu. Predlažemo da se i usvojenost ishoda učenja definiranih 'Okvirom nacionalnog kvalifikacijskog okvira za učitelje u osnovnim i srednjim školama također boduje' kako bi se (u skladu s definicijom bodovanja za napredovanje kao vrednovanjem stručno-pedagoškog rada) dao (barem jednak) značaj neposrednom radu s učenicima. Budući da područja rada učitelja definirana 'Nacionalnog kvalifikacijskog okvira', sadrže različiti broj indikatora, Pravilnikom se za neka područja predviđa 100% ispunjenosti ishoda dok za druge (koja imaju veći broj indikatora) manji postotak. Smatramo da je Okvir potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se boduju. Predlažemo da se za svako od područja i/ili ishoda definira predviđena razina usvojenosti za svaku od razina napredovanja. U tu svrhu bit će potrebno pilotirati sam instrument kako bi se valjano odredilo koju razinu kvalitete (odnosno bodova) očekujemo za svaku od razina napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 459 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 5. | Zbog boljeg razumijevanja teksta umjesto npr. '(100 sati u pet godina)' predlažemo '(100 sati u posljednjih pet godina)'. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 460 | Nives Petričević | PRAVILNIK , Članak 5. | Moji prijedlozi nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja: 1. čl. 5.i 6. broj bodova za napredovanje previsok(teško ostvariv učiteljima Razredne nastave u pojedinim sredinama) 2. čl.8. mentorstvo učenicima koji sudjeluju na školskom natjecanju (RN - 4.r.-svake četiri godine) mentorstvo učenicima koji sudjeluju na bilo kojem natjecanju ili smotri bez obzira na razinu i postignuti uspjeh (posebno RN) dijeljenje primjera dobre prakse- objasniti čl.18. Učitelju koji je napunio 30 god.radnog staža i koji je zaredom 3 puta izabran u zvanje - zvanje TRAJNO čl.22. praksu studenata Učiteljskih studija priznati kao edukaciju jer sve škole nisu vježbaonice | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 461 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 5. | Što se tiče prikupljanja bodova, bilo da se radi o bodovima iz minimalnog određenog broja kategorija bilo da se radi o broju sati kontinuiranog profesionalnog razvoja godišnje, smatram da je ljestvica podignuta previsoko, osim u slučaju prvog napredovanju u zvanju mentora. Za sve koji se pripremaju za napredovanje u više zvanje ili žele samo potvrditi već dobivenog taj broj bodova nije realan iz jednostavnog životnog razloga, a to je neregulirana (trenutno barem neusklađeno) mogućnost ostvarenja prikupljanja bodova, posebno kad se radi o profesionalnom razvoju. Učitelj za svako usavršavanje koju treba financirati škola ovisi o odobrenju ravnatelja. Pored toga treba imati na umu da su i ravnatelji stavljeni u nezgodnu situaciju jer će za kolege koji su mentori/savjetnici, ravnatelji htjeti odobriti usavršavanja kako bi im omogućili toliko broj sati usavršavanja, dok s druge strane time zakidaju sve kolege koji neće na taj način prikupiti dovoljan broj sati (i bodova) u mnogo dužem periodu nego do sada. Također, iz perspektive ravnatelja može se očekivati i neodobravanje izbivanja učitelja s velikog broja sati nastave ako se radi o fizičkom prisitvovanju seminarima ili ostvarenju projekata, čime dolazim do prijedloga da se i to regulira jasnim kriterijima- koliko sati nastave svaki učitelj godišnje ima pravo izostati s nastave zbog profesionalnog razvoja. Ako to bude usklađeno s potrebnim brojem sati za napredovanja, neće biti nikakvih problema. Ali, opet govorimo o potrebi da se paralelno s ovim Pravilnikom osmisle i daju na javnu raspravu dokumenti u kojima su jasna prava odgojno-obrazovnih djelatnika kao i dužnosti i obveze ravnatelja prema djelatnicima po tom pitanju. Ovdje bih dodala također jedan problem s kojim se suočavamo kad je prikupljanje velikog broja sati i bodova u pitanju, a to je mogućnost prikupljanja bodova putem online usavršavanja. Treba razmišljati o satnici učitelja koja je jasno raspoređena po satima neposrednog rada, sati za pripremu te svih ostalih poslova. U jednom danu učitelja može se dogoditi da se pored obveznog stručnog usavršavanja na ŽSV-ima (i ponekom nedefiniranom obvezom u školi) dogodi da zajedno s online usavršavanjem prijeđe zakonom određen broj radnih sati, čime ulazimo u segment zaštite radničkih prava svakog djelatnika. Mislim da će se mnogi prepoznati u situaciji da nakon nastave i pripreme za sutrašnju nastavu (tjedno, mjesečno planiranje) ostatak slobodnog radnog vremena ne provode s obitelji i prijateljima, u odmoru, već radno za računalom. Sve to može biti provedivo (krasna je mogućnost povremeno online surađivati s kolegama iz čitavog svijeta bez fizičkog putovanja i gubitka sati nastave) samo ako se ne postavi prevelik broj potrebnih sati usavršavanja godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 462 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 5. | Iako razumijem potrebu da se uskladi Pravilnik i kriteriji o napredovanju s ostalim dokumentima, trenutno u Pravilniku o kojem raspravljamo ne bi trebali stajati uvjeti koji će tek biti definirani Okvirnim nacionalnim standardom kvalifikacija za učitelje... (ishodi učenja po skupovima učenja!). Što se tiče uvođenja novih kategorija iz kojih učitelj mora imati prikupljene bodove, smatram to donekle poticajnim jer se predviđa i potiče raznolik dodatni trud i rad, dakle daju se nove mogućnosti za ostvarenje bodova. No također, kao što su mnogi komentirali, slažem se da se istovremeno javlja problem da će se bodovi ostvarivati još manje nego dosad u neposrednom radu s učenicima. Više kategorija koje su predložene predviđaju rad na unaprjeđenju rada škole i doprinos obrazovnom sustavu kao takvom. Ovdje dolazimo do situacije u kojoj nisu svi u istoj polaznoj situaciji. Ovisi o veličini škole, broju djelatnika te odnosom s ravnateljima koji imaju pravo odlučiti tko će sudjelovati u kojem tijelu škole ili žele li dati svom djelatniku da provede određeno istraživanje kao i žele li ravnatelji i čitav kolektiv sudjelovati u određenom projektu. Sve ovo može se gledati pozitivno i poticajno, no tada treba pored ovih prijedloga istovremeno proizvesti dokument u kojem će biti navedene obveze ravnatelja u odnosu na svoje djelatnike. Govorimo često o demokratskom ozračju u školama, zbornicama i unutar samih učionica... Mislim da treba imati na umu i javnosti predočiti dokumente koji će biti jasno definirani po tom pitanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 463 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 5. | Komentar na članke 5., 6. i 7. Nacrta budućeg Pravilnika Svima je neupitna nužnost donošenja novog Pravilnika o napredovanju (...) i jasnijeg definiranja svih relevantnih kriterija koji su do sada, zahvaljujući nejasnoćama i nepreciznostima iz „starog“ Pravilnika, bili katkad podložni subjektivnim interpretacijama. No, ne mogu se oteti (neugodnom) dojmu da je (u odnosu na „stari“ Pravilnik) predloženo povećanje bodovnog praga od čak 400 % za izvannastavni stručni rad u oba nastavna zvanja (i mentora i savjetnika) napravljeno u cilju drastičnog smanjenja broja budućih prijava, odnosno da sve dionike odgojno-obrazovnog sustava demotivira u pokušaju ostanka u istom zvanju ili u pokušaju napredovanja u više zvanje. Kriterije koje treba ispuniti za izbor u zvanje (npr.) izvrsnog savjetnika realno će rijetko tko moći ispuniti. Iako s godinama odgojno-obrazovnoga rada postajemo sve iskusniji i svestraniji pedagozi, isto smo tako i sve stariji, umorniji, iscrpljeniji i zasićeniji (a djeca s kojom radimo sve mlađa i zahtjevnija...). Uz redovne školske obaveze i izvannastavne aktivnosti želimo imati i privatan život, a ne baviti se po cijele dane online edukacijama, webinarima, loomenima i pripremom nastave koja će zadovoljiti sve veće administrativne, digitalne i stručne zahtjeve. Stoga smatram da je zahtjev od (minimum!?) čak 80 bodova za izbor u zvanje izvrsnog savjetnika pretjeran i doveden do apsurda, osobito u kontekstu spoznaje da je osoba koja se prvi put bira u to zvanje, u trenutku izbora u zvanje, u najboljem slučaju, već u nekim srednjim godinama života i da se do tada već itekako dokazala u svim oblicima stručnog i pedagoškog rada. Isto mislim i za bodovne pragove za napredovanje u zvanja mentora (30) i savjetnika (60) jer je navedeno da su to „minimalni“ bodovi potrebni za prijavu. Nadalje, ako će se kontinuitet našeg profesionalnog razvoja ubuduće mjeriti u satima (kako se navodi u čl. 5., 6. i 7.), onda u svim potvrdama o stručnom usavršavanju (i u svim sličnim relevantnim dokumentima kojima potvrđujemo i dokazujemo kontinuitet svog profesionalnog razvoja) ubuduće treba uvijek biti upisan i broj sati edukacije, odnosno stručnog usavršavanja. Do sada se to nije upisivalo u sve Potvrde o stručnom usavršavanju, odnosno, ovisilo je o organizatoru usavršavanja, o voditelju ŽSV-a... S druge pak strane, to znači da za kolege koji će prilagati dokumentaciju za reizbor u zvanje u prijelaznom periodu između dva Pravilnika ne bi bilo u redu zahtijevati ispunjavanje tog kriterija jer se za reizbor u napredovanje godinama pripremamo prema odredbama Pravilnika iz 1995. godine. Nejasnoće vezane uz zahtjeve za provjeru usvojenosti ishoda učenja definiranih „Okvirom (...)“ kolege su već detaljno komentirale, no „Okvir (...)“ je ipak samo preporuka Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje koja nema snagu zakonski utemeljenog dokumenta. No svejedno, nejasno je iz Nacrta Pravilnika hoće li netko tko je napredovao u zvanje mentora, a za 5 godina se prijavljuje u zvanje savjetnika, morati ponovno dokazivati usvojenost minimalno pet ishoda učenja koje je već ranije usvojio ili samo jedan novi (za savjetnika), odnosno dva nova (do svih osam ishoda) za zvanje izvrsnog savjetnika? Hvala Vam na čitanju i uvažavanju naših razmišljanja. :) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 464 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 465 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 5. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 466 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Stavak 1. Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje mentora može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika, što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mogao na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje mentora. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji unaprjeđenju rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 467 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 468 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 5. | Navodi se usvojenost minimalno pet ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, no kako sve ishode nije moguće opažati tijekom uvida u nastavu (što je predviđeno prijedlogom) nije jasno kako će se provjeriti usvojenost i takvih ishoda. Smatramo da bi ovo bilo izuzetno važno definirati kako kasnije u praksi ne bismo imali donošenje odluka sukladno slobodnoj procjeni. Nadalje, ovaj Okvir nije predviđen za stručne suradnike niti odgajatelje u učeničkim domovima te nije jasno kako će se vrednovati njihov neposredni rad s učenicima. Budući da područja rada učitelja definirana „Okvirom nacionlnog kvalifikacijskog okvira“ sadrže različiti broj indikatora, Pravilnikom se za neka područja predviđa 100% ispunjenosti ishoda dok za druge (koja imaju veći broj indikatora) manji postotak. Smatramo da je Okvir potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se oni boduju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 469 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje mentora može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika, što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mogao na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje mentora. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 470 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem ove izmjene: (2) Uz opće uvjete iz stavka 1. ovoga članka odgojno-obrazovni radnik koji napreduje u zvanje mentora mora ispunjavati i sljedeće uvjete izvrsnosti: ◊ usvojenost minimalno četiri ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da nije dobro uvjetovati obavezne kategorije jer nisu svi učitelji i istoj poziciji, neki rade na više škola... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 471 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem: - 5 godina radnog staža umjesto mirovinskog staža (kolege u nepunom radnom vremenu time imaju smanjenu odnosno otežanu mogućnost napredovanja, odgojno-obrazovni radnik može biti izvrstan bez obzira na vrstu radnog vremena -puno/nepuno radno vrijeme ) - detaljnije definirati profesionalni razvoj (što obuhvaća), izbaciti godišnji broj sati te ga zamijeniti minimalnim ukupnim brojem sati - smanjiti bodovni prag s 30 bodova na 18/20 bodova (time eventualno spriječiti da nastavnik koji želi i može napredovati u zvanju prvenstveno bude "sakupljač bodova"), izbaciti propisani broj kategorija (razlog: specifičnost zanimanja - uvjeti rada nisu jednaki za sve odgojno-obrazovne djelatnike, posao učitelja razredne nastave razlikuje se od posla učitelja/nastavnika predmetne nastave, posao učitelja u glazbenoj i plesnoj odnosno umjetničkoj školi također se u mnogočemu razlikuje od općeobrazovne škole) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 472 | INES JANČULA | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da su propisani sati profesionalnog razvoja izuzetno loši i ponekad i nemogući za dostići (po godini). Nisu svi profesori u mogućnosti pohađati svake godine državne skupove jer mnoge škole nemaju novaca financirati svima odlazak, a ovaj propisani broj sati će biti teško dostići bez odlazaka na njih. Zašto ne bi ostalo samo redovito profesionalno usavršavanje? I do sada se pratilo pohađa li nastavnik redovito stručne skupove (županijske i međužupanijske, a državni se nisu gledali tako strogo baš zbog navedenih financijskih prilika u školama). Mislim da je i propisani broj bodova prevelik. Slažem se da je trebao biti povećan u odnosu na sadašnji pravilnik, ali je predloženi prag ipak prevelik. Istina je da sada ima više kategorija kroz koje se mogu skupiti bodovi, ali mnogima to neće značiti ništa jer rade u školama gdje im je mogućnost skupljanja bodova vrlo ograničena (npr. profesor povijesti zaposlen u strukovnoj školi gdje nikada nema nijednog učenika na županijskom natjecanju). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 473 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 5. | Nejasno je što podrazumijeva kontinuirani profesionalni razvoj (sudjelovanje na skupovima, radionicama, edukacijama, individualno usavršavanje u smislu praćenja stručne literature itd.). Kontinuirani profesionalni razvoj trebao bi biti propisan na period napredovanja (pr. 5 god.) jer tijekom školske godine mogućnosti stručnog usavršavanja variraju zbog čega se možda neće moći ostvariti najmanje 20 sati. Propisani broj bodova potrebnih za napredovanje teoretski je poželjan jer iz njega proizlazi težnja da se radnike potakne na više aktivnosti i angažman kojim će ih ostvariti. Međutim, uvjeti za ostvarivanje bodova nisu jednaki i prema propisanim kriterijima jasno je da nemaju svi kandidati za napredovanje jednake mogućnosti ostvariti očekivane bodove. To se odnosi i na propisan broj kategorija iz kojih je potrebno ostvariti bodove. Smanjiti bodovni prag, uskladiti ga s kriterijima za napredovanje, ne inzistirati na broju kategorija, već omogućiti napredovanje u skladu s uvjetima u kojima djelatnik rad, mogućnostima koje su mu pružene itd. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 474 | Maristela Rubić | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati stručnog usavršavanja ne bi trebalo ograničiti po godini, nego u ukupnom iznosu obzirom da zbog opravdanih razloga (npr. rodiljnog dopusta, duljeg bolovanja) učitelj možda nije u mogućnosti sakupiti potrebne bodove u toj godini, ali mu se pruža mogućnost da tijekom 5 godina ostvari predviđeni broj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 475 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 5. | najmanje 20 bodova ( bez obaveznih kategorija) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 476 | Kata Lamešić | PRAVILNIK , Članak 5. | Obvezne kategorije te minimalni broj kategorija treba izostaviti, jer nemaju svi jednake uvjete prikupiti bodove iz nekih kategorija, ali su u drugim kategorijama iznimno istaknuti. Broj bodova u svim stupnjevima napredovanja je nesrazmjerno visok. Bio bi visok i kada bi se tražilo upola manje. Ostvarenost "ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" moglo bi biti, zbog njihove općenitosti, prostor za pristrano vrednovanje povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 477 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati napredovanja mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik - mislim da bolje odrediti ukupan broj sati u 5 godina, nego na godišnjoj razni! Tako bi nastavnice na bolovanju/porodiljnom mogle ostvariti taj ukupan broj, ali na godišnjoj razini teško. Ili predlažem izuzeti godine kada su bile na porodiljnom. U svakom slučaju pronaći riješenje za one na porodiljnom! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 478 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Prevelik broj bodova za napredovanje u zvanje mentora, jer nemaju svi učitelji iste mogućnosti za skupljanje bodova po različitim osnovama i kategorijama. Moj prijedlog: 10 - 15, ne više od 15, bez obzira na broj kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 479 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem da se godine mirovinskog staža zamijene godinama staža, jer nisu u istoj poziciji učitelji/nastavnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme s onima koji jesu, što kasnije donosi još više poteškoća. Tko vrednuje kontinuirani profesionalni razvoj? Profesionalni razvoj je dobrovoljan, interni proces i u potpunosti odgovornost snosi pojedinac. Profesionalni razvoj je pogled na samog sebe i svoj rad, kojeg učitelj/nastavnik treba biti svjestan, te se samovrednovati, a vrednovanjem od strane drugih gubi smisao. I kako ga mjeriti satima? Postoji stručno usavršavanje na stručnim skupovima koji u ponekim područjima ne pokrivaju niti 10 sati godišnje, pa možemo uzati u obzir prisustvovanje seminarima i radionicama drugih područja obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 480 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 5. | Uz ovakav prijedlog, ali i moje subjektivno tumačenje (koje može i ne mora biti ispravno jer ima dosta nejasnoća koje je značenje pojedinog dijela članka 8.) nije problem broj bodova 30(za prvo napredovanje pa možda čak i za obnovu), ali ne znam je li ravnopravan prema svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Broj bodova 60 i 80 može biti problematičan jer je obavezno na rok od 5 godina. Rad učitelja razredne nastave se puno razlikuje od rada učitelja predmetne nastave i stručnih suradnika pa bi se pravilnik mogao precizirati u tom pogledu. Mišljenja sam da period od 5 godina nije pretjerano dug uz sve životne situacije na koje učitelj isto ima pravo, kako u poslovnom tako i u privatnom životu. Obzirom na zahtjevnost stjecanja zvanja, smatram da bi zvanje trebalo biti trajno pa bi period za napredovanje u viši stupanj, ako netko želi i prikupljanje 60 ili 80 bodova bilo proizvoljno, a ne ograničeno na 5 godina. Može se postavit minimum 5 godina, ali da se stečeno zvanje ne mora obnavljati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 481 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 5. | Činjenica je da onaj tko ne želi ne mora napredovati - taj ne mora ništa, nema sankcija, ne mora ići ni na redovna stručna usavršavanja koja su mu/joj predviđena rješenjem o tjednim zaduženjima. Čini mi se nepotrebno bodovati stručne skupove u određenom trajanju obzirom da ljudi koji rade jedan predmet imaju dva ŽSV-a godišnje i nije jednako dostupno svakome sudjelovati na državnim skupovima i simpozijima. Prema prošlom pravilniku se kontrolirala redovitost, ali ne i broj sati. Znači stručno usavršavanje je bilo uvjet, ali ne i bodovi. Može se staviti da budu bodovi, ali bez ograničenja u broju sati - jedno ŽSV 1 bod ili dva ŽSV- a 1 bod. Čini mi se ambiciozno 100 sati u 5 godina, a izrazito ambiciozno da to bude baš 20 godišnje iako realno nije nemoguće. Naravno 150 i 200 nemam potrebu komentirati jer je i 100 puno. Zapravo, naglašavam da je upitno tumačenje sintagme "kontinuirani profesionalni razvoj" jer se netko može profesionalno razvijati, a da to ne može papirnato dokazati nikakvom potvrdom. Sljedeće što mi je nejasno - „usvojenost minimalno pet/šest/sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama“ – formulacija je vrlo neprecizna, daje slobodu onome tko odlučuje da odredi broj ljudi koji mogu napredovati i da pronađe razne razloge da ostalima isto onemogući, a prema pročitanim komentarima vidim da kolege dovode u pitanje i službenost dokumenta na koji se pravilnik poziva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 482 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 5. | Prema tome što se navodi u članku, dojma smo da se veći naglasak stavlja na sve ostalo nego na nastavu. Tako se stječe dojam da bi trebalo samo loviti bodove na projektima, edukacijama, pisanjem članaka, izradom javnih nastavnih materijala itd. Mislimo da bi te sve zahtjeve za zvanje i dužnosti kad se stekne zvanje trebalo malo smanjiti, a možda u cijeli proces uključiti na neki način i učenike i roditelje (možda neke ankete ili ocjene). Ovako ispada da gotovo i ne trebaš uopće biti dobar nastavnik, već samo trebaš gurati sve moguće izvan nastave. Smatramo da je broj sati kontinuiranog profesionalnog razvoja od 100/150/200 previsok te ne dozvoljava čovjeku da ima kakav takav život van posla. Također, smatramo da je broj bodova previsok za napredovanje u pojedino zvanje, umjesto 30/60/80 predlažemo 20/30/45. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 483 | ZLATICA KOZJAK MIKIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | čl 5, čl 6, čl 7: Broj bodova potrebnih za napredovanje je prevelik u odnosu na dosadašnji Pravilnik. Predlažem da za mentora bude potrebno 25 bodova, savjetnika 50, izvrsnog savjetnika 70 bodova. Osobito će u problemu biti kolege koji su blizu terminu obnove svog statusa i koji neće imati vremena prikupiti tolike bodove. Ne bi bilo dobro da se sve svede na prikupljanje bodova i da to bude samo sebi svrha da bismo zadržali svoje statuse. čl 8 ... mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)- umjesto "po godini"- predlažem "po grupi", jer imamo grupe po 4-5 studenata (možda i više) , a dolaze nam npr. u više grupa tijekom godine. Smatram da nije jednako kao u slučaju da netko ima jednu grupu studenata u jednoj godini .... mentorstvo pripravniku do stručnog ispita- predlažem dopunu ... pri Ministartsvu i strukovnoj Komori- jer postoje i takve situacije, npr. za psihologe koji moraju položiti dva različita ispita .... dijeljenje primjera dobre prakse primjenom inovativnih metoda poučavanja- predlažem pojasniti, ne razumijem što podrazumijeva ... vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini...- predlažem bodovanje po 1 bod za organizaciju svakog stručnog skupa, kao do sad, a posebno bodovati održano predavanje/ radionicu .... vođenje ili koordiniranje rada pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih prevoditelja- predlažem bodovati 1 bodom po godini ...... rad u povjerenstvu za polaganje stručnog ispita- predlažem dopuniti i stručnih ispita pri strukovnoj Komori - koju za sad imaju psiholozi, ali vrlo je vjerojatno da će se osnovati i za druge struke, a Pravilnik ipak treba trajati više godina. Predlažem i bodovanje po ispitnom roku i broju pristupnika- ako imamo dva roka, na svakome 4-5 pripravnika ili više mentor član Povjerenstva ima zahtjevan zadatak mentoriranja te je 1 bod daleko premalo za taj rad OPĆI komentar Do sad je ASOO bodovao strukovnim nastavnicima dežurstvo na manifestaciji Dojdi osmaš, dok AZOO to nije bodovao, moguće je da ima još sličnih primjera- predlažem takve stavove dobro usuglasiti .... u računanju staža treba uračunati vrijeme provedeno u odgojno-obrazovnoj vertikali, a ne da se za srednju školu ne uračunava vrijeme provedeno u osnovnoj školi ili predškolskoj ustanovi- svi smo isti sustav | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 484 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 5. | Neprimjereno je određivati da nastavnik/ica MORA provesti 5 godina u zvanju mentora tj. savjetnika prije napredovanja u slijedeći stupanj – savjetnik, tj. Izvrstan savjetnik. Mora postojati mogućnost akceleracije, kad nastavnik/ica stekne uvjete – napredovanje mu se treba omogućiti – sve suprotno tome potiče mediokritete i osrednjost. Također je neproduktivno i frustrirajuće određivanje da nastavnik/ca treba imati 5, 10 ili 15 godina staža kako bi mogao napredovati u određeni stupanj. Cijela priča se svodi na sljedeće ili si sposoban i radiš i napreduješ ili ne. Stavljanje umjetnih kočnica poput godina staža ili godina u određenom zvanju naprosto nema smisla. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 485 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. Smatram da bi broj sati kontinuiranoga profesionalnog razvoja trebao biti izražen u razdoblju od pet godina a ne godišnje. Mislim da je minimum od 30 bodova prevelik za ovu razinu napredovanja jer iziskuje velik angažman nastavnika van redovne nastave. Smatram da je rad u nastavi ovim pravilnikom zapostavljen i ne vrednuje se dovoljno. Smatram da je granica previsoka i da bi 20 bodova bilo sasvim u redu. U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 486 | Darko Samardžić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ukoliko se u uvjet za zvanje mentora ne ubraja i staž odrađen prije položenog stručnog ispita šalje se poruka da se taj rad ne vrednuje čime se učitelje dodatno demotivira. Prva godina rada je izuzetno važna, ali i osjetljiva jer učitelji prolaze brojne faze počevši s romantiziranjem posla učitelja kada čine sve da bi napravili razliku do faze preživljavanja i stresa. Ovo je godina kada učitelji najviše rade i uče i pripremaju se za stručni ispit. Upravo nakon prve godine rada učitelji sagledavaju svoj rad i nastoje, ako su primjereno motivirani, i dalje kvalitetno raditi svoj posao. Izbacite "nakon položenog stručnog ispita" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 487 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 488 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ljestvica je postavljena previsoko , 30 bodova je previše za mentora, pogotovo ako ih je potrebno prikupiti svake tri godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 489 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 5. | Moj prijedlog je da za kandidate koji obnavljaju svoj status za početak prikupljanja bodova treba uzeti datum slanja prethodno poslanih dokumenata, a ne datum promocije jer jer period između toga znao biti jako dugačak. Kod prvog napredovanja znalo je proteći i dvije godine od predavanja zahtjeva do promocije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 490 | Silvana Mirić | PRAVILNIK , Članak 5. | U članku 5 (2) nije vidljivo kako će se provjeravati usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da bi trebalo biti objašnjeno kako i na koji način to dokazati i provjeriti. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Smatram da je svaka kategorija bitna i da se ni jednu ne bi trebalo isticati kao obaveznu. Opet se javlja pitanje kako dokazati i provjeriti tu kategoriju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 491 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani odgojno obrazovni radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. I članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje mentora, ukoliko u periodu od pet godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 492 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | U čl. 5. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje nakon pet godina rada i pored svih skupljenih bodova, već bi ga se primoralo da čeka dok ne prođe deset godina rada. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 493 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 5. | (1) Članak 5. i kasnije članci 6. i 7. navode "kontinuirani profesionalni razvoj" i njegovo trajanje. Što ta sintagma znači? Profesionalni razvoj je npr. i samostalno proučavanje stručne literature - tko će i kako mjeriti to trajanje? Pretpostavljam da se misli na edukacije u organizaciji MZO, AZOO i sl. institucija - u tom slučaju trebalo bi definirati samo ukupno trajanje edukacija kroz 5 godina (100 sati) te svakako priznavati i druge različite oblike usavršavanja, a ne se bazirati samo na one u organizaciji naših institucija. U suprotnom će biti teško ostvariti naveden broj sati, posebno učiteljima i nastavnicima iz manjih sredina koji ovise o financijskoj situaciji škole i dobroj volji ravnatelja da odobri edukacije koje nisu u blizini škole i koje traju više dana te je potrebno organizirati i smještaj. Nadam se da će se organizirati više online edukacija koje će u tom smislu pomoći, ali svejedno smatram da bi neki učitelji i nastavnici mogli biti onemogućeni u ostvarivanju potrebnog broja sati, posebno za savjetnika i izvrsnog savjetnika. Osim toga, mnoge edukacije ne navode vrijeme trajanja ili ne izdaju potvrde o sudjelovanju što je dodatan problem za ovakav način vrednovanja profesionalnog razvoja. Smatram da bi i to vrijeme trebalo priznavati jer je i to profesionalni razvoj. Zato bi trebalo jasnije definirati članak i ako se iz traženog vremena isključuju (ne priznaju) neki oblici usavršavanja, što mi se čini da bi moglo biti najbolje za praksu, treba smanjiti propisano vrijeme (posebeno za savjetnika i izvrsnog savjetnika!) Predlažem 15-20-25 za mentora-savjetnika-izvrsnog savjetnika. Navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Naravno da je i ta kategorija bitna, ali nema razloga da se baš ona navede kao obvezna. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz četiri kategorije dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 494 | IGOR NIKIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Iz članka nije razvidno na koji način će se vrednovati ◊ usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, u slučajevima Ravnatelja budući ne rade u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 495 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 5. | U stavku 2 se navodi da odgojno obrazovni radnik mora imati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Što je sa stručnim suradnicima svih profila kao i ravnateljima? Za njih ne postoji nacionalni stndard kvalifikacije niti se može primijeniti standard kvalifikacije za učitelje, dakle predlažemo da se taj stavak odnosi samo za učitelje i nastavnike. Što se tiče obvezne kategorije "Unapređivanje rada škole" znači li da je tu dovoljan i samo 1 bod? Smatramo da za obveznu kategoriju treba propisati neki minimum bodova u toj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 496 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 5. , 6. i 7. - Nadalje, čini mi se da idemo iz krajnosti u krajnost. Prema starom Pravilniku za zvanje mentora trebalo je skupiti 7 bodova, a prema novom 30. Za napredovanje u zvanje savjetnka trebalo je 15 bodova, a sada 60. A za izvrsnog savjetnika po novom 80 bodova. Mislim da je to ipak malo pretjerano, osim ako se želi obeshrabriti i demotivirati profesore da napreduju i da se stručno usavršavaju. Predlažem da se za zvanje mentora treba skupiti 15 bodova, za savjetnika 30, a za izvrsnog savjetnika 40. Također smatram da je nemoguće skupiti godišnje 20, 30 i 40 sati, tj. u pet godina 100, 150 i 200 sati profesionalnog razvoja. Dvjesto sati godišnje bi bilo ako podijelimo na pet godina 40 sati podijeljeno s deset mjeseci to bi bilo četiri sata mjesečno. Ja idem na sva Županijska stručna vijeća i na sve Državne skupove, ali to nije ni približno predloženi broj sati. Nadalje održavanje tri županijska skupa neće pružiti priliku svim zainteresiranim da održe predavanja. Osim toga na većini potvrda o stručnom usavršavanju nije naveden broj sati usavršavanja. Kako se predviđa rješavanje tog problema? Hoćemo li imati vremena za pripremu sata ukoliko ćemo se tjedno usavršavati pet ili više sati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 497 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 498 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 5. | Mirovinski staž promijeniti u radni staž. Zašto 20 sati godišnje. Na većini potvrda koje dobijem na edukacijama ne piše broj sati. Ako je potrebno 100 sati u pet godina, a netko ima više od 100 sati, ali jedne godine iz određenih razloga nije mogao skupiti više od 10 sati, hoće li mu se zato uskratiti napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 499 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Umjesto mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje valjalo bi koristiti kombinaciju radnog iskustva i mirovinskog staža kako bi se izbjegla diskriminacija svih odgojno-obrazovnih radnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme. Predlažem formulaciju "najmanje pet godina radnog iskustva uz ostvarenje najmanje 2-3 godine mirovinskog staža..." Na jednak način urediti uvjete za napredovanje i u naredne dvije razine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 500 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Na mnogim potvrdama ne piše broj sati predviđen za usavršavanje, pa kako riješiti taj problem? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 501 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno je detaljnije definirati što sve ulazi u profesionalni razvoj - predavanja, radionice, seminari; tko ih mora organizirati itd.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 502 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje nije dobro uvjetovati time da je "obvezna kategorija 'Unaprjeđivanje rada škole'" jer to otvara prostor manipulacijama. Naime, sve aktivnosti navedene u poglavlju "Unaprjeđenje rada škole" da bi se obavljale trebaju "blagoslov" ravnatelja: od imenovanja u određeno povjerenstvo do odobrenje određenoga događanja u školi. Ili u kategoriju unaprjeđenja rada škole stavite aktivnosti koje su neovisne o odobrenju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 503 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj sati kontinuiranog profesionalnog rada ne bi trebalo ograničiti na godišnjoj razini niti gledati zadnjih 5 godina. Uvjet bi trebao biti određen broj sati (100) od prvog zaposlenja u obrazovanju ili od zadnjeg napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 504 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 505 | Dajana Vidaković | PRAVILNIK , Članak 5. | U rečenici "najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" zamijeniti riječ "mirovinskog" s "radnog". Naime, veliki broj učitelja i nastavnika predmetne nastave zaposlen je na nepuno radno vrijeme, osobito u početku svog staža, što, uz manju plaću, znači i da mirovinski staž skupljaju puno sporije od onih koji su zaposleni na puno radno vrijeme. Postavljanjem ovakvog uvjeta ih se dodatno kažnjava, jer osim niže plaće i manjeg mirovinskog staža, moraju raditi duže da bi stekli pravo napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 506 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 5. | U Čl.5 smatram kako broj sati kontinuiranog profesionalnog rada u pet godina ne bi trebalo ograničiti na godišnjoj razini, dovoljno je ostaviti uvjet od 100 sati u pet godina. Razlog neispunjavanja godišnjeg broja od 20 sati može biti uistinu opravdan (bolest, nemogućnost odlaska na stručno usavršavanje zbog nedostatka financija ili nekog drugog opravdanog razloga). Također smatram kako je dovoljan uvjet od najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, bez određivanja obvezne kategorije "Unaprjeđivanja rada škole" jer smatram da svaki učitelj/nastavnik koji sakupi toliki broj bodova iz bilo kojih kategorija, zaista radi na unaprjeđivanju rada škole iako možda iz stavki navedenih u kategoriji "Unaprjeđivanje rada škole" nije prikupio (unutar tog mandata od pet godina) niti jedan bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 507 | Domagoj Švigir | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje u bilo koji stupanj zvanja ne bi trebalo biti ograničeno "godišnjim" kontinuiranim profesionalnim razvojem (mentor 20 sati, savjetnik 30 sati, izvrstan savjetnik 40 sati) već je dovoljno sveukupno trajanje i broj sati u 5 godina. Naime, u jednoj godini možete sakupiti 45 sati usavršavanja, u drugoj 18 i to zbog opravdanih razloga; primjerice ne možete na državni skup jer škola nema novaca ili na neki manji skup jer vas nema tko mijenjati itd. Zar to znači da osoba onda ne može napredovati iako za, primjerice, mentora ima i više od 150 sati u 5 godina, ali u jednoj godini ima 16 ili 19 sati? Nadalje, kategoriju "unapređenje rada škole" bi možda trebalo proširiti, primjerice djelatnici osnovne škole su ovdje zakinuti jer regionalni centri kompetentnosti može biti osnovan samo u srednjoj školi, a čak su dvije kategorije sa velim brojem bodova ovdje navedene. Mislim da je staž potreban za napredovanje dobro postavljen te ga ne treba povećavati. I na kraju bih naglasio što je već nekoliko puta spomenuto u raznim komentarima tijekom javne rasprave - na mnogim potvrdama koje izdaje AZOO ili voditelji ŽSV ne piše broj sati predviđen za usavršavanje, pa kako riješiti taj problem? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 508 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj bodova za najnižu razinu- mentor trebalo bi smanjiti na 20, savjetnik na 40 i izvrstan savjetnik na 60. Posao nastavnika je poučavanje uz ovoliki broj bodova koje je potrebno skupiti nastavnici se pretvaraju u skupljače bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 509 | Vanja Novosel | PRAVILNIK , Članak 5. | Ishode učenja potrebno je definirati ovim pravilnikom kao i način provjere usvojenosti tih ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 510 | Nada Mihovilić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da bi broj sati kontinuiranoga profesionalnog razvoja trebao biti izražen u razdoblju od pet godina a ne godišnje. Mislim da je minimum od 30 bodova prevelik za ovu razinu napredovanja jer iziskuje velik anganžman nastavnika van redovne nastave. Smatram da je rad u nastavi ovim pravilnikom zapostavljen i ne vrednuje se dovoljno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 511 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje mentora za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 512 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. ne govori što je sa profesionalnim razvojem prije 5 godina, zar on "propada"? Primjerice, sudjelovala sam na stručnim usavršavanjima više od 20 sati godišnje prvih 5 godina staža. Što sa sljedeće dvije godine staža ako škola nije bila suglasna sa kontinuiranim profesionalnim razvojem, prvih 5 godina staža "propada", a gleda se samo zadnjih 5 godina? Nelogično u potpunosti jer time omogućujete slobodno tumačenje ovog pravilnika i pod ostalim točkama. Za prvo napredovanje trebao bi se gledati sav trud učitelja i njegovih poslova. Možda je škola tom učitelju omogućila stručno usavršavanje, rad na kolegijalnoj podršci, a sljedeća škola "kočila" usavršavanje. Zar treba čekati novih 5 godina i "baciti" u nepovrat prijašnja stručna usavršavanja. Djelatnici koji rade po zamjenama ili bez ugovora na neodređeno u svim načinima ovim pravilnikom su u nepogodnom položaju jer možda pravo na stručno usavršavanje ima djelatnik iste struke koji dulje radi u toj školi. Zar takvom djelatniku sav trud prije treba biti neubrojen za prvo napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 513 | Damir Poljak | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj najmanje prikupljenih bodova je prevelik i demotivirajući za sva tri zvanja i trebalo bi ih smanjiti na neki dostižni broj jer osim nastave i svih mogućih obveza koje imamo u školi moramo se namučiti ako budemo htjeli napredovati i skupiti 30, 60 ili 80 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 514 | ALEN ŠIMIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, mislim da je dobro da se izradi novi pravilnik o napredovanju, ali prijedlog koji imamo pred sobom ostavlja dojam da se nastavnike promatra kao znanstvenike, a ne kao odgojno obrazovne radnike. Smatram da je za zvanje mentora ipak potrebno više staža od 5 godina (možda 8 ili čak 10), ali da svakako više treba vrjednovati neposredni odgojno - obrazovni rad s učenicima što je u stvari i svrha rada škole. Imajmo na umu da je tjedna norma za dvosatne predmete 22 sata nastave. Također mislim da je kategorija "unaprjeđenje rada škole" poprilično podložna manipulaciji i ovisit će isključivo o volji ravnatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 515 | IRENA ŽAGAR-BOŽIČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kategorija " Unaprjeđivanje rada škole" je obvezna , a nije definirano kako mogu nastavnici utjecati na aktivnosti koje su predviđene za bodovanje ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 516 | Marijana Vuković | PRAVILNIK , Članak 5. | - kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje Ukoliko imamo 3 ŽSV maksimalno godišnje, uz uvjet da pohađamo svaki, nemoguće izrealizirati toliko sati. Na nekim potvrdnicama ne piše koliko je sati trajalo, iako je to najčešće maksimalno 5 sati. Što se tiče e- učenja neki on line tečajevi u organizaciji AZZO -a imaju na potvrdnicama broj sati trajanja ( bilo ih je i od 10 sati), ali da bi se prijavio na takvu edukaciju trebaš "visiti " na ettaedu kako bi se prijavio, jer nakon kratkog vremena od postavljanja edukacije na stranice, edukacija je popunjena (100/100). Nema svaka škola iste uvjete da bi poslala nastavnike na usavršavanja, ali svaka županija nema ni isti broj ponuđenih skupova bilo stručnih ili interdisciplinarnih. - Što se tiče 5 ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda tko i kako utvrđuje ostvarenost istih. - Kategorija " Unaprjeđivanje rada škole" je obvezna , a nije definirano kako mogu nastavnici utjecati na aktivnosti koje su predviđene za bodovanje ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 517 | TAMARA BOŠKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da je određivanje pet godina staža premalo za napredovanje u mentora, pogotovo ako uzmemo u obzir da u tih 5 godina osoba može biti nekoliko godina na porodnom dopustu, ili nekom drugom bolovanju. To je nepravedno i prema kolegama koji rade na nepuno radne vrijeme pa makar u kontinuitetu. Teško da se može ostvariti 20 sati godišnje ako prisustvujemo samo profesionalnom usavršavanju unutar županije, a često nemamo uvjeta niti novca za putovati van mjesta stanovanja. Mentor je osoba od koje se očekuje određeno znanje, iskustvo i kompetencija koje se osim fakultetom, pisanjem znanstvenih članaka i sudjelovanjem u projektima i on-line edukacijama, stječe i protokom vremena, odnosno čistim neposrednim radom koji se odvija unutar škole. Također produžiti vremenski period i za stjecanje savjetništva. Nemojmo zaboraviti da ovdje ne govorimo o znanstvenim djelatnicima već o odgojno – obrazovnim djelatnicima, znači stručnjacima koje je iznjedrila PRAKSA, a takav oblik iskustva može dati jedino rad s djecom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 518 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 5. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 519 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl.5. (1) alineja 1. Umjesto 5 godina mirovinskog staža predlažem 8 godina radnog staža. Čl.5. (2) alineja 1. Potrebno je definirati tko i na koji način mjeri usvojenost navedenih ishoda. Čl.5. (2) alineja 2. Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju, sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija, što pozdravljam kao prijedlog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 520 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 5. | U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te će 5 godina mirovinskog staža ostvariti možda i u dvostruko duljem periodu nego ostali nastavnici. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 5. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 25+30+18+22+27 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 20 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 20 sati godišnje”. Osim toga, 20 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja za neke nastavnike je previše jer zbog nedostatka materijalnih sredstava škole oni nisu u mogućnosti sudjelovati na edukacijama više razine od županijske, a takvi skupovi u pravilu traju 4 sata. Česta je situacija da ravnatelji kažu da na edukaciju na državnoj razini može ići samo jedan nastavnik iz stručnog vijeća. Time su nastavnici kojima nije omogućen odlazak na takve edukacije stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na nastavnike koji rade npr. u Zagrebu. Predlažem smanjiti na 75 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 25 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 4 kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 521 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da napredovanje nije dobro uvjetovati time da je "obvezna kategorija 'Unaprjeđivanje rada škole'" jer to otvara prostor manipulacijama. Naime, sve aktivnosti navedene u poglavlju "Unaprjeđenje rada škole" da bi se obavljale trebaju "blagoslov" ravnatelja: od imenovanja u određeno povjerenstvo do odobrenje određenoga događanja u školi. Ne dobije li nastavnik takvo odobrenje odnosno ne bude li imenovan u povjerenstvo jer ravnatelju nije po volji, on zapravo neće moći napredovati jer će biti ucijenjen ovim člankom. Mislim da ne bi trebalo uvjetovati da ova kategorija mora biti obvezna. Zar nije dovoljno da profesor prikupi prilično zahtjevnih 30 bodova? Ili u kategoriju unaprjeđenja rada škole stavite aktivnost koja je neovisna o ravnateljevu odobrenju. Jedna od kvaliteta ovoga prijedloga novog pravilnika upravo se sastoji u tome što je napredovanje nastavnika maknuto iz ruku ravnatelja jer su neki to koristili i još uvijek koriste za osobne obračune. Međutim, članak 5. u zadnjem stavku dijelom napredovanje vraća "pod kontrolu" ravnatelja, što nije dobro. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 522 | MAJA MLINARIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | -nije jasno tko će provjeravati usvojenost ishoda - smatram da je 30 bodova dosta zahtjevno za sakupiti, pa predlažem kompromisno rješenje, možda bi bilo bolje povisiti godine staža na minimalno 8 a smanjiti broj potrebnih bodova na 20 ili 25 | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 523 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. " Usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja "- nije definirano tko i na koji će način provjeravati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 524 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 5. | Bodovi za prvo napredovanje bi se trebali obračunavati od polaganja stručnog ispita, neovisno o tome je li od polaganja stručnog ispita prošlo pet godina ili više, pa predlažem da se to uvrsti u ovaj članak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 525 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 5. | Opći uvjeti za napredovanje u zvanje: Članak 5., Članak 6., Članak 7. • kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20, 30 i 40 sati godišnje - smatram da nema toliko seminara u pojedinim županijama koji bi mogli omogućiti ‘sakupljanje’ ovolike satnice stručnog usavršavanja. ŽSV se održavaju 2-3 puta godišnje, po 4 sata = 8-12 sati. • najmanje 30, 60 i 80 bodova prikupljenih iz minimalno 4, 5 i 6 kategorija, među kojima je obvezna kategorija “Unaprjeđivanje rada škole” - jesu li bodovni pragovi odlučeni analizom postojećeg stanja tj. dosadašnjeg iskustva? - neki izvrsni učitelji i nastavnici et al. naprosto nisu nadareni za sudjelovanje u nekim od navedenih aktivnosti. Stoga smatram da navedene aktivnosti nisu jedan od najvažnijih pokazatelja izvrsnosti odgojno-obrazovnog radnika te ne bi trebalo ovo navesti kao obvezan dio za stjecanje bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 526 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5., 6 i 7.: Odgojno-obrazovni radnik koji je dvaput uzastopno izabran u isto zvanje stječe trajno zvanje u tom stupnju. Radnici iznad 30 godina staža nakon izbora stječu trajno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 527 | Valerija Begić | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako će se utvrditi broj sati za dosadašnju edukaciju, s obzirom da na velikom broju potvrda ne piše koliko je sati trajala edukacija? Kako će osoba koja je na duljem bolovanju ostvariti godišnji fond sati edukacije te može li ona sate "nadoknaditi" tijekom drugih godina radnog staža, na način da ukupni fond bude 100 sati u pet godina (ako primjerice napreduje u zvanje mentor)? Bodovi iz kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ ne bi trebali biti obveza za napredovanje (u bilo koje zvanje) s obzirom da učitelji i nastavnici ne mogu u svakoj školi utjecati na aktivnosti predviđene za bodovanje u okviru ove kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 528 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 5. | - na koji će se način utvrditi broj sati trajanja edukacija ako to na već izdanim potvrdama nije evidentirano - mora li broj sati biti po godini ili je dovoljno ukupno za 5 godina (prosječno po godini) jer može se dogodit da u nekoj godini npr. zbog duljeg bolovanja imamo manje sati edukacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 529 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 5. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 530 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 5. | ◊ najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 531 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 5. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 532 | ANDREA PANDURIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, smatram da je ovih 30 bodova potrebnih za napredovanje u zvanje menora previše. U središtu bi svakom odgojno-obrazovnom radniku trebao biti rad s učenicima tj. sam odgojno-obrazovni proces a ne skupljanje bodova. Također mislim da nije pravedno da se računa pet godina od položenog sručnog ispita. Mladi učitelj/nastavnik/stručni suradnik može već i u toj prvoj godini pokzati izvrsnost i smatram da i to treba uzeti u obzir. Predlažem da dio "mirovinskog staža" zamijenite s "radnog staža" jer bi to značilo da netko tko radi na pola radnog vremena, iz bilo kojeg razloga, ne može nakon 5 godina napredovati, nego tek nakon 10 godina. A tko kaže da netko tko je na pola radnog vremena nije bolji u svom radu od nekog tko ima punu satnicu tj. puno radno vrijeme. Hvala. A. Pandurić OŠ Drnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 533 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da je 30 bodova koje mora ostvariti mentor puno i previše i teško izvedivo jer je posao nastavnika kvalitetno podučavanje učenika , a ne lov na bodove kao dokazivanje kvalitetnog rada, što će se u ovom slučaju pretvoriti.Stoga predlažem 20 bodova bez obveznih kategorija jer nismo svi u mogučnosti ostvariti obvezne kategorije s obzirom na specifičnosti škole .. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 534 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako će se vrednovati usvojenost ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Slobodnom procjenom komisije? Ispitom? Potvrdama sa nekih skupova? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 535 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, U svim člancima u kojima se pojavljuju termini mirovinskog staža možda ih zamijeniti onim radnog staža. Broj bodova u svim kategorijama, naročito onoj koja se dotiče izvrsnosti, je popriličan. Stručno bi usavršavanje moglo postati samo sebi svrhom te dovesti do pardoksalne situacije da oni koji se najviše educiraju imaju najmanje konstruktivnih implementacija naučenoga na radnom mjestu koje obnašaju. Branka Burazer OŠ Dore Pejačević Našic | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 536 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 5. | Broj bodova bi trebao biti 20 do maksimalno 25. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 537 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, navedeni Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je samo prijedlog iz 2016, i kao takav ne može biti uporište zakonski obvezujućeg Pravilnika. Okvir nije usvojen niti od jedne Instititucije, te kao Prijedlog minoran da bi se ovako ozbiljan dokument u bilo kojem dijelu na njega pozivao. Anica Hrlec, SŠ Vrbovec | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 538 | IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Koji su to ishodi koje će nastavnici morati usvojiti? Hoće li se usvojenost ishoda vrednovati samo prisustvovanjem na edukacijama/konferencijama/radionicama itd.? Profesionalno usavršavanje se svelo samo na broj - broj sati, broj usvojenih ishoda... a gdje je nestala kvaliteta? Pritom ne mislim samo na kvalitetu događanja na kojima se nastavnici profesionalno usavršavaju, već i na kvalitetu nastave koja bi mogla biti ozbiljno ugrožena ako će se od nastavnika tražiti da sudjeluju na brojnim edukacijama kako bi zadovoljili opće uvjete za napredovanje, uz ostale poslove koji su i danas prisutni, a ovim Pravilnikom će se obim posla drastično povećati. Upitan je i broj bodova koje bi nastavnici trebali prikupiti za napredovanje - prema kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada, nastavnici bi više vremena trebali provoditi baveći se navedenim kategorijama aktivnosti iz čl.8 nego u nastavi - hoće li to uistinu rezultirati kvalitetom koja će zaslužiti nagrađivanje? Nemojmo zaboraviti da je primarna uloga nastavnika poučavati, a čini mi se da je upravo ta uloga u potpunosti zanemarena ovim Pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 539 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima. Nije definirano tko će i na koji način provjeravati usvojenost ishoda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 540 | Diana Cindrić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pohvaljujem donošenje novog Pravilnika no mislim da je za zvanje mentora dosta ambiciozno prikupiti najmanje 30 bodova iz minimalno 4 kategorije. Bojim se da će se previše brige voditi oko skupljanja bodova te da će nastava zbog toga "patiti". Isto tako, mislim da bi trebalo naznačiti, nazovimo to, prijelazno razdoblje, između starog i novog Pravilnika za učitelje koji su u obnavljanju napredovanja. Npr. iako su učitelji koji su napredovali prethodnih godina , pretpostavljam, radili više nego drugi ne radi bodova već zbog učenika, pomalo su brojili bodove po starome Pravilniku. Postavlja se pitanje kako će učitelj koji ima obnovu napredovanja početkom mjeseca ožujka 2019. skupiti određeni broj bodova ako će se bodovati po novom Pravilniku. Također, ne znam kako će učitelj koji nema u prijašnjim godinama dovoljan broj sati stručnog usavršavanja moći dostići broj traženih sati jer na nekim potvrdana nije broj sati ni izražen te će se forsirati usavršavanja samo radi broja bodova. Isto tako, učitelji iz malih goranskih i otočnih škola imaju manje mogućnosti za stručna usavršavanja zbog troškova i vremena putovanja u veće gradove u kojima se uglavnom održavaju stručni skupovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 541 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Stavak 1 - treba biti radnog a ne mirovinskog staža, i treba naglasiti da - kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje ili 100 sati u pet godina - već je 100 sati u pet godina dovoljno teško ostvariti a ne da se moramo zamarati i s tim je li svake godine bilo 20 ili nije. Nisu sve škole i svi zaposlenici u istoj situaciji. Financije škole ovise o općinama, županijama i gradovima, pa po tome nemaju niti sve škole dovoljno novaca slati sve svoje zaposlenike na stručna usavršavanja. Državni i međužupanijski stručni skupovi su u pravilu u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Opatiji, i za odgojno-obrazovnog radnika koji živi u Zagrebu nije nikakav problem otići na Državni stručni skup koji će trajati 16 sati, jer ne iziskuje dodatna novčana sredstva koje mu mora podmiriti škola, dok odgojno-obrazovni radnik, iz primjerice Vukovara ima i troškove prijevoza i smještaja tj. kotizacija, i dnevnica.....što sve zajedno može biti trošak od nekoliko tisuća kuna samo za jednog radnika i za jedan stručni skup. A što će učiniti ostalih 99 radnika i kako će otići na stručni skup ako škola nema novaca. Stavak 2 - bodovi su u redu, i u redu je da bodovi budi iz minimalno četiri kategorije, ali mislim da ne bi trebalo biti obvezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 542 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 5. | Članak 5. (2) Tko, kada i na koji način utvrđuje je li kandidat za mentora usvojio minimalno 5 ishoda učenja? To je potrebno precizirati. Mentorstvo je prva faza napredovanja i uvjeti ne trebaju biti visoko postavljeni, jer je primarna uloga dobrog učitelja/nastavnika kvalitetno pripremljena nastava i dobar odgojni rad s učenicima. PRIJEDLOG za uvjete: 4 ishoda učenja, 20 bodova iz TRI kategorije gdje je obavezna kategorija "Unaprjeđivanje rada škole". Također za sakupljanje potvrda o profesionalnom razvoju obavezno navesti da se od datuma predaje dokumentacije za posljedne promaknuće sakupljaju nove potvrde (razlog: od predaje dokumentacije za promaknuće do samog rješenja za promaknuća može proći i jedna školska godina i potvrde iz tog "praznog perioda čekanja" trebaju se vrednovati za daljne promaknuće ili reizbor zvanja). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 543 | Višnja Jukić | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, navodi se da je potreban kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od 20/30 sati godišnje. Zanima me kako će profesor koji nema u prijašnjim godinama dovoljan broj sati moći dostići broj traženih sati. Osim toga na nekim potvrdana nije broj sati ni izražen. Do sada su se uzimale potvrde samo u organizaciji Agencije za odgoj, a profesori su se usavršavali primjerice i u NCVVO gdje je ta institucija izdavala potvrde, ali nije navodila broj sati usavršavanja. Nadalje, na prijašnjim seminarima, ako se i navodio broj sati, nosio je 2 sata, a sada je kvaliteta seminara ostala ista, a za isti tip seminara dobije se 6 bodova, samo se profesore zadržava da odsjede to vrijeme. Nije se podigla kvaliteta seminara, a broj bodova se povećao. Željela bih oprimjeriti. 8 konferencija na kojoj je bilo na desetke izlagača i koja je trajala tri dana nosi 16 bodova, a županijski seminar s pola sata plenarnog dijela i dvije iscrpljujuće radionice nosi 6 bodova, a kvaliteta radionica je prosječna ili čak ispodprosječna. Ispada da prijašnje potvrde neće biti dostatne da se zadovolji uvjet za napredovanje. Idemo dalje. U svojoj sam Školi održala predavanje na temu Čitanje s razumijevanjem prije četiri godine i nisam smatrala da je to tema koja zaslužuje županijsku razinu da bih došla na seminar i slušala o toj temi 6 sati i četiri godine kasnije kao otkriće stoljeća. Zašto sam išla na to predavanje? Pa zato da dobijem bodove jer sam izračunala da moram ići na sve moguće seminare ako želim zadovoljiti potreban uvjet. Pitanje glasi. Kako se nije predvidjelo to da profesori biraju teme koje smatraju da su njima korisne, nego ih se ovim uvjetom tjera da hodaju po svim mogućim seminarima kako bi prikupili bodove i zadovoljili taj prijeko potrebni uvjet za napredovanje. Tim uvjetom možda potičete neke profesore da idu na seminare, ali osviještene profesore koji čitaju i prate literaturu i potrebno im je da idu samo na predavanja za koja oni procijene da im trebaju, a kojima je preče raditi s učenicima i na tom polju postizati uspjehe, kažnjavate jer moraju sate i sate provoditi na seminarima kako bi ishodili potvrde. Osim toga što je s ljudima koji idu na porodiljni dopust i tu godinu nisu bili u situaciji ići na seminare? Potrebno je, dakle, prijašnje potvrde izjednačiti po broju sati sa sadašnjim, potrebno je na drugi način procijeniti "znanje" stečeno na seminaru. Naprosto mi se čini da se traži veliki broj sati kao uvjet. Možda je ovo što kanim navesti najači argument koji dovodi naše tipove seminara u pitanje. Koliko vrijede znanja postupci i metode odslušanih seminara prije pet godina? Danas ne mnogo! Gubi se značenje tih seminara prodorom novih znanja, stoga prikupljanje potvrda ima samo administrativnu vrijednost. Možda bi više trebalo razmišljati kako pratiti da se stečena znanja u praksi primjenjuju. Doduše, nisam sigurna da je to za sada u našem postojećem sustavu moguće ako se zna koliko su neke obrazovne sredine nespremne na promjene i koliko su neki progresivni ljudi doživljavali pritiske i imali neugodnost kada su uvodili promjene. Ipak, vjerujem da je važnije pratiti kako se iskustva prenose u praksu te mislim da je bolje odslušati menji broj seminara i da taj transfer prijenosa iskustva i znanja sa seminara u praksu bude vrijednosno popraćen. Zašto ne bi profesori dobili zadaću ukratko opisati kako su primijenili na svom satu znanje koje su stekli na nekom seminaru? Predalažem da se sad kada imamo priliku popraviti stari sustav i razmislimo kako ga još više unaprijediti. Uvjerena sam da ćete razmotriti moje prijedloge. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 544 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 5. | 1. Što se tiče usvojenosti ishoda Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija. Nemam ništa protiv toga, ali čini mi se da su ti ishodi već ostvareni ako su ispunjeni ostali kriteriji kako je ranije definirano. Osim ako ovo ne podrazumijeva nešto dodatno, a u tom slučaju, mislim da je potrebno to i dodatno definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 545 | Lucija Stepanić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se pod "Uvjetima za napredovanje", u članku 5., 6. i 7. treba izostaviti formulacija "nakon položenog stručnog ispita". Puno mladih obrazovnih djelatnika svoju profesiju započinje u ustanovama i privatnim školama koje nisu pod nadležnošću ministarstva, što ne umanjuje činjenicu da rade posao nastavnika, učitelja, odgojitelja i slično, odnosno onoga za što su se obrazovali. Često upravo takvi ljudi u državne škole donose jednu novu energiju i gomilu kreativnih ideja koje obogaćuju radno razredno-školsko okružje. Poznavajući kompliciranu proceduru papirologije prijave i polaganje samog stručnog ispita (što je tema za neku drugu raspravu), nerijetko se događa da učitelj pripravnik izgubi i više od godinu dana do trenutka kad može reći da je položio stručni ispit; razlozi tome su česti propusti škole (nepravovremena prijava) i sustava općenito. Smatram da je apsurd da se naš odgojno-obrazovni rad smatra valjanim i vrednovanim tek nakon položenog stručnog ispita. Dakle, postavlja se pitanje što do tog trenutka? Trebamo davati minimum minimuma, jer eto, to nam se ionako ne vrednuje? S druge strane, sustav bodovanja je proširen i to je pohvalno jer se učiteljski rad sad može pratiti i vrednovati na više područja. Međutim, opet smatram da su neke od bodovnih ljestvica preambiciozne i nedostižne. Također, pisanje stručnih i drugih radova jedna je od aktivnosti kojom se učitelji ne bave previše, stoga bi takve pojedince, koji se upuste u avanturu istraživanja i pisanja rada koji jako pomaže u struci, ipak trebalo nagraditi s više bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 546 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da izdvajanje pojedine kategorije kao uvjet za napredovanje nikome ne koristi. Uostalom, unaprjeđivanju rada škole učitelj više doprinosti svojim radom s učenicima u raznim aktivnostima/projektima/organizaciji priredbi nego vođenjem kakvih timova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 547 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 5. | Što ako nevedene kategorije nisu dostupne svima, kao što u zadnjem navratu niti jedna kategorija nije uključila stručnjake edukacijsko- rehabilitacijskog profila? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 548 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 5. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 549 | Tonka Šarić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika. Smatram da pravilnik postavlja prevelike zahtjeve pred učitelje mentore s obzirom na ukupan broj bodova koje treba ostvariti (30) (i ako nemam s tim problem) i broj sati educiranja učitelja ili studenata godišnje (6). Drago mi je da pravilnik dodjeljuje bodove za stručna usavršavanja (uživo i online) i za rad na projektima u svim projektnim etapama.Obveza sudjelovanja u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje je prevelika i nerealna.Sudjelovanje često ovisi o volji ravnatelja a ne učitelja. Bojim se da će se onaj tko hoće napredovati na bilo kojoj razini jednostavno fokusirati na skupljanje bodova pri čemu bi trpjeli primarni poslovi, a to je nastava. 30 bodova treba postići iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“. Mislim da niti jedna kategorija ne bi smjela biti obveznom kategorijom, a posebno ne gore navedena kategorija unutar koje jedan od kriterija je rad u školskom timu za kvalitetu koje također imenuje ravnatelj. Navedene kategorije ne bi smjele biti obvezne jer obuhvaćaju vrlo mali broj učitelja, a sudjelovanje u timu ne ovisi direktno o samom učitelju. Pravilnik bi trebao osigurati učiteljima slobodu djelovanja u područjima koja su u skladu s njihovim interesima i sposobnostima. Nismo svi jednako za sve sposobni.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 550 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 5. | Mislim da nije korektan uvjet "pet godina mirovinskog staža". Predlažem „radnog staža u odgojno-obrazovnoj ustanovi“ ili možda, kako je netko u komentarima već sugerirao, kombinaciju „radnog staža uz ostvarenje najmanje tri godine mirovinskog staža“ ali isto tako na jednak način urediti uvjete za napredovanje i u ostalim kategorijama, jer ima dosta kolega koji rade na nepuno radno vrijeme te tek nakon puno dužeg vremena mogu ostvariti uvjet od najmanje pet god u obavljanju poslova učitelja. Također mi nije jasno kako će i na temelju kojih kriterija i pokazatelja tročlano povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda prema Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama koji je uostalom dokument kojega je donijelo NVOO kao preporuku? Mišljenja sam i da je predloženi broj bodova za mentora (30) ipak malo previše. Bojim se da će se onaj tko hoće napredovati na bilo kojoj razini jednostavno fokusirati na skupljanje bodova, što s ovakvim pragovima i uvjetima i neće biti baš jednostavno. Pitanje je koliko će u tom slučaju trpjeti nastava, odosno koliko ćemo kvalitetno obavljati naš primarni posao, koliko će tu biti sati dodatnoga (besplatnoga) rada? Mislim da ni jedna kategorija ne bi smjela biti obvezna pa tako ni kategorija "Unaprjeđenje rada škole" jer nismo svi u poziciji biti birani u tim za kvalitetu (najčešće bira ravnatelj) ili sudjelovati u uređivanju školskog lista, web stranice škole, i sl.. Školski list najčešće uređuje i vodi profesor hrvatskog jezika, a mrežne stranice škole profesor informatike. Tako da mi nije potpuno jasno iz čl. 8 što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Primjerice, dobiva li bod za školski list glavni urednik ili bilo tko od sudionika u uređivanju koji na svoj način doprinose realizaciji lista (od članaka, materijala i sl.). Također i za web stranice škole, dobiva li bod samo učitelja koji je zadužen za administraciju weba ili svi učitelji koji objavljuju sadržaje sudjelujući tako u uređivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 551 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 552 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 5. | U čl. 5, a onda i u ostalim člancima sam mišljenja kako treba promjeniti odredbu od godinama mirovinskog staža i promijeniti u godine radnog iskustva. Naime, postoje učitelji koji godinama ne rade u punom radnom vremenu, ne svojom krivicom, pa bi na ovaj način bili diskriminirani odnosno trebalo bi im znatno više godina za ostvarivanje napredovanja. Odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 20 sati godišnje odnosno 100 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 100 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 20 sati godišnje već u jednoj godini npr 15 sati. a u drugoj 25. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 553 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 5. | U stavku 2 se navodi da odgojno obrazovni radnik mora imati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Što je sa stručnim suradnicima svih profila kao i ravnateljima? Za njih ne postoji nacionalni standard kvalifikacije niti se može primijeniti standard kvalifikacije za učitelje, dakle predlažemo da se taj stavak odnosi samo za učitelje i nastavnike. Što se tiče obvezne kategorije "Unapređivanje rada škole" znači li da je tu dovoljan i samo 1 bod? Smatramo da za obveznu kategoriju treba propisati neki minimum bodova u toj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 554 | MARKO VITEZ | PRAVILNIK , Članak 5. | Podržavam nacrt Pravilnika jer je vrijeme da se prijašnji Pravilnik modernizira, no imam dva prijedloga u vezi ovog članka. Smatram da bi kod članaka 5, 6 i 7 u stavku 1. trebalo kod općih uvjeta izbaciti formulaciju "nakon položenog stručnog ispita". Rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi trebao bi se gledati i onih prvih godinu staža do polaganja stručnog ispita jer postoje odgojno-obrazovni djelatnici koji su u tom razdoblju već ostvarili neke bodove za napredovanje. S druge strane, pripravnici ("početnici", naročito oni na zamjeni) se trude dokazati u svom poslu pa samim time zašto im ne priznati bodove za određena postignuća? U istim bi člancima i stavcima trebalo izraz "pet godina mirovinskog staža" zamijeniti s "pet godina radnog staža". Postoje odgojno-obrazovni djelatnici koji rade na nepunu satnicu ili su na zamjenama pa im se prekida radni odnos tijekom školskih praznika. Ukoliko bi i htjeli napredovati teže bi ispunili uvjet u odnosu na nekoga tko je na punoj satnici neodređeno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 555 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da je "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija Unaprjeđivanje rada škole“, previše rigorozan kriterij. Predlažem "najmanje 20 bodova". Također smatram da je obaveznost navedene kategorije diskriminirajuća jer najčešće uopće ne ovisi o samom učitelju nego o ravnatelju škole koji npr. odlučuje koga će imenovati za vođenje i rad u školskom timu za kvalitetu (ako je škola velika tj. ima mnogo izvrsnih učitelja, netko također izvrstan naprosto neće biti imenovan u taj tim, a želi napredovati; takva tijela imenuju se obično na više godina i sastav članova se ne mijenja lako), ravnatelj također inicira samovrednovanje škole ili ga, češće, ne inicira (pa ako ga nema, nijedan učitelj neće sudjelovati u njemu), također donošenjem odluke o tjednom i godišnjem zaduženju učitelja odlučuje tko će npr. uređivati školsku mrežnu stranicu (to su najčešće informatičari, a ne učitelji stranih jezika kao što je moja struka). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 556 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 5. | Kako se i kada utvrđuje "usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija"? Znači li to da će se razgovor tročlanog povjerenstva s odgojno-obrazovnim radnikom kojeg se procjenjuje za napredovanje pretvoriti u polufakultetski usmeni ispit nakon održana dva školska sata - npr. "Objasnite, molim, povijesni razvoj akademske discipline na kojoj se temelji Vaš predmet!". Neki se ishodi, doduše, mogu napraviti uvidom povjerenstva u e-dnevnik (npr. u bilješke o učenicima i opisne i brojčane ocjene) ili uvidom u učiteljev godišnji i mjesečni plan i program rada, ali neki nadilaze mogućnost evidentiranja i direktnog uvida na satu koji povjerenstvo posjećuje (npr. prepoznati krizne situacije i poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu učenika, analizirati obilježja okruženja za učenje itd.) jer se više odnose na razne čimbenike koje svaki učitelj uzima u obzir planirajući nastavu na godišnjoj, mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini. Osim toga, Okvir daje PREPORUKU koja nema snagu zakonskog ili podzakonskog akta, pa ne razumijem na kojem se zakonitom kriteriju temelji baš brojka od "minimalno pet ishoda iz svakog od skupova učenja" i tko ih, kako i kada treba i može objektivno utvrditi i dokumentirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 557 | Kristinka Lemaić | PRAVILNIK , Članak 5. | Pozdravljam Nacrt Pravilnika kojeg smatram dobrodošlim i suvremenim. No, isto tako smatram da Nacrt Pravilnika mene osobno ne motivira na daljnji izvannastavni i izvanučionički rad zato što sam u nepune četiri godine mirovinskog staža u zvanju učiteljice zadovoljila mnoge kriterije i to u svih osam kategorija aktivnosti pri čemu sam stekla 60-ak bodova. Moje napredovanje u zvanje mentora nije moguće sljedeće dvije godine i doista se pitam ne bih li trebala prorijediti svoje izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, premda će to zasigurno biti nauštrb unaprjeđenja rada Škole i kvalitete mog osobnog i stručnog razvoja. Doista smatram pretjeranim nemogućnost prvog napredovanja u zvanju čak šest godina tim više što zakoni RH daju mogućnost da se polaganju pravosudnog ispita pristupi nakon (samo) 18 mjeseci vježbeničkog staža, a neka specijalistička usavršavanja liječnika traju (svega) četiri godine. Svjesna sam da je Pravilnikom teško predvidjeti kriterije za iznimke, no isto tako sam svjesna da bi za mlade i kvalitetne kolege mnogo značila mogućnost napredovanja u zvanju i prije isteka šest godina mirovinskog staža što bi im mogao biti i dodatni motiv za ostanak u sustavu obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 558 | Višnja Vlahek Sokač | PRAVILNIK , Članak 5. | Potrebno bi bilo definirati napredovanje stručnih nastavnika u strukovnim školama . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 559 | Marina Batalija | PRAVILNIK , Članak 5. | Poštovani, smatram hvalevrijednim nastojanje da se objavi novi Pravilnik jer je stari bio vrlo nedorečen. No, čini mi se ipak da su u čl. 5 dijelovi nejasni, nerazumljivi i nedovoljno obrazloženi; "minimalno pet ishoda učenja"(trebalo bi definirati koji su to obvezni ishodi nužni za zadovoljenje uvjeta); "najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije"(koje kategorije, obrazložiti navedeno i točno definirati). U razdoblju od 5 godina učitelj mentor može s velikim naporom i odricanjem skupiti 30 bodova. Za slobodno vrijeme i obitelj onaj koji želi napredovati, jednostavno neće imati vremena. Smatram da je granica previsoka i da bi 20 bodova bilo sasvim u redu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 560 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 5. | Uopće nije jasna poveznica mirovinskog staža i mogućnosti napredovanaj!? Naime, koelge koji nemaju ugovor na neodređeno vrijeme moraju se jedanko, ako ne i više, zalagati i samoobrazovati te profesionalno usavršavati. Jednako tako svi koji predaju dva ili više predmeta bi morali moći "bodove" zbrajti jer su uglavnom predmeti srodni. Kategorija "unaprjeđivanja rada škole" morala bi sadržavati nekoliko podkategorija: u samoj ustanovi, prema lokalnoj zajednici, prema regiji i državi i prema inozemstvu. Ukrašavnje hodnika škole i predstavljanje iste u inozemstvu ne bi smjelo biti jednako vrednovano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 561 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 5. | Za stjecanje zvanja mentora predviđeno je previše bodova i nije potrebno inzistirati da bodovi budu u različitim kategorijama. Umjesto toga trebalo bi pisati: "najmanje 20 bodova." Obrazloženje: Svi učitelji nemaju mogućnost ostvarivanja tolikog broja bodova, osobito u nekima od kategorija jer, ne svojom krivnjom, ne dolaze u priliku sudjelovati u mnogima od navedenih zadataka i aktivnosti zbog rada u malim/područnim školama i/ili u područjima slabije naseljenosti, zbog toga što nije moguće organizirati predavanja i radionice za onolik broj osoba koje će ih željeti i biti sposobne održavati, zato što je u školi jedan voditelj stručnog vijeća po predmetu ili čak području, jedan ili dva organizatora priredaba, jedan administrator web stranice itd. Osobito je to prevelik broj bodova kod obnavljanja zvanja mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 562 | Domagoj Šesto | PRAVILNIK , Članak 5. | Zanima me pojašnjenje uvjeta iz Članka 5, stavak (1) "kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 20 sati godišnje (100 sati u pet godina)". Da li to znači da bi se gledalo zadnjih 5 godina za onoga tko želi prvi puta napredovati za mentora? Ako je tako, mislim da bi u takvom slučaju trebalo gledati sva moguća dosadašnja usavršavanja. Npr., ja radim već 12. godina i da, hipotetski, odlučim danas ići napredovati, gledalo bi mi se samo zadnjih 5 godina odlazaka na stručne skupove i slične aktivnosti. A što je s onih prijašnjih 7 godina, zar sve stečeno u tom vremenu treba propasti? Ovo bi imalo smisla nakon što se prvi puta napreduje, ali za prvo napredovanje ipak treba uzeti u obzir sve moguće odlaske na skupove i usavršavanja koja je radnik imao od početka svog radnog vijeka. Naravno, i trebalo bi izbaciti ovo "mirovinskog staža" i staviti "radnog staža" jer ima dosta radnika koji rade na nepuno radno vrijeme pa je njima teže skupiti ono što bi se tražilo da ostane ovako. Također, zašto inzistirati na vremenu nakon polaganja stručnog ispita i nekome uzimati godinu i još nešto sitno u kojoj može potencijalno doći do postignuća koja se boduju ili ih je ostvario u tom vremenu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 563 | Tomislav Magdić | PRAVILNIK , Članak 5. | Predlažem da se izbace riječi „nakon položenog stručnog ispita“. Argumenti: 1) Položio sam stručni ispit godinu i pol nakon zaposlenja u školi i ne želim da mi tih godinu i pol bude bačeno u vjetar jer sam za to vrijeme također stjecao dragocjeno iskustvo u radu s djecom i napredovao. 2) Smatram kako se u postupku napredovanja treba više cijeniti postignuća, nego godine radnog staža. Smatram kako su mladi ljudi nositelji promjena, skloniji napredovanju, skloniji radu na projektima i dodatnom angažmanu. Skloniji su sudjelovati u eksperimentalnim programima, pripremati učenike za natjecanja, organizirati natjecanja. Mladi ljudi trebaju biti nositelji promjena u obrazovanju i treba ih unaprijediti u više zvanje u mlađoj dobi kako bi s tom energijom podigli hrvatski odgojno-obrazovni sustav na viši nivo. 3) Učiteljima je produženo sveučilišno obrazovanje na pet godina. Na učiteljskim fakultetima su učitelji(razredne nastave) jako dobro praktično pripremljeni za rad u razredu, uz mnogo prakse i održanih sati pred stručnim komisijama, višestruko su provjereni tako da je rezultat završenog fakulteta skoro pa „gotov proizvod“. Stručni ispit je samo potvrda navedenog. Učitelji danas završe fakultet tek u dobi od 24 godine. Uz pet godina rada u školi 29-godišnji učitelj je ukupno 10 godina uronjen u odgoj i obrazovanje te je dovoljno zreo i potpuno spreman za napredovanje u zvanje mentora. Trebaju nam biti uzori skandinavske zemlje u kojima se izvrsne mlade ljude s određenim iskustvom puno više gura na odgovorne pozicije(čak i ministarske). Pogledajte primjer Aide Hadžialić koja je postala švedska ministrica obrazovanja u dobi od 27 godina. Ne kažem da treba kopirati njihov model, ali bi bilo dobro mladim izvrsnim učiteljima dati priliku za ranije napredovanje. Kao što postoje daroviti učenici koji svladaju više razreda u jednoj školskoj godini(akceleracija - koju dokažu polaganjem ispita), postoje i "daroviti" učitelji koji brže napreduju i zaslužuju ranije biti promaknuti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 564 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 5. | Uvođenje mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje u sve tri kategorije restriktivnije je nego u prošlom pravilniku. Inzisitiranje na mirovinskom stažu značajno će demotivirajuće djelovati na učitelje i nastavnike koje izvrsno rade, a imaju nepuno radno duži niz godina. U sve tri kategorije je potrebno zamijeniti mirovinski staž sa stažem u nastavnom procesu ili odgojno-obrazovnim ustanovama. Obveza unaprjeđivanja rada škole se treba ukloniti bar za prvu razinu. Mogućnosti koje nastavnici u velikim školama imaju za sudjelovanjem u navedenim povjerenstvima u čl. 8 je vrlo mala jer malo nastavnika treba u takvim povjerenstvima. Obvezati sudjelovanjem sve koji žele napredovati će rezultirati značajnom nejednakošću između škola ovisno o broju nastavnog kadra - nastavnici manjih škola imaju veću mogućnost sudjelovati u povjerenstvima budući da je brojnost članova jednaka za sve. To nisu povjerenstva koja često mijenjaju svoj sastav i stoga je vrlo restriktivno obvezati nastavnike da moraju u tome sudjelovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 565 | Marica Brzica | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da ne bi trebalo gledati mirovinski staž, pogotovo u današnje vrijeme kad je djece sve manje i prosvjetni djelatnici češće postaju tehnološki viškovi ili gube dio satnice. Također bih izbacila dio "nakon položenog stručnog ispita" jer neke kolege iz "traženijih" predmeta ulaze u radni odnos ubrzo nakon diplome. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 566 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 5. | Čl. 2 najmanje 20 bodova. Bez obavezne kategorije unaprjeđivanja rada škole. Ako krenete planirati svoj profesionalni put i računati bodove, 20 bodova za zvanje mentora je priličan broj, smatram da je 30 bodova previše i teško izvedivo ako želimo da učitelji prije svega budu vrsni u svom primarnom poslu a to je poučavanje učenika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 567 | MATIJA KUŠTEK | PRAVILNIK , Članak 5. | Zašto pet godina mirovinskog staža? Diskriminira se veliki broj djelatnika s nepunom satnicom, a s trenutnom demografskom situacijom takvih će biti sve više. Smatram kako kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" ne bi trebala biti obvezna kategorija. Ni jedna kategorija ne bi trebala biti obvezna. Nadalje, uvrstite staž prije položenog stručno ispita u ukupni staž za napredovanje jer se pripravnici itekako trude i ne zaslužuju da se njihov rad ne vrednuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 568 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 5. | Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je dokument bez pravne snage te se ovaj Pravilnik ne može pozivati na njega. Navedeni je Okvir NVOO donijelo samo kao preporuku. Osim toga, nigdje nije u nacrtu Pravilnika navedeno na koji bi način Stručno tročlano povjerenstvo utvrđivalo usvojenost navedenih ishoda i temeljem kojih kriterija i pokazatelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 569 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 5. | Umjesto mirovinskog staža kao uvjeta za napredovanje valjalo bi koristiti kombinaciju radnog iskustva i mirovinskog staža kako bi se izbjegla diskriminacija svih odgojno-obrazovnih radnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme. Predlažem formulaciju "najmanje pet godina radnog iskustva uz ostvarenje najmanje tri godine mirovinskog staža..." Na jednak način valja urediti uvjete za napredovanje i u naredne dvije razine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 570 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 5. | Trebalo bi razmisliti da se ipak uvjetuje radni, a ne mirovinski staž zbog već navedenih razloga (nepuna norma). Jasnije definirati profesionalni razvoj i kako će se on dokazivati. Što je sa satima provedenim u raspravama u specijaliziranim grupama na društvenim mrežama i forumima, npr. ? Kako će se provjeravati usvojenost ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 571 | ALKA MIRNA ANČIĆ IGREC | PRAVILNIK , Članak 5. | Što znači odredba "nakon položenog stručnog ispita" (čl. 5. 6. i 7.)? Mentor sam, ali nemam položen stručni ispit jer u vrijeme moga zaposlenja on nije postojao. Vrijedi li Uvjerenje o završenom programu uvođenja u odgojno - obrazovni rad kao što je bilo do sada ili ne mogu obnoviti zahtjev za napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 572 | Sanda Varvodić | PRAVILNIK , Članak 5. | Ukoliko se za napredovanje računa mirovinski staž, tada su svi učitelji, nastavnici i ostali koji godinama rade na nepunoj normi diskriminirani. Ovaj dio je bio bolje definiran u starom pravilniku u kojem piše: "koji ima najmanje 6 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu". Osim toga, računa se i vrijeme nakon polaganja stručnog ispita čime se u nepovoljan položaj stavljaju učitelji i nastavnici koji su svoj pripravnički staž radili u više škola s prekidima između. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 573 | Viktorija Tomšić | PRAVILNIK , Članak 5. | Smatram da se u članku 5., a posljedično i u člancima 6. i 7., diskriminiraju po pitanju uvjeta trajanja mirovinskog staža odgojno-obrazovni radnici koji rade u nepunoj satnici ili u polovici radnog vremena. Njima će trebati više godina kako bi stekli traženi uvjet od 5, odnosno 10 i 15 godina, mirovinskog staža od odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade u punoj satnici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 574 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | 1) Broj bodova za zvanje savjetnika je prevelik, predlažem da bude 35 bodova. 2) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 6 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 3) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 10 godina radnog iskustva uz barem 5 godina mirovinskog staža. 4) Ukinuti obveznost kategorija (jako su različiti uvjeti od škole do škole). Moraju biti različite kategorije, tu se slažem, ali dovoljno je navesti samo iz koliko se različitih kategorija moraju skupiti bodovi, ne uvjetovati nijednu kategoriju posebno kao što je "unaprjeđivanje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 575 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, ovisno o radnom mjestu i uvjetima rada, teško je godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 576 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 6. | - smanjiti broj bodova sa 60 na najviše 40 bodova, izbaciti minimalan broj kategorija (uvjeti u školama nisu za sve jednaki) - apsolutno prevelik ukupan broj sati u okviru kontinuiranog profesionalnog razvoja - 15h godišnje je realno uz postojeću dinamiku stručnih usavršavanja i seminara - umjesto obnavljanja zvanja uvesti trajno zvanje jednom kad je stečeno Mislim da je teško godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. Članak 6. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, nemaju svi učitelji iste uvjete. Članak 6. (1) Rečenicu "najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje deset godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 577 | igor macuka | PRAVILNIK , Članak 6. | Broj potrebnih bodova je nastavniku teško ostvariv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 578 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem: - ukinuti uvjet godina mirovinskog staža (10 godina) - omogućiti napredovanje mentoru u višu kategoriji čim za to ima uvjete - smanjiti broj bodova sa 60 na najviše 40 bodova, izbaciti minimalan broj kategorija (uvjeti u školama nisu za sve jednaki) - apsolutno prevelik ukupan broj sati u okviru kontinuiranog profesionalnog razvoja - 15h godišnje je realno uz postojeću dinamiku stručnih usavršavanja i seminara - umjesto obnavljanja zvanja uvesti trajno zvanje jednom kad je stečeno | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 579 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da u nekim profesijama je teško godišnje skupiti 20, 30 ili 40 sati stručnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 580 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 581 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. (1) Rečenicu "najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje deset godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 582 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 6. | Ne razumijem zašto se napredovanje ograničava godinama staža u obrazovanju. Ako je djelatnik i prije predloženog roka ostvario uvjete za napredovanje trebao bi dobiti mogućnost odmah krenuti u proces napredovanja. Broj bodova je prevelik, čak 4 puta veći od kriterija prema starom Pravilniku, a što može izazvati efekt pojačanog sakupljanja bodova nauštrb povećanja kvalitete nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 583 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 6. | Članci 6 i 7 prejudiciraju kako odgojno-obrazovni radnici koji imaju manje od 10 odnosno 15 godina staža ne mogu ostvariti predviđenu kvalitetu rada u odgojno-obrazovnom sustavu. Time se ovim pravilnikom naglasak stavlja na godine staža umjesto na kvalitetu neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosno onoga što u Pravilniku definira stručno-pedagoški rad. Predlažemo da se iz ova dva članka izostave godine staža kao uvjet za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 584 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 6. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da uputa „najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika“ ne objašnjava da li se boduje sve uključujući i mentorstvo ili se bodovi računaju od zadnjeg izbora pa je potrebno jasnije navesti očekivano vrijeme prikupljanja bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 585 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 586 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 6. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 587 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 6. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 588 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 6. | Ovaj članak prejudicira kako odgojno-obrazovni radnici koji imaju manje od 10 odnosno 15 godina staža ne mogu ostvariti predviđenu kvalitetu rada u odgojno-obrazovnom sustavu. Time se ovim Pravilnikom naglasak stavlja na godine staža umjesto na kvalitetu neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosno onoga što u pravilniku definira stručno-pedagoški rad. Predlažemo, što je u skladu s istraživanjima profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih djelatnika, da se iz ova dva članka izostave godine staža kao uvjet za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 589 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje savjetnika ne može biti najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Ako se jasno utvrdi da odgojno- obrazovni radnik ispunjava kriterije za izbor u više zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća i uz suglasnost radnika pristupnik može biti izabran u više zvanje i ranije od rokova propisanih ovim Pravilnikom, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Državni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 590 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem ove izmjene: (1) U zvanje savjetnika može napredovati odgojno-obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, ispunjava sljedeće opće uvjete: ◊ najmanje deset godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita; ◊ kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina); ◊ najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora; ◊ izvršene sve obveze vezane uz zvanje propisane ovim Pravilnikom.(2) Uz opće uvjete iz stavka 1. ovoga članka odgojno-obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete izvrsnosti: ◊ usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, ◊ najmanje 40 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da je broj bodova prevelik i nije dobro uvjetovati obvezne kategorije zbog toga što ne rade svi učitelji u školama s istim uvjetima. Također: dio "najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora" nije realno. Naime, osoba koja je napredovala ranije u zvanje mentora, kod slijedećeg napredovanja ili obnove, nije provela pet godina u zvanju mentora, već četiri i pol jer novu prijavu za napredovanje mora poslati u roku. Ukoliko prođe najmanje pet godina, tada osoba nije na vrijeme dala zahtjev za napredovanje te ostaje i bez trenutačnog zvanja. Realnije bi bilo da je navedeno "najranije do 120 dana prije isteka vremena ...prema članku 19. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 591 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 6. | Određivanje broja godina koliko netko mora biti mentor da bi postao savjetnik je potpuno nelogičan iz više razloga: - u pravilu kada postanete mentor vi uživate idućih 5 godina u uvećanju plaće za prethodni rad (kada se skupljali bodove za mentorstvo), ovim se pravilnikom doduše uvode neke obaveze mentora (ali nije definirano što će se dogoditi ako on to ne ostvari - ne može obnoviti mentorstvo ili mora vratiti novac za uvećanje plaće proteklih 5 godina), dakle ako je za savjetnika uvjet da ste prije toga bili 5 godina mentor je nelogična (jer ste to mentorstvo odraditi prije dobivanja statusa, a zadnjih 5 godina ste "ubirali" plodove svojeg rada) - ako se netko pod starije dane odluči na napredovanje te mu do mirovine ima 4 godine, on može naravno maksimalno postići status mentora iako je svojim cjelokupnim radom u školstvu ili u određenom zadnjem broju godina sakupio dovoljno bodova i za savjetnika - u strukovnim školama možete dobiti izvrsnog stručnjaka nakon što je odradio 15-20 godina u praksi, realnom sektoru te se potom zaposlio u školi i nakon 5 godina je usvojio pedagoški i metodički dio rada, ali ne može postati savjetnik unatoč svojoj stručnosti, broju skupljenih bodova i ukupno 25 godina staža (ali samo 5 u školstvu) - isti princip vrijedi i za napredovanje u izvrsnog savjetnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 592 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 6. | Najmanje 30 bodova prikupljenih među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. ( bez unaprijed određenih kategorija osim spomenute). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 593 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 6. | Izbrisati godine mirovinskog staža i razjasniti kako se može brojati vrijeme uloženo u proučavanje stručne literature da bi se ubrojilo u neku satnicu koja je ovdje propisana i zašto propisati satnicu i kako je dokazati osim potvrdama koje se dobivaju na različitim skupovima. Zašto navoditi broj ishoda učenja koje nije usvojilo ni njedno relevantno tijelo, već mu u naslovu piše PRIJEDLOG? Tko će i na koji način utvrditi ostvarene ishode? Ostvarivanje 60 bodova za pojedine kategorije odgojno obrazovnih djelatnika je nemoguće, jer u svom opisu posla ne mogu ostvariti navedene kriterije koji se boduju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 594 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 6. | Godine staža predlažem promijeniti u godine rada, kako bi izjednačeni bili zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme. Definirati kontinuirani profesionalni razvoj i kako ga mjeriti satima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 595 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 6. | Poštovani, Smatram da nije potrebno zahtijevati kontinuirani profesionalni razvoj kroz 30 sati godišnje. Naime, dinamika stručnih usavršavanja pojedinih predmeta ili pojedinih nastavnika može biti takva da se postigne ukupno 150 sati, ali ne po 30 svake godine. To bi automatski diskriminiralo kolegice koje su na rodiljnom dopustu ili nastavnike koji su npr. u jednoj godini odradili 20, a u drugoj možda 60 sati. Isto tako, ne vidim zašto je potrebno provesti najmanje 5 godina u zvanju mentora. Ako netko ima priliku, ili odluči tek nakon 8 ili 9 godina staža ući u postupak za napredovanje za mentora i u sljedećih dvije godine skupi dovoljno bodova, trebala bi mu se pružiti prilika da napreduje ranije. Predlažem barem smanjivanje tog potrebnog perioda provedenog u zvanju mentora na 2 godine. Kod skupljanja bodova ne vidim razloga zašto bi kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" bila važnija od ostalih. Slažem se da bi bodovi trebali biti skupljani iz više kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 596 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 45 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 5 kategorija. Na kraju svega, najvažniji su učenici kojima treba nastavnik posvećen nastavi i izvrsnosti u radu, a ne nastavnik u utrci skupljanja bodova zbog obnavljanja ili napredovanja u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 597 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 598 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 6. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: deset godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje savjetnika, ukoliko u deset godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 599 | Senka Pintarić | PRAVILNIK , Članak 6. | Nije jasno navedeno kako će i tko utvrditi usvojenost minimalno šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 600 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | U čl. 6. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje pod jednakim uvjetima kao i onom koji radi u punom radnom vremenu, bez obzira na ostvarene ishode i broj bodova. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 601 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 6. | (1) Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, ako se misli na edukacije organizirane od strane institucija, bi trebalo definirati u vremenu od 5 godina, a ne godišnje. 150 sati u 5 godina je previše te bi trebalo stajati 125 sati. Zbog poticanja izvrsnosti trebalo bi kao uvjet brisati 5 godina provedeno u zvanju mentora - dovoljno je navesti 10 godina staža u nastavi. Ako netko skupi potrebne bodove za savjetnika i ostvari ostale uvjete, nema razloga da ne napreduje odmah u to zvanje. Osim toga, navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolegice i kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost šest ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznu kategoriju. Naravno da je i ta kategorija bitna, ali nema razloga da se baš ona navede kao obvezna. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz pet kategorija dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. 60 bodova u 5 kategorija je previše i trebalo bi ih smanjiti na 40. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 602 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažemo maknuti kriterije " najmanje 5 godina provedenih u zvanju mentora, jer smatramo da je pravednije i poticajnije napredovati dalje u zvanju u skladu s postignutim bodovima, a ne godinama provednim u predhodnom zvanju. Podržavamo da je obvezna kategorija "Unapređivanje rada škole" kako se ne bi dogodilo da neki pojedinci skupljaju bodove u izvanškolskim poslovima, a u bilo čemu što nije obvezno i što ima veze s razvojnim aktivnostima škole i projektima škole ne žele sudjelovati. Upravo su kolege koji napreduju u zvanju važni suradnici u školi koji bi trebali biti pokretači svih promjena i razvoja svojih ustanova. Obvezna kategorija stoga treba imati i propisan minimum bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 603 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem ukinuti obavezne kategorije u člancima 5, 6 i 7. U kategoriji "Unapređivanje rada škole" koja je propisana kao obavezna veliki utjecaj na mogućnost ostvarivanja bodova ima ravnatelj, pa zbog obaveznosti kategorije može spriječiti nastavnika u napredovanju. Smatram da je dovoljno propisati različitost kategorija i da nisu potrebne obavezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 604 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 6. | Kao i u prethodnom i u ovom Čl.6 potrebno je izostaviti uvjet za 30 sati godišnje i ostaviti samo 150 sati u pet godina (isti razlog kao i u prethodnom članku). Također ostaviti najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, a izostaviti uvjet obvezne kategorije "Unaprjeđivanje rada škole". Svaki učitelj/nastavnik s tolikim brojem prikupljenih bodova iz bilo kojih kategorija zaista unaprjeđuje rad svoje škole. Valjalo bi razmisliti i o tom visokom broju bodova, smatram da bi bilo dovoljno 45 (ili barem 50) bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 605 | Nada Mihovilić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija potrebnih za napradovanje u zvanje savjetnika nedostižno većini nastavnika koji predano rade svoj posao u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 606 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje savjetnika za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 607 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 6. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 608 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 6. | Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju "Unaprjeđivanje rada škole", sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 609 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 6. | Čl.6.(1) alineja 1: kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju najmanje 150 sati u pet godina Čl.6.(2) alineja 2: najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 610 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 6. | U prijedlogu čl. 6. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te će 10 godina mirovinskog staža ostvariti možda i u dvostruko duljem periodu nego ostali nastavnici. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 6. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 32+30+27+32+35 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 30 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 30 sati godišnje”. Osim toga, 30 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja za neke nastavnike je previše jer zbog nedostatka materijalnih sredstava škole oni nisu u mogućnosti sudjelovati na edukacijama više razine od županijske, a takvi skupovi u pravilu traju 4 sata. Česta je situacija da ravnatelji kažu da na edukaciju na državnoj razini može ići samo jedan nastavnik iz stručnog vijeća. Time su nastavnici kojima nije omogućen odlazak na takve edukacije stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na nastavnike koji rade npr. u Zagrebu. Predlažem smanjiti na 125 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 6. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 45 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove u minimalno 5 kategorija. Na kraju svega, najvažniji su učenici kojima treba nastavnik posvećen nastavi i izvrsnosti u radu, a ne nastavnik u utrci skupljanja bodova zbog obnavljanja ili napredovanja u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 611 | MAJA MLINARIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da je broj sati profesionalnog usavršavanja u redu. Ali mislim da je 60 bodova u 5 godina previše za sakupiti. Dovest će do toga da će trenutni savjetnici manijakalno sakupljati bodove samo da zadrže svoj status te bi uz redovnu nastavu moglo doći do 'burn out'-a. Ako vam je cilj smanjiti broj savjetnika, možda bi bilo bolje povećati broj potrebnih godina mirovinskog staža na 15 i broj godina provedenih u statusu mentora na 10. Mislim da bi to uz redovnu nastavu bilo lakše za ostvariti na takav način nego samo loviti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 612 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6.(2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 613 | MIRA RADOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova previše, po meni bi realno bilo 45 bodova, ne zaboravimo da ima nas koji napredovanje obnavljamo upravo 2019. godine i da je razlika u bodovima između starog i novog pravilnika za savjetnika velikih 45 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 614 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 6. | Zbog čega je nužni preduvjet za zvanje savjetnika najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora? Zbog čega odgojno-obrazovni djelatnici koji nisu u zvanju mentora, ali imaju deset ili više godina staža u obavljanju relevantnih poslova tijekom kojih su prikupili dovoljno (ili više) bodova za zvanje savjetnika ne bi mogli napredovati izravno u zvanje savjetnika, sa svim pravima i obvezama koje to nosi? S obzirom da je dosadašnja praksa uključivala ocjenu djelatnika od strane ravnatelja, sigurna sam da postoje brojne situacije u kojima ravnatelj nije podržavao napredovanje djelatnika te je to moglo zapriječiti djelatnike da formalno napreduju u zvanje mentora iako su prikupljali bodove, usavršavali se i ispunjavali sve uvjete za to. Stoga mi se ova odredba, o zvanju mentora kao nužnom za napredovanje u zvanje savjetnika, čini zakidajućom za ovakve situacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 615 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 6. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 616 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 6. | ◊ najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 617 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 6. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 618 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je 60 bodova previše. Realno bi bilo 40-45 bodova posebno kada razmišljamo o nastavnicima iz manjih sredina kojima nisu dostupni svi načini prikupljanja bodova. Jednako tako neki predmeti imaju veći broj natjecanja dok na primjer strani jezici imaju natjecanje samo u osmom razredu. Trebalo bi brisati 30 sati godišnje i ostaviti 150 sati u pet godina jer intenzitet kontinuiranog profesionalnog razvoja može varirati od godine do godine npr. ove godine svi smo u Školi za život pa će konačan broj sati profesionalnog razvoja biti veći od 30, dok iduće godine može iz različitih razloga biti manji. Omogućiti nastavnicima koji su ranije prikupili dovoljan broj bodova da napreduju kada skupili dovoljno bodova ili da višak bodova prebace za sljedeće napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 619 | Sanja Križ | PRAVILNIK , Članak 6. | Predložen je uvjet: kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina). Predlažem da se briše 30 sati godišnje. Naime, u pojedinim predmetnim područjima (npr. matematika) postoje višednevni skupovi koji se održavaju svake dvije godine pa se lako može dogoditi da učitelj u pet godina skupi i više od 150 sati, ali da su ti sati neravnomjerno raspoređeni. Ovaj uvjet stavlja učitelje koji rade u manjim sredinama u neravnopravan položaj jer im stručna usavršavanja nisu jednako dostupna kao učiteljima u većim sredinama. Na koji će se način dokazivati trajanje profesionalnog razvoja? Na nekim potvrdama izdanim preko sustava ettaedu piše trajanje skupa, ali ne na svima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 620 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 6. | Članak 6. (2) U radu s učenicima osim dobre pripreme za nastavni sat, važno je i strpljenje, razumijevanje, smirenost, empatija, osmijeh i neopterećenost dostizanjem visokih 60 bodova. PRIJEDLOG za napredovanje u savjetnika: usvojeno 5 ishoda učenja, sakupljeno najmanje 30 bodova iz minimalno 4 kategorije. Tko, kada i kako procjenjuje da je kandidat za savjetnika usvojio šest ishoda iz svakog od skupova učenja? To bi trebalo precizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 621 | Tomislava Vidić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je predloženi broj bodova previsok s obzirom na vrijeme predviđeno za "prikupljanje". Predlažem da se za mentora uvjetuje 20 bodova, za savjetnika 30, a za izvrsnog savjetnika 40 bodova. U dosadašnjem pravilniku tražilo se 7, odnosno 15 bodova. S obzirom da se u novom prijedlogu pravilnika znatno smanjilo bodovanje pojedinih aktivnosti, ne vidim logiku kako bi se tako visok broj bodova mogao ostvariti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 622 | Ivana Smolčić Padjen | PRAVILNIK , Članak 6. | Napredovanje u zvanje savjetnika uvjetovano je, između ostaloga, i time da je učitelj/nastavnik... pet godina proveo u zvanju mentora. Zanemareno je da postoje oni koji su veliki dio radnoga iskustva stekli radom na određeno radno vrijeme i nisu duže vremena proveli u istoj školi pa nisu imali mogućnost napredovanja u početno zvanje mentora, usprkos dostatnom broju bodova za napredovanje. Predlažem napredovanje uvjetovano ostvarenim brojem bodova bez postupnosti u zvanjima. Smatram nepotrebnim uvjetovati 30 sati stučnoga usavršavanja godišnje, već uzeti u obzir ukupan broj bodova za stručna usavršavanja u zadanom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 623 | Damir Belavić | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem maknuti odredbu o najmanje 10 godina staža. Jer čemu kažnjavati učitelje koji predano rade, usavršavaju se i imaju dovoljan broj bodova da čekaju još 2 ili 3 godine kako bi mogli napredovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 624 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 6. | Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Treba definirati na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda? 80 bodova je previše | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 625 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 6. | Pretjerano je 60 bodova, dovoljno je 50. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 626 | Zdravko Katalinić | PRAVILNIK , Članak 6. | Broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika treba svakako smanjiti barem na 40 jer je većini učitelja to nedohvatljivo pogotovo u manjim sredinama jer nekima je vrlo teško iz zadanih kategorija odraditi pojedine zadatke. Konkretno, učitelj razredne nastave nema toliko velike mogućnosti organizirati npr. školska natjecanja iz matematike, Lidrano ili slična natjecanja jer takve poslove obićno rade predmetni učitelji stručnjaci iz pojedinog predmeta itd. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 627 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 6. | Čl. 6. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 628 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 629 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 6. | Mislim da bi eventualna nepravda koji bi doživjeli oni (doista iznimno rijetki) koji već nakon 2-4 godine istinski zaslužuju napredovanje bila značajno manja od štete koju bi načinili oni koji bi, kad bi mogućnost napredovanja u tomu roku postojala, rušeći sve pred sobom i zapostavljajući druge poslove nezasluženo grabili do bodova i višega znanja... Već ih je i dosad bilo more, a frustracije koje proizvode ljudima oko sebe slušam skoro svakodnevno. Uostalom, mi nešto stariji nismo desetljećima imali nikakvu mogućnost napredovanja bez obzira što su ju mnogi itekako zaslužili. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 630 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažem micanje odredbe od najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Također odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 30 sati godišnje odnosno 150 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 150 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 30 sati godišnje već u jednoj godini npr. 25 sati, a u drugoj 35. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje?! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 631 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 6. | Predlažemo maknuti kriterije " najmanje 5 godina provedenih u zvanju mentora, jer smatramo da je pravednije i poticajnije napredovati dalje u zvanju u skladu s postignutim bodovima, a ne godinama provednim u predhodnom zvanju. Podržavamo da je obvezna kategorija "Unapređivanje rada škole" kako se ne bi dogodilo da neki pojedinci skupljaju bodove u izvanškolskim poslovima, a u bilo čemu što nije obvezno i što ima veze s razvojim aktivnostima škole ne žele sudjelovati. Upravo su kolege koji napreduju u zvanju važni suradnici u školi koji bi trebali biti pokretači svih promjena i razvoja ustanova. Obvezna kategorija stoga treba imati i propisan minimum bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 632 | Marinko Plazibat | PRAVILNIK , Članak 6. | Nema sumnje, izvrsnomu učitelju, kreativnom, marljivom i ambicioznom, 60 bodova nije nedohvatljivo. Međutim, nekima od takvih učitelja to je mnogo, mnogo teže. Za njih je to katkad ipak nedohvatljivo i radi njih bi ovaj broj bodova trebalo smanjiti. A riječ je o učiteljima kojih ima vjerojatno i preko 50 % - onih koji rade u malim, često i vrlo izoliranim sredinama, i kojih nema u radnim skupinama i različitim povjerenstvima, među autorima predmetnih kurikula, prijedloga napredovanja itd. vjerojatno ni 5 – 10 %. U tim je sredinama i sada postotak mentora i savjetnika mnogo manji. (Jednom davno napravio sam analizu na temelju tada dostupnih mi podataka. Postotak učitelja koji su napredovali bio je šest puta manji u takvim sredinama, a vjerujem da je još uvijek velika razlika.) U mjestima u kojima ovi učitelji rade do obrazovanja djece njihovi roditelji mnogo manje drže, jer su i sami manje obrazovani i jer ih mnogo češće ne mogu slati na studij. Takav odnos dovodi i do manje ambicija učenika, manje poticajnoga ozračja za sudjelovanje na natjecanjima. U konkurenciji s učenicima koji odrastaju i uče u ambicioznijim sredinama, u boljim okolnostima, s učenicima koji polovicu svoga znanja i vještina steknu u gradskomu sportskomu klubu, u domu tehnike, u školi stranih jezika, u komunikaciji s većim brojem već obrazovanih vršnjaka i stručnjaka itd. učenici iz ovakvih sredina, pa i uz izniman napor svojih učitelja, prečesto nemaju baš mnogo šanse. A time ni njihovi učitelji na stjecanje bodova. Treba li spomenuti da se u ovakvim sredinama (iznimke su vrlo rijetke) ne skupljaju bodovi ni na organizaciji županijskih natjecanja, na vježbaonicama studentima, a rjeđe i na vođenju županijskih stručnih vijeća? Da u njihovim školama, u takvim okolnostima, i učitelji s kojima bi izvrsni učitelji trebali ostvariti određen projekt steknu/imaju manje ambicija pa je takve projekte teže i pokrenuti i ostvarivati. Često je riječ o učiteljima koji osim toga, zbog iseljavanja „svih koji mogu“, najčešće obrazovanijih, iz osiromašenih sredina te nekih drugih razloga, rade s većim brojem učenika po prilagođenomu programu (katkad i s 15 u 2-3 redovita razredna odjela) pa u ovomu trenutku, dok mi ovdje raspravljamo, pišu za njih planove, a za to im mnogo više vremena treba tijekom cijele godine. Riječ je o učiteljima koji svojim učenicima vrlo često u školi organiziraju rođendane jer je to njihovim roditeljima „skupo“ (vjerojatno i bez navodnika) i „nepotrebno“. Onima koji za njih (u prosjeku) češće ispeku kolače i koji satima, dok se mi bavimo projektima i bodovima, opterećeno razmišljaju i o odrastanju mnogih svojih učenika bez higijenskih uvjeta (nerijetko samo s dvorišnim zahodom), s mnogo češće nasilnim roditeljima i u nesređenim obiteljima. Iz zagrebačke, riječke, (moje sada) osječke ili varaždinske perspektive ovo je katkad (razumljivo) teško shvatiti. No trebalo bi imati na umu, kao i to da se utičnicom i elektroničkom opremom ne mogu sve razdaljine ukinuti. I da nije realistično i pravedno očekivati da se može i mora nadoknaditi prikupljanje bodova na manjem broju područja nego što je nama „građanima“ objektivno dostupno. Između ostaloga zato što za vrijeme dok mi prikupljamo bodove oni odrađuju poslove kojih mi nemamo. A o kolegama koji kilometrima putuju radeći na dvije ili tri udaljene škole, da ne govorimo. Ako nam je ovih mjeseci toliko važna matematika i informatika (uz često zaboravljanje onoga što nas uče humanističke znanosti), mislim da bi se netko trebao pozabaviti i statistikom te i na temelju nje napraviti ozbiljne analize, ne samo o napredovanjima, nego i o razlikama i raznovrsnostima postignutih obrazovnih i odgojnih ishoda. No svjestan sam da u ovomu trenutku o tomu možemo tek sanjati. Očekujemo li zadovoljenje određenih uvjeta za napredovanje, onda svi učitelji moraju imati dohvatljive mogućnosti u prihvatljivim okolnostima. Vrlo je važno da u svim hrvatskim školama potičemo izvrsnost učitelja, a oni će tomu težiti ako su dovoljno motivirani i poštovani, ako od njih ne tražimo previše (ili smiješno premalo, kao što bilo dosad) i možda nemoguće. A osobito je užasno ako zbog borbe za potrebne bodove u zbornicama učitelji zaborave da bi do njih trebali doći opušteno i, prije svega, poštujući i uvažavajući jedni druge i odrađujući kvalitetno onaj redoviti, važniji posao. No ovo je problem koji bi se mogao pojaviti u svim hrvatskim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 633 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da je najmanje 60 bodova iz minimalno 5 kategorija prevelika brojka, te da kategorija Unaprjeđivanje rada škole ne bi trebala biti obavezna već poželjna. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 634 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 6. | Zanima me sljedeće: učitelj ima prvi put zvanje mentora (na rok od 5 godina), a ako želi napredovati, zahtjev za napredovanje u zvanje savjetnika treba poslati ministarstvu najkasnije 120 dana (tj. 4 mjeseca) prije isteka roka na koje je imenovan mentorom. No, u Čl. 6 st. 1 alineja 3 stoji da treba imati "najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora". Što je onda s "vremenskom rupom" od barem 4 mjeseca između isteka roka od tih najmanje 5 godina i trenutka podnošenja zahtjeva za napredovanjem (koji mora biti 120 dana prije isteka roka)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 635 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Odbaciti vremensko ograničenje za napredovanje u zvanje i detaljnije definirati "kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje". Netko se profesionalno razvija na ŽSV-ima, netko još dodatno i na webinarima, netko prati tutoriale na Youtube-u... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 636 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da nije potrebno navoditi kategorije, a predlažem i manji broj bodova ( 40). Kategorije ne bi smjele biti uvjet za napredovanje. Postoje različiti profili škola pa je tako npr. nastavnicima općih predmeta u strukovnim školama zasigurno teže skupiti bodove za školska, županijska i državna natjecanja i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 637 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 6. | Svake godine su svi u sustavu u obvezi ispuniti Plan stručnog usavršavanja od 125 sati ili tu negdje, ovisno o "ostalim poslovima" iz ugovra o radu. Profesionalni razvoj je conditio sine qua non za sve u sustavu i ta kategorija je suvišna ovdje. Umjesto iste predlažem: angažman u i oko posebnih programa za potrebe skupina učenika u izvannastvnim i izvanškolskim aktivnostima; posebne radionice, natjecanja koja su povezana s predmetima i ostalim ishodima iz kurikula a doprinose pripremi učenika za daljnje školovanje. Sve to u trajanju od najmanje 35 sati godišnje kroz jednu ili više aktivnosti. Primjerice: natjecanja iz kreativnog pisanja ili program tipa njemački za matemaičare i fizičare... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 638 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 6. | 60 bodova je previše i nije potrebno navoditi kategorije. Netko će izvrsnost pokazati radom u dvjema kategorijama, netko u svima. Predlažem: "najmanje 40 bodova." Obrazloženje: Cilj je izvrsnost što većeg broja učitelja radi izvrsnosti što većeg broja učenika. Tako velikim brojem bodova izazvat će se među učiteljima negativna kompetitivnost u skupljanju bodova: u vezi s izvođenjem predavanja, radionica, organiziranjem događanja u školi i dr. aktivnostima jer je broj takvih aktivnosti premalen za sve koji budu htjeli napredovati u bilo koje od zvanja. Shvaćam da su novčane naknade ograničene, no ovim pravilnikom ne bi trebalo ograničiti poticanje izvrsnosti. Mnogi neće ni pokušati sudjelovati ni u jednoj od aktivnosti ako shvate da im u 5 godina neće biti pružena prilika da skupe tolik broj bodova. Ako ostane tako visok broj bodova, postoji bojazan da će se oni koji imaju manje skrupula i obzira prema kolegama na sve načine izboriti za svoje bodove nauštrb ostalih. Na koji će sa način provjeravati usvojenost ishoda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 639 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da treba detaljnije objasniti što se smatra pod kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje (150 sati u pet godina) , isto tako smatram da mnogi nastavnici nemaju iste uvjete za usavršavanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 640 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 6. | Smatram da nije potrebno uvjetovati napredovanje na bilo kojem stupnju godinama staža, te godinama provedenim u prethodnom zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 641 | Helga Kraljik | PRAVILNIK , Članak 6. | Ukoliko netko prikupi dovoljno bodova za napredovanjem, ne bi ga se trebalo kažnjavati čekanjem od 5 godina. Pomalo je demotivirajuće 'gubiti' bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 642 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 6. | najmanje 50 bodova | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 643 | MIHAELA KELAVA | PRAVILNIK , Članak 6. | Odbaciti vremenski uvjet za napredovanje u savjetnika ili dodati opasku o mogućnosti napredovanja u trenutku stjecanja svih ostalih uvjeta ukoliko su oni stečeni u vremenu kraćem od pet godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 644 | Toni Drandić | PRAVILNIK , Članak 6. | Nakon napredovanja u zvanje mentor (nakon najmanje 5 godina mirovinskog staža - slažem se) odbaciti vremensko ograničenje za napredovanje u zvanje savjetnik i izvrstan savjetnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 645 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | 1) Preimenovati najviše zvanje "izvrsni savjetnik" u "viši savjetnik" ili "savjetnik mentor" jer se ovako implicira da dvije niže kategorije nisu izvrsne. 2) Broj bodova za zvanje izvrsnog savjetnika je prevelik, predlažem da bude 60 bodova. 3) Kako će se provjeravati usvojenost minimalno 7 ishoda učenja prema ONSK-u kad taj dokument nikada nije usvojen odnosno još nije usvojen? 4) Odredba o mirovinskom stažu stavlja u neravnopravan položaj one koji rade nepuno radno vrijeme, a takvih učitelja i nastavnika je nemali broj. Predlažem kompromisno rješenje 15 godina radnog iskustva uz barem 8 godina mirovinskog staža. 5) Ukinuti obveznost kategorija (jako su različiti uvjeti od škole do škole). Moraju biti različite kategorije, tu se slažem, ali dovoljno je navesti samo iz koliko se različitih kategorija moraju skupiti bodovi, ne uvjetovati nijednu kategoriju posebno kao što je "unaprjeđivanje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 646 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 7. | Članci 5, 6, stavci 2, točke 2 Smatram da se trebaju ukinuti ograničenja u smislu obveznih kategorija. Nažalost, nemaju svi iste uvjete i mogućnosti. Neki će sudjelovati u određenim kategorijama aktivnosti, brzo će skupiti bodove, a neki će zbog nemogućnosti istog, ostati uskraćeni. Mislim da najviše bodova donosi svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. To je glavna zadaća svih učitelja i nastavnika.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 647 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 7. | Na koji će se način provjeriti usvojenost minimalno pet ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Smatram da najviše bodova treba donijeti svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 648 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 7. | Izbaciti naziv izvrstan, uvesti viši mentor. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 649 | Emilija Dodig | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 5; 6; 7; Umjesto potrebnih bodova za napredovanje 30/60/80 realno bi bilo odrediti 20/40/60 . U suprotnom Pravilnik je demotivirajući. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 650 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave. 1.Prijedlog: razgraničiti napredovanje prema kategorijama- zanimanjima: učitelji RN, predmetni učitelji, stručni suradnici, ravnatelji- jer nemamo svi iste poslove ni zaduženja. Osim toga učitelji razredne nastave četiri godine imaju iste učenike, ma kakav njihov intelektiualni status bio (nemaju svi darovite učenike koji će u četiri godine dospjeti na najvišu razinu natjecanja, za RN županijska). Nije isto imati 90ak učenika s kojima raditi (učitelji predmetne nastave) ili 9 - 30 učenika u RN. Vrednuje se samo rad s darovitima (takmičenja) ,a nigdje se ne vidi uloženi rad sa učenicima koji imaju različite poteškoće (a za to još uvijek zbog razno raznih razloga ne mogu ishoditi dokumentaciju za primjereni oblik obrazovanja), koji se svakdnevno integriraju, te se za rad s njima učitelji moraju educirati na individualnoj razini. Premalo je vrednovan rad sa učenicima u nastavi, a prenaglašen rad izvan nastave. Temeljni posao se gubi iz vida u napredovanju. 2. Prijedlog: smanjiti ukupan broj bodova za svako predloženo zvanje, jer je definitivno prevelik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 651 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članci 5, 6, stavci 2, točke 2 Smatram da se trebaju ukinuti ograničenja u smislu obaveznih kategorija. Nažalost, nemaju svi iste uvjete i mogućnosti. Nekima su određena usavršavanja lako dostupna, a nekima nisu. Neki će sudjelovati u određenim kategorijama aktivnosti, brzo će skupiti bodove, a neki će zbog nemogućnosti istog, ostati uskraćeni. Smatram da najviše bodova treba donijeti svakodnevni odgojno - obrazovni rad s učenicima. To je primarna zadaća svih učitelja i nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 652 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. Smatram da je minimalan broj bodova za napredovanje prevelik, pogotovo za učitelje razredne nastave gdje ne postoje natjecanja učenika iznad županijske razine u kojima se mogu postići dodatni bodovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 653 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. (1) Rečenicu "najmanje petnaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita" promijeniti u "najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama." Članak 6. (2) izbaciti uvjet "◊ usvojenosti svih ishoda učenja ili minimalno sedam, ako ih je više od sedam, iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama," Iz već navedenog da je ONSK samo preporuka niti na jedan način prijedlogom Pravilnika niti samim Okvirom nije predviđen način vrednovanja usvojenosti ishoda. Izbaciti obavezne kategorije za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 654 | Larisa Zaharija Radoiš | PRAVILNIK , Članak 7. | 7 Umjesto da se računa mirovinski staž prijedlog je da se računaju godine rada neovisno da li je puno ili nepuno radno vrijeme. • Umjesto 200 sati, koji su apsolutno previše i nerealni gledajući dosadašnju praksu, organizaciju i realizaciju obavezne edukacije tijekom pet godina predlažemo da se navede minimalan broj sati i to ne na godišnjoj razini već samo za svih 5 godina, jer ne postoje svake godine iste mogućnosti usavršavanja. Prijedlog je da se navede minimalno 25 sati za rok od 5 godina ( iz razloga što za pojedine predmete ili struku gotovo i nema organiziranih stručnih skupova i usavršavanja te to ne ovisi o dobroj volji učitelja). Navedeni prijedlog ima minimum i ukolilko ima mogućnosti učitelji će moći realizirati i više naročito ukoliko žele napredovati ali u tom slučaju nitko neće biti zakinuti. • U slučaju porodiljnog dopusta, bolovanja i drugo da se mandat stavi u mirovanje i da im se produži vrijeme između napredovanja u zvanja, za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta, bolovanja i drugo. • Prijedlog je da se navede samo ukupan broj bodova kao i do sada bez uvjetovanja da moraju bodovi biti prikupljeni iz minimalno šest kategorija, a naročito ne uvjetovati kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ jer toga u praksi nije bilo niti do sada i upitno je kako će se provoditi u pojedinim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 655 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 7. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da uputa „najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika.“ ne objašnjava da li se boduje sve uključujući mentorstvo i savjetništvo ili se bodovi računaju od zadnjeg izbora pa je potrebno jasnije navesti očekivano vrijeme prikupljanja bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 656 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: petnaest godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 657 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 7. | Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i na neki način "osigurati" da se svakom zaposleniku aktivnosti kojima se razvija profesionalno i omoguće! Naime, svjedoci smo da se iz raznih razloga, najčešće financijske prirode, u školama ne omogućava odlazak na stručna usavšavanja. Također, u većim školama u nepovoljniju situaciju su stavljeni učitelji razredne nastave kojih ima puno pa prođu godine dok "dođu na red", primjerice, za odlazak na državni skup! S obzirom na prilično zahtjevne krriterije za napredovanje u to zvanje (nisam sigurna koliko je izraz "izvrstan savjetnik" najbolji?!) predlažem uvjet od 5 godina provedenih u zvanju savjetnika maknuti i uopće ne vremensko trajanje pojedinog zvanja navoditi! Svatko tko ispuni ovako zahtjevne uvjete u nekom kraćem razdoblju zavrijeđuje odmah i napredovati u više zvanje! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 658 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 6. Stavak 1. Uvjet za napredovanje u zvanje mentora ne može biti najmanje pet godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. Osim toga, prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje, za savjetnika može biti izabrana osoba koja ima tri godine radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima, a za višeg savjetnika osoba koja ima sedam godina radnog iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima. Iz toga proizlazi, da u zvanje savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora. Ako se jasno utvrdi da odgojno- obrazovni radnik ispunjava kriterije za izbor u više zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća i uz suglasnost radnika pristupnik može biti izabran u više zvanje i ranije od rokova propisanih ovim Pravilnikom, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 30 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Nacionalni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji unaprjeđenju rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 659 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 7. | Poštovani, stavak 2. - postavlja se pitanje na koji način i tko će provoditi provjeru usvojenosti ishoda učenja i odlučiti da li kandidat zadovoljava ili ne. Smatram da je ova alineja preopćenito napisana, te bi ju trebalo preciznije opisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 660 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1 Uvjet za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika (naziv predviđen Pravilnikom, a predložena izmjena predložena je u komentaru na članak 4.) ne može biti najmanje petnaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Naime, u Republici Hrvatskoj postoje škole u kojima odgojno- obrazovni radnici nemaju ni priliku raditi u punom radnom vremenu, što nikako ne znači da svojim radom nisu zaslužili napredovati u zvanju. Takav primjer su npr. u Dalmaciji škole na otocima, a posebno primjer OŠ Lastovo na kojoj postoji samo jedna osnovna škola i na kojoj mogu raditi samo ljudi koji žive na otoku. Osim toga, u razdoblju od 2005. do 2015. godine, broj ugovora učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu povećao se za više od 55% i u porastu je. Ministarstvo obrazovanja i sporta nije stvorilo uvjete kako bi se ovakav trend porasta broja učitelja koji rade u nepunom radnom vremenu zaustavio, a ovim pravilnikom se učitelji, zaposleni u nepunom radnom vremenu, a koji su ostvarili uvjete za napredovanje u kroz napredak u radu u neposrednom odgojno- obrazovnom rad s učenicima i dovoljnim brojem prikupljenih bodova u kategorijama i kriterijima vrednovanja ostalog stručno- pedagoškog rada, diskriminirani. U zvanje izvrsnog savjetnika može napredovati odgojno- obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava uvjet najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnika. Odgojno obrazovni radnici su suočeni sa zabranama odlaska na stručna usavršavanja. Ako je uvjet za napredovanje u zvanje kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, onda bi trebalo definirati i da se kao broj sati provedenih na stručnom usavršavanju priznaje i pisani zahtjev radnika ravnatelju za odlazak na stručno usavršavanje. Ako ravnatelj negativno odgovori na pisani zahtjev radnika, ili ne odgovori uopće, broj sati stručnog usavršavanja na koje je ravnatelj odbio uputiti radnika, tj. nije mu dao dopuštenje prisustvovati stručnom usavršavanju, smatrat će se kao stručno usavršavanje u trajanju koje je predviđeno prilikom objave stručnog usavršavanja. U praksi će sigurno nastati problemi zbog razlike u očekivanom broju sati stručnog usavršavanja, mentora, savjetnika i kako nacrt predviđa- izvrsnih savjetnika. Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj je pravo i obveza svih odgojno- obrazovnih radnika, a na ovaj način će se dogoditi da će stručna usavršavanja biti omogućena samo onima koji su napredovali u zvanju, a bit će diskriminirani ostali odgojno- obrazovni radnici. Odredbe o broju sati stručnog usavršavanja potrebnog za napredovanje u zvanje derogiraju Državni pedagoški standard, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o stručno- pedagoškom nadzoru. Stavak 2 Odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje ne ispunjava uvjete izvrsnosti, nego ispunjava uvjete za napredovanje u zvanje. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je preporuka. Ishodi definirani Okvirom se ne mogu koristiti u smislu ovog Pravilnika , što je objašnjeno u komentaru na Članak 2. Pravilnika. Ovim Pravilnikom se napokon vrednuje dio stručno- pedagoškog rada koji do sada nije bio vrednovan i to je pohvalno. Do sada je postojala mogućnost zloupotrebe načina bodovanja i to na način da su se bodovi ponekad prikupljali isključivo sudjelovanjem u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja ili smotre na gradskoj, županijskoj i/ili državnoj razini, čime je odgojno- obrazovni radnik koji napreduje u zvanje savjetnika na samo jednoj aktivnosti prikupiti dovoljan broj bodova za napredovanje u zvanje savjetnika. Novim kategorijama i kriterijima bodovanja te povećanjem broja bodova za napredovanje u zvanje to je automatski onemogućeno. Stoga je uvjet o prikupljanju bodova iz minimalno četiri kategorije nepotreban. Nije jasno ni na koji će se način provjeravati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu, pa je apsurdno da prikupljeni bodovi u kategoriji Unaprjeđenje rada škole budu propisani kao uvjet. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 661 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je dovoljno 50 bodova . Također ne uvjetovati obvezne kategorije jer nemaju svi učitelji priliku istaknuti se u kategorijama "Unapređivanje rada škole", a kamoli u kategoriji "Unapređivanje sustava obrazovanja". Svim učiteljima treba dati podjednake šanse za napredovanje. Unapređivanje sustava obrazovanja: rad u raznim tijelima inenovanim od Ministarstva, obrazovna istraživanja, eksperimentalni program, radne skupine na državnoj razini...to su sve kategorije u koje nije moguće se uključiti ukoliko natječaji neće biti javni. Primjer je provedba edukecija "Škole za život" za koju nije bilo natječaja. Za ovu kategoriju nisu svi učitelji jednaki te se ova razna tijela, istraživanja i skupine formiraju i provode po načelu "podobnosti". Također, smatram da ukoliko netko ima sadašnje zvanje savjetnika, a ovdje dođe do promjene naziva (metor, viši mentor, savjetnik) učitelj treba zadržati zvanje savjetnik = izvrstan savjetnikukoliko za obnovu ima uvjete. Upitno je i pet godina provedenih u zvanju savjetnika za ovo napredovanje jer za zahtjev u napredovanje ne smije proći više od 120 dana do isteka: članak 19. Treba ova dva članka vremenski uskladiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 662 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 7. | - Smatram da se ne treba uvjetovati da bodovi moraju biti prikupljeni iz minimalno šest kategorija, a naročito ne uvjetovati kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ jer neće svi učitelji, koliko god izvrsni bili, imati priliku sudjelovati u istim povjerenstvima, timovima… Također jedan učitelj ne može se posvetiti kvalitetno svim poslovima iz svih nabrojenih kategorija, već se kvalitetno može posvetiti djelom tih poslova koji nisu vezani za neposredni rad s učenicima. U protivnom svi ćemo raditi sve , imati ćemo nebrojene projekte, smotre, natjecanje, besmislenih seminara itd i čini mi se da će doći do svaštarenja, gubiti će se kvaliteta, a zbog preopterećenosti raznim poslovima najviše će biti oštećeni oni zbog kojih i radimo ovaj posao, tj. učenici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 663 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 7. | Najmanje 50 bodova prikupljenih, među kojima su obvezne kategorije „Unaprjeđivanje rada škole“ sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. (Unaprjeđivanje sustava se najčešće "daje" podobnima po različitim kriterijima, a nisu rezultat truda, inovativnosti i jednakih šansi). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 664 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 7. | Tko će procijeniti jesu li svi ishodi usvojeni? Bilo bi dobro da su ishodi vidljivi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 665 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 7. | Godine staža predlažem promijeniti u godine rada, kako bi izjednačeni bili zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme. Definirati kontinuirani profesionalni razvoj i kako ga mjeriti satima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 666 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl.7 • Općenito smatram da nije u redu da se računa mirovinski staž jer će u tom slučaju osobe zaposlene na nepuno radno vrijeme ( tome dodajmo i možda godine provedene na zamjenama gdje su usput imali prekide preko učeničkih ljetnih praznika ) biti zakinute i zapravo napredovanje do izvrsnog savjetnika neće im biti moguće do pred samu penziju pa makar bili najizvrsniji učitelji. Prikladnije su godine rada. • 200 sati obavezne edukacije tijekom pet godina je previše. Napominjem samo nekoliko razloga zašto: 1. Učiteljima za neka predmetna područja je to nemoguće provesti jer se u tom opsegu godišnje ( 40 sati) niti ne organiziraju predavanja. (Bilo bi prije stavljanja tog pravilnika u funkciju dobro napraviti statistiku dosadašnjih organiziranih predavanja po predmetnim područjima i vidjeti koliko ih je moguće i izrealizirati ) 2. Učitelji iz manjih i udaljenih sredina nemaju mogućnost prisustvovati svim seminarima jer im škola to ne može financijski omogućiti ili im ravnatelj isto ne odobrava. 3. U slučaju porodiljnog dopusta je to svakako nemoguće ispuniti, a istovremeno se svakih 5 godina ako sam dobro shvatila obnavlja zvanje. Što je tada predviđeno? Da li se u tom slučaju učiteljica vraća na početak ili se vrijeme provedeno na porodiljnom dopustu stavlja u mirovanje u smislu napredovanja? 4. Da li smatrate da izvrsnom savjetniku koji za to zvanje ima iza sebe minimalno 17 godina radnog staža ( 1-2 godine pripravništva do polaganja stručnog ispita, 5 godina do mentora, 5 godina do savjetnika i 5 godina do izvrsnog savjetnika ), naravno ako je sve teklo u najboljem mogućem redu, a svjesni toga da pritom ako je došao do tog zvanja podrazumijeva i njegovo stalno usavršavanje i veliki i savjestan angažman u svim oblicima nastavnog i nenastavnog procesa , da li on zaista treba prisustvovati svim seminarima kako bi ispunio formu od 40 sati? Takav će učitelj forme radi, biti prisiljen slušati vjerojatno isto predavanje koje je već u dosadašnjem radnom vijeku možda poslušao i više puta, katkada kvalitetnija ili manje kvalitetna predavanja, a da pri tom još i sam mora održati određeni broj predavanja???? Ne znam koliko je to svrsishodno??? Za osobe koje obnavljaju svoje zvanje i koje će imati 50-60 godina života ( 30-35 godina radnog staža) , da li je neophodno toliko sati predavanja godišnje??? Da se ne iščita krivo iz ovog mog komentara. Apsolutno smatram da se učitelji trebaju stalno usavršavati, educirati, obnavljati i obogaćivati svoje stručne i pedagoške kompetencije, ali smatram da je to pretjerana brojka. Nije ni svaka godina ista, desi se godina kada je skromnija sa seminarima a desi se i godina sa vrlo raznolikim i kvalitetnim temama i svaki učitelj koji teži izvrsnosti biti će zainteresiran i ako je ikako moguće prisustvovati će istom. Također, danas, uz brojne institucionalno organizirane edukacije, možemo edukacije ostvariti putem raznih multimedija, praćenjem novih metoda i novosti u struci, čitanjem kvalitetne stručne i pedagoške literature… Predlažem da se smanji obvezujući broj sati profesionalnog razvoja i da se sati ne računaju godišnje, već ukupnim ostvarenim brojem sati u 5 godina. Nisu samo brojke mjerilo jer se stručnost, inovativnost, kreativnost i kvaliteta učiteljskog rada može najbolje iščitati iz njegovog neposrednog rada sa učenicima. Za osobe koje su bile na porodiljnom dopustu ili bolovanju u dužem periodu, predlažem da im se produži vrijeme između napredovanja u zvanja, za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta odnosno bolovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 667 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. (1) alineja 2: Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Bojim se da će predloženih 40 sati edukacije godišnje staviti učitelja u poziciju „sakupljača sati“ te da će u konačnici pasti kvaliteta rada učitelja u učionici, tamo gdje bi trebala biti najvidljivija. Predlažem da broj sati bude jednak ili neznatno veći nego za savjetnika, a razlika će biti vidljiva odrađivanjem predviđenih obveza iz Članak 23. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 668 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 7. | Stavak 1. Umjesto pet godina mirovinskog staža, treba stajati: petnaest godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. Stavak 1. Treba brisati „nakon položenog stručnog ispita“. Do polaganja stručnog ispita obično proteknu dvije godine rada. Iz tog razloga se i uvjeti za postizanje višeg zvanja pomiču za dvije godine. Treba mladim odgojno obrazovnim radnicima omogućiti da napreduju u zvanje izvrsnog savjetnika, ukoliko u petnaest godina rada postignu odgovarajući broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 669 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | U čl. 7. st. 1., točka 1. izraz "mirovinskog staža" mijenja se rječju "rada". Obrazloženje: ovim se zakidaju svi oni koji rade u nepunom radnom vremenu a struci i osobnom razvoju doprinose jednako ili čak i više od onih u punom radnom vremenu. Na taj bi se način odgojno-obrazovnom djelatniku, koji npr. radi na 50% radnoga vremena, onemogućilo napredovanje pod jednakim uvjetima kao i onom koji radi u punom radnom vremenu, bez obzira na ostvarene ishode i broj bodova. Rješenje koje je predloženo je, dakle, diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 670 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 7. | (1) Kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 40 sati godišnje, ako se misli na edukacije organizirane od strane institucija, bi trebalo definirati u vremenu od 5 godina, a ne godišnje. 200 sati u 5 godina je previše te bi trebalo stajati 150 sati. Zbog poticanja izvrsnosti trebalo bi kao uvjet brisati 10 godina provedeno u zvanju savjetnika - dovoljno je navesti 15 godina staža u nastavi. Ako netko skupi potrebne bodove i ostvari ostale uvjete za izvrsnog savjetnika, nema razloga da ne napreduje odmah u to zvanje. Osim toga, navođenje mirovinskog staža umjesto staža u nastavi diskriminira kolegice i kolege koje ne rade u punoj satnici. Nisu u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i zaraditi punu plaću, a još ih se zakida i na napredovanju. (2) Nije navedeno kako će se provjeravati usvojenost sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Smatram da je to vrlo problematično dokazati i provjeriti te bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ kao obavezne kategorije. Naravno da su i te kategorije bitna, ali ne treba ih navoditi kao obavezne. Bodovi koje je ukupno potrebno ostvariti i nužnost da budu skupljeni kroz šest kategorija dovoljno je za dokazivanje izvrsnosti prosvjetnog djelatnika te se navođenjem obvezne kategorije samo otežava napredovanje i tjera na ostvarivanje kvantitete umjesto kvalitete. 80 bodova u 6 kategorija je previše i trebalo bi ih smanjiti na 50. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 671 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Bodovanje nije nimalo pošteno prema kolegama koji rade u strukovnim školama (opći predmeti) i koji rijetko imaju učenike zainteresirane za natjecanja; jednako tako je i s mentorstvima; a nastavnici općih predmeta u strukovnim školama odrađuju najteži dio našega posla... a da ne govorim o trogodišnjim školama - mora se pronaći način da se motivira i te nastavnike i njima svakako treba pružiti jaču metodičku potporu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 672 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | su-autorstvo > suautorstvo | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 673 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Ograničavanje napredovanja godinama nije nimalo ohrabrujuće - posebno za mlade ljude - najveći stupanj 'osvojit' će tek eventualno četrdesetogodišnjaci. Trebalo bi maknuti taj dio ograničenja od pet godina i ostaviti bodove (a o njima tek treba dobro razmisliti). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 674 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 7. | Prevelik je broj bodova koje treba sakupiti. Za svaku od kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 675 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je bodovni prag od 30 i 60 bodova za napredovanje previsok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 676 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Minimalno 200 sati obavezne edukacije tijekom pet godin je previše. To je 25 radnih dana osmosatnog radnog vremena. Zaista smatram da broj sati edukacije ne bi trebao biti propisam nikakvim pravilnikom. Svaka osoba uči svojim tempom i to bi trebalo biti prepušteno slobodnom izboru. Osim toga, nije svaka edukacija niti jednako kvalitetna. Propisivanjem određenog broja sati edukacija se svodi na sakupljanje tog broja i gubi se njezin smisao. Svrha postaju sati, a ne sadržaj edukacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 677 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Broj minimalnih bodova za određene kategorije napredovanja je prevelik. Potrebno je voditi računa o stvarnosti i svakodnevici, te da bi ipak sve obaveze nastavnika/ učitelja bez obzira bio on mentor ili izvrstan savjetnik trebale stati u okvir od osam sati radnog vremena (zajedno sa satima usavršavanja). Za napredovanje u zvanje mentora dovoljno je 20 bodova, a za ostala napredovanja također smanjiti za 50%. Stavljanje kategorije "Unaprjeđivanje rada škole" kao obaveznom nema smisla. Svaki djelatnik škole svojim radom unaprjeđuje rad ne samo škole nego i lokalne zajednice u kojoj djeluje. Također, sudjelovanje u raznim timovima škole (za kvalitetu primjerice) nije relevantan pokazatelj niti angažmana, niti stručnosti pojedinca, budući da ima ravnatelje koji članove za takve timove biraju po osobnim simpatijama, a ne stručnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 678 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 7. | U Čl.7 kao i u prethodna dva članka trebalo bi izostaviti uvjet od najmanje 40 sati godišnje i ostaviti samo uvjet od 200 sati u pet godina. Tijekom jedne godine se zaista opravdano može izostati sa stručnog usavršavanja, a taj manjak bi se mogao nadoknaditi tijekom ostale četiri godine. Realno, zar učitelj/nastavnik koji je iz opravdanih razloga jednu godinu propustio nekoliko stručnih usavršavanja, pa ne ispunjava jedino taj uvjet od 40 sati godišnje, nije zaslužio promociju u zvanju?! Također u istom članku dovoljno je ostaviti uvjet od najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, bez uvjetovanja obveznih kategorija, jer učitelj koji sakupi toliki broj bodova iz neuvjetovanih šest kategorija zaista radi i na unaprjeđenju i svoje škole i obrazovanja uopće. Ne slažem se niti s implikacijom kako su neke od kategorija "važnije" od drugih. Također smatram kako nisu svi učitelji/nastavnici u ravnopravnom položaju prilikom sakupljanja bodova iz pojedinih kategorija. Primjer: učitelj koji radi u maloj školi ili učitelj koji radi u Zagrebu, Rijeci, Splitu nikako nisu u istoj poziciji prilikom mentorstva studentima ili sudjelovanju u radu povjerenstva za polaganje stručnih ispita. Smatram kako je ukupan broj od 80 bodova većini zaista izvrsnih učitelja/nastavnika ipak nedostižan, dovoljno bi bilo 65 (ili barem 70) bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 679 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 7. | Članak 7. stavak 1. U općim uvjetima za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika za stručne suradnike psihologe navesti obavezno članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori i važeće odobrenje za samostalan rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 680 | Marijana Škvorc | PRAVILNIK , Članak 7. | Pozdravljam uvođenje više kriterija za vrednovanje stručno-pedagoškog rada ; kategorije i aktivnosti. Smatram da bi trebalo biti jasno definirano kako se bodovi za napredovanje zbrajaju (dodaju) u odnosu na prijašnje napredovanje, te točno definirati prijelazno razdoblje napredovanja. Bodovni pragovi su vrlo visoki i to bi moglo dovesti do usmjerenosti samo na bodove ako se u 5 godina mora skupiti ovako preveliki broj bodova prema ovom prijedlogu. Slažem se da radnici koji su promaknuti u zvanje trebaju imati obveze, ali uvjet od 6/8/10 sati edukacije godišnje teško ili nikako ostvariv. Jedino ako je to i bio glavni cilj prijedloga ovog pravilnika. Tko će i kako mjeriti kolegijalnu podršku? Što točno znači educirati kolege – održati predavanje, radionicu ili dati kvalitetan i konkretan savjet? Što znači dijeliti primjere dobre prakse? Koliko i kako je to mjerljivo? Priprema za ovakvu edukaciju se također treba vrednovati, a to nije nigdje navedeno. Sudjelovanje u e-Savjetovanjima – koliko i kako evidentirati sudjelovanje? Objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj? Što točno znači javno dostupan digitalni obrazovni sadržaj? Postoji li točno određena vrsta obrazovnog sadržaja ili bilo koja? Tko će i kako evidentirati sudjelovanje u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje. Dovoljno je da osoba dva puta uzastopno napreduje, te ima 20 godina staža za stjecanje trajnog zvanja. Ima li smisla osobi koja je napredovala 2 puta u zvanje dolaziti ponovno na nastavu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 681 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 7. | Kao jedan od općih uvjeta za napredovanje navode se godine mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama, nakon položenog stručnog ispita. Nije definirano od kada se računa mirovinski staž za osobe koje su prema članku 157. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi oslobođene od obveze polaganja stručnog ispita. Postojeći Pravilnik kao uvjet propisuje potrebne godine radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu. Prijedlogom Pravilnika u obzir se uzima mirovinski staž, što dovodi u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Pored toga, Prijedlog Pravilnika ne uzima u obzir rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi koja nije školska ustanova, npr. stručnom suradniku, koji je prije zasnivanja radnog odnosa u školskoj ustanovi prethodno ostvario mirovinski staž u dječjem vrtiću, taj prethodni staž ostvaren u dječjem vrtiću ne bi se uzimao u obzir, već isključivo mirovinski staž ostvaren u školskim ustanovama. Upitno je utvrđivanje Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama - preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (veljača 2016.) kao obvezujućeg dokumenta za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Razmisliti hoće li svi odgojno-obrazovni radnici neovisno iz kojeg dijela RH dolaze ( brdsko-planinska područja, otoci, ruralna područja) biti diskriminirani s obzirom na mogućnost sudjelovanja u kontinuiranom profesionalnom razvoju i mogućnosti prikupljanja bodova u zadanim kategorijama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 682 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl. 7. (1) alineja 2: Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Bojim se da će predloženih 40 sati edukacije godišnje staviti učitelja u poziciju „sakupljača sati“ te da će u konačnici pasti kvaliteta rada učitelja u učionici, tamo gdje bi trebala biti najvidljivija. Predlažem da broj sati bude jednak ili neznatno veći nego za savjetnika, a razlika će biti vidljiva odrađivanjem predviđenih obveza (Članak 23.) Čl. 7. (2) alineja 1: Upitna je i nije precizno definirana mjerljivost ishoda. Čl.7. (2) alineja 2. Ne bi trebalo definirati obveznu kategoriju, sasvim se dovoljna širina postiže zahtjevom minimalnog broja kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 683 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 7. | U prijedlogu čl. 7. st. 1. alineja 1 diskriminiraju se nastavnici koji ne rade puno radno vrijeme, jer za njih napredovanje ide sporije te je pitanje hoće li u svom ukupnom radu u školi uopće uspjeti skupiti 15 godina mirovinskog staža, a time uopće nikada (bez obzira na kvalitetu rada) ne bi uspjeli doći do “izvrsnog savjetnika”. Želi li se ovim kriterijem honorirati kvaliteta rada ili trajanje rada? U prijedlogu čl. 7. st. 1. alineja 2 nije jasno definiran pojam “kontinuiranog profesionalnog razvoja”. Koji je mjerljivi pokazatelj ostvarenosti ovoga kriterija? Potvrda o sudjelovanju na edukciji ne može biti mjerljivi pokazatelj kontinuiranog profesionalnog razvoja jer ne pokazuje da je nastavnik usvojio i primijenio indikatore profesionalnog razvoja, već pokazuje samo fizičko ili virtualno prisustvovanje edukaciji. Sudjelovanje radi sudjelovanja nije pokazatelj profesionalnog razvoja. Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju. Iz navedenoga proizlazi da nastavnik koji je ostvario 40+40+35+42+48 sati profesionalnog usavršavanja ne zadovoljava kriterij kontinuiranog profesionalnog razvoja jer u jednoj godini ima manje od 40 sati usavršavanja, a u izričaju piše “najmanje 40 sati godišnje”. Osim toga, 40 sati godišnje kontinuiranog profesionalnog razvoja je previše. Nastavnik ne smije biti stavljen u poziciju da skuplja edukacije kako bi ostvario uvjete napredovanja. “Još više edukacija” ne daje još veću kvalitetu, već samo stvara sve veći stres kod nastavnika koji to prolaze. U svemu treba imati mjeru. Predlažem smanjiti na 150 sati u 5 godina. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 1 ishode učenja iz Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama naziva se uvjetima izvrsnosti. Smatram da nikako ne može biti riječ o uvjetima izvrsnosti, već o temeljnim, općim uvjetima obavljanja nastavničke struke te bi u takvom okviru morali biti u stavku 1. ovoga članka. Drugi problem vezan je uz mjerljivost ostvarenosti tih ishoda. Čime se oni dokazuju? Za svaki od ishoda u svim kategorijama trebalo bi jasno definirati kako se oni mjerljivo dokazuju. Ako to nije moguće (a mislim da nije), smatram da se ova alineja treba brisati. U prijedlogu čl. 5. st. 2. alineja 2 brojčanu vrijednost minimalnog broja bodova smanjiti na najmanje 60 bodova u 5 godina zbog nejednakih mogućnosti svih nastavnika da ih ostvare, a vezano uz rad u malim, ekonomski nerazvijenim i udaljenim sredinama u kojima je nastavniku teško skupiti navedene bodove, posebno jer se traži da budu obuhvaćene gotovo sve kategorije. Sustav ne bi trebao tražiti nastavnika supermena, homo universalisa ili savršenog nastavnika, jer takav ne postoji. Treba postaviti primjerene i ostvarive uvjete, jer, ako oni to nisu – čemu se uopće truditi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 684 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da treba promijeniti naziv ovog zvanja jer "izvrstan savjetnik" implicira da savjetnik i mentor ne rade izvrsno. Formulacija "viši savjetnik" bi bila daleko prikladnija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 685 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 7. | Nije jasno tko će i kako utvrditi usvojenosti svih ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Kako se to uopće može provjeriti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 686 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 7. | (2) Prijedlog teksta ◊ najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Smatram da ne bi trebalo navoditi važnije ili manje važne kategorije "... među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 687 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 7. | ◊ najmanje 80 bodova prikupljenih iz minimalno šest kategorija, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 688 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 7. | (2) Ne slažem se da su neke kategorije („Unaprjeđivanje rada škole“ i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“) važnije od drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 689 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 7. | Kontinuirani profesionalni razvoj jednak onome savjetnika. Broj bodova 60 s tim da rad na unapređenju sustava obrazovanja ne bi trebao biti uvjet, jer nije dostupan svima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 690 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 7. | Uvjeti za izvrsnog savjetnika nalikuju uvjetima za menadžera. Gdje su u tome svemu učenici? Kako će izgledati nastava koju vodi izvrstan savjetnik koji je mjesecima spavao 4 sata, ili izbivao iz škole tjednima jer je sudjelovao na međunarodnom projektu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 691 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 7. | Stečeno napredovanje treba ostati trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 692 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 7. | Nije potrebno od učitelja 3. stupnja (izvrstan savjetnik) očekivati da se profesionalno usavršava više od učitelja koji je napredovao u 2. stupanj…on je svojim iskustvom i radom i te kako dokazao da se je spreman usvršavati i raditi na sebi, no svoje kompetencije će radije nadograđivati na kreativniji i svrsishodniji način…dovoljno je usavršavanje od 30 sati godišnje. Pretjerano je 80 bodova, dovoljno je 60. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 693 | Suzana Loborec Petanjek | PRAVILNIK , Članak 7. | Kontinuirani profesionalni razvoj ne bi trebalo ograničiti tako velikim brojem sati jer, realno, to je teško postići, nemaju svi iste mogućnosti i posebno je teško dokumentirati sve sate. Broj najmanje prikupljenih bodova je preveliki za sva tri zvanja i ne bi se smjele propisivati obavezne kategorije. Postavljanjem ovakvih uvjeta za napredovanje potiče se nezdrava konkurencija, "svaštarenje" u radu i najgore od svega - zanemarivanje izvrsnosti u nastavi. Treba povećati broj bodova po stavkama u članku 8. Na taj način bi se profesori mogli profilirati po područjima koja im najviše odgovaraju, za koja imaju najbolje uvjete i tako skupiti dovoljan broj bodova i biti izvrsni u svom radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 694 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK , Članak 7. | ONLINE EDUKACIJE Definirati korištenje online alata u razredu. Mišljenja sam da u članak 8. treba uvrstiti i primjenu IKT tehnologije u razredu jer za to su potrebni sati i sati pripremanja i educiranja. Ovdje nije definirano za bodove ono što je najbitnije - rad s učenicima u razredu. Možda bi to bilo dobro u odjeljku ONLINE EDUKACIJE - ovdje se navode samo edukacije za odrasle. Nigdje nema korištenja tih edukacija u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 695 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 7. | Čl. 7. zamijeniti "mirovinskog" sa "radnoga" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 696 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da se profesionalni razvoj ne smije mjeriti u satima, upravo zbog toga što nemaju svi jednake uvijete za odlaske na seminare ( nije isti trošak i dostupnost seminara ako živite u Zagrebačkoj županiji ili Dubrovačko - neretvanskoj županiji). Tko će i na koji način provjeravati jesu li izvršene sve obveze iz ovog Pravilnika? Nije definirano na koji način će se provjeravati usvojenost ishoda iz Okvira nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje u OŠ i SŠ. Nije u redu da se uvjetuje obavezna kategorija , a pogotovo ne kategorija Unaprijeđivanje rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 697 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 7. | Predlažem micanje odredbe od najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnik. Napredovanje u više zvanje ne bi trebalo biti ograničeno brojem godina provedenih u nižem zvanju već bi se trebalo ostvarivati na temelju ostvarenih bodova. Također odredbu o broju sati provedenih u usavršavanju trebalo bi doraditi. Propisano je najmanje 40 sati godišnje odnosno 200 u 5 godina. No, može se dogoditi da učitelj prikupi 200 sati međutim da isti ne budu rapoređeni po 40 sati godišnje već u jednoj godini npr 35 sati. a u drugoj 45. Znači li to da učitelj u tom slučaju ne može ostvariti napredovanje? Također dobro je pitanje koliko će učitelja uopće moći napredovati u zvanje izvrenog savjetnika s obzirom na potrebne bodove iz kategorije Unaprjeđivanje sustava obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 698 | SNJEŽANA KUČIĆ-MIRKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Kategorije ne bi smjele biti uvjet za napredovanje jer je u nekim školama nemoguće skupljati bodove u svim kategorijama. Mislim da su propisane prevelike brojke koje se odnose na pretežno izvannastavni rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 699 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da je najmanje 80 bodova iz minimalno 6 kategorija prevelika brojka, te da ne bi trebalo propisivati obavezne kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 700 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK , Članak 7. | Pozdravljam kao i ostali kolege i kolegice prijedlog novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja,nastavnika,stručnih suradnika,odgajatelja i ravnatelja u os.i srednjim školama i učeničkim domovima jer je stari Pravilnik obuhvaćao tek dio onoga što odrađuju učitelji,nastavnici i drugi u sustavu obrazovanja.Smatram da će se novim Pravilnikom obuhvatiti puno više kategorije rada obrazovnih djelatnika što svakako treba vrednovati.Prvi prijedlog je da se uvrsti i vrednovanje rada razrednika ,minimalno sa po 1 bodom za svaku godinu razredništva jer je i razrednički skup poslova dio rada s pripravnicima i dio pripravničkog staža ,a u praks iziskuje izuzetno puno vremena i energije,znanja i kompetencija.Mnogi obrazovni djelatnici bi se složili da je upravo razredništvo i najizazovniji dio našeg posla. Nadalje, smatram da bi u kriterijima vrednovanja stručno pedagoškog rada trebalo vrednovati i mentorstvo učenicima u različitim natječajima na lokalnoj,županijskoj,regionalnoj i državnoj razini što u ovom prijedlogu nije navedeno. Također mnogi razrednici su s učenicima uključeni i sudjeluju u projektima Udruga na lokalnoj,županijskoj,regionalnoj ili državnoj razini npr.ekološki prijekti različitih udruga koje promiču održivi razvoj i smatram da bi novim Pravilnikom trebalo bodovati i takav rad s minimalno 2 boda po godini provedbe projekta. Objavu u stručnom članku trebalo bi jasnije definirati,npr.objava stručnog članka u digitalnom obliku na nekom od obrazovnih portala bodovati s 2 boda,ali objavu znanstvenog rada ili stručnog članka u nekom stručnom časopisu (na što ponekad treba čekati i do 3 godine uz puno strože kriterije) treba vrednovati sa minimalno 3 boda. Objavu stručnog članka na stranom jeziku eng. njem. ili dr. treba vrednovati sa 3 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 701 | JULIJANA ŠIJIĆ | PRAVILNIK , Članak 7. | Smatram da bi trebalo biti jasno definirano kako se bodovi za napredovanje zbrajaju na način da se na stečene bodove mentorstva dodaju novi bodovi za savjetnika, te stečenim bodovima savjetnika dodaju novi bodovi za izvrsnog savjetnika (u dosadašnjoj praksi za svako napredovanje bodovi su se skupljali od početka, ali bio je niži bodovni prag). Bodovni pragovi su vrlo visoki i to bi moglo dovesti do usmjerenosti samo na bodove ako se u 5 godina mora skupiti 80 bodova. Stečeno napredovanje treba ostati trajno ili do stjecanja višeg stupnja koje također treba biti trajno, bez obnavljanja. Znanstvena istraživanja odgojno-obrazovne prakse, objavljeni radovi, izlaganja na znanstvenim skupovima trebaju donositi bodove za napredovanje. Određivanje broja kategorija u kojima se skupljaju bodovi ne pridonosi kvaliteti rada nastavnika niti je dokaz izvrsnosti i stoga ne treba biti kriterij za napredovanje. Treba jasno definirati status postojećih zvanja stečenih po starom pravilniku. Predlažem da se uvidom u ukupni broj bodova koje su nastavnici stekli u svojim dosadašnjem napredovanju zbroje i usporede sa novim pravilnikom, pa ako netko do sada ima ukupno 80 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje izvrsni savjetnik ili ima ukupno 60 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje savjetnik te ako ima ukupno 40 i više bodova stečenih prethodnim napredovanjima automatski dobije trajno zvanje mentor. Smatram da za trajno zvanje strukovnim nastavnicima treba pribrojiti i staž iz gospodarstva, jer taj staž je itekako važan za obrazovanje u strukovnom području, jer je to konkretno iskustvo koje obogaćuje strukovnu nastavu. Također broj godina staža za stjecanje trajnog zvanja treba smanjiti sa 35 na 30. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 702 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 7. | Nakon dva uzastopna imenovanja za savjetnika ovu kategoriju bi se moralo dobiti bez ikakvih posebnih zahtjeva ili provjera i to kao trajno zvanje. Matematika pokazuje da je do tada osoba provela najmanje 20 godina u sustavu, prema sadašnjem modelu i predloženom prema mirovinskom stažu, a kad bi se prethodna zvanja odredila da traju po 7 (sedam) kalendarskih godina, onda bi do umirovljenja ostalo nešto oko 10 godina u tom trajnom zvaanju. Obveze takvog savjetnika bi bile biti na raspolaganju svima za poslove iz svojeg domena. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 703 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 7. | 80 bodova je previše i kategorije nije potrebno navoditi. Predlažem: "najmanje 60 bodova". Obrazloženje: Najboljih je malo. No utrkom u kojoj je cilj prikupiti toliko velik broj bodova isključit će se oni koji nemaju objektivne prilike za izvođenje nekih aktivnosti (iz razloga navedenih uz čl. 5.) te one koji nisu spremni grabiti prilike uzimajući ih svojim kolegama. Zbrajanjem bodova vidljivo je da bi i 60 bodova u 5 godina bilo bi i više nego dovoljno za dokazivanje izvrstnosti. Inzistiranje na različitim kategorijama može biti pozitivno, no može i prouzročiti svaštarenje umjesto koncentriranog i kvalitetnog usmjeravanja energije i znanja u području u kojem je učitelj najbolji od svih. Pravilnikom treba predvidjeti i one koji su već sad savjetnici. Koja će zvanja imati u trenutku stupanja na snagu Pravilnika, s obzirom na to da su sada predložena tri zvanja? Hoće li sadašnji savjetnici biti savjetnici ili izvrsni savjetnici? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 704 | MIHAELA KELAVA | PRAVILNIK , Članak 7. | Odbaciti vremenski uvjet za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika ili dodati opasku o mogućnosti napredovanja u trenutku stjecanja svih ostalih uvjeta ukoliko su oni stečeni u vremenu kraćem od pet godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 705 | Marija Roth | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod PREDAVANJA I/ILI RADIONICE nije jasno definirano što znači pozitivna evaluacija od strane sudionika. Kojim obrascem će se provoditi evaluacija? Kojim ocjenama se ocjenjuje i koje ocjene su pozitivne? Da li sve ocjene od 2 do 5 na ljestvici ocjena od 1 do 5? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 706 | MARICA KUČAN | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima smatram da bodovanje mentorstva po učeniku nije pravedno. U strukovnim školama teško je učenike motivirati i pripremiti i za školsko natjecanje. Problemi se događaju zbog nemotiviranosti učenika i zbog neusklađenosti nastavnih programa. Spremaju li se za natjecanje sami učenici ili ih mentori zaista pripremaju? Kako ćemo to dokazati? Anketiranjem učenika nakon provedenog natjecanja? Bodovanje sudjelovanja na stručnim skupovima pohvalno je. No što će biti s odgojno-obrazovnim radnicima zaposlenim u ustanovi koja nije u mogućnosti osigrati financijska sredstva za putne troškove? Ponovno je nastavnik zakinut. Trebali bi svi imati iste uvjete. Bodovno vrednovanje za rad ispitnog koordinatora Državne mature morao bi postojati. I rad školskog ispitnog povjerenstva za Državnu maturu je zahtjevan i odgovoran posao. Za svakih 5 godina rada u školskom ispitnom povjerenstvu možda 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 707 | ŽELJKA DIJANIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem neke izmjene vrednovanja stručno pedagoškog rada. 1. Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) - premalo je vrednovati 1 bodom ako se radi o opširnijem članku, a posebice preglednom ili znanstvenom radu. Stoga predlažem da se ovaj element doradi prema opsegu, npr. do 2 kartice teksta s 1 bodom, više od 2, a manje od 6 kartica teksta s 2 boda, i više od 6 kartica teksta s 3 boda. Možda i da se pregledni rad i znanstveni članak vrednuju s 3 boda. 2. Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) - nije isto pisati recenziju udžbenika/stručne knjige i stručnog članka. Osim toga, vezano uz gornji prijedlog, slijedi da bi recenzent stručnog članka dobio 2 boda, dok bi autor dobio samo 1 bod. Vjerujem da je 1 bod za recenziju stručnog članka dovoljno. 3. Predlažem dodati novi element koji bi vrednovao rad u uredništvu stručnih časopisa i u uredništvu udžbenika/stručnih knjiga - Rad u uredništvu udžbenika, stručnih knjiga (po broju) ili članaka (po godini). Npr, sa 2 boda po godini rada u uredništvu časopisa i s po 2 boda po broju udžbenika/stručne knjige (nije u redu da se vrednuje rad recenzenta, a zanemaruje rad urednika koji je kud i kamo složeniji). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 708 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mnogi kriteriji su nedorečeni i nije do kraja definirano kako će se dokazivati ispunjavanje određenih uvjeta. Previše pozornosti posvećeno je izvannastavnom radu, dok je redovna nastava zapostavljena. Srednje strukovne škole ponovno teško ignorirane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 709 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mnoge strukovne škole imaju među županijska natjecanja te bi to ovaj pravilnik to trebao uzeti u obzir. Obrazloženje:Zbog malo broja škola u nekoj disciplini nema županijskog natjecanja već među županijskog te bi to trebalo predvidjeti u bodovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 710 | DAVORKA GAVRANIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U strukovnim školama iz strukovnih predmet provode se i međužupanijske razine natjecanja a za njih nije predviđeno bodovanje već piše samo županijska i državna natjecanja. Predlažem da se uvedu u bodovanje i međužupanijska natjecanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 711 | Marijana Bastić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, 1. željela bih se osvrnuti na nerazmjer bodova vezano uz Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - 1 bod, a za Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) - 3 boda. Naime, iz iskustva moram navesti da nije isto imati mentorstvo jednoj, dvoje, troje ili čak ponekad i pet osoba (studenata kemije), pogotovo da to vrijeme provedeno u školi bude za njih konstruktivno, kvalitetno i inspirirajuće. Sa svakim studentom potrebno je individualno raditi, pregledati i analizirati te dati sugestije, kako za pisane pripreme prije održavanja nastavnih sati, tako i napraviti analizu nakon izvedenog nastavnog sata. Potrebna je i pomoć pri pripremi pribora i materijala za izvođenje pokusa (rad u kabinetu), suradnja s mentorom pri pripremi roditeljskog sastanka, sata razrednika, sudjelovanje u radu ŽSV-a, upoznavanje pedagoške dokumentacije te obveza vezenih uz istu kao i svih onih specifičnosti učiteljskog posla koje studente nastavničkih smjerova očekuju kada se zaposle. Sve to traje minimalno 4 do 5 mjeseci i potrebno je vrednovati s većim brojem bodova (ili minimalno s 1 bodom po studentu po godini). 2. Što se tiče broja suautora na radovima on nikako ne bi smio biti ograničen (ili eventualno dodjeljivati broj bodova ovisno o broju autora), pogotovo u današnje vrijeme kada se potiče razmjena informacija i timski rad. Osim toga, nije nigdje naglašeno što je sa znanstvenim radovima, pripadju li i oni u ovu kategoriju (a poznato je da su upravo oni rezultat timskog rada i shodno tome većeg broja suautora). 3. Nije u potpunosti jasno kako će se npr. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja koja se vrednuje s 4 boda mjeriti? Ako se održi radionica u kojoj je demonstrirana primjena inovativne metode poučavnja ili pak objavi rad s opisom iste (pitanje što je danas ustvari inovativno?) znači da je podijeljena sa širokim auditorijem i u tom slučaju dobiva se 4 boda, ali istovremeno bodovi se dobivaju i za održanu radionicu i/ili objavljeni rad(?) 4. Svakako je potrebno voditi brigu da se u Pravilniku ne zanemari osnovna djelatnost učitelja i nastavnika, a to je rad s učenicima i kvaliteta nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 712 | DEA MARIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Predloženi kriteriji vrednovanja ozbiljno podcjenjuju rad mentora sa studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Mentorstvo podrazumijeva kontinuirano i aktivno praćenje i evaluaciju studentskog rada u pripremi i realizaciji nastavne prakse, kao i niz pratećih administrativnih i organizacijskih poslova. U tom je smislu neopravdano da ovakav tip rada bude vrednovan jednakim brojem bodova kao primjerice, sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i provedbu natjecanja i smotri kod koje je riječ isključivo o poslovima administrativne i organizacijske naravi. Preporučujemo da se mentorstvo studenata vrednuje sa većim brojem bodova, odnosno u skladu sa složenosti poslova koje uključuje. Nadalje, predloženi način normiranja mentorstva (po godini) ne može precizno vrednovati količinu obavljenog rada. (Nije jasnoni zbog čega se mentorstvo pripravniku normira po pripravniku, a mentorstvo studentima na drugi način.) Osim toga, opterećenje studenata i mentora po godini u okviru nastavno-pedagoške prakse značajno varira među različitim studijskim programima. Moguće je tako da mentorsko opterećenje unutar godine dana, odnosno godine studija varira s obzirom na broj studenata, broj nastavnih nastavnih sati koji su student dužni hospitirati i s obzirom na broj nastavnih sati koji su studenti dužni samostalno održati. Preporučujemo da se način normiranja mentorskog rada revidira kako bi bolje odražavao stvarni rad mentora sa studentima. Jednako tako, preporučujemo da se pri dodjeli bodova za mentorstvo studentima uzme u obzir činjenica da je nastavno-pedagoška praksa studentima jedan od prvih susreta sa nastavom. Obim poslova u pripremi studenata za rad u razredu tijekom nastavne prakse veći je nego rad u pripremi pripravnika. Ova se činjenica treba odraziti i u bodovima dodjeljenima za vršenje mentorstva. Za ilustraciju navodimo da su studenti nekih nastavničkih studija pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu dužni unutar godine dana u neposrednom radu s mentorom provesti 40 sati (od čega polovicu čine hospitacijski sati, a drugu polovicu sati koje održava student, a ne odnosi se na pripremni i evaluacijski dio mentorskog rada). Mentorstvo pripravnika također predviđa 40 sati neposrednog rada sa pripravnikom (od kojih 30 otpada na hospitacijske sate, a 10 na sate koje izvodi pripravnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 713 | Ivana Štiglec | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam novi pravilnik, slažem se s predloženim brojem bodova potrebnim za sve tri kategorije(moj prijedlog je bio još više bodova), no naravno potrebne su neke preinake u samom bodovanju ili formulaciji određenih aktivnosti. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija(po godini) treba biti raščlanjeno- postoje mentori koji uzmu studente na njihovu zamolbu jer si studenti sami moraju naći mentora za određeni dio prakse i studenti kod njih odrade taj dio prakse, no postoji niz mentora koji sklapaju ugovore s fakultetima, studenti k njima dolaze na ogledne sate, zatim svaki student drži dva svoja sata koji se poslije analiziraju i mentor im daje ocjenu iz prakse. Taj dio prakse je puno opsežniji i zahtjevniji od one prakse koju studenti sami sebi pronalaze i nije u redu da se to boduje jednako(potrebno razlikovati najmanje jednim bodom). Priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini- naglasiti za projekte koji su odobreni Dodati aktivnost Rad u međunarodnim radnim skupinama za unapređenje obrazovanja Preciznije odrediti aktivnost Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja(u kojem obliku, na kojoj razini...) Aktivnost Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan RH(tečajevi..) - 1 bod je premalo za to jer se tu većinom provede radno cijeli tjedan, benefiti su jako veliki i jedan bod je premalo za takve aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 714 | Vanja Paleka | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentar na članak 8. - vrednovanje stručno-pedagoškog rada Uz povjerenstvo za organizaciju i provedbu županijskih natjecanja postoji i Prosudbeno povjerenstvo koje ne sudjeluje u organizaciji nego samo u ispravljanju testova, dežurstvu s učenicima za vrijeme natjecanja, žalbenom postupku i sastavljanju ljestvica poretka. Mislim da je povjerenstvo za organizaciju i provedbu natjecanja zaslužuje veći broj bodova (u prijedlogu ne vidim razliku) s obzirom na obim posla (pregledavanje testova sa Školskih natjecanja, komunikacija sa školama, Državnim povjerenstvom, Županijskim uredom, obrada podataka sa Školskih natjecanja, organizacija prostora, sastavljanje hodograma, itd.). Mislim da bi povjerenstvu za organizaciju i provedbu natjecanja trebalo dodijeliti 3 boda. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija je s 3 boda (sadašnji Pravilnik) prijedlogom smanjeno na 1 bod. Studenti su u školi u kojoj radim prisutni tijekom oba obrazovna razdoblja (ukupno 30 sati samo nastave). Uz to je obveza mentora upoznati ih s pedagoškom dokumentacijom, izradom planova i programa za nastavni predmet, pomoći im u izradi priprava za sate koje održavaju (mikro poučavanje, supoučavanje, samostalno poučavanje), napraviti analizu nakon svakog odslušanog i održanog sata. Mislim da je s obzirom na odgovornost prema studentima, sveučilištima, školi i učenicima predviđeni 1 bod premalo za uloženo vrijeme i trud mentora (u usporedbi s npr. organizacijom školskog natjecanja koje zahtijeva puno manje vremena i rada). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 715 | Rea Lujić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija - S obzirom na važnost i odgovornost navedene aktivnosti te obim posla (šestomjesečno praćenje i vođenje studenata) neprihvatljivim smatram smanjivanje bodova s dosadašnja 3 boda na samo 1 bod te predlažem 2 boda/godini kako bi bilo usporedivo s bodovanjem mentorstva pripravnicima do stručnog ispita. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 716 | Petra Zidaric Györek | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za članak 8; održavanje predavanja ili radionice na međunarodnoj razini potrebno je definirati u skladu sa međunarodnom praksom. Obzirom da evaluacija od strane sudionika na većini međunarodnih konferencija ne postoji, vrlo je upitna ovako postavljena definicja. Sami predavači prije nego što održe predavanje ili radionicu na međunarodnoj razini, prolaze kroz postupak selekcije od strane međunarodne komisije te se evaluacija na samim konferencijama ne provodi. Nadalje, objavljivanje stručnog članka zahtjeva više bodova, obzirom da objavljivanju stručnih članaka prethodi kontinuiran rad u struci te zahtjeva i druge vještine koje svakako treba nagraditi. Također bi u bodovno vrednovanje trebalo uvesti i prijevode stručnih članaka koji su obljavljeni u tiskanoj ili online publikaciji unutar ili van RH. Trenutno postavljenim bodovanjem, izbačeno je bodovanje znanstvenih radova, a koje bi svakako trebalo implementirati u sustav bodovanja, obzirom da itekako pridonose unapređivanju obrazovnog sustava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 717 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i propravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće? Bespredmetno je bodovanje samog sudjelovanja u projektima, posebno na školskoj razini. U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 718 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti - Mentorstvo studentima - obzirom na zahtjevnu pripremu, vođenje i trajanje prakse/vježbi mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija trebalo bi vrednovati po studentu, a ne po godini - vrednovanje kategorije mentorstva studentima treba povećati na 2 boda Kategorija - Predavanja i/ili radionice Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do 3 suautora) Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do 5 suautora) Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do 5 suautora). Do stupanja na snagu novog pravilnika uzeti u obzir predavanje ili radionica na međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini više suautora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 719 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 8. | Učitelji razredne nastave nemaju prilike sudjelovati na natjecanjima iznad županijske razine jer su ukinuta. Mentorstvo studentima treba bodovati po studentu, a ne po godini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 720 | Zdravka Tekić -Dadić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima i mentorstvo pripravnicima do stručnog ispita trebali bi pripadati novoj kategoriji aktivnosti zbog drugačijeg načina rada koje to mentorstvo zahtijeva i zbog veće odgovornosti u odnosu na mentorstvo učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 721 | Zdravka Tekić -Dadić | PRAVILNIK , Članak 8. | U kriterij "Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i provedbu natjecanja..." dodati i "sudjelovanje u radu ocjenjivačkih povjerenstava". Rad u ocjenjivačkim povjerenstvima zahtijeva stručnost, iskustvo i objektivnost, pa je opravdano uvrstiti ovu aktivnost u kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 722 | Tomislav Šimundić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da su visoko postavljeni zahtjevi (prvo napredovanje sa 7 na 30 bodova). Predložila bih da učiteljima/nastavnicima koji imaju više od 30 godina mirovinskog staža (umjesto 35) napredovanje prelazi u trajno jer nastavnik sa preko 60 godina života, ako je dva puta napredovao već se dokazao. Također za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju županijskog natjecanja – uz postojeća 2 boda, predlažem 3 ili 4 boda za predsjednika povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 723 | MARIJANA BENIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam prijedlog novoga pravilnika. Osvrnula bih se na članak 8. - Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) 1 bod. Nejasan mi je dio (po učeniku). Znači li to ako učenici sudjeluju npr. na Lidranu u kategoriji Dramski izraz - skupni scenski nastup (npr. 10 učenika) učitelj dobiva 10 bodova? Vjerojatno nisam dobro razumjela. Predlažem da se bodovi dodjeljuju po kategorijama. Npr. ako učitelj ima učenike u dramskom izrazu i literarnom - 2 boda. Ako na Natjecanju iz npr. hrvatskoga jezika ima učenike u 7. i 8. razredu - 2 boda. Za srednju školu moguće je imati više učenika u više kategorija (posebno učenici iz gimnazija -I., III., IV. razred) - 3 boda... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 724 | Kornelija Tonsa | PRAVILNIK , Članak 8. | Podržavam unošenje promjena i svaki pokušaj objektivnog mjerenja i vrednovanja truda i rada učitelja/ nastavnika. Međutim čini mi se da su visoko postavljeni zahtjevi (prvo napredovanje sa 7 na 30 bodova). Predložila bih da učiteljima/nastavnicima koji imaju više od 30 godina mirovinskog staža (umjesto 35) napredovanje prelazi u trajno jer nastavnik sa preko 60 godina života, ako je dva puta napredovao već se dokazao i nije mu lako nositi se sa brzim promjenama i aktivnom mladosti u razredu. Također za sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju županijskog natjecanja – uz postojeća 2 boda, proširila bih : 3 ili 4 boda za predsjednika povjerenstva. Sklona sam ideji da treba odvojiti napredovanje od nagrađivanja te napredovanje stručnih suradnika od učitelja/nastavnika zbog razlike u obavljanju poslova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 725 | Zdravka Tekić -Dadić | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji aktivnosti: ´Organizacija i provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima´ predlažem da se uz vrednovanje sudjelovanja učenika na natjecanjima, vrednuje i postignuti uspjeh učenika. To bi se provelo na način da se uz bodove za sudjelovanje na natjecanju, dobije još jedan dodatni bod za osvojenu nagradu. Time bi se doprinijelo podržavanju izvrsnosti u radu nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 726 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 8. | Uz stručne članke potrebno je uvrstiti i znanstvene radove jer su oni izostavljeni. Nejasno mi je zašto je zanemarena ta kategorizacija radova s obzirom da je puno detaljnije raščlanjeno autorstvo udžbenika i online edukacija. Dio djelatnika u odgoju i obrazovanju se usavršava na poslijediplomskim studijima te znanstvenim radom daje doprinos unaprjeđenju odgoja i obrazovanja. Smatram da je njihov znanstveni rad nepravedno podcijenjen. Predlažem bodovanje objavljenog znanstvenog rada u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) - 4 boda i bodovanje objavljenog znanstvenog rada u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) - 5 bodova. Za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) predlažem 2 boda, a za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) 3 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 727 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem izdvajanje kategorije koja bi se odnosila na umjetničke (glazbene i plesne) škole u kojoj bi se vrednovali nastupi na koncertima, doprinos korepetitora na koncertima, natjecanjima i sl. U velikom broju slučajeva, satnica korepetitora nesrazmjerna je količini posla i odgovornosti koje taj posao nosi, a dosad nije bila vrednovana ni na koji način. Također, mišljenja sam da bi se bodovi trebali priznavati iz oba područja (u ovom slučaju radi se o nastavniku klavira i korepetitoru). Postavlja se i pitanje vrednovanja online edukacija u zasebnoj kategoriji te obvezne kategorije "Unaprjeđenje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 728 | Goranka Ćulibrk | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Kategorija aktivnosti - Mentorstvo studentima - obzirom na zahtjevnu pripremu, vođenje i trajanje prakse/vježbi mentorstvo studentima bi trebalo vrednovati po studentu, a ne po godini - vrednovanje kategorije mentorstva studentima treba povećati na 2 boda Kategorija - Predavanja i/ili radionice Hoće li uvođenje pozitivne evaluacije od strane sudionika značiti i kreiranje općeg obrasca? Kako će se vrednovati predavanja održana prije stupanja na snagu novog Pravilnika? Kategorija - Unaprjeđenje rada škole - osim vrednovanja rada u školskom timu za kvalitetu trebalo bi vrednovati i rad u timu za provedbu preventivnih programa. Goranka Ćulibrk, edukacijski rehabilitator | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 729 | Marija Andrić | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu) se boduje, ali treba razmisliti i o vrednovanju razrednih projekata 1 bodom. Razredni projekti iziskuju isto pripreme , a neki traju i cijele godine , te u projekte budu uključeni i roditelji i članovi lokalne zajednice. Treba vrednovati i sudjelovanje u svim timovima u školi, a ne samo u onome za kvalitetu kojeg čine članovi koje imenuje ravnatelj jer tako neki mogu biti zakinuti, a drugi povlašteni. Bodovati treba i sudjelovanje u projektima drugih udruga (kulturne manifestacije, sportska natjecanja...) u lokalnoj sredini, gradu, županiji jer se u ime škole predstavlja škola i rad , a povezuje se i produbljuje međudjelovanje zajednice i društva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 730 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 8. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Kategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - stručni suradnici ne moraju biti isključivo studenti učiteljskih i nastavničkih studija Kategorija PREDAVANJE I/ILI RADIONICA - Nigdje nije jasno definirano koliko radionica, predavanje ili primjer dobre prakse mora trajati da bi se vrednovalo navedenim brojem bodova - to će opet omogućiti savjetnicima ili povjerenstvu da odrede svoja pravila Nejasno je na koji način će se provoditi evaluacija predavanja, radionice ili oglednog sata, a posebno što se podrazumijeva pod pozitivnom evaluacijom? Kategorija ONLINE EDUKACIJE Sudjelovanje ili vođenje online edukacije - 5 sati = 1 bod, u slučaju duljeg trajanja 1 bod za svakih 10 sati edukacije - omogućiti zbrajanje online edukacija - npr. sudjelovanje u edukacijama od kojih jedna traje 6, a druga 4 sata - ostaviti mogućnost da za 5 sati dobijemo jedan bod, a da se ostali sati zbroje i također vrednuju (5 sati prve edukacije = 1 bod, 1 sat prve edukacije i 4 sata druge edukacije = 5 sati = 1 bod) Kategorija RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini); Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem regionalnoj ili državnoj razini (po godini) - bodovati rad predsjednika, potpredsjednika, članova upravnog odbora i tajnika Uz STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Predlažemo da se uz stručne svakako navedu i znanstveni članci. Valjalo bi vrednovati i dodati rad u uredništvu časopisa, zbornika i sl... Kategorija PROJEKTI Priprema i pisanje projekta na državnoj razini i ostalim razinama, vođenje projekta - "propisati" potrebnu dokumentaciju kako bi se za taj rad dobio predviđeni broj bodova, a ne ostaviti otvoreno kako bi Povjerenstvo ili tko već opet donosilo svoja pravila. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 731 | GORDANA DIVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Voljela bih da ovaj pravilnik negdje otvoreno kaže (ako mi je promaklo, ispričavam se), može li nastavnik koji predaje 2 i više predmeta, a naravno napreduje samo u jednom, "skupljati bodove" u svim predmetima koje predaje. Konkretno: ja sam jedina na školi koja predajem fiziku, ali predajem i matematiku te napredujem u matematici. Organiziram natjecanja i iz matematike i iz fizike. Vodim na županijska natjecanja učenike iz oba predmeta. Dosadašnja praksa (pojedinih viših savjetnika) je bila da se NE može priznati sudjelovanje u povjerenstvima (bilo školskim bilo županijskim) iz predmeta iz kojeg se ne napreduje (konkretno kod mene iz fizike). Također, nisu se priznavala vođenja projekata (odnosno organiziranja javnih događanja, izložbi i slično) iz područja fizike - jer sam napredovala u matematici. Možete li, molim vas, ovim pravilnikom izreći da se bodovi mogu skupljati iz svih predmeta koje predajemo, neovisno o predmetu u kojem napredujemo - jer, nije fer zanemariti nastavnikovu nastavu i rad u drugom području u kojem jednako tako mora biti izvrstan kao i u onom u kojem napreduje. Uredu je da taj nastavnik pazi kako bi ostvarivao uspjehe u području u kojem napreduje, ali ako mu je ono drugo područje zanemareno, taj je nastavnik demotiviran raditi projekte u tom području. (Ne govorim o nastavnom procesu, nego o izvannastavnom radu.) I samo da rečem svima onima koji nas koji napredujemo vide kao neke sumanute lovce na bodove: Mi bodove ne lovimo i ne zanemarujemo nastavu, nego sve radimo ekstra i trošimo hrpu vremena na dodatan rad. Zanemarujemo svoju slobodu i slobodno vrijeme, zanemarujemo svoje zdravlje - radimo za dobrobit učenika. Ako je država voljna nagraditi taj naš rad, zašto to nekome smeta?! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 732 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK , Članak 8. | Podržavamo komentare drugih organizacija, pojedinaca i strukovnih organizacija koji navode kako je problematično što se Pravilnikom najvećim dijelom i najvišim bodovima boduju postignuća izvan nastave, tj postignuća koja nisu primarno vezana uz kvalitetno obavljanje posla sa svim učenicima i rad s učenicima na savladavanju ishoda u skladu s važećim obrazovnim kurikulumima. Događa se i da učiteljima koji odrađuju sve dodatne aktivnosti ne ostaje dovoljno vremena za kvalitetan rad u razredu. Iako smo mišljenja da nastavnici trebaju biti adekvatnije plaćeni za osnovni rad i nagrađeni za dodatan rad, smatramo kako ne odgovaraju sve kategorije aktivnosti svrsi da nastavnici steknu “odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja te potrebne pedagoške kompetencije” potrebne za kvalitetan rad u nastavi, već ih se prisiljava da, ako žele napredovati, uz posao u nastavi i birokratsko opterećenje preuzimaju brojne dodatne aktivnosti. Kontradiktornim se čini što najmanji broj bodova učitelji mogu dobiti kroz unaprjeđenje rada škole, dok im najveću priliku za napredovanje nudi izrada stručnih materijala, nastavnih materijala i drugih obrazovnih sadržaja. Predlažemo da se ovaj sustav bodovanja preispita u korist direktnog rada u razredu i njegova poboljšanja od čega korist ima najveći broj djece. Također, smatramo kako je potrebno i važno za razvoj škola i kompetencija učitelja i nastavnika predvidjeti bodovanje suradnje škola sa organizacijama civilnog društva i drugim ustanovama iz lokalne zajednice (poput znanstvenih institucija, domova za starije, dječjih domova, ustanova iz područja zdravstva i sl.). Kroz takve suradnje škole razvijaju suradnju s loklanom zajednicom i unaprjeđuju svoj rad te učenicima omogućuju sudjelovanje u raznim izvannastavnim aktivnostima čime potiču razvoj njihove građanske i socijalne kompetencije. Suradnja škola i lokalne zajednice je primjer dobre prakse u svim zemljama EU i doprinosi demokratizaciji rada škola i njihovom unaprijeđenju te smatramo propustom da ovaj važan segment rada škola nije prepoznat. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 733 | Nada Meštrović | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentar na čl 8. Kriteriji vrednovanja stručno - pedagoškog rada – Kategorija aktivnosti: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija… Prijedlog: preoblikovati i dodati - svim studentima koji obavljaju studentsku praksu ili pripravnički staž u odgojno-obrazovnim ustanovama (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole). Obrazloženje: 1. U nacrtu Pravilnika nisu navedeni studenti Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta i ostalih fakulteta iz redova stručnih suradnika, a čiji studenti odrađuju studentsku praksu i pripravnički staž u sustavu odgoja i obrazovanja. NAPOMENA Prema Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (NN102/2018) pomoćnici u nastavi i komunikacijski posrednici su u sustavu odgoja i obrazovanja u RH. Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici ostvaruju program za stjecanje kvalifikacije kojeg donosi Ministarstvo (čl. 9. st. 7. i 8. Pravilnika). Teorijsku i praktičnu edukaciju pomoćnicima u nastavi izvode stručnjaci (najčešće) iz redova stručnih suradnika preko predavanja /radionica, primjera dobre prakse i mentoriranja prakse. Prijedlog: U sustav kriterija vrednovanja stručno – pedagoškog rada uvrstiti: - mentorstvo pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima - poslovi koordinatora za pomoćnike u nastavi i stručne komunikacijske posrednike (po godini projekta). Nada Meštrović, stručna suradnica – socijalni pedagog | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 734 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije). Molim dodati i sudjelovanje u online edukaciji koje organiziraju ustanove za inicijalno i cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika (Fakulteti) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 735 | Adrijana Leko | PRAVILNIK , Članak 8. | Navedeni članak 8. trebalo bi razdvojiti na način da napisani dio "Vrednovanje dijela stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika za ispunjavanje uvjeta izvrsnosti boduje se prema kriterijima podijeljenim u kategorije" uz navedene kategorije u tablici budu označene (1). Dodati ispod tekst pod (2) Navedene kategorije odgojno-obrazovni radnik dokazuje: ... Ovdje smatram da je potrebno navesti načine dokazivanja stjecanja bodova te pri tome posebno naglasiti koja kategorija se vrednuje potvrdom škole, agencije, organizacije ili bilo koji drugi oblik dokazivanja prava na bodove. Navedeni tekst dopune bio bi koristan kako bismo u svim nivoima obrazovanja kao i u svim dijelovima Republike Hrvatske svi odgojno-obrazovni djelatnici bili vrednovani na isti način koji bi bio transparentan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 736 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK , Članak 8. | Za uvjet: "Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)" predloženo je bodovanje od samo jednog boda. Međutim, rad sa studentima iziskuje osjetan vremenski angažman i trud pri izradi i analizi njihovih priprema za nastavu, savjetovanju metodičkih koraka i postupaka, upoznavanju studenata s općim funkcioniranjem škole (ustroj, ovlasti, dužnosti, e-Dnevnik itd. i npr. rad s učenicima s teškoćama, sastavljanje i izrada planova te zadataka za vježbanje i ispita znanja, vrednovanje postignuća, pripremanje nastave, organizacija konkretnog sata itd. Stoga smo mišljenja da je ovu stavku potrebno bodovati s minimalno 2 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 737 | Ivanka Osmak | PRAVILNIK , Članak 8. | Slažem se sa kolegama koji su predložili da bi rad sa studentima trebalo nagraditi sa više bodova jer taj rad iziskuje i jako puno truda, a 1 bod godišnje je uistinu premalo. Također smatram da bi trebalo jasnije postaviti kriterije za organizaciju javnih priredbi u školi, kao i način kako će se sudjelovanje ili organizacija istih dokazivati (tko treba o tome izdati potvrdu?). Moglo bi se razmisliti i o bodovanju izvanučioničke ili terenske nastave, suradnju sa lokalnom zajednicom , a isto tako smatram da je prevelik naglasak u prijedlogu novoga Pravilnika stavljen na izvanškolske aktivnosti i da se dijelom zanemaruje kvaliteta redovne nastave jer bismo upravo u tome dijelu trebali biti najstručniji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 738 | Smiljana Perić | PRAVILNIK , Članak 8. | 1. U rečenici "Predavanje, radionica ili ogledni sat ... do dva suautora" nejasno je odnosi li se to na autora i još dva suautora ili je to ukupno 2 autora. Ako dva koautora održe ogledni sat u trajanju od 10 - 15 minuta dobit će bodove, a 4 (ko)autora koji održe radionicu za 100 polaznika u trajanju od 4 sata neće. Znači li to da takva radionica nije zaslužila niti jedan bod? 2. Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije) - odnosi li se to na edukaciju na Loomenu?. Što će se dogoditi ako se nakon nekoliko godina broj novih radionica se smanji, a sve stare smo već odradili pa ne budemo imali mogućnost skupiti dovoljan broj novih edukacija? 3. Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja ... Pitanje - što se smatra relevantnim mjestom za objavljivanje, osobna web stranica, blog ili nešto treće. Trebaju li ti materijali proći recenziju i ako trebaju tko treba organizirati i platiti recenzente 4. Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu).. Što se sve smatra projektom na npr. školskoj razini? 5. Sudjelovanje u eksperimentalnom programu u skladu sa ZOO (po šk. godini) Zbog čega sudjelovanju e eksperimetalnom programu nosi 4 boda, a k tome ti nastavnici već dobivaju i veću plaću? Npr. za predmet Informatika je donesen novi kurikulum bez eksperimentalne faze. Nastavnici informatike već ove godine trebaju raditi na isti način kao i u eksperimantalnom programu, ali jedni za to dobivaju 4 boda, a nastavnici informatike koji već provode novi kurikulum niti jedan! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 739 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 8. | - nisu vrednovani voditelji preventivnih programa - izvoditelji preventivnih programa u trajanju od barem 10 sati trebaju biti vrednovani - nije vrednovan rad tima za profesionalno usmjeravanje učenika u srednjim strukovnim školama koje aktivno rade na promoviranju deficitarnih zanimanja, posebice onih trogodišnjih (izrada letaka, prezentacije po osnovnim školama, suradnja sa poslodavcima, Obrtničkom komorom...) - izvanškolski neposredan odgojno obrazovni rad s djecom s teškoćama i nadarenim učenicima treba biti proširen na neposredan rad sa svom djecom koja imaju rizik u psihosocijalnom razvoju (npr. rad u Centrima za socijalnu skrb) - dodatno trebaju biti vrednovani stručni suradnici koji rade s djecom s teškoćama u razvoju ako škola posjeduje znatan broj takve djece, a ako škola nema zaposlenog stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila (moja škola ima 86 takvih programa plus posebni razredni odjel, a nemamo defektologa) - izvanškolski neposredan rad kojem ne cilj osnaživanje roditeljskih vještina treba biti vrednovan - satovi u online edukacijama se trebaju zbrajati, a potrebno je vrednovati i aktivno sudjelovanje u radionicama koje se odvijaju uživo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 740 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod predavanja i radionica posebice na međužupanijskoj i državnoj razini gdje u pravilu imamo veći broj polaznika nije jasna situacija ako u pripremi i provedbi sudjeluje više od dva suautora, je li onda takve radionice ne donose bodove ili donose manje bodova. Naravno takve radionice se onda održavaju u različitim prostorima, ali pripremu može raditi veća grupa ljudi. Što se tiče mentortva studentima, mislim da je tu velika razlika od studija do studija, neki studenti su prisutni na nastavi i preko 60 sati te drže i više od 10 sati nastave, a neki su samo 10 sati prisutni i održe jedan ili dva ogledna sata. U svakom slučaju predlažem da se ova kategorija vrednuje po studentu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 741 | Eda Rimanic | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem: 1) pristupiti ovom članku puno ozbiljnije i pametnije 2) razdijeliti bodovanje na kategorije: a) razredna nastava b) predmetna nastava c) glazbena i plesna škola/umjetničke škole d) odgajatelji c) ravnatelji - svako od navedenih zanimanja u obrazovnom sustavu ima svoje specifičnosti, ovim prijedlogom nemoguće je svim skupinama pravedno steći bodove - neke stavke unutar bodovanja većini je gotovo nemoguće ostvariti (npr. sudjelovanje u raznim radnim skupinama, sudjelovanje u stručnim povjerenstvima, rad u povjerenstvima, itd.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 742 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za kategoriju Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i propravnicima: Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja na školskoj, županijskoj i državnoj razini– smatram da bi trebalo drugačije bodovati rad predsjednika povjerenstva na školskoj razini, tajnika ili odgovorne osobe na županijskoj razini odnosno voditelja pojedine kategorije na državnoj razini od ostalih članova povjerenstva jer te osobe imaju veću odgovornost, ali i puno veći teret organizacije i provedbe samog natjecanja. Vezano za aktivnost: unaprijeđenje rada škole: Iz navedenih aktivnost nije vidljivo vrednuje li se i na koji način aktivnosti poput: obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, obilježavanja dana sjećanja na žrtve Holokausta, Dan sjećanja na žrtve Vukovara ili obilježavanje Tjedna programiranja itd. U školama postoji cijeli niz aktivnosti koje u pravilu godinama rade pojedinci i bez kojih mnogi školski sustavi ne bi funkcionirali te mislim da i to treba vrednovati ( provedbe prijamnih ispita – glazbene škole i plesne škole, ali i neke druge škole, posebice tu mislim na sastavljače zadataka odnosno kriterija za upis u škole). Zatim to su poslovi administratora imenika, resursa, e-dnevnika. Naim, ti učitelji vrlo savjesno obavljaju svoje poslove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 743 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 8. | ŽSV pedagoga osnovnih škola • Svaki odgojno obrazovni radnik trebao bi imati mogućnost ispuniti najmanje jedan do dva kriterija iz svake predložene kategorije što svim radnicima na koje se Pravilnik odnosi prema ovom prijedlogu nije moguće. Kriterije unutar kategorija potrebno je numerirati radi lakšeg praćenja. • U drugoj kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE, suvišan je kriterij dijeljenja primjera dobre prakse inovativnih metoda poučavanja. Osim što nije jasan ( gdje se dijele i koji uvjet trebaju zadovoljavati, na koji način će se vrednovati) predstavlja dupliranje jer radionica/predavanje također može biti primjer dijeljenja dobre prakse, između ostaloga i inovativnih metoda. • Treća kategorija ONLINE EDUKACIJE – edukucije ne moraju nužno biti online. Postoje edukacije uživo u trajanju 5 i više sati koje bi po postavljenom kriteriju bile izostavljene. Iz naziva kategorije izostaviti riječ ONLINE. • Četvrta kategorija RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. – uključiti vođenje ŠPP-a na školskoj razini; u doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama… uključiti i uređivanje mrežnih stranica koje doprinose unaprjeđenju struke. • Peta kategorija STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI – vezano za objavljivanje oglednih primjera – obzirom da nije precizirano gdje se objavljuju, pretpostavka je da se mogu objaviti na bilo kojoj mrežnoj stranici, portalu.. na kojemu će biti slobodno dostupni svim zainteresiranim osobama. U posljednji kriterij dodati i međupredmetne teme. Ostaje pitanje vrednovanja kvalitete objavljenih materijala. Dosadašnja iskustva pokazuju da ima objavljenih materijala bez ikakvih kriterija provjere kvalitete, pismenosti itd. • Šesta kategorija PROJEKTI – kategorija nije dovoljno jasna jer na svim razinama postoje različite vrste projekata po složenosti, trajanju, aktivnostima i sl. a svima bi se trebao dodijeliti isti broj bodova. • Sedma kategorija UNAPRJEĐIVANJE RADA ŠKOLE – nije jasno što obuhvaća kriterij sudjelovanja u samovrednovanju, znači li to da svi koji ispune upitnik o samovrednovanju dobivaju bod? Prijedlog: u kriterij uređivanja školske mrežne stranice dodati i uređivanje rubrike u okviru stranice jer ima učitelja i stručnih suradnika koji pišu, oblikuju i objavljuju priloge u osmišljenoj rubrici. • Osma kategorija RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA kriterij sudjelovanja u eksperimentalnom programu u skladu sa ZOO (po šk. godini) koje se vrednuje s 4 boda treba izostaviti ili smanjiti broj bodova jer samo sudjelovanje u eksperimentalnom programu ne podrazumijeva nužno i njegovo unaprjeđivanje. Dodati kao kriterij – sudjelovanje u radu Povjerenstva za utvrđivanje prihofizičkog stanja djeteta/učenika na školskoj/gradskoj razini s jednim/dva boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 744 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako je razrađena kategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, koja u većini vrednuje rad s nadarenim učenicima, tako je potrebno nadodati zasebnu kategoriju koja će vrednovati i rad s učenicima s teškoćama. Naime, postojanjem samo ove kategorije onemogućuje se odgojno-obrazovnim radnicima koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama napredovanje pod jednakim uvjetima (uzimajući u obzir da je za napredovanje potrebno skupiti bodove iz određenog broja kategorija). U kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) 1 bod - izmijeniti u Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po studentu) 1 bod. Ili razraditi sustav bodovanja po broju sati koje je odgojno-obrazovni radnik mentorirao studenta. Svakako nije isto mentorirati 1 studenta ili njih više od 10. U kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA - Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) - potrebno je precizirati da se radi i o pripravnicima koji pripravništvo provode u programu Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. U kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE izbaciti iz uvjeta pozitivnu evaluaciju od strane sudionika. Ako se ostavi taj uvjet potrebno je precizirati na koji način će se provoditi ta evaluacija te izraditi univerzalni obrazac za evaluaciju. Obavezno treba staviti prijelaznu odredbu za sva održana predavanja i/ili radionice prije donošenja Pravilnika u kojoj će stajati da su sva predavanja i/ili radionice održane prije objave Pravilnika u NN izuzete od uvjeta pozitivne povratne evalucije. U kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE "uživo i online" zamijeniti s "uživo i/ili online". U kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE - Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja - nije jasno gdje i na koji način bi se provodilo dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda. U kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI - Autorstvo i su-autorstvo recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja temeljem Zakona o udžbenicima (po broju) - nije precizirano koji je opseg digitalnih obrazovnih sadržaja (radi li se o 6 bodova za DOS u cijelom udžbeniku ili za svaki pojedinačni DOS. U kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI - Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova) / Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za darovite učenike (po broju objavljenih radova) / Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) / Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) / Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za cijelu školsku godinu (obuhvat većeg dijela nekog nastavnoga predmeta; po broju objavljenih sadržaja) - nije jasno gdje bi se navedeni sadržaji mogli objavljivati, a da se boduju. U kategoriji UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE - Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) - smatra li se tu i stručni skupovi u sklopu Županijskih stručnih vijeća? Trebalo bi precizirati što točno podrazumijeva ova stavka kategorije. U ovu kategoriju bi trebalo nadodati i održavanje oglednih sati i/ili predavanja u sklopu međunarodno priznatih edukacija za stručnjake iz zemlje i inozemstva. Naime, odgojno-obrazovni radnici iz ustanova koje rade po metodama priznatima međunarodno i od strane MZO, te održavaju ogledne sate i predavanja vazana uz te metode, značajno doprinose unaprjeđenju rada škole. Trebalo bi razmisliti i o promjeni naziva kategorije Unaprjeđenje rada škole jer ono u potpunosti isključuje odgajatelje. I ovo je jedan od niza pokazatelja da je potrebno osmisliti kategorije odvojeno za učitelje/nastavnike, za stručne suradnike, za odgajatelje i za ravnatelje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 745 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u Članku 8 - Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) doda i Mentorstvo učenicima koji nisu znali hrvatski jezik, a učitelji i nastavnici su ih naučili. Ovakve situacije postat će svakodnevne (mnogobrojne migracije, dolazak stranaca, rad s učenicima u školama za nacionalne manjine u RH). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 746 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažemo da se kategorija ' ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA' zove 'MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA TE SUDJELOVANJE NA NATJECANJIMA' Napominjemo da su stručni suradnici u kategoriji ' MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA' stavljeni u nepovoljni položaj jer su u manjoj mjeri mentori učenicima koji sudjeluju na natjecanjima' Predlažemo da se kategorije 'PREDAVANJA I/ILI RADIONICE' preimenuje u 'VOĐENJE PREDAVANJA, RADIONCA I/ILI GRUPE ZA REFLEKSIJU' Predlažemo uvrštavanje sudjelovanje u zajednicama učenja i drugim refleksivnim grupama te vođenje zajednica učenja i drugih refleksivnih grupa kojih je sve više u Hrvatskoj i koje su učinkoviti oblik profesionalnog razvoja. Predlažemo da se bodovanje u kategoriji 'Predavanja i/ili radionice' različito boduje s obzirom na broj sati predavanja/radionica zbog razlika u zahtjevnosti. Također, ovakvim načinom bodovanja se potiču kraća i manje učinkovita stručna usavršavanja umjesto onih koja su sveobuhvatna, modularna, koja omogućavaju primjenu u praksi i refleksiju i samim time su učinkovitija. U kategoriji 'Predavanja i/ili radionice' spominju se predavanja 'uz pozitivnu evaluaciji'. Nije jasno kako će kandidati dokazivati 'pozitivnu evaluaciju'. Sudjelovanje na online edukacijama, kategorija 'ONLINE EDUKACIJE', već je sadržana u definiciji profesionalnog razvoja, te postoji mogućnost da se boduje dva puta ista aktivnost. Prijedlog je izostaviti iz članka 8 sudjelovanje u online edukaciji na državnoj i međunarodnoj razini jer su sadržane u bodovanju profesionalnog razvoja. Predlažemo da se vođenje i mentoriranje u on-line okruženju stavi pod kategoriju 'Predavanja i/ili radionice' jer se radi o istoj razini stručno-pedagoškog rada. Smatramo neopravdanim međunarodne online edukacije bodovati više od sudjelovanja na međunarodnim radionicama izvan Republike Hrvatske. Predlažemo da se kategorija 'Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl.' nazove 'Rad u stručnim vijećima, udrugama, stručnim organizacijama i dr.' U kategoriji 'Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl.' nije jasno boduju li se održana predavanja dva puta (i u ovoj kategoriji i u kategoriji 'Predavanja i/ili radionice'). Predlažemo ispustiti ovaj uvjet koji je već sadržan u člancima 21, 22 i 23. Predlažemo da se 'Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini)' preimenuje u ' Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima kojima je potrebna dodatna podrška izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini)' čime bi se u obzir uzeo i rad s drugom ranjivom djecom kao što su djeca koja ne govore hrvatski jezik, siromašna djeca i dr. Smatramo da se premalim bodovanjem objavljivanja stručnih članaka (1 bod) nepotrebno obeshrabruje odgojno-obrazovne djelatnike na pisanje stručnih članaka i knjiga. Predlažemo za pisanje stručnog članka najmanje 2 boda. Iz pravilnika nije jasno što su 'ogledni primjeri' te u kojem obliku trebaju biti objavljeni. Ukoliko se radi npr. o članku, nije jasno hoće li se članak u kojem se nalazi ogledni primjer bodovati dva puta. U kategoriji 'Projekt' nije dovoljno jasno što se podrazumijeva pod projektima na školskoj, državnoj i/ili međunarodnoj razini. U 'radu na unapređenju sustava' smatramo da se 'Rad u povjerenstvima, radnim skupinama ...' premalo vrednuje budući da se obično radi o kontinuiranom čak i višemjesečnom angažmanu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 747 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 8. | - stručni suradnici ne moraju biti isključivo studenti učiteljskih i nastavničkih studija pa se "mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)" ne bi vrednovalo stručnim suradnicima koji bi bili mentori studentima. - nigdje nije jasno definirano koliko radionica, predavanje ili primjer dobre prakse mora trajati da bi se vrednovalo navedenim brojem bodova - to će opet omogućiti savjetnicima ili Povjerenstvu da odrede svoja pravila o bodovanju tih aktivnosti koje - omogućiti zbrajanje sati online edukacija - npr. sudjelovanje u edukacijama od kojih jedna traje 6, a druga 4 sata - ostaviti mogućnost da za 5 sati dobijemo jedan bod, a da se ostali sati zbroje i također vrednuju (5 sati prve edukacije = 1 bod, 1 sat prve edukacije i 4 sata druge edukacije = 5 sati = 1 bod) - svakako bodovati rad predsjednika, potpredsjednika, članova upravnog odbora i tajnika u kategorijama "doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini); vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem regionalnoj ili državnoj razini (po godini)" - bodovati volontiranje na stručnim poslovima udruga i humanitarnim akcijama kako bi bili učenicima primjer doprinosa društvu općenito - priprema i pisanje projekta na državnoj razini i ostalim razinama, vođenje projekta - "propisati" potrebnu dokumentaciju kako bi se za taj rad dobio predviđeni broj bodova, a ne ostaviti otvoreno kako bi Povjerenstvo donosilo svoja pravila - treba razjasniti na što se točno odnosi "trajanje projekta od najmanje godinu dana"? Znači li to da ako projekt započne u rujnu a završi u svibnju naredne godine, ne zadovoljava ovaj kriterij te može dobiti tek 1 bod? Ukoliko je tako, mislimo da to svakako treba promijeniti u: "Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini u trajanju od najmanje 6 mjeseci" te da se oba stavka objedine u jedan. Svaki projekt ima elemente koje mora zadovoljiti i nepravedno je da se zbog eventualnog kraćeg trajanja, što podrazumijeva intenzivniji rad i više odricanja kako od strane mentora, tako i od strane učenika, takav projekt penalizira. - treba pojasniti: "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja". Zanima me znači li to da predavanje/radionica koja zadovoljava ovaj kriterij može biti dvostruko vrednovana, kao predavanje/radionica i potom kao primjer dobre prakse? - po kojem se načelu utvrđuje "primjer dobre prakse", a po kojemu inovativnost metode poučavanja? S obzirom na predviđeni broj bodova ovaj element vrednovanja treba jasnije i preciznije definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 748 | Larisa Zaharija Radoiš | PRAVILNIK , Članak 8. | Glazbene i plesne škole za sada nemaju mogućnosti online edukacija, te su u startu u tom dijelu zakinute, prijedlog je da se nikako ne uvjetuju sva područja za bodove već kao i do sada da se vrednuje ukupan broj bodova neovisno o području jer učitelji u dosadašnjoj praksi nemaju mogućnosti ostvariti bodove na svim područjima posebno u malim školama ili pojedinim mjestima. • Prijedlog je da se nadoda kod predavanja i javni nastupi, koncerti, predstave, radovi te da glasi: Predavanje, radionica, javni nastupi, koncerti, predstave, radovi ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) 1 Predavanje, radionica, javni nastupi, koncerti, predstave, radovi ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) 2 Predavanje, radionica, javni nastupi, koncerti, predstave, radovi ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) 3 Predavanje, radionica, javni nastupi, koncerti, predstave, radovi ili javni sat na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) 4 | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 749 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 8. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada predlaže slijedeće dopune ili izmjene: Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) Izradu kvalitetnih zadataka za pisanu provjeru i ispit znanja, a posebno onih na nacionalnoj razini, treba znatno više vrednovati u odnosu na organizaciju događaja (npr. smotre ili natjecanja). Za izradu svakog zadataka viših kognitivnih razina, a posebno zadataka rješavanja problema, potrebno je uložiti znatan trud i vrijeme koje ponekad može uključivati i nekoliko dana, od pronalaska dobrog i kvalitetnog članka koji čini osnovu zadatka, prilagodbe podataka i prikaza za pripremu zadatka do samog koncipiranja zadatka i samoprocjene njegove kvalitete pa bi u odnosu na prethodni prijedlog organizacije događaja izrada zadataka, ako ona uključuje više kognitivne razine zadataka trebala iznositi najmanje 3 boda po ispitu. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) Svakako treba korigirati bodove za održavanje metodičke prakse, a posebno s obzirom na bodove koji su dodijeljeni mentorstvu pripravniku do stručnog ispita. Na metodičkoj praksi mentori rijetko vode samo jednog studenta pa bi bodovi trebali biti dodijeljeni prema broju studenta. Također, u prirodoslovnom području osim održavanja oglednih satova, koji su u stvari redovita nastava mentora i prisustvovanje i komentiranje nastave pripravnika, mentori studenata često imaju i brojne druge zadatke. Tako na primjer mentori u sklopu metodičke prakse Prirode i Biologije trebaju: o održati 4 uzorna ogledna nastavna sata studentima o zajedno sa studentima sudjelovati u pripremi nastavnih sati u kojima će biti uključena izrada učeničkih projekata, tijekom redovite nastave ili u sklopu školskog kurikuluma, u trajanju od najmanje 4 školska sata o zajedno sa studentima sudjelovati u pripremi nastavnih sati u kojima će biti uključena radionica za učenike u trajanju od najmanje 2 školska sata, tijekom redovite nastave ili u sklopu školskog kurikuluma, a kojom će se s učenicima raditi na razvijanju pozitivnih stavova uz važne aspekte nastavnog predmeta o zajedno sa studentima sudjelovati u pripremi i izvedbi izvanučioničke nastave uz izradu materijala za podršku aktivnog učenja u trajanju od najmanje 2 školska sata – obavezno sudjelovanje svakog studenta u realizaciji o voditi analizu pripreme (prije svakog održanog nastavnog sata s grupom prokomentirati pripremu) i analizu izvedbe svih nastavnih satova (nakon svakog održanog nastavnog sata s grupom prokomentirati tijek sata, ukazati na eventualne propuste i uputiti na moguća poboljšanja) o upoznati studente s: ustrojem i radom škole, školskom dokumentacijom, prilagođenim programima u nastavi, ... o upoznati studente s kognitivnom, psihološkom i sociološkom strukturom učenika s kojima će raditi pri svojim nastavnim satovima (posebno upozoriti na učenike koji rade po individualiziranom pristupu ili po prilagođenom programu uz osvrt na mogućnosti učenika) o omogućiti kvalitetnu pripremu za svaki nastavni sat koja će student-nastavnik samostalno izvesti u školi o omogućiti održavanje najmanje 8 probna nastavna sata svakom studentu (po mogućnosti u različitim razredima i različitim razrednim odjelima učenja nastavnog predmeta za koji se osposobljava) o omogućiti individualnu pripremu za svakog studenta iz grupe za probne i ispitni nastavni sat o provjeriti i ispraviti svaku pripremu za nastavnu studenta-nastavnika, kao i radne materijale za učenike o omogućiti podršku uz održavanje ispitnog nastavnog sata za svakog studenta iz grupe o pripremiti osvrt uz isticanje dobrih strana i propusta za svakog studenta tijekom trajanja metodičke prakse o raspraviti s nastavnikom metodike izvedbu nastave na najmanje jednom probnom i na ispitnom satu svakog studenta-nastavnika, te sudjelovati u analizi pripreme i analizi uspješnosti nastavnog sata koju vodi nastavnik metodike o voditi zabilješke o aktivnostima na metodičkoj praksi i urednom izvršavanju zadataka za svakog studenta-nastavnika o pregledati i ocijeniti dnevnik aktivnosti na metodičkoj praksi svakog studenta o napisati izvješće o radu studenta najkasnije tjedan dana prije početka ispitnog roka, a nakon završene metodičke prakse tog studenta-nastavnika o sudjelovati na Seminaru sa studentima tijekom 2 sata kao gost u vođenoj raspravi na određenu temu u dogovoru s nastavnikom metodike (Razredništvo i suradnja s roditeljima, Prava i dužnosti učenika - disciplina na satu, Učenici s posebnim potrebama, Sustavno praćenje učeničkog napredovanja i izvođenje završne ocjene). Stoga je neophodno da se mentoru studentima prirodoslovnog područja dodijeli najmanje 3 boda po studentu koji kod njega obavlja metodičku praksu. Alternativno u slučaju manjeg obima poslova na metodičkoj praksi, mentoriranje (metodička praksa) do 2 studenta godišnje treba vrednovati s 1 bodom, mentoriranje 3 ili 4 studenta godišnje godišnje treba vrednovati s 2 boda, mentoriranje više od 5 studenata godišnje godišnje treba vrednovati s 3 boda. Spomenuti načini vrednovanja mogu se ponuditi kao modul 1 i modul 2, a o odgovarajućem načinu dodjeljivanja bodova (modulu) treba odlučiti nastavnik metodike nastavnog predmeta s fakulteta koji organizira metodičku praksu studenata. Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) S obzirom na sadašnje aktivnosti i obaveze treba vrednovati s 2 boda, osim ako mentoriranje pripravnika neće imati bolju formu nego što je to današnja praksa. Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Održano interaktivno predavanje ili radionica ne može se vrednovati kao i ogledno predavanje na bilo kojoj razini. Zbog toga treba odvojiti ove oblike doprinosa s time da se predavanja i radionice vrednuju s bodom više te ne treba ograničavati broj suautora ili ga povećati barem na 5 zbog poticanja interdisciplinarne suradnje i suradnje različitih zanimanja unutar struke. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja Nije razvidno prema kojim kriterijima se vrednuje koji su primjeri inovativnih metoda primjera dobre prakse s obzirom na ostale koji se kasnije spominju ili se u nastavku tablice ovo se ponavlja kroz druge oblike vrednovanja takvog rada pa se može ovdje brisati. ONLINE EDUKACIJE U prethodne dvije skupine imamo sljedeće: .. održana predavanja, radionice, online radionice, školski satovi, primjeri dobre prakse (na različitim razinama) .. sudjelovanja u ... Predlažemo tako i grupirati, jer autorski osmisliti nije jednako sudjelovati. U drugoj grupi „sudjelovanja“, zasad su predložena „sudjelovanja na međunarodnim radionicama“, te „na online edukaciji“. Smatramo da se pored „online edukacije“ treba dopisati i bili koji drugi oblik (npr. face to face) sudjelovanja na cjelovitim edukacijama (seminarima,...) s određenim brojem sati. Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) S obzirom da je potrebno potaknuti učitelje i nastavnike za unaprjeđenje nastave, neophodno je vrednovati njihov takav rad u sklopu akcijskih, ostalih stručnih i znanstvenih istraživanja koji rezultiraju objavom, ne samo stručnih već i znanstvenih članaka. Također pri sudjelovanje u projektima razmjera većeg od onog individualnog u redovitom nastavnom radu biti će uključeno više sudionika koji mogu zajedno pripremiti znanstveni ili stručni članak. Neophodno je potaknuti učitelje i nastavnike ne objavljivanje rezultata svog rada i napretka u poučavanju pa se treba: • znanstveni članak objavljen u RH do 3 autora vrednovati s 3 boda • znanstveni članak objavljen u RH do 5 autora vrednovati s 2 boda • znanstveni članak objavljen u RH do 10 autora vrednovati s 1 bodom • znanstveni članak objavljen izvan RH do 3 autora vrednovati s 6 boda • znanstveni članak objavljen izvan RH do 5 autora vrednovati s 5 bodova • znanstveni članak objavljen izvan RH do 10 autora vrednovati s 4 boda • stručni članak objavljen u RH do 3 autora vrednovati s 2 boda • stručni članak objavljen u RH s više od 3 autora vrednovati s 1 bodom • stručni članak objavljen izvan RH do 3 autora vrednovati s 4 boda • stručni članak objavljen izvan RH s više od 3 autora vrednovati s 3 boda. Uredništva časopisa u postupku recenzije vrednuju kvalitetu članka i objavljuju se samo članci koji su znanstveni i stručni prilog pa treba imati povjerenja da ako je članak objavljen onda autori zaslužuju nagradu za svoj doprinos. Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova) Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za darovite učenike (po broju objavljenih radova) Osim u području rada s darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama potrebno je potaknuti učitelje i nastavnike na objavljivanje njihovih primjera dobre nastavne prakse. Takvi se primjeri dobre nastavne prakse mogu objaviti u obliku stručnog članka u časopisima ili on-line publikacijama, ali i sudjelovanjem u mreži podrške sustručnjaka, kakva bi trebala suživjeti u radu putem virtualnih učionica ili drugih oblika on-line suradnje učitelja i nastavnika.. Zbog toga bi sve kvalitetno pripremljene i recenzirane takve primjere trebalo vrednovat: • primjer dobre prakse objavljen u RH do 3 autora vrednovati s 2 boda • primjer dobre prakse objavljen u RH s više od 3 autora vrednovati s 1 bodom • primjer dobre prakse objavljen izvan RH do 3 autora vrednovati s 3 boda • primjer dobre prakse objavljen u RH s više od 3 autora vrednovati s 2 boda. Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa, (po broju) Autor u nekom od navedenih djela može se biti i s vrlo malim doprinosom, jer izdavači žele veliki broj autora na svojim djelima. Zbog toga je potrebno predložiti da se priloži postotak udjela i prema njemu se razdijeli ovaj broj bodova (npr. 50 % i više vrednovati sa 6 bodova, a ispod toga primijeniti proporcionalnu skalu odnosa bodova i doprinosa u djelu). Rad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita (po godini) S obzirom na obaveze nastavnika mentora u školi gdje se polaže stručni ispit i njegovu angažiranost u podršci pripravniku uz polaganje stručnog ispita svakako je potrebno dodijeliti više bodova za sudjelovanje u radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita. Zbog toga je potrebno vrednovati njihov rad prema broju kandidata te suradnju sa svakih 5 kandidata vrednovati s 1 bodom. Sudjelovanje u eksperimentalnom programu u skladu sa ZOO (po šk. godini) Smatramo da je 3 bodova previše za samo sudjelovanje u provedbi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 750 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 8. | Pored brojnih novih mogućnosti za ostvarenje bodova koje pozdravljam, moram se osvrnuti na veliku nepravdu prema prijedlogu Pravilnika u kategoriji "Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima" pod stavkom: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini). Prema dosadašnjem pravilniku ta je kategorija donosila 3 boda, a prema novom prijedlogu samo 1, dok se stavka Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) s dosadašnjih 2 boda povećala za bod i sada je 3 boda!? Je li došlo do slučajne pogreške? Ovim bodovanjem, ne samo da se ne cijeni trud, znanje i broj sati u pripremanju desetaka studenata po godini za njihovu studentsku praksu i izvođenje nastave (naravno, za određene katedre metodike, nisu svi u istoj situaciji), nego se nažalost, a to je veliki propust po meni, ne potiče rad mentora sa studentima i metodika kao takva. Upravo kvalitetno i kvantitetno zastupljeno osposobljavanje budućih učitelja treba biti jedan od prioriteta u povezanom obrazovnom sustavu! Studenti s malo metodičke studentske prakse, neće kao budući učitelji doći niti do čitanja Pravilnika o napredovanju, a teško ostvarivo napredovanje (samo zbog velikog broja potrebnih bodova) smanjit će i ovako ne velik broj mentora i savjetnika koji žele raditi sa studentima u njihovoj metodičkoj naobrazbi. Ukoliko se mentore i savjetnike uvjetuje da prihvate rad sa studentima, to ne znači da će taj rad biti jednako uspješan, zato smatram da bi se dignitet i važnost metodičkog rada morao daleko više vrednovati bodovanjem, čak i od samog mentorstva jednom pripravniku tijekom godine jer se radi o osobi koja je završila metodiku, diplomirala i moguće već i radi u nastavi. Molim da se razmisli o tome je li jednak obim i težina posla mentorstva u ova dva slučaja (desetak studenata bez iskustva u praksi ili vrlo malog broja sati prakse i pripravnik koji je već ostvario zvanje magistra struke). Razumijem u potpunosti da su mnogu učitelji koji bi htjeli biti mentori studentima zakinuti samom činjenicom što ne rade u blizini nekog fakulteta s katedrom metodike, no također treba uzeti u obzir da isti učitelji koji jesu mentori studentima nemaju vremena za neke druge oblike prikupljanja bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 751 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i propravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće? Bespredmetno je bodovanje samog sudjelovanja u projektima, posebno na školskoj razini. U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 752 | Suzana Hergotić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani autori prijedloga novog „Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima“ ( u daljnjem tekstu: Pravilnik) poštovane sudionice/sudionici u raspravi, pozdravljam i podržavam prijedlog novog Pravilnika i raduje me da se konačno nakon 23 godine krenulo u izradu novog. Izuzetno cijenim uvođenje i novih kriterija vrednovanja jer s osuvremenjivanjem društva nezaobilazno je i osuvremenjivanje obrazovnog procesa tj. nastave. Međutim uočila sam kao i mnogi sudionici rasprave kako su neki kriteriji neostvarivi za pojedine djelatnike jer ne polazimo svi iz iste pozicije.... Predlažem da se godine mirovinskog staža zamijene godinama staža. Najmanje 30 bodova prikupljenih iz minimalno četiri kategorije, među kojima je obvezna kategorija „Unaprjeđivanje rada škole“, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. Zašto treba biti obveza? Naime to je nemoguće ostvariti jer osobe u timove, biraju ravnatelji – a to ostavlja mogućnost ili otvoren prostor za nepotrebne neugodne situacije. Slažem se s mnogim kolegicama i kolegama kako to nije u redu, jer ako djelatnik ne bude imenovan u povjerenstvo, neće moći napredovati??? Kako se može i vrednovati uspješnost rada u školskom timu za kvalitetu? To nikako ne bi smio biti uvjet/obveza. Trebalo bi bodovati i rad u ostalim školskim tijelima i povjerenstvima (Povjerenstvo za organizaciju školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa, Povjerenstvo za prevenciju…i slično) jer se mnogo sati rada i truda uloži u organizaciju i provedbu. Također smatram da je broj bodova previsok za napredovanje u pojedino zvanje, umjesto 30/60/80 slažem se s prijedlogom nekih sudionika rasprave: 20/30/45 jer i sami postavljeni uvjeti za ostvarivanje bodova nisu jednaki za sve djelatnike prema navedenim kriterijima jer ne polazimo s iste pozicije u skupljanju bodova. Odlazak na stručna usavršavanja nisu svima dostupna radi financijskih, ali i drugih razloga. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na županijskoj, državnoj razini natjecanja za razrednu nastavu je vrlo diskutabilno jer mi možemo sudjelovati s učenicima 4. razreda samo iz jednog nastavnog predmeta matematike i to dakle samo jedanput u 4 godine.( Lidrano ) Bodovanje – javnih događaja treba jasnije i preciznije definirati. Ulaze li u to i organiziranje javnih likovnih izložba (u školi i izvan školske ustanove), sudjelovanje u organizaciji školskih i izvan školskih svečanosti? Predlažem bodovanje za objavu članaka na web stranici škole. Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini)- mislim da bi trebalo bodovati i aktivnosti s učenicima s teškoćma ili s darovitima koje se rade i provode unutar škole prema školskom programu ili kurikulumu. Bodovi za održavanje predavanja radionice, oglednog sata uvjetovani su pozitivnom evaluacijom od strane sudionika, to ne bi trebao biti uvjet. Raduju me nove kategorije bodovanja i bodovanje za izvannastavne aktivnosti djelatnika, ali slažem se s većinom sudionika kako bi naglasak ipak trebalo staviti u bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a što je najvažnija naša zadaća. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 753 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 8. | Ispričavam se zbog neodgovarajućeg mjesta za ovaj komentar, no zabunom sam nešto ranije u komentar Čl. 8 unijela komentar na Čl. 5, 6 i 7, a platforma ne omogućuje brisanje komentara. Dakle, ovaj komentar odnosi se na Čl. 2 (kontinuirani profesionalni razvoj). U Nacrtu budućeg Pravilnika ne navode se više elementi vrednovanja stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika (koji su navedeni u Čl. 10 Pravilnika iz 1995. godine). Za učitelje i nastavnike glazbenih i plesnih škola od samih se početaka organiziraju stručna usavršavanja pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, stručnih ustanova i udruga. Županijska stručna vijeća organiziraju se od 2003. godine (inicirao ih je Zavod za školstvo Republike Hrvatske) i do danas neprekidno uspješno funkcioniraju, s time da pravni sljednik Zavoda – Agencija za odgoj i obrazovanje od 2015. godine organizira jednom godišnje i Državni stručni skup za glazbene i plesne škole. Mislim da su to dobri, korisni i raznoliki oblici stručnog usavršavanja, da imaju svoju „publiku“ te da se trebaju zadržati kao jedan od kriterija vrednovanja kontinuiteta profesionalnog razvoja u glazbenim i plesnim školama. Ono što nije bilo jasno navedeno u Pravilniku iz 1995. godine (u Čl. 10), a samim time i podložno različitim interpretacijama, jest pitanje što se točno smatra redovitim stručnim usavršavanjem pa bi to svakako, u slučaju uvažavanja ovog mišljenja, trebalo precizno definirati. U skladu s potrebama današnjega vremena, spremni smo, naravno, učiti i pomoću suvremenijih digitalnih tehnologija (kada budu uvedene u Umjetničke škole), no za razvoj naših stručnih kompetencija ipak su jako važni i ovi "stari" oblici stručnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 754 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentar na Čl. 8 [RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA /...)] Po pitanju organizacije i provođenja Županijskih stručnih vijeća potrebno je jasno reći da Ministarstvo znanosti i obrazovanja za organizaciju županijskih stručnih vijeća trenutno uplaćuje na račun matične Škole iz koje je voditelj 1.000 kn GODIŠNJE (u pitanju je kalendarska godina). Prema tarifi Agencije za odgoj i obrazovanje, za predavanje na stručnim skupovima organiziranim od strane voditelja Županijskih stručnih vijeća, JEDNO predavanje u trajanju od 45 minuta plaća se predavaču 350 kn neto, a kada se tomu dodaju doprinosi, porez i prirez (koji se također plaćaju iz tih dobivenih 1.000 kn), iznos honorara koji kao voditeljica ŽSV-a moram platiti predavaču za jedan školski sat predavanja iznosi 485,24 kn (i to ako imam sreće da pristane na, po pitanju poreznih davanja jeftiniji Autorski ugovor, a ne na Ugovor o djelu). Dakle, ponavljam, 485,24 kn (nešto manje od 50% ukupnog godišnjeg budžeta!) potrebno je izdvojiti samo za jedno predavanje (bez putnih troškova i dnevnice), a na jednom Županijskom stručnom vijeću trebamo osmisliti i pripremiti sadržaje za četverosatnu edukaciju. Kolege koji su trenutno u zvanjima održavaju besplatna predavanja, no i njima iz tih sredstava treba platiti troškove službenog puta i dnevnicu, ako putuju iz nekog udaljenog kraja države. Kolege koji nisu u sustavu odgoja i obrazovanja, a dragocjeni su nam predavači za potrebe visoke kvalitete stručne i umjetničke edukacije u glazbenim i plesnim školama ne žele raditi besplatno što je za razumjeti. Dakle, novac predviđen za organizaciju Županijskih stručnih vijeća, na temelju ovoga što sam navela kao iskustvo iz prakse, nije realno dostatan ni za organizaciju jednog ŽSV-a. Stoga smatram da o zahtjevu koji je postavljen u Čl. 8 (RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL.), konkretno „Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini), uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća (...)“ treba razmisliti (i smanjiti na 2) jer nismo svi u mogućnosti spajati Županijska stručna vijeća kao što to mogu i rade kolegice u središnjoj Hrvatskoj i tako, uz uštedu u blagajni, realiziraju i više ŽSV-a nego što je ovdje navedeno kao minimum. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 755 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentar na Čl. 8 Nacrta budućeg Pravilnika U kategoriji aktivnosti „ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA (...), u st. 1, 2 i 3 treba navesti (po učeniku / ansamblu / komornom sastavu). Naime, u Glazbenim i plesnim školama glavni oblici Skupnog muziciranja (koji je redovan i obvezan nastavni predmet od 3. do 6. razreda osnovne glazbene škole, kao i od 1. do 4. razreda srednje glazbene škole) su zbor, orkestar i komorna glazba. Za sve navedene kategorije skupnog muziciranja postoje županijska, državna i međunarodna natjecanja. Nadalje, u glazbenim i plesnim školama, uz ostalo, odgajamo i obrazujemo učenike za visoku kulturu i za visoki stupanj izvođačke umjetnosti. Stoga bi bilo dobro razmisliti o vrednovanju postignutih rezultata na natjecanjima - osvojenih nagrada (kao što je to bilo i do sada, u trenutno važećem Pravilniku), a ne samo vrednovati sudjelovanje. Radi izbjegavanja nejasnoća (što je i cilj budućeg Pravilnika), bilo bi dobro navesti i koja se točno domaća i međunarodna natjecanja (za Glazbene i plesne škole) smatraju dovoljno "jakima" za priznavanje postignutih nagrada, kao i precizirati sustav bodovanja (za nagrade, odnosno osvojena mjesta). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 756 | Vesna Petrušić | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE dodati predavanje ili radionicu na gradskoj / općinskoj razini (npr. uvriježena predavanja roditeljima prvoškolaca u dječjem vrtiću). Mentorstvo studentima potrebno je bodovati po studentu, a ne po godini, obzirom na veći broj studenata (na različitim godinama studija, s različitim trajanjem stručne prakse i sa različitim zahtjevima i obavezama mentora). Što je s bodovanjem mentorstva pripravniku do stručnog ispita koji je odradio dio stažiranja (zbog preseljenja pripravnika u drugi grad, na porodiljni dopust i sl.)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 757 | Ivana Kardo | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) - dodati i vođenje učeničke zadruge Unapređenje rada škole -bodovati barem jednim bodom ukoliko je član Županijskog povjerenstva ujedno i domaćin(škola) za pojedino natjecanje i / ili smotru npr. Županijska smotra učeničkih zadruga. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 758 | Sandra Podrug | PRAVILNIK , Članak 8. | Slažem se s bodovanjem za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini s jednim bodom, ali predlažem ukoliko su ti učenici osvojili jedno od prva tri mjesta da se to boduje s dva boda. Također, ako su učenici osvojili jedno od prva tri mjesta na državnoj i međunarodnoj razini predlažem povećanje predviđenih bodova. Smatram da održavanje predavanja ili radionica ne bi trebalo ograničavati brojem suautora jer je u nekim temama neophodno sudjelovanje više predavača, a to rezultira većom kvalitetom i zanimljivijom prezentacijom sadržaja. Također, dobro je provesti evaluaciju predavanja ili radionice, ali smatram da to ne bi trebao biti uvjet u ovom Pravilniku. S obzirom da se predlaže bodovanje sudjelovanja u online edukacijama nadam se da će u to biti uvršteno i sudjelovanje na edukaciji Loomen. Za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) trebalo bi povećati broj bodova jer je jedan bod premalo s obzirom na obim rada koji iziskuje pisanje članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 759 | Anita Čupić | PRAVILNIK , Članak 8. | Bodovi za održavanje predavanja radionice, oglednog sata ne bi trebali biti uvjetovani pozitivnom evaluacijom od strane sudionika. Obveza organizatora predavanja je da prethodno procijeni kvalitetu predavačevog uratka. Svaki predavač koji je dobio mogućnost izlaganja treba dobiti dva boda za svoj uloženi trud. Teme nekih predavanja/radionica traže sudjelovanje i do tri predavača te je nepotrebno ograničavati broj predavača na dva sudionika. Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) trebalo bi bodovati s tri boda. Rad na stručnom članku je zahtjevan, potrebno je odgovoriti kriterijima publikacije i recezenta te je jedan bod za taj sveobuhvatan rad nedostatan. S obzirom da se boduje sudjelovanje na on line edukacijama nadam se da se to odnosi i na sudjelovanje na edukaciji Loomen. Osim što se boduje rad u školskom timu za kvalitetu trebalo bi po načelu pravednosti bodovati i rad u ostalim školskim tijelima i povjerenstvima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 760 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK , Članak 8. | Zbog odgovornosti pripremnih i drugih radnji vezanih uz organizaciju i provedbu državne mature u školi potrebno je razmisliti o dodjeljivanju bodova i članovima školskog ispitnog povjerenstva ili bar ispitnom koordinatoru. (Podsjećam: Ispitno povjerenstvo dužno je biti nazočno na ispitnim mjestima tijekom cijele provedbe državne mature i ispita državne mature.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 761 | Jelena Bujas-Grubar | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija1 - mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija bi trebalo bodovati sa 1 bodom po studentu, a ne po godini. Tu se radi o priličnom obimu posla - hospitacije studenta, njihova probna i ogledna predavanja i nije u redu da se to boduje sa 1 bodom kao i npr. sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 762 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja - gdje, kako i s kojim dokazima o dijeljenju?! Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini - vjerojatno se odnosi na Županijska stručna vijeća. Nemoguće je svakome od zainteresiranih za ostvarenje toga uvjeta omogućiti predavanje ua ŽSV-ima razredne nastave! U našim Vijećima ima po 60- ak članova, a tri su skupa godišnje! U dijelu UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE navedene su aktivnosti na koje sam zaposlenik nema izravan utjecaj! Naime, za većinu tih aktivnosti potrebno je imenovanje ili zaduženje od strane ravnatelja. Nitko ne može jamčiti da se takva zaduženja neće "dijeliti" po kriterijima koji su sve samo ne profesionalne prirode! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 763 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Kriteriji vrednovanja stručno- pedagoškog rada je netočna. Navedene su kategorije aktivnosti ili elementi i kriteriji vrednovanja dijela stručno- pedagoškog rada. Dakle, ovo su Kategorije aktivnosti i kriteriji vrednovanja dijela stručno- pedagoškog rada. Na žalost, ovaj Pravilnik ne predviđa vrednovanje neposrednog odgojno- obrazovnog rada s učenicima, što je njegov ogroman nedostatak, radi čega nije riješen problem transparentnog postupka napredovanja koji će se temeljiti na objektivnom vrednovanju neposredno odgojno- obrazovnog rada kao najznačajnije kategorije aktivnosti stručno- pedagoškog rada na kojoj se temelji odgojno- obrazovni sustav. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja treba promijeniti u Dijeljenje primjera dobre prakse. Većim brojem bodova se boduje recenzija članka nego objavljivanje stručnog članka. Vođenje školskog tima za kvalitetu se boduje istim brojem bodova kao vođenje županijskog stručnog vijeća na županijskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje i većim brojem bodova od vođenja stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća godišnje. Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća godišnje bi trebalo bodovati s 2 boda, a vođenje županijskog stručnog vijeća s 3 boda. Za uređivanje školske mrežne stranice je osoba zadužena u školi i time se ne vrednuje rad onih koji pišu tekstove za školske stranice. Nema potrebe da online edukacije budu zasebna kategorija, pogotovo kad je organizacija i/ ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima jedna kategorija. Online stručna usavršavanja su sastavni dio stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja pa onda trebaju biti dio kategorije Predavanja i/ili radionice. Na način na koji se boduje sudjelovanje u online stručnom usavršavanju na državnoj razini treba se bodovati i svako stručno usavršavanje koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, minimalnog trajanja 5 sati, u kojem sudionici sudjeluju u radu radionice ili evaluaciji radionice/predavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 764 | MARIJA DEANKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka: Potrebno je smanjiti na 2 sastanka godišnje jer nije realno očekivati da se sa 1.000,00 kn godišnje organiziraju kvalitetna 3 stručna skupa u trajanju od 6 sati. Neke su stavke nejasne, npr. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja; Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji). Detaljnije razjasniti što podrazumijevaju određene stavke i na koji način će se dokazivati, tj. koju dokumentaciju je potrebno priložiti. Ako se boduju prijevodi udžbenika i stručne literature, zašto se ne uvede i bodovanje lekture i uređivanja istih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 765 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija 1. - mentorstvo studentima... - predlažem 2 boda zbog opsega posla, te dodati - po studentu. Kategorija 2. - ...uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika.. - predlažem da se izbaci, jer ne postoji propisani obrazac za evaluaciju. Također, na stručnim skupovima koji su do sada održavani uglavnom nisu provođeni evaluacijski upitnici, pa se postavlja pitanje ravnopravnosti u postupku napredovanja. Dijeljenje primjera dobre prakse.. - nije jasno kome i na kojoj razini se dijele primjeri - predlažem da se izbaci ili preciznije opiše. Kategorija 4. - vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini - održano predavanje ne bi trebalo biti i uvjet za bodovanje , jer samo održano predavanje na županijskoj razini već donosi bodove. Ukoliko se to održano predavanje zanemari za voditelje ŽSV-a Uu smislu dobivanja posebnih bodova za predavanje), onda oni nisu u ravnopravnom položaju u odnosu na druge. Kategorija 5. - Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja - postoje različita mjesta gdje se mogu objavljivati takvi sadržaji, pa je pitanje kako i tko će vodii evidenciju o broju objavljenih sadržaja i na koji način. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 766 | Emilija Dodig | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8, u kategoriju UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE predlažem uvesti bodovanje za izvođenje terenske nastave s učenicima, npr. za terensku nastavu u trajanju minimalno 2 dana - 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 767 | Ivana Orešić | PRAVILNIK , Članak 8. | Žalosno je što su učitelji jedina profesija kojoj napredovanje ovisi o aktivnostima koje se uopće ne tiču njihovog primarnog posla - a to je rad s učenicima!!! Ne bi li bilo normalno da npr. mentorstvo učenicima na državnoj razini nosi 5 bodova, na međunarodnoj 6 bodova, a da nekakvo predavanje ili radionica za druge učitelje nosi 1-2 boda? Ne bi li omogućavanje učenicima susretanje s nastavnim sadržajima u nekom izvanučioničnom kontekstu (npr. večer matematike, Teaterspiele, noć čitanja, susreti s izvornim govornicima, sudjelovanje na priredbama) trebalo nositi više bodova od objavljivanja rada? Učitelji nisu znanstvenici, i njihov posao nije pisati znanstvene ili stručne članke; oni nisu niti autori udžbenika; nisu niti tu kako bi drugim učiteljima omogućili usavršavanje - naš su posao učenici, i bodovanje za napredovanje bi trebalo reflektirati upravo takav stav. Ovako će se dogoditi da učitelji sa zvanjem mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika (bolji bi bio naziv "viši savjetnik") zapravo ne stignu raditi sa svojim učenicima jer moraju raditi sve ostalo kako bi ostali u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 768 | Martina Belković | PRAVILNIK , Članak 8. | Primjedbe i prijedlozi na članak: ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA: Kod bodovanja mentorstva učenicima boduje samo kvantiteta, a ne kvaliteta (dakle - broj učenika, a ne postignuti rezultati). Mentorstvo studentima se treba bodovati po studentu, a ne po godini - može se staviti i do 5 studenta 1 bod, 5-10 student 2 boda, itd. Kategorija PREDAVANJA/RADIONICE Što znači ogledni sat na školskoj razini, kolika mora biti “publika” za taj sat (može li jedna kolegica drugoj sjesti u razred i to je ogledni sat?) i tko će izdati potvrdu za taj ogledni sat? Zašto je dijeljenje primjera dobre prakse važnije nego ostala predavanja, radionice isl.? I gdje će se to dijeljenje odvijati i tko će to vrednovati (da je to stvarno primjer dobre prakse)? Kategorija ONLINE EDUKACIJE Zašto je sudjelovanje u online edukaciji važnije od sudjelovanja u edukaciji uživo za npr. nastavnike u plesnim i glazbenim školama? Kategorija RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA Uloga voditelja ŽSV-a nije promocija sebe, nego organiziranje stručnih skupova za nastavnike iste struke. Predlažem brisanje dijela teksta: “te mininmalno jedno održano predavanje/radionicu godišnje”. Ionako su predavanja bodovana u drugoj kategoriji, a ovako ispada da voditelj ne dobije ni bod, iako kvalitetno radi posao. Smatram da treba povećati broj bodova za vođenje stručne udruge u odnosu na stručni klub ili društvo. Kategorija STRUČNI ČLANCI... Tko kontrolira kvalitetu objavljenih otvorenih obrazovnih sadržaja? Kategorija UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Ova kategorija ne bi smjela biti obavezna jer nisu svi nastvanici u ravnopravnoj poziciji (glazbene škole nemaju timove za kvalitetu, ne sudjeluju u samovrednovanju, nemaju školske listove, web stranice im ne uređuju nastavnici...). Trebalo bi i preciznije definirati “javno događanje u školi”. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 769 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 8. | Općenito predlažemo ujednačavanje kriterija i bodova po kategorijama jer je trenutno veliki nesrazmjer u broju bodova po kategorijama (kako smo naveli u općem komentaru na prijedlog Pravilnika). Nejasno je iz kojeg se razloga razdvajaju kategorije PREDAVANJA I RADIONICE od ONLINE EDUKACIJA? Naime edukacije uživo i one online trebale bi barem jednako vrednovati jer su često zahtjevi edukacija uživo i veći od onih online, traju duže i uključuju visoki angažman polaznika i onih koji ih izvode. Stoga predlažemo spajanje ovih dviju kategorija. Uz to online edukacije se već boduju kroz kontinuirani profesionalni razvoj u člancima 5.,6. i 7. pa može doći do situacije u kojoj se za istu on line edukaciju učitelji dobivaju dupli broj bodova. Također, u istoj kategoriji navodi se “Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)”. Što je to pozitivna evaluacija? Hoće li postojati neki ujednačeni evaluacijski obrazac pomoću kojeg će se uvesti standardi i moći raditi komparacija podataka? Što ukoliko netko radi na međunarodnom projektu koji ima već zadane evaluacijske obrasce, kako će se komparirati podaci i procjenjivati što je pozitivna evaluacija? Nadalje, u istoj kategoriji se navodi „Dijeljenje primjera dobre prakse“ primjene inovativnih metoda poučavanja. Tko određuje i prema kojim kriterijima što je to dobra praksa i što je to inovativno poučavanje? Predlažemo uvrštavanje sudjelovanje u zajednicama učenja i drugim refleksivnim grupama te vođenje zajednica učenja i drugih refleksivnih grupa kojih je sve više u Hrvatskoj i koje su učinkoviti oblik kontinuiranog profesionalnog razvoja. Predlažemo da se bodovanje u kategoriji „Predavanja i/ili radionice“ različito boduje s obzirom na broj sati predavanja/radionica zbog razlika u zahtjevnosti. Također, ovakvim načinom bodovanja se potiču kraća i neučinkovita stručna usavršavanja umjesto onih koja su sveobuhvatna, modularna, koja omogućavaju primjenu u praksi i povratnu informaciju na praksu. Kategorija STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI ima 13 podkategorija s 43 navedena boda. Autorstva i suautorstva udžbenika i online sadržaja su najviše bodovana sa 6 bodova i očito po predlagatelju se smatraju najvrednijim dijelom posla odgojno-obrazovnih radnika dok mi smatramo kako druge kategorije imaju puno veći učinak na unaprijeđneje odgojno – obrazovnog procesa i rada škole. Kategorija UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE ima samo 8 podkategorija s 12 bodova te od tih 8 njih 5 podkategorija nije primjenivo za ravnatelje, a upravo za ovu kategoriju se smatra da je namijenjena ravnateljima i stručnim suradnicima i njihovom napredovanju (koje do sada praktički nije bilo moguće, a izgleda da ni ovim Pravilnikom neće biti moguće). „Rad u povjerenstvima, radnim skupinama“ premalo se vrednuje budući da se obično radi o kontinuranom čak i višemjesečnom angažmanu. U kategoriji PROJEKTI predlažemo uvođenje nove kategorije “Vođenje ili koordiniranje projekata na razini škole u suradnji s lokalnom zajednicom i organizacijama civilnog društva” (po projektu) – 2 boda. Isto tako potpuno jednaki broj bodova dodjeljuje se nekome tko je napisao i poslao projektni prijedlog (neovisno o tome je li projekt prošao na natječaju ili ne) i to vodi li ili koordinira netko jednogodišnji projekt na školskoj razini. Smatramo kako se ovdje ne radi o jednakom obimu posla i da je daleko zahtjevnije voditi projekt nego ga pisati. U kategoriji RAD NA UNAPRIJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA najviše, 4 boda, se daje za sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Iz ovoga ispada da Hrvatska planira stalno provoditi neke eksperimente u obrazovanju što se stvarno nadamo da nije točno jer je potpuno neodrživo za sustav. Uz to vrlo je neodgovorno Pravilnik koji bi trebao na snazi biti dulje od mandata jednog ministra/ice isključivo kreirati prema sadašnjem stanju i potrebama. Predlažemo smanjenje broja bodova na 1. Predlažemo i eventualno uvođenje novog kriterija, a to je „Sudjelovanje u evaluaciji eksperimentalnog programa“ – 1 bod. Uz ovo Pravilnik nagrađuje samo one koji su u eksperimentalnim programima koje provodi Ministarstvo što je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju koji u čl.29 definira tko sve može inicirati i provoditi eksperimentalne programe: 3) Eksperimentalni program može predložiti školska ustanova, Ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. (4) Kada eksperimentalni program predlaže školska ustanova, podnosi Ministarstvu zahtjev radi odobravanja izvođenja eksperimentalnog programa uz koji obvezno prilaže dokaze o osiguranim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka. Prema tome potrebno je proširiti provedbu eksperimentalnih programa na sve one institucije koje prema Zakonu imaju pravo na to (naravno, uz odobrenje MZO-a). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 770 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 8. | Stavka Kriteriji vrednovanja stručno- pedagoškog rada je netočna. Navedene su kategorije aktivnosti ili elementi i kriteriji vrednovanja dijela stručno- pedagoškog rada. Dakle, ovo su Kategorije aktivnosti i kriteriji vrednovanja dijela stručno- pedagoškog rada. Na žalost, ovaj Pravilnik ne predviđa vrednovanje neposrednog odgojno- obrazovnog rada s učenicima, što je njegov ogroman nedostatak, radi čega nije riješen problem transparentnog postupka napredovanja koji će se temeljiti na objektivnom vrednovanju neposredno odgojno- obrazovnog rada kao najznačajnije kategorije aktivnosti stručno- pedagoškog rada na kojoj se temelji odgojno- obrazovni sustav. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja treba promijeniti u Dijeljenje primjera dobre prakse. Većim brojem bodova se boduje recenzija članka nego objavljivanje stručnog članka. Vođenje školskog tima za kvalitetu se boduje istim brojem bodova kao vođenje županijskog stručnog vijeća na županijskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje i većim brojem bodova od vođenja stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća godišnje. Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća godišnje bi trebalo bodovati s 2 boda, a vođenje županijskog stručnog vijeća s 3 boda. Za uređivanje školske mrežne stranice je osoba zadužena u školi i time se ne vrednuje rad onih koji pišu tekstove za školske stranice. Nema potrebe da online edukacije budu zasebna kategorija, pogotovo kad je organizacija i/ ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima jedna kategorija. Online stručna usavršavanja su sastavni dio stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja pa onda trebaju biti dio kategorije Predavanja i/ili radionice. Na način na koji se boduje sudjelovanje u online stručnom usavršavanju na državnoj razini treba se bodovati i svako stručno usavršavanje koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, minimalnog trajanja 5 sati, u kojem sudionici sudjeluju u radu radionice ili evaluaciji radionice/predavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 771 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorije aktivnost: Online edukacija: Stavak 2 - 5 sati edukacije za 2 boda i još 1 bod za daljnjih 10 sati????? Stavak 4 - 10 sati međunarodna razina (dakle ne materinski jezik) i još 1 bod za daljnjih 10 sati????? Premalo bodova za previše sati edukacije. Edukacija je daleko zahtjevnija od npr. vođenja udruge ili rada u povjerenstvu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 772 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8 - Kategorija: Projekti - bodovi se računaju 2 puta za istu aktivnost (samo drugi naziv) - stavak 3, 4, 5, 6, 7 (vođenje ili koordiniranje....) sa stavkom 8, 9, 10 (sudjelovanje i doprinos). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 773 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 8. | ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA: dodati: Mentorstvo učenicima na školskoj razini - 1 bod za svaku kategoriju PREDAVANJA I/ILI RADIONICE: Ne limitirati suautore za županijsku ili državnu razinu na do dva suautora. Naime, zahtjevnije konferencije, predavanja i radionice često iziskuju rad više suautora. Ukoliko se odluči limitirati broj suautora, onda je potrebno u Pravilniku definirati da se do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika prizna i boduje i suautorstvo više autora od navedenog jer nije pošteno prema grupama autora koji su do sada već odradili nekoliko radionica, predavanja i konferencija na županijskoj i državnoj razini da ih se zakine za te bodove. Povećati broj bodova za međunarodne radionice: za sudjelovanje 2 boda, za autorstvo 3 boda. PROJEKTI: Vođenje ili koordiniranje svih projekta i sudjelovanje i doprinos realizaciji uz već određene bodove, dodati i bodove po godini: 1 bod RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA: dodati: član upisnog povjerenstva za upis u osnovnu školu, srednju školu i fakultet: 3 boda Sudjelovanje u eksperimentalnom programu: dodati i e-Škole DODATI: Organiziranje terenske i izvanučioničke nastave isto treba bodovati: jednodnevne 1 bod, dvodnevne 2 boda, višednevne 3 boda, a one izvan granica RH u trajanju od najmanje 3 dana 4 boda. Volonterski poslovi u udrugama, bolnicama, centrima... za svako volontiranje 3 boda | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 774 | Lidija Čilić Burušić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se svakako boduje stjecanje doktorata znanosti. Na taj način dodatno potičemo učitelje na daljnje usavršavanje kao što je to npr. u Njemačkoj, gdje veliki broj srednjoškolskih profesora ima doktorate znanosti. Također predlažem da se svakako boduje volontiranje u različitim ustanovama, udrugama i sl.. Svaki korak ka osvještavanju društva da se s drugima treba dijeliti znanje, vrijeme i sl., veliki je napredak, a može biti potican u obitelji ili od učitelja koji daje vlastiti primjer nesebičnog pomaganja. Predlažem i da se objavljivanje stručnih i znanstvenih članaka u časopisima boduje s više od jednog boda. Nedostatkom Pravilnika smatram smanjene mogućnosti napredovanja stručnih suradnika te smanjene mogućnosti napredovanja učitelja koji rade s djecom s teškoćama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 775 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u Članku 8 - Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) doda i Mentorstvo učenicima koji nisu znali i govorili hrvatski jezik, a učitelji i nastavnici su ih naučili. U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske postoje i škole za nacionalne manjine. Nažalost, mnogi učenici dolaze u školu bez znanja državnog jezika. Pred učiteljima i nastavnicima je veliki zadatak. Takve je učenike potrebno naučiti jezik, a to je iznimno težak i zahtjevan posao. Jeste li ikad imali u razredu učenika koji ne zna nijednu hrvatsku riječ, a nakon četiri godine gimnazijskog obrazovanja čeka ga matura?! E, to je mentorstvo i posao! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 776 | INES JANČULA | PRAVILNIK , Članak 8. | Na prvi pogčed se čini da je više kategorija za skupljanje bodova i da je stvorena mogućnost za lakše skupljanje, ali nakon pažljivijeh čitanja stječe se dojam da ipak nije tako. Mnogi nastavnici su i diskriminirani jer rade u školama gdje nije lako skupiti bodove ovako propisane (ako ne i nemoguće) ili predaju predmet gdje nemaju tolike mogućnost za skupljanje bodova (npr. povijest). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 777 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 8. | Možda se željelo olakšati nastavnicima da dobiju bodove za aktivnosti za koje do sada nisu mogli i ne ostaviti višim savjetnicima preveliku slobodu da odrede što će priznati ili ne, ali je dojam da se ovim nije postigao veliki napredak, a u nekim elementima čak i nazadovanje: - nazadovanje jer se dodatno nastavnike pretvara u sakupljače bodova i više nego što je bilo - brojni su primjeri gdje nije definirano što nešto točno znači i opet će biti prevelike slobode onoga tko priznaje bodove hoće li to učiniti ili ne, da ne nabrajam sve (ima ih više desetaka primjera) samo neki: što znači "i slično" kod natjecanja smotri i sl., nadalje što se podrazumijeva pod dijeljenjem primjera dobre prakse i ako to netko i podijeli nije doređeno da sudionici ocjene je li to zbilja bila dobra praksa (ili je nastavnik iznio neki običan sat), što znači "doprinos struci" ... je li dovoljno članstvo u nekoj udruzi ili neka funkcija u njoj, aktivizam ili što drugo, nije jasno što je "predavanje ili radionica" - koliko treba trajati da bi se takvim nazivalo, što je on-line edukacija, je li to samo ona koju je organiziralo ministarstvo ili bilo koja druga, ako mi držimo takvu edukaciju ubraja li se u to npr.video tutorial kojeg snimi nastavnik i objavi na Youtube-u? - mentorstvo pripravnicima donosi zamislite čak 3 boda ( u prijevodu 10% za mentora, samo 5% savjetnika ili jadnih 3,75% za izvrsnog savjetnika), a ako sam ja mladu osobu kroz godinu dana naučio kako dovoljno kvalitetno raditi da uspije položiti stručni ispit, nisam li samim time mentor, a ne samo 10% mentora uz put budu rečeno da tih godinu dana tu ulogu radite za lijepe oči, bez naknade, mentorstvo pripravniku koji je uspio položiti stručni ispit iz prvog pokušaja trebalo bi donositi barem 50% bodova potrebnih za status mentora i tako dalje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 778 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 8. | Imajući u vidu ukupan broj bodova potreban za napredovanje i propisane kriterije, jasno je da brojnost kriterija ne podrazumijeva i lakše stjecanje bodova. Neke aktivnosti zahtijevaju velik angažman radnika da bi se izvršile, za to dobije 1 bod (pr. objavljivanje stručnog članka, mentorstvo studentima, priprema i pisanje projekta itd.), a upitno je i hoće li imati mogućnost tu aktivnost u potpunosti izvršiti. Primjerice, za pisanje kvalitetnog stručnog članka potreban je izniman trud, rad na literaturi, analiza podataka i dr., pitanje je gdje će se taj članak moći objaviti, koliko će uredništvo nekog časopisa željeti uzeti rad, procedura recenzije i objave je dugotrajna i na kraju sve to vrijedi 1 bod. Pisanje znanstvenih radova nisu uzeti u obzir što je zasigurno propust. Nadalje, pisanje, priprema i vođenje projekta daleko je složenije, a svi djelatnici nemaju jednake mogućosti za sudjelovanje u njima (o tome ovisi i lokalna sredina u kojoj djelatnik radi i predmet koji predaje). Velika je pažnja posvećena projektima, a nije definirano što on podrazumijeva ni što je potrebno da bi se zadovoljila kategorija projekta. Pitanje je kako će se vrednovati online edukacija i što ona podrazumijeva - je li to Loomen gdje se evidentira provedeno vrijeme ili nešto drugo? Gdje se objavljuju ogledni primjeri propisani u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji i kako to objektivno vrednovati? Kako će se objektivno vrednovati "dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja"? Hoće li postojati nekakva platforma za to, tko će odrediti što je inovativno, a što ne? Mislim da je nepotrebno propisivati kriterij sudjelovanja u eksperimentalnom programu (i još ga bodovati s 4 boda) jer u takvim programima ne sudjeluju sve škole, oni su privremeni i za duži period kojem pretendira ovaj Pravilnik pitanje je koliko će biti inicijative da se provodi neki eksperimentalni program. Ako su se time željeli istaknuti trenutni eksperimentalni programi koji se provode, jasno je da su u nepovoljan položaj stavljeni svi oni djelatnici koji ne rade u školama odabranima za to. Sudionike eksperimentalnih programa može se nagraditi ili vrednovati njihov rad i na druge načine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 779 | Maristela Rubić | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam novi Pravilnik jer je važeći nepravedan, netransparentan i ne uzima u obzir mnoge aktivnosti koje učitelji obavljaju. Kako bi se određeni pojmovi definirali jasno i nedvosmisleno evo nekoliko prijedloga za dopunu. Kategorija Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima: Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) treba dopuniti po učeniku ili ekipi. Ovako su učitelji predmeta u kojima se učenici natječu pojedinačno u neravnopravnom položaju u odnosu na učitelje koji su mentori u ekipnim natjecanjima. Kategorija Predavanja i/ili radionice Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. Kategorija Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) (1 bod) Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci, te odvojiti bodovanje za samostalno autorstvo od suatorstva. Kategorija Projekti Treba preciznije definirati pojam projekt (npr. je li projekt sakupljanje plastičnih čepova u školi). Razdijeliti projekte financirane sredstvima EU, znanstveno-istraživačke projekte, projekte kojima se osigurava financijska i materijalna oprema škole, projekti u okviru otvorenih dana škole, projekti kojima se obilježavaju važniji datumi kroz godinu. Kategorija Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja Sudjelovanje u eksperimentalnom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 780 | Ana Šterpin Zagoranski | PRAVILNIK , Članak 8. | Čl. 8 - Po predloženom pravilniku piše da se dobivaju bodovi za »Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl.“. Svakako treba se vrednovati i izvrsnost dodatnim bodovima za mentore učenika koji su osvojili 1. 2. i 3. mjesto, odnosno 1. 2. ili 3. nagradu, ovisno o nagradi ili osvojenom mjestu. Učenička postignuća su uz naravno talent i rad učenika pokazatelj i kvalitete rada samog učitelja. - Na koji način će se evaluirati predavanja? Što je sa brojnim predavanjima koja su održana do trenutka donošenja novog pravilnika ili do trenutke kad bude doneseno kako će se evaluirati? - Što je sa glazbenim i plesnim školama kod kojih nema za sada online edukacija? - Kod umjetničkih škola uz stručne članke, nastavne i obrazovne sadržaje treba svakako uvrstiti umjetničke radove. - Za umjetničke škole treba se uvažiti i brojna javna predstavljanja, nastupi, radovi itd. koji se izlažu na nivou i za potrebe grada, županije…. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 781 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 8. | 1. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA Stručni suradnici mogu vrlo malo sudjelovati u ovoj kategoriji. 3.ONLINE EDUKACIJE Predlažem da se stavi u naslov: I OSTALE EDUKACIJE Poslijediplomski specijalistički studij povezan sa strukom- 10 bodova Poslijediplomski doktorski studij povezan sa strukom- 20 bodova RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Rad u strukovnim udrugama ( ne samo vođenje)- 2 boda po godini STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI dodati - ZNANSTVENI ČLANCI Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) 4 Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) 6 Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju ili članku) 4 Uredništvo časopisa za odgoj i obrazovanje - 6 bodova po broju Objavljivanje ZNANSTVENOG ČLANKA U RECENZIRANIM ČASOPISIMA- 10 BODOVA UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Provođenje istraživanja u svrhu unapređivanja rada škole ( kvalitativna ili kvantitativna)- 4 po istraživanju RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na županijskoj razini (po broju) - 4 Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini (po broju) - 6 | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 782 | Ante Burger | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani pozdravljam donošenje novog pravilnika te bi predložio nekoliko izmjena i dopuna 1.)Definitivno brojka od 20 sati godišnje ili 100 u pet godina za profesionalni razvoj kod npr. mentora, nebi trebalo ograničiti po godini, nego u ukupnom iznosu zbog toga što godišnje učitelj može imati probleme sa skupljanjem ako je riječ o nekoj bolesti i slično(kao i manji broj županijskih skupova koji mogu biti održani u jednoj godini). Kroz vrijeme od 5 godina ostaje dovoljno prostora da sakupi potrebne bodove. Isto tako, smatram da učitelji nebi smijeli sakupljati bodove samo preko Agencije za odgoj i obrazovanje već to mogu i odraditi samostalno. 2.Objavu u stručnom članku trebalo bi jasnije definirati,npr.objava stručnog članka u digitalnom obliku na nekom od obrazovnih portala bodovati s 2 boda,ali objavu znanstvenog rada ili stručnog članka u nekom stručnom časopisu (na što ponekad treba čekati i do 3 godine uz puno strože kriterije) treba vrednovati sa minimalno 3 boda. Objavu stručnog članka na stranom jeziku eng. njem. ili dr. treba vrednovati sa 3 boda. POSEBNO NAGLASITI I VREDNOVATI RAZLIKU IZMEĐU STRUČNOG I ZNANSTVENOG RADA. Znanstveni rad ima svoju težinu i treba ga posebno naglasiti vrednovati u odnosu na stručni rad jer do sada to nije navedeno i stvara dvojbu u bodovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 783 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članak 8. | „Rad na unapređenju sustava obrazovanja“ na međužupanijskoj a pogotovo državnoj razini je do sada bio teško dostupan velikom broju nastavnika, bez obzira na volju i želju za takvim osobnim doprinosom jer se do takvog rada dolazi isključivo imenovanjem od neke skupine pri MZO i u praksi često se određeni krug ljudi ponavlja iz godine u godinu u više takvih povjerenstava, i ostaje nedostupno ostalima. Iz gore iznesenog jasno je da ova kategorija ne bi smjela ni u kojem slučaju biti obavezna kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 784 | Kata Lamešić | PRAVILNIK , Članak 8. | Uz stručni članci i predavanja trebalo bi uvesti i kategoriju znanstveni članci i predavanja na znanstvenoj razini, zatim predavanje studentima na fakultetima jer postoji određeni broj učitelja koji su napredovali i na znanstvenoj razini te imaju mogućnost prikupljanja bodova i na toj razini što itekako doprinosi unapređivanju odgojno-obrazovnog sustava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 785 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 8. | Online edukacije Smatraju li se online edukacije i webinari ili samo programi/edukacije e-učenja? Na potvrdama odslušanih webinara u organizaciji Microsoft Education nisu navedeni sati, kao niti na potvrdama o njihovim edukacijama? Kako će se to onda bodovati? Smatram da sati trajanja edukacije nisu najbolji pokazatelji za bodove! Webinari obicno traju 1h, jel to znači da ćemo za 5 odslušanih webinara (5sati) dobiti 1 bod? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 786 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 8. | Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) - Nadam se da ovo podrazumijeva sve one koji pripremaju, objavljuju vijesti na stranicama škole, a ne samo one koji to imaju u zaduženju/satnici! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 787 | Danijela Klajn | PRAVILNIK , Članak 8. | Svaka škola je vrlo važna institucija u svojoj zajednici. Bliža zajednica ( općina ) često traži suradnju učitelja i učenika škole prilikom obilježavanja manifestacija u mjestu što zbog tradicije, što zbog promocije, a ponekad i na sam poticaj učitelja. Ima učitelja koji vikende provodi s učenicima sudjelujući na raznim manifestacijama, osim toga za manifestaciju je potrebno uložiti puno vremena i izvanškolskih aktivnosti s učenicima pripremajući ih ( nastupi, radionice, izložbe, razna kulturna događanja, … ). Možda bi trebalo takvo sudjelovanje i aktivnosti učitelja uvrstiti u kategoriju mentorstvo učenicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 788 | Brankica Murk | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, podržavam izradu novog Pravilnika koji će pravilnije regulirati dodjelu bodova. "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (1 bod po učeniku)", smatram dobrim u odnosu na dosadašnju praksu kada se nisu dobivali bodovi a nije isto imati jednog ili više učenika na županijskoj razini natjecanja i svakako je motivirajuće za mentore učenika. Nadalje " Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre ili sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju)" (1 bod) Do sada je bod dobivao samo Predsjednik povjerenstava a prema sadašnjoj formulaciji bod bi dobili sva tri člana povjerenstva. S tim da u manjim školama gdje je jedan učitelj iz struke a ostali učitelji drugih predmeta, zanima me imaju li i oni pravo na bod iako je npr. u povjerenstvu za biologiju član povjerenstva učitelj fizike ili recimo hrvatskog jezika u nedostatku drugih jer je škola dislocirana i učitelji STEM područja na dan natjecanja nisu u toj školi, tj ne mogu biti članovi povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 789 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 8. | Nedostaje objašnjenje koja natjecanja se vrednuju - piše razina, no nedostaje objašnjenje smatraju li se sva natjecanja kategorija aktivnosti ilii samo ona u organizaviji Ministarstva ili AZOO. U umjetničkim školama to je od iznimne važnosti. Kako valorizirati ogledni sat na školskoj razini? Nedostaje objašnjenje tko treba biti prisutan na predavanju, radionici ili oglednom satu (učenici, roditelji, kolege, stručni suradnici...) Što se vrednuje kao primjer dobre prakse inovativnih metoda poučavanja? Potrebno je objasniti je li to korištenje novih materjala ili npr. mobilnih aplikacija ili stvaranje kritičkog i kreativnog mišljenja učenika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 790 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, Vidim da već ovdje ima dosta komentara. Ovo je očito najzanimljiviji dio pravilnika. Pročitao sam dio, pa da se ne ponavljam previše, izdvojio bih nekoliko stvari: - Predavanje ili radionica na međunarodnoj (ili bilo kojoj drugoj) razini zahtijevaju "pozitivnu evaluaciju od strane sudionika"; nije mi jasno kako će se vršiti evaluacija od strane sudionika i kako će se ona dokazivati. Isto tako, što sa dosad održanim predavanjima koja su donosila bodove po starom pravilniku, ali nije izvršena nikakva evaluacija po njihovom završetku. Neće li valjda svi ti bodovi propasti?! - Stručno vijeće na razini škole može biti bilo što.. Možda malo preciznije definirati na što se točno odnosi.. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 791 | Marija Mikulić Bošnjak | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, lijep Vam pozdrav iz Osijeka. Javljam Vam se na ovo savjetovanje kako bih uputila na slučaj učitelja i nastavnika likovne kulture i likovne umjetnosti koji se nalaze između dvaju sustava - Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva kulture. Naime, svaka škola svoju vidljivost u zajednici postiže zalaganjem mnoštva pojedinaca, a među njima je svakako vrlo bitan rad učitelja i nastavnika likovne kulture čiji rad i napore treba vrednovati i putem ovakvih dokumenata. Osim što je potrebno vrednovati izložbe u kojima učitelj i nastavnik sudjeluje/koje organizira/ mentorirajući učenike različitih uzrasta, vrlo je bitno ne propustiti bodovno nagraditi još jedan vid djelovanja u zajednici - a to su skupne i samostalne autorske izložbe učitelja i nastavnika likovne kulture. Ekvivalent za učitelje i nastavnike, primjerice, glazbene kulture i umjetnosti bi bili javni koncerti, a u ovom dokumentu se spominje kao ekvivalnet objava stručnog članka u publikacijama. Korektno je onda da se i samostalne i skupne izložbe navedu kao jedan od mogućih načina prikupljanja bodova jer se također radi o javnom djelovanju, samo okvir nije znanstveni nego umjetnički. Vrlo je bitno ne propustiti vrjednovati umjetničke aktivnosti učitelja i nastavnika jer samom činjenicom da su zaposleni nemaju priliku konzumirati prava koja bi im inače pripadala kada bi ostvarili status slobodnoga umjetnika. Ovako, uz rad u školi doprinose hrvatskoj kulturi, a to se nigdje ne vrednuje. Bilo bi korektno kada bi se u obzir uzele barem samostalne tuzemne izložbe u uvaženim galerijama priznatim od strukovne udruge HDLU- a te samostalne izložbe u inozemstvu i skupne i međunarodne žirirane izložbe. Mnogo mojih kolega, uključujući i mene samu djeluje na dva kolosijeka - istovremeno izvršavajući savjesno sve svoje obaveze u školi i svojim stvaralaštvom doprinoseći hrvatskoj kulturi. To je, po meni kao učiteljici likovne kulture i nastavnici likovne umjetnosti i istovremeno autorici mnoštva likovnih djela izlaganih u zemlji i inozemstvu, stvar vlastita habitusa, ali ipak treba takvu vrstu djelovanja vrjednujući ga institucionalizirati kako se ne bi svelo na imanentno, djelovanje odvojeno od umjetnosti koju istovremeno poučavamo. Unaprijed se zahvaljujem na uvažavanju ovoga, za likovne umjetnike i učitelje i nastavnike likovne kulture i likovne umjetnosti, iznomno važnoga prijedloga. S poštovanjem, Marija Mikulić Bošnjak, mag.educ.art. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 792 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja- navedeni stavak je nedorečen, potrebno ga je preciznije definirati kako bi bio primjenjiv u praksi Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)- nije jasno određeno kako se vrednuje isto predavanje održano na više različitih stručnih skupova. Nije isto pripremiti i održati 2 različita predavanja odnosno 2 predavanja s istom temom. Što ako je neko predavanje pripremljeno i održano uz financijsku naknadu, a što ako predavanje nije praćeno financijskom naknadom ? Vrednuje li se i jedno i drugo. Smatram da je ovo jako važno precizno navesti da bi se izbjegli nesporazumi. Također treba jasno naglasiti vrednuje li se na isti način predavanje koje je učitelj održao na stručnom skupu koji je vezan uz njegovu struku ili na stručnom skupu neke druge struke Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja na školskoj, županijskoj i državnoj razini– smatram da bi trebalo drugačije bodovati rad Predsjednika povjerenstva ( Odgovorne osobe ) i članova povjerenstva jer Odgovorna osoba novi ipak puno veći teret organizacije i provedbe samog natjecanja počevši od školske razine. Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje – Smatram da ovaj stavak treba drugačije formulirati. Navedeno se može ovako tumačiti: „Minimalno jedno predavanje“ znači u praksi sljedeće: Ako je voditelj održao 3 sastanka godišnje i 1 predavanje dobiva 2 boda, a ako je održao 5 sastanaka godišnje i 5 predavanja također dobiva 2 boda. Smatram da to nije u redu. Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)- nije jasno na koji način se ova aktivnost može vjerodostojno dokazati. Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja)- smatram da je potrebno detaljnije precizirati kriterije za vrednovanje digitalnih obrazovnih sadržaja Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) – nije jasno misli li se ovdje na izvannastavne aktivnosti koje učitelj ima u redovnom tjednom zaduženju ili ove poslove obavlja volonterski. Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju)- smatram da bi trebalo preciznije napisati što se smatram pod javnim događanjem da bi se izbjegli nesporazumi prilikom vrednovanja rada. Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji)- smatram da bi trebalo preciznije formulirati, npr. nije isto ima li netko ove aktivnosti u redovnom tjednom zaduženju ili ove poslove obavlja volonterski. ¸ Postoje brojne aktivnosti koje se tijekom školske godine provode s učenicima na razini škole, a osmišljavaju ih , pripremaju, organiziraju i provode samo pojedini učitelji i u to ulažu ogroman trud, a nisu vrednovani - Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, Obilježavanje Tjedna programiranja, Obilježavanje Sata kodiranja, pisanje članaka za mrežne stranice itd. . Navedeni učitelji ovim aktivnostima uvelike unaprjeđuju rad škole i taj rad treba vrednovati. Brojne druge odgovorne uloge u školi kao što su Predsjednik povjerenstva za provedbu elektroničkih upisa u srednju školu, Administrator resursa i slični poslovi - ove poslove koji iziskuju dodatni rad godinama obavljaju uvijek jedni te isti učitelji a njihov rad ni na koji način nije vrednovan niti je vidljiv u tjednom zaduženju (odnosno ne mogu zaključiti iz navedenih stavaka vrednuje li se navedeno na neki način). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 793 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini, uz objavu rada (po broju) – Objavu gdje? Uz pregled i recenziju? Isto se odnosi i na sljedeće retke. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 794 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju) – Što je javno događanje? Je li to svaka aktivnost otvorena za roditelje i javnost poput priredbe, izložbe, sajma, otvorenih vrata, radionica za roditelje i sl. ? Kako se dokazuje ovakva aktivnost? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 795 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) – Što znači uređivanje školske mrežne stranice? Odnosi li se samo na administratora ili svi učitelji koji pripremaju materijal i/ili objavljuju na mrežnoj stranici škole dobivaju bodove? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 796 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu) – potrebno smanjiti mogućnost različitog tumačenja preciznijom formulacijom. Što je to doprinos realizaciji rezultata? – isto se odnosi i na sljedeća dva retka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 797 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) - kada za 10-20 sati date 4 boda koji je razlog da netko ne ostvari 4 boda tako da napravi 2 materijala za 2 sata što je moguće prema prethodnom retku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 798 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) - nejasno, što je otvoreni obrazovni sadržaj – prema izvoru na internetu to može biti jedna slika, video ili audio zapis – treba li biti pregledano? Objavljeno gdje? Ako sami izrađujemo, zar to nije autorsko djelo? I kad napišete do 10 sati to je od 1-10, postoji mogućnost manipulacije i izrade više malih otvorenih obrazovnih sadržaja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 799 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova) – objavljenih gdje? Moraju li biti pregledani i recenzirani? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 800 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na lokalnoj ili županijskoj razini (po godini) – što je stručna udruga povezana s obrazovanjem? Potrebno je definirati na što se to odnosi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 801 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije) – daje mogućnost manipulacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 802 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – IZRAZITO nejasno, a nosi 4 boda. Ljudi primjere dobre prakse dijele često neformalno što je teško utvrditi. A predavanja i ogledni sat na različitim razinama(školska, županijska, državna i međunarodna) je već određen bodovima u ranijim dijelovima članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 803 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)- vrlo je nezgodna ova pozitivna evaluacija od strane sudionika - potrebno je definirati kako će se evaluirati i analizirati – odnosno koje je značenje riječi „pozitivno“.(isti komentar se odnosi i na sljedeća dva retka) Iskustvo mi kaže da ljudi ne vole evaluirati, a kad bude trebalo evaluirati 3,4,5,6...20 predavača, mislim da to neće funkcionirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 804 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) – izvrstan prijedlog, ali nejasan – predavanje, radionica ili ogledni sat se održava kome, pred kim, kako se dokazuje? Za ovakve bodove bi trebalo propisati kako izgleda potvrda kojom dokazujemo aktivnost, tko je potpisuje i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 805 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) – trebalo bi pisati po studentu, umjesto po godini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 806 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) – premalo je 2 boda u odnosu na druge aktivnosti koje nose te bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 807 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo učenicima – kako dokazati za prethodne godine kada imamo samo zahvalnicu i to jednu po godini, a ne po broju učenika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 808 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 8. | Tablicu bi trebalo napisati preglednije – na primjer numerirati kako bi se lakše organizirali dokazi o provedenoj aktivnosti u dosjeu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 809 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 8. | Čini nam se da se puno više pozornosti posvetilo projektima, osmišljavanju i dijeljenju materijala, stručnim člancima i radu na unaprjeđenju sustava obrazovanja i da se tu dobije puno više bodova; sve to ne dokazuje da je osoba kvalitetna u radu na satu. Netko može biti autor raznih udžbenika, članaka, voditi projekte, a da u radu s učenicima ne zadovoljava. Nadamo se da će da će u procesu procjene usvojenost ishoda učenja također biti presudna. Također, zanima nas - sudjelovanje u projektima se boduje, međutim što je s onim napisanim i osmišljenim projektima koji ne prođu i nisu izabrani - ulaze li oni u kategoriju: "Priprema i pisanje projekta na državnoj razini (po projektu)"? U "Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja" dodati: Dodati aktivnosti: - sudjelovanje u educiranju, ocjenjivanju i modeliranju državne mature -2 boda - sudjelovanje u organizaciji i provedbi ispita državne mature - 1 bod | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 810 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 8. | - Kategorija 1.– sadrži 9 Podkategorija od kojih samo prve 3 ovise o želji i sposobnosti nasatavnika/ce. Sve ostale ovise o ravnatelju ili agenciji . - Kategorija 2.– Podkategorija 6 – ravnatelj ne želi odobriti i financirati sudjelovanje pod izlikom da nema novca! - Kategorija 5.– Mislim da su autori Pravilnika ili imali velike oči želeći nastavnike „iscijediti „ ili zamislili da isti nisu u razredu već se bave znanošću. Većini prosječnih nastavnika/ca je nedostižna – Da smo se bavili stručnim člancima i recenzijama istih te objavljivanjem znanstvenih radova bili bismo na fakultetima gdje je satnica sa studentima 6 do 9 sati, a ostatak vremena je posvećeno znanosti. Treba navesti koje su to recenzije i tiskovine koje se priznaju? - Kategorija 6.– Projekti –kakvi moraju biti, propisati točne parametre, jer se događalo da ih Savjetnici Agencije ne prihvaćaju ili da savjetnik iz jednog sektora prihvati, a drugi ne. Prihvaćanje istih uvelike ovisi o preporuci Ravnatelja, odnosno simpatiji prema određenom nastavniku/ci. Zaštitom podataka se dodatno onemogućilo povlačenje usporedbi u napredovanju nastavnika/ca gdje je vidljivo da pojedinci napreduju na osnovi bliskosti sa Ravnateljem ili Savjetnikom. Za projekte npr.Erazmus kolege su uzimali ovlaštene Agencije za pisanje projekata – znači li to da će isti dobiti bodove? Kako se dokazuje autorstvo projekta? - Kategorija 8. – u cijelosti je manjkava – ovisi o bliskosti sa Ravnateljem i ljudima iz MZOS. Većini nastavnika/ca nije dostupna! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 811 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Vrednovanje aktivnosti PROJEKTI, priprema i pisanje projekta na državnoj razni. Nejasno je što je zapravo projekt na državnoj razini. Kao voditeljica županijskog stručnog vijeća predlažem „vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje“ smanjiti na minimalno 2 održana sastanka po šk. godini. S obzirom na to da su financijska sredstva kojima voditelji raspolažu vrlo ograničena, treba misliti na kvalitetu , a ne kvantitetu ŽSV-a. Dobro je da imamo razrađene kriterije za napredovanje koji zahvaćaju razne vidove naše djelatnosti, ali neposredan rad s učenicima vrednuje se samo na dva mjesta - mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (što zahvaća malen broj učenika) i projekti. Mislim da zaslužujemo da ovaj Pravilnik izrijekom spomene i neposredan rad s učenicima izvan redovne nastave u učionici, npr. izvanstranačku nastavu, terensku nastavu, stručne posjete i sl., odnosno upravo ono što najbrže i najbolje dovodi do ostvarivanja ishoda zadanih kurikulom. Zato predlažem da se cjelina Projekti preimenuje u Izvannastavna djelatnost i projekti, te da se dodaju sljedeće stavke: Organizacija i izvođenje izvanučioničke nastave i stručnih posjeta (po broju) 1 bod Terenska nastava u trajanju do dva dana 1 bod Terenska nastava u trajanju od tri do četiri dana 2 boda Terenska nastava u trajanju od pet i više dana 3 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 812 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 8. | Potrebno je i bodovima vrednovati: -rad ispitnog koordinatora i zamjenika ispitnog koordinatora za državnu maturu, po godini; -stručni skupovi za ispitne koordinatore u organizaciji NCVVO-a ; -edukacije za ocjenjivače ispita državne mature ili nacionalnih ispita u organizaciji NCVVO-a ; -vrednovanje ispita državne mature ili nacionalnih ispita (također se može smatrati radom na obrazovnim sadržajima, edukacijom i unapređenjem rada škole), | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 813 | Darija Vlajnić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u novome Pravilniku izdvoje umjetničke (glazbene i plesne) škole od osnovnih škola na način da se vrednovanje rada nastavnika regulira posebnim člankom. U Članku 8. predlažem uvođenje nove kategorije: Vrednovanje umjetničkog rada u glazbenim i plesnim školama za ispunjavanje uvjeta izvrsnosti te da se dodaju bodovi ne samo za osvojene nagrade učenika i mentora ( samostalni nastup učenika) na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima nego i za korepetitora koji prati solista ili komorni sastav . S obzirom na drugačiji rad u glazbenim školama i na mnogobrojne nastupe, koncerte i natjecanja korepetitor je vrlo važan i odgovoran posao koji također zahtjeva puno rada i vježbanja,te zajedničkim probama i uvježbavanjima pomaže solisti ili komornom sastavu bolju i kvalitetniju izvedbu nekog djela. Potrebno je uključiti i bodovati i rad za opće dobro što znači sudjelovanje u volontiranju ili organiziranje volontiranja, te sudjelovanje i organiziranje humanitarne akcije i to barem s jednim bodom po godini i događanju tj. aktivnosti usmjerene na razvoj socijalnih vještina učenika i povezivanje s lokalnom zajednicom. Velik naglasak je stavljen na izvannastavni rad koji je nesumnjivo važan. No ipak, pri tome ne smijemo zaboraviti sam rad u razredu i sa djecom za koji je neophodna kvalitetna priprema. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave, a edukacija nastavnika prije svega mora biti u korist učenika. - Vođenje stručne udruge, društva. kluba, sekcije - na koje se stručne udruge, društva, klubove ili sekcije ovo odnosi? Specificirati „udruge“ kako ne bi bilo neusklađenih tumačenja različitih Povjerenstava. Specificirati „stručnog društva, kluba ili sekcije“ kako ne bi bilo različitih tumačenja Povjerenstava. Što se tiče povećanja povećanjem broja bodova - mislim da je predloženi broj ipak malo prevelik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 814 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i propravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće? Bespredmetno je bodovanje samog sudjelovanja u projektima, posebno na školskoj razini. U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 815 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Određene kategorije su definirane na razini škole, pa onda za županijsku razinu. Što je sa projektima na lokalnoj razini? Gdje oni pripadaju? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 816 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja - što se sve smatra javnim događanjem - ako je neki projekt ujedno i javni događaj, dobije li se 1 ili 2 boda | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 817 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) - ako osoba uređuje sve navedeno dobiva li se jedan bod ili tri boda? - koliko objava mora biti? jel dovoljna 1 objava u godini za bod? - tko dobije bod? osoba koja je napisala članak ili osoba koja ga je objavila? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 818 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) - što ako pripravnik promijeni školu? - koliko najmanje mjeseci mora biti kako bi se dobili bodovi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 819 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole (po godini) - potrebno je definirati na što se to točno odnosi - ukoliko svi učitelji ispune upitnik o samovrednovanju, dobiju li svi bodove. Ili samo oni koji su voditelji i sudjeluju u evaluaciji? Tko sve može dobiti bodove za ovu kategoriju? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 820 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | u kategorijama gdje je definirano trajanje projekta od najmanje godinu dana, misli li se na kalendarsku ili školsku godinu? - u svakom slučaju, nemoguće je da projekt traje cijelu godinu, dovoljan uvjet bi bio da traje više od 6 mjeseci | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 821 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako dokazati rad na projektu? Koliko učitelja može biti voditelj/koordinator na jednom projektu? Ako cijela škola sudjeluje u projektu, mogu li svi učitelji dobiti bod za sudjelovanje? Ako i vodiš i sudjeluješ u projektu, zbrajaju li se bodovi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 822 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Potrebno je definirati što sve može biti projekt, pogotovo na školskoj razini. Je li projekt "Uređenje školskog panoa", "Dani kruha", neka humanitarna akcija... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 823 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini) - definirati kriterije što točno pripada u ovu kategoriju, jer je dosad svaki savjetnik osobno procjenjivao što će biti bodovano | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 824 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini) - potrebno je definirati što to točno znači (je li dovoljno biti člane neke udruge, biti u upravnom odboru ili nešto treće) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 825 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Ako učitelj sudjeluje na većem broju online edukacija u vremenu kraćem od 5 sati, može li se više takvih edukacija zbrojiti kako bi učitelj za ukupno 5 sati edukacije dobio 1 bod? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 826 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Zašto se online edukacije boduju, a edukacije uživo ne? Treba bodovati oboje ili ništa | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 827 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" nosi 4 boda, a nije jasno definirano na što se to odnosi i po čemu se razlikuje od predavanja/radionica/oglednog sata | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 828 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako ne bi morali objašnjavati na što se odnosi "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" i smišljati neki obrazac, najbolje bi bilo izbaciti taj dio iz pravilnika. Ukoliko ostane, potrebno je definirati što to točno znači i kako se provodi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 829 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod bodovanja natjecanja, trebalo bi biti navedeno "po učeniku ili ekipi", kako ne bi bilo nesporazuma | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 830 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - ispraviti kako bi se bodovalo po studentu, a ne godini | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 831 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se boduje i mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj razini (po učeniku) i osvojili su jedno od prva 3 mjesta sa 2 boda | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 832 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja - koliko maksimalno članova povjerenstva smiju imati - dobivaju li svi članovi povjerenstva bodove - ukoliko je učitelj član povjerenstva nekog predmeta koji ne predaje, ima li isto pravo na bodove | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 833 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja - boduju li se samo natjecanja u organizaciji AZOO-a ili se računaju i natjecanja kao što su Dabar, Klokan, Croatian Makers, Logo liga... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 834 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima - boduju li se samo natjecanja u organizaciji AZOO-a ili se računaju i natjecanja kao što su Dabar, Klokan, Croatian Makers, Logo liga... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 835 | Ivana Bokavšek | PRAVILNIK , Članak 8. | Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada Članak 8. Kategorije aktivnost Predavanja i/ili radionice Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) – je li se isto odnosi i na ogledne satove koji se održe kolegama/učiteljima/nastavnicima iz europskih zemalja koji obavljaju Erasmus+ KA1 jobshadowing aktivnost u školi učitelja koji priprema ogledni sat te iste strane kolege promatraju taj sat? To bi se trebalo smatrati kao ogledni sat na međunarodnoj razini, a samim tim i vrijediti više bodova (4). Ukoliko učitelj pripremi 30 oglednih satova ili radionica za strane učitelje/nastavnike ili stručne suradnike je li se tada računa 30 puta 4 boda ili 30 puta 1 bod? Ako se ovaj primjer ne odnosi na kategoriju predavanja, radionice ili ogledni sat na školskoj razini, na koju se kategoriju odnosi? Mogu li se retroaktivno vrednovati ovakvi održani ogledni satovi u školskim godinama 2016./2017., 2017./2018. i 2018./2019. prema novom Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima? Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu) Je li se odnosi na koordinatora jobshadowing aktivnosti, (domaćina škole u kojoj se jobshadowing aktivnost odvija), koji priprema program za 5 radnih dana prema interesima i željama gostujućih stranih kolega/učitelja/nastavnika iz europskih zemalja? Ako u jednoj školskoj godini, isti koordinator, priprema program, koordinira kolege učitelje iz različitih predmeta iz svoje škole kako bi se program uspješno realizirao, odrađuje sastanke sa kolegama iz europskih zemalja na kojima objašnjava školski sustav RH, pojašnjava nastavne metode i pristupe, podučava primjerima dobre prakse kolege iz europskih zemalja, brine se o korektno ispunjenoj dokumentaciji koju nužno treba predati istim europskim kolegama te vrši pisanu komunikaciju od prvog dogovora do završne etape jobshadowing gostovanja, smatram da 1 bod nije dovoljan za ovakvu dužnost. Nije jasno bodovanje u ovom slučaju. Je li 1 jobshadowing hosting nosi 1 bod u tom slučaju? Npr. ako je koordinator škole obvezan za pripremu 6 različitih programa i prijam 6 različitih skupina učitelja iz europskih zemalja, je li se to računa kao 1 projekt ili 6? Molim da se razmotri ovaj upit, jer krajnje je demotivirajuća činjenica da priprema, organizacija i izvedba programa u kojem predstavljamo dobru praksu hrvatskog učitelja i podučavamo kolege iz drugih europskih zemalja, prođe nezapažen i bez adekvatnog vrednovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 836 | Danijela Božičević | PRAVILNIK , Članak 8. | Jasno postaviti strukturu kriterija u napredovanju imajući u vidu specifičnosti umjetničkih škola ( oblici stručnog rada su i samostalni nastupi na koncertima/ predstavama, korepeticije solistima, sastavima, komornim ansamblima, zborovima, koreografija, a obuhvaćaju sve aktivnosti koje imaju premisu samostalnog ili skupnog glazbenog/plesnog izričaja iskazanog na javnim nastupima). Online edukacije vrednovati kao kontinuirani profesionalni razvoj. Kriterije napredovanja jasno naznačiti mjerljivim pokazateljima pojedinih kategorija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 837 | Sunčana Bašić | PRAVILNIK , Članak 8. | U Članku 8. predlažem uvođenje nove kategorije: VREDNOVANJE UMJETNIČKOG RADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA U UMJETNIČKIM (GLAZBENIM I PLESNIM) ŠKOLAMA u okviru koje bi se vrednovali sljedeći elementi: samostalni umjetnički nastup na koncertu ili plesnoj predstavi, umjetnički doprinos korepetitora na solističkim komornim i zborskim natjecanjima i koncertima, osmišljavanje koreografskog rješenja za predstavu, tisak ili izvedba autorske skladbe (na nosaču zvuka) i sl. Obrazloženje: u umjetničkim (glazbenim i plesnim ) školama realizira se mnoštvo aktivnosti, čak na razini zahtjevnih projekata, kakve nema niti jedna druga vrsta škola. Kolege iz opće-obrazovnih struka imaju mogućnost napredovanja kroz pisanje i objavljivanje stručnih radova i održavanje stručnih radionica te sam mišljenja da i odgojno-obrazovni radnici umjetničkih struka trebaju imati istu mogućnost napredovanja kroz realiziranje prethodno navedenih oblika stručnog rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 838 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji Rad u sturčnim vijećima, udrugama i sl. nije jasno definirano na što se odnosi "Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)" jer ovako napisano može se podrazumijevati kako se doprinos struci daje kroz članstvo u strukovnoj udruzi. Predlažem jasnije definirati na jedan od sljedećih načina: - "Doprinos struci kroz rad u upravnom tijelu strukovnih udruga koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)" ili - "Doprinos struci kroz aktivno sudjelovanje u aktivnostima i/ili projektima strukovnih udruga koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 839 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za održavanje predavanja i/ili radionica navodi se pozitivna evaluacija sudionika. Trebalo bi navesti način provjere/standardizirani obrazac ili brisati potrebu pozitivne evaluacije. "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" nosi 4 boda, a nije jasno definirano na što se to odnosi i po čemu se, npr. razlikuje od radionice na školskoj/županijskoj ili drugoj razini na kojoj se dijele isto takvi primjeri. "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja" - nije jasno gdje se ti sadržaji mogu/moraju objaviti. Trebalo bi pri bodovanju uzeti u obzir i izradu i održavanje web-stranice koja služi kao pomoć i izvor informacija za učenike, a nije nužno službena stranica škole. Trebalo bi bodovati i uspjehe učenika na ispitima Državne mature - npr. 1 bod po učeniku koji je među 10% najboljih po riješenosti ispita iz predmeta koji mu je nastavnik predavao. 3 boda za učenika sa 100% riješenosti. Većina navedenih kriterija uglavnom je primjenjiva za radno mjesto učitelja/nastavnika te ozbiljno diskriminira stručne suradnike, odgajatelje i ravnatelje. Trebalo bi dodatno proširiti kriterije imajući i njih na umu. Ozbiljno su diskriminirani i učitelji/nastavnici u manjim školama i/ili u strukovnim školama u kojima je ponekad, posebno nastavnicima općeobrazovnih predmeta, teško ili gotovo nemoguće s učenicima ostvarivati značajne uspjehe na natjecanjima ili Državnoj maturi (zbog kurikuluma, opremljenosti škole i sastava i broja učenika). Trebalo bi razmisliti da se takvi rezultati, možda neiznimni na razini "elitne" gimnazije, ali iznimni u kontekstu strukovnih škola, dodatno boduju. Općenito se Pravilnik fokusira na apsolutnu izvrsnost u učeničkim postignućima, a uopće ne uzima u obzir koliko je rad učitelja/nastavnika unaprijedio učeničke kompetencije uzimajući u obzir "početno" i "završno" stanje te uvjete u kojima se radilo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 840 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće? Bespredmetno je bodovanje samog sudjelovanja u projektima, posebno na školskoj razini. U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 841 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA od 9 podkategorija njih 7 nije uopće primjenjivo na ravnatelje. Predlažemo dodavanje podkategorije: „Članstvo u školskom povjerenstvu za stažiranje pripravnika, pružanje podrške do stručnog ispita (po pripravniku) - 2 boda“. U tom povjerenstvu su osim mentora koji ovdje dobiva bodove kao i finacijsku naknadu i stručni suradnik i ravnatelj koji imaju niz obveza, a za taj rad nemaju nikakav oblik vrednovanja. U kategoriji PREDAVANJA I /ILI RADIONICE predlažemo povećanje bodova za podkategoriju „Sudjelovanje na međunarodnim radionicama iz RH..na 3 boda“ (umjesto sadašnjih 1 bod) jer smatramo da je to važan oblik aktivnog profesionalnog razvoja koji zahtijeva visoku razinu motiviranosti, znanja stranog jezika i kompetencija učenja i poučavanja te treba biti i primjereno vrednovan. U istoj kategoriji predlažemo dodavanje nove podkategorije: „Sudjelovanje u organizaciji regionalnih, državnih i međunarodnih radionica i stručnih skupova (po događaju) s 4 boda“. U kategoriji RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. predlažemo da se za vođenje stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno 6 održanih sastanka (a ne 3 kao što je navedeno jer je praksa da se uspješna stručna vijeća održavaju jednom mjesečno te ih ima najmanje 9, pa nije jasno od kuda takv minimalni kriterij od 3 sastanka). Za podkategoriju "Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanje na lokalnoj ili županijskoj razini po godini predlažemo 3 boda“, a za „Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj ili državnoj razini po godini s 4 boda“., „Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj/županijskoj razini s 2 boda“, „Vođenje spodtručnog društva na međunarodnoj ili državnoj razini s 3 boda“. Dakle, predlažemo dizanje bodova za navedene kategorije jer se ne može izjednačiti doprinos radu udruge u vođenje udruge s istim bodovima te navedena područja treba vrednovati jer su u pravilu vezana uz volonterski rad kandidata koji doprinosti razvoju sustava. Kategorija STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI ima 13 podkategorija s 43 navedena boda. Dakle, u ovoj kategoriji kandidati mogu ostvariti naveći broj bodova, a od 13 podkategorija njih 11 gotovo da nije primjenjivo za ravnatelje i stručne suradnike svih profila. Autorstva i suautorstva udžbenika i online sadržaja su najviše bodovana sa 6 bodova i očito po predlagatelju se smatraju najvrednijim dijelom posla odgojno-obrazovnih radnika. Smatramo da to nije usklađeno s ostalim podkategorijama jer npr. vijede više nego vođenje ili koordiniranje višegodišnjeg projekta na međunarodnoj razini. U kategoriji PROJEKTI smatramo da je potrebno određenim podkategorijama dati više bodova. Za "Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini" predlažemo 2 boda, a za "Vođenje ili koordiniranje projekta u trajanju od najmanje godinu dana predlažemo 3 boda“, umjesto dosadašnjih 2, te za "Vođenje ili koordiniranje projekta na državnoj razini predlažemo 4 boda“ umjesto 3, za "Vođenje ili koordiniranje projekta na međunarodnoj razini predlažemo 5 bodova“, a za "Vođenje ili kordiniranje višegodišnjeg međunarodnog projekta" predlažemo 5 bodova“ jer ne može biti isti broj bodova za pripremu i pisanje i za vođenje. Kategorija UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE ima 8 podkategorija s 12 bodova te od tih 8 njih 5 podkategorija s 8 bodova nije primjenivo za ravnatelje. To je apsurdna situacija jer se upravo za ovu kategoriju u javnosti govori da je namijenjena ravnateljima i stručnim suradnicima. Naime, sukaldno Zakonu o strukovnom obrazovanju ravnatelj nije član Školskog tima za kvalitetu niti može biti voditelj školskog tima za kvalitetu. Ravnatelj ne izvodi program za vanjske sudionike u regionalnom centru kompetentnosti niti ne vodi regionalni centar kompetentnosti. Regionalnih centara kompetentnosti u RH ima vrlo mali broj te ove podkategorije ne obuhvaćaju veliki broj ljudi. S obzirom da stručni suradnici knjižničari imaju malo podkategorija za napredovanje i s obzirom na važnost organizacije javnih događanja u školi, predlažemo jednu podkategoriju podijeliti u dvije na način da se za "Pripremanje i koordiniranje organizacije javnog događanja u školi (po događaju) s 2 boda“ te za "Sudjelovanje u pripremi i organizaciji javnog događaju u školi (po događaju) s 1 bodom“. Za "Pripremanje i koordiniranje organizacije javnog događaja na županijskoj ili državnoj razini (po događaju)" s 3 boda“, a za "Sudjelovanje u pripremi i organizaciji javnog događaja na županijskoj ili državnoj razini (po događaju) s 2 boda“. U ovoj kategorij ipredlažemo dodavanje podkategorije "Administriranje školskih e-platforma (po godini i po e-platformi s 3 boda“. Također predlažemo dodavanje podkategorije " Vođenje ili koordiniranje izrade strateških dokumenata škole" (po dokumentu) s 3 boda“ te "Vođenje ili koordiniranje stručnih radnih skupina/timova na razini škole (po stručnoj radnoj skupini i po godini) s 3 boda“, zatim "Sudjelovanje u stručnim radnim skupinama/timovima na razini škole (po skupini i godini) s 1 bodom“. Također predlažemo dodavanje podkategorije "Vođenje ili koordiniranje stručnih vijeća na školskoj razini s najmanje 6 održanih sastanka godišnje (po godini) s 2 boda“. Predlažemo "Vođenje izvannastavne aktivnosti po godini s 1 bodom“. U kategoriji RAD NA UNAPREĐENJU SUSTAVA PBRAZOVANJA predlažemo da se podkategorije koje se odnose na provođenje obrazovnog istraživanja dopune s novim podkategorijama " Vođenje ili koordiniranje provođenja obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini s 3 boda“ i "Vođenje ili koordiniranje provođenja obrazovnog istraživanja na međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini s 4 boda“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 842 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Objavljivanje stručnih sadržaja - nije definirano gdje će se objavljivati, tko će pratiti kvalitetu objavljenih sadržaja, autorstvo i sl. - hoće li se prihvaćati i blogovi, mrežne stranice isl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 843 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija aktivnosti Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima – U ovoj kategoriji učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori vrlo teško mogu realizirati bodove zbog nepostojanja natjecanja i smotri za učenike s većim teškoćama u razvoju. za ovu kategoriju učenika postoje samo sportska natjecanja te Državna smotra namijenjena srednjoškolcima. Stoga se učitelji i nastavnici te stručni suradnici edukacijski rehabilitatori ovakvom raspodjelom bodova dovode u nepovoljan položaj. Kategorija aktivnosti Predavanja i/ili radionice – Postavlja se pitanje kako će se dokazivati pozitivna evaluacija od strane sudionika. Ukoliko se ne predvide standardizirani obrasci za evaluaciju upitna je i njezina objektivnost. U istoj kategoriji moguće je čak 4 boda ostvariti kroz Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja a da uopće nije definirano što to dijeljenje podrazumijeva, pod kojim uvjetima, na kojim razinama i kako se isto dokazuje. Kategorija aktivnosti Online edukacije. U ovoj kategoriji premala je razlika među bodovima za sudjelovanje u online edukaciji i njezino vođenje. Također, postavlja se pitanje čemu odvajanje vođenja online edukacija od onih iz kategorije predavanja i/ili radionica kada se u gornjoj kategoriji navode iste održane uživo ili online). Kategorija aktivnosti rad u stručnim vijećima, udrugama i slično – u ovoj kategoriji premala je razlika u bodovima između vođenja stručnog vijeća na razini škole i županijskog stručnog vijeća što je ipak znatno zahtjevniji zadatak. Također, za rad u strukovnim udrugama i njihovo vođenje predviđen je isti broj bodova, što nije realno. Bodovanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada izvan školske ustanove, bez obzira radilo se o kategoriji učenika s posebnim potrebama ili ne, znači bodovanje nečijeg honorarnog rada/posla i kao takvo je besmisleno. Upitno je je li takav rad stručno-pedagoški. Kategorija aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – Kod objavljivanja članaka trebali bi se bodovati ne samo stručni nego i znanstveni članci. Nejasno je zbog čega se zasebno boduje rad u stručnim povjerenstvima radi procjene usklađenosti udžbenika. U dijelu koji govori o objavljivanju oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s teškoćama – nije jasno gdje se objavljuju navedene prilagodbe. Također, bodovanjem ove aktivnosti potiče se stav da postoje univerzalne, unificirane prilagodbe što nije u skladu sa spoznajama inkluzivne pedagogije i principima individualizacije i prilagodbe. U kategoriji aktivnosti projekti nejasne su kategorije projekata „državne razine“. Uključuje li taj pojam financiranje od strane nekoga unutar RH, partnerstva unutar RH ili nešto treće? Bespredmetno je bodovanje samog sudjelovanja u projektima, posebno na školskoj razini. U kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole nije korektno s istim brojem bodova bodovati cjelogodišnji rad na uređivanju mrežne stranice, školskog lista ili stranice na društvenim mrežama kao i sudjelovanje u organizaciji javnog događanja u školi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja najveći broj bodova nosi sudjelovanje u eksperimentalnom programu. Sudjelovanje u takvom programu ne govori o individualnom angažmanu pojedinca već čitave ustanove i stoga ga ne bi trebalo na ovaj način vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 844 | Sanja Barić | PRAVILNIK , Članak 8. | Javljamo se iz posebne odgojno-obrazovne ustanove (Centar za autizam) i zanima nas objašnjenje bodovanja mentorstva učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl.. Obzirom da naši učenici ne sudjeluju na klasičnim natjecanjima, smotrama i sl., nego su za njih organizirani posebna natjecanja, festivali, smotre i sl. na gradskoj razini, zanima nas hoće li se moći i na tome ostvariti bodovanje. Predlažemo definiranje i objašnjenje određenih pojmova kao npr. natjecanja, smotre i sl., i svakako bodovanje za mentorstvo učenicima s poteškoćama koji sudjeluju na posebnim festivalima, smotrama, natjecanjima i sl. i postižu odlične rezultate. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 845 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 8. | Čl. 8. nadopuniti Učitelji koji predaju dva predmeta uvjeti izrsnost im se boduje iz oba predmeta koji predaju jednako bez obzira iz kojeg predmeta napreduju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 846 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 8. | Komentari i prijedlozi uz čl. 8. Organizacija i /ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima Predlažem promjenu vezanu uz bodovanje mentorstva studentima učiteljskih i nastavničkih studija – sada se predlaže 1 bod po godini, a prije smo imali 3 boda po studentu. Dakle mislim da to svakako treba promijeniti i ostaviti 3 boda po studentu, jer rad sa studentima zahtijeva puno rada i vremena. Bod za cijelu godinu je doista premalo. Predavanja i/ili radionice Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – nije jasno koliko sadržaja treba podijeliti, u kojem vremenskom roku, je li to 4 boda po sadržaju, ako je slažem se s tim. Online edukacije Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati 1 bod, u slučaju duljeg trajanja 1 bod za svakih 10 sati edukacije). Predlažem da se to poveća na 2 boda za sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini i 2 boda za svakih 10 sati edukacije. Vođenje ili mentoriranje online edukacije na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati 2 boda, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih sljedećih 10 sati edukacije). Predlažem 3 boda za vođenje ili mentoriranje online edukacije na državnoj razini i 3 boda za svakih sljedećih 10 sati edukacije. Sudjelovanje u online edukaciji na međunarodnoj razini (minimalnog trajanja10 sati 3 boda, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih sljedećih 10 sati edukacije). Predlažem 4 boda za sudjelovanje u online edukaciji na međunarodnoj razini i 4boda za svakih sljedećih 10 sati edukacije. Vođenje ili mentoriranje online edukacije na međunarodnoj razini (minimalnog trajanja 10 sati, u slučaju duljeg trajanja, i 1 bod za svakih 10 sati edukacije). Predlažem 5 bodova za vođenje ili mentoriranje online edukacije na međunarodnoj razini i 5 bodova za svakih 10 sati edukacije. Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji Objavljivanje stučnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) 1 bod. Ja predlažem 2 boda. Objavljivanje stučnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) 2 boda. Ja predlažem 3 boda. Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) 2 boda. Ja predlažem 3 boda. Predlažem da se Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa, (po broju) promijeni u (po izdanju ili inačici). Svako izdanje ili inačica računalnog programa zahtijeva novo promišljanje i uloženi rad. Projekti Također mislim da neposredni rad s učenicima nosi najmanje bodova, točnije vrednuje se samo na dva mjesta - mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (što zahvaća malen broj učenika) i projekti. Mislim da se u ovom Pravilniku izrijekom spomene i neposredan rad s učenicima izvan redovne nastave u učionici, npr. izvanučioničku nastavu, terensku nastavu, stručne posjete i sl., odnosno upravo ono što najbrže i najbolje dovodi do ostvarivanja ishoda zadanih kurikulom. Za njih je potrebno planirati cjelodnevne aktivnosti svih učenika, ishode i vrednovanja. Zato predlažem da se cjelina Projekti preimenuje u Izvannastavna djelatnost i projekti, te da se dodaju sljedeće stavke: Organizacija i izvođenje izvanučioničke nastave i stručnih posjeta (po broju) 1 bod Terenska nastava u trajanju do dva dana 2 boda Terenska nastava u trajanju od tri do četiri dana 3 boda Terenska nastava u trajanju od pet i više dana 4 boda U istu bih cjelinu stavila i sljedeće stavku: Razredništvo, administracija e-matice i e-dnevnika (po godini) 1 bod Također, neki školski projekti iziskuju velik broj radnih sati u neposrednom radu s djecom kao i u pripremi, npr. postavljanje predstave, uvježbavanje zbora za nastup i sl., stoga predlažem da se navedeni tekst: Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu) promijeni u Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu do 10 sati uloženog vremena) 1 bod Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu iznad 10 sati uloženog vremena) 2 boda Također, predlažem da se izrijekom navede da je projekt sve što nadležna ustanova koja ga provodi navede kao projekt. U cjelini Unaprjeđivanje rada škole predlažem da se doda: Objava članka na službenim mrežnim stranicama škole ili školskom listu 1 bod | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 847 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za natjecanja, prije svega treba ujednačiti pragove na natjecanjima. Zna se dogoditi da iz jedne županije dijete ide na državno sa 50 bodova, a iz neke druge ide već sa 47 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 848 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 8. | Uređivanje školske mrežne stranice - smatram da treba redovito raditi na stranici, jer po ovome ispada da može biti i jedna objava u godini i svakako se dobije 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 849 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja. Molim da se konkretizira u kojoj formi je zamišljeno navedeno dijeljenje? Na kojoj razini? Kome? Kako dokazati aktivnost navedenu u ovom stavku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 850 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - 1 bod???? 1 bod???? Studenti kroz cijelu školsku godinu (30 sati, 15 u prvom, 15 u drugom polugodištu) dolaze na sat. Nakon odslušanog dijela trebaju nekoliko puta održati sat, a onda i za ocjenu (sve njihove pripreme čuvam kao dokaz što je napravljeno, kao što i oni vode dnevnik praćenja nastave). I za sve to 1 bod? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 851 | Antonija Mijatović | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem pod rad u stručnim vijećima, udrugama i sl. uvrstiti i rad u Povjerenstvima za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja i na školskoj razini i na razini Povjerenstva ureda. Također uloga Predsjedavajućeg u takvim povjerenstvima je izrazito zahtjevna; od organizacije susreta, slanja poziva i potrebnih materijala, do pisanja zapisnika i pohrane dokumentacije, a nije dodatno financijski vrednovana iako zahtijeva dodatno vrijeme i trud pa bi ju trebalo čak i dodatno bodovati. Smatram da je važno bar na ovaj način vrednovati takav oblik rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 852 | Gorana Rosandić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, - ako se boduje uređenje školske stranice, treba bodovati i administriranje eMatice i eDnevnika. Odgovornost je neusporedivo veća, a u srednjoj školi administriranje eDnevnika ne ulazi u normu. - nemaju svi mogućnost biti mentor studentima učiteljskih i nastavnih studija jer nisu sve škole u velikim gradovima - što znače "primjeri dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja"? - bodovati treba i održavanje školske informatičke opreme: u školama opremu održavaju nastavnici, čak i tablete za koje su kao zaduženi županijski tehničari - čemu bodovanje vođenja stručnog vijeća na županijskoj ili višoj razini ako se taj rad već plaća kroz smanjenu satnicu u neposredno odgojno obrazovnom radu - što ako se nastavnik usvršava i u drugom zvanju koje mu je navedeno u diplomi (npr.drugi jezik) ili ako nastavnik ima još jednu diplomu? - neki predmeti nemaju natjecanja - što ako nastavnik odradi svoje obaveze prema pripravniku, a pripravnik ne pristupi ispitu (nije krivnja nastavnika)? Previše je ovo zaduženja i bodova, za premalo novca. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 853 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 8. | U članku 8 za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj predviđen je samo jedan bod. To je malo u usporedbi s bodovima za, na primjer, za predavanja na županijskim stručnim vijećima. Stručni članak često pretpostavlja puno više rada od predavanja. Predlažem da se broj bodova odredi veličinom teksta: di 1 kartice teksta 1 bod, 1 - 3 kartice teksta 2 boda, više od 3 kartice teksta 3 boda. Također, za objavljivanje članka u publikaciji izvan Hrvatske predviđa se više bodova. Time se pretpostavlja da su publikacije izvan Hrvatske kvalitetnije (vrednije) od publikacija u Hrvatskoj, a to uopće ne mora biti slučaj. Predlažem da se objavljivanje u Republici Hrvatskoj i izvan nje izjednači po broju bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 854 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 8. | U prijedlogu novoga Pravilnika pohvaljujem nove stavke koje se boduju, ali za mnoge treba pojašnjenje: - kako se uključiti u vođenje online edukacije (javni natječaj ili nepotizam) - koji se projekti boduju - što je s mentoriranjem učenika koji sudjeluju na različitim domaćim i međunarodnim natječajima: literarni, dramski, filmski i dr. umjetnički, a koji nisu u organizaciji MZO ili AZOO (ili Ministarstva kulture), nego ih organiziraju kulturna društva i sl. udruge diljem Hrvatske, a međunarodne natječaje učitelji pronalaze sami, Broj bodova: Unatoč novim kriterijima broj bodova je prevelik. Predlažem: - mentor 20 - savjetnik 45 - izvrsni savjetnik 60 Nemaju sve škole i svi učitelji/nastavnici/stručni suradnici iste uvjete i mogućnosti u sudjelovanjima u raznim tijelima, za odlazak na stručna usavršavanja, za sudjelovanje u smotrama i natjecanjima. VAŽNO: Pravilnikom regulirati (narediti) da ravnatelj mora dozvoliti odlazak/sudjelovanje zainteresiranim učiteljima (stručno usavršavanje na svim razinama, natjecanja, smotre i dr.). Sada je to prepušteno ravnateljskoj samovolji pa ima onih koji dozvoljavaju svojim djelatnicima nesmetano usavršavanje i sudjelvanje, ali je puno više onih koji postavljaju razna ograničenja, uvjete pa i zabrane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 855 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 8. | Nigdje se u bodovanju ne spominje suradnja sa NCVVO! Smatram da bi se i to trebalo bodovati. Naravno oni koji izrađuju zadatke/ispite i obrazovne materijale s više bodova, od onih koji ocjenjuju nacionalne ispite ili državne mature s manje bodova. Ali ovo ne bi smjelo izostati! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 856 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi trebalo pojam "PROJEKT" razjasniti! Razdijeliti projekte EU, znanstveno-istraživačke projekte koji se provode i pišu s učenicima (učitelji su mentori na projektima), projekte kojima se osigurava financijska i materijalna oprema škole, projekti u okviru otvorenih dana škole, projekti kojima se obilježavaju važniji datumi kroz godinu. U školama se sve to nazivaju projekti. A iz ovdje napisanog ispada da će se bodovati samo oni u okviru EU! Do sada su neki savjetnici prihvaćali i bodovali eTwinnig, a neki ne. Treba ovo o projektima još razraditi kako ne bi ostalo na dobroj volji onih koji će bodovati! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 857 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 8. | "Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini minimalnog trajanja 5 sati" - odnosi li se ovo na jednu edukaciju od trajanja 5 sati ili naše ukupno provedeno online educiranje (više edukacija) pa njihov zbroj sati? Treba pojasniti! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 858 | Vera Šušić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u članku 8. u kategoriji Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima, ispod stavke Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) (1 bod), doda stavka "Mentorstvo studentima koji tijekom prakse u školi trebaju napraviti istraživanje ili radionicu (po studentu)" (2 boda). Obrazloženje: studenti psihologije u okviru kolegija Edukacijska psihologija tijekom prakse u školi imaju zadatak napraviti akcijsko istraživanje ili radionicu pod mentorstvom školskog psihologa. Nije svejedno hoće li na praksi biti 2 studenta ili 5 studenata koje treba mentorirati. Tijekom uvida za napredovanje, mentor može povjerenstvu kao dokaz pokazati radove studenata. Ukoliko studenti ne trebaju napraviti nikakav rad već samo hospitiraju i promatraju rad mentora, onda može biti 1 bod po godini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 859 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod poglavlja o projektima bi trebalo svakako imenovati koji projekti i platforme se vrednuju. Koliko znam do sada se nije bodovalo sudjelovanje u e-twinning projektima. Dakle, jasno i koncizno definirati koji projekti ulaze u bodovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 860 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | "Objavljivanje stručnih članaka u tiskanoj i on line publikaciji" - ovu terminologiju je potrebno dodatno razraditi i objasniti. Što se podrazumijeva pod publikacijom? Ima kolega koji pišu izvrsne članke za portale pojedinih izdavačkih kuća (Školska knjiga, ProfilKlett i slično). Smatram da bi i takav oblik izvannastavnog rada trebalo vrednovati određenim brojem bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 861 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na županijskoj, a pogotovo državnoj razini natjecanja bi trebalo bodovati s puno više bodova budući da je spominjane razine teško dostići. Također; nastavnici svih predmeta nisu u istoj poziciji sakupiti bodove na taj način: natjecanja iz matematike se održavaju u svim višim razredima osnovne škole, dok se primjerice natjecanja u poznavanju stranog jezika održavaju samo u 8. razredu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 862 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 8. | U Čl.8 u kategoriji PREDAVANJA I/ILI RADIONICE element "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" treba detaljnije i preciznije opisati. Značajan je broj bodova koji se za navedeni element dobije, a ovako napisan je podložan vrlo subjektivnim tumačenjima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 863 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | "Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje" Budući da prijedlog Pravilnika nigdje ne spominje obvezu prisustvovanja sastancima ŽSV-a, postavlja se pitanje hoće li na te sastanke dolaziti itko osim predavača, čija se predavanja boduju zbog županijske razine, ali su veliki izgledi da će biti održani pred praznom dvoranom. Nadalje, ako obveza prisustvovanja na sastancima ŽSV-a nije regulirana ovim dokumentom, što će nakon stupanja ovakvog pravilnika na snagu zapravo raditi voditelj ŽSV-a osim dobivati po dva boda po godini za sazivanje sastanaka bez odaziva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 864 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | "Prijevod udžbenika, stručne literature..."- smatra li se prilagodba slijepim učenicima, dakle prijepis na Brailleovo pismo prijevodom? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 865 | Marijana Škvorc | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam uvođenje više kriterija za vrednovanje stručno-pedagoškog rada; kategorije i aktivnosti. Molim jasnije definirajte "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji)". Što se točno boduje i kako to dokazati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 866 | BOJAN PETRAN | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA, rad u povjerenstvima radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita. U sustavu redovnog obrazovanja postoji i obrazovanje odraslih kao i rad u različitim oblicima stručnog usavršavanja, stjecanje dodatnih kvalifikacija, periodička izobrazba i sl. Da bi se takvi oblici rada mogli realizirati škole surađuju i sa drugim ministarstvima a ne samo sa MZOO-a. Oni nastavnici koji su uključeni u rad radne skupine bilo kojeg ministarstva, a u cilju unaprjeđenja sustava obrazovanja također moraju biti nagređeni za tu aktivnost a ne zaobiđeni. PRIJEDLOG: RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA, rad u povjerenstvima radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva vezana uz prirodu struke pojedine škole ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita, 1 bod | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 867 | BOJAN PETRAN | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Potrebno je također bodovati rad u povjerenstvu za upis učenika u prvi razred. To je također aktivnost koja zahtijeva puno angažmana i odgovornosti. Bodovanjem te aktivnosti kao i još niz drugih ovdje predloženih pravilnik bi mogao imati svoju svrhu, motivirati nastavnike za rad. U protivnom bit će uz visok broj bodova za pojedinu titulu kao i očito niz drugih nedostataka prilično demotivirajući. PRIJEDLOG: rad u povjerenstvu za upis učenika u prvi razred , 1 bod | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 868 | MIRA RADOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U kriterijima za bodovanje ne spominje se sudjelovanje učenika i učitelja u manifestacijama na lokalnoj razini (maskembal, humanitarne akcije, izložbe, radionice...), sve te aktivnosti iziskuju dodatni angažman i vrijeme učitelja i mislim da bi i one trebale biti bodovane. Boduje se rad u školskom timu za kvalitetu, a što je s radom u nekim povjerenstvima koja nisu dio naših redovnih zaduženja, npr. povjerenstvo za upis u 1. razred i sl.? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 869 | Krasnodor Mikša | PRAVILNIK , Članak 8. | Potrebno je i bodovima vrednovati: -rad ispitnog koordinatora i zamjenika ispitnog koordinatora za državnu maturu, po godini – 2 boda -stručni skupovi za ispitne koordinatore u organizaciji NCVVO-a – 1 bod -edukacije za ocjenjivače ispita državne mature ili nacionalnih ispita u organizaciji NCVVO-a – 1 bod -vrednovanje ispita državne mature ili nacionalnih ispita (također se može smatrati radom na obrazovnim sadržajima, edukacijom i unapređenjem rada škole), po ispitnom roku – 2 boda -sudjelovanje u radu Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika, prema godini sudjelovanja – 1 bod -sudjelovanje u projektima drugih ustanova u kojima se sudjeluje u ime škole (npr. Noć muzeja, sportska natjecanja) – 2 boda po događaju -pisanje članaka i ostalih vrsta tekstova o školi za tiskane ili elektroničke publikacija na lokalnoj, županijskoj, državnoj ili nekoj drugoj razini, po članku ili tekstu – 1 bod po objavljenom tekstu -izrada video sadržaja o školi, školskoj ili domskoj ustanovi ili događanju u školi ili vezano uz školu i njihovo objavljivanje, po sadržaju – 2 boda po sadržaju -sudjelovanje u radu eksperimentalnog obrazovnog sadržaja (poput CRISS-a koji provodi Carnet) – 2 boda po sadržaju ili projektu -predstavljanje školskih projekata drugim ustanovama ili udrugama, pod unapređenje rada škole ili predavanja – 1 bod Objasniti ili razraditi: -uređivanje školske mrežne stranice, školske stranice na društvenim mrežama ili školskog kanala na YouTubeu – radi li se ovdje o tri različite stvari i o tri boda? -izgled, temu ili veličinu članka koji se objavljuje na mrežnim stranicama škole ili društvenim mrežama vezano uz školu. Osoba koja uređuje stranicu škole i postavlja članke (vijesti ili obavijesti) ponekad nije i osoba koja je napisala tekst. Odrediti broj članaka, ako nikako drugačije. -izjednačavanje online edukacije s onima ''u živo'', ako se već edukacija nastavnika boduje -dokazivanje o organizaciji ili sudjelovanju u školskom događanju ili događanju u kojem sudjeluje škola; je li potrebna potvrda ustanove koja organizira događaj, članak iz tiskovina u kojem se piše o događaju, navođenje u školskom kurikulumu,…? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 870 | IVANA OSTRIČKI | PRAVILNIK , Članak 8. | Pravilnik zanemaruje angažman učitelja i stručnih suradnika na lokalnoj razini (višoj od školske, a nižoj od županijske). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 871 | IVANA OSTRIČKI | PRAVILNIK , Članak 8. | Učitelji i stručni suradnici koji iniciraju i kreiraju međuškolske natječaje i natjecanja za učenike trebali bi biti nagrađeni za angažman, poduzetnost i autorski rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 872 | IVANA OSTRIČKI | PRAVILNIK , Članak 8. | Trebalo bi bodovati predavanja i radionice na razini višoj od školske, a nižoj od županijske (gradska, mjesna, međugradska,...). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 873 | Iva Ipšin | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam inicijativu unapređenja Pravilnika o napredovanju. RAZREDNIŠTVO Smatram da je vrlo važno kao kriterij uključiti Razredništvo. Razrednici u svoje pripreme za Sat razrednog odjeljenja uključuju sadržaje iz različitih područja (Kurikulum zdravstvenog odgoja, Kurikulum građankog odgoja i obrazovanja, međupredmetne teme,...), organiziraju izvanučioničku nastavu, posjete, izlete, maturalna putovanja, maturalne večere, obavljaju znatnu administraciju, motiviraju učenike i pridonose u sudjelovanju učenika u različitim projektnim aktivnostima škole i lokalne zajednice, održavaju redovnu komunikaciju sa učenicima, predmetnim nastavnicima, pedagoškom službom i roditeljima, a često i izvanrednu ovisno o problemima i teškoćama koje se javljaju... Razredništvo je jedna posebna dimenzija koja uključuje mnogo rada i angažmana razrednika, te smatram da bi se trebala obavezno uvrstiti kao kriterij vrednovanja sa minimalno 2 boda po generaciji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 874 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje ili koordiniranje jednogodišnjeg projekta na međunarodnoj razini (po projektu) - pretpostavljam da u ovu kategoriju ulaze i eTwinning projekti. Nije mi jasno zašto se vremensko trajanje projekta smatra relevantnim za bodovanje. Većina eTwinning projekta ne traje jednu godinu (u prijedlogu pravilnika isto tako nije jasno mislili se na kalendarsku ili školsku godinu) nego nekoliko mjeseci što je naravno prilagođeno trajanju školske godine i školskim praznicima. Ne vidim razloga zašto se svi uspješno odrađeni eTwinning projekti ne bi bodovali, po prijedlogu pravilnika ispada da je jedini kriterij period trajanja projekta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 875 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 8. | Stručni suradnici su dovedeni u neravnopravan položaj jer su zakinuti za cijelu kategoriju kriterija (Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima), a od 8 kategorija kandidat treba skupiti bodove u njih 6. Predlažemo da se za stručne suradnike posebno vrednuje psihoterapijska edukacija te rad u stručnim timovima (primjerice, tim za psihološke krizne intervencije). Također predlažemo vrednovanje poslijediplomskog studija (stručnog i znanstvenog). U kriterijima vrednovanja nije naglašena važnost odnosa mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika prema učenicima ni procjena kvalitete njegovog rada od strane učenika, što smatramo nužnim. Kategorija „Online edukacije“: nije jasno zašto se online edukacije posebno boduju, a edukacije uživo ne? Kategorija „Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji“: smatramo da bi stručne članke trebalo vrednovati s najmanje 2 boda, kvalitetan stručni članak zahtijeva puno vremena i rada. Također smatramo da bi trebalo vrednovati i znanstvene radove, pri čemu bi se objavljivanje radova u časopisima s međunarodnom recenzijom trebalo bodovati s više bodova. Kategorija „Unaprjeđenje rada škole“ je obavezna za savjetnike i izvrsne savjetnike, no poslovi koji se boduju u ovoj kategoriji ne ovise isključivo o učitelju, nastavniku, stručnom suradniku ili odgajatelju, nego ovise o politici škole odnosno ravnatelju, pa smatramo da svi neće imati jednake uvjete za prikupljanje bodova u ovoj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 876 | Marko Amižić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se nekih 20 % od ukupnog broja bodova predvidi za ocjenu neposredno izvedenih sati (2 sata), čime bi se vrednovao neposredan nastavni rad. Nastavnik/ca npr. može prikupiti nedovoljan broj bodova za zvanje prema pravilniku, ali mu/joj još uvijek ostaje mogućnost da dobar dio bodova nadoknadi kvalitetnom izvedbom nastavnog sata. Međutim, tu bi se bodovi mogli i izgubiti, čime bi dignitet ove kategorije barem donekle porastao. Zašto se izvedba ne bi isto vrednovala kao ostali kriteriji, i to većim brojem bodova. Isto tako bi se, npr. kategorija unaprjeđenje rada škole mogla zamijeniti kategorijom „Izvedba nastavnog sata“, dok bi se ista mogla primjenjivati za ravnatelje, te više bodovati od ostalih kategorija. Uostalom, zar sve navedene kategorije iz ovog članka ne pridonose unaprjeđenju rada škole? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 877 | Damir Poljak | PRAVILNIK , Članak 8. | DODATI: U kategoriji Organizacija natjecanja vrednovati mentorstvo učenicima na školskim natjecanjima s 0,5 boda po učeniku jer pripreme za školska natjecanja također iziskuju određeno vrijeme. DODATI: Sudjelovanje na e-Savjetovanjima s područja odgoja i obrazovanja te ostalih područja povezanih s radom u školi i matičnom strukom. 1 bod IZBRISATI po godini i DODATI po studentu: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 878 | ALEN ŠIMIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da su sve kategorije koje se boduju jednako važne i da ne bi trebalo uvjetovati. Neposredni odgojno - obrazovni rad je temelj rada u školi, a sve drugo je samo usputna aktivnost od koje učenici koji su subjekt obrazovnog procesa mogu, ali i ne moraju imati koristi. Sudjelovanje u prevelikom broju projekata također može biti opravdanje za loše održanu nastavu i mogućnost odlazaka na različite destinacije s ishodima kvalitete upitne za sam nastavni proces. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 879 | IRENA ŽAGAR-BOŽIČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da sustav napredovanja i bodovanja treba pojednostavniti (za one koji zaslužuju napredovanje). Također se slažem da broj potrebnih bodova treba smanjiti, a broj godina potrebnog staža malo povećati za najviši stupanj zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 880 | Vladimir Rodeš | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da sustav napredovanja i bodovanja treba pojednostavniti (za one koji zaslužuju napredovanje). Ovo mi se čini kao nepotrebno povećavanje administracije. Također se slažem da broj potrebnih bodova za pojedina zvanja treba smanjiti, a broj godina potrebnog staža malo povećati, posebno za najviši stupanj zvanja. Isto tako mislim da je predloženi način bodovanja u najmanju ruku prilično nejasan, a neke stvari bi jednostavno trebalo izbaciti. Treba se usredotočiti na nastavu i rezultate nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 881 | BOJAN PETRAN | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Vrednovanje aktivnosti PROJEKTI, priprema i pisanje projekta na državnoj razni. Nejasno je što je zapravo projekt na državnoj razini. PRIJEDLOG: definirati projekt na državnoj razini kao projekt koji se provodi izvan županije u kojoj se škola nalazi ili projekt koji se provodi unutar županije u kojoj se nalazi škola, a provodi se na temelju natječaja za realizaciju projekta na državnoj razini | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 882 | BOJAN PETRAN | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Vrednovanje aktivnosti u kategoriji PROJEKTI, priprema i pisanje projekta na školskoj razini 1 bod, priprema i pisanje projekta na državnoj razini 1 bod i priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini 2 boda. Čini mi se nelogično takvo bodovanje jer je vođenje projekta na županijskoj i državnoj razini bodovima izjednačeno. PRIJEDLOG: priprema i pisanje projekta na školskoj razini 1 bod, priprema i pisanje projekta na državnoj razini 2 boda i priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini 3 boda | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 883 | TAMARA BOŠKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, stručni suradnik od svih navedenih načina bodovanja, može imati bodove jedino u skupini mentorstvo pripravniku do stručnog ispita. To definitivno još jednom povlači pitanje odvajanja načina napredovanja učitelja i nastavnika od stručnih suradnika, ali i ostalih djelatnika koji ne mogu putem natjecanja, smotri, državne mature i sl. napredovati. Potrebno je također pronaći način da se boduju i sljedeći poslovi: voditeljstvo Školskih preventivnih programa, koordinator za pomoćnike, članstvo u Povjerenstvu Škole i posebno predsjedništvo u Povjerenstvu, vođenje učeničkog vijeća, kao i vođenje aktiva. Naime, to su svakodnevni školski poslovi koji ako se rade kako treba oduzimaju vremena onim kolegama koji ih rade, isto kao i pripremanje učenika za natjecanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 884 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 8. | U slučaju bodovanja sudjelovanja u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja na školskoj, županijskoj ili državnoj razini treba pojasniti radi li se samo o natjecanjima organiziranim od strane Agencije za odgoj i obrazovanje ili se u obzir uzimaju i neka lokalna ekipna natjecanja, natjecanje „Klokan bez granica“ i sl. Također treba pojasniti koliko maksimalno članova povjerenstva smiju imati. Što se tiče bodovanja predavanja, radionica ili npr. oglednog sata, uvjet za pozitivnu evaluaciju ne treba primjenjivati retroaktivno jer to do sada nije bilo obavezno napraviti. Uvjet da voditelj županijskog stručnog vijeća treba organizirati minimalno tri vijeća kao uvjet za bodovanje ne treba primjenjivati retroaktivno jer su pojedini viši savjetnici znali savjetovati da je dovoljno i dva vijeća po školskoj godini zbog malog iznosa koji je uplaćivan na ime troškova vođenja ŽSV-a. Pojasniti da li se u strukovne udruge koji potiču, razvijaju i unapređuju struku ubrajaju i razni županijski centri izvrsnosti. Pojasniti što se ubraja u stručna društva, klubove i sekcije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 885 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 8. | Upitna je primjerenost navođenja sintagmi na engleskom jeziku kojima se „pojašnjava“ značenje teksta na hrvatskome jeziku. Nisu jasno naznačeni kriteriji vrednovanja jer su navedene kategorije aktivnosti. Neprimjereno se izjednačuju razine složenosti pojedinih aktivnosti iskazane bodovima, primjerice: mentorstvo studentima po godini vrednuje se jednim bodom – isto kao i sudjelovanje u povjerenstvu za natjecanje na školskoj razini čime se podcjenjuje didaktičko-pedagoški rad učitelja i nastavnika na obrazovanju budućih odgojno-obrazovnih radnika; isto se vrednuje (2 boda) pisanje i objava stručnoga članka i recenzija; više se vrednuje prijevod članka (3 boda) od autorstva stručnog članka (2 boda). Nije jasno i jednoznačno napisano na što se odnosi kategorija: Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja, a donosi 4 boda. Vrednovati mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama bilo koje razine – po učeniku ili skupini, bodovanje nije dovoljno strukturirano prema razinama natjecanja. Dodati vrednovanje sudjelovanja u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike na međunarodnoj razini – 3 boda. Sudjelovanje u online edukacijama ne treba bodovati kao stručno-pedagoški rad nego vrednovati kao kontinuirani profesionalni razvoj. Spojiti kategorije Predavanja i/ili radionice i Online edukacije u jednu kategoriju. Vrednovati autorstvo i su-autorstvo odobrenih udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa… Mentorstvo studentima – izbaciti učiteljskih i nastavničkih studija. Naime, stručni suradnici su mentori i na nenastavničkim studijima. Dati dva ili tri boda za mentorstvo studentu. Bodovati i mentorstvo vježbeniku do polaganja vježbeničkoga ispita u komori. Bodovati specijalizacije i druge oblike specijalističkog usavršavanja. Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini: ne uvjetovati maksimalno dva suautora, možda se radi o opsežnom istraživačkom projektu pa angažman može biti čak i veći nego ako su dva suautora. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja nije dovoljno jasno objašnjeno pa to može dovesti do subjektivnih odluka o (ne)bodovanju. Osim metoda poučavanja potrebno je u istoj rečenici navesti i aktivnosti za koje stručni suradnici mogu prikupiti bodove – npr. dijeljenje priprema za radionice, edukativnih igara, skala procjene, anketnih upitnika i sl. Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja – uključiti i odgojne sadržaje i sadržaje koje izrađuju stručni suradnici, a koji ne moraju nužno biti usmjereni samo na odgoj i obrazovanje učenika, već i na pomoć i podršku u radu učiteljima i nastavnicima te stručnim suradnicima. Ne bodovati samo uređivanje školske mrežne stranice nego i objavljivanje tekstova i drugih materijala na stranici. Bodovati rad u stručnim povjerenstvima i radnim skupinama Ministarstva, agencija u sustavu odgoja i obrazovanja, ureda državne uprave u županijama nadležnim za poslove obrazovanja (procjena psihofizičkog stanja djeteta/učenika). Dodati rad u županijskim centrima izvrsnosti. Predvidjeti više bodova za stručne i znanstvene članke, ne samo jedan bod, tj. dva ako je objavljen u stranom časopisu. Stručni i znanstveni rad ne bi se trebali jednako bodovati (sukladno bodovanju za izbor u zvanje na fakultetima), znanstveni rad je zahtjevniji i uobičajeno je da donosi više bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 886 | Alenka Taslak | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam donošenje dugoočekivanog novog Pravilnika koji je, sukladno razvojem novih mogućnosti, proširio i detaljizirao uvjete za napredovanje i kategorije aktivnosti za bodovanje. Predložila bih uključivanje ili dodavanje nekih stvari iz samog nastavnog procesa. Neki učitelji u svojoj nastavi koriste alate poput Flipgrida i Skype in the Classroom koji su uvršteni u Microsoftove obrazovne alate, a uz internet, jedno računalo i projektor ih svatko može koristiti te tako svoj razred povezati s bilo kojim razredom na bilo kojem kontinentu. Od Microsofta se dobije potvrda na kojoj ne piše broj sati usavršavanja, nego postignuća. Osim toga, na taj način promoviramo ne samo školu, nego i državu na svjetskoj razini, a da ne spominjem motivaciju učenika. Smatram da takva stvar isto zaslužuje koji bod. Kontinuirani profesionalni razvoj od 20 / 30 / 40 sati godišnje je realan za osobu koja želi napredovati, ali je problem to potkrijepiti potvrdama, jer na puno njih ne piše broj sati, npr. na potvrdama s višednevnih skupova piše da smo sudjelovali na određenom skupu u trajanju od 2 dana. Realno je to bilo više od 8 sati usavršavanja dnevno. Problem: Kako u tom slučaju izračunati sate usavršavanja? Ili webinare na kojima nije naveden broj sati? Smatram da se usvojenost minimalno 5 / 6 / 7 ishoda učenja ne može vrednovati, jer nisu određeni kriteriji vrednovanja. Osim toga, može se dogoditi da jedna osoba procjenjuje drugu, a obje jednako kompetentne. Zar opet sumnjamo u struku? Slažem se s povećanjem broja bodova, ali mislim da je predloženi broj ipak malo prevelik. Također smatram da su sve kategorije jednako bitne te se ne slažem s izdvajanjem obveznih kategorija za bodovanje. Svima nam je jasno da status izvrsnog savjetnika treba zaslužiti predanim radom, ali ako je netko u 5 godina sakupio 80+ bodova, nije li to pokazatelj izvrsnosti i predanog rada? Čemu još uvjetovati da ta osoba ima bodove i u kategoriji "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" prema zadanim smjernicama? Ne unaprjeđuje li ta osoba sam sustav obrazovanja svojim metodama poučavanja i rada? Možda u jednom užem krugu, ali zar je, zbog toga, manje vrijedno unatoč svim sakupljenim bodovima? Smatram da treba jasnije definirati dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja (odnosi li se to samo na školski aktiv ili kompletnu školsku razinu, županijsku razinu?). Mislim da je 6 / 8 / 10 sati prevelik broj sati za edukaciju kolega, jer, osim naših predavanja, moramo odraditi i aktualnosti kao što je trenutno ŠzŽ. Dakle, ako se izračuna broj sati za edukacije i broj ljudi koji treba sve to odraditi, dobije se fizički nemoguće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 887 | JOSIP IVOŠ | PRAVILNIK , Članak 8. | Podržavam donošenje novog pravilnika o napredovanju. Međutim, smatram da vrednovanje može uključivati i aktivnosti i rezultate koje postižu i ravnatelji kako bi mogli po isteku mandata napredovati u struci. Ravnatelj sam Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači i svakodnevno utrošim 10-12 sati rada, računajući i vikende, blagdane, praznike i godišnji odmor kojeg u pravilu koristim samo na papiru! A sve to kako bi naša škola bila moderna, zanimljiva, opremljena i u skladu sa europskim trendovima. Vlastitim angažmanom u posljednjih 5 godina kroz različite projekte u školu sam privukao preko 30 milijuna kuna različitih investicija, a učenici i nastavnici se redovito obrazuju u inozemstvu, te su obišli pola Europe! Član sam Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje, te radim u različitim skupinama za unaprijeđenje obrazovnog sustava u RH! Dakle, za svoju školu sam postigao dokumentirane rezultate, a škola je i službeno u svim sektorima u kojima obrazuje učenike među deset najboljih strukovnih škola u RH. Nažalost, po isteku mandata jedina nagrada za sve što sam postigao u deset godina rada jest to da se mogu vratiti u nastavu kao učitelj njemačkog jezika i početi skupljati bodove za učitelja mentora. Stoga vas molim u ime svih ravnatelja u RH koji su u istoj situaciji kao i ja, da ovim pravilnikom omogućite da ono što smo postigli kao ravnatelji škole bude obuhvaćeno ovim kriterijima, te da po isteku mandata ravnatelji koji su postigli iznimne rezultate i uspjeh u svojim školama mogu kandidirati izravno za savjetnika, budući da nam je dosadašnjim pravilnikom bilo nemoguće napredovati u zvanje mentora. Ovo se može dodati kao poseban članak, a povjerenstvo za takvu vrstu napredovanja neka donosi ministar. Tako ću nakon deset godina ravnateljske funkcije barem svojoj djeci moći reći da nije sve ono propušteno vrijeme s vlastitom obitelji bilo uzalud, trudio sam se i radio - sada sam i službeno nagrađen za to, a moji rezultati su dokumentirani! Josip Ivoš, mag.philol.germ et mag.hist. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 888 | Karolina Burek Bilokapić | PRAVILNIK , Članak 8. | Podržavam donošenje novog pravilnika i povećanje broja kriterija koji se vrednuju za napredovanje, no moram primijetiti kako je velik broj kriterija teško ili uopće ne primjenjiv na rad stručnog suradnika. Potrebno je stoga proširiti kriterije koje se odnose i na stručno pedagoški rad stručnih suradnika. 1. „Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija“- napisati samo mentorstvo studentima. Mnogi fakulteti imaju praktičnu nastavu u školama- među njima je i Edukacijsko rehabilitacijski fakultet te su i stručni suradnici edukacijsko rehabilitacijskog profila mentori studentima. 2. Kriterijima vrednovanja dodati „Vođenje Stručnog povjerenstva osnovne škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika kao imenovani predsjednik povjerenstva (po šk.god.)- predsjednik školskog povjerenstva ima veliku odgovornost, obavlja brojne i važne koordinacijsko-administrativne zadaće. Upravo ovu ulogu, vrlo često, imaju stručni suradnici pa bi time kriterije vrednovanja proširili i na njihov stručno pedagoški rad 3. Kriterijima vrednovanja dodati „Sudjelovanje u radu Stručnoga povjerenstva Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika“. Rad u povjerenstvu zahtjeva visoku razinu stručnosti te su u njega, u pravilu, imenovani stručni suradnici i učitelji koji imaju status mentora ili savjetnika. Sudjelovanje na sjednicama Povjerenstva dodatno opterećuju redovite tjedne radne obveze istih, a ovim se putem taj rad može vrednovati. 4. Kao voditeljica županijskog stručnog vijeća predlažem „vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje“ smanjiti na minimalno 2 održana sastanka po šk. godini. S obzirom na to da su financijska sredstva kojima voditelji raspolažu vrlo ograničena, treba misliti na kvalitetu , a ne kvantitetu ŽSV-a. 5. Kod kriterija „Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) – dodati i/ili neposredni rad s njihovim obiteljima tj. roditeljima. Kako bi stručna podrška i intervencija usmjerena učenicima s teškoćama (Članak 65. Zakona o odgoju i obrazovanju(1) Učenici s teškoćama su:– učenici s teškoćama u razvoju,– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima,– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.) bila što uspješnija, potrebno je uz samog učenika uključiti i njegovu obitelj. Upravo se neposrednim radom s roditeljima podiže razina roditeljske kompetencije za odgoj i ostvarivanje kvalitetnijih odnosa u obitelj, a s ciljem osiguravanja pozitivnih obrazovnih i socijalnih razvojnih ishoda kod učenika. Rad s roditeljima je zahtjevan i izuzetno nužan, te se njime često bave stručni suradnici, ovime bi se pokrila još jedna kategorija vrednovanja koja se odnosi na njihov rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 889 | JELENA KEVRIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Prije svega, apsolutno pozdravljam proširenje kriterija za prikupljanje bodova, smatram to jednom od najboljih noviteta koje nam donosi novi pravilnik. Što se tiče vrjednovanja stručno -pedagoškog rada, smatram da ima sasvim dovoljno kategorija, a povećanje broja potrebnih bodova donosi odgovarajuću težinu što dosadašnji pravilnik nije imao. Također pozdravljam bodovanje projekata, neki su naši kolege godinama pripremali i vodili velike međunarodne projekte, a to im prilikom napredovanja uopće nije vrjednovano. Osobito ispravnim smatram kategoriju unaprjeđenja rada škole. U samovrjednovanje rada škole u strukovnim školama se ulaže jako puno truda i vremena, osobito od strane koordinatora i taj rad će ovim putem biti odgovarajuće vrjednovan Htjela bih istaknuti primjedbu vezano za kategoriju stručnih članaka, nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja. Kriteriji su doista sveobuhvatni, no međutim smatram da autorstvo udžbenika / stručne knjige u odnosu na objavljivanje stručnog članka nije adekvatno vrjednovano. Obzirom na uloženo vrijeme i trud u izradu stručnog članka i udžbenika, mislim da ukoliko se objava stručnog članka vrjednuje sa dva boda, za udžbenik je 6 bodova apsolutno premalo. Iz osobnog iskustva znam da je trud i rad uložen u izradu udžbenika višestruko veći od truda uloženog u izradu stručnog rada. Dva boda za objavljen stručni rad je sasvim u redu, ali broj bodova za udžbenik / stručnu knjigu bi trebao biti barem deset puta veći od toga. Problem nedostatka udžbenika / priručnika je u strukovnim školama osobito izražen, što učenicima i nastavnicima uvelike otežava rad, mislim da bi i ovim putem mogli i trebali potaknuti nastavnike da se uhvate tako zahtjevnog zadatka kao što je pisanje udžbenika. Ista stvar je i s recenzijama, apsolutno nije isto napisati recenziju udžbenika te proučiti i analizirati nekada i više stotina stranica teksta ili članka od desetak stranica. Recenzija udžbenika bi također trebala biti vrednovana sa više bodova. Vrjednovanje prijevoda udžbenika i stručne literature nije dovoljno razjašnjen, nije isto prevesti udžbenik i stručni članak, za prijevod udžbenika također treba uložiti znatno više vremena i truda, te bi sukladno tome trebalo biti i vrjednovano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 890 | NATAŠA PAĆELAT | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani! Nije svaka promjena i promjena na bolje, ali vjerujmo da ovaj prijedlog Pravilnika neće krenuti tim smjerom. Teško je ne postaviti pitanje komu je zaista namijenjen Pravilnik, svima ili samo izabranima. Moj je prijedlog kako bi se više pozornosti trebalo posvetiti preispitivanju jesu li svi uključeni u odgojno – obrazovni proces u ravnopravnom položaju. Mišljenja sam kako škole u manjim sredinama, a onda i s manjim brojem učenika neke od kriterija teško mogu ostvariti. U mjestima u kojima nema Sveučilišta neće biti ni mogućnosti za mentorstvo studentima, a mentorstvo pripravnicima zasigurno neće biti toliko učestalo kao u sveučilišnim gradovima. Bodovanje po učeniku za mentorstvo učenicima na natjecanjima čini mi se neprimjerenim jer nije isto birati između 30 učenika ili kada ih je možda upola manje. Nadalje, bodovanje sudjelovanja na stručnim skupovima pohvalno je, međutim, opet ostaju zakinuti oni odgojno-obrazovni radnici koji će na neki državni ili stručni skup putovati u Zagreb iz Dalmacije ili Istre i dobiti jednak broj bodova kao i oni iz okolice Zagreba kojima su putni troškovi znatno manji. A hoće li se oni koji pišu kriterije bodovanja obvezati plaćati i putne troškove? Neće. I na koji će se način organizirati nastava tijekom stručnog usavršavanja pojedinih učitelja, ako je minimum po nastavniku za stručno usavršavanje 20 sati godišnje? I najbitnije, u toj bodovnoj utrci kao da se zaboravlja najvažnije, učenike. U nekom standardiziranom anketnom obliku moglo bi se ponuditi i njima da boduju rad svojih učitelja. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 891 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 8. | Autori ovog prijedloga Pravilnika vjerojatno nisu bili u školama i u situaciji skupljanja bodova za napredovanje, već su isti pisali načelno. U nekim slučajevima nije jasno kako dokazati pojedini kriterij ili traženi uvjet, jer su navedeni načelno, a ne konkretno (kao u slučaju Okvira nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama). U tabličnom prikazu bodovanja pojedinih kriterija treba dodati stupac izvora mjerljivih pokazatelja ostvarivosti pojedinih kriterija. Treba dodati i napomenu da se osim navedenih izvora mogu koristiti i drugi iz kojih je jasno vidljivo da dokazuju ostvarenost pojedinog kriterija. Primjedbe za pojedine kriterije: kategorija: Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima a) 8. stavka: “Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)” treba promijeniti na način da se “po godini” briše, a umjesto toga se piše “po studentu”. Naime, rad sa studentima je izuzetno opsežan jer se trebaju pregledati i korigirati sve nastavne pripreme koje studenti pišu, a nakon održanog sata treba sa studentima prokomentirati održani nastavni sat. Na kraju za svakog studenta treba napisati ukupnu evaluaciju rada studenta na stručno-metodičkoj praksi kao povratnu informaciju i samom studentu i nastavniku metodike predmeta na fakultetu.To je opsežan i odgovoran posao i nije svejedno radi li nastavnik s jednim ili sa 5 ili više studenata. b) Treba dodati stavku 10: “Mentorstvo pripravniku na stručnom ispitu (po pripravniku)” za koju predlažem 1 bod, a izvor kojim se dokazuje ovaj kriterij je tablica izvješća o održanom stručnom ispitu s podacima za pojedinog kandidata. kategorija: “Predavanja i/ili radionice” a) stavke 2. 3, 4 “Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj/državnoj/međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)” treba brisati “uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika” jer te evaluacije često ne postoje, a usmeno se kolege izrazito pozitivno izražavaju o održanome. Posebno, kako to dokazati za već održana predavanja, radionice ili ogledne sate, kada evaluacije nisu niti tražene niti napravljene, a retroaktivno se ne mogu napraviti. Sve takve aktivnosti po ovom izričaju ne bi bile prihvaćene kao validne. Napominjem da čak ni na državnoj razini (Simpozij o nastavi fizike; Državni skup za nastavnike fizike) takve evaluacije sustavno ne postoje. b) stavka 5 “Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja” – treba pojasniti i dopuniti gdje se to dijeljenje odvija. Pretpostavljam da se odnosi na izlaganja na stručnim skupovima. Odnosi li se to i na dijeljenje primjera dobre prakse na forumima u virtualnim učionicama, ili drugim neformalnim forumima? kategorija “Online edukacije” – sve stavke a) Smatram da oblik edukacije ne može biti kriterij ostvarivanja bodova. Dakle, nastavniku koji sudjeluje u online edukaciji na državnoj razini to sudjelovanje se vrednuje jednim bodom, a ako je bio na državnom stručnom skupu, onda ta edukacija (koja i dulje traje i raznovrsnija je) ne donosi niti jedan bod. Oblike edukacije treba izjednačiti: ili sudjelovanje u svim oblicima donose bodove, ili ne donosi niti jedan. Oblik edukacije ne može biti osnova diskriminacije kvalitete edukacije. kategorija “Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja” a) stavka 1 “Rad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim timovima za koja su imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili za rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita (po godini)” – brisati “po godini” dodati “po broju kandidata” | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 892 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 8. | Prije svih prijedloga, podržavam donošenje novog pravilnika i uključivanje više kategorija, ali bojim se da će se visoka razina potrebnih bodova i obveza koje proizlaze iz stečenog zvanja odraziti na rad u učionicama - ali negativno. Učitelji će biti u lovu na bodove, sjedit će satima pred računalima na online edukacijama, pripremat će predavanja i stručne članke, borit će se za sudjelovanje u raznim aktivnostima, a imat će sve manje vremena za pripremanje kvalitetnih sati. Posve je jasno da je najteže mjeriti i bodovati kontinuirani rad u učionici ... Nadalje, zaista nisu učitelji iz različitih dijelova naše zemlje u ravnopravnom položaju. Mnogi učitelji nikada neće dobiti priliku biti mentori studentima jer ne rade u sveučilišnim gradovima, mnogi nikada neće otići na državni stručni skup (radi troškova) ... Dakle, u 1. kategoriji umjesto "po učeniku" trebalo bi pisati : "po učeniku, za pojedinačna natjecanja, smotre i sl. te po ekipi, za ekipna natjecanja, smotre i sl.". U. 2. kategoriji nejasno je za koga bi se trebao pripremiti "ogledni sat na školskoj razini". Nadalje, pojam pozitivne evaluacije trebalo bi pojasniti i naglasiti da se ne primjenjuje za aktivnosti koje su održane prije stupanja pravilnika na snagu. Predlažem predvidjeti nekoliko modela standardiziranog evaluacijskog listića/kviza. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja - nije jasno na kakvo se dijeljenje misli te tko će procijeniti inovativnost metoda. U 3. kategoriji naglasiti da se vrijeme trajanja edukacija zbraja. Vođenje ili mentoriranje (na državnoj razini) trebalo bi bodovati više, barem s 3 boda. Podržavam prijedlog kolege Tomislava Magdića o kombinaciji webinar/Loomen za naknadno gledanje webinara. 7. i 8. kategorija nikako ne bi trebale biti obvezne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 893 | Ivana Dujić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani! Nije svakom učitelju omogućeno sudjelovanje u određenom kriteriju, npr. Unaprjeđenje rada škole ili Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja. Time mislim da odmah u početku nemaju svi jednaku priliku ostvariti se u zadanim kriterijima, a potrebno je prikupiti bodove iz minimalno četiri kategorije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 894 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 8. | Uz "Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl." trebalo bi dodati (po objavljenom prijevodu), a svakako bi trebalo dodati i "prijevod literature pogodne za uporabu u nastavi" kao što je bilo definirano dosadašnjim pravilnikom o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 895 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 8. | "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" boduje se s čak četiri boda, a uopće nije precizirano gdje se i na koji način to "dijeljenje primjera dobre prakse" može i treba dogoditi. Na kojoj razini? U kakvim uvjetima? Dijeljenje primjera dobre prakse u načelu se može "interno" dogoditi i u školi. S obzirom na visok broj bodova kojima se to vrednuje vjerojatno se ne misli na to. Predlažem da se to preciznije definira. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 896 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija boduje se jednako (s jednim bodom) kao i mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (na županijskoj razini). Mislim da mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija zahtijeva mnogo više angažmana i vremena negoli mentorstvo učenicima pa bi ga trebalo bodovati s dva umjesto s jednim bodom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 897 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 8. | U retku "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja..." nejasno je što znači "obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati". Kako odrediti za koliko se sati mogu upotrijebiti određeni obrazovni sadržaji? Ako primjerice profesor stranog jezika objavi otvoreni obrazovni sadržaj s prikazom tvorbe nekog glagolskog vremena i uz to vježbe, je li to obrazovni sadržaj za jedan sat, dva sata? Tko će to i kako izmjeriti, e da bi se onda moglo adekvatno bodovati? Mislim da bi bilo transparentnije da se, makar i smanjim brojem bodova, boduje izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja po pojedinom objavljenom sadržaju koji, primjerice, ne može biti kraći od jedne kartice teksta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 898 | DALIBOR JOLER | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da nije korektno što je u odnosu na dosadašnju verziju pravilnika o napredovanju izostavljen "prijevod knjige pogodne za uporabu u nastavi", nego je ostavljen samo prijevod udžbenika odnosno stručne literature i softvera. Zašto bi prijevod književnoga djela bio manje vrijedan doprinos obrazovanju u odnosu na prijevod stručne literature ili softvera. Prijevod knjige koja se pogodna za uporabu u nastavi jednako je važan doprinos obrazovanju kao i prijevod udžbenika pa smatram da je korektno da se boduje i ta vrsta prijevoda kao što se bodovala dosadašnjim pravilnikom. Stoga predlažem da "prijevod knjige pogodne za uporabu u nastavi" uključite u čl. 8. u rubriku "Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji" i da redak glasi "Prijevod udžbenika, literature pogodne za uporabu u nastavi, računalnog obrazovnog programa i sl." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 899 | MAJA MLINARIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Bodovna lista je dobro razrađena. Jedino što bih ogledne sate na školskoj razini prepustila školskim aktivima umjesto nastavničkim vijećima (iako to ni niste točno definirali) jer zamislite veliku školu sa po 40 djelatnika od kojih su pola mentori, i da svako od njih na NV svake godine ima barem jedno predavanje. Za vođenje udruge izvan škole smatram da je 3 boda previše jer nije isključivo vezana za školu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 900 | GORAN HAJNAL | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini), u mnogo slučajeva studenti ne mogu sami birati u kojoj će školi odraditi praksu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 901 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 8. | Što je s dosad stečenim bodovima za one koji su na pola razdoblja napredovanja ili obnove zvanja? Uvjetovati bodove za predavanje ili radionicu na međunarodnoj razini pozitivnom evaluacijom nije u redu, jer mnogi skupovi nisu vrednovani pisanim tragom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 902 | Natalia Šinković | PRAVILNIK , Članak 8. | Molim Vas da također uzmete u obzir i posebne obrazovne institucije u kojima se radi s djecom s teškoćama u razvoju jer sukladno ovom Pravilniku nastavnici u navedenim institucijama ne mogu a priori napredovati jer njihova djeca ne sudjeluju u natjecanjima, smotrama i sl. Navedeni nastavnici ne sudjeluju u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl, niti u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre i sl. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 903 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. -Nije jasno definirano "dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" Kako će se to mjeriti? Što se smatra "dijeljenje"? Na kojoj razini? -Kako je predviđeno dokazivanje predavanja ili radionice na školskoj razini? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 904 | MIRA RADOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, nejasan mi je dio kriterija u kojem se spominje predavanje, radionica ili ogledni sat ...uz pozitivnu evaluaciju sudionika. Ne razumijem kako doći do te pozitivne evaluacije, na nekim predavanjima je tražimo, na nekima ne, a sigurno ih ne čuvamo pet godina. Mene napredovanje čeka za manje od godine dana, znači li to da gubim bodove jer nema evaluacije? Možemo je tražiti i čuvati ubuduće, ali što je s protekle četiri godine? Sljedeće što smatram nepreciznim je dijeljenje primjera dobre prakse: u kojem obliku, gdje, koliko primjera za jedan bod? Mnogi od nas sudjeluju u likovnim, literarnim i sličnim natječajima i za to imamo potvrde i zahvalnice, boduju li se ta sudjelovanja u kategoriji mentorstva učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj razini? Kriterij koji se odnosi na online edukacije bi također trebalo pojasniti, naime, što je s edukacijama koje traju jedan sat, zbrajaju li se one pa ih pet daje jedan bod ili se one ispod pet bodova niti ne broje? Potrebno je precizirati i kategoriju projekata jer je ovako preširoko i neodređeno te ostaje prostor za različite interpretacije. U kategoriji unapređenja rada škole spominje se uređivanje školske mrežne stranice, misli li se pri tome samo na administratore koji naše napisane materijale postavljaju na stranice ili na sve koji redovito pišu i objavljuju članke. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 905 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 8. | Mnoge škole imaju Obrazovanje odraslih ! Nigdje ne vidim nikakve bodove niti kategorije u odnosu na to !!! Zar smo to zaboravili?Što se dogodilo Cjeloživotnom obrazovanju u ovom Prijedlogu pravilnika , o kojem toliko govorimo, potičemo i obvezujemo???!!! Vođenje, organiziranje i sveukupna realizacija stručnog skupa nema bodove? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 906 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 8. | Prva kategorija u velikoj mjeri isključuje stručne suradnike, jer oni ne mogu biti mentori učenicima. Također, navodi se samo "mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija", što ne uključuje studente pedagogije, psihologije, bibliotekarstva, edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Aktivnosti mobilnosti van Republike Hrvatske bi trebale nositi više od jednog boda po mobilnosti, jer se radi o aktivnosti za koje je potrebna temeljita priprema i sveobuhvatne su, pa bi svakako trebale nositi barem jednako bodova kao, primjerice, "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" (za koje je pak potpuno nejasno na što se točno odnosi - "dijeljenje" se može odnositi na dijeljenje putem društvenih mreža, na blogu, u razgovoru s kolegama iz škole itd.). Također, ako se boduje sudjelovanje u online edukacijama, ne vidim apsolutno nijednog razloga zbog čega se ne bi bodovalo i sudjelovanje u stručnim kongresima, seminarima, tečajevima koji se održavaju uživo. Kod online edukacija, kako se dokazuje njihovo trajanje? Primjerice, online edukacije u sklopu eksperimentalne provedbe "Škole za život", pojedine su aktivnosti trajale (u smislu datuma otvaranja i zatvaranja tečaja) po tjedan dana, no broj sati koje su sudionici uložili u pojedinu aktivnost jako je varirao od osobe do osobe. Kako to vrednovati? Ako je način dokazivanja trajanja potvrda o sudjelovanju, onda svaka online edukacija mora imati navedeno očekivano trajanje u satima, a nisam sigurna da je tako. Među elemente bodovanja je nužno uvrstiti i poslijediplomske studije (stručne i znanstvene) te edukacije iz psihoterapijskih pravaca, jer se tu radi o sveobuhvatnim, dugotrajnim i temeljitim oblicima stručnog usavršavanja koji se ne smiju ignorirati kod napredovanja u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 907 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | Uvjeti izvrsnosti bodovanja prema kategorijama kriterija: Članak 8. • Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima – odlično. • Predavanja i/ili radionice – - Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – zašto je ovo vrijednije od jednog predavanja ili radionice na bilo koju temu? • Online edukacije – odlično. • Rad u stručnim viječima, udrugama, i sl. – - Vođenje stručne udruge, društva. kluba, sekcije - na koje se stručne udruge, društva, klubove ili sekcije ovo odnosi? - Neposredan odgojno-obrazovni rad… izvan školske ustanove - Zar je rad s učenicima s teškoćama ili s darovitim učenicima izvan školske ustanove vrijedniji od istog rada u školi, na nastavi? • Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji – odlično. • Projekti – odlično. • Unaprjeđenje rada škole – odlično. • Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja – odlično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 908 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8.: Sudjelovanje na online edukaciji državne razine boduje se s 1 bodom. Zašto se ne boduje sudjelovanje na različitim edukacijama uživo na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini? Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na međužupanijskoj/ regionalnoj ili državnoj razini (po godini) boduje se s 2 boda. Potrebno je dodati i izvannastavne aktivnosti na kojima se s učenicima provode projekti. Obrazovne sadržaje potrebno je objavljivati je jednoj središnjoj internetskoj platformi. U unaprjeđenju rada škole potrebno je uvrstiti sudjelovanje na promotivnim smotrama i predstavljanjima školske ustanove te su(autorstvo) informativne (digitalne) tiskovine (brošure/knjižice) o školskoj ustanovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 909 | Valerija Begić | PRAVILNIK , Članak 8. | 1. Broj bodova za mentorstvo studentima je neprihvatljivo malen iz više razloga, osobito ako se usporedi s mentorstvom pripravniku (gdje se bodovi dodjeljuju po pripravniku, a kod studenata po godini). Željela bih naglasiti da nikako nije isto imati jednog, dva ili više studenata jer sa svakim od njih treba raditi individualno i svakome od njih detaljno analizirati pripremu za svaki sat koji treba održati, a po završetku također i održani sat. Primjerice, studenti smjera biologije imaju sljedeće obveze: sudjelovati na 4 ogledna sata mentora, održati 9 sati nastave (od kojih je jedan sat ispitni sat), osmisliti i s učenicima održati terensku nastavu, radionicu i projekt, surađivati i sudjelovati s mentorom na satu razredne zajednice, roditeljskom sastanku, ŽSV-u te upoznati pedagošku dokumentaciju. Tako metodička praksa biologije traje najmanje 4 - 5 mjeseci te zasigurno vrijedi više od 1 boda (osobito uzme li se u obzir da je navedeno financijski jako potplaćeno). 2. Broj suautora na radovima ne bi trebao biti ograničen, kao što nije ograničen niti kod otvorenih obrazovnih sadržaja. Ako se želi naglasiti razlika, moguće je dodjeljivati različiti broj bodova ovisno o broju suautora. 3. U prijedlogu bodovanja nedostaju znanstveni radovi (koji u najvećem broju slučajeva imaju upravo više suatora jer su rezultat timskoga rada). 4. Ako učitelj sudjeluje na većem broju online edukacija u vremenu kraćem od 5 sati, može li se više takvih edukacija zbrojiti kako bi učitelj za ukupno 5 sati edukacije dobio 1 bod? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 910 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 8. | Kod izrade ispita državne mature treba definirati znači li bodovanje po ispitu ustvari broj po ispitnim inačica jer ih se za istu godinu mature izrađuje nekoliko. Kod mentorstva studentima bi trebalo dodati po studentu i po godini. Nije u redu ograničiti broj suautora, može se možda razlikovati broj bodova, ali na ovaj se način ne potiče suradnja i timski rad. Potrebno je izjednačiti broj autora i bodove bez obzira na način objavljivanja sadržaja. Trebalo bi dodati: - sudjelovanje u organizaciji i provođenju organizacije stručnih skupova npr. kongresa, simpozija, stručnih skupova koji nisu vezani uz županijska stručna vijeća - kod recenzija osim udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) treba dodati općenito nastavnih materijala, stručnih ili znanstvenih radova, projekata, digitalnih i online materijala i tečajeva i sl. - uredništvo stručnih časopisa - objavljivanje znanstvenih radova (s većim brojem bodova od stručnih radova i bez ograničavanja broj autora) - to se uopće ne spominje ni u jednoj kategoriji za bodovanje Trebalo bi jasnije definirati što se misli pod projektima. Kod kategorije unapređenje rada škole navode se različite aktivnosti koje to nisu vezane uz navedenu kategoriju npr. centri kompetentnosti. Najveći dio navedenih aktivnosti nije nužno ovisan o samom nastavniku pa je potrebno dodati još neke aktivnosti na koje može utjecati sam nastavnik ukoliko se to navodi kao kategorija koja je nužna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 911 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje Treba naglasiti da tema održanog predavanja ili radionice mora biti stručna. Prijedlog teksta: Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu sa stručnom temom godišnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 912 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih 10 sati edukacije) Smatram da nije potrebno određivati minimalno trajanje neke edukacije koja će se bodovati. Predlažem da se vrijeme trajanja zbraja. Na taj način neće biti velikih "viškova" sati (preko 10) koji se nigdje neće priznavati, odnoso maksimalan "višak" sati može biti 9 sati. Prijedlog teksta: Sudjelovanje u online edukaciji na državnoj razini (1 bod za svakih 10 sati edukacije) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 913 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja Pojasniti što „Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja“ konkretno znači. Tko će procjenjivati inovativnost metoda. Na kojoj razini se podrazumijeva to "dijeljenje dobre prakse", među kolegama u istoj školi, na ŽSV-ovima ili nekoj drugoj? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 914 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Smatram da nije u redu limitirati broj suautora, odnosno ako su više od dva da uopće ne dobiju bod. Pojasniti „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“. Smatram da uz ovaj Pravilnik treba priložiti način evaluiranja (obrazac?) Prijedlog Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora). Ako su više od dva suautora, podjela 4 boda na broj suautora | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 915 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Smatram da nije u redu limitirati broj suautora, odnosno ako su više od dva da uopće ne dobiju bod. Pojasniti „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“. Smatram da uz ovaj Pravilnik treba priložiti način evaluiranja (obrazac?) Prijedlog Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora). Ako su više od dva suautora, podjela 3 boda na broj suautora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 916 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih, do dva suautora) Smatram da nije u redu limitirati broj suautora, odnosno ako su više od dva da uopće ne dobiju bod. Prijedlog Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih, do dva suautora). Ako su više od dva suautora, podjela 1 boda na broj suautora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 917 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Smatram da nije u redu limitirati broj suautora, odnosno ako su više od dva da uopće ne dobiju bod. Pojasniti „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“. Smatram da uz ovaj Pravilnik treba priložiti način evaluiranja (obrazac?) Prijedlog Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora). Ako su više od dva suautora, podjela 2 boda na broj suautora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 918 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) Predlažem: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po studentu). Obrazloženje: Nije isto imati jednog ili više studenata na praksi jer se mentor mora posvetiti svakom posebno (priprema za nastavni sat - probno i ocjensko predavanje, vođenje dokumentacije...) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 919 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) Pojasniti bodovanje „po ispitu“. Praksa je da članovi Državnog povjerenstva sastavljaju zadatke za sve tri razine natjecanja (školsko, županijsko, državno). Znači li to da članovi DP automatski imaju pravo na 6 bodova? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 920 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA" Predlažem dopunu: „ … imenovani od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili AZOO…“ Pozdravljam da se, konačno, vrednuje i „rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita“. Predlažem da se boduje „po održanom ispitnom roku“. Predlažem dodati: Sudjelovanje u izradi eksperimentalnih udžbenika (po odobrenom udžbeniku). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 921 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE" Smatram da se „Unaprjeđenje rada škole“ postiže i promocijom škole u sveučilišnim krugovima. Konkretno, održavanjem stalne veze sa Sveučilišnim odjelima učiteljskih fakulteta na različite načine i u različitim oblicima (radionice, sudjelovanje u projektima, istraživanjima, …). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 922 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI" Prolazi li autorstvo „digitalnih obrazovnih sadržaja“ proces recenzije i odobravanja kao „Autorstvo i su-autorstvo udžbenika“? Smatram da autorstvo „digitalnih obrazovnih sadržaja“ nije jednako zahtjevno kao „autorstvo udžbenika“. Predlažem 3 umjesto 6 bodova. „Objavljivanje oglednih primjera … (po broju objavljenih radova)“. Kod članaka i predavanja definiran je „dopušteni broj“ suautora. Koliki je ovdje „dopušteni broj“ suautora? Prolazi li i „Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za cijelu školsku godinu“ proces recenzije i odobravanja kao „Autorstvo i su-autorstvo udžbenika“? Smatram da „Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za cijelu školsku godinu“ nije jednako zahtjevno kao „autorstvo udžbenika“. Predlažem 3 umjesto 6 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 923 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL." Je li „jedno održano predavanje“ i tema na ŽSV-u pod nazivom „Razno“ ili „Analiza rezultata nakon natjecanja“? Predlažem da piše „minimalno jedno održano predavanje sa stručnom temom“. Specificirati „udruge“ kako ne bi bilo neusklađenih tumačenja različitih Povjerenstava. Specificirati „stručnog društva, kluba ili sekcije“ kako ne bi bilo neusklađenih tumačenja različitih Povjerenstava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 924 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "ONLINE EDUKACIJE" Pojašnjenje je nejasno. Primjer edukacije na Loomenu u trajanju od 12 sati: Znači li to da: - Imamo pravo na 1 bod jer je trajanje barem 5 sati. - Trajanje je dulje od 5 sati pa se dobiva 1 bod za 10 od ukupno 12 sati. - Ostaju nepriznata 2 sata. Ili nekako drugačije? Predlažem da se sati online edukacija zbrajaju, a onda za svakih 10 sati dodijeli 1 bod. Tada bi maksimalan broj nepriznatih sati bio 9. Smatram i da određivanje minimalnog trajanja edukacije nije potrebno i nije fer. Npr. utrošenih 4 sata nekog učitelja je više od vremena koje utroši učitelj koji se nikad ne educira. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 925 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "PREDAVANJA I/ILI RADIONICE" Kako se boduje ako su više od „dva suautora“? Smatram da nije fer ako se ne boduje nikako. Ako su više od dva suautora, predlažem proporcionalno bodovanje kao što je to praksa sa znanstvenim radovima. Pojasniti „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“. Zna li se već sadržaj obrasca kojim će se procjenjivati? Treba li i njega komentirati? Pojasniti što „Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja“ konkretno znači. Često se na ŽSV-ima pojavi tema koja ima u naslovu „Primjeri dobre prakse“. Je li to tema za 4 boda? Što znači i tko će procjenjivati je li metoda „inovativna“? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 926 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po studentu) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 927 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)" Studenti nastavnu praksu obavljaju u zimskom i ljetnom semestru. Nije svejedno koliko ih je na praksi (koliko sati učitelji „troše“ za njihova pripremna predavanja i ocjenska predavanja). Predlažem: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (PO STUDENTU). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 928 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu)" Pojasniti bodovanje „po ispitu“ za „sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanje“. Naime, trenutna je praksa da članovi Državnog povjerenstva pišu zadatke za sve tri razine natjecanja (školsko, županijsko, državno) u školskoj godini. Znači li to da će članovi DP-a u jednoj školskoj godini imati pravo na 6 bodova (2+2+2) ili samo na 2 boda? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 929 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 8. | "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku)": Kriteriji za sudjelovanje na županijskoj razini natjecanja razlikuju se po županijama. Ovise o postignutim rezultatima na školskoj razini natjecanja i Županijskom povjerenstvu koje „podvlači crtu“. Trebalo bi razmisliti kako ujednačiti kriterije prije nego se krene s primjenom Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 930 | Mirela Bedeniković Lež | PRAVILNIK , Članak 8. | Zašto je izbačena kategorija znanstvenog članka? Znanstveni članak ima višu razinu od stručnog. Mislim da se velik broj učitelja/nastavnika stručno usavršava (o vlastitom trošku) na raznim poslijediplomskim doktorskim studijima na kojima pišu i objavljuju znanstvene članke. Prema tome, treba ih i adekvatno bodovati većim brojem bodova od stručnog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 931 | Danijela Radić | PRAVILNIK , Članak 8. | Ovakav način vrednovanja tj.bodovanja ne daje prioritet radu s djecom već „služenju“ Ministarstvu : - znatno su se povećale obveze dosadašnjih mentora i savjetnika, a naknada je ostala ista. Postupak napredovanja dodatno se zakomplicirao uvođenjem tročlanog / peteročlanog povjerenstva čiji članovi moraju biti najmanje savjetnici. To je savjetnicima dodatan posao za koji neće biti više plaćeni. Teško će se provesti organizacija uvida u sate pogotovo ako se radi o uvidu u dva ili više predmeta. - u Pravilnik bi trebalo uvrstiti koeficijente povećanja bruto plaće izabranih u zvanje - potrebno je povećati broj bodova za sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanje,smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) – broj bodova ne može biti jednak radu u povjerenstvu na županijskoj razini - povećati broj bodova za mentorstvo studentima - prevelika obveza održavanja 6,8 ili 10 sati godišnje za educiranje kolega - nije određeno može li to educiranje biti unutar škole ili mora biti u županiji - zašto samo odgojno-obrazovni radnici koji provode eksperimentalni program mogu biti nagrađeni (sljedeće šk.god.sve škole se uključuju u Školu za život) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 932 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 8. | Zašto je za stručni člana dozvoljeno 3 suautora, a za predavanje samo 2? Predlažem ukinuti broj suatora jer on ne govori o kvaliteti rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 933 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam novi Pravilnik koji donosi brojne pozitivne pomake u vezi napredovanja učitelja. Smatram da sve stavke treba dobro objasniti i uzeti u obzir sve mogućnosti kako bi bio jednoznačan i kako bi svima zbroj bodova jednak bez obzira u kojem dijelu RH napredovao što danas nije slučaj. Zapisala sam nekoliko nedoumica koje imam. Nadam se da će pridonijeti jasnijem razumijevanju stavki. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima - samo u organiziciji AZOO ili tu ide i Dabar, klokan, Croatian Makers i sl? Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja - samo u organiziciji AZOO ili tu ide i Dabar, klokan, Croatian Makers i sl? Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) - i po studentu i po godini je 1 bod jako malo za sve što se sa studentima odradi. Predlažem brisanje ograničenja na do dva suautora za predavanja /radionice. Što znači pozitivna evaluaciju od strane sudionika? I dvojka je pozitivna. Osim toga, rezultati evaluacija najčešće su nedovoljno iskreni ili veoma subjektivni i ne smatram ih relevantnima za procjenu treba li i ne bodovati nečiji uradak. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja - gdje, kako, koliko? Tko vrednuje je li to primjer dobre prakse i je li inovativna metoda? 4 boda za jedan primjer prakse? A ako tijekom predavanja/radionice pokažeš više takvih primjera koliko je to bodova? Sudjelovanje u online edukaciji - hoće li se priznavati potvrde svih organizatora ili samo nekih i tko će o tome odlučivati? Kako će se vrednovati kvaliteta tih i takvih edukacija? Vođenje ili mentoriranje online edukacije - u čijoj organizaciji? Nekog relevantnog organizatora ili će netko moći osmisliti vlastitu edukaciju na nekoj platformi? Uz sudjelovanje na online edukacijama ja bih dodala i sudjelovanje na edukacijama uživo koje organiziraju različite organizacije (npr. korak po korak, Abacus, Reyn i sl.) za koje učitelji nerijetko sami plaćaju kotizaciju i odvajaju subote kako bi uložili u proefesionalni razvoj. Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini) - je li redovito plaćanje članarine doprinos ili će trebati još nekakva aktivnost? Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) - dodala bih recenzije priručnika i drugih stručnih materijala (npr. ispita i sl.). Ako si i autor i voditelj online edukacije zbrajaju li se bodovi? I ako se edukacija ponavlja s vipe različitih grupa, bodovi se množe s brojem grupa? Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti - gdje? Na vlastitim ili mrežnim stranicama škole ili Udruge, blogu, stručnom časopisu,...? Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja - gdje će trebati objaviti? Na stranici škole, vlastotoj stranici, Edutoriju,...? Obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja - tko će provjeriti je li neki sadržaj za 10 ili više ili manje sati, je li autor realno predvidio vrijeme i može li se to odraditi za predviđeno vrijeme? Ne čini mi se prevelika razlika između zadnje dvije stavke u vezi s obrazovnim sadržajima: Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) i Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za cijelu školsku godinu (obuhvat većeg dijela nekog nastavnoga predmeta; po broju objavljenih sadržaja) i tko će to razlikovati pa bodovati? Ako je obrazovni sadržaj predviđen za 20 nastavnih sati, on bi mogao biti sastavljen od dvadesetak ili više različitih sadržaja idu li bodovi za svaki od tih dvadesetak sadržaja? I ako napraviš obrazovni sadržaj za jedan predmet za cijelu šk.g. to je onda ukupno 6 bodova ili se svaki sadržaj boduje sa 6 bodova? Ako i vodiš i koordiniraš i sudjeluješ u projektu, zbrajaju li se bodovi? Osim za uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama i doprinos u vidu objava bi trebalo bodovati (možda bod za svakih 3 ili 5 objava godišnje). Ako i pripremaš, osmišljavaš, sudjeluješ i organiziraš javno događanje u školi ukupno 1 bod ili za svaki posao po jedan? I može li više osoba dobiti bodove za isti događaj? I misli li se na kalendarsku ili školsku godinu (jer do sad su savjetnici različito tumačili godinu)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 934 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da ovaj članak mora imati kao kriterij i razredništvo koje bi se bodovalo bar sa 1 bodom na godinu, jer smatram da ono uzima puno vremena nastavnicima kroz pripremu .Isto tako slažem se da bi trebalo dodati u ove kriterije i sve oblike vanučioničke nastave( stručni izleti, posjete i terensku nastavu) koji iziskuju veliki utrošak vremena i pripreme kako bi se na istima ( njč. farmama koje nisu u mjestu škola) mogli održati ishodi učenja. Nastavnici strukovnih škola jednostavno ne mogu bez takvog oblika nastave. Shodno tome predlažem da se za svaki oblik vanučioničke nastave boduje sa bar 1 bodom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 935 | Branka Burazer | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, Kod sastavnica koje se tiču predavanja, radionice ili oglednog sata možda bi bilo dobro definirati minutažu (primjerice predavanje i ogledni sat najmanje 45 minuta, a radionica najmanje 90 minuta). Riječi "doprinos struci kroz rad" možda preimenovati u aktivnosti jer za doprinos treba odrediti oblike, elemente i mjerila praćenja što je procesna kategorija, a za to je vrijeme od 1 godine premalo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 936 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 8. | Organizacija i/ili provedba natjecanja - sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i/ili provedbu natjecanja - po događanju neovisno o predmetu iz kojeg napreduje da se ne bi desilo da se nastavniku stranog jezika ne boduje sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju natjecanja iz povijesti Predavanja ili radionice - dijeljenje dobre prakse - navesti prihvatljive medije dijeljenja Rad u stručnim vijećima, udrugama - vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj/županijskoj razini - neovisno o predmetu koji predaju npr. nastavnik stranog jezika koji vodi sekciju Crvenog križa ili Mlade volontere. Potrebno je dodati kategoriju koja će obuhvatiti rad na području Građanskog odgoja i obrazovanja i klubove i sekcije koje nisu direktno povezane s predmetom iz kojeg nastavnik napreduje, a imaju povoljan utjecaj na unapređenje rada škole i razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Projekti - pisanje/priprema projekta trebaju biti vrednovani više od sudjelovanja i doprinosa realizaciji projekta. Unapređenje rada škole - vođenje kluba, sekcije, grupe s ciljem unapređenja rada škole - grupe vezane za područja koja nisu pokrivena predmetima i koje nastavnici često vode neovisno o predmetima u kojima napreduju - grupa Crvenog križa, Mladi volonteri i slično. Predlažem 1 bod po godini. Rad na unapređenju sustava obrazovanja - potrebno je uključiti i rad u radnim skupinama na razini županija (naravno isključivo vezano za unapređenje sustava obrazovanja) jer postoje radne skupine imenovane od županija koje se bave problematikom specifičnom za sustav obrazovanje određene županije. Potrebno je uključiti i bodovati i rad za opće dobro što znači sudjelovanje u volontiranju ili organiziranje volontiranja, te sudjelovanje i organiziranje humanitarne akcije i to barem s jednim bodom po godini i događanju tj. aktivnosti usmjerene na razvoj socijalnih vještina učenika i povezivanje s lokalnom zajednicom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 937 | MARGARETA GAŠPAROVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Dobro je da imamo razrađene kriterije za napredovanje koji zahvaćaju razne vidove naše djelatnosti, ali neposredan rad s učenicima vrednuje se samo na dva mjesta - mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima (što zahvaća malen broj učenika) i projekti. Mislim da zaslužujemo da ovaj Pravilnik izrijekom spomene i neposredan rad s učenicima izvan redovne nastave u učionici, npr. izvanučioničku nastavu, terensku nastavu, stručne posjete i sl., odnosno upravo ono što najbrže i najbolje dovodi do ostvarivanja ishoda zadanih kurikulom. Zato predlažem da se cjelina Projekti preimenuje u Izvannastavna djelatnost i projekti, te da se dodaju sljedeće stavke: Organizacija i izvođenje izvanučioničke nastave i stručnih posjeta (po broju) 1 bod Terenska nastava u trajanju do dva dana 1 bod Terenska nastava u trajanju od trido četiri dana 2 boda Terenska nastava u trajanju od pet i više dana 3 boda U istu bih cjelinu stavila i sljedeće stavku: Razredništvo, administracija e-matice i e-dnevnika (po godini) 1 bod Također, neki školski projekti iziskuju velik broj radnih sati u neposrednom radu s djecom kao i u pripremi, npr postavljanje predstave, uvježbavanje zbora za nastup i sl., stoga predlažem da se navedeni tekst: Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu) promijeni u Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu do 10 sati uloženog vremena) 1 bod Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu iznad 10 sati uloženog vremena) 2 boda Također, predlažem da se izrijekom navede da je projekt sve što nadležna ustanova koja ga provodi navede kao projekt. U stavci Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji predlažem da se Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa, (po broju) promijeni u (po izdanju ili inačici). Svako izdanje ili inačica računalnog programa zahtijeva novo promišljanje i uloženi rad. U cjelini Unaprjeđivanje rada škole predlažem da se doda: Objava članka na službenim mrežnim stranicama škole ili školskom listu 1 bod | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 938 | Tomislav Magdić | PRAVILNIK , Članak 8. | Na Carnetovom portalu Meduza(kanal Ministarstva) bi trebalo omogućiti dobivanje potvrde ili značke za učitelje koji naknadno pregledaju webinare, a nisu bili u mogućnosti sudjelovati uživo jer su se i oni jednako usavršili kao kolege koje su pratile webinar uživo. Treba isprogramirati sustav tako da se može provjeriti je li osoba zaista pogledala webinar. Sve bi se trebalo odvijati automatski. To je moguće učiniti na više načina: - sve webinare s kanala Ministarstva na Meduzi premjestiti na poseban Loomen kolegij koji bi omogućio pregled videa, provjeru usvojenosti ishoda testićem i dobivanje značke, - na neki način isprogramirati Meduzu da automatski dijeli učiteljima značke ili potvrde, - povezati Meduzu sa sustavom EMA(za praćenje usavršavanja učitelja), - naći druge načine u suradnji s Carnetovim programerima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 939 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, smatram da bi se bilo kakav oblik stručne posjete, terenske i izvanučioničke nastave vezan uz nastavni predmet (struku), trebao bodovati. (barem po godini ako ne po samoj posjeti). Većina nastavnika takve posjete ne želi ni organizirati jer to zahtjeva dosta vremena, izvedbeni plan, istaknuti ciljevi i zadaci. Što se tiče općih predmeta u strukovnim školama, treba uzeti u obzir da su učenici sve manje zainteresirani za natjecanja, pa ti nastavnici baš i nemaju prilike toliko skupiti bodove u toj kategoriji. Kao što postoji kategorija online edukacije gdje se mogu skupiti bodovi, ne smije se zanemariti i važnost edukacija uživo. (i one trebaju nositi bodove). Predlažem i bodovanje objave članka na internet stranici škole nastavniku koji je članak napisao, a ne samo onome tko ga je postavio. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 940 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Nedostaje aktivnost: Organiziranje i sudjelovanje s učenicima i roditelja u humanitarnoj akciji ili u volontiranju (za najmanje dvije humanitarne akcije ili najmanje 2-mjesečno volontiranje neka se dodjeli 1 bod po školskoj godini voditelju). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 941 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Pratila sam u djetetovoj bilježnici sadržaj nastavnih sati matematike koje su održali studenti (XV. gimnazija) i uočila sam da ključne pojmove iz cjelina eksponencijalna i logaritamska funkcija studenti nisu dobro objasnili i da su učenici imali teškoća s rješavanjem domaće zadaće i lošiji uspjeh na pisanoj provjeri znanja. Mislim da nije dobro da uzastopce više tjedana nastave istom razrednom odjeljenju izvode studenti, jer se učenicima na taj način uskraćuje potpuno razumijevanje gradiva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 942 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 8. | Radi važnosti mentoriranja studentima i obima posla, potrebno je dodijeliti 2 boda po studentu po nastavnoj godini. Ovako izgleda da se dobiva 1 bod za cijelu grupu za godinu dana, što je nadam se, moje krivo tumačenje. Potpuno je potplaćeno mentoriranje i pretpostavljam da je mentore jako teško naći. Pozitivna evaluacija nekog predavanja je već prihvaćanje rada, čini mi se da je potpuno suvišno tražiti od sudionika da evaluiraju predavanje za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 943 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, predlažem obrazac bodovanja: za mentorstvo učenicima na školskoj/općinskoj razini 1 bod po učeniku (jer učenika treba pripremati i za školsko natjecanje i mentorirati) mentorstvo na županijkoj razini 2 boda po učeniku mentorstvo na državnoj razini 3 boda po učeniku (s obzirom na uložen trud, vrijeme i znanje u mentoriranju učenika da bi se došlo do te razine natjecanja) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini 6 bodova PREDAVANJA I/ILI RADIONICE Predlažem povećati broj suatora, odnosno neograničavati broj jer radovi se većinom pišu timski. Primjerice ja sam na jednom istraživačkom radom surađivala s kolegama iz R. Makedonije i Srbije, te smo međusobno uspoređivali rezultate i uistinu je diskriminirajuće očekivati u vremenu kada se iznimno cijeni suradnja i timski rad kao vještine 21, stoljeća ograničavati broj suautora na samo dva. Isto predlažem i za radionice, pogotovo primjerice radionice za fiziku koje podrazumijevaju i eksperimentalni pribor te sam često u kreiranju istih surađivala s kolegama, i redovito nas je bilo više u timu. Takve radionice nisu tipa rekla-kazala, već zahtjevaju didaktičko-materijalnu potporu, što se timskim radom može kvalitetnije ostvariti. ONLINE EDUKACIJE Ako se online edukacije boduju jednim bodom, u minimalnom trajanju od 5 sati, predlažem da se po istom modelu boduju i edukacije uživo, jer se na ovaj način diskriminiraju edukacije uživo, i dovodi u priliku "volja ravnatelja" da često odlučuju da nastavnike ne puste na edukacije uživo. Po mome mišljenju, edukacije uživo imaju barem jednaku vrijednost kao i edukacije on line, ako ne i veću. Dodati bodovanje za sudjelovanje u organizacijskim odborima (skupova, seminara, simpozija na školskoj, županijskoj i državnoj razini od 1 do 3 boda). STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora) predlažem 3 boda Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora) predlažem 4 boda. Prethodna dva povećanja broja bodova predlažem stoga jer takvi članci prelaze stručnu recenziju u najmanje dva čitanja i zahtijevaju veliku količinu vremena i rada uloženih u njihovo pisanje. Prijedlog: Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) Razdvojiti na recenzije udžbenika i stručnih knjiga 4 boda; stručnih članaka (2 boda po članku) Iz vlastitoga iskustva recenziranja predlažem, jer znam koliko truda je potrebno uložiti u recenziju knjige a koliko kod recenzije članka Autorstvo i su-autorstvo recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja temeljem Zakona o udžbenicima (po broju) povećati broj bodova barem na 8, jer je to nekako kruna karijere svakoga nastavnika, a trud, znanje, vrijeme uloženi u njihovo stvaranje su uistinu ogromni. Predlažem povećati broj bodova za pisanje i pripremu, te sudjelovanje i realizaciju projekata na svim razinama. Sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateških, zakonodavnih, kurikulumskih i sl. dokumenata na državnoj razini (po skupni i po godini)..predlažem povećati broj bodova na 4. Ovim prijedlogom bodovanja diskriminirani su nastavnici i stručni suradnici koji rade u strukovnim školama, jer oni bez obzira na izvrsnost u radu u svojemu području po ovom prijedlogu pravilnika teško mogu sakupiti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 944 | Tomislava Vidić | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da su pojedine aktivnosti potcjenjene bodovima, npr. "Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini" (kategorija predavanja i/ili radionice) boduje se sa četiri boda. Iskustvo pokazuje da za prijavu rada ili radionice na međunarodnoj razini (a ponekad i na državnoj, zavisno o organizatoru) rad prolazi dvije neovisne recenzije i u pravilu se strogo procjenjuje je li dovoljno kvalitetan za određeni kongres. Samim prihvaćanjem rada stečene su pozitivne evaluacije te nisu potrebne nikakve dodatne. Osim toga, iskustvo pokazuje da je za pripremu takvih radova potrebno jako puno vremena i znanja, a često su takvi radovi istraživački pa predlažem da se broj bodova za ovu vrstu radova podigne na šest. Sukladno tome, primjećuje se da je izostalo navođenje aktivnosti "Objavljivanje istraživačkog rada iz struke - koji pridonosi unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog procesa" što je u pravilniku vrednovalo sa šest bodova. U novom prijedlogu pravilnika u kategoriji "Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja" navodi se nekoliko aktivnosti koje ujključuju "Sudjelovanje..." što se vrednuje s jednim ili dva boda, te "Pripremanje i provođenje..." što se vrednuje s dva do četiri boda. Smatram da je takvo bodovanje nepravedno jer istraživački rad zahtijeva jako puno znanja, vremena, volje, upornosti da bi se napisao. Osim toga, znanstveno-istraživački, a i stručni radovi, prije prihvaćanja prolaze dvije neovisne recenzije znanstvenika i detaljno se analiziraju prije prihvaćanja za objavu. Prema tome predlažem da se radovi klasificiraju od stručnih do znanstvenih te zavisno o časopisu u kojem su objavljeni (A1, A2 i dr.). Ima jako puno učitelja koji svojim iskustvom i znanjem mogu i doprinose u znanosti te bi trebalo poticati njihov znanstveno-istraživački rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 945 | Sandra Sinković | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi organizaciju izvanučioničkih i terenskih nastava također trebalo bodovati. Predlažem da se boduje objava članka na web stranici škole (onaj učitelj koji je napisao, a ne onaj koji je samo objavio). Također predlažem da se boduje suradnja među učiteljima. Ima učitelja koji nisu u Timu za kvalitetu rada škole, ali puno surađuju s drugim učiteljima i na taj način doprinose unapređenju rada škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 946 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem bodovanje objave članaka na web stranici škole, a ne uređivanje jer učitelj napiše članak a bodove dobiva onaj tko napravi copy paste. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 947 | Diana Cindrić | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da je potrebno dodatno pojasniti "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja". Naime, nije definirano na koje će se načine dijeliti takvi primjeri dobre prakse - jesu li to predavanja na stručnim skupovima, dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama....Također mi je nejasno koje se to metode poučavanja smatraju inovativnim metodama poučavanja pa bi to trebalo pojasniti u Pravilniku. Ako se u jednoj školi nalazi jedan učitelj iz jednog predmeta on nema stručno vijeće pa niti ne može biti voditelj istoga. Isto tako, u malim mjestima ne postoje stručne udruge povezane s obrazovanjem stoga se opet na taj način učitelje iz malih otočnih i goranskih naselja stavlja u teži položaj za ostvarivanje bodova od ostalih. Ako se boduje sudjelovanje u online edukacijama, nije mi jasno zašto se ne boduje i sudjelovanje u ostalim edukacijama uživo. Mislim da usavršavanje uživo, bez obzira na to što smo u vremenu informacijsko komunikacijske tehnologije i što zahtijeva dodatna materijalna sredstva, i dalje treba biti dio naših usavršavanja jer se susrećemo i upoznajemo te razmjenjujemo iskustva iz nastavne prakse s ostalim kolegama. Nije objašnjeno što se podrazumijeva pod terminom " ogledni sat na školskoj razini". Je li to ogledni sat na koji dva puta godišnje dolaze stručna služba i ravnatelj....? Treba pojasniti što podrazumijeva pojam " stručno društvo, klub ili sekcija na školskoj ili županijskoj razini." Misli li se na vođenje pojedinih slobodnih aktivnosti ili nešto drugo jer na školskoj razini postoje (barem u mojoj školi) samo školsko sportsko društvo pa ako se to odnosi samo za učitelje TZK tada smo mi ostali u nepovoljnom položaju što se tiče ove kategorije. Mislim da je detaljnije potrebno pojasniti pojam projekta za potrebe ovog Pravilnika. Odnosi li se "vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu)" i na one školske učeničke projekte na određenu temu iz školskog kurikuluma koji se provode kroz određeni period? "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji)" - pojasniti misli li se na pojedini stručni članak ili obavijest koje učitelji objavljuju u školskom listu ili na školskoj web stranici....jer ako se misli samo na jednog učitelja koji uređuje list ili stranicu, drugi su u nepovoljnijem položaju. Isto mislim da treba detaljnije objasniti što se podrazumijeva pod "Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju)" . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 948 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 8. | Ako je tema predavanja / radionice na ŽSVu ili MŽVu "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" znači li to da se zbrajaju bodovi za održavanje predavanja /radionice na (među)županijskoj razini i Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 949 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju i provedbu natjecanja na županijskoj ili državnoj razini bi trebalo bodovati barem s 3 boda, s obzirom da se tu radi o poslovima koji iziskuju i više od 8-satnog radnog dana (priprema, nadgledanje, ispravljanje, rješavanje žalbi, uređivanje tablice poretka, privremena objava,konačna objava); Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu) također bodovati s više bodova, jer je i to zahtjevan i vrlo odgovoran posao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 950 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Prijedlozi ili nejasnoće po pitanju vrednovanja stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika: - Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) trebalo bi zbog obima i važnosti posla donositi minimalno 2 boda po studentu. - Pojasniti pozitivnu evaluaciju od strane sudionika - Pojasniti kako će se vrednovati predavanja/radionice/ogledni satovi bez priložene evaluacije koji su održani prije novog Pravilnika - Aktivnost - Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja, kako je velik broj sudionika e-savjetovanja ustvrdio, nije jasno objašnjena - Postoje brojne edukacije i stručni skupovi uživo koji su iznimno kvalitetni, a predloženo je bodovanje samo sudjelovanje u online edukacijama - čini se nelogično i nepravedno - predlažem ili bodovati oboje ili niti jedno - Aktivnost - Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini) - nije jasno - što podrazumijeva rad u strukovnim udrugama (članstvo, organizacija aktivnosti, predavanja, ...?) - Aktivnosti koje se odnose na objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama ili za darovite učenike potrebno je dodatno pojasniti po pitanju objavljivanja (gdje - školska razina, web, ...?) - Unaprjeđenje rada škole ne bi smjelo biti izdvojeno kao obvezna kategorija zbog specifičnosti navedenih aktivnosti koje nisu svima u jednakoj mjeri dostupne - Pod kategoriju Unaprjeđenje rada škole trebalo bi navesti i vođenje centra potpore (za podršku inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama) - Pod kategoriju Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja treba uvesti i rad u Sektorskim vijećima HKO koja su imenovana od strane MZO po godini ili specificirati pod koju aktivnost se to odnosi, ako je tako predviđeno - Pod istu kategoriju predlažem uvesti i izradbu i uvođenje novih fakultativnih predmeta - Pod istu kategoriju predlažem uvesti i sudjelovanje u izradbi novog standarda zanimanja i standarda kvalifikacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 951 | JELENA KULIŠIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Ni u prošlom pravilniku, a ni i u ovom nigdje se u kategorijama aktivnosti ne spominje bodovanje za rad s roditeljima iako je partnerstvo s roditeljima jedno od načela Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Smatram da bi se i takve radionice, predavanja u kojima su uključeni roditelji trebalo bodovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 952 | Marija Banić | PRAVILNIK , Članak 8. | U mnogim školama učitelji sami tijekom godine objavljuju različite vijesti, a osoba koja uređuje školsku stranicu ne obavlja ništa više poslova od ostalih učitelja. Možda bi jedan bod mogao dobiti i svaki učitelj koji je objavio 5 vijesti tijekom godine. Osim toga mislim da treba bodovati rad učitelja koji imaju svoje razredne stranice isto tako 1 bodom godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 953 | Milka Ivanlić | PRAVILNIK , Članak 8. | Molim pobliže objasniti: - dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja - pozitivna evaluaciju od strane sudionika -projekt | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 954 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji "Članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji" treba za objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u RH (do tri suatora) povećati broj bodva sa 1 na minimalno 2 (kako je bilo u prošlom pravilniku). Nije lako napisati i objaviti stručni članak. U kategotiji "Unaprjeđenje rada škole" dodati slijedeće: a) rad u školskom odboru (po godini) 1 bod - naime članstvo u školskom odboru iziskuje dodatno vrijeme i proučavanje pravilnika, zakona i ostalih pravnih stvari te bi se taj rad trebao dodatno vrednovati. Ako se vrednuje s 1 bodom rad u školskom timu za kvalitetu trebalo bi i ovo; b) održavanje školske informatičke opreme (učionice, kabineti i ostala računala u školi) 2 boda po školskoj godini. Evo mi u školi imamo oko 90 računala. Pa treba to sve održavati. Naravno da oprema nije najnovija pa se i kvari; c) član upisnog povjerenstva za upis u srednju školu - odgovoran posao, koji traje mjesec dana i traži od profesora koji su uključeni u upisno povjerenstvo skoro svakodnevni angažman. Ako se sve vrednuje, zašto se i ovaj dodatni posao ne bi vrednovao sa 2 boda po godini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 955 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 8. | Pohvaljujem što ste u aktivnostima za bodovanje uključili dosta toga, no ipak nešto nedostaje. U kategoriji Unaprjeđenje rada škole ako se boduje jednim bodom uređivanje školske mrežne stranice i/ili školskog lista, i aktivnost: Administriranje e-matice, e-dnevnika, voditelj povjerenstva za upis osmaša u srednju školu također iziskuje 1 bod (1 bod po zaduženju), jer je to vrlo odgovorna funkcija, čak odgovornija od rada u školskom timu za kvalitetu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 956 | NEDELJKO MANDIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, Slažem se i s prijedlogom da se ne propisuje minimalni broj kategorija iz kojih se dobivaju bodovi. Ili da se taj broj smanji (redom po zvanju na najmanje 2, 3 ili 4 kategorije). Predlažem i spajanje kategorija PROJEKTI i UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE. Rad na projektima unapređuje i rad škole. Unaprjeđenje rada škole: Predlažem bodovanje objava članaka (sadržaja) na web stranici škole, a ne uređivanje (osobito ako je nekome to već dio neposrednog tjednog zaduženja) Nelogično mi je bodovanje vođenja stručnog vijeća na županijskoj ili višoj razini ako se taj rad već plaća kroz smanjenu satnicu u neposredno odgojno obrazovnom radu. On line edukacije: Predlažem naziv kategorije samo EDUKACIJE (on line, seminari..). Postavlja se pitanje što s edukacijama koje nisu ON LINE ( a nisu vezane uz sudjelovanje na stručnim skupovima) ili s „kombiniranim edukacijama“ koje su i on line i „uživo“, a često se realiziraju u sklopu određenog projekta. Npr. tijekom 2016. godine sam sudjelovao u Europskom projektu „HEUREKA“ spoznajom do uspjeha. Rezultat rada projekta je i kreiranje kurikuluma novog fakultativnog predmeta „Eksperimentalna fizika“. Kao profesor fizike sudjelovao sam u izradu kurikuluma i priručnika, ali su kao autori priručnika navedeni profesori s PMF-a koji su vodili radnu skupinu za fiziku. U sklopu tog projekta sam sudjelovao na ukupno 177 sati edukacije iz različitih područja (dijelom se radilo on line, većinom uživo). Kako to bodovati?? Nadam se da će mi autori novog Pravilnika konkretno odgovoriti kako bi se to bodovalo po novom Pravilniku? Lijep pozdrav | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 957 | TATJANA BANDERA-MRAKOVČIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, svakako pozdravljam donošenje novog Pravilnika. U čl.8.za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) predlaže se 1 bod. Smatram da je zbog obima posla (upoznavanja studenata s djelokrugom rada škole, pregledavanje i dogovaranje njihovih oglednih satova, održavanje uzornih predavanja i ostaloga) jedan bod premalo. Kod održavanja predavanja, radionica ili oglednih sati očekuje se pozitivna evaluacija. Hoće li biti predviđeni obrasci za evaluaciju ili na koji način će se moći prikupiti mišljenja? Što s već održanim predavanjima, radionicama ili oglednim satovima za koje nema evaluacije sudionika? Nisam uočila predviđene bodove za članstvo stručnih povjerenstva na županijskoj razini za upis u 1. razred ili za odluke o primjerenim oblicima školovanja. To je također važan i odgovoran rad. Svakako podržavam čl.17. stavak (2) koji govori kako se u slučaju opravdane duže odsutnosti s rada rok na koji je odgojno-obrazovni radnik izabran u zvanje može produžiti ovisno o trajanju opravdane odsutnosti. Još nikad nije bilo razmatrano moguće napredovanje tajnika i računovođa. Oni su važan dio naših škola i mnogi od njih iznimno se ističu svojim radom, a bez njih škole ne bi ni bile (ako jesu) uspješne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 958 | Marija Banić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, drago mi je da se konačno izrađuje novi Pravilnik o napredovanju. U pravilniku su mnoge stvari nedorečene te smatram da nakon što pravilnik bude donesen treba izdati i posebnu brošuru s točnim objašnjenjima kako bodovati određenu kategoriju aktivnosti. Predlažem da brošuru s načinom bodovanja zajedno osmisle savjetnici svih županija i da taj dokument učitelji obavezno dobiju na uvid. U nastavku komentara navest ću neke od nedorečenosti: 1. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i slično na županijskoj razini ( po učeniku). - U igrokazima sudjeluje puno učenika pa nema logike da mentor po učeniku dobiva bodove. Smatram da nije isto pripremiti recitaciju i igrokaz pa na taj način treba bodovati. Sudjelovanje u recitacijama 1 bod, igrokazi i recitali 3 boda. 2. Dijeljenje primjera dobre prakse... smatram da ovu kategoriju treba potpuno izbaciti. Ogledni sat i predavanje su uglavnom i dijeljenje primjera dobre prakse. 3.Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan RH treba bodovati 1 bodom bez obzira na broj radionica. 4. Odnose li se edukacije Škola za život u on line edukacije na državnoj razini? 5. Objavljivanje stručnog članka u RH i dalje treba bodovati s 2 boda, ali smatram da trebaju biti do 2 suautora a ne 3. Potrebno je i navesti koje su to online publikacije i stručni časopisi u RH kako bi učitelji lakše objavljivali svoje stručne članke. 6. Objavljivanje oglednih primjera prilagodbe metoda, sadržaja, aktivnosti i slično za učenike s teškoćama i darovite. Gdje će se objavljivati ogledni primjeri? Na edutoriju ili postoje neke druge online stranice i časopisi? Učitelji nemaju dovoljno informacija o ovoj aktivnosti. 7. Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini. Misli li se tu na projekte koje provodimo samo sa svojim učenicima ili u njih treba uključiti ostale djelatnike škole? Neki projekti traju 1 dan, a neki duže. Projekti koje provodimo samo sa svojim učenicima uglavnom su dulji i kvalitetniji i njih treba bodovati 1 bodom. 8. Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja. Potrebno je točno definirati gdje smije biti objavljen sadržaj te njegov izgled. Je li obrazovni sadržaj objavljena igra na izađena u kahootu za koju je učitelju trebalo pola sata da ju napravi?!! Što znači obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati? 9.Vođenje školskog tima za kvalitetu treba bodovati jednim bodom. Neke škole ne održavaju sastanke tima, a neke imaju jedan sastanak godišnje. 10. Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekata na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini. - Većina e-Twinning projekata su međunarodni projekti. Neki projekti traju nekoliko dana, a neki cijelu godinu. Treba bodovati prema trajanju projekta. 11. Potrebno je definirati na čega se točno odnosi sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 959 | Ines Čeko | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako je predviđeno dokazivanje predavanja ili radionice na školskoj razini? Zapisnik sa školskog aktiva, učiteljskog vijeća i slično ili nešto treće? Treba precizirati što je sudjelovanje na online edukacijama na državnoj razini? Je li to edukacija koju organizira država ili bilo koja institucija, udruga koja ima edukacije za učitelje iz cijele RH koji se naravno žele priključiti. Smatram da su dva boda za vođenje online edukacije na državnoj razini minimalnog trajanja 5 sati premalo jer je za takav rad potrebno jako puno vremena i truda te da se treba bolje vrednovati. Uključuje li uređivanje školske stranice i stranicu razreda koju uređuje učitelj za učenike svog razreda ili svog predmeta? Kako dokazati da je učitelj pripremio i organizirao priredbe poput božićne, završne priredbe i slično? Je li dovoljan zapis iz kurikula Škole gdje stoji nositelj aktivnosti ili nešto drugo? Što je s projektima dviju škola, suradnja i organizacija projekta koji se provodi paralelno na dvije škole u smislu suradnje tih dviju škola i unapređenja rada tih škola u cilju širenja iskustva i obrazovanja učenika. S obzirom da su to veliki projekti koji se pripremaju cijelu godinu jesu li dva boda realna? Općenito mislim da bi trebalo uvrstiti i zalaganje učitelja na poticanje ne samo međunarodne suradnje škola već i poticanje druženja i suradnje među školama u zemlji. Trebalo bi nekako vrednovati i vođenje "radijskih postaja" na školama. Neka (češće srednje) škole imaju zaista prave male radijske postaje i kvalitetan program i možda i ne završe na Lidranu (jer to jednostavno ne žele ili nemaju pozitivna iskustva), ali nisu zato bezvrijedne. Premalo je vrednovano mentorstvo studentima jer po iskustvu kolegica to je nemali posao koji zahtijeva puno vremena i truda. Događalo da mentor dobije mnogo studenata i ne stigne im se posvetiti pa student na ispitu bude upitan kako ne zna neke stvari koje mu je mentor trebao reći (a nije stigao jer većinom i ne stigne uz sve ostale obveze). Tako malo bodova za tako važan i odgovoran zadatak samo je omalovažavanje učitelja, a i studenta. Pozdravljam novi pravilnik, ali kao i kod starog vidljivo je da za povišicu od 400 kuna ili manje, učitelj treba raditi još jedno radno vrijemo da bi napredovao makar do prve razine, a onda još puno vremena utrošiti na ažuriranje, mapiranje papira, praćenje datuma i zbrajanje bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 960 | Ksenija Lekic | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja Na što se točno odnosi to dijeljenje? Dijeliti primjere dobre prakse možemo na predavanjima i radionicama, ali to se već boduje kao predavanje ili ogledni sat. Priznaje li se objavljivanje vlastitih materijala na nekom portalu koji je dostupan svim učiteljima? Učitelji međusobno razmjenjuju svoje materijale objavama u različitim zatvorenim FB grupama, na portalu Profila, Školske knjige, Razredna nastava i sl. Ako se to priznaje, na koji način će dokazivati svoje objave? Screenshot? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 961 | Ivana Rakonić Leskovar | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi znanstvena istraživanja odgojno-obrazovne prakse, objavljeni znanstveni radovi i izlaganja na znanstvenim skupovima trebali donositi bodove za napredovanje. Svakako je potrebno jasnije definirati način dokazivanja prikupljenih bodova. Također smatram da bi se izvanškolski rad s darovitima ili učenicima s teškoćama u razvoju trebao bodovati s manje bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 962 | Anita Drenjančević | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam promjenu kriterija napredovanja koje će donijeti novi Pravilnik iako se ne slažem sa svime. Treba jasnije definirati način dokazivanja tvrdnji za bodove (npr. Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini (po broju) - Kako dokazati sudjelovanje? Smatra li se i sudjelovanje u raznim istraživanjima vezanim uz diplomske ili doktorske radove?) Trebalo bi precizirati koji su to međunarodni projekti (Erasmus, eTwinning projekt ili prekogranični projekt dviju škola?) Treba li i na koji način dokazati uspješnost u radu i provođenju projekta (npr. oznake europske kvalitete kod eTwinning projekta). Što konkretno znači neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini)? Netko u slobodno vrijeme vodi plesnu skupinu u lokalnom KUD-u i to se boduje? Najvažnije od svega je da kriteriji budu ujednačeni, što se do sada nije događalo, jer su za određenu točku pojedni „davali“ bodove dok drugi nisu priznavali aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 963 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | 5. Velik naglasak je stavljen na izvannastavni rad koji je nesumnjivo važan. No ipak, pri tome ne smijemo zaboraviti sam rad u razredu za koji je neophodna kvalitetna priprema. Pretjerano sakupljanje bodova izvan same nastave vrlo lako može dovesti do smanjene kvalitete te iste nastave, a edukacija nastavnika prije svega mora biti u korist učenika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 964 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | 1. Dobro je da se konkretno navode i obveze koje nose pojedina zvanja. Tako se u Pravilniku zahtijeva od mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika 6, 8 i 10 sati godišnje educiranje drugih. Ipak, nisam sigurna je li taj broj moguće realizirati na sjednicama i županijskim vijećima, a da svi kandidati budu zastupljeni. Smatra li se pod pojmom educiranje kolega na školskoj razini i razmjena iskustava, predavanje na nivou aktiva? Vjerujem da je važnija kvaliteta i suvremenost tema od broja edukacija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 965 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da je potrebno jasnije definirati stručno društvo, stručnu udrugu i druge općenite izraze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 966 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu) - Je li se odnosi na koordinatora jobshadowing aktivnosti, (domaćina škole u kojoj se jobshadowing aktivnost odvija), koji priprema program za 5 radnih dana prema interesima i željama gostujućih stranih kolega/učitelja/nastavnika iz europskih zemalja? Ako u jednoj školskoj godini, isti koordinator, priprema program, koordinira kolege učitelje iz različitih predmeta iz svoje škole kako bi se program uspješno realizirao, odrađuje sastanke sa kolegama iz europskih zemalja na kojima objašnjava školski sustav RH, pojašnjava nastavne metode i pristupe, podučava primjerima dobre prakse kolege iz europskih zemalja, brine se o korektno ispunjenoj dokumentaciji koju nužno treba predati istim europskim kolegama te vrši pisanu komunikaciju od prvog dogovora do završne etape jobshadowing gostovanja, smatram da 1 bod nije dovoljan za ovakvu dužnost. Nije jasno bodovanje u ovom slučaju. - Je li 1 jobshadowing hosting nosi 1 bod u tom slučaju? Npr. ako je koordinator škole obvezan za pripremu 6 različitih programa i prijam 6 različitih skupina učitelja iz europskih zemalja, je li se to računa kao 1 projekt ili 6? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 967 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorije aktivnost Predavanja i/ili radionice Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) – - Je li se isto odnosi i na ogledne satove koji se održe kolegama/učiteljima/nastavnicima iz europskih zemalja koji obavljaju Erasmus+ KA1 job shadowing aktivnost u školi učitelja koji priprema ogledni sat te iste strane kolege promatraju taj sat? - To bi se trebalo smatrati kao ogledni sat na međunarodnoj razini, a samim tim i vrijediti više bodova. Ako se ovaj primjer ne odnosi na kategoriju predavanja, radionice ili ogledni sat na školskoj razini, na koju se kategoriju odnosi? - Mogu li se retroaktivno vrednovati ovakvi održani ogledni satovi u školskim godinama 2016./2017., 2017./2018. i 2018./2019. prema novom Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 968 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija Unaprjeđenje rada škole je nepotpuna i potrebno je u nju dodati (neke prebaciti iz drugih kategorija) organizaciju svečanih događanja u školi, organizaciju i provedbu školskih i razrednih projekata (na višemjesečnoj razini…u trajanju barem 2 mjeseca), suradnja s lokalnom zajednicom, provođenje izvannastavnih aktivnosti, potpora Učiteljskoga vijeća - ujednaceno 2 boda ili se računa prosjek od 1, 2 ili 3 boda prema stavu kolega… Pod RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA dodati bodove za sudjelovanje na esavjetovanjima vezanima uz struku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 969 | KAROLINA BRLEKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam novi Pravilnik koji je u skladu s promjenama koje su započele. Ipak bih željela istaknuti nekoliko stvari koje bi mislim da bi bilo dobro uzeti u obzir: Iako trenutno imam bodove iz svih kategorija moram istaknuti činjenicu da zaista nije svima jednostavno sakupiti bodove iz pojedinih kategorija. Pokušati ću napraviti analizu iz svoje perspektive po kategorijama: 1) Organizacija i/ili provedba natjecanja - u ovoj kategoriji moguće je svima sakupljati bodove barem po jednoj ili dvije kategorije 2) Predavanja ili radionice - i ova kategorija pruža priliku svima. Kao županijski voditelj moram se osvrnuti na to da vrlo često kolege koje imaju status savjetnika nikada nisu održale ni jedno predavanje na županijskoj razini. Ovo bi trebala biti obavezna kategorija. 3) On line edukacije - pojedine kategorije su dostupne svima 4) Rad u stručnim vijećima, udrugama - pojedine kategorije su dostupne svima 5) Stručni članci - pojedine kategorije omogućene svima 6) Projekti - ukoliko se ovdje radi i o eTwinning projektima onda nema zapreke za sakupljanje bodova i u ovoj kategoriji. Voditelj sam nekoliko međunarodnih projekata, i moram napomenuti da odluka o vođenju i sudjelovanju u projektima ovisi isključivo o ravnatelju. Ova odluka donijeti će promjene u zbornice, ali ne i promjene u kvaliteti projekata. Osobe koje su do sada radile na projektima radile su to isključivo vođene željom za unaprijeđenje vlastitog rada i rada kolega, te stvaranja mogućnosti za učenike. U trenutku kada se s vođenjem projekata stvorila mogućnost nagrađivanja u različitim oblicima pojavile su se i druge osobe koje ovaj dio vide kako mogućnost osobnog probitka. 7) Unaprjeđenje rada škole - navedene kategorije nisu dostupne svima i ne bi trebale biti obavezne jer također ovise o ravnatelju. Umjesto uređivanja školske web stranice (ovo nije omogućeno svima) dodati redovito objavljivanje članaka na web stranici škole ( npr. 5 članaka u godini dana ) 8) Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja ne bi trebao biti obavezan | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 970 | Sanja Križ | PRAVILNIK , Članak 8. | PREDAVANJA I/ILI RADIONICE Uvjet pozitivne evaluacije ne bi se smio odnositi na predavanje, radionicu ili ogledni sat koji su održani prije donošenja ovog Pravilnika. Do sad nije bila obavezna pa se često nije provodila ili se provodila na razini skupa općenito, a ne posebno za svakog predavača. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 971 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI za kriterije za izradu i objavljivanje nastavnih sadržaja nije navedeno gdje se objavljuju sadržaji? Može li to biti web stranica škole, učiteljska facebook grupa, službena web stranica ili facebook stranica udruge (vezana za predmet)? Ako se sadržaj za do 10 sati boduje s 2 boda, kako se sadržaj za cijelu šk. godinu (matematika npr. 140 sati!) može bodovati sa samo 6 bodova? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 972 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI u kriterijima doda i autorstvo materijala kod što su nastavni listići/vježbenice/radni materijali za učenike u tiskanom obliku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 973 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. kriterij: Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) - 3 boda specificira. Objašnjenje: Kako ćemo dokazati da u udruzi radimo s djecom s teškoćama/darovitom djecom? Treba li udruga biti registrirana upravo za to? Je li po tome i Crkva takva udruga ako je učitelj volonter i pomaže u učenju djeci? Udruga branitelja koja organizira "instrukcije"? Nevladine udruge koje pružaju sličnu vrstu usluge? Udruge građana? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 974 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji ONLINE EDUKACIJE dodaju novi kriterij: Vođenje ili mentoriranje online edukacije na školskoj razini (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih sljedećih 10 sati edukacije) - 1 bod Vođenje ili mentoriranje online edukacije na županijskoj/međužupanijskoj (minimalnog trajanja 5 sati, u slučaju duljeg trajanja, 1 bod za svakih sljedećih 10 sati edukacije) - 2 boda Sukladno tome treba uvećati bodove (+1) za više razine. Objašnjenje: Velika je nepravda ne nagraditi kolege koji vode edukacije na školskoj/županijskoj/međužupanijskoj razini (a koje često imaju i više od 20 polaznika). To nije zanemariv posao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 975 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA kriterij: Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja specificira. Objašnjenje: Nije li i predavanje/radionica/ogledni sat često dijeljenje primjera dobre prakse? Kako će povjerenstvo "odlučivati" što je bila radionica/ogledni sat, a što dijeljenje primjera dobre prakse? Opet po vlastitom nahođenju pa će kolege biti zakinuti za cijela 3 boda?! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 976 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA kriterij: Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) 3 boda specificira. Objašnjenje: Što je s mentorstvom pripravniku od nekoliko mjeseci? Bojim se da će povjerenstva odbiti bodovati mentorstvo koje nije trajalo godinu dana (itekako su do sad nepravedno bodovali ovakve slučajeve). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 977 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA kriterij: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) boduje osim po godini i po studentu ili barem s 2 boda za više od 3 studenta. Objašnjenje: Opseg posla se itekako razlikuje ovisno o broju studenata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 978 | Kristina Bišćan | PRAVILNIK , Članak 8. | Predlažem da se u kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA bodovanje sljedećih kriterija: 1.) Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju) 2.) Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju) poveća za 1 bod. . Objašnjenje: Rad u Povjerenstvu, primjerice Matematike, traje gotovo uvijek cijeli dan. Učitelj kreće s dežurstvom za vrijeme natjecanja, ispravljanjem zadataka, čekanjem žalbi, rješavanjem žalbi... Taj rad traje i više od 8 sati na dan. Smatram da taj rad treba biti primjereno bodovan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 979 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini)- 1) Znači li ovo da će stručnjaci koji odlučuju o napredovanju ujedno i odlučivati o kvaliteti i stručnosti rada udruga i ustanova? Kao što znamo, ima udruga čije djelovanje nije u skladu niti s imenom udruge niti sa statutom udruge. 2) Kako se dokazuje takav rad? Je li dovoljno članstvo u udruzi ili je potrebna preporuka predsjedništva udruge? U tom je slučaju osoba koja želi napredovati de facto prepuštena na milost i nemilost predsjedništvu udruge? 3) O kakvom se djelovanju radi? O organizaciji druženja, ljetnih škola, smotri, izložbi- ako da, nije li to već navedeno?; također ako da- zašto se boduje po godini, a ne po događaju? 4) Ako je uvjet, dakle slovo Zakona da se to mora događati izvan škoke, ne stavlja li to osobu koja želi napredovati u poziciju da bez obzira na dokazanu stručnost svog rada ne može napredovati ako radu ne đrtvuje i svoj privatni život? U redu je nagraditi i vrednovati takav angažman, ali kroz već navedene događaje smotri, natjecanja, projekata i sl. što može i ne mora biti dio djelovanja udruge ili druge ustanove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 980 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | U "RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA...." dodati i sudjelovanje u radu Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 981 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | Što točno uključuje "dijeljenje primjera dobre prakse..." te kako se ono provjerava i dokazuje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 982 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | Ispravak prethodnog komentara: zašto se mentorstvo učenicima boduje po učeniku, a mentorstvo studentima po godini, a ne po studentu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 983 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | Zašto se mentorstvo učeninicima boduje po učeniku, a mentorstvo studentima po studentu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 984 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da je napomena "za učenike" kad je riječ o natjecanjima isključujuća za stručne suradnike. Konkretno, Nacionalno natjecanje na području taktilne slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu koje će se u ovoj, 2019. godini organizirati po peti put za redom, a prethodi Međunarodnom T&T natjecanju na kojem se Republika Hrvatska redovito predstavlja i ostvaruje zapažene rezultate nije natjecanje za učenike, već za stručnjake, roditelje i ostale zainteresirane odrasle osobe. Ovo natjecanje i te kako unapređuje školovanje djece oštećena vida, a organizacija natjecanja je vrlo zahtjevna. Organizatori i domaćini natjecanja zaslužuju da njihov rad ovakve vrste bude priznat i bodovan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 985 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) Definirati: Znači li to, ako npr. na Lidranu nastupim s igrokazom koje izvodi 10 učenika, dobivam po jedan bod na svakog učenika?! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 986 | Zdravko Katalinić | PRAVILNIK , Članak 8. | MENTORSTVO STUDENTIMA Zašto je sada 1 bod kada je bilo 3? Znači li to da sav onaj trud i posao sa studentima koji su dolazili i s kojima se radilo i tijekom cijele godine na pomoći pri diplomskim radnjama i provedbama istog te pružanju pomoći tijekom njihovog polaganja ispita ne zaslužuje 3 boda? Oni učitelji koji su do sada u zvanju mentora ili savjetnika po starom Pravilniku i koji su npr. na pola mandata računali već na 3 boda za studente koje su imali na pratičnom radu. Sada to smanjuje bodovni zbir i ukoliko do kraja mandata dobrano ne zapnu tražeći mogućnost za sakupljanje bodova, nažalost, neće moći imati dovoljan broj da bi napredovali u viši stupanj niti zadržati staro zvanje.Nejasan je i termin DIJELJENJA PRIMJERA DOBRE PRAKSE. Treba ga pojasniti. Dijeljenje i prikazivanje primjera dobre prakse imali smo i do sada i prikazivali smo ih na našim školskim, županijskim, regionalnim susretima i za to smo dobivali 1 bod. Svakako doraditi i pojasniti terminologiju u ovoj kategoriji. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 987 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 8. | Nije jasno definirano "dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" Kako će se to mjeriti? Što se smatra "dijeljenje"? Ako sam na međužupanijskom predavanju imala primjer dobre prakse sa novom metodom, dobivam li za to 3 boda za međužupanijsko predavanje + 4 boda za "dijeljenje". Precizirati pojam "dijeljenje" kao javnu objavu na nastavničkom portalu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 988 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozitivno je što je uvedeno bodovanje za mentorstvo učenicima na županijskoj razini bez obzira na osvojeno mjesto. Nejasno je tko izdaje potvrde za predavanja na školskoj razini (ravnatelj?). Nejasno je definirano što znači dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja ( gdje ih se dijeli, na koji način dokazujete da ste podijelili, trebalo bi dati primjer i dodatno pojasniti pogotovo što to nosi 4 boda, koje su to inovativne metode poučavanja). Smatram da se edukacije ne trebaju uvjetovati satima, pogotovo ne na ovakav način ( ako se usavršavate 8 sati dobit ćete 1 bod , a 10 sati dva boda, nije logično i nepotrebno, nekad je kraće usvršavanje bolje nego duže). Nije definirano na koji način se dokazuje vođenje stručnog vijeća na školskoj razini uz održavanje sastanaka ( hoće li ravnatelji izdavati nekakve potvrde). Ponovno nije jasno gdje se treba objaviti otvoreni obrazovni sadržaj ( smatram da se ovo treba dodatno plaćati, a ne nositi 2 boda za napredovanje). Nije jasno je li se u projektima misli na školsku godinu ili kalendarsku godinu. Mislim da bi se trebalo bodovati osobe koje pišu i objavlju članke na web stranici škole, a ne osoba koja je zadužena za uređivanje školske stranice. Zašto nigdje nije uvršteno bodovanje za razredništvo, to je veliki dio posla koji učitelj odrađuje i na kojem se polju isto usavršava? Zanima me zašto ni ovdje nije uvršteno redovito usavršavanje na loomenu i skupljanje značaka (osobe koje to nemaju neće moći napredovati), jer na niti jedan način nije regulirano što s učiteljima koji neće sudjelovati u virtualnim učionicama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 989 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 8. | Mišljenja sam da treba pojasniti: "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja". Zanima me znači li to da predavanje/radionica koja zadovoljava ovaj kriterij može biti dvostruko vrednovana, kao predavanje/radionica i potom kao primjer dobre prakse? Po kojem se načelu utvrđuje "primjer dobre prakse", a po kojemu inovativnost metode poučavanja? Naime, s obzirom na predviđeni broj bodova ovaj element vrednovanja treba jasnije i preciznije definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 990 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 8. | Zanima me na što se točno odnosi "trajanje projekta od najmanje godinu dana"? Znači li to da ako projekt započne u rujnu a završi u svibnju naredne godine, ne zadovoljava ovaj kriterij te može dobiti tek 1 bod? Ukoliko je tako, mišljenja sam da to svakako treba promijeniti u: "Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini u trajanju od najmanje 6 mjeseci" te da se oba stavka objedine u jedan. Naime, svaki projekt ima elemente koje mora zadovoljiti i nepravedno je da se zbog eventualnog kraćeg trajanja, što podrazumijeva intenzivniji rad i više odricanja kako od strane mentora, tako i od strane učenika, takav projekt penalizira. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 991 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 8. | Objavljivanje stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u RH, ukoliko je 1 autor, treba biti bodovano s 2 boda. Također, naznačiti minimalan broj znakova teksta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 992 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za bodovanje predavanja/radionice zanima me kako će se provoditi evaluacija od strane sudionika? Jesu li osmišljeni obrasci sa standardiziranim upitima ili organizator skupa je istovremeno i kreator evaluacijskog upita, bez obzira je li u tiskanom ili online formatu? Tko je odgovoran za obradu i pohranu podataka? Što sa svim predavanjima/radionicama održanima prije stupanja na snagu ovog pravilnika? Na koji će se način dokazivati pozitivna evaluacija? I što uopće znači "pozitivna evaluacija"? Je li brojčana ocjena 2 dovoljna da se predavanje/radionica kvalificiraju kao pozitivno evaluirani? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 993 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 8. | Nije u potpunosti jasno što se podrazumijeva pod "Dijeljenjem primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" Što se podrazumijeva pod dijeljenjem i gdje se to dijeli. Naime, ukoliko održite predavanje na ŽSV o primjeru dobre prakse, onda ste ga i podijelili sa polaznicima. Znači li to da se u tom slučaju stvaruju bodovi i za predavanje i za dijeljenje materijala? Naveli ste vrednovanje stručnih članaka, što je pohvalno, međutim nigdje nije navedeno što je sa preglednim ili pak znanstvenim člancima. Mišljenja sam kako bi pregledni i znanstveni članci trebali biti navedeni, kao zasebne kategorije te da bi trebali biti u kategoriji Rad na unaprijeđenju sustava obrazovanja. U kategoriju Autorstvo i su-autorstvo udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa trebalo bi dodati i poslovi uredništva udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, računalnih programa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 994 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA od 9 podkategorija njih 7 nije uopće primjenjivo na ravnatelje. Predlažemo dodavanje podkategorije: Članstvo u školskom povjerenstvu za stažiranje pripravnika, pružanje podrške do stručnog ispita (po pripravniku) - 2 boda. U tom povjerenstvu su osim mentora koji ovdje dobiva bodova kao i financijsku naknadu i stručni suradnik i ravnatelj koji imaju niz obveza, a za taj rad nemaju nikakav oblik vrednovanja. U kategoriji PREDAVANJA I /ILI RADIONICE predlažemo povećanje bodova za podkategoriju Sudjelovanje na međunarodnim radionicama iz RH..na 3 boda (umjesto sadašnjih 1 bod) jer smatramo da je to važan oblik aktivnog profesionalnog razvoja koji zahtijeva visoku razinu motiviranosti, znanja stranog jezika i kompetencija učenja i poučavanja te treba biti i primjereno vrednovan. U istoj kategoriji predlažemo dodavanje nove podkategorije: Sudjelovanje u organizaciji regionalnih, državnih i međunarodnih radionica i stručnih skupova (po događaju) s 4 boda. U kategoriji RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. predlažemo da se za vođenje stručnog vijeća na školskoj razini uz minimalno 6 održanih sastanka (a ne 3 kao što je navedeno jer je praksa da se uspješna stručna vijeća održavaju jednom mjesečno te ih ima najmanje 9, pa nije jasno od kuda takv minimalni kriterij od 3 sastanka). Za podkategoriju "Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanje na lokalnoj ili županijskoj razini po godini predlažemo 3 boda, a za Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na regionalnoj ili državnoj razini po godini s 4 boda., vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj/županijskoj razini s 2 boda, Vođenje stručnog društva na međunarodnoj ili državnoj razini s 3 boda. Dakle, predlažemo dizanje bodova za navedene kategorije jer se ne može izjednačiti doprinos radu udruge u vođenje udruge s istim bodovima te navedena područja treba vrednovati jer su u pravilu vezana uz volonterski rad kandidata koji doprinosi razvoju sustava. Kategorija STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI ima 13 podkategorija s 43 navedena boda. Dakle, u ovoj kategoriji kandidati mogu ostvariti naveći broj bodova, a od 13 podkategorija njih 11 gotovo da nije primjenjivo za ravnatelje i stručne suradnike svih profila. Autorstva i suautorstva udžbenika i online sadržaja su najviše bodovana sa 6 bodova i očito po predlagatelju se smatraju najvrednijim dijelom posla odgojno-obrazovnih radnika. Smatramo da to nije usklađeno s ostalim podkategorijama jer npr. vijede više nego vođenje ili koordiniranje višegodišnjeg projekta na međunarodnoj razini. U kategoriji PROJEKTI smatramo da je potrebno određenim podkategorijama dati više bodova. Za "Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini" predlažemo 2 boda, a za "Vođenje ili koordiniranje projekta u trajanju od najmanje godinu dana predlažemo 3 boda, umjesto dosadašnjih 2, te za "Vođenje ili koordiniranje projekta na državnoj razini predlažemo 4 boda umjesto 3, za "vođenje ili koordiniranje projekta na međunarodnoj razini predlažemo 5 bodova, a za "Vođenje ili kordiniranje višegodišnjeg međunarodnog projekta" predlažemo 5 bodova jer ne može biti isti broj bodova za pripremu i pisanje i za vođenje. Kategorija UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE ima 8 podkategorija s 12 bodova te od tih 8 njih 5 podkategorija s 8 bodova nije primjenivo za ravnatelje. To je apsurdna situacija jer se upravo za ovu kategoriju u javnosti govori da je namijenjena ravnateljima i stručnim suradnicima. Naime, sukaldno Zakonu o strukovnom obrazovanju ravnatelj nije član Školskog tima za kvalitetu niti može biti voditelj školskog tima za kvalitetu. Ravnatelj ne izvodi program za vanjske sudionike u regionalnom centru kompetentnosti te ne vodi regionalni centar kompetentnosti. Regionalnih centara kompetentnosti u RH ima vrlo mali broj te ove podkategorije ne obuhvaćaju veliki broj ljudi. S obzirom da stručni suradnici knjižničari imaju malo podkategorija za napredovanje i s obzirom na važnost organizacije javnih događanja u školi, predlažemo jednu podkategoriju podijeliti u dvije na način da se za "Pripremanje i koordiniranje organizacije javnog događanja u školi (po događaju) s 2 boda te za "Sudjelovanje u pripremi i organizaciji javnog događaju u školi (po događaju) s 1 bodom. Za "Pripremanje i koordiniranje organizacije javnog događaja na županijskoj ili državnoj razini (po događaju)" s 3 boda, a za "Sudjelovanje u pripremi i organizaciji javnog događaja na županijskoj ili državnoj razini (po događaju) s 2 boda. U ovoj kategorij ipredlažemo dodavanje podkategorije "Administriranje školskih e-platforma (po godini i po e-platformi" s 3 boda. Također predlažemo dodavanje podkategorije " Vođenje ili koordiniranje izrade strateških dokumenata škole" (po dokumentu) s 3 boda te "Vođenje ili koordiniranje stručnih radnih skupina/timova na razini škole" (po stručnoj radnoj skupini i po godini) s 3 boda, zatim "Sudjelovanje u stručnim radnim skupinama/timovima na razini škole" (po skupini i godini) s 1 bodom. Također predlažemo dodavanje podkategorije "Vođenje ili koordiniranje stručnih vijeća na školskoj razini s najmanje 6 održanih sastanka godišnje (po godini)" s 2 boda. Predlažemo "Vođenje izvananstavne aktivnosti po godini" s 1 bodom. U kategoriji RAD NA UNAPREĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA predlažemo da se podkategorije koje se odnose na provođenje obrazovnog istraživanja dopune s novim podkategorijama " Vođenje ili koordiniranje provođenja obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini" s 3 boda i "Vođenje ili koordiniranje provođenja obrazovnog istraživanja na međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini" s 4 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 995 | Venelin Mehić | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8. Kategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA .......MENTORSTVO STUDENTIMA... Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) 1 BOD Mislim da je 1 bod premalo, obzirom na na čitav niz obveza i odgovornost prema budućim učiteljima, s kojima su mentori tim studentima suočeni. (do sada su bila 3 boda) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 996 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, molim Vas pojašnjenje stavke "Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)" u kategoriji "Unaprjeđenje rada škole? Što se, naime, ovdje smatra "javnim događajem"? Možete li nam navesti koji primjer? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 997 | Gracijela Orobabić | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi u zvanju učitelj-mentor. Uskoro mi ističe 5 godina u zvanju mentora i brinem o drastičnom povećanju broja bodova i potpuno novih kategorija potrebnih za napredovanje. Na primjer "Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja", čini mi se, podrazumijeva poziv na sudjelovanje od strane Ministarstva ili Agencije, pa u takvu aktivnost neće biti uključen veći broj kolega, a boduje se i obvezan je za napredovanje u zvanje savjetnika. Ili mi možemo i samostalno pokrenuti neko obrazovno istraživanje na školskoj razini unutar svog predmeta ili generacije učenika kojoj predajemo? Tko nam može dati potvrdu za "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" koje nosi 4 boda? Savjetnik iz Agencije za pojedini predmet ili netko drugi? Želim komentirati nekoliko stvari - broj bodova za mentorstvo studentima predložen u novom Pravilniku nije pravedan! Svake godine dobijemo 3-4 studenta i radimo s njima više od 4 mjeseca! Za jedan bod! I to ne po studentu nego po godini! Mora da se šalite s takvim prijedlogom! Ako već nije prijedlog povećati broj bodova u odnosu na važeći Pravilnik, predlažem da bar ostane isti, 3 boda. Za pripravnika treba biti 3 boda, no uzmite u obzir da je pripravnik diplomirao i ima puno više znanja i samostalniji je od studenata, s kojima imamo zaista puno posla. Nadalje, objavljivanje nastavnih materijala, obrazovnih sadržaja i stručnih članaka, slažem se,treba vrednovati i bodovati, no gdje objavljivati? Kada je taj moment, očito vrlo bitan za napredovanje, na razini RH od strane Ministarstva mora biti omogućen veći broj, bar online, publikacija, foruma, repozitorija i sl (napominjem da je čak i Carnetov Edutorij zatvoren!) u kojima bismo takve sadržaje mogli objavljivati i dijeliti, jer to bi trebala biti svrha. Zašto se boduje samo uređivanje školske mrežne stranice, to radi uvijek jedna osoba u školi, a ne i objavljivanje određenog broja sadržaja na istoj? Konkretno pitanje o međunarodnom natjecanji iz engleskog jezika "Hippo" u koje je uključen veći broj učenika, a koje ima 3 razine, preliminarnu, regionalnu i međuregionalnu - prijedlog od 3 boda po učeniku na svakoj razini ili drugačije? Ne bi valjalo da se drugačije boduje u raznim dijelovima RH, pa treba unaprijed usuglasiti stavove. Unaprijed zahvaljujem na razmatranju komentara. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 998 | Božica Ruk | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika . Mišljenja sam da je potrebno vrednovati izradu nastavnih pomagala kao i održavanje informatičke učionice ( strojne i programske opreme). 1. Što što predviđa pozitivna evaluacija od strane sudionika ? 2. Da li će se evaluacija odvijati on-line ili uz normirane evaluacijske listiće? 3. Hoće li se bodovati i uređivanje djela školske web stranice i objavljivanje članaka? 4. Gdje je moguće objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja osim na Edutoriju? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 999 | SNJEŽANA KUČIĆ-MIRKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Objavljivanje stručnog članka u RH bodovati s 2 boda kao i do sada. Mentorstvo studentima svih studija, a ne samo učiteljskih i nastavničkih bodovati po studentu za svaku godinu s barem 2 boda. Nejasno je: - koje dijeljenje primjera dobre prakse i gdje se boduje, - gdje objavljeni ogledni primjeri prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. se boduju; boduju li se objavljeni sadržaji na web stranicama Škole, Edmodu, Loomenu i sl? - tko ima pravo na bodove za uređivanje školske mrežne stranice (u nekim školama to radi više nastavnika), - način dokumentiranja aktivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1000 | Amela Ojdanić | PRAVILNIK , Članak 8. | Slažem se s kolegama koji smatraju da je jedan bod po godini za mentorstvo studentima premalo. Uzimajući u obzir sve što mentori moraju odraditi, radi se o obvezama koje se, ovisno o broju studenata, protežu kroz nekoliko mjeseci. Samo za usporedbu, provedba natjecanja na školskoj razini se također boduje jednim bodom, a radi se o poslu koji se obavi kroz 2-3 dana. Što točno znači ogledni sat na školskoj razini? Za koga bi trebao biti taj ogledni sat? Za druge kolege, studente, nadređene? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1001 | Jasenka Mutak | PRAVILNIK , Članak 8. | Nastavnici tjelesnog odgoja koji sa ekipom od 10-15 učenika sudjeluju na županijskim natjecanjima kriterij "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini (po učeniku) - 1 bod" daje mogućnost skupljanja bodova. Što je sa nastavnicima koji rade u trogodišnjim strukovnim školama i jedva u nekoliko godina imaju možda jednog do dva učenika koji se mogu natjecati u izvrsnosti? Razredništvo treba vrednovati najmanje s 1 bodom po godini, naročito ukoliko se organiziraju stručne ekskurzije za razred za koje bi trebalo razraditi kriterije bodovanja. Organizacija i provedba izvanučioničke nastave - jednodneva najmanje 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1002 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Kakvom će se potvrdom dokumentirati npr. "Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje", "Sudjelovanje u školskom timu za kvalitetu" ili "Sudjelovanje u radu povjerenstva za školsko natjecanje?"? Je li dovoljna kratko sročena potvrda ravnatelja s njegovim potpisom i žigom škole? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1003 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da su nerealno precijenjene aktivnosti koje uključuju međunarodnu razinu, npr. "Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na međunarodnoj razini, uz objavu rada" - 4 boda, i to ne samo s obzirom na broj bodova koje donose nego i s obzirom na činjenicu da učitelj ili nastavnik primarno nije znanstvenik koji priprema, provodi i objavljuje istraživanja, i to još na međunarodnoj razini. Ako doista dobro radi svoj posao, dnevno mu ne može preostati vremena i za to. Ili će trpjeti njegova nastava tj. učenici. Ili će trpjeti (i) njegovi administrativni poslovi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1004 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da postoji veliki nesrazmjer u bodovanju između "Objavljivanja stručnog članka u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj - samo 1 bod" i "Prijevoda udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl. - 3 boda". Prvu aktivnost bi trebalo bodovati s barem 2 ili također s 3 boda ako nije riječ o preglednom članku nego znanstvenom ili stručnom u smislu da donosi neke nove spoznaje iz struke. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1005 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Nejasno mi je što se konkretno misli pod "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja". Gdje će se objavljivati ti sadržaji? Tko će ih objavljivati i prema kojim kriterijima odabirati za objavu? Ili svaki nastavnik treba pokrenuti svoju mrežnu stranicu na kojoj će objavljivati vlastite sadržaje? Bojim se da će to dovesti do hiperinflacije tj. hiperprodukcije digitalnih sadržaja, za koje je nejasno gdje će se pretraživati, hoće li ikome doista služiti za nastavu i kako će autor tih sadržaja dobiti povratnu informaciju o korisnosti tih sadržaja. Lajkanje ili dislajkanje je na dobrovoljnoj bazi tj. nije obavezno, a i nije neki objektivan kriterij. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1006 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Pohvalno je da prijedlog Pravilnika predviđa bodovanje sudjelovanja u različitim povjerenstvima, ali smatram da bi među njih trebalo uvrstiti i Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu i druga slična tijela za nastavničke programe studija ako ista postoje. Naime, sudjelovanje u radu tog povjerenstva tiče se osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja, a time direktno i studentske prakse u školi. Kao vanjski članovi tog povjerenstva, učitelji ili nastavnici služe u tom slučaju kao neka vrsta poveznice i komunikacijskog kanala između fakulteta i škola, što je itekako važno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1007 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da nije u redu da se stavka "mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)" boduje samo s jednim bodom. Naime, rad sa studentima iziskuje dosta vremena i truda pri izradi i analizi njihovih priprema za nastavu, savjetovanju metodičkih koraka i postupaka, upoznavanju studenata s općim funkcioniranjem škole (ustroj, ovlasti, dužnosti, e-Dnevnik itd.) i funkcioniranjem nastavnog predmeta u školi (npr. rad s učenicima s teškoćama, sastavljanje i izrada planova te zadataka za vježbanje i testova, vrednovanje postignuća, pripremanje nastave, organizacija konkretnog sata itd.). Radi se s tri ili ponekad četiri studenta, što nije malo. Bilo bi pravedno da se mentorstvo studentima boduje s više bodova po godini ili barem s jednim bodom po studentu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1008 | Lidija Vešligaj | PRAVILNIK , Članak 8. | S obzirom na činjenicu da svaki udžbenički projekt ima urednika, a ni dosadašnji pravilnik to nije uzimao u obzir, smatram da bi se i za uredničke poslove trebalo omogućiti bodovanje. Urednici itekako rade na unaprjeđenju sustava obrazovanja, promišljaju o učinkovitoj i kreativnoj nastavi, pišu koncepcije udžbenika/digitalnih sadržaja i koordiniraju autorske timove, često drže predavanja kao gostujući predavači na županijskim stručnim vijećima, prevode strane metodike da bi ih autori upotrijebili u svom radu, rade na primjeni inovativnih metoda poučavanja, razvijaju digitalne sadržaje itd. Svakako je urednički rad prethodnica recenziji (koja se boduje) koja samo treba potvrditi sve ono što je urednik unaprijed morao osmisliti, a autorski tim realizirati. Za sve to smatram da bi bilo dobro izjednačiti ih s autorima i dodijeliti (po broju) 6 bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1009 | Lidija Vešligaj | PRAVILNIK , Članak 8. | Ispred stavke Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga ili članaka (po broju) dodati: Uređivanje udžbenika, metodičkih priručnika, stručnih knjiga, stručnih časopisa, stručne literature, recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja, računalnih programa temeljem Zakona o udžbenicima --- 6 bodova | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1010 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 8. | Mislim da su 2 boda za sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu, usudio bih se reći, sramotno malo. To je ogroman posao i u njega je potrebno utrošiti puno vremena, kroz takav način rada kolege se poprilično stručno usavršavaju i uče. Osim toga, odabir članova stručne radne skupine vrlo je ozbiljan, odabiru se ljudi koji uistinu iza sebe imaju rezultate u radu. I osim toga, to je rad za razvoj sustava, za procjenu usvojenosti znanja i vještina koji su važni u sustavu. O tim bi bodovima trebalo dobro razmisliti jer su ti bodovi izjednačeni s, primjerice, predavanjem, radionicom ili oglednim satom na županijskoj razini, što nikako nije isto, za provedbu tih dviju aktivnosti jednostavno nije uložen jednak trud i one nemaju i ne mogu imati jednaku težinu. Predlažem 4 boda za sudjelovanje u sudjelovanje u takvim stručnim radnim skupinama. Kategorija Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja meni je nejasna. Kome se i na koji način mogu dijeliti primjeri dobre prakse? I tko će potvrditi da su ti primjeri dobre prakse uistinu dobri? Još jedna nelogičnost, za taj primjer dobre prakse netko će dobiti 4 boda, a netko tko je napisao i objavio stručni rad ili godinu dana sudjelovao u izradi zadataka za državnu maturu 2 boda! 1 bod za objavu stručnoga članka u tiskanoj ili online publikaciji je premalo, predlažem 2 boda. Svakako bi trebalo dodati i kategoriju za znanstveni članak i vrednovati ju s 4 boda. Priprema, pisanje i vođenja projekta ogroman je posao, 1 ili 2 boda zbilja su malo za vrednovanje takvoga rada, te kategorije trebale bi nositi barem 3 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1011 | SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR | PRAVILNIK , Članak 8. | Radim u razrednoj nastavi pa se i komentari odnose na rad i aktivnosti učitelja/učiteljica u nižim razredima. U kategoriji Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima dodati kriterij Mentorstvo učenicima nižih razreda koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. i na školskoj razini. Primjerice, za natjecanja iz Matematike (u organizaciji AZOO ili HMD-a (Matematički klokan)) jer učiteljice razredne nastave zaista pripremaju učenike za ta natjecanja i više od 1 sata tjedno dodatne nastave Matematike ili za LiDraNo na gradskoj/općinskoj razini jer iz osobnog iskustva znam kako učenici nižih razreda ostaju prikraćeni „prolaza“ na županijsku razinu natjecanja LiDraNo jer je prosudbena komisija prosudila kako i tako niži razredi ne idu na državno natjecanje iako su imali izvrsno pripremljenu izvedbu i sl. Ionako smo već dosta godina prikraćeni i za natjecanje LIK. Za kriterij Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija predlažem više bodova jer smatram kako je za te mlade ljude koji se odlučuju ući u naš sustav itekako poželjno jače i bolje pripremiti i osmisliti satove jer svaki sat je ogledni sat i priprema za njihov budući poziv, ali i popratnu dokumentaciju (e –dnevnik, razni obrasci, nazočnost na roditeljskom sastanku, individualnom razgovoru i sl. jer prema saznanjima od studenata oni sami nemaju određene informacije na svojim fakultetima). U kategoriji Predavanja i/ili radionice možda dodati u kriterij Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini održavanje oglednog sata u razrednom odjelu roditeljima učenika jer iz osobnog iskustva pišem kako ih održavam od 1. do 4.r. (u svakom razredu nastavna jedinica iz različitog predmetnog područja), a te ogledne satove po stručnoj i psihološkoj pripremi možemo usporediti s predavanjem na županijskoj ili državnoj razini. U kategoriji Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl. u kriteriju Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini još uvijek je nedorečeno (kao i u još važećem Pravilniku) što se podrazumijeva pod terminima: društvo, klub i sekcija. Predlažem kao i neki komentatori kako bi bilo dobro to dobro i pažljivo imenovati te odrediti je li vođenje Izvannastavne aktivnosti pripada kojem terminu. Mnogi učitelji/ice u nižim razredima sa svojim skupinama Izvannastavne aktivnosti odrađuju velik dio u kulturno-društvenom životu ne samo školske, nego i lokalne zajednice. U kategoriji Unaprjeđenje rada škole u kriterij Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini dodati na općinskoj/gradskoj razini jer učenici pojedinih učitelja/ica su kontinuirano sudionici raznih općinskih/gradskih javnih kulturno-obrazovnih-društvenih događanja, a za koja ih njihovi učitelji/ice pripremaju tjednima prije događaja koji su najčešće u terminima koji nisu u radnom vremenu učitelja/učiteljice. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1012 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK , Članak 8. | Predajem engleski jezik u osnovnoj školi,učitelj sam mentor i ujedno i voditelj županijskog stručnog vijeća za učitelje engleskog jezika i već dulji niz godina pokušavam naglasiti problem koji je vezan uz provedbu natjecanja u osnovnoj školi i nepravedan položaj određenih predmeta s obzirom na neke druge predmete.Engleski jezik je uveden kao obavezni obrazovni predmet u većini osnovnih škola u RH od prvog razreda,međutim natjecanje u znanju engleskog jezika u osnovnoj školi provodi se samo u 8 razredu!Predmet tehnička kultura uvodi se u petom razredu osnovne škole i satnica mu je puno manja od drugih obrazovnih predmeta ,ali se natjecanje u tehničkoj kulturi provodi svake godine i to ne samo u jednoj kategoriji već u više različitih kategorija.Slijedom navedenog smatram da nisu u ravnopravnom položaju učitelji engleskog jezika i npr.učitelji tehničke kulture ,zaključak je da učitelj tehničke kulture može samo u jednoj godini prikupiti više bodova na natjecanju od učitelja engleskog jezika u svih 5 godina.Dok se mogućnost i provedba natjecanja ne izjednači smatram da je predloženi način bodovanja u ovom nacrtu Pravilnika apsurdan i nepravedan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1013 | ĐURĐICA LUCEK | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji Unapređenje rada rada škole boduje se samo rad u školskom timu za kvalitetu. Neke škole imaju više različitih timova (IKT, kulturna djelatnost, sport,...) koji doprinose unapređenju rada škole, te predlažem da se uzmu u obzir. Isto tako boduje se uređivanje školskog lista, mrežne stranice ili školske stranice na društvenim mrežama, dok neke škole objavljuju list za roditelje, brošure prilikom obilježavanja obljetnice škole,... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1014 | Jakob Patekar | PRAVILNIK , Članak 8. | Novi je pravilnik svakako velik napredak u odnosu na stari i čestitam stručnjacima koji su ga oblikovali. Predlažem da se podrobnije definira "stručni rad" jer nije isto objaviti tekst u školskom listu, kakvom newsletteru ili pak u znanstvenom ili stručnom časopisu u kojemu se radovi prije objave recenziraju. Možda bi se kao pojašnjenje moglo navesti da rad treba biti recenziran odnosno objavljen u tiskovini koja recenzira radove ili da je tiskovina uvrštena u Hrčak (portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) ili neku drugu open-source bazu. Također smatram da se trebaju vrednovati i znanstveni radovi. Konačno, treba pojasniti da stručni i znanstveni radovi trebaju biti vezani uz nastavu i/ili predmet osobe koja napreduje u zvanju jer objava stručnoga rada o vrtlarenju nema mnogo veze s nastavom, primjerice, Engleskoga jezika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1015 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 8. | U ovom članku trebalo bi dodati mogućnosti napredovanja za učitelje koji rade u školama u bolnici jer po ovom načinu bodovanja oni nikad neće moći skupiti bodove za napredovanje: u školi bolnici nema natjecanja, smotri, povjerenstava, djelatnici nisu mentori studentima ni pripravnicima, rjeđe su u prilici održavati predavanja, rjeđe pripremaju događanja ili to čini jedna osoba, rjeđe su u prilici sudjelovati u projektima, ne uređuju mrežnu stranicu, rijetko uređuju školski list. O tome koje su specifičnosti rada u školama u bolnici treba konzulirati osobe koje ondje rade. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1016 | Lidija Križanić | PRAVILNIK , Članak 8. | Kategorija Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima, i pripravnicima Pretpostavljam da se "Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija" odnosi i na vježbaonice i na sve ostale škole koje primaju studente. Možda bi se rad mentora u vježbaonicama mogao vrednovati s više bodova od rada mentora u ostalim školama s obzirom da studenti, primjerice učiteljskih fakulteta ostvaruju svoju stručno-pedagošku praksu za sada tijekom veljače, a u vježbaonicama tijekom cijele školske godine. Osim toga, neke škole (koje nisu vježbaonice) primaju i studente Kineziološkog fakulteta koje osim profesora tjelesne i zdravstvene kulture mentoriraju i učitelji razredne nastave, ali u nekom drugom razdoblju tijekom školske godine što je povećanje opsega njihova rada, a što bi se također trebalo uzeti u obzir. Možda se ovo odnosi na manji broj slučajeva, ali u praksi postoji. S obzirom da se u ovo savjetovanje uključuje puno prosvjetnih djelatnika želeći ga svojim komentarima temeljenim na konkretnim slučajevima u svakodnvnom radu učiniti što pravednijim, smatram da bi trebalo ugraditi što više različitih pojavnosti i situacija iz prakse. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1017 | Danica Barišić | PRAVILNIK , Članak 8. | Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada Članak 8. PREDAVANJA I/ILI RADIONICE Smatram da bi trebalo pojasniti što se točno podrazumijeva u rečenici – „Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja“. ONLINE EDUKACIJE Ovim prijedlogom razrađeno je bodovanje sudjelovanja u online edukacijama, a ne spominje se vrednovanje tj. sudjelovanje u edukacijama koje organizira AZOO, MZO i sl. Smatram da je potrebno jasnije definirati što znači „Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini)“, ubraja li se ovdje i vođenje izvannastavnih aktivnosti? STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Predlažem da se boduje i pisanje članka kao prikaz pedagoškog rada, primjera dobre prakse i sl. ako je rad objavljen u tiskanom obliku ili online u stručnom časopisu ili portalu, bez obzira što nije klasificiran kao stručni članak. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE „Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju)“, „Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)“ – smatram da nedostaje pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događanja na lokalnoj razini tj. na nivou grada, npr. sudjelovanje u različitim javnim kulturno-umjetničkim programima u kojima redovito sudjeluju učitelji sa svojim učenicima (takva događanja su uglavnom izvan radnog vremena učitelja i učitelji za taj rad nemaju nikakvu naknadu). Također smatram da bi se trebala bodovati tj. vrednovati suradnja sa lokalnom zajednicom (gradska knjižnica, glazbena škola…) za suradnju i organizaciju radionica ili sličnih odgojno-obrazovnih sadržaja. Također predlažem da se vrednuje tj. boduje organizacija terenske ili izvanučionične nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1018 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 8. | Pod kategorijom "Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja" trebali bi biti točnije navedeno, kuda priprada član Sektorskog vijeća HKO kojeg je imenovao ministar/ministrica. Da li je to pod stavkom 1 - rad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim timovima koji su imenovani od strane MZO ili pod stavkom 8 - sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateških zakonodavnih, kurikulumskih i sl. dokumenata na državnoj razini? Pretpostavljam da je članstvo u sektorskom vijeću HKO pod stavkom 8 - jer je sektorsko vijeće imenovano na državnoj razini. Ali da ne bi bilo nejasnoća molim, ako nije problem, da predlagatelj navede i članstvo u sektorskim vijećima HKO-a (pod stavkom 1 ili pod stavkom 8) jer postoje odgojno-obrazovni radnici iz srednjih škola koji su imenovani u sektorska vijeća. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1019 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 8. | Možda bi trebalo bodovati i voditelja smjene u školi koji organizira zamjene učitelja, administrira ih u ednevniku i vodi evidenciju prekovremenih sati i satničara koji izrađuje raspored sati i dežurnih učitelja? Možda i članstvo u školskom odboru? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1020 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK , Članak 8. | Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja zahtjeva i nacionalnu online platformu (informacijski sustav i bazu podataka) podijeljenu prema područjima odgoja i obrazovanja, pr. podjela prema obrazovnim sektorima u strukovnom obrazovanju. Na nacionalnoj razini potrebno je razviti i veću dostupnost online edukacijama kao i bolju informiranost o provođenju aktivnosti obrazovnog istraživanja što bi potaknulo uključivanje većeg broja sudionika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1021 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, u vrednovanju dijela stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika za ispunjavanje uvjeta izvrsnosti u kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI trebalo bi jasno definirati i način bodovanja (su)autorstva pomoćnih nastavnih sredstava kao i drugih obrazovnih materijala koji su obuhvaćeni člankom 16. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, NN 116/18. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1022 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | 1. Kategorija natjecanja: 2 boda za jedno od prva tri mjesta na županijskim natjecanjima i 3 boda za jedno od prva tri mjesta na državnim netjecanjima. Nije isto je li učenik bio prvi ili dvadeseti na nekom natjecanju. 2. Kategorija predavanja/radionice: Što se smatra pozitivnom evaluacijom? Do sada to nismo radili ni na županijskim ni državnim izlaganjima, pa se nadam da će se vrednovati i do sad odrađeno! 3. Jasno definirati kriterij "dijeljenje primjera dobre prakse"- u sklopu Erasmus projekta dijelimo puno primjera dobre prakse na web stranicama škole, projekta te na Youtube-u. Je li se misli i na ta dijeljenja? 4. Kategorija PROJEKTI: Ako sam dobro iščitala tablicu, Erasmus koordinatori dobijaju 2 boda na pripremu i pisanje projekta i dodatnih 5 bodova za vođenje i koordinaciju (po projektu)? 5. Kategorija unaprjeđenja rada škole: Što se misli pod "školski tim za kvalitetu"? Neke škole to imaju, a neke imaju Erasmus školske timove koji isto vrše međunarodnu promidžbu škole i promiču kvalitetu i inovativne metode rada i poučavanja: Molim preciznije odredbe pojmova! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1023 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi se organizacija terenske i izvanučioničke nastave trebala vrednovati i bodovati u procesu napredovanja nastavnika. Veliki broj nastavnika zazire od organizacije istih, a moje je mišljenje da kvalitetna terenska ili izvanučionička nastava (posebno ako je međunarodna) izuzetno pridonosi razvoju učenika i njegovog kozmopolitskog pogleda na svijet. Predlažem 2 boda za organizaciju svake terenske ili izvanučioničke nastave | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1024 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji Organizacija natjecanja vrednovati i mentorstvo učenicima na školskim natjecanjima. Pripreme za školska natjecanja također iziskuju određeno vrijeme, a u strukovnim školama motivirati učenike za natjecanja, a posebno ona iz općih predmeta je svakako uspjeh za nastavnika i trebalo bi ga bodovati. U kategoriji Predavanja i /ili radionice smatram da pozitivna evaluacija sudionika nije potrebna da bi se bodovalo nečije predavanje i sami trud oko pripreme predavanja na županijskog, državnoj i međunarodnoj razini. Trebalo bi uzeti u obzir i ona predavanja svih nastavnika koji su održali predavanja i radionice prije donošenja ovog Pravilnika, a nisu provodili evaluaciju sa sudionicima jer stari Pravilnik to nije propisivao. U kategoriji Projekti jasnije definirati Koordiniranje i vođenje projekta na međunarodnoj razini. Ukoliko se radi o Erasmus+ KA229 projektu treba definirati radi li se samo o koordinatoru koji je projekt prijavio svojoj Nacionalnoj agenciji ili o svim partnerskim koordinatorima. Smatram da se bodovanje treba odnositi i na partnerske koordinatore. Svi partnerski koordinatori jednako sudjeluju u pripremi i provođenju projekta te se taj trud treba nagraditi. Pretpostavljam da se bodovanje odnosi i na eTwinning projekte. eTwinning projekti odličan su način motiviranja učenika te su ponekad jednako komplicirani i zahtjevni kao i Erasmus+ projekti te ih kao takve treba i vrednovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1025 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 8. | Prva kategorija: Dodati: Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama na državnoj ili međunarodnoj razini i osvoje jedno od prvih 5 mjesta. (po učeniku / natjecateljskoj skupini) 2 boda Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama na državnoj ili međunarodnoj razini i osvoje 6., 7., 8., 9. ili 10. mjesto. 1 bod (po učeniku / natjecateljskoj skupini) Za smotre na državnoj razini na kojima nema rangiranja uspjeha učenika posebni se bodovi ne dodjeljuju. Druga kategorija Uz "Dijeljenje primjera dobre prakse..." treba navesti na koja se mjesta ili prilike odnosi to dijeljenje. Priznaje li se dijeljenje na društvenim mrežama u strukovnim grupama, priznaje li se dijeljenje u repozitorijima škola, na vlastitim web stranicama, na stranicama strukovnih udruga...? Također nije jasno radi li se o jednom primjeru ili više njih te to treba navesti. Također treba navesti kako će se provoditi evaluacija radionica ili predavanja te što točno znači "pozitivna evaluacija". Znači li osrednja ili tek prolazna ocjena pozitivnu evaluaciju? U ovoj kategoriji trebalo bi predvidjeti i dijeljenje nastavnih materijala u repozitoriju škole koji su namjenjeni učiteljima i roditeljima te javno dostupni na web stranici škole. Nastavni materijali namijenjeni učenicima objavljeni na školskoj web stranici trebali bi se vrednovati u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji ili u kategoriji Unapređenje rada škole. Treća kategorija Dodati: Sudjelovanje na e savjetovanjima s područja odgoja i obrazovanja te ostalih područja povezanih s radom u školi i matičnom strukom. 1 bod Četvrta kategorija Dodati: Sudjelovanje u radu Povjerenstva za procjenu psihofizičke sposobnosti učenika - 1 bod za svaku školsku godinu Vođenje učeničkog kluba, zadruge, društva, sekcije na razini škole - 1 bod (po godini rada i po skupini) - 1 bod (ili ovu stavku navesti u posljednjoj kategoriji) Trebalo bi navesti koje se vrste udruga, društva, kluba, sekcije priznaju prema Registru udruga. Ako se u ovoj kategoriji (ili posljednjoj) zasad ne priznaje rad u udrugama koje se bave pomoći djeci koja žive u teškim socioekonomskim uvjetima, rad s djecom i mladima u umjetničkim, znanstvenim i sportskim skupinama izvan škola, s udrugama koje se bave pomoći u odgoju i obrazovanju, socijalnom skrbi te radu s djecom i mladima u očuvanju okoliša, svakako bi i za takve aktivnosti trebalo predvidjeti bodove. I osobni volonterski rad učitelja izvan škole ako se i ne radi o aktivnostima s djecom, također bi trebalo priznati i bodovati, i to u području odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, rada sa osobama treće životne dobi, očuvanju okoliša, zaštiti ljudskih prava i drugom društveno korisnome radu. Peta kategorija Jednako kao u prethodnom članku, trebalo bi precizirati na koja se mjesta odnosi "Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja i aktivnosti za učenike s poteškoćama" i "Objavljivanje oglednih primjera... za darovite učenike". Mogu li to biti stručne grupe na društvenim mrežama, samostalne publikacije, web stranice škole...? Također bi trebalo precizno izreći što znači i za koja se mjesta priznaje objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja za cijelu školsku godinu. Šesta kategorija Trebalo bi razdvojiti Pripremanje, osmišljavanje i organizaciju javnog događanja u školi (2 boda za svako događanje) od Sudjelovanja u javnom događanju u školi (1 bod za dva događanja). Nije nimalo jednaka količina posla u prvome i u drugome slučaju. Također bi trebalo razlučiti i Pripremanje, osmišljavanje i organizaciju javnog događanja na županijskoj ili državnoj razini (3 boda) od sudjelovanja na navedenome (2 boda). Rad škole znatno se unapređuje i osmišljavanjem, organiziranjem i realizacijojm terenske i izvanučioničke nastave. Za poludnevnu terensku nastavu izvan redovne satnice - 1 bod, za cjelodnevnu - 2 boda, za višednevnu - 3 boda, uz dostupnost opisa i materijala na web stranici škole. Trebalo bi spomenuti i rad s roditeljima kao važnim čimbenicima odgoja i obrazovanja. Predavanja i radionice za roditelje trebali bi se bodovati 1 bodom po predavanju ili radionici. Organizacija sudjelovanja roditelja u izvođenju školskih projekata, ciklusa predavanja, radionica također bi trebala vrijediti 1 bod po aktivnosti. U ovoj bi kategoriji trebalo dodati i objavljivanje odgojno-obrazovnih sadržaja na web stranicama škole (1 bod za 10 sadržaja) i vrednovati 1 bodom, a uređivanje školske mrežne stranice, lista umjesto 1 bod trebalo bi vrijediti barem 2 boda godišnje. Osma kategorija Za članove budućih povjerenstava koji će sudjelovati prema ovom pravilniku u procjeni uvjeta za napredovanje trebalo bi dodijeliti bodove, ovisno o broju uvida. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1026 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 8. | Savjetnici i viši savjetnici AZOO trebaju uvažiti pridodane elemente za bodovanje, a njihovo je diskrecijsko pravo da odluče koje od oblika rada će prihvatiti, a koje ne. Što se tiče projekata, svaka PROJEKTNA NASTAVA za koju postoji PROIZVOD kojim se dokazuje rad, treba biti maksimalno bodovana. Projekti kojima se upotpunjuje opremljenost škola bilo sa lokalne, državne ili EU razine ne mogu biti jednako vrednovani kao samo metodičko implementiranje PROJEKTNE NASTAVE. Objavljivanje stručnih članak i prikaza dobr prakse podrazumijeva otvorene kanale preko AZOO ali i MZO koje sada postoji ali ograničeno... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1027 | Dijana Krunić | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da kod mentorstva učenika na natjecanjima, smotrama i sl. treba naglasiti na koji se način boduje natjecanje u kojem učenik ne sudjeluje kao pojedinac (npr. ekipno natjecanje). Mislim da bi se trebalo bodovati po ekipi, jer broj učenika u ekipama može varirati ovisno o tipu različitih natjecanja i smotri. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1028 | ROMANA RUSEK | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8: PROJEKTI U tom članku se ne spominju e-Twinning projekti koji su ponekad vrlo zahtjevni, ali ih djeca vole i proširuju vidike. Stoga smatram da bi se trebao dodati kriterij: Sudjelovanje u e-Twinning projektima (po sudjelovanju i provedbi) - 1 bod. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1029 | NIKOLA VUKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8:Smatram da bi objavljivanje stručnog članka (stručnog rada) u tiskanoj ili online publikaciji u Republici Hrvatskoj trebalo bodovati s 2 boda (a pogotovo ako je jedan autor). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1030 | Tomislav Magdić | PRAVILNIK , Članak 8. | Organiziranje usavršavanja(predavanja, radionice ili oglednog sata) na školskoj razini. 1 BOD Pojašnjenje - ako učitelj vodi stručni aktiv u školi i u sklopu aktiva organizira usavršavanje za kolege(osigura predavača/e). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1031 | DOLORES GUŠTIN | PRAVILNIK , Članak 8. | Mišljenja sam da bi u kriterijima vrednovanja: - kod mentorstva studentima trebalo izostaviti "učiteljskih i nastavničkih studija", jer je na taj način izostavljeno mentorstvo studentima Dopunskog pedagoško-psihološkog studija te izmijeniti tekst u zagradi (umjesto "po godini" u "po studentu"). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1032 | Domagoj Šesto | PRAVILNIK , Članak 8. | Vezano za online edukacije, bilo bi dobro precizirati na što se konkretno misli (Loomen, webinari i sl) i gdje bi pojedinac vidio da li je ostvario taj broj sati potreban makar za taj 1 bod ili više, ovisno o sudjelovanju. Vezano za rad u stručnim vijećima i stavku "Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) " da li bi u to ulazila i nastava u kući i slično? Malo bi tu stavku trebalo precizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1033 | SANJA BOGOVČIČ | PRAVILNIK , Članak 8. | Možda bi trebalo i bodovati prepoznavanje procesa procjene vlastitih doprinosa u odgojno-obrazovnoj praksi, uz poduzimanje akcije za promjenama i unapređenjem unutar same ustanove. Kao stručnjaci praktičari u predškolskim ustanovama trebali bi biti nagrađeni za poduzete promjene osobnih pogreški kroz kontinuirane realizacije akcijskih istraživanja. Trebalo bi nagraditi i suradnje s roditeljima uz provedbu edukativnih radionica s roditeljima, pedagoško vođenje djece na višednevna zimovanja, ljetovanja, boravke u prirodi i sl., otvorene tematske izložbe za javnost, vođenje posebnih cjelodnevnih programa u predškolskim ustanovama, autorstvo didaktičkih igrački, organizaciju i realizaciju višednevnog umrežavanja dječjih vrtića međusobno (djece i odgojitelja) kao i umrežavanje s društvenim ustanovama okruženja i šire. Općenito smatram da bi zaposlenici u predškolskim ustanovama trebali imati zaseban pravilnik. Zakinuti smo za bodove već u prvoj kategoriji gdje nemamo mogućnosti sudjelovati u pojedinim kriterijima. Npr.: - ˝Sudjelovanje u radnim skupinama za evaluaciju za nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitnom roku i predmetu)˝ - ˝Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju)˝ - ˝Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smotre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu)˝ Isto tako bi trebalo napraviti razliku kod izlaganja na stranom jeziku i dodatno nagraditi bodovima kod: - ˝Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)˝ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1034 | Nataša Šantić | PRAVILNIK , Članak 8. | Već je jedna kolegica komentirala kako bi trebalo bodovati organizaciju stručnih posjeta/izleta/ekskurzija tj. izvanučioničku i terensku nastavu. Oni koji organiziraju takav oblik rada s učenicima znaju koliko je to aktivnosti, koliko sati organizacije...neprospavanih noći... Ovdje mislim na cjelodnevne terenske nastave. Naravno da za takav oblik rada treba imati plan, ishode, vrednovanje...popratne materijale. Nadalje, nije mi jasna formulacija: Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj, državnoj ili neđunarodnoj razini! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1035 | Tomislav Magdić | PRAVILNIK , Članak 8. | “Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj razini(po učeniku).” Smatra li se “Matematička liga” koju organizira privatni obrt za poduku natjecanjem na državnoj razini? U nastavku navodim argumente. 1) Prijavljuju se škole iz cijele Hrvatske i sudjeluje preko 2000 učenika. 2) Matematička liga omogućava sudjelovanje učenicima trećih razreda osnovne škole, a za njih do sad nije postojalo natjecanje na državnoj razini organizirano od strane Agencije za odgoj i obrazovanje ili Ministarstva. 3) Recenzentska ekipa tog natjecanja je bila na sastanku u Ministarstvu s ministricom i dobila podršku za svoj rad. http://matzelcic.com.hr/recenzentska-ekipa-u-mzo-na-kavi-s-ministricom-blazenkom-divjak/ Bilo bi dobro da se i to natjecanje vrednuje ovim pravilnikom tako da se učitelji koji organiziraju Matematičku ligu u svojoj školi u jednoj školskoj godini boduju s pola boda po organiziranom kolu lige u svojoj školi(4 kola godišnje = 2 boda godišnje) jer je to velik organizacijski posao, a ako su mentorirali učenike koji su osvojili jedno od prva tri mjesta u ukupnom poretku dobiju 2 boda po učeniku(barem za treće razrede osnovne škole jer za njih ne postoji državno natjecanje iz matematike). Osvojiti jedno od prva tri mjesta na tom natjecanju nije mala stvar jer se prijavljuju škole iz cijele Hrvatske, a mi učitelji pripremamo potencijalno darovitu djecu za to natjecanje tijekom cijele školske godine(i za vrijeme praznika). Bilo bi dobro napraviti popis natjecanja koja ulaze u kategoriju državnih, županijskih i ostalih natjecanja i da se taj popis redovito ažurira jer je danas veći upliv privatnih učilišta koja organiziraju natjecanja, a neki od njih(poput Matematičke lige) pokrivaju područje cijele Hrvatske i mogu spasti u kategoriju državnih, što zahtijeva veću otvorenost i vrednovanje od sustava za nagrađivanje i napredovanje učitelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1036 | Andreja Korčanin | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi se trebala bodovati i organizacija stručnih posjeta/izleta/ekskurzija s ciljem motivacije učenika, npr. fizika - posjet NE Krško, latinski jezik - posjet arheološkim nalazištima, njemački jezik - stručna ekskurzija na njemačko govorno područje i sl. Organizacija ovakvih izleta/posjeta/ekskurzija iziskuje dosta truda pa mislim da bi trebala nositi i određeni broj bodova pri napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1037 | Nada Kegalj | PRAVILNIK , Članak 8. | Pozdravljam prijedlog novog Pravilnika. Mišljenja sam da bi kod Kriterija vrednovanja trebalo neke stvari izmijeniti: - Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, svi nivoi (po učeniku DODATI ili ekipi) - Mentorstvo studentima ( IZBRISATI učiteljskih i nastavničkih studija) (IZBRISATI po godini) DODATI po studentu - DODATI Sudjelovanje u radu povjerenstava Ureda državne uprave ili Ministarstva za određivanje primjerenog oblika školovanja - Sudjelovanje u online edukacijama na svim nivoima IZBRISATI i dodati ih u dio u kojem se opisuje kontinuirani profesionalni razvoj . Vođenje ili mentoriranje online edukacije ostaviti. - DODATI medijske nastupe (intervjue, razgovore u tiskanim i elekt.medijima) - UZ Rad u školskom timu za kvalitetu (po godini) DODATI i Tim za provedbu preventivnih programa, Tim za darovite učenike - rad u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita (BRISATI po godini i DODATI po ispitu ili događanju) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1038 | Željan Kutleša | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, obraćam vam se zbog nejasnoća vezanih za: "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati; po broju objavljenih sadržaja) 2 boda" Objekt učenja je digitalni ili nedigitalni entitet, koji se može upotrijebiti, ponovno upotrijebiti ili referencirati za vrijeme učenja koje se obavlja uz potporu tehnologije. Struktura i složena priroda objekta učenja je odista otvorena za interpretaciju (Balatsoukas i drugi, 2008). Većina definicija je oblikovana oko općih načela koji naglašavaju atribute objekta učenja kao što su: - pristupačnost (eng. accessibility) što znači da objekt učenja mora biti obilježen metapodacima radi pospremanja i pristupa u relevantnoj bazi podataka; - ponovnu upotrebljivost (eng. reusability) što znači da jednom oblikovan objekt učenja može funkcionirati – biti upotrjebljen u različitim nastavnim kontekstima - interoperabilnost (eng. interoperability) što znači da objekt učenja mora biti nezavisan o mediju za isporuku nastavnog sadržaja i sustava za upravljanje učenjem. U vrijeme promjene fokusa sa sadržaja na ishode, stvaranja interdisciplinarnog pristupa ostvarivanju ishoda učenja i međupredmetnih tema nemoguće je odrediti tko, kada i u koliko nastavnih sati će koristi digitalne objekte učenja. Vezivanjem nekog digitalnog objekta učenja ili sadržaja u strogo definirane nastavne sate ulazimo u kontradiktornost s promjenom paradigme u reformi školstva. Osobno sam autor više od 1000 javno dostupnih digitalnih objekata učenja i ne znam tko, kada, koliko i u kojem predmetu će koristi neki od digitalnih objekata učenja. Predlažem dopunu: "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih objekata učenja (5 do 10 obrazovnih objekata učenja) 2 boda" Srdačan pozdrav. S poštovanjem, Vaš Željan Kutleša | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1039 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse treba konkretizirati - na kojoj razini (školskoj, županijskoj, državnoj), kome i koliko primjera. Ovako kako je sročeno znači da nastavnik može podijeliti primjer dobre prakse sustručnjacima u školi i time ostvariti 4 boda. Kako dokazati aktivnost navedenu u ovom stavku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1040 | Sanda Šutalo | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram da bi kriterij: ...Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja...... trebalo detaljno pojasniti. Različiti ljudi pojam dijeljenja mogu shvatiti na različite načine. Isto tako, trebalo bi biti jasno definirano što je to primjer dobre prakse te koje kriterije treba zadovoljiti. Možda bi primjere trebalo recenzirati i procijeniti (kao što je načinjeno s DOS materijalima koje su nastavnici prijavljivali u prosincu, 2018.). Znam da je to vrlo teško realizirati, ali bez jasno definiranih kriterija, procjena se svodi na individualnu razinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1041 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 8. | Različitim vrednovanjem objavljivanja članaka u zemlji i inozemstvu pravi se nepotrebna razlika i vrši potencijalna diskriminacija. Članci stručnog sadržaja o primjerice hrvatskom jeziku ili hrvatskoj povijesti teško ili nikako se ne mogu objaviti u inozemstvu. Kad bi se i objavili, ondje nemaju smisla zbog vrlo ograničene čitalačke publike. Pravilnik o napredovanju svojim uvjetima mora biti poticajan na jednak način svim odgojno-obrazovnim djelatnicima na stručan rad i pisanu produkciju za domaću čitalačku publiku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1042 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 8. | S obzirom da znanstvena bibliografija prepoznaje i pravi razliku između znanstvenog i stručnog članka, takvu bi distinkciju trebao prepoznati i ovaj pravilnik u kojem bi se posebno vrednovao doprinos pisanjem stručnog članka i članka kategoriziranog kao znanstvenog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1043 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U kategoriji predavanja i/ili radionice treba izmijeniti stavke predavanje, radionica na svim razinama jer se navodi uživo i online što bi značilo da se oba oblika moraju provesti, a to nije uvijek moguće. Ako se mislilo na dijeljenje materijala nastavnicima koji sudjeluju onda tako treba navesti jer ovako znači da je potrebno provesto online edukaciju putem jednom od LMS sustava. Nadalje, navedena je pozitivna evaluacija i potrebno je konkretizirati što to znači - opisno, ocjenski ili navesti prosjek ocjena koji treba biti zadovoljen. Ako se mislilo na prolaznu ocjenu evaluacije, onda tako treba navesti jer se pozitivna evaluacija može tumačiti na razne načine - kao maksimalno zadovoljen ili minimalno zadovoljen kriterij. Prijedlog teksta nove stavke: Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, uživo ili online uz provedenu evaluaciju; do dva suautora) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1044 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram potpuno neprimjerenim bodovanje sudjelovanja u radnim skupinama za izradu zadataka sa 2 boda kao i sudjelovanje u radu povjerenstva za provedbu natjecanja. Rad u stručnim radnim skupinama je vrlo često dugoročni posao koji traje nerijetko duže od polugodišta i značajno utječe na unaprjeđenje vještina i kompetencija nastavnika. Sudjelovanje u radu povjerenstva za provedbu natjecanja na školskoj i županijskoj razini je posao koji traje u najzahtjevnijim slučajevima jedan dan. Stoga, potrebno je izmijeniti bodovanje - sudjelovanje u radnim skupinama 3 boda, sudjelovanje u radu povjerenstva na razini škole ili županije 1 bod. Nužno je izdvojiti rad u državnom povjerenstvu u obliku nove stavke zbog značajno veće složenosti provedbe natjecanja nego na školskoj i županijskoj. Stoga, treba dodati novu kategoriju naziva "Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciji i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. na državnoj razini i bodovati sa 2 boda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1045 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Način stjecanja bodova treba dodatno definirati, objasniti primjerima iz prakse. Kategorije aktivnosti su u mnogim slučajevima nedorečene odnosno mogu se široko tumačiti zbog čega bi se mogli javiti problemi u bodovanju. Ne znam je li u pripremi neko dodatno objašnjenje kategorija aktivnosti, ali bi ono u svakom slučaju bilo korisno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1046 | Marica Brzica | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako provjeriti i dokazati pozitivnu evaluaciju sudionika kojima ste održali predavanje ili radionicu na npr. državnoj razini? Da li će ta evaluacija biti objektivna? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1047 | Sanja Pavlović Šijanović | PRAVILNIK , Članak 8. | Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja – ovakva formulacija ostavlja puno prostora za slobodnu interpretaciju, nosi sa sobom i velik broj bodova pa sam mišljenja kako bi trebalo pojasniti načine dijeljenja (npr. putem medija, predavanja, interaktivnih izlaganja…) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1048 | Sanja Pavlović Šijanović | PRAVILNIK , Članak 8. | Mišljenja sam da bi u kategoriji aktivnosti Unaprjeđenje rada škole trebalo dodati vrednovanje 1 bodom po godini za administraciju eDnevnika i eMatice, s obzirom da se radi o odgovornom i svakodnevnom poslu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1049 | Sandra Vuk | PRAVILNIK , Članak 8. | Potrebno je prije toga usaglasiti da se natjecanja za razrednu nastavu vrate u vremenik natjecanja, jer bez obzira koliko radili (dodatna nastava) ne postoji mogućnost odvesti dijete na natjecanje kad je prije 8 godina AZOO sve zamrznuo za razrednu nastavu s riječima da je potrebna ušteda. Potrebno je također razraditi sadržaje kriterije za projektne pristupe i same projekte, jer jedno je biti autor nekoga projekta, osmisliti cijeli koncept, sadržaje i dokumentaciju, a drugo je samo sudjelovati u nečemu (makar i to treba vrednovati). Što se tiče digitalnih obrazovnih sadržaja potrebno je voditi računa o autorskim pravima i platfomama na kojima se stvaraju. Mislim da svaki prijavljeni DOS trebao bi imati propisanu strukturu, svrhovitost i datum kad je korišten u razredu i datum od kada je vidljiv ostaloj obrazovnoj zajednici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1050 | MATEJA JURJAKO | PRAVILNIK , Članak 8. | Što se točno podrazumijeva pod "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama"? Npr. za školski list dobiva li bod glavni urednik/grafički urednik/lektor ili bilo koji ostali sudionici u uređivanju koji na svoj način doprinose realizaciji lista (od članaka, materijala i sl.) Također za web stranice, odnosi li se to na učitelja koji je zadužen za administraciju weba ili svi učitelji koji objavljuju sadržaje sudjelujući tako u uređivanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1051 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 8. | U treću kategoriju trebalo bi se dodati i održavanje predavanja na znanstvenim ili stručnim skupovima povezanim s odgojem i obrazovanjem te suradnja na metodičkim kolegijima u sustavu visokoga obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1052 | Helga Kraljik | PRAVILNIK , Članak 8. | Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova U nekoliko navrata se spominje objavljivanje i dijeljenje primjera dobre prakse, što pozdravljam, ali smatram da treba definirati gdje ti materijali trebaju biti objavljeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1053 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 8. | Sudjelovanje u on-line edukaciji na državnoj razini se boduje ali ne i sam odlazak na državni skup ili skup na regionalnoj, županijskoj razini, osim ako učitelj ne drži na njemu radionicu ili predavanje. Trebalo bi bodovati i redovito pohađanje takvih skupova a i skupova koje organiziraju izdavačke kuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1054 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 8. | Za mentoriranje studenata trebalo bi osmisliti pravila i kriterije po kojima bi se nastavnici (ili škole) prijavljivali (prijavljivale) za takav posao (možda putem natječaja) jer pretpostavljam da su iz godine u godinu jedne te iste osobe (učitelji, nastavnici, stručni suradnici) i jedne te iste škole mentori studentima. Čini mi se da su tu promjene rijetke. Zašto ne omogućiti i drugima da u toj kategoriji stječu bodove i da napreduju u zvanju? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1055 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 8. | Poštovani, imam dva prijedloga. Prvo, u cijelom "Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju" treba razgraničiti znanstveni i stručni članak s time da bi se trebao dodijeliti dodijeljenim broj bodova za napredovanje za svaku vrstu znanstvenoga ili stručnoga rada. Znanstveno djelo jest originalan doprinos nekoj problematici (npr. odgoja i obrazovanja), dok su stručni radovi zasnovani na širenju već poznatih znanstvenih spoznaja i edukaciji drugih o znanstvenim spoznajama. Znanstveni radovi jesu izvorni znanstveni članak, prethodno priopćenje, pregledni članak, izlaganje sa znanstvenoga skupa, znanstvena monografija i znanstveni projekt, a stručni radovi jesu stručni članak, recenzija, prikaz ili osvrt, izvješće, udžbenik, enciklopedija, leksikon, rječnik, priručnik, bibliografija... Predlažem da se u "Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju" razluče pojmovi znanstvenoga i stručnoga rada te da se za svaki donese koliko bi bodova nosio pojedini znanstveni ili stručni rad (npr. školska monografija, zbornik likovnih ili književnih radova učenika, recenzija knjige, udžbenika, znanstveni rad o novim metodama poučavanja...). Drugi prijedlog tiče se pojma "besplatno". Taj bi pojam trebalo izbaciti iz cijeloga "Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju". Naime, pojedini časopisi plaćaju autorima autorske honorare prema ugovorima o djelu, a pojedine platforme na kojima se nalaze objavljeni znanstveni i stručni članci ne moraju biti besplatne (kao npr. Hrčak ili Hrvatska znanstvena bibliografija...). Zašto se znanstveni i stručni radovi objavljeni na takvim platformama ne bi vrednovali samo zato što nisu "besplatno dostupni"? Hvala! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1056 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 8. | Zbog čega se predavanja i/ili radionice i online edukacije svrstavaju u dvije različite kategorije? I jedno i drugo podrazumijeva način stručnog usavršavanja koje se organizira/provodi različitim načinima/metodama/tehnikama. Predlažem navedene dvije kategorije povezati u jednu jedinstvenu kategoriju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1057 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 8. | U kriterije za napredovanje svakako valja uvrstiti i organizaciju / vođenje terenskih izlazaka i edukacija koje su nezamjenjive za učitelje / nastavnike u pojedinim predmetima poput geografije, povijesti, biologije... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1058 | Mirela Radosevic | PRAVILNIK , Članak 8. | Kao prvo, što se tiče natjecanja i bodova. Trebalo bi izjednačiti bodovne pragove na razini države, a ne da se dešavaju situacije da učenik u jednoj županiji bude pozvan na županijsko natjecanje s 49 bodova, a u drugoj županiji s 50 boda ne bude pozvan. (konkretno - to je bila prošlogodišnja situacija iz engleskog jezika) Drugo, na koji se način vrednuju eTwinning projekti? To su međunarodni projekti različitog trajanja, te bi i njih trebalo nekako vrednovati - tko god radi na njima zna koliko vremena i truda se uloži u takve aktivnosti. Treće - kada se govori o sljedećoj stavci: Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl. Na što se to točno odnosi? Nije konkretizirano. Recimo, ja sam u prijašnjem postupku napredovanja priložila potvrdu sveučilišta za koje sam prevela i prilagodila preko 40 znanstvenih radova - koji se koriste i u nastavnom procesu. Dakle, na sveučilišnoj razini. Međutim, taj doprinos mi je odbijen, jer to nije udžbenik. Hoće li takvo nešto, prema novom pravilniku, biti bodovano? Ako da, na koji način? svi radovi s 3 boda? ili svaki rad zasebno? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1059 | Renata Bernić | PRAVILNIK , Članak 8. | Što je sa znanstvenim radovima koji su objavlljeni? Spominju se samo stručni članci. Kako se onda vrednuju znanstveni radovi? Svakako ih treba uvrstiti u bodovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1060 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | U Kategoriju RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. - predlažem dodati: • Vođenje Stručnog povjerenstva škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika (po šk. godini) • Rad u Stručnom povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika pri uredu državne uprave u županiji (Stručno povjerenstvo Ureda) ili Ministarstvu (Stručno povjerenstvo Ministarstva) - po šk. godini Obrazloženje: Rad u Povjerenstvima, osobito vođenje Stručnog povjerenstva škole je izuzetno važan posao kojeg obavljaju stručni suradnici i daje doprinos i učeniku i roditelju i školi općenito. To su sati i sati razgovora, savjetovanja, pomaganja, praćenja koji su usmjereni na pomoć učeniku, na pomoć i savjetovanje učitelju i roditelju, a uz to iziskuje i organizaciju sastanaka, suradnje sa stručnim ustanovama i raznim stručnjacima, vođenje dokumentacije, pisanje obrazaca i pripemanje dokumentacije za pokretanje postupka za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika za npr. određivanju ili mijenjanje ili ukidanje primjerenog programa obrazovanja, upisa u prvi razred, odgoda od upisa u prvi razred, uključivanja djeteta/učenika u pripremnu ili dopunsku nastavu hrvatskoga jezika, prijevremenog upisa djeteta u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenoga oslobađanja od već započetog školovanja i dr... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1061 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 8. | Kriterij: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) – predlažem mijenjati/dopuniti Prijedlog – mijenjati u - Mentorstvo studentima (po godini) Obrazloženje: Stručni suradnici logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, defektolozi… dolaze s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koje obrazuje stručnjake za rad s osobama s posebnim potrebama. Navođenjem učiteljskih ili nastavničkih studija, nisu navedeni studiji ostalih odgojno-obrazovnih radnika koji provode stručno-pedagoški rad. Prema primjeru kriterija "Mentorstvo pripravniku bez stručnog ispita" nema navođenja kojih studija, tako ni kod Mentorstva studentata nije potrebno navoditi studije ili navesti sve studije odgojno-obrazovnih radnika koji obavljaju stručno-pedagoški rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1062 | Amela Ojdanić | PRAVILNIK , Članak 8. | Drago mi je da je rad u Povjerenstvu za stručne ispite konačno uvršten u novi Pravilnik, ali mišljenja sam da taj rad zavrjeđuje više od jednog boda po godini. Podsjećam da se radi o tri roka godišnje u OŠ, da učitelj sustručnjak pri tome ima višestruke obveze koje uključuju samu organizaciju stručnog ispita, održavanje više oglednih sati za pripravnike kako bi se upoznali s razredom, konzultacije s pripravnicima te na kraju procjenu i analizu održanog oglednog sata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1063 | MATIJA KUŠTEK | PRAVILNIK , Članak 8. | Smatram kako bi kriteriji pozivanja učenika na županijska natjecanja trebala biti jedinstvena za sve županije jer sadašnje stanje ne bi bilo pravedno za dobivanje bodova. Primjerice, neka županija poziva po jednog iz svake škole, dok druga poziva 10 najboljih i slično. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1064 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 8. | Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) - često de dogodi da pripravnik/ca dobije posao u drugoj školi te prekida mentorstvo u nekom trenutku kod trenutačnog mentora/ce. U svakom slučaju mentor/ica je uložio/la trud i vrijeme u planiranje pripravništva, održao/la ogledne sate i prosustvovao/la pripravniku na satu pa smatram da bi trebalo bodovati jednim bodom ukoliko je mentor/ica odradila do trećine mentorstva, sa 2 boda do 2/3 mentorstva i sa 3 boda do kraja pripravništva, a ne stručnog ispita. Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih; do dva suautora) - jasnije definirati ogledni sat (ogledni sat pripravniku/ci, ogledni sat studentima, ogledni sat Učiteljskom ili Razrednom vijeću?) Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovitima učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji različitih udruga ili ustanova (po godini) - što je sa školama koje provode program rada s potencijalno darovitim učenicima, potrebno je vrednovati rad učitelja i stručnih suradnika koji sudjeluju u provedbi programa | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1065 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 8. | Već je kolegica na kraju Pravilnika komentirala, a ja ću ponoviti. Pravilnikom je stavljen naglasak na izvannastavne aktivnosti što znači da se ide od pretpostavke da u nastavi svi učitelji i ostali rade jednako dobro što naprosto ne stoji. U ukupan broj bodova možda bi trebalo uključiti i bodovanje svega što ide uz i proizlazi iz nastave. Što je sa onima koji predaju više predmeta. To se ponajprije odnosi na strukovne i umjetničke škole. Osobno predajem ove godine 7 različitih predmeta od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta. Ne moram niti napomenuti koliko je to raznovrsno, kako za pripremu tako i za izvođenje nastave. Samim time ne bi bilo loše da se u takvim slučajevima uopće ne prijavljuje jedan predmet nego pod nekim skupnim nazivom, npr. glazbeno-teorijski predmeti (kako mi, uostalom i stoji u ugovoru o radu!). Trebalo bi uzeti u obzir da se boduju sve aktivnosti kandidata/kinje vezane za njegovu/njezinu struku, a ne samo one vezane za jedan predmet. "Predavanje, radionica ili ogledni sat"- trebalo bi nijansirati ako je samo prenošenje naučenog ili ako se radi o nečem inovativnom. Namijenjeno kolegama ili učenicima? Što ako se radi o predavanju namijenjenoj široj javnosti? Evaluacija do sada nije bila obavezna, hoće li to biti problem? Možda i to staviti u prijelazne odredbe. Definirati dijeljenje primjera dobre prakse. Definirati doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama i razmisliti o bodovanju ako kandidat/kinja volontira/radi u udrugama koje su povezane ne samo sa obrazovanjem, nego i sa odgojem i djecom i mladima općenito. Pitanje koje se nameće - jesu li sve te aktvnosti (sudjelovanje u povjerenstvu, vođenje stručnog vijeća, kluba, uređivanje školskog lista) dio tjednog zaduženja? Što je sa sadržajima koji se objavljuju samostalno, kandidat/kinja kao osoba, neovisno od škole, na raznim portalima, blogovima, kanalima na Youtubeu? Što je sa autorskim radio-emisijama? Definirati projekt i što sve treba sadržavati. Kako dokazati rad na projektu? "Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama" - ovo bi trebalo bodovati po količini teksta/učestalosti objava. Svatko tko se bavi vođenjem stranice na FB zna koliki je to posao ako su objave svakodnevne. Pa postoje ljudi kojima je samo to posao za ugledne tvrtke! Definirati javno događanje. Odnosi li se to na svaki događaj koji je otvoren za javnost i dovoljno je na koncertnom programu napisati "ulaz slobodan"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1066 | Darko Miloknoja | PRAVILNIK , Članak 8. | Svakako bi trebalo vrednovati izradu pomagala za provođenje nastave (tehnička kultura a i ostali predmeti), te hardversko i softversko održavanje informatičkih učionica (ili da se mi informatičari skroz maknemo od toga i natovarimo školi minimalno 10000 do 15 000 kuna godišnje za održavanje iste opreme). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1067 | Tomislav Duk | PRAVILNIK , Članak 8. | Mišljenja sam da vrednovanje, odnosno kategorije aktivnosti za napredovanje ravnatelja u zvanje treba posebno definirati jer nisu i ne mogu biti iste kao kategorije aktivnosti za djelatnike u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1068 | Marlena Bogdanović | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako bi se izbjeglo dosadašnje netransparentno vrednovanje dokaza za „izvannastavni stručni rad“ (čl.4. i 8. 'starog' Pravilnika), a što se ovim Prijedlogom značajno unapređuje, modernizira i pravilnije naziva „stručno-pedagoški rad“, predlažem da se u ovaj novi Pravilnik svakako uvrsti poveznica na poseban dokument koji bi sadržavao detaljne upute za svaku kategoriju i aktivnost: - Kako konkretno trebaju izgledati potvrde odn. dokazi o predavanjima, edukacijama, dijeljenju primjera dobre prakse i radionicama tj. koje sve informacije takve potvrde trebaju sadržavati; - Koje minimalne uvjete treba ispuniti dijeljenje primjera dobre prakse koje bi dolazilo u obzir za bodovanje: nije isto dijeli li se dobra praksa kojoj je kandidat za napredovanje autor ili kandidat samo prikazuje primjer nekog drugog kolege koji je viđen na nekoj drugoj edukaciji; - Kako dokazati da je kandidat za napredovanje pripremao, pisao, vodio, odn. koordinirao projekt (u projektnoj dokumentaciji, osobito u ugovorima, najčešće se navodi samo ime predstavnika škole tj. ravnatelja). Ovakav dodatak Pravilniku bi bio od velike koristi kod planiranja i pripremanja aktivnosti za novu školsku godinu – od početka bi se znalo koju dokumentaciju pravodobno pripremiti i čuvati, a ne da kandidati - kako je do sada često bila praksa, ne mogu ostvariti bodove za napredovanje jer nigdje nije bilo javno obznanjeno kako trebaju izgledati potvrde i dokazi o ostvarenim aktivnostima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1069 | Dubravka Miklec | PRAVILNIK , Članak 8. | Stručni suradnici defektolozi i logopedi mentori su studenata Edukacijsko rehabilitatorskog fakulteta što bi trebalo uključiti u formulaciju teksta o bodovanju mentorstva studentima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1070 | ROMANA RUSEK | PRAVILNIK , Članak 8. | Članak 8, kategorija aktivnosti: Predavanja i/ili radionice - kod navođenja bodovanja održanih predavanja i radionica svugdje se spominje pozitivna evaluacija od strane sudionika. Do sada se radila evaluacija stručnog skupa za cijeli stručni skup, a ne za pojedinačna predavanja. Također, predavači nisu dobivali na uvid niti te grupne evaluacije. Prilikom predavanja do sada nije bila obveza evaluacije recimo na školskoj razini. Stoga bi ovdje trebalo staviti naputak da se dokaz evaluacije za održana predavanja/radionice odnosi na one koje će biti izvedene nakon 1. rujna 2019., a za sve one koje su napravljene do sada - ne. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1071 | ALKA MIRNA ANČIĆ IGREC | PRAVILNIK , Članak 8. | Unaprjeđenje rada škole - Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje i organizacija javnog događaja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini Što ako je javni događaj organiziran izvan škole, a nije riječ o županijskoj razini (npr. Gradska knjižnica, Centar za kulturu itd.)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1072 | ALKA MIRNA ANČIĆ IGREC | PRAVILNIK , Članak 8. | Slažem se s pitanjima kolegice Jilek Kubalek, a vezano je uz bodovanje predavanja koje je ujedno i dijeljenje primjera dobre prakse. Boduje li se u tom slučaju jedno predavanje dva puta? Budući da je predavanje već održano, na koji ćemo način dobiti evaluaciju sudionika? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1073 | SANJA BOGOVČIČ | PRAVILNIK , Članak 8. | U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ne potičemo natjecanje nego uvažavamo osobni odabir djece. Kao jedan od uvjeta upisa djece u dječje vrtiće svakako uvažiti zadovoljstva roditelja kao konačnih korisnika usluga i uvesti bodovanje u dječjim vrtićima za odgojo-obrazovne djelatnike uz popratne pozitivne evaluacije roditelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1074 | HELENA JILEK KUBALEK | PRAVILNIK , Članak 8. | Kako bi se bodovalo/a predavanje i radionica koja je ujedno i dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1075 | HELENA JILEK KUBALEK | PRAVILNIK , Članak 8. | "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja." - U kojoj formi je zamišljeno navedeno dijeljenje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1076 | HELENA JILEK KUBALEK | PRAVILNIK , Članak 8. | Jesu li predviđeni (standardizirani) evaluacijski listići za: Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1077 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 8. | U stavku UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE u dijelu Uređivanje školske mrežne stranice... treba dodati i mrežnu stranicu školske knjižnice. Mnogi školski knjižničari uređuju mrežnu stranice školske knjižnice jer na stranici škole nema dovoljno prostora za sve sadržaje vezane uz aktivnosti knjižnice. Stranice su poveznicama međusobno povezane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1078 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 8. | Boduje se mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija. Ponovo su ispali stručni suradnici školski knjižničari koji su mentori studentima informacijskih znanosti u sklopu kojih je knjižničarstvo. Svakako tekstu treba dodati i informacijskih znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1079 | Toni Drandić | PRAVILNIK , Članak 8. | Bodovi za prva 3 mjesta na državnim natjecanjima te prvo mjesto na županijskoj razini. Time se boduje rezultat rada a ne samo mentorstvo učenicima za sudjelovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1080 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Postojanje čak dvaju povjerenstava dosta birokratizira stvari, ali i to je bolje nego da o nečijoj karijeri odlučuje volja jedne jedine osobe savjetnika AZOO-a. Njihovi kriteriji vrlo su neujednačeni od onih izvrsnih do onih koji maltretiraju učitelje i nastavnike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1081 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 9. | Smatram da ne bi trebalo mijenjati dosadašnji model povjerenstva za napredovanje.Mislim da viši savjetnik iz Agencije i ravnatelj imaju najbolji uvid u rad nastavnika,a sve ostalo bilo bi samo povećanje troškova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1082 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 9. | Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1083 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 9. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Svakako u Povjerenstvo uključiti i više savjetnike AZOO-a | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1084 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 9. | Imenuje li ministar samo jedno povjerenstvo od osam članova za cijelu državu?? Jedno povjerenstvo za sve predmete? Ili za svaki predmet novo povjerenstvo? U svakom slučaju - kakav je status tih članova povjerenstva iz prakse? Za svako izbivanje treba organizirati zamjenu. Gdje su u svemu tome AZOO i naši savjetnici? Mislim da dosadašnja praksa nije pokazala slabosti, unatoč možda nezadovoljstvu kolega koji nisu uspjeli napredovati u vanju nakon uvida u nastavu. Viši savjetnici AZOO su stručnjaci i vrlo kompetentni u poslu koji obavljaju. Predlažem da se ne mijenja način uvida, već da ostane kakav je bio do sad. Planirani stručnjaci (mada nije razvidno je li predlagač mislio ako imenuje 9 učitelja za cijelu RH??) bi ipak trebali proći neku edukaciju ako postaju članovi povjerenstva, što dodatno komplicira cijeli postupak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1085 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 9. | Broj članova Povjerenstva se nepotrebno povećava. To su veliki financijski troškovi. Uz to, obveze koje članovi iz reda učitelja. nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja trebaju obavljati, podrazumijevaju odsustvo s radnog mjesta, što se ne čini opravdanim. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1086 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 9. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Nepotrebno je uvoditi promjene u povjerenstvo. Imenovanje predsjednika i 8 članova Povjerenstva nema svrhe (osim ako nisu u pitanju neki drugi razlozi). Kad imamo uhodan sustav dostave i provjere dokumenata te izlazaka na uvid nepotrebno je vršiti bilo kakve promjene. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1087 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 9. | (1): Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Zakonom o agenciji za strukovno obrazovanje koje su, prema tim zakonima, ovlaštene za praćenje, napredovanje i nagrađivanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama. (2): Neopravdano su ispušteni odgajatelji koji se spominju u nazivu dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1088 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 9. | U Povjerenstvo svakako kao članove uključiti i više savjetnike AZOO-a | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1089 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 9. | Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1090 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK , Članak 9. | Članak 9. Hoće li osam članova Povjerenstva fizčki moći/stići obaviti sve uvide u zadanome roku?! Koliko će učitelja razredne nastave biti u tome osmočlanom Povjernstvu? Razredna nastava specifična je i po brojnosti zaposlenika, ali i po principima stručno-metodičkog rada koje na najbolji način mogu procijeniti upravo učitelji razredne nastave! Hoće li se dogoditi da članovi Povjerenstva, a koji su zaposlenici u različitim ustanovama, veći dio svojih radnih obaveza neće stići realizirati jer će najčešće biti na nekom od uvida širom RH? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1091 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 9. | Članak 9. Ako postoji Povjerenstvo za napredovanje onda ono mora stručno za područje napredovanja radnika koji napreduje u zvanje i u njemu mogu biti samo odgojno- obrazovni radnici koji rade u odgojno- obrazovnim ustanovama. Ako ova dva kriterija nisu zadovoljena, onda je postojanje takvog povjerenstva omalovažavajuće za odgojno- obrazovne radnike i besmisleno. I u ovom su članku izostavljeni odgajatelji. U članku 13. stavku 4 piše kako članovi stručnog povjerenstva ne mogu biti radnici školske ustanove u kojoj je zaposlen odgojno- obrazovni radnik niti osobe koje su s odgojno- obrazovnim radnikom u bračnoj ili izvanbračnoj vezi, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj ili posvojenik ili srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja. Ako će takva odredba stajati u definiranju članova stručnog povjerenstva, onda njom mora biti definiran i sastav članova Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1092 | MARIJA DEANKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Nepotrebno je uvođenje Povjerenstva jer se time povećava trošak svakog napredovanja, a zanemaruje uloga savjetnika u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sasvim je dovoljno da na uvidu budu savjetnik iz AZOO, ravnatelj škole i pedagog, kao i do sada. Komplicira se dobro uhodana praksa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1093 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 9. | Ako postoji Povjerenstvo za napredovanje onda ono mora stručno za područje napredovanja radnika koji napreduje u zvanje i u njemu mogu biti samo odgojno- obrazovni radnici koji rade u odgojno- obrazovnim ustanovama. Ako ova dva kriterija nisu zadovoljena, onda je postojanje takvog povjerenstva omalovažavajuće za odgojno- obrazovne radnike i besmisleno. I u ovom su članku izostavljeni odgajatelji. U članku 13. stavku 4 piše kako članovi stručnog povjerenstva ne mogu biti radnici školske ustanove u kojoj je zaposlen odgojno- obrazovni radnik niti osobe koje su s odgojno- obrazovnim radnikom u bračnoj ili izvanbračnoj vezi, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj ili posvojenik ili srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja. Ako će takva odredba stajati u definiranju članova stručnog povjerenstva, onda njom mora biti definiran i sastav članova Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1094 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 9. | Ako su članovi povjerenstva savjetnici, hoće li njihova tjedna zaduženja u nastavi biti smanjena, kako njihov posao u povjerenstvu nebi kolidirao s izvođenjem nastave? Potrebno je objasniti jesu li izabrani članovi povjerenstva unutar 3 godine samo na toj funkciji ili i dalje sudjeluju u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1095 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 9. | Na temelju javnog poziva ministar nadležan za obrazovanje imenuje predsjednika i osam članova Povjerenstva za napredovanje na rok od tri godine. – Jesu li ovo osobe koje su izuzete s radnog mjesta i pokrivaju cijelu Republiku Hrvatsku za sva područja? Zbunjujuće – članovi povjerenstva ne moraju biti iz struke? Zamišljam nekoga od nas u takvom povjerenstvu i da na primjer dobije ulogu prisustvovati satu u srednjoj školi - nastavnik želi napredovati u zvanju, a članovi povjerenstva su osobe van struke koje ne poznaju dobro sadržaje, ishode i sl. Koja je uloga Agencije za odgoj i obrazovanje u ovom slučaju – zašto ne piše da je viši predmetni savjetnik član povjerenstva, ako povjerenstvo uopće treba postojati. Mišljenja sam da kvalitetne kolege trebaju biti na poziciji viših predmetnih savjetnika i da bi, kao i do sad njihov uvid trebao biti dovoljan. Ali predlažem, iako to nije tema pravilnika, da se njihov terenski rad treba dobro vrednovati (novčano) kako se ne bi stalno mijenjali. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1096 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 9. | U povjerenstvu za napredovanje iz određenog predmeta trebao bi biti predmetni profesor s iskustvom. Nadamo se da to predviđa članak 13., st.3. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1097 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 9. | Ne vidim zašto član Povjerenstva mora biti najmanje u zvanju savjetnika. Predlažem da sve zainteresirane osobe koje su stručne i to mogu dokazati svojim životopisom, mogu ući u izbor za člana povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1098 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 9. | Članak 9. Mislim da je povjerenstvo nepotrebno uz postojanje savjetnika iz AZOO, koji mogu izvršiti uvid u nastavu. Osnivanje Povjerenstva za napredovanje samo dodatno povećava troškove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1099 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 9. | Članak 9. Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1100 | Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana | PRAVILNIK , Članak 9. | (6) Kod postupka za napredovanje u zvanje koji se pokreće na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika koji je zaposlen u školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Ministar nadležan za obrazovanje na temelju javnog poziva će imenovati članove Povjerenstva za napredovanje koji će biti iz redova nacionalne manjine kojoj pripada kandidat za napredovanje, kako bi mogli pratiti izvođenje nastave i analizirati određenu dokumentaciju koja je u izvorniku napisana na jeziku i pismu nacionalne manjine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1101 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1102 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 9. | Stavak 3 nije primjenjiv za ravnatelje jer do sada nisu bili u mogućnosti napredovati u zvanju kao ravnatelji te treba dodati odmah u istom stavku da iz redova ravnatelja s najmanje 15 godina ravnateljskog iskustva. Predlažemo zbog mogućeg sukoba interesa dodati stavak "Član Povjerenstva tijekom mandata u Povjerenstvu ne može podijeti zahtjev za napredovanje." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1103 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Nejasno je - imenuje li ministar samo jedno povjerenstvo od osam članova za cijelu državu?? JEdno povjerenstvo zza sve predmete? Ili za svaki predmet novo povjerenstvo? U svakom slučaju - kakav je status tih članova povjerenstva iz prakse? Za svako izbivanje treba organizirati zamjenu. GDje su u svemu tome AZOO i naši savjetnici? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1104 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 9. | Postojanje dva povjerenstva uvelike će usporiti i zakomplicirati postupak napredovanja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1105 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 9. | Smatram da je prevelik broj članova Povjerenstva. Treba detaljnije definirati koji je njihov djelokrug i ovlasti. Ako je član Povjerenstva osoba iz reda učitelja, nastavnika i sl. što je s njihovim radnim mjestom u školi. Ako su i dalje zaposlenici škole, jesu li dodatno plaćeni i koji je njihov status? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1106 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Postoji li uopće dovoljno stručnih suradnika i ravnatelja u zvanju savjetnika koji bi se mogli javiti na javni poziv? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1107 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Za vrijeme trajanja mandata, koji je status članova Povjerenstva? Oni postaju djelatnici MZO na puno vrijeme ili ? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1108 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Koja je uopće zadaća navedenog povjerenstva? Oni određuju stručno povjerenstvo za svakog nastavnika, te još i potvrđuju njihovo mišljenje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1109 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Potrebno je detaljno propisati koliko članova dolazi iz kojih redova odgojno-obrazovnih radnika. Stavak 2. ovako definiran omogućuje imenovanje svih članova iz samo jednog reda odgojno-obrazovnih radnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1110 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Navedenim pravilnikom, odnosno uvođenjem povjerenstava kao tijela za provođenje napredovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, derogiraju se dva viša propisa - zakona - koja jasno propisuju nadležnost agencija u navedenom postupku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1111 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 9. | Broj članova Povjerenstva je prevelik. Dovoljno bi bilo 5 članova od kojih je jedan predsjednik. Treba točno navesti koji su članovi Povjerenstva jer u ovom prijedlogu nije transparentno. Spominje se član (jednina) iz redova učitelja (i dr.), a što je s ostalima? Jesu li svi iz redova učitelja? U pravilniku kao zakonskom aktu ne smije se ostaviti prostor za "podrazumjeva se"! Što je sa savjetnicima iz AZOO i njihovom ulogom u prosudbi napredovanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1112 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 9. | Smatram da je broj članova u Povjerenstvu za napredovanje prevelik i nepotreban. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1113 | LJUBICA SAVIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Kako će Povjerenstvo za napredovanje riješiti 6500 zahtjeva za obnovu zvanja i nove zahtjeve za prvo napredovanje u struci? Kako će devet osoba "pokriti" sve nastavne predmete? Velik teret i odgovornost se stavlja na njihova leđa, ali daju im se i velike i važne ovlasti. Budući da članovi povjerenstva moraju biti iz redova učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, kako će oni obavljati procjenu i uvid u rad drugih kolegica i kolega u cijeloj zemlji, kad je njihovo radno mjesto zapravo u školi. Znači, oni neće raditi svoj posao u školi, već će ih netko trebati mijenjati u nastavi, a još će i dobivati naknadu za rad u povjerenstvu. Nekako mi se čini da će sve ovo puno koštati (naknade za rad u povjerenstvu, dnevnice, putni troškovi i sl.). Puno više od povećanja plaće od 5% za mentore i 10% za savjetnike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1114 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 9. | (1) Smatram da je previše članova povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1115 | ALEN ŠIMIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 9. | Mislim da je povjerenstvo nepotrebno uz postojanje savjetnika iz AZOO, koji mogu izvršiti uvid u nastavu. Po menije osnovni problem cijele priče s napredovanjem u ravnateljima. Naravno da časne iznimke postoje, ali većina se ravnatelja "boji" za novi mandat pa se stoga vrlo često događa da se proces napredovanja događa po načelu: može svi. S druge strane ima ravnatelja koji opet zbog zaleđa lokalne politike uopće nisu "zainteresirani za događaje u kolektivu" tako da onda ne daju nikome napredovati. Prvo bi na kvalitetan način trebalo riješiti izbor ravnatelja pa onda sve ostalo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1116 | Vladimir Rodeš | PRAVILNIK , Članak 9. | Mislim da je osnivanje Povjerenstva za napredovanje potpuno nepotrebno te samo dodatno povećava troškove. Jedino pravo Povjerenstvo za ocjenjivanje nastavnike su zapravo bivši učenici i njihovi roditelji. Savjetnici dobro poznaju nastavnike iz svojeg područja te bi u dogovoru s ravnateljima i pedagoškom službom i dalje mogli voditi napredovanje nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1117 | Tomislava Vidić | PRAVILNIK , Članak 9. | Ne vidim potrebu da se imenuje povjerenstvo od čak devet članova. Mislim da bi trebalo zadržati postojeću praksu te da o napredovanju odlučuje viši savjetnik AZOO. Viši savjetnici, a ovdje posebno ističem savjetnike za razrednu nastavu, su više nego dovoljno educirani i sposobni procijeniti rad učitelja. Osim toga, viši savjetnici organiziraju različite oblike edukacija za učitelje te tako prenose najnovije spoznaje koje pomažu učiteljima u svakodnevnom radu. Ne znam odakle potreba za osnivanjem posebnih povjerenstava; osim što to poskupljuje cijeli postupak uz to je i kompliciran za organizaciju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1118 | Vladimira Vuković | PRAVILNIK , Članak 9. | Povjerenstvo za napredovanje Članak 9. Slažem se s ostalim komentarima da je tročlano Povjerenstvo sastavljeno od višeg savjetnika AZOO, ravnatelja i pedagoga škole dovoljno stručno za uvid u nastavu i provjeru dokumentaciju za napredovanje. Dodavanjem novih članova u Povjerenstvo se samo produljuje procedura te stvaraju dodatni troškovi izuzimanjem tih članova iz nastave i njihovim angažmanom na terenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1119 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 9. | Na temelju javnog poziva ministar nadležan za obrazovanje imenuje predsjednika i osam članova Povjerenstva za napredovanje na rok od tri godine. Nije definiran način rada Povjerenstva za napredovanje, hoće li isti za vrijeme trogodišnjeg mandata nastaviti s radom na svojim postojećim radnim mjestima (u tom slučaju se postavlja pitanje hoće li s obzirom na broj zahtjeva za napredovanje i relativno kratke rokove stići na vrijeme obaviti poslove iz svoje nadležnosti). Postavlja se i pitanje troška rada navedenog Povjerenstva (honorari, dnevnice, putni troškovi) kao i pitanje tko će ih mijenjati za vrijeme njihovog rada u Povjerenstvu za napredovanje, što uključuje nužno planiranje troškova za prekovremeni rad osoba koje će obavljati njihove poslove. S obzirom da bi navedeno Povjerenstvo od 8 članova + predsjednik trebali pokriti sva područja općeobrazovnih i stručnih predmeta, nije definiran omjer članova iz redova učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, odnosno iz pojedinih područja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1120 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 9. | Uopće mi nije jasno čemu služi ovo povjerenstvo kada je u povezanim dokumentima za napredovanje zadužena Agencija za odgoj i obrazovanje. Otvaram sljedeća pitanja: 1. Imenuje li se jedno povjerenstvo za sve nastavne predmete ili za svaki predmet pojedinačno? 2. Zašto se kao članovi povjerenstva pojavljuju osobe iz visokoškolskog sustava? Njihovo razumijevanje osnovnoga i srednjega obrazovanja je načelno, a ne iskustveno. Načelno i srednjoškolski profesor može razumijeti pitanje kvalitete u visokom obrazovanju, pa se ipak ne pojavljuje u takvim povjerenstvima. Po čemu vrijedi obrat? 3. Koliko članova povjerenstva je iz reda nastavnika, koliko iz reda stručnih suradnika, a koliko iz visokoškolskog sustava? 4. Kako će o napredovanju iz nekog područja procjenjivati osobe koje uopće ne rade u tom području? 5. Koliko će angažirani članovi povjerenstva biti odsutni od vlastitog neposrednog rada u nastavi? 6. Kako će se rješavati napredovanje članova povjerenstva, jer i oni trebaju obnavljati svoja napredovanja, a nekima će to biti tijekom mandata u povjerenstvu? 7. Mogu li kao članovi povjerenstva raditi odgojno-obrazovni djelatnici koji su izabrani u trajno zvanje a koji u međuvremenu odu u mirovinu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1121 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 9. | Prilikom napredovanja predlažem uvid u nastavu od strane višeg savjetnika AZOO-a određene struke, ravnatelja i pedagoga, a uloga stručnog povjerenstva može eventualno biti razmatranje ispunjenja uvjeta pojedinca za napredovanje (prema Pravilniku). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1122 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 9. | Članak 9. Za uvid u nastavu dovoljan je viši savjetnik iz Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnatelj i pedagog. Uvođenje dodatnih članova povjerenstva je skupo i nepotrebno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1123 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 9. | Potrebno je definirati koliko članova Povjerenstva su učitelji/nastavnici, koliko stručni suradnici, koliko ravnatelji. Stručno povjerenstvo mora sadržavati predstavnike svih skupina djelatnika odgojno-obrazovnog sustava, u suprotnom bi se moglo desiti da npr. školskom pedagogu o napredovanju odlučuje povjerenstvo u kojem nema nijednog pedagoga. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1124 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 9. | Povjerenstvo za napredovanje Članak 9. - Nije točno objašnjeno tko može biti član povjerenstva za napredovanje. - Zašto 8 članova? Dovoljno je 3 člana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1125 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 9. | Poštovani, smatram kao i većina kolega da je u redu da u nadzor prilikom napredovanja dođe viši savjetnik AZOO-a određene struke, ravnatelj i pedagog. Stručno povjerenstvo sastavljeno od više članova može sudjelovati u razmatranju da li je nastavnik odnosno učitelj ispunio sve uvjete prema Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1126 | SANJA FABAC | PRAVILNIK , Članak 9. | Smatram da je sasvim dovoljno da u povjerenstvu budu viši savjetnik azoo, ravnatelj i školski padagog. Svi ostali članovi su nepotrebni stoga što je iz dokumentacije evidentno kakav je nastavnik koji napreduje, tj. koliko radi i vrijedi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1127 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 9. | Pozdravljam prijedlog prema kojemu struka ocjenjuje struku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1128 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 9. | Prema čl. 9 (st.1) Povjerenstvo će biti sastavljeno od čak 9 članova. Nije li toliki broj članova nepotreban i preglomazan? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1129 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 9. | Mislim da je dovoljno da na uvid od dva sata nastave , kao i do sada, dođe viši savjetnik iz AZZO, ravnatelj i predagog. Uvođenje dodatnih članova povjerenstva je skupo i nepotrebno. Članovi Povjerenstva iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja moraju biti izabrani najmanje u zvanje savjetnika – smatram da je ovo nepotrebno i da neće biti izvodivo u praksi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1130 | Diana Cindrić | PRAVILNIK , Članak 9. | Mislim da je dovoljno da na uvid od dva sata nastave , kao i do sada, dođe viši savjetnik iz AZZO zato što će trebati proteći dosta vremena dok se oformi tročlana komisija čiji dolazak opet zahtijeva veća materijalna sredstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1131 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 9. | 10. Pozdravljam svaki pokušaj da se nagradi vrijedne učitelje, pa tako i ovaj Pravilnik, ali smatram da su neki segmenti nedorečeni ili nejasno definirani. Pozdravljam odluku da se u postupak imenovanja uključi višečlano povjerenstvo, ali smatram da nisu dovoljno jasno definirani kriteriji odabira članova (od onih koji se jave na Javni poziv) kao ni njihove obaveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1132 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 9. | Ne bi li moralo biti regulirano, dakle izrijekom napisano gdje je objavljen taj javni poziv? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1133 | Renata Pintar | PRAVILNIK , Članak 9. | Dolazak tročlanog povjerenstva će utjecati na vremensko trajanje (dok se tri osobe usuglase oko termina), dovoljno je da dođe viši savjetnik AZOO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1134 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 9. | Nije jasno tko će od članova povjerenstva dolaziti na sat. Dakle u nadziranju rada najkompetntniji je sustručnjak. U tome smislu trebalo bi ostati i dalje pravilo da stručno-pedagoški uvid u nastavu ostvari viši savjetnik nadležne agencije. Dolazak tročlanog povjerenstva će uvelike povećati troškove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1135 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 9. | Stavak 3 nije primjenjiv za ravnatelje jer do sada nisu bili u mogućnosti napredovati u zvanju kao ravnatelji te treba dodati odmah u istom stavku da iz redova ravnatelja s najmanje 15 godina ravnateljskog iskustva. Predlažemo zbog mogućeg sukoba interesa dodati stavak "Član Povjerenstva tijekom mandata u Povjerenstvu ne može podijeti zahtjev za napredovanje." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1136 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 9. | Smatram da je za uvid u nastavu dovoljan viši savjetnik iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Uvođenje dodatnih članova povjerenstva je skupo i nepotrebno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1137 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 9. | Uvođenjem dodatnih članova Povjerenstva dovodi se u pitanje stručnost i nepristranost dosadašnjih članova, odnosno savjetnika u AZOO. Osim toga kako će novi članovi, ako rade u školama, uskladiti termin uvida i imati vremena sudjelovati u radu Povjerenstva bez izostajanja s nastave? Koliko se napredovanja očekuje tijekom školske godine? Hoće li biti moguće organizirati putovanja i koliko će to koštati? Smatram da je dosadašnja praksa bila dobra i da je ne treba mijenjati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1138 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 9. | Nije jasno zašto bi se ljudi koje se namjerava iskoristiti za poboljšanja u sustavu kroz opisana opterećenja - savjetnici- morali baviti administracijom kad za to postoji koliko toliko neovisna Agencija za odgoj i obrazovanje. Uopće imenovanje povjerenstva od strane MZO i ministra, pa bilo i na javni poziv ili natječaj, ne jamči nikakvu objektivnost i samostalnost u radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1139 | Anđa Suvala | PRAVILNIK , Članak 9. | U čl..9 definira se sastav Povjerenstva za napredovanje koji čine predsjednik i osam članova. Članovi su opisani: iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja ili osoba izabrana u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje, ali se ne navodi opis ili profil predsjednika Povjerenstva. Je li i on iz iste kategorije kao i članovi Povjerenstva? Predsjednik ima značajnu ulogu jer imenuje tročlano stručno povjerenstvo (jednog člana na prijedlog nadležne agencije za obrazovanje). Članovi stručnoga povjerenstva moraju imati najmanje zvanje savjetnika. Je li to dovoljan kriterij? Savjetnik u zvanju bio bi u situaciji procijeniti elemente napredovanja nekoga koji napreduje u zvanje izvrsnog savjetnika. Ukoliko se ostane pri tročlanom stručnom povjerenstvu, trebalo bi ovdje promijeniti upravo ovaj dio: članovi stručnoga povjerenstva mogu biti samo izvrsni savjetnici. Pravilnikom se nalaže ostvarenje određenih kompetencija (ishoda) učitelja koje propisuje Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Dosad su se dijelom iste i dijelom slične kompetencije bilježile na tiskanici NA-2 u dokumentaciji za napredovanje. One su vrlo važne kao i navedeni ishodi, ali je isto tako jako važni da netko tko procjenjuje nečije napredovanje ima iznimno stručno-metodičko znanje te bogato iskustvo rada u nastavi. Osim prethodno navedenoga, može li se ovakvim sastavom tročlanoga stručnoga povjerenstva osigurati dovoljna objektivnost u procijeni jer su kolege i kolegice iz nastave u jednakom položaju na jednakim ili sličnim poslovima, napreduju, surađuju s AZOO i MZO, a ovaj ih Pravilnik stavlja u poziciju da procjenjuju i vrednuju rad jedni drugima? U sadašnjem uvidu u napredovanje viši savjetnik AZOO ima neutralniju poziciju jer nije u sustavu nastave, tj ne obavlja jednake poslove kao učitelji i nastavnici na terenu. koji bi bili u sastavu tročlanoga stručnoga povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1140 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | U stavku 5. izraz "imenovati će" nije u skladu s pravilima standardnog hrvatskog jezika. Treba stajati "imenovat će". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1141 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | U stavku 4. u riječi "ravnatelj" nedostaje slovo "a" na kraju riječi kako bi se pojam koristio u primjerenom padežu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1142 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | Stavak 2. nedovoljno jasno definira osobe izabrane u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje kao članova Povjerenstva. Radi li se o djelatnicima sustava visokog obrazovanja? Ako da, zbog čega oni odlučuju o napredovanju osoba u drugom sustavu? Ako se ovo odnosi na zaposlene u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, a imaju znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje, to treba jasno naznačiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1143 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | Zašto se u sastavu Povjerenstva diskriminira odgajatelje na čije se napredovanje ovaj Pravilnik odnosi? Predlažem dodati i odgajatelje kao red odgojno-obrazovnih radnika koji mogu biti članovi Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1144 | Mirela Radosevic | PRAVILNIK , Članak 9. | Osim povjerenstva za napredovanje, bilo bi dobro formirati savjetovalište. Naime, prilikom napredovanja, kandidati imaju puno pitanja, jer postoji puno stavki za napredovanje koje nisu jednoznačne. Time je pravilnik podložan vlastitoj interpretaciji, što može loše završiti jer kandidat krivo procijeni broj bodova. Osobno sam imala nedoumica vezanih uz bodovanje pojedinih stavki, na što sam se obratila e-mailom savjetnici za napredovanje (naravno, nakon što sam proučila pravilnik za napredovanje). Postavila sam konkretna pitanja i očekivala tumačenje, međutim, dobila sam samo odgovor: sve informacije su dostupne u pravilniku za napredovanje. Tako da smatram da je ovo jako važan dio, da postoji osoba koja je kompetentna i spremna odgovoriti na pitanja - konkretno i jednoznačno. Jer pravilnike znamo i sami pronaći i čitati, tumačenje je problem. Ta bi osoba mogla biti: tumač za pravilnik o napredovanju... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1145 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | Ukoliko će unatoč suprotnosti s propisanim nadležnostima za napredovanje temeljem zakona o AZOO i ASOO ostati Povjerenstvo kao tijelo koje provodi postupak napredovanja, potrebno je detaljno propisati koliko članova dolazi iz kojih redova odgojno-obrazovnih radnika. Stavak 2. ovako definiran omogućuje imenovanje svih članova iz samo jednog reda odgojno-obrazovnih radnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1146 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 9. | Povjerenstvo za napredovanje kao tijelo koje provodi postupak napredovanja u suprotnosti je sa Zakonom o AZOO i Zakona o ASOO koji propisuju nadležnost Agencija u postupku napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1147 | Maja Petyo Bošnjak | PRAVILNIK , Članak 9. | Kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja na eventualni sukob interesa članova Povjerenstva, predlažem dodati tekst novog stavka: "Imenovani član Povjerenstva za vrijeme trajanja mandata ne može pokretati postupak vlastitog napredovanja u zvanje." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1148 | Tomislav Duk | PRAVILNIK , Članak 9. | Zakonska osnova na temelju koje se donosi ovaj pravilnik (članak 116., stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) kaže da ministar pravilnikom propisuje razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, ali ne i da određuje tijela koja provode postupak i odlučuju o napredovanju, jer su ista definirana drugim propisom višeg stupnja (zakon). Konkretno Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN 85/06) u članku 4., stavak 3., navodi da Agencija za odgoj i obrazovanje – provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima; i Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN24/10) u članku 4., stavak 2. navodi da Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – organizira i provodi stručne ispite te postupak stručnog napredovanja za nastavnike struke u strukovnom obrazovanju, kao javnu ovlast. Slijedom navedenog mišljenja sam da se navedenim pravilnikom, odnosno uvođenjem povjerenstava kao tijela za provođenje napredovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, derogiraju dva viša propisa - zakona - koja jasno propisuju nadležnost agencija u navedenom postupku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1149 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 9. | Ne radi li se tu o sukobu interesa pod svavkom (3)? Može li se član povjerenstva koji je najmanje savjetnik u to vrijeme prijaviti za napredovanje u izvanrednog savjetnika? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1150 | ŽELJKA DIJANIĆ | PRAVILNIK , Članak 10. | Svakako moram pohvaliti stavak (1) gdje se odgojno-obrazovnom radniku dopušta da sam podnese zahtjev. Mnogo izvrsnih kolega nije napredovalo zbog nevoljkosti ravnatelja ili zato jer su smatrali da nije u redu da sami za sebe podnesu zahtjev (samozatajnost i skromnost). Sada to izričito stoji i to mi je jako drago. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1151 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 10. | Članak 10. - izmijeniti tekst stavka (2) u (2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi nadležnoj Agenciji (Agenciji za odgoj i obrazovanje ili Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih). - izmijeniti tekst stavka (3) (3) Obrazac zahtjeva za napredovanje sastavni je dio ovog Pravilnika, a dostupan je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1152 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 10. | Zahtjev se do sada podnosio tijekom cijele školske godine i mislim da tako mora ostati jer škole i učitelji rade cijelu školsku godinu, a ne samo od 1.9.-1.3. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1153 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 10. | Stavak 2 predlažem da se izbaci jer učitelji rade cijelu kalendarsku godinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1154 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 10. | Zahtjev se do sada podnosio tijekom cijele školske godine i mislim da tako mora ostati jer škole i učitelji rade cijelu školsku godinu, a ne samo od 1.9.-1.3. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1155 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 10. | Članak 10. Primjedbu bi stavila na stavak 2 prema kojem je rok za predaju zahtjeva za napredovanje vezan za školsku godinu, odnosno traje od 01. rujna do 01. ožujka. Što sa nastavnicima koji prikupe bodove u ostalih 6 mjeseci, zašto oni na napredovanje moraju čekati tako dugo? Nije u redu da se postupak napredovanja svede na utrku s vremenom i brigu da ne propustimo rokove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1156 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 10. | Čl.10. dopuniti (4) Učitelj koji predaje dva predmeta može pokrenuti postupak za napredovanje iz jednog od dva predmeta koje predaje s time da mu se ranije napredovanje priznaje ( npr. iz zvanja metora iz fizike, može pokrenuiti postupak za zvanje savjetnika iz matematike ) ako kod obnove postupka više ne predaje predmet iz kojeg je ranije napredovao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1157 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 10. | Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi ministarstvu nadležnom za obrazovanje od 1. rujna do 1. ožujka za tekuću školsku godinu. - Ja trebam predati u lipnju. Pojasnite mi, hoću li to napraviti u veljači, ili pak da čekam rujan. Zašto ne možemo slati tijekom cijele godine? Povjerenstvo se imenuje na cijele tri godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1158 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 10. | Nadam se da stavak 2 znači kako će zahtjevi predani nakon 1. ožujka biti obrađeni u idućoj školskoj godini, a ne da se samo u navedenom periodu mogu predati zahtjevi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1159 | LJUBICA SAVIĆ | PRAVILNIK , Članak 10. | Zašto je rok za predaju zahtjeva za napredovanje ograničen na tih šest mjeseci? Znači li to da će nastavnici morati čekati sljedeću školsku godinu da bi predali zahtjev? Hoće li izgubiti zvanje, ako ne predaju zahtjev u tom spomenutom roku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1160 | Marijana Škvorc | PRAVILNIK , Članak 10. | Pozdravljam prijedlog da se postupak za napredovanje u zvanje pokreće na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom. No čini se neopravdanim podnošenje tog zahtijeva ograničiti vremenskim rokom od 1. rujna do 1. ožujka za tekuću školsku godinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1161 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 10. | Prema navedenom Prijedlogu Pravilnika postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima provodilo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iako je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano da Agencija za odgoj i obrazovanje provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazov¬ne radnike i ravnatelje, dok je Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih propisano da postupak stručnog napredovanja za nastavnike struke u strukovnom obrazovanju provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U tom pogledu Prijedlog Pravilnika je u suprotnosti s odredbama Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Pored toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema ovlast za provedbu postupka napredovanja odgojno-obrazovnih radnika imajući u vidu Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Podzakonski akti trebaju biti u skladu sa zakonom i njima se ne mogu derogirati zakonske odredbe. Prijedlogom Pravilnika stručne poslove u sustavu obrazovanja preuzelo bi Ministarstvo kao središnje tijelo državne uprave, umjesto javnih ustanova osnovanih upravo za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju, što je suprotno standardima suvremene obrazovne politike Europske unije prema kojima je unapređivanje ljudskih potencijala u obrazovanju i kontinuirani profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika u djelokrugu samostalnih stručnih ustanova. Upravo je decentralizacija djelatnosti javnih ustanova koje se bave stručnim poslovima u odgoju i obrazovanju bio jedan od uvjeta u procesu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji radi usklađivanja obrazovnog sustava Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Suprotno tome, navedenim Prijedlogom Pravilnika cjelokupni postupak napredovanja, od zaprimanja zahtjeva do donošenja odluke, vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao tijelo državne uprave, a stručni se poslovi delegiraju povjerenstvima kao izvaninstitucionalnim tijelima bez odgovornosti (odgovornost preuzima ministar koji donosi Odluku). Time se minimalizira i marginalizira uloga agencija kao stručnih institucija u sustavu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1162 | JELENA KEVRIĆ | PRAVILNIK , Članak 10. | Prijedlog prema kojem postupak za napredovanje pokreće sam nastavnik, a nastavničko vijeće kao ni ravnatelj škole nema utjecaja na sam proces apsolutno pozdravljam, jer su time moguće zlouporabe svedene na minimum.Primjedbu bi stavila na stavak 2 prema kojem je rok za predaju zahtjeva za napredovanje vezan za školsku godinu, odnosno traje od 01. rujna do 01. ožujka. Što sa nastavnicima koji prikupe bodove u ostalih 6 mjeseci, zašto oni na napredovanje moraju čekati tako dugo? Nije u redu da se postupak napredovanja svede na utrku s vremenom i brigu da ne propustimo rokove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1163 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 10. | Znači da je djelatnik sam i jedini koji pokreće zahtjev za svoje napredovanje, više to umjesto njega ne može napraviti škola. Pozdravljam ovaj prijedlog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1164 | NEVIA GRBAC | PRAVILNIK , Članak 10. | (3) Obrazac zahtjeva za napredovanje ne omogućava specificiranje bodova koje učitelj smatra da je sakupio. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1165 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 10. | Pozdravljam "...pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika..."! Obrazac zahtjeva koji je sastavni dio ovog Pravilnika je manjkav. Gdje će učitelj specificirati bodove? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1166 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 10. | Podržavam Članak 10. (1) Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1167 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 10. | Nadam se da Pravilnik predviđa imenovanje viših savjetnika pri AZOO-u i ASO-u članovima Povjerenstva za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1168 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 10. | Smatram da je nov način napredovanja u zvanje transparentniji od onog starog jer će kandidate vrednovati povjerenstvo, nadam se sačinjeno od sustručnjaka, koji imaju viši stupanj zvanja od onoga za koje se podnositelj zahtjeva za imenovanje natječe. U nekim školama se događalo da su ravnatelji kočili napredovanja u zvanje, pa sada to više neće biti slučaj! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1169 | Ivana Vladilo | PRAVILNIK , Članak 10. | Što će se dogoditi s višim savjetnicima u AZOO i ASO koji su imali isključivu nadležnost procjene? Ako je i postojao vlastiti zahtjev za napredovanje, potvrditi ga je trebalo NV, više se mišljenje kolega ne traži? Neusklađenost pravilnika, propisa i zakona i dalje je najveći problem sustava! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1170 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 10. | Možda treba i školi kao odgojno-obrazovnoj ustanovi ostaviti mogućnost i dopustiti da podnese zahtjev za napredovanje za odgojno-obrazovnoga radnika, naravno uz radnikovo dopuštenje i pristanak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1171 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Odgojno-obrazovni radnik mora imati pristup elektroničkim bazama podataka (navedenih u ovom članku) kako bi znao jesu li na vrijeme i ispravno pohranjeni svi podatci i potrebna dokumentacija potrebna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1172 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je ispraviti cijeli članak jer prema Zakonu o AZOO i ASOO, te dvije Agencije su nadležne za zaprimanje zahtjeva, a samim time i utvrđivanje je li zahtjev potpun. Potrebno je navesti rok za utvrđivanje potpunosti zahtjeva, koja će se dokumentacija pohranjivati u koju bazu te produljiti rok za dopunu na 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1173 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 11. | Odgojno-obrazovni djelatnik sam je odgovoran za podnošenje zahtjeva o napredovanju.On mora imati mogućnost pristupa navedenim bazama kako bi provjerio vodi li se za njega adekvatna dokumentacija u navedenim bazama. Jednako tako, morao bi biti upoznat s oblicima dokumentacije koja se o njemu u tim bazama vodi, kako bi znao da je sve uredno vođeno. Nije dovoljno da djelatnik dođe u tajništvo škole i da mu se kaže da je sve ok, a da mu Ministarstvo zahtjev odbije kao nepotpun. Što u takvoj situaciji? Tko je odgovoran za nastali propust i na koji način će tada odgovorna osoba odgovarati? Ukoliko je djelatnik sam za svoje napredovanje odgovoran on mora imati omogućen pristup svim bazama u kojima se vodi evidencija o njegovom usavršavanju. Nisu svi djelatnici koji bi to trebali obavljati ažurni, a učitelj ne može znati stanje svojeg dosijea ukoliko ga ne može prekontrolirati. Prijedlog: pristup bazi podataka djelatniku omogućen, ali ne i unos službenih podataka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1174 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK , Članak 11. | (1) Nakon zaprimanja zahtjeva, ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje u roku od 30 dana je li zahtjev potpun odnosno je li sva potrebna dokumentacija za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje pohranjena u Zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-matici), Registru zaposlenika u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja. Obrazloženje: Važno je da se za sve propisane radnje utvrde ne samo izvršitelji nego i precizni rokovi. U protivnom stvaraju se uvjeti za odugovlačenje u provedbi postupka napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1175 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 11. | Članak 11. Nije propisan rok u kojem ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje je li zahtjev potpun odnosno je li sva potrebna dokumentacija za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje pohranjena u Zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničkom obliku, Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1176 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 11. | Nije propisan rok u kojem ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje je li zahtjev potpun odnosno je li sva potrebna dokumentacija za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje pohranjena u Zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničkom obliku, Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1177 | INES JANČULA | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je produžiti rok za nadopunu. Nije definirano kako će se dokumentacija pohranjivati u elektroničkom obliku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1178 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za nadopunu dokumentacije treba biti najmanje 14 radnih dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1179 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 11. | Ima li učitelj uvid u e-Maticu zaposlenika? Tko je odgovoran za unošenje podataka? Što ako ta osoba nije baš odgovorna u izvršavanju svojih obaveza? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1180 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 11. | Predlažemo produljenje roka za dopunu zahtjeva na 14 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1181 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 11. | Članak 11. Nije jasno na koji način treba svu potrebnu dokumentaciju za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje pohraniti u Zajednički upisnik školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Matici), Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja, također hoće li će postojati neke tabele ili slično, kao što je bilo dosad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1182 | Senka Pintarić | PRAVILNIK , Članak 11. | Ima li učitelj mogućnost provjere svojih podataka, osim u e-Matici? Hoće li se i kako vrednovati potvrde o usavršavanju koje nije izdalo MZO ili AZOO? Kako će se vrednovati potvrde koje nisu izdane elektronički? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1183 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 11. | Čl.11. nadopuniti (4) Učitelj koji nije bio u mogućnosti podnijeti zahtjev u roku ( bolničko liječenje, stručno usavršavanje u inozemstvu, ...) ima pravo produljenja roka uz podnošenje zahtjeva i preslike iz koje je vidljiv opravdan razlog nepoštivanje roka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1184 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za nadopunu dokumentacije je prekratak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1185 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je utvrditi rokove ministarstva za donošenje odluke, a ne da se oni podrazumijevaju iz nekih drugih članaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1186 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Također bi trebalo specificirati kako će ministarstvo navesti koji točno podaci nisu točni ili nedostaju, a ne da pošalje dopis kako zahtjev nije potpun bez obrazloženja što nije dobro. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1187 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je produžiti rok za nadopunu zahtjeva na 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1188 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Učitelj nije zadužen za unos svih podataka, te čak i nema uvid u sve navedene baze podataka (e-Matica/Registar zaposlenih u javnom sektoru/Sustav za praćenje profesionalnog razvoja). Potrebno je definirati koji sve točno podaci se provjeravaju kako bi učitelj mogao provjeriti podatke u Školi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1189 | Karmen Soldo | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za nadopunu zahtjeva je zaista prekratak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1190 | LJUBICA SAVIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Što je Sustav za praćenje profesionalnog razvoja? EMA? Ettaedu ili neki još nepostojeći sustav? Ako on automatski evidentira stručna usavršavanja na kojima je nastavnik sudjelovao, radi se samo o usavršavanjima koja su do sada bila u organizaciji AZOO, odnosno koja u novije vrijeme organizira MZO preko sustava EMA. A što je sa stručnim usavršavanjima koja nisu u njihovoj organizaciji, kao što su jednotjedna, dvotjedna ili trotjedna stručna usavršavanja u inozemstvu? Takva intenzivna usavršavanja kod nas niti ne postoje, traju neusporedivo duže od uobičajena dva dana u Hrvatskoj, a kvalitetu neću niti spominjati. Kako će se evidentirati usavršavanja u inozemstvu u Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1191 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 11. | U Čl.11 stavak 1. potrebno je navesti vremensko ograničenje u kojem ministarstvo utvrđuje je li zahtjev potpun, recimo vremenski rok od 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1192 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 11. | Stavak 2. trebalo bi izmijeniti: U slučaju nepotpunog zahtjeva, ministarstvo će zatražiti od odgojno-obrazovnog radnika da zahtjev dopuni u roku od 14 dana od dana zaprimanja dopisa kojim se traži dopuna dokumentacije na način da dokumentaciju koja nije sadržana u registrima iz stavka 1. ovoga članka dostavi u elektroničkom ili papirnatom obliku | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1193 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 11. | Nije razvidno u kojem roku Ministarstvo utvrđuje je li zahtjev potpun. Potrebno je utvrditi rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1194 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 11. | Ako je odgojno-obrazovni djelatnik sam odgovoran za podnošenje zahtjeva o napredovanju, onda on mora imati mogućnost pristupa navedenim bazama kako bi provjerio vodi li se za njega adekvatna dokumentacija u navedenim bazama. Jednako tako, morao bi biti upoznat s oblicima dokumentacije koja se o njemu u tim bazama vodi, kako bi znao da je sve uredno vođeno. Nije dovoljno da djelatnik dođe u tajništvo škole i da mu se kaže da je sve ok, a da mu Ministarstvo zahtjev odbije kao nepotpun. Što u takvoj situaciji? Tko je odgovoran za nastali propust i na koji način će tada odgovorna osoba odgovarati? U školi smo imali takav slučaj, nitko nije bio odgovoran, a osoba u napredovanju je izgubila stečeni status. Ne ponovilo se! Rok za nadopunu dokumentacije treba produljiti na 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1195 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 11. | Tko točno pohranjuje potrebnu dokumentaciju u E-maticu , Registar zaposlenih i Sustav za praćenje profesionalnog razvoja ?Kandidat ?-On nema pristup ovim bazama ? Tajnik škole? Zamislite kako će to biti ako u školi imate 30tak mentora, savjetnika, to znači tisuće dokumenata pohraniti online. Tko će biti odgovoran ukoliko dokumenti ne budu pohranjeni u ovim online bazama ? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1196 | Sonja Eberling | PRAVILNIK , Članak 11. | Kako će MZO utvrditi je li „zahtjev potpun“ iz obrasca Zahtjeva koji je sada predložen (sastavni dio ovog Pravilnika)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1197 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 11. | Poštovani, smatram da rok za nadopunu zahtjeva treba produljiti na najmanje 14 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1198 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Smatram potrebnim u ovome članku razriješiti situaciju sa dvopredmetnim nastavnicima. Ne propisuje se pokreće li se napredovanje iz jednog predmeta ili oba. Do sada je praksa bila vrlo loša i nemotivirajuća za takve nastavnike - za napredovanje u jednom polju računali su se bodovi samo za taj predmet. Bodovi prikupljeni za drugi predmet su bili neiskoristivi i to je nužno promijeniti jer demotivira nastavnika za podjednak trud u oba predmeta. Potrebno je propisati pokreće li se postupak za jedan ili oba predmeta te uračunavaju li se svi bodovi prikupljeni neovisno o predmetu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1199 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za dopunu dokumentacije od osam dana je nerealan i treba ga produžiti na dva tjedna. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1200 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za nadopunu dokumentacije bi trebao biti 15 dana. Sustav za praćenje profesionalnog razvoja? Što je to? Tko će biti odgovoran ako službena osoba u tajništvu neki dokument ili podatak nije upisala? Produženi rok možda omogućava popravak štete nanesene zapoleniku. Što je s bodovima ostvarenima od predaje dokumentacije do promocije? Oni se nigdje ne spominju, u slučaju obnove ili daljnjeg napredovanja, u školama postoji sklonost odbacivanju svih bodova ostvarenih u tom razdoblju. trebalo bi i njih negdje navesti da bi se to onemogućilo u budućnosti. Pa oni su ostvareni nečijim trudom... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1201 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 11. | Poštovani, molim produljiti rok za nadopunu nepotpunog zahtjeva na 15 dana. Hvala. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1202 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je produžiti rok za nadopunu na 15 dana, uz objašnjenje što nedostaje. Kako će se prilagati potvrde koje nisu u digitalnom obliku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1203 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK , Članak 11. | Predlažem da se uvede rok do kojeg povjerenstvo treba doći na uvid, čime bi se spriječilo da neki kolege na to čekaju i po nekoliko godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1204 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 11. | Zašto bi sam odgojno- obrazovni djelatnik smio biti pozvan na odgovornost zbog neažurnog unošenja podataka u sustave kojima zapravo nema pristup? Opet čkanak koji odgojno- obrazovne djelatnike stavlja u poziciju da ovise o nekom drugom, a ne o svojoj stručnosti i stručnim djelovanju. Što je "Sustav za praćenje profesionalnog razvoja"? Koji stručnjaci prate taj profesionalni razvoj? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1205 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je produžiti rok za nadopunu na 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1206 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 11. | E matica ne ažurira podatke ( ne povećava godine radnog staža, znači ovisi o tajnici koliko je ažurna u tome, konkretno u mojoj školi nije ni upisano učiteljima koji su napredovali u zvanje njihova rješenja). Što je to Sustav za praćenje profesionalnog razvoja, gdje se on nalazi, kako će se stavljati potvrde koje nisu u digitalnom obliku? Čija je zadaća da sve to bilježi u e maticu, Registar zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja? Molim pojašnjenje ovog članka 11. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1207 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Što je to Sustav za praćenje profesionalnog razvoja? Do sad smo potvrde "skidali" sa stranica AZZO-a ili ih dobijali u privitku maila sa seminara izdavačkih kuća ili u Erasmus projektima (Teaching, learning and training activities) potvrde su izdavale škole domaćini, a mi bismo ih pohranjivali u naš dosje u tajništvu škole u papirnatom obliku. za kategoriju "Unaprjeđenje rada škole" jedini dokaz može izdati tajništvo škole u obliku odluke, a ravnatelj jamčiti svojim potpisom točnost informacije. Molim pojasniti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1208 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je precizirati što je valjana dokumentacija s obzirom da se sve usavršavanje i predavanja te druge aktivnosti učitelja ne mogu dokazati u navedenim upisnicima i registrima. Ako je dokumentacija nepotpuna, Povjerenstvo bi trebalo navesti zbog čega, a rok za dostavu trebao bi biti 15 radnih dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1209 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 11. | Rok za reakciju nastavnika u vrijeme trajanja nastavne godine (!) je prekratak. Morao bi biti 15 radnih dana najmanje jer problematična dokumentacija će najvjerojatnije biti ona koja nije iz e-sustava usluga. Također je potrebno navesti rok u kojem povjerenstvo zaprimljenu dokumentaciju mora pregledati, a ako se ne oglasi nakon isteka toga roka, smatra se da je dokumentacija kompletna/ispravna. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1210 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 11. | Nije jasno kako priložiti dokumentaciju koja nije izdana u e-formatu primjerice od raznih NGO ili udruga ili dokumenata koji su izdale institucije koje pružaju profesionalnu i stručnu izobrazbu ali nisu prepoznate od MZO-a ili AZOO-a. Potrebno je jasno navesti kako postupati s takvim dokumentima koji također nose bodove ili dokazuju "Unaprjeđenje rada škole". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1211 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 11. | Mnogim nastavnicima nije jasno na koji način treba svu potrebnu dokumentaciju za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje pohraniti u Zajednički upisnik školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Matici), Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja, također da li će postojati neke tabele ili slično, kao što je bilo dosad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1212 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 11. | Ovako definiran stavak 1. ne prepoznaje slučajeve profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja koji nisu održani u organizaciji MZO-a, agencija ili nacionalnih strukovnih udruga u suradnji s prije navedenim subjektima. Što je s međunarodnim usavršavanjima i svim drugim oblicima profesionalnog razvoja koji neće biti upisani u Sustav za praćenje profesionalnog razvoja? Potrebno je dodatno definirati valjanost fizičke dokumentacije koja nije nigdje pohranjena u digitalnom zapisu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1213 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je navesti rok u kojem Ministarstvo utvrđuje ispravnost ili neispravnost zahtjeva, preporučam da rok bude isti, a to je 8 dana od zaprimanja zahtjeva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1214 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 11. | Potrebno je jasno definirati rok u kojem je Ministarstvo dužno utvrditi (ne)potpunost zahtjeva i uputiti ga u daljnju proceduru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1215 | Viktorija Tomšić | PRAVILNIK , Članak 11. | U čl. 11 i 12. ne navodi se rok u kojem je Ministarstvo dužno obaviti poslove utvrđivanja pravovaljanosti zahtjeva za napredovanje. Ne navodi se obrađuju li se zahtjevi po zaprimanju ili tek nakon isteka datuma do kojeg se zaprimaju zahtjevi za napredovanje (1. ožujka tekuće šk. godine.). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1216 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 12. | Nužno je definirati rokove u kojima svi dijelovi postupka trebaju biti odrađeni. Ovako, samo podnositelji zahtjeva imaju točno utvrđene rokove, a rješavanje može potrajati bez ograničenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1217 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 12. | Moraju se definirati rokovi do kada MZO mora utvrditi ispunjenost općih uvjeta za napredovanje u zvanje. Nije u redu držati odgojno-obrazovnog radnika "na ledu". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1218 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 12. | Potrebno je ispraviti cijeli članak jer prema Zakonu o AZOO i ASOO, te dvije Agencije su nadležne za utvrđivanje ispunjenosti općih uvjeta za napredovanje. Potrebno je navesti rok za utvrđivanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1219 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 12. | U Članku 12. nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1220 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 12. | U Članku 12. nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1221 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK , Članak 12. | (3) U slučaju ispunjenja općih uvjeta za napredovanje, ministarstvo nadležno za obrazovanje dostavlja u roku od 7 dana nakon roka propisanog stavkom 1. članka 11. zahtjev i dokumentaciju Povjerenstvu za napredovanje Obrazloženje: Isto kao i za stavak 1. članka 11. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1222 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 12. | Nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1223 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 12. | Članak 12. Zahtjev nije uredan, nego potpun kada ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje je li zahtjev potpun. Nije naveden rok u kojem ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje ispunjenost općih uvjeta za napredovanje u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1224 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 12. | Zahtjev nije uredan, nego potpun kada ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje je li zahtjev potpun. Nije naveden rok u kojem ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrđuje ispunjenost općih uvjeta za napredovanje u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1225 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 12. | Članak 12. Nije razvidno u kojem roku Ministarstvo utvrđuje ispunjenost općih uvjeta za napredovanje, odnosno donosi odluku o odbijanju zahtjeva ili zahtjev s dokumentacijom dostavlja Povjerenstvu za napredovanje. Potrebno je utvrditi rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1226 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 12. | U Članku 12. nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1227 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 12. | U Članku 12. nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1228 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 12. | nisu navedeni rokovi koje treba poštivati MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1229 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 12. | Potrebno je utvrditi rokove, a ne da se oni podrazumijevaju iz nekih drugih članaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1230 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 12. | u Čl. 12. stavak 1 potrebno je navesti vremenski rok u kojem će ministarstvo nadležno za obrazovanje utvrditi ispunjenost općih uvjeta za napredovanje u zvanje, recimo 30 dana. Također i u stavku 2 istog članka je potrebno navesti rok u kojem će ministar donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, recimo 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1231 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 12. | Nije razvidno u kojem roku Ministarstvo utvrđuje ispunjenost općih uvjeta za napredovanje, odnosno donosi odluku o odbijanju zahtjeva ili zahtjev s dokumentacijom dostavlja Povjerenstvu za napredovanje. Potrebno je utvrditi rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1232 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 12. | Ako sam dobro shvatila: Ministarstvo šalje predmet jednom povjerenstvu koje onda imenuje drugo povjerenstvo koje tada odlazi u školu. I dalje uopće ne razumijem ulogu prvoga povjerenstva. Čemu ono služi? Samo da imenuje drugo povjerenstvo! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1233 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 12. | Agencija za odgoj i obrazovanje treba ostati nadležna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1234 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 12. | Agencija za odgoj i obrazovanje treba ostati nadležna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1235 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 12. | Tko čini Povjerenstvo za napredovanje? Koji su uvjeti? Koje su kvalifikacije? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1236 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 12. | AZOO treba ostati nadležna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1237 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 12. | U kojem roku je ministarstvo, nakon zaprimanja zahtjeva, dužno utvrditi ispunjenost općih uvjeta za napredovanje? Valjda i to treba postojati neki rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1238 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 12. | Agencija za odgoj i obrazovanje treba ostati nadležna za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1239 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 12. | Napredovanje treba ostati u nadležnosti AZOO i zbog toga što su savjetnici u AZOO upoznati sa strukom, školama, učiteljima, aktivnima i radi jednostavnije obrade dokumentacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1240 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 12. | Gdje je tu Agencija za odgoj i obrazovanje?? Zašto se MZO bavi administriranjem u ovom segmentu?? AZOO postoji baš da bi pratilo i imalo administrativnu arhivu za sve nastavno osoblje. Nakon njihove obrade, zahtjev se uputi u MZO na odobrenje povjerenstva, neovisno o stanju financija... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1241 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 12. | U stavku 2. izraz "donijeti će" nije u skladu s pravilima standardnog hrvatskog jezika. Treba stajati "donijet će". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1242 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 12. | Također je potrebno odrediti rok u kojem Ministarstvo mora uredni zahtjev proslijediti Povjerenstvu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1243 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 12. | Potrebno je jasno definirati rok u kojem je Ministarstvo dužno utvrditi ispunjenost općih uvjeta za napredovanje ili u Pravilniku definirati da rokovi proistječu iz Zakona o općem upravnom postupku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1244 | DEA MARIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | KOORDINACIJA NASTAVNIČKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Nije jasno zbog čega proceduralne deskripcije ove naravi čine dio Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1245 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 13. | U članku 13. nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1246 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 13. | Potrebno je navesti kriterije za članove povjerenstva iz reda odgojno-obrazovnih djelatnika (ako ostane prijedlog na snazi).. Nije jasno na temelju kojih kriterija Predsjednik stručnog povjerenstva imenuje članove povjerenstva, jesu li plaćeni za uvid u stručno-pedagoški rad odnosno ulazi li im taj uvid u opis zaduženja i dr. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1247 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 13. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Stavak 2. dodati „ i biti iste struke za koju je podnesen zahtjev za napredovanje te da jedan član bude viši savjetnik iz AZOO/ASOO." Stavak 3. Brisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1248 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 13. | (2) Potrebno je navesti kriterije za članove povjerenstva iz reda odgojno-obrazovnih djelatnika. Također nije jasno na temelju kojih kriterija Predsjednik stručnog povjerenstva imenuje članove povjerenstva, jesu li plaćeni za uvid u stručno-pedagoški rad odnosno ulazi li im taj uvid u opis zaduženja i dr. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1249 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 13. | Nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1250 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 13. | Članak 13. Stavak 1 Na koji će način predsjednik Povjerenstva za napredovanje imenovati tročlano stručno povjerenstvo ako je npr. predsjednik Povjerenstva učitelj povijesti u zvanju savjetnika, a treba imenovati članove stručnog povjerenstva za napredovanje u zvanje odgajatelja ili učitelja kemije? Koje su njegove kompetencije? Stavak 2 Članovi povjerenstva iz reda odgojno- obrazovnih radnika moraju biti izabrani najmanje u isto zvanje u koje radnik namjerava napredovati. Brisati „a na koji mogu biti uvršteni odgojno- obrazovni radnici koji su stekli najmanje jedanaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, ravnatelja, odgajatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama“. Nedostaje da članovi povjerenstva iz reda odgojno- obrazovnih radnika moraju biti stručni za područje odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje. Stavak 4 Nepotreban stavak ako su kriteriji za napredovanje jasni i svi elementi uključeni. Mogućnost rada ovakvog stručnog povjerenstva je upitan. Već se sada odgojno- obrazovni radnici suočavaju s problemima vezanim uz izostanak s nastave, kada odrađuju dupli posao prilikom odlazaka na stručna usavršavanja, rad na projektima, održavanje predavanja i radionica. Zanimljivo će biti vidjeti na koji način će se formirati povjerenstvo za napredovanje učitelja makedonskog ili ruskog jezika u pojedinim županijama, ili na koji će se način formirati stručno povjerenstvo za npr. nastavnika stručnog predmeta neke od pomorskih škola s obzirom na uvjete iz stavka 4. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1251 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 13. | Stavak 1 Na koji će način predsjednik Povjerenstva za napredovanje imenovati tročlano stručno povjerenstvo ako je npr. predsjednik Povjerenstva učitelj povijesti u zvanju savjetnika, a treba imenovati članove stručnog povjerenstva za napredovanje u zvanje odgajatelja ili učitelja kemije? Koje su njegove kompetencije? Stavak 2 Članovi stručnog povjerenstva iz reda odgojno- obrazovnih radnika moraju biti izabrani najmanje u isto zvanje u koje radnik namjerava napredovati. Brisati „a na koji mogu biti uvršteni odgojno- obrazovni radnici koji su stekli najmanje jedanaest godina mirovinskog staža u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, ravnatelja, odgajatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama“. Nedostaje da članovi povjerenstva iz reda odgojno- obrazovnih radnika moraju biti stručni za područje odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje. Stavak 4 Nepotreban stavak ako su kriteriji za napredovanje jasni i svi elementi uključeni. Mogućnost rada ovakvog stručnog povjerenstva je upitan. Već se sada odgojno- obrazovni radnici suočavaju s problemima vezanim uz izostanak s nastave, kada odrađuju dupli posao prilikom odlazaka na stručna usavršavanja, rad na projektima, održavanje predavanja i radionica. Zanimljivo će biti vidjeti na koji način će se formirati povjerenstvo za napredovanje učitelja makedonskog ili ruskog jezika u pojedinim županijama, ili na koji će se način formirati stručno povjerenstvo za npr. nastavnika stručnog predmeta neke od pomorskih škola ili kamenoklesarske škole, s obzirom na uvjete iz stavka 4. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1252 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 13. | stavak 2 - članovi povjerenstva ne bi nužno trebali biti u statusu savjetnika. Svi imamo završene fakultete i nije neophodno da se osoba ograničava statusom. Ima sjajnih nastavnika koji nisu ni mentori ni savjetnici i, na žalost, osrednjih mentora i savjetnika. Sem toga, kako ćemo skupiti bodove za napredovanje, ako za svako povjerenstvo moramo biti u rangu savjetnika - znači da su uvijek u igri ista imena!!!! stavak 4 - super je da djelatnici u povjerenstvu nisu iz iste škole, ali bi trebali biti iz istog predmetnog područja u kojem djelatnik napreduje. Ovaj stavak treba precizno urediti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1253 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 13. | Smatram da nije dobro izuzeti savjetnika iz postupka napredovanja! S njima usko surađujemo, oni nas angažiraju na različitim stručnim skupovima, surađujemo na različitim poslovima, znaju naš angažman,... Također smatram da bi jedan član trebao biti iz škole - ravnatelj ili stručni suradnik! S njima svakodnevno surađujemo, prate naš rad svakodnevno! Tko bolje od njih zna što sve radimo? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1254 | Krešimir Kojundžić | PRAVILNIK , Članak 13. | Mislim da najbolji uvid u kvalitetu i rad učitelja ima ipak netko iz odgojno-obrazovne ustanove u kojoj sam učitelj radi. To ne mora biti sam ravnatelj ali kolege, su stručnjak, stručna služba...koji je razlog njihovog potpunog izuzeća iz povjerenstva za napredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1255 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 13. | Pozdravljam rokove koji su jasno izraženi ovim pravilnikom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1256 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK , Članak 13. | Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada je potrebno razmotriti napredovanja odgojno-obrazovnog radnika iz dva ili više nastavnih predmeta, stručno povjerenstvo može imati pet članova. Za učitelja koji predaje dva ili više predmeta razmatra li se obavezno njegov cjelokupni doprinos u svim područjima ili učitelj sam bira želi li prijaviti napredovanje iz jednog/dva ili više predmeta ? Smatram da bi ovo trebalo jasno istaknuti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1257 | TEA BORKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Član zadužen za struku trebao bi biti savjetnik Agencije. No, prema ovom članku dade se zaključiti da će se AZOO ugasiti obzirom da se i dokumenti i zahtjev šalju MZO-u. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1258 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 13. | Stavak 2 - odbaciti "najmanje u zvanje savjetnika" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1259 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 13. | Članak 13. U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1260 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 13. | U članku 13. Nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1261 | Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana | PRAVILNIK , Članak 13. | (2.1.) Kod postupka za napredovanje u zvanje koji se pokreće na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika koji je zaposlen u školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, predsjednik Povjerenstva za napredovanje imenuje dva člana stručnog povjerenstva s Popisa koji se formira na temelju otvorenog javnog poziva koji je objavljen na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje, a koji će biti iz redova nacionalne manjine kojoj pripada kandidat za napredovanje. (3.1.) Kod postupka za napredovanje u zvanje koji se pokreće na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika koji je zaposlen u školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uz člana stručnog povjerenstva koji je stručan za područje odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje, na prijedlog agencije nadležne za obrazovanje predsjednik Povjerenstva za napredovanje imenovati će također savjetnik/viši savjetnik nadležan za dotičnu nacionalnu manjinu kao dodatnog člana povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1262 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | U članku 13. nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1263 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 13. | U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka). Dakle, predlažemo izmjenu stavka 2 odnosno da u slučajevima napredovanja učitelja/nastavnika i stručnog suradnika jednog člana stručnog provjerenstva imenuje Predsjednik povjerenstva s Popisa, a u slučajevima napredovanja ravnatelja ostaju dva člana ...te da se doda stavak iz stavka 3 "Jedan član stručnog povjerenstva je ravnatelj školske ustanove u kojoj radi kandidat koji se prijavljuje za napredovanje kada se radi o napredovanju učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika". U stavku 2 promijeniti najmanje jedanaest godina mirovinskog staža u " najmanje 15 godina mirovinskog staža" jer je nedopustivo da članovi stručnog povjerenstva imaju manje propisanog staža od kandidata za napredovanje. Također na kraju stavka 2 treba dodati osim ravnatelja jer ne postoje u sustavu ravnatelji koji su do sada nepredovali u zvanje savjetnika. A u stručnom povjerenstvu koje će raditi na napredovanju ravnatelja barem 1 član mora biti sustručnjak, dakle ravnatelj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1264 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | (3) Jednoga člana stručnog povjerenstva, koji je stručan za područje odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje, - ovdje treba zarez.... Treba li biti precizniji - Trećeg člana.... Gdje su u tome opet savjetnici u AZOO? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1265 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 13. | U članku 13. nejasni su kriteriji izbora jedinog člana stručnog povjerenstva koji je stručnjak za područje napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1266 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 13. | Dovoljan je viši savjetnik iz AZOO, ravnatelj i pedagog. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1267 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Nedopustivo je da ništa nije definirano vezano za Javni poziv koji se spominje. Tko i kada objavljuje otvoreni javni poziv, Koji su sve uvjeti...? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1268 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Barem jedan član povjerenstva koje imenuje predsjednik Povjerenstva za napredovanje s Popisa koji se formira na temelju otvorenog javnog poziva koji je objavljen na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje bi morao biti sustručnjak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1269 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 13. | Cijeli postupak administrativno se komplicira i odugovlači. Zaključak: - zapošljavanje novih osoba u Ministarstvu za obradu administracije vezane uz napredovanja ili - čuvanje radnih mjesta administrativnim djelatnicima u Ministarstvu koje se drukčije ne može zbrinuti. Status članova Povjerenstva: honorarni ili volonterski? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1270 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 13. | U Čl.13 stavku 2 potrebno je navesti kako dva člana povjerenstva koje imenuje Predsjednik povjerenstva za napredovanje trebaju biti sustručnjaci predmeta za koji se prijavio radnik čiji je zahtjev zaprimljen. Ako ne oba člana, smatram da je nužno da barem jedan član kojeg bira Predsjednik povjerenstva bude sustručnjak predmeta. Smatram da je to potrebno jer jedan član Povjerenstva koji je sustručnjak predmeta nije dovoljan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1271 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 13. | Pravilnik treba uključiti odredbu da u slučaju da postupak obnove stečenog zvanja nije dovršen na vrijeme iako je učitelj na vrijeme predao svu potrebnu dokumentaciju dozvoljava učitelju korištenje istog koeficijenta za plaću do okončanja cijelog postupka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1272 | MAJA MLINARIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Ne znam hoće li ovaj članak pojednostaviti situaciju, ali bilo bi dobro da odvojite po jednog savjetnika za svaki predmet. Ne znam jeste li svjesni da su savjetnici koji prate po 2 predmeta preopterećeni da im treba po 6 mjeseci da dođu na uvid dok kod jednopredmetnih savjetnika to nije slučaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1273 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 13. | S obzirom na relativno mali broj savjetnika u odgojno-obrazovnom sustavu (posebno kod stručnih suradnika), čini mi se da ovaj članak (odnosno, postavka da svi članovi povjerenstva moraju biti izabrani u zvanje savjetnika) vodi ka zaključku da će vrlo mali broj ljudi ispuniti navedene kriterije, što će zasigurno znatno usporiti proces napredovanja. Također, iz postupka napredovanja se nikako ne bi smjeli isključiti djelatnici škole u kojoj djelatnik koji napreduje radi, posebno pedagog i ravnatelj koji kroz uvid u nastavu prate rad djelatnika. Uvid u dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada djelatnika ne mora biti - i često nije - odraz realnog stanja njegovog rada. Ukoliko se ravnatelj i pedagog potpuno isključuju iz procesa napredovanja, onda je potrebno uvesti neki oblik trajnog vrednovanja svakodnevnog rada djelatnika, recimo kroz redovite učeničke evaluacije koje jasno mogu pokazati koja je područja svog rada djelatnik trebao poboljšati, i je li ih poboljšao. Također, iako se ovim člankom definira da stručno povjerenstvo može imati pet članova (što je daleko previše, posebno za uvid u nastavu) u slučaju kad djelatnik predaje dva ili više predmeta, ničime se ne definira tko odlučuje u nastavu kojeg od tih predmeta će se vršiti uvid. Nigdje u pravilniku se ne definira ni situacija u kojoj djelatnik radi i kao nastavnik i kao stručni suradnik, što je česta situacija sa psiholozima u srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1274 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 13. | Postupak napredovanja Članak 13. - Zašto 3 člana povjerenstva moraju nazočiti na 2 sata praktičnog rada učitelja? Mišljenja sam da nema potrebe za povećanjem broja ljudi za obavljanje određenih zadataka (npr. uvid u napredovanje) jer se time samo povećava broj ljudi na platnoj listi MZOS-a. Ako jedna osoba profesionalno i moralno prati kriterije i drži se smjernica rada, onda nema mjesta pogodovanju kod uvida u praktični rad te konačnu analizu bodova. Ako je baš potrebno, ovaj dio posla mogu odraditi 2 osobe: jedan učitelj/nastavnik-savjetnik te jedan predstavnik AZOO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1275 | ANDREA PANDURIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Poštovani, smatram da osnivanje tročlanog stručnog povjerenstva za odgojno-obrazovnog radnika nema smisla. Do sada je na "teren" tj. na uvid išla jedna osoba pa su neki učitelji/nastavnici po nekoliko mjeseci čekali da savjetnik dođe na uvid. Sve se bojim koliko će se sad čekati, kad će trebati koordinirati 3 osobe. A. Pandurić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1276 | Mirela Bedeniković Lež | PRAVILNIK , Članak 13. | Sadašnji način postupka napredovanja u kojem u uvidu u nastavu sudjeluju ravnatelj, stručna služba i viši stručni savjetnik nikako nisu dobri jer je savjetnik taj koji si uzima za pravo uvijek nametnuti svoje mišljenje i podrazumijeva da se ostali s njime trebaju složiti. Rijetko uvažava tuđe mišljenje, čak i kada je npr. u pitanju stav stručne službe koja sigurno u pedagoškim pitanjima i pristupu učenicima ima veću stručnost. Dakle, upitna je stručnost, pristup i kompetencija viših stručnih savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1277 | Mirela Bedeniković Lež | PRAVILNIK , Članak 13. | Čime se u članku 3. dokazuje stručnost člana povjerenstva iz agencije? To što je netko prof.nekog predmeta i radi u AZOO 15 godina ne dokazuje njegovu stručnost. Viši stručni savjetnici iz AZOO koji dolaze u obnovu postupka napredovanja ili u nadzor po prijavi roditelja su iste osobe i često je kod njih isključena objektivnost tj. ne razlučuju objektivno po kojoj osnovi dolaze. Ne bi li se na neki način i njih trebalo uključiti u neposredan odgojno - obrazovni rad? Smatram da nakon 10 godina administrativnog rada u AZOO nisu više kompetentni procjenjivati tuđi rad u razredu jer se stvari u odgojno - obrazovnom sustavu mijenjaju toliko brzo da ih dotični ne stignu pratiti bez aktivnog rada u nastavi pa su mnogo puta neupućeni u promjene, načine, metode rada i pristupe učenicima. Rad u AZOO i obrazovanje na mjestu višeg savjetnika treba ograničiti na maksimalno 10 godina i tada ponovno ljude vraćati u nastavu. Tek tako su kompetentni procjenjivati druge. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1278 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 13. | Povjerenstvo nepotrebno i čak na neki način već i postoji. U procjenu radu su već uključeni stručni suradnik pedagog i ravnatelj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1279 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 13. | Povjerenstvo je nepotrebno. Nadzor višeg savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnatelja i pedagoga je sasvim dovoljan za procjenu sposobnosti i uspješnost rada nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1280 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 13. | "...na prijedlog agencije"? Dakle, AZOO, ovim se potvrđuje, ima samo formalnu ulogu predlagatelja člana Povjerenstva? Gdje je ocjena ravnatelja i UV-a? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1281 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 13. | Na temelju čega Predsjednik bira još dva člana, osim na temelju Popisa koji se formira na temelju otvorenog javnog pozova, za koji još uvijek ne stoji izrijekom gdje je točno objavljen i gdje mora biti objavljen, te na temelju toga da imaju zvanje savjetnika? Ako su to jedini uvjeti, onda profesor stručnih predmeta u strukovnoj školi može slobodno procjenjivati stručni rad odgajtelja u jasnlicama. Uz uvjet da je na Popisu, da ima zvanje savjetnika i da ga Predsjednik izabere. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1282 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 13. | Tko je predsjednik Povjerenstva za napredovanje? Koje su njegove kvalifikacije? Na temelju čega je izabran? Koje mjerne isntrumente procjene koristi kako predsjednik, tako i Povjerenstvo da bi dobili uvid u rad nekoga koga prvi put vide? Razumijem da se ovim pokušava postići objektivnost, ali potpuno je nejasno tko nam smije imati uvid u rad i dokumentaciju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1283 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 13. | Molim pojasniti stavak 5, učitelj koji predaje naprimjer geografiju i povijest, je li to znači da će njemu na uvidu biti jedan sat iz geografije, a drugi sat iz povijesti ili samo predmet iz kojeg se on prijavljuje kao što je i do sada bilo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1284 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 13. | U ovom prijedlogu Pravilnika iz provedbe postupka napredovanja potpuno je eliminirana svaka uključenost ravnatelja ustanove iz koje je kandidat koji se predlaže za napredovanje. Smatramo da to nije u skladu s člankom 125. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da je ravnatelj stručni voditelj školske ustanove te je odgovoran za stručni rad i "posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje". Dakle, sukladno navedenim obvezama ravnatelja nužno je da je ravnatelj školske ustanove uključen u proces napredovanja nastavnika i stručnog suradnika iz iste škole. Slijedom toga smatramo da ravnatelj u procesu napredovanja nastavnika i stručnih suradnika treba biti član stručnog povjerenstva (uz savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje te nastavnika/stručnog suradnika/sustručnjaka). Dakle, predlažemo izmjenu stavka 2 odnosno da u slučajevima napredovanja učitelja/nastavnika i stručnog suradnika jednog člana stručnog provjerenstva imenuje Predsjednik povjerenstva s Popisa, a u slučajevima napredovanja ravnatelja ostaju dva člana ...te da se doda stavak iz stavka 3 "Jedan član stručnog povjerenstva je ravnatelj školske ustanove u kojoj radi kandidat koji se prijavljuje za napredovanje kada se radi o napredovanju učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika". U stavku 2 promijeniti najmanje jedanaest godina mirovinskog staža u " najmanje 15 godina mirovinskog staža" jer je nedopustivo da članovi stručnog povjerenstva imaju manje propisanog staža od kandidata za napredovanje. Također na kraju stavka 2 treba dodati osim ravnatelja jer ne postoje u sustavu ravnatelji koji su do sada nepredovali u zvanje savjetnika. A za stručno povjerenstvo koje će raditi na napredovanju ravnatelja barem 1 član mora biti sustručnjak, dakle ravnatelj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1285 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 13. | Nepotrebno kompliciranje i poskupljivanje. Dovoljan je savjetnik iz agencije, ravnatelj i pedagog škole. Koliko je uvida godišnje, koliko kilometara, dnevnica, izostanaka s posla?! A na osnovi dva sata uvida teško se što može zaključiti. Uvid eventualno dva puta za dva napredovanja ili za obnavljanje zvanja. Onaj tko je znao izvesti 2 ogledna sata s 15 godina staža i s 20, sigurno će znati i s 25 i 30. Nepotrebno nabijanje troškova i gubljenje vremena. Ministarstvo mora vjerovati Agenciji i školama - imenuje i savjetnike u Agenciji i ravnatelje. Ako Ministarstvo to ne može osigurati, taj problem treba rješavati gdje nastaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1286 | Petar Nikolić | PRAVILNIK , Članak 13. | Povjerenstvo je nepotrebno. Nadzor višeg savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje je sasvim dovoljan za procjenu sposobnosti i uspješnost rada nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1287 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 13. | Uvođenjem "kolegijalne hospitacije" ovo povjerenstvo i njihovo gostovanje na satovima uopće ne bi bilo potrebno. Osim toga, praćenje nastave se evidentira kod pedagoga i ostalih stručnih suradnika pa je dostava tih dokumenata dovoljno za procjenu sposobnosti i uspješnosti rada. Tu bi se značajno uštedjelo na troškovima izlazaka sustručnjaka jer je uistinu malo vjerojatno da se cjelovita slika o radu i sposbnostima kandidata može dobiti na temelju dva sata gostovanja u učionici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1288 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Nužno je dopuniti stavak 2. Potrebno je naglasiti da dva člana koja imeniju predsjednik Povjerenstva trebaju biti sustručnjaci ili u nemogućnosti imenovanja sustručnjaka, imenovati nastavnika iz istog sektora (npr, prirodoslovlje, jezici i sl.). Ne vidim nikakvo opravdanje da član povjerenstva koji procjenjuje izvedbu nastavnog sata može biti savjetnik iz bilo kojeg predmeta, a treba procijeniti kvalitetu sata. Zanima me kako će npr. kroatist procijeniti materijalnu pogrešku tijekom sata kemije i procijeniti opravdanost primjene pojedinih metoda i oblika rada? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1289 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 13. | Smatram da je previše ljudi u povjerenstvu. Dođe na uvid 3 člana povjerenstva, pa onda još ravnatelj i neko iz stručne službe škole i zauzmu pola učionice.Doista nepotrebno. Bolje je bilo po starom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1290 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 13. | Ne znam kako je izvedivo sa 9 ljudi Povjerenstva pokriti sva područja općih, strukovnih i umjetničkih škola. Možda ne bi bilo loše razmisliti o popisu koji će se formirati na isti način kao i za stalne članove, a sadržavali bi odgojno-obrazovne radnike za specifične predmete ili skupinu predmeta, a pozivali bi se u posebnim slučajevima ako na osnovnom Popisu ne bi bilo nikoga iz najuže struke. Zamišljam scenarij da u Povjerenstvu ne bude nikoga iz područja glazbe, kao što se dogodilo da u radnoj skupini za izradu umjetničkog kurikula nije bilo nikoga iz područja plesa! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1291 | Darko Miloknoja | PRAVILNIK , Članak 13. | Od tri člana stručnog povjerenstva dva bi definitivno trebala biti iz struke a ne obrnuto kako je predviđeno. Prevagu pri ocjenjivanju trebaju imati stručnjaci za predmet a ne samo članovi npr. dva savjetnika profesora hrvatskog jezika ocjenjuju predmetno područje koje uopće ne razumiju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1292 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je kako će povjerenstvo pratiti rad ravnatelja ili stručnog suradnika koji nemaju sate u neposrednom radu s učenicima. Nejasno je utvđivanje usvojenosti ishoda učenja. Očito je da članak treba potpuno preoblikovati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1293 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je na koji će se način utvrđivati usvojenost ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1294 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Vršenje uvida u dva sata neposrednog-odgojno obrazovnog rada i to baš svaki put kad se podnese zahtjev za napredovanje, dakle i za obnovu je nepraktično, pa i nepotrebno. Smatram da kod prvog zahtjeva za napredovanje treba biti temeljitiji uvid i nadzor i da se posjet nastavi ne treba ponavljati i kod ponovnog izbora u zvanje. Netko tko napreduje prvi put dobio je priznanje svoje izvrsnosti i zar će se u idućih 5 godina toliko pokvariti da opet treba nadzor? Kod reizbora čim se skupe bodovi reizbor/napredovanje treba ići automatski. Dakle, posjet nastavi samo kod prvog napredovanja i ako se želi napredovati u više zvanje (npr. iz mentora u savjetnika), kod reizbora u isto zvanje to nije potrebno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1295 | Ivana Štiglec | PRAVILNIK , Članak 14. | Pravilnikom omogućiti nastavnicima koji predaju dva predmeta da odaberu predmet na kojem će se obaviti uvid u praktičan rad- ako je netko postao mentor npr. njemačkog jezika, a u sljedećih pet godina mu se znatno smanjila satnica tog predmeta i bio je aktivniji iz drugog predmeta da može odabrati svoj drugi predmet za uvid u njegov stručno-pedagoški rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1296 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK , Članak 14. | Članak 14. promjena stavka (2) - izbaciti: - utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1297 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1298 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 14. | Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada trebalo bi biti za prvo napredovanje. Za slijedeće napredovanje i obnovu smatram da je dovoljno samo pratiti je li učitelj koji je već napredovao iznimno aktivan u svom poslu, a prema kategorija iz članka 8. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1299 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 14. | Nigdje nije opisano na koji način će povjerenstvo biti osposobljavano i kako će se utvrditi da članovi povjerenstva mogu prosuđivati o usvojenosti ishoda za koje nisu razrađeni indikatori po razinama zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1300 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK , Članak 14. | Prije ovog Pravilnika potrebno je utvrditi koje su kompetencije potrebne za stjecanje prve licence i relicenciranje, a tek potom kriteriji izvrsnosti koji se priznaju i vrednuju. Pravilnik navodi da je potrebno dokazati usvojenost minimalno pet ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, no kako sve ishode nije moguće opažati tijekom uvida u nastavu (što je predviđeno prijedlogom) nije jasno kako će se provjeriti usvojenost i takvih ishoda. Iako se pri procjeni se služi Okvirom, izbačene su kategorije koje u okviru postoje kao uvjeti. Nejasno je na koji će se način provjeriti te kako dokazati usvojenost ishoda učenja prema Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Prije same primjene Okvirom nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje potrebno je provesti edukaciju onih koji će procjenjivati ostvarenih ishoda. Tko je zadužen za njihovu edukaciju? Smatramo da je Okvir potrebno prilagoditi u instrument za praćenje čime bi se jasno naznačilo koje ishode je moguće pratiti te kako se boduju. Predlažemo da se za svako od područja i/ili ishoda definira predviđena razina usvojenosti za svaku od razina napredovanja. No, napominjemo da je dokument u pitanju okvir standarda. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1301 | Smiljana Perić | PRAVILNIK , Članak 14. | Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama.. Potpuno nejasno. Tko i što treba utvrditi i na temelju kojih kriterija? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1302 | Vlatka Domović | PRAVILNIK , Članak 14. | Ostvarenje predviđenih ishoda nije uvijek moguće utvrditi na temelju dva sata nastave. Nigdje nije opisano na koji način će povjerenstvo biti osposobljavano i kako će se utvrditi da članovi povjerenstva mogu prosuđivati o usvojenosti ishoda za koje nisu razrađeni indikatori po razinama zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1303 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 14. | (2) Predlažemo promjenu teksta na sljedeći način: 'Uvid u stručno-pedagoški rad obuhvaća: - utvrđivanje potrebnih bodova sukladno kriterijima popisanim člankom 8 ovog Pravilnika na temelju podataka iz Sustava za praćenje profesionalnog razvoja te -utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama putem: - praćenjem rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada - razgovora s odgojno-obrazovnim radnikom.' Napominjemo da 'Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama' sadrži ishode koje je teško opažati tijekom dva sata nastave. Nije definirano koji dio odgojno obrazovnog rada se prati razgovorom s odgojno-obrazovnim djelatnikom.' | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1304 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 14. | S obzirom na posebnost rada stručnih suradnika-školskih knjižničara te činjenicu da se odgojno-obrazovni rad ne izvodi isključivo u obliku nastavnog procesa već češće kroz radionice i projekte - u suradnji s drugim nastavnicima i stručnim suradnicima, smatramo da u ovom članku treba jasno razlikovati obaveze nastavnika od obaveza stručnih suradnika s obzirom na praktični rad te predlažemo da se st. 2 čl.14 dopuni: "tijekom dva sata njegova praktičnog rada - za nastavnike i tijekom jednog sata njegova praktičnog rada - za stručne suradnike." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1305 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | PRAVILNIK , Članak 14. | Povjerenstvo za metodiku nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da „utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama“ treba dodatno pojasniti uključujući kriterije i načine vrednovanja, kao i osobe ili tijela koja će spomenuto utvrđivanje izvoditi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1306 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1307 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 14. | Članak 14. Stručno povjerenstvo utvrđuje ispunjenost uvjeta za napredovanje u zvanje, a ne uvjeta izvrsnosti, kao što je to objašnjeno u prethodnim komentarima. Praćenje rada odgojno- obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada ne može se smatrati uvidom u stručno- pedagoški rad u smislu ovog Pravilnika i ocjene stručno- pedagoškog rada u neposredno odgojno- obrazovnom radu s učenicima. Praćenje neposrednog odgojno- obrazovnog rada odgojno- obrazovnog radnika zahtijeva kontinuirano praćenje neposredno odgojno- obrazovnog radnika neovisno o napredovanju u zvanje, a da bi se o praćenju mogla pripisati brojčana vrijednost, potrebno je utvrditi elemente i kriterije vrednovanja takvog rada. Bodovi prikupljeni u sustavu za praćenje profesionalnog razvoja su utvrđeni već člankom 11. Odnosno ministarstvo utvrđuje je li sva potrebna dokumentacija za napredovanje pohranjena u Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja pa nije potrebno opet utvrđivati bodove. Oni su utvrđeni člankom 8. Pravilnika, a ministarstvo utvrđuje je li pohranjena dokumentacija koja se odnosi na članak 8. Pravilnika. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija je preporuka i ne može se koristiti u smislu ovog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1308 | MARIJA DEANKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Što točno znači praćenje praktičnog rada? U školi osim nastavnika rade i stručni suradnici čiji se poslovi uvelike razlikuju. Potrebno je definirati na što se odnosi praktičan rad za svaki tip stručnih suradnika, od knjižničara do psihologa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1309 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 14. | Stavak 2, alineja 4. - prema kojim kriterijima se utvrđuje usvojenost ishoda učenja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1310 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 14. | Stručno povjerenstvo utvrđuje ispunjenost uvjeta za napredovanje u zvanje, a ne uvjeta izvrsnosti, kao što je to objašnjeno u prethodnim komentarima. Praćenje rada odgojno- obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada ne može se smatrati uvidom u stručno- pedagoški rad u smislu ovog Pravilnika i ocjene stručno- pedagoškog rada u neposredno odgojno- obrazovnom radu s učenicima. Praćenje neposrednog odgojno- obrazovnog rada odgojno- obrazovnog radnika zahtijeva kontinuirano praćenje neposredno odgojno- obrazovnog radnika neovisno o napredovanju u zvanje, a da bi se praćenju mogla pripisati brojčana vrijednost, potrebno je utvrditi elemente i kriterije vrednovanja takvog rada. Bodovi prikupljeni u sustavu za praćenje profesionalnog razvoja su utvrđeni već člankom 11., odnosno ministarstvo utvrđuje je li sva potrebna dokumentacija za napredovanje pohranjena u Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja pa nije potrebno opet utvrđivati bodove. Oni su utvrđeni člankom 8. Pravilnika, a ministarstvo utvrđuje je li pohranjena dokumentacija koja se odnosi na članak 8. Pravilnika. Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija je preporuka i ne može se koristiti u smislu ovog Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1311 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 14. | Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada za prvo napredovanje. Za slijedeće napredovanje i obnovu smatram da je dovoljno samo pratiti je li učitelj koji je već napredovao iznimno aktivan u svom poslu, a prema kategorija iz članka 8. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1312 | INES JANČULA | PRAVILNIK , Članak 14. | Stručno povjerenstvo treba uključivati i ravnatelje te pedagoge koji imaju najbolji uvid u rad svog djelatnika. Formiranjem tročlanog povjerenstva će stvoriti nepotreban trošak za dnevnice i putni trošak članova. Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada bi izbacila jer, koliko znam, nijedna druga struka prilikom napredovanja nema praćenje rada od strane povjerenstva. Ako bi to ostavili, onda bi to praćenje zadala kao zadatak ravnatelju i pedagogu ustanove i tako bi se riješio i problem nepotrebnog troška i dnevnica članova povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1313 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da je potrebno ostaviti ravnatelje i stručne suradnike u stručnim povjerenstvima jer imaju najbolji uvid u rad nekog djelatnika. Organizacija predloženog stručnog povjerenstva gomila administrativni posao svima, dodatni je financijski izdatak (dnevnice, putni troškovi i dr.), a za taj rad već postoji zadužena osoba u vidu višeg savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1314 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasni je kako će se utvrđivati usvojenost ishoda učenja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1315 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 14. | Procedura napredovanja još će se više zakomplicirati osnivanjem stručnog povjerenstva. Budući da je riječ o vanjskim suradnicima, nejasno je ima li to stručno povjerenstvo vremenski rok tijekom kojeg moraju pohoditi nastavu kandidata. Ako bude ostavljeno da se članovi dogovaraju, može proći dugo vremena dok ih kandidat dočeka što dakako i produžuje samu proceduru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1316 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 14. | Stručno povjerenstvo trebalo bi uključivati ravnatelja ustanove i/ili pedagoga koji su najbolje upućeni u sva postignuća odgojno - obrazovnog djelatnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1317 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 14. | Članak 14. Formiranje povjerenstava za napredovanje samo je gomilanje administrativnih poslova svima nama, ali i nepotrebno trošenje novca na dnevnice (trebat će i putovati do nekih škola), pretpostavljam i članstvo u povjerenstvu, a i na zamjene onima koji budu mijenjali te članove u nastavi... Procjenjivanje nečijega rada nije pitanje samo pregleda pristigle dokumentacije i zbrajanja bodova nego je to i sustavno praćenje rada svih nas u sustavu; savjetnici su ipak imali dobar pregled stanja na terenu - od dobrih do manje dobrih stvari - a ponajprije do savjetovanje u svim situacijama u kojima smo se mogli njima obratiti; tko će sada preuzeti tu ulogu, pa i za napredovanje. Prijedlogom Pravilnika se isključuje ravnatelja i pedagoga škole u sudjelovanju Uvida što je neprihvatljivo. Ravnatelj i pedagog ima najbolji uvid u kompletan rad nastavnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1318 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 14. | Članak 14. Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1319 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 14. | "Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama" nije definirano te je nejasno kako će se provoditi. Predlažem da se izbaci u potpunosti jer je u praksi neprovedivo. Također se slažem s kolegicama i kolegama koji navode da, s obzirom na stroge kriterije i način napredovanja u zvanju u drugim strukama, npr. u visokom obrazovanju, se u potpunosti izbaci praćenje praktičnog rada i ostale poslove vezane uz Povjerenstvo te da se napredovanje omogući ako je ostvaren odgovarajući broj bodova i ostali zahtjevi iz Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1320 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1321 | IGOR NIKIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Iz članka nije razvidan način utvrđivanja usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama u slučajevima napredovanja Ravnatelja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1322 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Formiranje povjerenstava za napredovanje samo je gomilanje administrativnih poslova svima nama, ali i nepotrebno trošenje novca na dnevnice (trebat će i putovati do nekih škola), pretpostavljam i članstvo u povjerenstvu, a i na zamjene onima koji budu mijenjali te članove u nastavi... Procjenjivanje nečijega rada nije pitanje samo pregleda pristigle dokumentacije i zbrajanja bodova nego je to i sustavno praćenje rada svih nas u sustavu; savjetnici su ipak imali dobar pregled stanja na terenu - od dobrih do manje dobrih stvari - a ponajprije do savjetovanje u svim situacijama u kojima smo se mogli njima obratiti; tko će sada preuzeti tu ulogu, pa i za napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1323 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 14. | Nejasno je tko će snositi troškove i kako će se organizirati uvid u stručno-pedagoški rad koji vrši stručno povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1324 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Ukoliko povjerenstvo dolazi u školu, nisam siguran da ravnatelje i stručne službe treba u potpunosti izbaciti iz postupka napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1325 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da bi trebalo razmisliti o odustajanju od "praćenja rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada", "razgovora s odgojno obrazovnim radnikom" te utvrđivanju usvojenosti ishoda....". Naime, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema nikakvog uvida u nastavu, pa zašto to ne primijeniti i ovdje. Tamo to savršeno funkcionira. Jednostavno je dovoljno ispuniti uvjete koji su propisani pravilnikom o izboru u zvanja i to je to. Slično kao ovdje predloženi sustav bodovanja. Stoga predlažem da bude dovoljno ispuniti bodovni uvjet i profesor bi napredovao u mentora/savjetnika i izvrsnog savjetnika jer je skupio 40, 60 ili 80 bodova. Ovo nepotrebno komplicira situaciju još više nego kako je sada propisano. Do sad je bio predstavnik AZOO/ASOO koji je išao na nastavu, a sada se predlaže 3 člana povjerenstva. Pa dok se ti članovi dogovore kada će ići učitelju na nastavu mislim da će biti problema u provedbi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1326 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Što u ovom kontekstu znači "razgovor"? Na koji je način strukturiran taj razgovor? Što Povjerenstvo smije, a što ne smije pitati? Radi li se samo o utvrđivanju eventualnih nejasnoća iz dokumentacije i upravo održanog neposrednog rada, ili se pak smije postaviti kao na stručnom/fakultetskom ispitu? Razgovarati je nužno, slažem se, ali u kontekstu ovakvog dokumenta to treba biti razjašnjeno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1327 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Temeljem čega će povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Temeljem općeg dojma? Ako za ishode iz navedenog Okvira ne postoje mjerljivi pokazatelji, onda se na njega ne treba ni pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1328 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Postavlja se pitanje troška rada članova Stručnog povjerenstva (honorari, dnevnice, putni troškovi) kao i pitanje njihove zamjene za vrijeme rada u Stručnom povjerenstvu, što uključuje nužno planiranje troškova za prekovremeni rad osoba koje će obavljati njihove poslove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1329 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 14. | Tko je i kako utvrditi usvojenost ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1330 | Marijana Škvorc | PRAVILNIK , Članak 14. | Smatram da za nekoga tko je dva puta napredovao u zvanje suvišno "praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada". Tko i na koji način utvrđuje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1331 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 14. | Postavlja se pitanje troška rada članova Stručnog povjerenstva (honorari, dnevnice, putni troškovi) kao i pitanje njihove zamjene za vrijeme rada u Stručnom povjerenstvu, što uključuje nužno planiranje troškova za prekovremeni rad osoba koje će obavljati njihove poslove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1332 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 14. | Stručno povjerenstvo obavljat će uvid u neposredni pedagoški rad djelatnika u razdoblju 15.9. do 31. 5. jer sam početak, odnosno kraj, nastavne godine nisu vremena u kojima se može steći kvalitetan uvid u rad nastavnika. Do sada je bilo slučajeva da su nastavnici imali uvid i predzadnji nastavni sat u nastavnoj godini. To nije u redu! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1333 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 14. | Temeljem čega će tročlano povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama? Temeljem općeg dojma? Ako za ishode iz navedenog Okvira ne postoje mjerljivi pokazatelji, onda se na njega ne treba ni pozivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1334 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 14. | (1) Smatram da ravnatelj i pedagoška stručna služba nikako ne bi smjeli biti izostavljeni iz uvida u stručno-pedagoški rad jer bi temelj za napredovanje ipak trebao biti rad učitelja u nastavi, a on se ne može iščitati iz bodova. Tijekom redovitog uvida u nastavu koja je sastavni dio zaduženja ravnatelja i pedagoga te njihovih izvješća postiže se bolji uvid u redoviti rad djelatnika nego što je to jednokratni uvid tijekom dva školska sata. Može se razmisliti o standardiziranom obrascu/izvješću o praćenju praktičnog rada učitelja koje bi ispunili ravnatelj i pedagog kao prilog dokumentaciji za napredovanje. (2) Praćenje sata tijekom dva sata praktičnog rada (od strane Povjerenstva) predlažem samo pri prvom napredovanju. U potpunosti podržavam komentar kolegice Danice Barišić. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1335 | Mirjana Grubišić | PRAVILNIK , Članak 14. | Osnova za izvrsnost učitelja mora biti nastava i rezultati koje učitelj postiže iz nastave. Pravilnik bi svakako trebao sadržavati instrumentarij po kojem će Povjerenstvo moći ujednačeno vrjednovati usvojenost ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Pravilnik, zbog istih razloga, treba uzimati u obzir i rezultate samovrednovanja škole kao i vanjskog vrednovanja učitelja i škola jer se i ti rezultati dobivaju i procjenjuju u ciklusu 5 godina pa su primjenjivi i na napredovanje učitelja te su mjerljivi, usporedljivi i konkretni. Naime, napredovanje učitelja ima jedino smisla ako se time utječe na unaprjeđenje rada konkretne škole, a time i sustava obrazovanja općenito. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1336 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 14. | Prijedlogom Pravilnika se isključuje ravnatelja i pedagoga škole u sudjelovanju Uvida što je neprihvatljivo . Ravnatelj i najčešće samo pedagog ima najbolji uvid u kompletan rad nastavnika jer se i ravnatelji tijekom godina mijenjaju, a da pritom ne degradiram rad ravnatelja. Pedagog je jedini konstantni stručnjak koji kontinuirano prati rad nastavnika uvidima u nastavu i pregledom pedagoške dokumentacije , prikuplja raznorazne podatke o natjecanjima, sudjeluje i vodi razvojni tim škole, samovrednovanje i još puno toga što mu omogućava kvalitetan uvid u cjelokupan kontinuirani i dugogodišnji rad nastavnika takoreći svo vrijeme dok god radi u školi! Jedan Uvid stručnog povjerenstva nije cjelovito kompetetna kategorija za procjenu rada nastavnika!Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama ne propisuje ishode za stručne suradnike. Isto tako nigdje se ne navode načini, kriteriji i instrumenti evaluacije ostvarenosti navedenih ishoda za pojedina radna mjesta !!!??? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1337 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 14. | Postupak napredovanja ne bi smio u potpunosti isključivati ravnatelja i pedagoga škole jer oni kroz uvid u nastavu kao sastavni dio svojih zaduženja imaju bolji uvid u redovit rad djelatnika nego što je to jednokratni uvid u dva sata, koji često ne odražava svakodnevni rad djelatnika. Zatim, Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama ne uključuje stručne suradnike, pa je potrebno donijeti Okvir kvalifikacija za stručne suradnike, a u ovom članku definirati kako će se točno utvrđivati razina usvojenosti ishoda učenja sukladno spomenutom Okviru. Potrebno je definirati i što točno uključuje "praktični rad" jer se on kod učitelja/nastavnika i stručnih suradnika različitih stručnih profila znatno razlikuje, te na što se odnosi "dva sata praktičnog rada" kod djelatnika koji obavljaju poslove stručnih suradnika i nastavnika (psiholozi u srednjim školama). Uvid u stručno-pedagoški rad u ovom članku ne obuhvaća niti ne spominje uvid u pedagošku i stručnu dokumentaciju, pa iz ovoga proizlazi da za napredovanje u zvanju neće biti relevantno kako učitelj/nastavnik evidentira i planira svoj rad sa svim učenicima, sa učenicima s posebnim potrebama, te kako stručni suradnik vodi evidenciju o svom radu. Koliko god pretjerano stavljanje naglaska na stručno-pedagošku dokumentaciju bilo loše, ne bi je se smjelo niti sasvim isključiti. Ako ovo ovako ostane i u finalnoj verziji pravilnika, očekujemo da stručno povjerenstvo tijekom uvida u stručno-pedagoški rad ne postavi ni jedno pitanje vezano uz stručno-pedagošku dokumentaciju, a nisam sigurna da će u praksi to tako i izgledati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1338 | Danica Barišić | PRAVILNIK , Članak 14. | U potpunosti se slažem s mišljenjem kolegice Kristine Lukačić koja kaže kako postoji velika razlika u postupcima savjetnika. To često potvrđuju i školski pedagozi koji iz svoga iskustva kažu da sa svakim savjetnikom za pojedini predmet imaju drugačije iskustvo. Ovdje valja napomenuti da uz navedenu dokumentaciju treba propisati i kakva mora piti pisana priprema za sat kada savjetnik dolazi na uvid u stručno-pedagoški rad. Naime, jedni savjetnici traže da priprema bude napisana kao što je pišu pripravnici (detaljna, na 6 - 8 stranica) dok drugi smatraju da učitelji koji napreduju u zvanju ne bi trebali/smjeli trošiti vrijeme na nepotrebnu papirologiju. Dakle, trebalo bi uskladiti rad savjetnika iz AZOO, a ne osnivati posebno Povjerenstvo za napredovanje (to je jednostavnije, brže, iziskuje znatno manje financijskih sredstava). Također smatram da je sasvim dovoljno pregledati pristiglu dokumentaciju kandidata koja potvrđuje broj sakupljenih bodova iza čega stoje pedagog i ravnatelj škole. Broj potrebnih bodova za napredovanje znatno je viši, što pohvaljujem i smatram da kandidat koji sakupi taj broj bodova time dokazuje svoj rad i zaslužuje biti promoviran u zvanje mentora ili savjetnika. U prilog ove teze ide i činjenica da gotovo sav dodatni rad i uspjeh koji se boduje proizlazi iz kvalitetnog i predanog rada s učenicima i rada koji učitelji obavljaju iz entuzijazma u svoje slobodno vrijeme. Za takav rad učitelja promoviranje u zvanju trebala bi biti nagrada i čast, a ne dodatni stres i demotivacija za rad. Na žalost, postoji još uvijek znatan broj učitelja koji „samo odrade“ svoju satnicu i dočekaju mirovinu, a da nitko ne provjerava njihov (ne)rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1339 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 14. | Članak 14. Utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno ONSKUOSŠ – zar se to ne utvrđuje uvidom u dokumentaciju i praktičan rad? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1340 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 14. | Poštovani, nejasno je utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, to bi trebalo ili izmijeniti ili navesti što se točno očekuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1341 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 14. | Nakon prvog napredovanja je potpuno nepotrebno dolaziti kandidatu na nastavu. Komisija će pregledati pristiglu dokumentaciju i to je to. Posebno dok uvid u nastavu nije standardiziran postupak, u što se uvjerimo prema velikim razlikama u postupcima savjetnika... Ako se već treba doći, jedan je sat dovoljan. Ali rezultati nečijeg rada su potpuno vidljivi iz dokumentacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1342 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 14. | Poštovani, dio - utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama izmjeniti, odnosno izostaviti jer se poziva na dokument koji je samo preporuka i nije obvezujući. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1343 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 14. | S obzirom na specifičnost rada stručnih suradnika-školskih knjižničara te činjenicu da se odgojno-obrazovni rad ne izvodi isključivo u obliku nastavnog procesa već češće kroz radionice i projekte - u suradnji s drugim nastavnicima i stručnim suradnicima, smatram da u ovom članku treba jasno razlikovati obaveze nastavnika od obaveza stručnih suradnika s obzirom na praktični rad te predlažem da se st. 2 čl.14 dopuni: "tijekom dva sata njegova praktičnog rada - za nastavnike i tijekom jednog sata njegova praktičnog rada - za stručne suradnike." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1344 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 14. | Praćenje dva sata, odnosno uvid u nastavu potreban je samo prilikom prvog napredovanja u neko zvanje. Na koji način će stručno povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda učenja? Ako je učitelj skupio 40, 60 ili 80 bodova (a predlažem da to bude i manje: 20, 40, 60) čemu provjera usvojenosti ishoda? Dovoljno bi bilo dostaviti dokumentaciju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1345 | Diana Cindrić | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da bi zbog boljeg uvida u rad trebalo prilikom dolaska u školu razgovarati ne samo sa učiteljem već i sa stručnom službom i ravnateljem. Naime, ravnatelj i stručna služba jednom ili dva puta godišnje provode uvid u nastavni rad učitelja pa bi se i od njih mogli prikupiti podaci o učiteljevom radu. Možda razmotriti i neki oblik provođenja neke vrste ankete među učenicima kako bi se prikupile informacije o učiteljevom odgojno - obrazovnom radu s učenicima tijekom ostalih sati. Budimo iskreni, i sami znamo, prilikom najavljenih dolazaka viših savjetnika na nastavu, kod pojedinih učitelja ta su dva sata nastave odlično izvedena, iako to često nije tako i na ostalim satima tijekom godine. Također, mislim da se kroz cijeli Pravilnik najmanje pažnje posvećuje učiteljevom neposrednom radu s učenicima, a previše bodova nose ostale komponente zbog čijeg bi forsiranja mogla patiti nastava. Razrednici provode puno više vremena s učenicima i roditeljima od vremena koje imaju u tjednom zaduženju. Stoga bi se trebalo razmisliti o uvođenju još jedne kategorije za bodovanje kroz koju bi se trebali razraditi bodovi i za učiteljev neposredan odgojno - obrazovni rad s učenicima te za razredništvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1346 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 14. | 1. Smatram da je u redu da se zvanje stječe cjelovitim uvidom u stručno-pedagoški rad koji uključuje i praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada. Međutim, daljnje napredovanje bi trebalo biti omogućeno kroz uvid u dokumentaciju i broj bodova. Mislim da nekome tko je već stekao zvanje nije potrebno dolaziti na dva sata nastave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1347 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 14. | Ukoliko će bodovni prag i sati usavršavanja ostati na predloženoj razini, učitelj koji želi napredovati ne bi niti trebao imati susret s komisijom, nego bi se ona trebala obratiti ravnatelju koji je zadužen za svoga djelatnika te potvrditi/opovrgnuti uspjeh učitelja. Ukoliko ravnatelj da negativan osvrt, komisija ga može pobiti uvidom u rad učitelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1348 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 14. | Što se to od stručnog djelovanja i postupaka može vidjeti tijekom dva školska sata, a da se ne može vidjeti tijekom jednog? Ako je Povjerenstvo stručno, a dokumentacija potpuna dva sata su posve nepotrebna. Što u ovom kontekstu znači "razgovor"? Na koji je način strukturiran taj razgovor? Što Povjerenstvo smije, a što ne smije pitati? Radi li se samo o utvrđivanju eventualnih nejasnoća iz dokumentacije i upravo procijenjenog neposrednog rada, ili se pak smije postaviti kao na stručnom/fakultetskom ispitu? Razgovarati je nužno, slažem se, ali u kontekstu ovakvog dokumenta to treba biti razjašnjeno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1349 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Po meni je nepotrebno praćenje rada učitelja tijekom dva školska sata ako je netko već postao mentor, jer je svoju uspješnost na satu dokazao. Potrebno je predati svu potrebnu dokumentaciju za napredovanje i to je to. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1350 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 14. | Ako je učitelj dvopredmetni nije jasno hoće li biti na uvidu dva sata jednog predmeta iz kojeg se prijavljuje ili i na drugom predmetu koji predaje. Nije jasno na koji način će Povjerenstvo utvrđivati ishode učenja po Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1351 | SNJEŽANA KUČIĆ-MIRKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da je suvišno praćenje rada nastavnika koji napreduje u zvanje savjetnika i više tijekom dva školska sata njegova praktičnog rada, razgovor s njim i utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja jer istoga nema u sustavu visokog obrazovanja. Zar nije dovoljno prikupiti određeni broj bodova što će u nekim sredinama biti vrlo teško te uvid u rad nastavnika kod prvog imenovanja? Na koji način će stručno povjerenstvo utvrditi usvojenost ishoda učenja? Također mislim da će biti vrlo teško uskladiti tri člana povjerenstva, a i nepotrebno povećati troškove uvida u nastavu. Kako će se birati članovi stručnog povjerenstva za napredovanje strukovnih nastavnika koji predaju 6 i više različitih predmeta? Gdje je tu uloga ASOO-a / AZOO-a koji su do sada provodili postupak napredovanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1352 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 14. | Praćenje dva sata, odnosno uvid u nastavu potreban je samo prilikom prvog napredovanja u neko zvanje. Ako se zvanje obnavlja, osobito ako je djelatnik napunio 30 godina radnoga staža, uvid nije potreban. Tko je god mogao izvesti dva ogledna sata izvrsno, moći će ih izvesti uvijek, stoga je to nepotrebno gubljenje vremena i trošenje novaca. Ako je učitelj skupio 40, 60 ili 80 bodova (a predlažem da to bude i manje: 20, 40, 60) čemu provjera usvojenosti ishoda? Dovoljno bi bilo dostaviti dokumentaciju. Postoji li zakonski okvir za provjeru usvojenosti ishoda? Kako će se provoditi? Ako je učitelj u 30 godina radnog staža dokazao svoju izvrsnost, prošao stotine, možda i tisuće sati stručnog usavršavanja, prikupio potrebne bodove, nije potrebno dodatno provjeravati usvojenost ishoda. Time bi sustav napredovanja sam sebe omalovažio. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1353 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da bi trebalo razmisliti o odustajanju od "praćenja rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog praktičnog rada", "razgovora s odgojno obrazovnim radnikom" te utvrđivanju usvojenosti ishoda....". Naime, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema nikakvog uvida u nastavu, pa zašto to ne primjeniti i ovdje. Tamo to savršeno funkcionira. Jednostavno je dovoljno ispuniti uvjete koji su propisani pravilnikom o izboru u zvanja i to je to. Slično kao ovdje predloženi sustav bodovanja. Stoga predlažem da bude dovoljno ispuniti bodovni uvjet i profesor bi napredovao u mentora/savjetnika i izvrsnog savjetnika jer je skupio 40, 60 ili 80 bodova. Ovo nepotrebno komplicira situaciju još više nego kako je sada propisano. Do sad je bio predstavnik AZOO/ASOO koji je išao na nastavu, a sada se predlaže 3 člana povjerenstva. Pa dok se ti članovi dogovore kada će ići učitelju na nastavu (koji će biti iz tko zna kojih mjesta i trebat će putovati do mjesta gdje profesor predaje - pogotovo u manjim mjestima), mislim da će biti problema u provedbi. ZAKLJUČAK: ako profesor skupi određeni broj bodova treba mu dati položajno zvanje mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika i gotovo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1354 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 14. | Osim navedenih stavki iz uvida u rad odgojno-obrazovnog djelatnika, moglo bi se tražiti i mišljenje učenika po uzoru na ankete za procjenu nastavnika na fakultetima. Odgojno-obrazovni rad postoji zbog učenika, pa zbog toga smatram da je njihovo mišljenje u procjeni rada nastavnika itekako važno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1355 | Tomislav Duk | PRAVILNIK , Članak 14. | Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama kao dokument postoji samo u obliku preporuke Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje iz veljače 2016. godine, a ne kao provedbeni propis koji je da bi bio važeći morao biti objavljen u Narodnim novinama. Smatram da se u pravilniku ne može navoditi propis koji službeno nije donesen. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1356 | Tomislav Duk | PRAVILNIK , Članak 14. | Mislim da posebnim člankom treba definirati način uvida u stručno-pedagoški rad ravnatelja u procesu napredovanja jer način rada ravnatelja nije isti kao i način rada djelatnika u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1357 | Tomislav Duk | PRAVILNIK , Članak 14. | Osim razgovora s odgojno-obrazovnim radnikom definiranim stavkom 2., mišljenja sam da bi tijekom postupka uvida u stručno-pedagoški rad trebalo obaviti razgovor i/ili pribaviti mišljenja ravnatelja u školi u kojoj radi djelatnik koji se nalazi u postupku napredovanja. Naime, ravnatelj školske ustanove je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi stručni voditelj školske ustanove i odgovoran za stručni profesionalni rad i napredovanje djelatnika škole, te redovito mora pratiti i vršiti uvid u odgojno-obrazovni rad djelatnika škole. Stvaranje potpune slike o stručno-pedagoškom radu moguće je, osim razgovora s odgojno-obrazovnim radnikom, ostvariti tek razgovorom ili dobivanjem mišljenja osoba koje dugoročno rade i surađuju s osobom u procesu napredovanja. Navedeno mišljenje i razgovor s ravnateljem trebali bi biti samo jedan od elemenata uvida u stručno-pedagoški rad, ali svakako ne presudan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1358 | Dubravka Miklec | PRAVILNIK , Članak 14. | Na koji način će se utvrđivati uvid u stručno pedagoški rad u postupku napredovanja stručnih suradnika i ravnatelja s obzirom na praktični rad i utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1359 | Sanja Galic | PRAVILNIK , Članak 14. | Na koji način će se utvrđivati usvojenost ishoda učenja? To ne može biti isto za stručne suradnike kao za učitelje i nastavnike, jer njihov posao nije isti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1360 | Ružica Ambruš-Kiš | PRAVILNIK , Članak 14. | pretpostavljam da u stavku 2 treba pisati: Uvid u stručno-pedagoški rad(a).... bez "a" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1361 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je nepotrebno. Ako je odluka povjerenstva pozitivna kakvo je tu obvezno očitovanje potrebno? Tekst treba dopuniti da odgojno-obrazovni radnik može izraziti neslaganje u slučaju negativne odluke povjerenstva koje mu je dužno na to neslaganje odgovoriti u roku od idućih 8 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1362 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1363 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 15. | Očitovanje na stručno mišljenje ne bi trebalo biti obavezno za odgojno-obrazovnog radnika. Tu mogućnost treba ostaviti za eventualno neslaganje s mišljenjem stručnog povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1364 | Dubravka Mihalić | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je bespotrebno. Tu mogućnost treba ostaviti samo u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva, ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1365 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 15. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Na odgovor i ocjenu Povjerenstva ne bi trebalo čekati 30 dana | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1366 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 15. | Na odgovor i ocjenu Povjerenstva ne bi trebalo čekati 30 dana. Predlažemo rok od maksimalno maksimalno 15 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1367 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1368 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 15. | Neko logično objašnjenje zašto komisiji treba 30 dana da donese stručno mišljenje - možda im treba neko vrijeme da sroče rečenice, ali se sve svodi na zadovoljava ili ne zadovoljava, a to mogu donijeti nakon razgovora s nastavnikom i održanih sati - nema potrebe da vijećaju 30 dana. Također se predviđa još 30 dana da to sve skupa ovjeri ministar - postoji li mogućnost da on ne želi dati potpis na nešto što je komisija ocijenila pozitivnim? Ako može, čemu rad komisije? Ako treba forme radi potpisati, zašto se na to mora čekati još 30 dana? - neka bude koji dan, ako je ministar odsutna ili na službenom putu, ali cijeli mjesec je nepotrebno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1369 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 15. | Članak 15. Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1370 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1371 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 15. | Obvezno očitovanje je bespotrebno. Potrebno je ostaviti mogućnost očitovanja u slučaju neslaganja s mišljenjem povjerenstva ali ne i učiniti ga obveznim ako se radnik s njim slaže. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1372 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 15. | Moraju li članovi Povjerenstva jednoglasno donijeti stručno mišljenje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1373 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 15. | S obzirom da je Prijedlogom Pravilnika propisano da je odgojno-obrazovni radnik dužan očitovati se na stručno mišljenje Povjerenstva i svoje očitovanje dostaviti Povjerenstvu za napredovanje roku od 8 dana od dana zaprimanja, Prijedlog Pravilnika ne sadrži odredbe o postupanju u slučaju da se odgojno-obrazovni radnik ne usuglasi sa stručnim mišljenjem Povjerenstva ili ne dostavi svoje očitovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1374 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 15. | S obzirom da je Prijedlogom Pravilnika propisano da je odgojno-obrazovni radnik dužan očitovati se na stručno mišljenje Povjerenstva i svoje očitovanje dostaviti Povjerenstvu za napredovanje roku od 8 dana od dana zaprimanja, Prijedlog Pravilnika ne sadrži odredbe o postupanju u slučaju da se odgojno-obrazovni radnik ne usuglasi sa stručnim mišljenjem Povjerenstva ili ne dostavi svoje očitovanje. Stavak 2. je nedovoljno jasno formuliran jer iz postojeće formulacije proizlazi da odgojno-obrazovni radnik Povjerenstvu dostavlja stručno mišljenje, a ne svoje očitovanje na stručno mišljenje. Trebalo bi odredbu preciznije sastaviti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1375 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 15. | Stručno povjerenstvo na kraju uvida trebaju djelatniku u napredovanju priopćiti rezultat uvida, a u roku od 15 dana dostaviti ga u pisanom obliku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1376 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 15. | Članak 15. Na što se odgojno-obrazovni radnik mora očitovati ako mu se npr. odobrava napredovanje u zvanje? Očituje se ako se ne slaže s nalazom uvida koji je negativne konotacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1377 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 15. | Zašto čekanje od 30 dana na stručno mišljenje? Smatram da je 15 dana sasvim primjeren rok. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1378 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 15. | Zašto bi kandidat trebao čekati 30 dana da čuje odluku Povjerenstva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1379 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 15. | 1) Zašto čekati 14 dana? 2) Zašto bi se odgojno- obrazovni radnik u SVAKOM slučaju morao očitovati. U redu je ako koristi svoje pravo žalbe u slučaju da Povjerenstvo odluči negativno, ali ako Povjerenstvo odluči i pozitivno, na koji način da se očitujemo? "Slažem se"? "Hvala"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1380 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 15. | Ne slažem se da bi u povjerenstvu trebao biti ravnatelj i pedagog obzirom da nije čest slučaj da oni ne vladaju engleskim jezikom, a profesor stranog jezika mora održati sat na jeziku koji predaje. Dakle, samo sustručnjaci dolaze u obzir! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1381 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 15. | Nije mi jasno zašto bi kandidat trebao čekati 30 dana da čuje odluku Povjerenstva? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1382 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 15. | Povjerenstvo za napredovanje trebalo bi i dalje raditi u sastavu: savjetnik iz AZOO, ravnatelj, pedagog. Ako dođe do žalbe, trebalo bi postojati višečlano povjerenstvo za žalbe u kojem nisu članovi prvog povjerenstva. To bi bio jeftiniji i pravedniji sustav. Ovako kako je sad, ako dođe do neke situacije u kojoj je potrebna žalba, zašto bi isti članovi povjerenstva obacili svoju prvu odluku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1383 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 15. | Do sada je bila praksa da se nakon uvida u nastavu potvrdi ili odbaci zahtjev u nazočnosti kandidata i članova školskog povjerenstva te nalaz dostavi u roku od 14 dana. Nije jasno čemu tolika tajnovitost i birokratiziranost u postupku, gdje se namnožilo podosta povjerenstava, a sva svoj sud donose na temelju dokumentacije koju pribavlja sam nastavnik? Ako se teži objektivnosti najbolji je način anketiranje učenika i roditelja... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1384 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 16. | Mislim da je postupak odobravanja od jednog povjerenstva do drugog nepotrebno birokratiziranje. Ako je stručno povjerenstvo izabrano ono bi trebalo donijeti i konačnu odluku. Nije jasno uvođenje više razina - ako samo potvrđuju odluku stručnog povjerenstva onda je to nepotrebni formalizam, ako imaju mogućnost ne potvrditi odluku nije jasno na temelju čega će to napraviti. Nije dobro promišljen članak. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1385 | Verica Lukačević | PRAVILNIK , Članak 16. | Članak 17. Ne može stajati odredba da je odgojno- obrazovni radnik dužan u roku od 10 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 2. Ovog članka jer se moraju uzeti u obzir i izvanredne okolnosti kada radnik to neće moći napraviti, kao što je npr. nagla i/ili nepredviđena narušenost zdravlja radi koje nije u mogućnosti dostaviti takav zahtjev u navedenom roku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1386 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 16. | Prije je postojao samo savjetnik, sada postoji tročlano stručno povjerenstvo. Mislim da je to dobro, jer su neke kolege bili neopravdano zakinuti zbog samovolje pojedinih savjetnika. Nije mi jasna funkcija posebnog povjerenstva za napredovanje koje očito može osporiti odluku stručnog povjerenstva koja jedina direktno pokušava shvatiti tko je dobar djelatnik koji zaslužuje povišicu. Može li Ministar osporiti nešto što je već prošlo kroz 12 ruku? Nakon što povjerenstvo za napredovanje već odluči da je djelatnik ostvario uvjete za napredovanje, a zapravo je i prije njih stručno povjerenstvo to odlučilo? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1387 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 16. | Članak 16. - st. 4 - Ovim Pravilnikom nisu navedena prava, samo obveze. Svakako bi valjalo navesti prava i to konkretno pravo na povećanje osnovice i pravo na smanjenje neposrednog rada u nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1388 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 16. | Članak 16. Stavak 1 Povjerenstvo za napredovanje donosi mišljenje o napredovanju odgojno- obrazovnog i to nakon što je dobilo mišljenje stručnog povjerenstva. Na temelju čega donosi Povjerenstvo mišljenje? Povjerenstvo ne vrši uvid u dokumentaciju, nema uvid u stručno- pedagoški rad, nije stručno za područje odnosno predmet u kojem odgojno- obrazovni radnik napreduje u zvanje. Temeljem čega će Povjerenstvo donijeti mišljenje o napredovanju ako stručno povjerenstvo donese negativno mišljenje o napredovanju odgojno- obrazovnog radnika i radnik se očituje na takvo mišljenje? Stavak 2 Ministar bi trebao donijeti odluku temeljem mišljenja o napredovanju stručnog povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1389 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 16. | Stavak 1 Povjerenstvo za napredovanje donosi mišljenje o napredovanju odgojno- obrazovnog i to nakon što je dobilo mišljenje stručnog povjerenstva. Na temelju čega donosi Povjerenstvo mišljenje? Povjerenstvo ne vrši uvid u dokumentaciju, nema uvid u stručno- pedagoški rad, nije stručno za područje odnosno predmet u kojem odgojno- obrazovni radnik napreduje u zvanje. Temeljem čega će Povjerenstvo donijeti mišljenje o napredovanju ako stručno povjerenstvo donese negativno mišljenje o napredovanju odgojno- obrazovnog radnika i radnik se očituje na takvo mišljenje? Stavak 2 Ministar bi trebao donijeti odluku temeljem mišljenja o napredovanju stručnog povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1390 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 16. | Dobra odluka je da se svi podaci o napredovanju upisuju u e-Maticu, kako bi se administrativna papirologija svela na minimum. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1391 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 16. | Ministar ne bi trebao donositi odluku o napredovanju već bi to trebalo činiti ono tijelo koje je i donijelo mišljenje. Postupak se nepotrebno produžuje i birokratizira. Također smatram da je bitno ostaviti mogućnost da se, u slučaju odbijanja zahtjeva za napredovanje, razmotri i omogući ostajanje u nižem zvanju, ako su ostvareni uvjeti za njega. Npr. zahtjev za napredovanje u savjetnika se odbija, ali ako su ostvareni uvjeti za mentora, djelatnik ostaje u zvanju mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1392 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 16. | Nije propisano ima li odgojno-obrazovni radnik mogućnost žalbe protiv odluke ministra ili je odluka konačna i protiv nje može pokrenuti upravni spor. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1393 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 16. | Nije propisano donosi li ministar odluku na temelju mišljenja Povjerenstva za napredovanje ili odluku o napredovanju/odbijanju zahtjeva za napredovanje može donijeti i suprotno mišljenju Povjerenstva za napredovanje (kako proizlazi iz postojeće formulacije). Ministar kao politička funkcija nikako ne bi smio biti osoba koja donosi odluku o napredovanju pojedinca. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1394 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 16. | Nije jasno definirana uloga članova Povjerenstava (Stručnog povjerenstva i Povjerenstva za napredovanje), njihove zadaće i aktivnosti u provedbi postupka. Nije definirano na temelju čega Povjerenstvo za napredovanje donosi mišljenje o napredovanju odgojno-obrazovnog radnika, odnosno na koji način razmatra očitovanje odgojno-obrazovnog radnika na stručno mišljenje koje je izradilo Stručno povjerenstvo. Rokovi propisani Prijedlogom Pravilnika su neprimjereni i u praksi teško ostvarivi, primjerice: na temelju prethodno provedenog postupka ministar donosi odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja mišljenja Povjerenstva, a u istom se roku provodi i cijeli postupak koji prethodi donošenju navedene odluke, stoga je očito da su rokovi nerazmjerno određeni. Nije propisano donosi li ministar odluku na temelju mišljenja Povjerenstva za napredovanje ili odluku o napredovanju ili odbijanju zahtjeva za napredovanje može donijeti i suprotno mišljenju Povjerenstva za napredovanje (kako proizlazi iz postojeće formulacije). Nije propisano ima li odgojno-obrazovni radnik mogućnost žalbe protiv odluke ministra ili je odluka konačna i protiv nje može pokrenuti upravni spor. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1395 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 16. | Koja je ovdje uloga povjerenstva za napredovanje? Da potvrdi mišljenje stručnog povjerenstva. Opovrgnuti ga ne mogu, jer nisu bili nazočni na uvidu u rad nastavnika. Je li opravdano postojanje tog povjerenstva? Jedino što treba utvrditi je što učiniti u slučaju neslaganja nastavnika s mišljenjem stručnog povjerenstva. Smatram da se nastavniku treba omogućiti novi uvid stručnog povjerenstva u novom sastavu, a čije mišljenje će tada biti konačno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1396 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 16. | Članak 16. Koja je uloga Povjerenstava, ako na kraju ministar donosi konačnu odluku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1397 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 16. | Stavak 2. nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju članak 116.stavak (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar. Ministar propisuje a NE ODLUČUJE !!! Odluku o napredovaju u zvanje bi trebalo donositi STRUČNO NEOVISNO TIJELO a ne ministri koji su politička funkcija !!! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1398 | IVANA DELAČ | PRAVILNIK , Članak 16. | Ovim su pravilnikom detaljno definirane obveze djelatnika koji su napredovali u određeno zvanje, ali nigdje nisu definirana prava. Definirani su koeficijenti dodatka na plaću za sudjelovanje u eksperimentalnim programima, ali nisu definirani ni za jedno zvanje. Nužno je definirati koliko povećanje koeficijenta na plaći donosi napredovanje u svako od navedenih zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1399 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK , Članak 16. | Poštovani, smatram da bi nekako u Pravilniku trebalo pojednostavniti sam postupak od predaje zahtjeva za napredovanje do izlaska u nadzor. Čitajući Pravilnik samo se spominju neki rokovi od 8, 10, 30 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1400 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 16. | Nepotrebno je da ministar donosi odluku o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1401 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 16. | Prije svega, cijeli proces neopravdano predugo traje. Što se tiče ministrove uloge: 1. Uza sve poslove ministra i izazove s kojima je danas suočen sustav obrazovanja, on još odlučuje o napredovanju? 2. Ministar, koji može biti primjerice profesor udaraljki, objektivno i kompetentno odlučuje o primjerice napredovanju edukacijskog rehabilitatora? 3. Ministar, koji ne mora biti mentor niti savjetnoj, koji ne mora imati niti dana staža u neposrednom odgojno- obrazovnom radu, koji čak ne mora biti niti odgojno- obrazovni radnik odlučuje o napredovanju tih istih radnika? Vrllo, vrlo degradirajuće. 4. Ministar bi, dakle, trebao odlučiti na temelju mišljenja svojih "ljudi od povjerenja" koje je sam izabrao, a za koje pak ne stoji da s njim ne smiju biti u bračnoj, izvanbračnoj, rodbinskoj ili pobočnoj vezi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1402 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 16. | Koja je uloga silnih Povjerenstava, ako na kraju ministar ne mora potpisati odluku o napredovanju? Ponovno je nejasno tko je taj koji upisuje podatke o napredovanju u e maticu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1403 | Lidija Križanić | PRAVILNIK , Članak 16. | S obzirom da trajanje postupka za napredovanje, od uvida u stručno-pedagoški rad do donošenja odluke o napredovanju, može potrajati i do dva i pol mjeseca, predlažem dopunu ili objašnjenje kojim će se priznati bodovi ostvareni u tom razdoblju za sljedeće napredovanje. Bilo je, naime, slučajeva "propadanja" bodova stečenih u razdoblju od uvida do promocije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1404 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 16. | Zbog nagomilanih povjerenstava cjelokupni postupak traje neopravdano dugo. AZOO je kao ustrojbena jedinica to obavljala do sada relativno brzo i objektivno. Nije jasno žašto bi ministar imao zadnju riječ nakon što sve odobri nekoliko povjerenstava i to bez navođenja razloga niti rokova za prigovore i pritužbe? Nije uopće potrebno da se ministar bavi tim poslovima jer se na taj način dezauvira "objektivnost" kojoj se teži! Umjesto da rješenje iz stavka 1. ovog članka automatski podrzumijeva nagrađivanje djelatnika, odlaže se isto na mjesec dana. Nije uopće jasno kako to može biti stimulativno... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1405 | GORAN GOTLIBOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 16. | Smatram neprihvatljivim ovoliku moć dati ministru bez da se navode pravni lijekovi za eventualne žalbe na rješenje. Ovako koncipiran stavak 2 znači da je ministrova odluka konačna i na nju nema prava žalbe što je neprihvatljivo, naročito stoga što za odluku ne treba obrazloženje čime se ostavlja značajan prostor za sukob interesa, ali i osobno neslaganje sa prijaviteljima budući da se ministar imenuje političkom odlukom. To je koncentriranje moći u jednoj osobi što zasigurno nije pristup kojeg njeguje europska pravna stečevina. Smatram da odgovornost donošenja odluke o napredovanju treba biti na predsjedniku Povjerenstva iz članka 13 koji ima potrebu obrazložiti odluku i na koju se treba imati pravo žalbe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1406 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 16. | U stavku 1. se riječ "očitovanja" treba ispraviti u "očitovanje" jer članak 15, stavak 2. na koje se ovaj stavak poziva govori o očitovanju kao pojmu u jednini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1407 | Melita Povalec | PRAVILNIK , Članak 16. | Bilo bi dobro navesti da ukoliko je odobreno napredovanje i odgojno - obrazovni radnik koristi prava i obveze, od tog dana počinje prikupljati dokumentaciju i bodove za sljedeće napredovanje, a ne kako je do sada bila vremenska rupa između rješenja i promocije od pola godine i godinu dana kada se prikupljena dokumentacija nije uvažavala. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1408 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 16. | Ministar kao politička funkcija nikako ne bi smio biti osoba koja donosi odluku o napredovanju pojedinca. To bi trebalo biti isključivo u nadležnosti neovisnog stručnog tijela kakva su AZOO i ASOO u čijoj je dosad nadležnosti napredovanje bilo. U slučaju žalbe na odluku o odbijanju Zahtjeva koje će tijelo razmatrati žalbu? Na temelju ovako definiranih stavaka 1. i 2. ministar može, ali ne mora prihvatiti mišljenje Povjerenstva. Na taj način ministar potencijalno može legalno zloupotrijebiti svoj položaj i ovlast. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1409 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 16. | Navedeni su razni rokovi (10 dana, 30 dana, 8 dana, 10 dana, 30 dana), no što ako se ti rokovi ne budu ispoštovali? Nije se jednom dogodilo da je određeno vrijeme bila smanjena plaća, bez postotka za napredovanje jer se čekala odluka, tj. svečana promocija (u slučaju produživanja zvanja). Koliko unaprijed treba predati zahtjev za produživanje zvanja, a da se to ne dogodi? Je li stvarno dovoljno 120 dana iz niže navedenog članka i garancija da se ovakve situacije neće dogoditi? Jer, ne radi se baš o maloj svoti koja jednoj obitelji puno znači. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1410 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 17. | Vremenski rokovi su demotivirajući. Nastavnik bi trebao moći napredovati kad ima bodove za to. Također smatram da bi napredovanje u zvanje trebalo biti trajno uz neku obvezu trajnog usavršavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1411 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 17. | Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1412 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 17. | Bilo koja razina stečenog zvanja trebala bi biti trajna uz obvezu trajnog i kontinuiranog usavršavanja, te po želji napredovanja u viši stupanj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1413 | Tamara Janković | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. (2) Trebalo bi se uzeti u obzir da svi navedeni rokovi poput ovoga iz stavka (3) ne mogu vrijediti za učitelje koji su trenutno u trajanju određenog zvanja, a novi Pravilnik za koji nisu mogli znati, može uskoro biti u primjeni. Takvih situacija ima dosta (kao i samo bodovanje ili broj sati potrebnih za obnovu napredovanja) te bi u takvim slučajevima ministarstvo trebalo biti fleksibilno kao i kod svake primjene novih pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1414 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Zašto se biraju na rok od pet godina? Razumijem zašto ne na kraći rok (jer se ne može ostvariti potreban broj bodova), ali ne razumijem po kojem kriteriju je odlučeno da to bude baš pet, a ne šest, deset ili trajno? Voljela bih da me uputite na znanstveno dokazana istraživanja koja preporučuju izbor u zvanje na rok od pet godina, a kojim ste se služili pri izradi ovog Nacrta. S obzirom na položaj prosvjete u društvu i ugled učitelja i nastavnika (jer za ostale bi valjalo izraditi poseban pravilnik), smatram da bi napredovanje u zvanju trebalo biti trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1415 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 17. | Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1416 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. Ne može stajati odredba da je odgojno- obrazovni radnik dužan u roku od 10 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 2. Ovog članka jer se moraju uzeti u obzir i izvanredne okolnosti kada radnik to neće moći napraviti, kao što je npr. nagla i/ili nepredviđena narušenost zdravlja radi koje nije u mogućnosti dostaviti takav zahtjev u navedenom roku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1417 | Ivana Orešić | PRAVILNIK , Članak 17. | Trebala bi postojati napokon mogućnost da nakon drugog reizbora određeno zvanje postane trajno! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1418 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 17. | Ne može stajati odredba da je odgojno- obrazovni radnik dužan u roku od 10 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 2 ovog članka jer se moraju uzeti u obzir i izvanredne okolnosti kada radnik to neće moći napraviti, kao što je npr. nagla i/ili nepredviđena narušenost zdravlja radi koje nije u mogućnosti dostaviti takav zahtjev u navedenom roku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1419 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17: Rok na 5 godina je kratak za 60 bodova u 5 kategorija, odnosno 80 bodova u 6 kategorija. Zamislite neposredan odgojno obrazovni rad u razredu i rad na stjecanju bodova za napredovanje u zvanje savjetnika ili izvrsnog savjetnika. Pravilnik bi trebao biti takav da potiče napredovanje a ne sprječava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1420 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 17. | Potrebno je definirati dužu odsutnost s rada, te produljiti rok od 10 dana za podnošenje zahtjeva o produženju roka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1421 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 17. | Obzirom na moje mišljenje kako bi stečeno zvanje trebalo biti trajno, smatram da je cijeli ovaj članak potrebno brisati. Ipak komentirat ću stavak (3) - rok od 10 dana od NASTANKA okolnosti za opravdati izostanak s rada zbog napredovanja - ukoliko se osobi privatno nešto dogodi zbog čega je u nemogućnosti biti prisutna, zar stvarno rok mora biti 10 dana, zar stvarno u nekakvoj teškoj situaciji mora misliti na papire i dokaze za napredovanje? Učitelji su i ljudi istovremeno i imaju pravo na privatni život. Ako ovaj članak ostane, a nadam se da se cijeli briše - potrebno je formulirati pristojniji rok i to nakon povratka na rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1422 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1423 | BOJAN LAZIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | U stavku 1. treba pobliže definirati što znači da navedena zvanja nisu vezana uz radno mjesto odgojno-obrazovnog radnika. Potrebno je naznačiti kako, u slučaju promjene radnoga mjesta (odnosi se na, recimo učitelje koji su završili dvopredmetni studij, zatim na stručne suradnike koji pored stručnog zvanja vezanog uz svoje radno mjesto imaju i neko nastavničko zvanje, kao i na ravnatelje koji su zvanje stekli kao učitelji/nastavnici/stručni suradnici a postanu imenovani na mjesto ravnatelja). Potrebno je eksplicitno naglasiti da radnik koji promijeni svoje radno mjesto unutar odgojno-obrazovne struke, zadržava stečeno znanje i nastavlja stjecati bodove za sljedeću razinu napredovanja na novom radnom mjestu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1424 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1425 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 17. | Nejasno je tko procjenjuje to jest što uključuje opravdana duža odsutnost s rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1426 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 17. | Čl.17. ( 1) nadupuniti Ako je odgojno obrazovni radnik napredovao stekako zvanje mentora, savjetnika iz predmeta koji je prije predavao. može naprdovati u zvanje savjetnika odnsono izvrsnog savjetnika iz predmeta koji sada predaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1427 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Ako se radnik teško razboli ili ima nesreću, velika je vjerojatnost da ne može ispoštovati rok od 10 dana za dostavu zahtjeva o produženju roka i odgovarajuće dokumentacije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1428 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Nije definirano ima li odgojno-obrazovni radnik mogućnost ulaganja pravnog lijeka protiv odluke ministra iz stavka 4. i koji je rok za donošenje takve odluke? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1429 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. stavak 1. Treba pojasniti što znači odredba ovog stavka jer je nejasna i podložna različitim interpretacijama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1430 | IRENA ŽAGAR-BOŽIČEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Mislim da bi napredovanje u zvanje trebalo biti bez vremenskog ograničenja. Odnosno, ako netko napreduje u zvanje mentora, trebao bi ostati najmanje mentor sve do mirovine osim u iznimnim slučajevima kad počini neku grešku ili se uoče neke nepravilnosti u radu i tada bi trebalo pokretati postupak za ukidanje zvanja. To je u svim ostalim zanimanjima, zašto mi moramo svako toliko krenuti ispočetka, nekada zbog administrativne greške, jer je škola zaboravila poslati papire na vrijeme? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1431 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 17. | Nije definirano ima li odgojno-obrazovni radnik mogućnost ulaganja pravnog lijeka protiv odluke ministra iz stavka 4. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1432 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 17. | Djelatnik u napredovanju može imati različita medicinska stanja zbog kojih će biti na dugotrajnom bolovanju (posljedice prometne nesreće, maligna bolest i sl, ali i rodiljni dopust). On može u roku od 10 dana dostaviti obavijest o privremenoj spriječenosti, ali mu liječnik neće moći napisati koliko dugo će ta privremena spriječenost stvarno trajati. Potrebno je da djelatnik dostavi i informaciju o ukupnom trajanju privremene spriječenosti nakon što završi ukupno liječenje. Osim toga, liječnik smije napisati samo šifru bolesti koja je uzrok privremene spriječenosti, a ne nikakvu drugu dokumentaciju, te se ona niti ne može tražiti od djelatnika (a što je napisano u stavku 3 ovoga članka). Produljenje trajanja napredovanja trebalo bi vrijediti za svako bolovanje dulje od 30 dana. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1433 | Blaženka Škrlec | PRAVILNIK , Članak 17. | U stavku 2. bi trebalo precizirati produženje trajanja zvanja s obzirom na uvjete koji su doveli do prekida trajanja zvanja. Neki zaposlenici sa stečenim zvanjem koji su prešli na drugu dužnost, kao što su ravnatelji, bili su zakinuti jer im nije bilo priznato zvanje niti im je bilo omogućeno bilo kakvo napredovanje (a sada im je ovim novim Pravilnikom to omogućeno). Budući da zvanje nije vezano uz radno mjesto, logično bi bilo da se status u zvanju nastavi, mislim da Pravilnik to treba precizirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1434 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. točka 2.: Nije precizno uređeno na koji način se provodi produženje trajanja mandata u zvanju. Često imamo slučajeve mentorica koje idu na porodiljni dopust, no nije zamrznut njihov status u zvanju. Svako bolovanje dulje od 30 dana trebalo bi biti verificirano u Registru zaposlenih u javnom sektoru. U COP-u treba biti vidljiv broj godina/dana/mjeseci koliko je radnik u zvanju. U trenutku bolovanja dužega od 30 dana blokira se brojač dana u zvanju. Na takav način Povjerenstvo AZOO-a jednostavno prebrojava vrijeme u zvanju, a radnik zna točno koliko dugo je u zvanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1435 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 17. | Osoba promovirana u zvanje ne smije, nakon eventualnog izbora za ravnatelja, izgubiti svoj status jer je promovirana na pet godina, zasluženo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1436 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 17. | Zašto netko ne bi mogao napredovati unutar 5 godina ako ima sve uvjete? To bi trebalo biti apsolutno pravo svakog izvrsnog učitelja koji u kraćem roku stekne uvjete, čime stječe pravo i na veću plaću. Ovako je ovaj stavak vrlo ograničavajuć u odnosu na sve ostale službenike. Ne smije se dogoditi da kašnjenje dostavljanja dokumentacije (najčešće greškom, često tajništva i to koji dan) uzrokuje gubitak već stečenog statusa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1437 | Lidija Radić | PRAVILNIK , Članak 17. | Smatram pozitivnim da zvanja nisu povezana uz radno mjesto. Također je dobrodošao i stavak 2. Ali,vezano uz stavak 1,nije mi skroz jasno da li se to odnosi i npr. ukoliko djelatnik postane ravnatelj jer se u tom slučaju dosad gubilo zvanje mentora ili savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1438 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 17. | Smatram da bi se zvanja trebala trajno zadržati ako ste promovirani u to zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1439 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 17. | Budući da se predlaže povećani broj bodova za svaki stupanj predlažem da se i rok za obnovu zvanja produži barem na 7 godina, ali isto tako da se omogući napredovanje i ranije ukoliko za to postoje uvjeti. Također predlažem da se nakon dva uzastopna napredovanja u savjetnika ili mentora,učiteljima omogući izbor u trajno zvanje savjetnika ili mentora (u slučaju da učitelj iz bilo kojih razloga ne želi napredovati u viši stupanj). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1440 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 17. | Predlažem trajanje zvanja 1. stupnja 5 godina, 2. stupnja 7 godina (s mogućnošću napredovanja u više zvanje nakon 5 godina) te 3. stupnja 10 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1441 | Sanja Križ | PRAVILNIK , Članak 17. | (2) Trebalo bi definirati što znači "duža" odsutnost s rada. Najmanje 15, 30, 60 dana? (3) Ako se radnik teško razboli ili ima nesreću, velika je vjerojatnost da ne može ispoštovati rok od 10 dana za dostavu zahtjeva o produženju roka i odgovarajuće dokumentacije, čime se poništava namjena st. (2). Umjesto u roku od 10 dana po nastanku, bilo bi bolje da se zahtjev podnosi po prestanku okolnosti zbog koje je radnik opravdano odsutan ili najkasnije onoliko dana koliko je definirano pod (2) prije isteka roka napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1442 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 17. | Smatram da bi se zvanja trebala zadržati ako ste dva puta promovirani u isto zvanje ( nakon što ste dva puta dobili zvanje mentor, zašto bi vam se ono ukinulo, a možda netko i ne želi ići na ostala zvanja i ovo će mu biti dovoljno jer će ga ipak razdvojiti od djelatnika koji ne obavljaju svoje poslove pa opet imaju istu plaću i za njih nema sankcija). Smatram da bi rok za obnovu trebao biti duži od 5 godina ( svakih 7 godina). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1443 | Sanja Ivanac | PRAVILNIK , Članak 17. | Članak 17. stavak 3 ako ga povežemo sa porodiljnim je neostvariv. Kolegice na porodiljnom ne znaju kada će otići na čuvanje trudnoće, koliko će biti na porodiljnom, pola godine, godinu ili 3 godine? Logično bi bilo da se umjesto od nastanka okolnosti stavi po prestanku okolnosti i tada se šalje zahtjev ministarstvu s priloženom dokumentacijom. Na taj način bi se smanjila nepotrebna administracija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1444 | SNJEŽANA KUČIĆ-MIRKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 17. | Mislim da se stečeno zvanje savjetnika ili izvrsnog savjetnika treba trajno zadržati nakon 25 (max 30) godina rada u nastavi jer ni u jednoj struci se ne gubi niti obnavlja stečeno zvanje ili da s obzirom na potrebu skupljanja velikog broja bodova izbor bude na rok od 7 do 10 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1445 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 17. | Potrebno je uvrstiti: bolovanje, rodiljni dopust, produženi rodiljni dopust i sve ostale okolnosti prema važećim zakonima i propisima. Za ravnatelje koji su prije stupanja na ravnateljsku dužnost stekli zvanje u svojoj struci, zvanje bi moralo ostati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1446 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 17. | Zašto se ovdje ne navodi "mirovinski staž" kao u ostalim člancima?? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1447 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 17. | Stavak 3 svojom odredbom i rokom od 10 dana kontradiktoran je namjeri produženja roka izbora u zvanje. Što će se dogoditi u slučaju npr. teške bolesti i intenzivnog liječenje tijekom kojih radnik ne može ispoštivati predviđeni rok od 10 dana? Valjalo bi stavak 3. preformulirati na način da se zahtjev za produženjem dostavlja najkasnije do zadnjeg dana roka inicijalnog roka trajanja izbora u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1448 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 17. | Potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati slučajeve koji podliježu definiciji opravdane odsutnosti sukladno članku 116., stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju...Ovako definiran članak Pravilnika ostavlja mogućnost slobodne procjene ministra o opravdanosti odsutnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1449 | Kristina Lučić Andrijanić | PRAVILNIK , Članak 17. | Koliko je minimalno trajanje opravdane odsutnosti za koju se produžuje rok? Što ako se u pet godina radi o npr. godini dana bolovanja, ali u određenim vremenskim razmacima? Što je sa onima koji će trebati obnoviti zvanje, a prošlo je (očito) više do 10 dana od nastanka okolnosti? I to bi trebalo uvrstiti u prijelazne odredbe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1450 | Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije | PRAVILNIK , Članak 18. | Ako želimo pravilnikom poticati izvrsnost svi članci koji u sebi sadrže neke vremenske uvjete (ili broj biranja u isto zvanje) treba preoblikovati. Napredovanje treba ovisiti samo o ukupnim bodovima koje je djelatnik prikupio tijekom vremena. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1451 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem da odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 i više godina mirovinskog staža stečeno zvanje zadržava trajno. 35 godina je previše. U redu je na taj način nagraditi nekoga za tolike godine rada i vjernosti službi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1452 | Elvis Miletić | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem da odgojno obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno, osim ako ne želi više napredovati. Obrazloženje:Mislim da je svojim dugogodišnjim radom u obrazovanju to zaslužio i da ne treba obnavljati napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1453 | TATJANA ZEMLJIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 8. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu)- bodovati najmanje sa 4 boda jer je odgovornost puno veća nego za izradu zadataka za natjecanja, smotre. Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini)-mentorstvo bodovati sa najmanje 2 boda po godini i po studentu jer je obim poslova puno veći (primjerice 60 sati za nastavničke smjerove matematike) i mentorstvo budućih učitelja i nastavnika je složenije od mentorstva učenicima za natjecanje. Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) bodovati sa najmanje 4 boda iz istih razloga kao i prethodno. Članak 18. ispravak: (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. Objašnjenje: Ako je radnik tri puta za redom stekao bilo koje od zvanja ne samo zvanje izvrsnog mentora, zaslužuje trajno zvanje. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Objašnjenje: Tad odgojno obrazovni radnik ima dovoljno iskustva da bi stekao trajno zvanje. Navedena dobna granica se poklapa sa odabirom tri puta za redom u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1454 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 18. | U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1455 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem: - u stavku 1. broj "tri" zamijeniti brojem "dva" - u stavku 2. broj "35" zamijeniti brojem "30" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1456 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 18. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno - smatramo da bi svaku razinu napredovanja nakon što radnik bude DVA puta izabran u zvanje trebalo zadržati trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1457 | Smiljana Perić | PRAVILNIK , Članak 18. | Dopunila bih s rečenicom "(3) Odgojno-obrazovni radnik kojem treba manje od 5 godina mirovinskog staža do starosne mirovine stečeno zvanje zadržava trajno. Isto tako bih ostavila samo "(2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža stečeno zvanje zadržava trajno. Izbacila bih riječi "u obrazovanju". Zar nastavnici, mentori i savjetnici s više od 60 godina života (a to znači i puno godina u obrazovanju) nisu zaslužili da to zvanje steknu trajno i da ne moraju nekoliko mjeseci prije starosne mirovine prolaziti kroz cijeli proces obnove zvanja čak i ako nemaju 35 godina staža u obrazovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1458 | Draženka Kolonić | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. Bilo koja razina stečenog zvanja trebala bi biti trajna uz obavezu permanentnog usavršavanja, te po želji napredovanja u viši stupanj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1459 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 18. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Odgojno-obrazovni radnik koji napuni 30 godina staža zadržava stečeno zvanje trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1460 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatram da djelatnik koji je 3 puta odabran u bilo koje zvanje treba to zvanje zadržati trajno. Ovo bi u praksi značilo da taj djelatnik ima minimalno 15 godina radnog staža u obrazovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1461 | Tatjana Posavec | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. Smatram da bi odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika, zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebao steći trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1462 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatramo da bi svaku razinu napredovanja nakon što radnik bude DVA puta izabran u zvanje trebalo zadržati trajno, uz dostavu povjerenstvu godišnjeg izvješća o radu (skenirana dokumentacija i potvrde o stručnom usavršavanju). Odgojno-obrazovni djelatnik koji ima više od trideset pet godina rada ili više od trideset godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1463 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 18. | U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1464 | Anita Čupić | PRAVILNIK , Članak 18. | Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1465 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 18. | Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje, stečeno zavnje može zadržati trajno ili dalje napredovati u zvanje. Odgojno-obrazovni djelatnik koji ima više od trideset pet godina rada ili više od trideset godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1466 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 18. | Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje, stečeno zavnje može zadržati trajno ili dalje napredovati u zvanje. Odgojno-obrazovni djelatnik koji ima više od trideset pet godina rada ili više od trideset godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1467 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. Stavkom 2 su diskriminirani radnici koji radi regionalne/prometne izoliranosti nisu u mogućnosti ostvariti 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju. Osim toga, ovaj članak nije usklađen s člankom 28. stavkom 4. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1468 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 18. | Stavkom 2 su diskriminirani radnici koji radi regionalne/prometne izoliranosti nisu u mogućnosti ostvariti 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju. Osim toga, ovaj članak nije usklađen s člankom 28. stavkom 4. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1469 | ELVIRA KORMAN | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem da djelatnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u školi, trajno zadrži postojeće napredovanje kao nagradu za svoj rad i vjernost službi i kao zahvalu što je godinama izvrsno podučavao i odgajao ovu državu.Nismo našli diplomu na cesti da nas se stalno provjerava i analizira, a posebno ne pred mirovinu! Lijepi pozdrav svim učiteljima!:-) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1470 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 18. | (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina ukupnog mirovinskog staža od čega najmanje 10 godina u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1471 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 18. | Zašto se opet diskriminiraju nastavnici struke koji su skupljali vrijedno iskustvo u realnom sektoru i potom došli u obrazovni sustav te se njima ne omogućava da s 35 godina ukupnog staža dobiju stalni status - već ga u praksi ne mogu steći nikako, nije li pošteno da se to odnosi na sve s time da može pisati 35 godina staža od čega barem 10 (ili neki drugi broj godina) u obrazovanju | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1472 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 18. | Trebalo bi smanjiti ukupan broj godina mirovinskog staža u obrazovanju da bi se zvanje zadržalo trajno jer poželjno je da djelatnik koji je svoj radni vijek posvetio napredovanju i dokazivanju ipak bude i nagrađen za to, a ne da ga 35. godina staža dočeka pred odlazak u mirovinu iz čega proizlazi da se cijeli svoj radni vijek morao dokazivati. Jasno je da je danas sve teže steći zaposlenje i obrazovanju pa samim time i potrebne godine staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1473 | Zdenka Brebrić | PRAVILNIK , Članak 18. | (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je DVA puta izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. ( za savjetnike koji su sukladno starom Pravilniku stekli dva puta zvanje savjetnika PRIZNAJE se već postignuti status "izvrsnog" savjetnika. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1474 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 18. | Mislim da je previše tek s 35 god. radnog staža osloboditi nastavnika obveze o obnavljanju napredovanja, predlažem 30 godina jer u tom vremenskom razdoblju nastavnik koji se dokazao kao izvrstan zaslužuje i zadržati do tada stečeno zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1475 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 18. | Stavak (2) - Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Čitam i promišljam – „Blago mu/joj se!“, nakon 35 godina mu se priznaje da je dobro radio svih 35 godina i može u mirovinu s tom spoznajom. Ako se zaposli s 25 godina starosti i to odmah na punu normu, s 60 godina starosti imat će 35 godina mirovinskog staža. Znači, u idealnim uvjetima stupanja u radni odnos tren nakon diplome, učitelj zadnjih 5 godina rada ne mora obnavljati stečeno zvanje. Za koga je pisan ovaj stavak? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1476 | Marita Maleš | PRAVILNIK , Članak 18. | (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. - Teško će se netko s 5 godina mirovinskog staža odmah prijaviti za mentorstvo. Iako to je samo moje subjektivno mišljenje. Ako to i učini nakon 10 godina mirovinskog staža ima mogućnost biti savjetnik, a nakon 25 steći trajno zvanje. Matematika je jednostavna i predloženo je "odlično" za one koji su se zaposlili na punu normu s 25 godina starosti ili odmah nakon položenog stručnog ispita, koji su odmah prikupljali sve papire i nakon 5 godina (30 godina starosti) postali mentori s prikupljenih 30 i više bodova iz 4 kategorije, koji su nakon 10 godina(35 godina starosti) bez obnove statusa mentora odmah postali savjetnici s prikupljenih 60 i više bodova iz 5 kategorija i koji su nakon toga u TRI PUTA PO PET GODINA uspjeli prikupiti 80 i više bodova iz 6 kategorija(50 godina starosti). Uz sve ostale opće uvjete, uvjete izvrsnosti (članak 5., 6. i 7.) i dužnosti (članak 21., 22., 23.) koji su propisani ovim pravilnikom. Ne znam koliko je ovakvih scenarija, želim sreću svima koji krenu u tom smjeru, ali mislim da trajnih zvanja neće biti u izobilju po ovom pravilniku. Zaboravila sam naglasiti da će pri tom još morati zadiviti tri člana povjerenstva koji ne moraju svi biti iz predmetne struke. Ukoliko netko krene u postupak napredovanja s 35 godina starosti kada već ima neko iskustvo (ovo je realnije od prethodnog primjera) sve napravi redom kako sam već opisala ima pravo jednom ne obnavljati status u šezdesetoj godini starosti, ako krene s 40 godina starosti ne može ostavriti trajno zvanje, odnosno ostvaruje ga 5 godina prije mirovine kada ga svakakao ne bi trebalo obnavljati. Osim toga bavimo se djecom, učitelji su često i roditelji i supružnici i nečija djeca pa ne bi bilo dobro da zbog napredovanja pati cijeli privatni životni ciklus učitelja – tako važne, a nepriznate osobe u društvu. Ponavljam – stečeno zvanje bi trebalo biti trajno i time cijela ova priča stavlja učitelja da sam procjenjuje i organizira brzinu napredovanja, a da pri tom ne mora voditi utrku za bodovima. Mogu biti propisane dužnosti koje osoba treba ispunjavati kako bi ostala u trajnom zvanju poput održavanja predavanja na ŽSV, redovitost stručnog usavršavanja i slično, ali zvanje treba biti trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1477 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 18. | Stavak 1. Smatramo da je dovoljno dva puta i ne nužno zaredom. Stavak 2. Predlažemo da se nakon 30 godina staža ne mora obnavljati status. Također, trebalo bi dopuniti: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30/35 godina mirovinskog staža u obrazovanju u trenutku podnošenja zahtjeva za obnavljanje napredovanja ili najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1478 | Nenad Kuzmanović | PRAVILNIK , Članak 18. | Dodati novi stavak: "(3) Odlaskom u mirovinu stečeno zvanje se zadržava trajno. Vrijedi i za odgojno-obrazovnog radnika koji je stekao zvanje i po starom pravilniku." U slučaju da umirovljenik želi dulje raditi, na primjer, na pola radnog vremena. Time bi iskustvo i znanje ponajboljih nastavnika maksimalno iskoristili, jer bi bili motivirani da rade dulje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1479 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. Potrebno je dodati i stavke u kojima se određuje i stjecanje trajnog zvanja mentora nakon tri uzastopna izbora u zvanje mentora. Također i stjecanje trajnog zvanja savjetnika nakon tri uzastopna izbora u zvanje savjetnika. Naime, kako je moguća obnova zvanja, tako ne bi trebalo praviti razliku između stupnjeva zvanja. Radnik može tri puta uzastopno obnavljati zvanje mentora / savjetnika, a tada bi to zvanje trebao steći trajno, kao i zvanje izvrsnog savjetnika, po istim uvjetima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1480 | Tomislav Dovranić | PRAVILNIK , Članak 18. | Dodaje se novi stavak 1. koji glasi: Odgojno obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora, zvanje mentora stječe trajno. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: Odgojno obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika, zvanje savjetnika stječe trajno. Stavak 1. postaje stavak 3. Stavak 2. postaje stavak 4. uz izmjene: Umjesto trideset pet godina mirovinskog staža, treba stajati: trideset pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Posebno će biti diskriminirani i nastavnici struke, kao i odgojno obrazovani radnici koji su prethodno radili van sustava obrazovanja. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1481 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 18. | Dodaje se novi stavak 1. koji glasi: Odgojno obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora, zvanje mentora stječe trajno. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: Odgojno obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika, zvanje savjetnika stječe trajno. Stavak 1. postaje stavak 3. Stavak 2. postaje stavak 4. uz izmjene: Umjesto trideset pet godina mirovinskog staža, treba stajati: trideset pet godina rada. Ukoliko se u obzir uzima samo mirovinski staž, bit će diskriminirani nastavnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Posebno će biti diskriminirani i nastavnici struke, kao i odgojno obrazovani radnici koji su prethodno radili van sustava obrazovanja. Ujedno i članak 62. st. 5. Zakona o radu određuje da ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se razdobljem rada u punom radnom vremenu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1482 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1483 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 18. | Potrebno je omogućiti veću sigurnost i mogućnost zadržavanja zvanja i za ostala zvanja, ne samo za izvrsnog savjetnika. Ispod sam predložio izmjenu članka koju možda treba doraditi, ali bi konačni članak svakako trebao uključivati i ostala zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1484 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 18. | (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je 15 godina staža u nastavi proveo u zvanju mentora (ili višem zvanju), zvanje mentora može zadržati trajno, uz mogućnost daljnjeg napredovanja u zvanje savjetnika ili izvrsnog savjetnika. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji je 15 godina staža u nastavi proveo u zvanju savjetnika (ili višem zvanju), zvanje savjetnika može zadržati trajno, uz mogućnost daljnjeg napredovanja u zvanje izvrsnog savjetnika. (3) Odgojno-obrazovni radnik koji je 15 godina staža u nastavi proveo u zvanju izvrsnog savjetnika, to zvanje zadržava trajno. (4) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1485 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1486 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Trajno zvanje izvrsnog savjetnika gotovo je nemoguće postići - ako tri puta treba biti u zvanju izvrsnog savjetnika prvo: je li već pri trećem izboru postao trajni savjetnik ili treba čekati pet godina i ne treba se javljati više drugo: smanjiti uvjet za trajno zvanje na 30 godina... kad već ne možemo dobiti beneficirani staž | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1487 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 18. | U stavku dva trebalo bi stajati da radnik s više od 35 godina mirovinskog staža ima mogućnost zadržavanja stečenog zvanja a ne obvezu njegova zadržavanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1488 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Odgojno-obrazovni radnik koji je dvaput izabran u isto zvanje stječe trajno zvanje u tom stupnju uz obvezu izvršavanja svih obaveza. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1489 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1490 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 18. | Čl. 18 st. 2 – Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Predlažem promjenu Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Mislim da bi to doista bilo u redu prema djelatnicima koji imaju već toliko staža, da u završnicu svoga radnog vijeka uđu s manje opterećenja i stresa i bez utrke za bodovima, a s mogućnošću zadržavanja stečenog zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1491 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 18. | Učitelj/nastavnik/stručni suradnik trebao bi imati pravo zadržati stečeno zvanje s 25 godina staža (mentor/savjetnik) i 30 godina (izvrstan savjetnik). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1492 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 18. | Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. - U idealnim okolnostima zaposlio se s 25, 35 godina staža ima sa 60 godina! Ovo je idealno, ali mnogi dobiju posao tek sa 30 godina života, znači trajno će im ići s 65 godina. Nema smisla. Trebalo bi biti sa 25 godina staža! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1493 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatram da jednom stečeno zvanje izvrsnog savjetnika treba biti trajno, bez potrebe obnove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1494 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 18. | U Čl.18. potrebno je dodati i stavke u kojima se određuje i stjecanje trajnog zvanja mentora nakon tri uzastopna izbora u zvanje mentora. Također i stjecanje trajnog zvanja savjetnika nakon tri uzastopna izbora u zvanje savjetnika. Naime, kako je moguća obnova zvanja, tako ne bi trebalo praviti razliku između stupnjeva zvanja. Radnik može tri puta uzastopno obnavljati zvanje mentora, a tada bi to zvanje trebao steći trajno, kao i zvanje izvrsnog savjetnika, po istim uvjetima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1495 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 18. | Stavak 2. trebalo bi dopuniti: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju u trenutku podnošenja zahtjeva za obnavljanje napredovanja ili najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1496 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem da učitelj s navršenih 30 godina staža trajno zadržava stečeno zvanje jer je mnogo mladih učitelja dugo čekalo posao i/ili posao u punom radnom vremenu te će teško napuniti 35 godina staža. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1497 | Zita Lajtman | PRAVILNIK , Članak 18. | Čl. 18 st. 2 Predlažem da se briše "u obrazovanju". St. 2 glasi: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1498 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem da odgojno-obrazovni radnik (sviđa mi se ovo - radnik) koji je tri puta zaredom napredovao, zadržava stečeno zvanje trajno. Mišljenja sam da radnik koji je 15 godina neumorno radio, bivao pozitivno ocijenjen od strane povjerenstava, ostvarivao izvrsne rezultate i potkrijepljivao to bodovima, zaista ima pravo na stečeno zvanje. To je čovjek koji neće prestati kvalitetno raditi, a zvanje će mu biti nagrada za učinjeno. Potpisujem i podržavam u cijelosti komentar kolegice Karoline Brleković. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1499 | Željka Poleksić | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem: Odgojno-obrazovni radnik koji ima manje od 5 godina do mirovine stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1500 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatram da nakon stečenog drugog stupnja, ma kako se taj stupanj zvao, zvanje treba postati trajno. Ako je učitelj uložio znanje i rad, a to je zasigurno učinio ako je stekao bodove za drugi stupanj, učinci njegova rada trajna su vriednost koju je dao društvu, koji se očituju u stručnim radovima, nastavnim materijalima, napretku učitelja kojima je bio mentor, predavač, a najvažnije u životima njegovih sadašnjih ali i bivših učenika, stoga i njegovo zvanje treba ostati trajno. Osobito je poražavajuća i destimulativna odredba nazadovanja za učitelje koji su cijeli radni vijek posvetili predanom radu, a nemaju dovoljan broj bodova za održavanje stečenog zvanja drugog stupnja, možda ni zvanja mentora. Učitelji koji su 25 ili 30 godina radnog staža posvetili ostvarivanju iznimnih rezultata, trebali bi uživati plodove tog rada. Ovako kako je predloženo, mnogi će se mentori, savjetnici i izvrsni savjetnici s 25 ili 30 godina radnog staža izjednačiti s početnicima s tek položenim stručnim ispitom. Također smatram da mladim učiteljima treba dati priliku za napredovanje u zvanje mentora i prije napunjenih 6 godina staža. Na taj bi se način pridonijelo ostanku kvalitetnih učitelja u školama i dr. odgojno-obrazovnim ustanovama i Hrvatskoj. Nažalost, oodlazak mladih iz RH naša je stvarnost. Pokušajte ih stimulativnim mjerama zadržati pravilnikom koji bi im omogućio brže napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1501 | STJEPAN PEREŽA | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18.: Odgojno-obrazovni radnik koji je dvaput uzastopno izabran u isto zvanje stječe trajno zvanje u tom stupnju. Radnici iznad 30 godina staža nakon izbora stječu trajno zvanje u kojem su izabrani. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1502 | Antun Petrlić | PRAVILNIK , Članak 18. | Čl. 18.(1) Slažem se i podržavam prijedloge da odgojno-obrazovni radnik koji je STEKAO zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. Uz napomenu da ovo zvanje: 3. izvrstan savjetnik, smatram neprikladnim! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1503 | Mirela Bedeniković Lež | PRAVILNIK , Članak 18. | Slažem se s kolegicom Karolinom Brleković. Diskriminacija na djelu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1504 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 18. | (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je DVA puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. - smatram da je dva puta sasvim dovoljan pokazatelj izvrsnosti (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1505 | Danijela Radić | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. (1) Smatram da bi već nakon drugog reizbora savjetnik i viši savjetnik zvanje trebali steći trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1506 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 18. | 1. dovoljno dva puta za redom 2. koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju 3. odgojno- obrazovni radnik koji u trenutku napredovanja ima 6 godina do mirovine stečeno zvanje zadržava trajno ili odgojno-obrazovnom radniku kojemu rok za napredovanje ističe u školskoj godini u kojoj je stekao uvjete za mirovinu stečeno zvanje se automatski produžuje do odlaska u mirovinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1507 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | PRAVILNIK , Članak 18. | Članak 18. (1) Osoba koja je izvrstan savjetnik sigurno ima 21 godinu radnog staža (ako je sve išlo glatko onda je računica: 6 godina do mentorstva + 5 godina mentorstva + 5 godina savjetnika + 5 godina izvrsnog savjetnika ), zaista je dovoljan samo još jedan reizbor za izvrsnog savjetnika da ta osoba nakon 26 godina uzornog, predanog, stručnog i napornog rada stekne trajno zvanje izvrsnog savjetnika. Dakle, dva puta za redom ako se stekne zvanje izvrstan savjetnik, to zvanje neka ostane trajno. Članak 18. (2) PRIJEDLOG IZMJENE: Odgojno obrazovni radnik starosti veće od 56 godina, koji je imao najmanje četiri mandata napredovanja, peti mandat napredovanja stječe trajno do umirovljena. (ukratko: dozvolite čovjeku da zadnjih 10 godina rada u školi radi s ljubavlju i entuzijazmom, da svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi učenicima, a ne da razmišlja po šesti put o bodovima za napredovanje). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1508 | SANJA FABAC | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatram da bi točku 1. trebalo izmijeniti u "Odgojno-obrazovni radnik koji je DVA puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. Točku 2.trebalo bi izmijeniti u: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1509 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 18. | Čl. 18., st. 2 izmijeniti: Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno ukoliko ne želi napredovanje u zvanje savjetnika/izvrsnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1510 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 18. | Stjecanje zvanja ono bi odmah trebalo biti trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1511 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem 3. stupanj u trajno zvanje nakon 2. puta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1512 | KAROLINA BRLEKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 18. | Za sada nema izvrsnih savjetnika - oni koja sada imaju uvjete neće moći napredovati sljedećih dvije do tri godina. U prvim godinama nećemo imati izvrsnih savjetnika. Iako trenutno imam sve uvjete za izvrsnog savjetnika u sljedećih dva tjedna mogu samo obnoviti status savjetnika i tek za 5 godina pokušati postati izvrstan savjetnik. I tada ću imati 30 godina staža. Svi stariji od 45 godina neće ni imati mogućnost korisititi članak (1) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1513 | Marina Kulaš | PRAVILNIK , Članak 18. | Pretpostavimo da je osoba do sada stekla zvanje savjetnika dva puta. Do sada je to bilo najviše zvanje. Stekne li sljedeći puta zvanje izvrsnog savjetnika, računa li se to kao treće stjecanje zvanje izvrsnog savjetnika ili ne? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1514 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 18. | Zanima me tko će ostvariti stavak 1. s obzirom da ćete tada već imati od 61 do 65 godina i otići ćete u mirovinu. Mislim da bi svako zvanje trebalo zadržati nakon što se djelatnik dva puta izabere u isto zvanje, i u drugim strukama kad ste jednom promovirani nemate mogućnost da vam to netko oduzme, samo možete ne napredovati dalje, zašto to nije tako i ovdje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1515 | Antun Petrlić | PRAVILNIK , Članak 18. | Predlažem izmjene i dopune Čl. 18. stavka (2): (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. " Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno, a može pokrenuti postupak za napredovanje u više zvanje ako ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom". Ovo predlažem upravo zbog toga što smatram da je svaki odgojno-obrazovni radnik (učitelj, nastavnik...) s 30 godina mirovinskog staža u obrazovanju zaslužio stečeno zvanje zadržati trajno, budući da je ostvario i pravo na umanjene sati za izvođenje neposrednog odgojno-obrazovnog rada za dva (2) sata tjedno, a ako učitelj ne koristi pravo na umanjenje, ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 4%. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1516 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK , Članak 18. | Smatram da je dovoljno da osoba koja je ostvarila traženi veliki broj bodova i dvaput zaredom izabrana u zvanje izvrsnog savjetnika taj status stekne trajno. Također ,što ukoliko se dogodi da osobi nedostaje npr. 3 boda do zadanih 80 ? Ne bi li bilo pravednije postaviti granice od-do tj.da i ona osoba koja ima 75-80 bodova bude promovirana u zvanje izvrsnog savjetnika tj. osoba sa 55-60 bodova u zvanje savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1517 | Diana Kadić | PRAVILNIK , Članak 18. | (1) Predlažem da već drugi put to zvanje postane trajno, neovisno o mirovinskom stažu. (2) Stjecanje trajnog zvanja (stečenog), trebalo bi omogućiti s 30 godina mirovinskog staža, osim ako netko nema najviše zvanje, a želi do njega doći, tim osobama treba omogućiti daljnje napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1518 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 18. | Prijedlog izmjene teksta: (1) Odgojno obrazovni radnik koji je izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, to zvanje stječe trajno, s obavezom održavanja jednog predavanja ili radionice tijekom svake školske godine, o čemu dostavlja dokaz na kraju svake školske godine. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 ili više godina radnog staža u obrazovanju, stečeno zvanje zadržava trajno. s obavezom da svakih 5 godina dostavlja dokaze o redovitom stručnom usavršavanju (u 5 godina 100 sati za zvanje mentora, 150 za zvanje savjetnika i 200 za zvanje izvrsnog savjetnika) te obavezom održavanja predavanja i radionica (2 godišnje, 10 u pet godina) i dostavljanjem dokaza o održanim predavanjima/radionicama Obrazloženje: (1) Izvrsnih će savjetnika biti malo, s obzirom na predloženi broj bodova i aktivnosti. Osoba koja je to postigla, dokazala je svoju izvrsnost. Bilo bi korisno da svoje iskustvo podijeli s ostalima barem jednim predavanjem ili radionicom godišnje. (2) Znanja, kompetencije i iskustvo, napisani članici, digitalni materijali, sudjelovanje u projektima, donošenju kurikula, recenzije, udžbenici, natjecanja neizbrisiv je doprinos i struci i radu škole, stoga bi zvanje koje je stekla osoba s 30 i više godina staža moralo biti trajno kao što je trajno i ono što je osoba ostvarila u 30 godina. Svoje znanje i dalje bi trebala usavršavati i dijeliti s drugima, no skupljanje bodova i uvidi zaista su nepotrebni. Treba osloboditi mjesta i za mlađe. Eventualno bi se mogla dodati obaveza daljeg rada u školskim događanjima, projektima, sudjelovanje u povjerenstvima (ako je osoba pozvana, to ne bi smjela odbiti), ali bez skupljanja bodova i uvida. O tome bi dokaz slala škola svakih 5 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1519 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 18. | Matematika kaže da ova računaica ne može biti destimulativnija! Izvrstan savjetnik bi nakon drugog imenovanja morao odmah po isteku toga imenovanja dobiti trajno zvanje jer je do mirovine preostalo najviše 7-10 godina... Mentor x 2= 10; savjetnik x1 =5, izvrstan savjetnik x 3= 15 - najmanje 35 godina mirovinskog staža!? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1520 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 18. | Trebalo bi promjeniti članak 18. stavak 1. (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. Naime, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja imamo prvi izbor u zvanje redovitog profesora i drugi puta se profesor izabire u trajno u zvanje (kao najviše položajno zvanje). Znači dovoljno je da drugi puta bude izabran u zvanje redovitog profesora i to zvanje zadržava trajno. Zašto se to ne primijeni i na odgojno-obrazovne radnike u sustavu osnovnog/visokog školstva? Zašto "mi" moramo tri puta biti birani u zvanje da bi dobili trajno zvanje, a u sustavu znanosti 2 puta. Ja bih opet rekao da se radi o uštedi na plaćama jer za nas nikad nema novca. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1521 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 18. | Stavak 2. valja nadopuniti riječima "Odgojno - obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža i u trajnom je zvanju mentora ili savjetnika, može napredovati u više zvanje sukladno odredbama ovog Pravilnika." Ovakvom bi se formulacijom jasno dalo do znanja da npr. radnik s 35 godina staža u trajnom zvanju mentora ili savjetnika nije zacementiran u tom zvanju nego može dalje napredovati ako želi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1522 | Mara Rozita Tahirbegović | PRAVILNIK , Članak 18. | S obzirom na to koliko je vannastavnog stručnog rada i usavršavanja potrebno za stjecanje zvanja ono bi odmah trebalo biti trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1523 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 19. | Zahtjev za nazadovanje nema smisla. Stečena zvanja trebala bi se zadržati ako su postignuti bodovni kriteriji jer se time dokazala stručnost. Rok bi trebalo smanjiti jer se ne može napredovati u viši stupanj npr iz zvanja mentor u savjetnik jer nije prošlo navedenih 5 godina u zvanju mentor. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1524 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 19. | Zanima me od kojeg datuma počinje teći rok u kojem se sakupljaju bodovi za obnovu stečenoga zvanja ili napredovanja na sljedeću razinu? Konkretno, moja škola je zahtjev za stjecanjem zvanja mentora poslala u veljači 2017, neposredni uvid u rad bio je u studenom 2017., a promocija u prosincu 2017. Bilo bi pravedno da taj rok teče od veljače 2017. odnosno datuma od kad je škola poslala zahtjev jer se ispostavilo da je zahtjev bio opravdan pa je na kraju i odobren. Ako taj uvjet nije zadovoljen u ovom konkretnom slučaju neopravdano se u obzir ne uzima 10 mjeseci rada u školi. U nekim drugim slučajevima pojedinci su od uvida u njegov rad pa do promocije čekali i do godine dana što bi značilo da se u navedenom primjeru u obzir ne bi uzelo skoro 2 godine njihovog rada u školi! U Tiskanici NA-3 smo kronološki navodili aktivnosti koje su se bodovale u postupku napredovanja. Kronološki prva sljedeća aktivnost u sljedećem postupku napredovanja, a koja dolazi poslije zadnje navedene u Tiskanici NA-3 u prijašnjem postupku napredovanja bi trebala biti odmah bodovana! Rok od 5 godina za obnovu ili sljedeće napredovanje bi trebao teći od dana potvrde ministra prijašnjeg napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1525 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 19. | Predlažem da se u slučaju neispune uvjeta za više zvanje od zatraženog, odgojno - obrazovnom djelatniku dodjeli prvo niže zvanje ako za njega ima ispunjene sve uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1526 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK , Članak 19. | Poštovani, 1. Predlažem da se odgojno-obrazovnom radniku koji je podnio zahtjev za napredovanje u više zvanje a stručno povjerenstvo ili Povjerenstvo za napredovanje utvrdi nedovoljan broj bodova odnosno ne ispunjene neke tražene odrednice da se predloži, omogući obnavljanje u izabrano odnosno niže zvanje. 2. Predlažem da se vrednuju odnosno priznaju bodovi za stručno-pedagoški rad kod obnavljanja zahtjeva za napredovanje od dana zaprimanja zahtjeva i predaje dokumentacije. Primjer: Dokumentacija predana, uvid se čekao godinu dana, promocija još 5 mjeseci. Jesu li kroz ovo vrijeme prikupljeni bodovi "nevažeći"? Želim svima uspješan rad na sveopće zadovoljstvo! S poštovanjem, Janja Škraba-Stanešić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1527 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 19. | Zahtjev za nazadovanje je oksimoronski i nema smisla. Stečena zvanja trebala bi se zadržati ako su postignuti bodovni kriteriji jer se time dokazala stručnost. Rok od 120 dana je odgovarajući. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1528 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 19. | Zahtjev obnavljanja napredovanja za niže zvanje znači zahtjev za nazadovanje. Ni u kojem slučaju nitko ne bi trebao predavati dokumentaciju za nazadovanje. Stečena bi zvanja trebala biti trajna jer su zvanja stečena radom, a taj rad donosi trajne vrijednosti. Eventualno bi bilo prihvatljivo da savjetnik koji nema dovoljno bodova za obnovu savjetništva automatski dobiva opet zvanje mentora a bez uvida i bodova. Osobito bez uvida jer ako je sve propisano ovim pravilnikom uspio postići, što bi se uvidom dokazalo? Da više ne zna izvesti dva sata? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1529 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK , Članak 19. | Članak propisuje obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, a nigdje se ne spominju prava koja se ostvaruju s napredovanjem. Njih svakako treba uvrstiti u pravilnik i jasno definirati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1530 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 19. | Uz svu silu javnih, službenih, agencijskih i školskih e-evidencija, ne bi li trebalo stajati da će se nastavnika obavijestit o isteku zvanja najmanje 120 dana prije roka? Budući da je AZOO eleiminirana ovim prijedlogom Pravilnika, stavak 2. je potpuno izlišan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1531 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 19. | Članak 17. govori o "roku" na koji je djelatnik izabran u zvanje, a članak 19. o "vremenu" na koje je djelatnik izabran u zvanje. Potrebno je nomotehnički ujednačiti izričaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1532 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 20. | Tjedne radne obveze učitelja, nastavnika i stručnih suradnika definirane su Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u OŠ i Pravilnikom o normi u SŠ. Obveza raditi za MZO podrazumijeva prekovremeni rad ili smanjenje nekih zaduženja koje propisuju pravilnici koje sam naveo. Ugovor o radu je sa školom ili školama, ne s Ministarstvom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1533 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 20. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje sukladno odredbama ovoga Pravilnika stječe pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje - treba definirati na što se to točno odnosi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1534 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak 20. - Kako će se to uskladiti s Ugovorom o radu koji sklapamo sa školom? Nejasno je koja su to prava, a koje su obveze. To bi trebalo precizno navesti. Što znači da radnik stječe pravo na rad dijelom radnog vremena? U kojoj mjeri, tko određuje koliko će sati manje imati u nastavi, a više u savjetodavnom radu? Ovaj članak nije jasan ni precizan pa time i nije provediv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1535 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 20. | Predlažemo da se pravo i obveza "na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje" ili detaljnije obrazloži i definira ili izostavi iz članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1536 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 20. | Predlažemo da se iz članka izostavi obaveza rada za potrebe nadležnog ministarstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1537 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak 20. Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi su utvrđene Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi te odgojno- obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje ne može biti obvezan raditi dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1538 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 20. | Tjedne radne obveze učitelja definirane su Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja, te zbog toga odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje ne može biti obvezan na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1539 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 20. | Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi su utvrđene Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi te odgojno- obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje ne može biti obvezan raditi dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1540 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak 20. potrebno dopuniti jer ovako napisan, izgleda kao poziv na besplatan rad a ne na "rad dijelom radnog vremena " jer u rujnu dobijemo definirana tjedna zaduženja na puno radno vrijeme za školsku godinu a već i radimo besplatno produžnu nastavu, jer netko je ima a netko nema uz istu plaću. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1541 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak 20. Treba potpuno izbaciti. S obzirom da odgojno-obrazovni radnici rade na temelju ugovora o radu sklopljenog sa školskom ustanovom, upitno je na temelju koje osnove će dio radnog vremena raditi za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1542 | Ivica Gregurec | PRAVILNIK , Članak 20. | Čl. 20. obrazložiti Što ako odgojno-obrazovni djelatnik ne bude izaban prema natječaju koji je za te poslove raspisalo MOO u vremenu do ponovnog podnošenja zahtjeva za naredovanje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1543 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 20. | Totalno je neprihvatljivo obvezati na rad za potrebe ministarstva, a da se pri tom ne definiraju obim i vrsta poslova, satnica i cijena rada, uvjeti i obveze... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1544 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak je potrebno izbaciti. Niti je navedeno što raditi, niti za koje vrijeme, niti kako će biti plaćeno. Većina nastavnika i stručnih suradnika koji napreduju u više zvanje rade puno radno vrijeme. To znači da svaki rad za ministarstvo bi bilo prekovremeno. A o kakvom bi se poslu radilo? Što ćete mene kao profesora engleskog jezika zvati da vam prevodim, po mogućnosti besplatno, jer sam ionako vaša zaposlenica, pa mi je to u radnoj obvezi. Gadljivo! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1545 | Marija Pustišek | PRAVILNIK , Članak 20. | Komentar uz članak 20. Članak 20. treba potpuno izbaciti. Što znači da djelatnici napredovali u zvanje imaju obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe ministarstva? Kada, koliko dugo, koji poslovi? Kad se netko u Ministarstvu sjeti može nas pozvati i dati da radimo što?, za koju naknadu?, za koji vremenski period?, što je s našom redovnom satnicom? - umanjuje li se za vrijeme rada u Ministarstvu? Naravno za to vrijeme ne možemo skupljati bodove. Ne mogu se oteti dojmu da je ovaj Pravilnik težnja da se broj napredovanja desetkuje, da se svi mi potpuno obeshrabrimo i odustanemo od same pomisli da napredujemo. A trebalo bi biti upravo suprotno, Pravilnik bi nas trebao potaknuti i ohrabriti u nastojanjima za napredovanjem. Preskupi smo državi? Dakle, mogu zaključiti da se ovdje radi o obvezi koja ukida prava.Stoga se ovaj članak treba izbaciti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1546 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 20. | Člankom 8 nije regilurano koliko će bodova dobiti za uživanje tog prava i izvršavanje obveze, osim ako se ne radi o prvoj podkategoriji zadnje kategorije. U tom slučaju je prije svega jedan bod po godini premalo, a kriteriji bodovanja k tomu u velikoj mjeri oduzimaju mogućnost napredovanja kolegama koji se predlažu za napredovanje prvi put. Naime, mentorstvo studentima i pripravnicima ovim Pravilnikom MORAJU prihvaćati kolege koji su već promovirani; raditi za Ministarstvo smiju (i moraju) samo oni koji su već promovirani, što znači da onima koji se prijavljuju prvi put ostaje pisanje i objava članaka, mentorstvo učenicima (a stručni suradnici ne mogu niti to), dakle Pravilnik je usmjeren samo i isključivo na one koji obnavljaju status, a koje pak obespravljuje na mnoge druge načine, između ostalih i ovim člankom. Budući da radom za Ministarstvo osoba nije u isto vrijeme u mogućnosti izvršavati ostale obveze koje mu/joj nalaže ovaj Pravilnik, kao niti sudjelovati u ostalim aktivnostima koje donose bodove za napredovanje, rad za Ministarstvo bi trebao nadoknađivate te, potencijalno izgubljene bodove i to s više od jednog boda po godini. Nadalje, nigdje nije regulirano kolika je novčana naknada za rad za Ministarstvo, kao niti što znači "dijelom radnog vremena"? Kojim dijelom? Dosadašnja satnica se time smanjuje ili se pak povećava, ali za istu plaću i gotovo bez bodova. Ako bi tomu bilo tako, onda se ovdje ne radi o pravu i obvezi, već o obvezi koja ukida prava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1547 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 20. | S obzirom da odgojno-obrazovni radnici rade na temelju ugovora o radu sklopljenog sa školskom ustanovom, upitno je na temelju koje osnove će dio radnog vremena raditi za potrebe ministarstva nadležnog za obrazovanje (hoće li sklapati novi ugovor o radu, hoće li taj rad ući u njihovo zaduženje, je li riječ o prekovremenom radu ili će sklapati ugovore o djelu/ugovore o autorskom djelu za te dodatne poslove?). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1548 | Karolina Burek Bilokapić | PRAVILNIK , Članak 20. | Broj sati edukacije kolega i studenata (6, 8 i 10 sati godišnje) je previsok, treba ga smanjiti, predlažem na pola (3, 4 i 5). Nejasno je što je kolegijalna podrška i kako je evidentirati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1549 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 20. | Koja su to prava koja nastavnik stječe? U narednim člancima navedene su obveze. Pravo bi moglo biti umanjenje norme neposrednog nastavnog rada za 2 (mentor), 4 (savjetnik) odnosno 6 sati (izvrsni savjetnik). Stalno se zaboravlja da nastavnici u napredovanju naprosto rade više radnih sati, a za taj rad koriste svoje slobodno, osobno, privatno, obiteljsko vrijeme (večeri i kasni noćni sati, subote, nedjelje, državni blagdani i praznici – provjerite na online logiranjima, pa čak i vrijeme ovoga posta). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1550 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 20. | Potpuno neprihvatljiv članak sve dok precizno ne definira obim i vrstu radne obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1551 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 20. | Članak 20. Potrebno je detaljnije definirati do koliko sati radnik ima obvezu raditi za potrebe ministarstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1552 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 20. | Totalno je neprihvatljivo unaprijed obvezivati na rad za potrebe ministarstva a da se pri tom ne definiraju obim i vrsta poslova, satnica i cijena rada, uvjeti i obveze! Ovo je na razini robovlasničkih odnosa i za svaku osudu! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1553 | MARGARETA GAŠPAROVIĆ | PRAVILNIK , Članak 20. | Nije prihvatljivo obvezati se na rad za koji ne znamo kakav je, kolik je i u koje vrijeme se obavlja. Ovako kako je napisan članak dozvoljava da nas pozivate za raznorazne poslove, npr pakiranja, čišćenja, prepisivanja....kako vam se svidi, i to u neograničenom opsegu, pa čak i u vrijeme našeg godišnjeg. Članak ne treba precizirati nego izbaciti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1554 | Marija Banić | PRAVILNIK , Članak 20. | U potpunosti je neizvedivo 6, 8 ili 10 sati godišnje educirati kolege na navedenim razinama uživo ili online, jer u školi učitelj tijekom 4 godine može održati do 2 predavanja kako bi i ostali učitelji i stručni suradnici došli na red, a isto tako i na ŽSV. Od mentora treba tražiti 2 predavanja tijekom 4 godine, od savjetnika 4, a višeg savjetnika 6 predavanja tijekom 4 godine, a ne godišnje. Što se tiče sudjelovanja u projektima tu bi bilo dobro povećati sudjelovanje u projektima: učitelj mentor 2 projekta godišnje, učitelj savjetnik 3 projekta godišnje, a viši savjetnik 4 projekta godišnje, a ne za sve 3 kategorije jednako. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1555 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 20. | 1. Što se tiče obaveze mentora i savjetnika da određeni broj sati dijele znanje u različitim oblicima, ne mislim da je Pravilnik dobro definirao obavezu dijeljenja znanja. Kolegice mentorice u svakoj su školi sa mnom itekako puno razgovarale i pomagale mi u radu. Zar to ne vrijedi ako nije na nekom skupu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1556 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 20. | U vezi s obaveznom edukacijom, nije jasno je i riječ isključivo o edukaciji u organizaciji AZOO i MZO ili su u redu i drugi seminari, radionice i sl. i na koji način sam korisnik unosi te podatke u svoj portfolio (i što se od toga priznaje?). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1557 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 20. | 1. Ne slažem s s obavezom učitelja koji napreduju u zvanju da objavljuju besplatne obrazovne sadržaje kao ni s bodovanjem besplatnog dijeljenja obrazovnih sadržaja. Također, ni tu nije definirano je li riječ o dijeljenju na platformama koje MZO odobrava, ili i na raznim mrežnim stranicama kakvih ima mnoštvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1558 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 20. | Zanima me koji je to dio radnog vremena, očito se ne zna da su obrazovni djelatnici već sad pretrpani takozvanim ostalim poslovima ( koje rade i prekovremeno, pa im se ništa ne plati), znači li to prekovremeni rad, kako će se to regulirati? Potrebno je točno navesti na što se to misli. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1559 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 20. | Potrebno je točno specificirati na što se ovdje misli. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1560 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 20. | Potrebno je precizirati na što se misli. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1561 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 20. | Pored navođenja prava i obveze rada za MZO, potrebno je specificirati kako će se isto uklopiti u radne obveze koje se specificiraju na početku nastavne i školske godine. Ukoliko bi rad za MZO prelazio ugovoreno radnov rijeme i zadiralo u prava radnika, kako i na koji način će se to regulirati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1562 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 20. | Koliki je taj "dio" radnog vremena? 10 sati? Polovica radnog vremena? 39 sati tjedno? Potrebno je detaljnije definirati do koliko sati radnik ima obvezu raditi za potrebe ministarstva kad se to od njega zahtijeva, a od koliko sati to može, ali uz prethodnu suglasnost samog radnika i ravnatelja škole kao odgovorne osobe poslodavca. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1563 | ŽELJKA DIJANIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje su poprilično ambiciozne, a u realnosti će biti i teško ostvarive, naročito za kolege u manjim sredinama ili gdje ima jako puno mentora i savjetnika. Naravno, ne smatram da ih treba posve odbaciti nego malo ublažiti (da ne izgubimo doista izvrsne kolege). Predlažem da se broj sati educiranja kolega i broj sudjelovanja u projektima ne iskazuje na godišnjoj razini, već u cjelokupnom mandatu od 5 godina (npr. za mentora 20 sati , za savjetnika 30 sati i za izvrsnog savjetnika 40 sati edukacija kolega ukupno u 5 godina). Za sudjelovanje u projektima predlažem barem 3 sudjelovanja u tih 5 godina! Jedan po svakoj godini je teško kvalitetno izvedivo toliko godina zaredom (moglo bi doći do zasićenja i posljedično pada kvalitete rada na projektu). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1564 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 21. | pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online) Što je kolegijalna podrška i kako se mjeri odnosno dokazuje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1565 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 21. | ◊ objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak, Ovime će se stvoriti zavidna zbirka obrazovnih sadržaja, ali zašto bi itko to radio besplatno? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1566 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Neke od navedenih obveza mentora teško se mogu realno ostvariti. U školama gdje ima veći broj mentora i savjetnika to bi značilo da se svako malo treba sazivati Učiteljsko odnosno Nastavničko vijeće kako bi oni mogli održati predavanje ili radionicu. Još je teže sa ŽSV-ima. Većina ŽSV-a održava se 2-3 puta godišnje i jednostavno je fizički nemoguće da svi mentori i savjetnici u jednoj godini pripreme neko stručno usavršavanje. Stoga predlažem 6 sati u 5 godina (koliko traje mandat zvanja). Također je dvojbeno uvjetovati rad na projektima. Nemaju sve škole jednake mogućnosti sudjelovanja u projektima, puno ovisi o volji i entuzijazmu ravnatelja žele li to ili ih to ne zanima. Protiv sam uvjeta objavljivanja besplatnog digitalnog sadržaja. Služenje IKT-om nikako automatski ne znači da je netko odličan nastavnik. Ima ih odličnih koji se time malo služe ili se nimalo ne služe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1567 | Sanja Ivanac | PRAVILNIK , Članak 21. | Poštovani, moram Vam najaviti da baš zbog ove stavke članka 21.: "Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja: najmanje 6 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online)." jako puno kolega već sada odustaje od produženja mentorstva/savjetovanja, čini nam se nemoguće toliko sati odraditi u edukacijama kolega. Kolege se neće odazvati na takva educiranja. Jednostavna računica ako u jednoj školi ima 5 mentora i svi oni na godišnjoj razini moraju odraditi 6 sati, to je u najboljem slučaju 5x6=30 sati ukoliko svi u isto vrijeme sudjelujemo. Naravno da postoji puno više opcija ali ovaj se članak čini kao kažnjavanje kolega nastavnika koji nisu zainteresirani za napredovanje s našim primjerima dobre prakse i čini se da ćemo sami sebi držati predavanja! I tko će kolegama odrediti na moraju dolaziti na takve edukacije? Drugo velika većina nas nema opciju educirati studente nastavničkih studija pošto ne postoje u gradu u kojem živimo i radimo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1568 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1569 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 21. | Smatram da je puno 6 sati godišnje educirati kolege jer u nekim školama ima više radnika u zvanju pa bi to na školskoj razini bilo teško izvedivo. Ako bismo te edukacije usmjerili na županijska stručna vijeća, dogodila bi se ista situacija jer je broj edukacija koje se organiziraju nesrazmjeran broju radnika u zvanju. Nema jasnih kriterija po kojima bi jedan radnik u zvanju zaslužio priliku za izlaganje, a drugi ne. Predlažem: brojku "6" zamijeniti brojkom "3" Kako provjeriti pružanje kolegijalne podrške? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1570 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 21. | Nije prihvatljivo propisivati mentorima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanja u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1571 | Emilija Dodig | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21; 22; 23; Predlažem izbrisati obvezu od najmanje 6/8/10 sati educiranja kolega, studenata itd. Predavanja i radionice se ionako dokazuju potvrdama sa stručnih usavršavanja i na taj se način boduju. Što ako netko nema priliku nekoga educirati? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1572 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 21. | Objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak - kako Pravilnik definira DOS? Netko može napraviti scenarij učenja, netko prezentaciju s tri slajda... Koji su kriteriji? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1573 | Smiljana Perić | PRAVILNIK , Članak 21. | ◊ najmanje ... sati godišnje educirati .. Vrlo problematičan broj sati koje godišnje treba provesti educirajući druge. Kako se to evidentira? Što se sve smatra dijeljenjem primjera dobre prakse (ako podijelimo svoju pripremu sa jednim sustručnjakom računa li se to u sate. I koliko sati se može na to dobiti? ◊ pružati kolegijalnu podršku na školskoj .... Na koji način je predviđeno mjerenje vremena provedenog u pružanju kolegijalne podrške. ◊sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, .... Riječ projekt je previše općenita. Što se sve može računati u projekt? Je li projekt npr. izrada ukrasa za humanitarni sajam? Ima li to ikakve veze sa strukom? ◊ objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak, Treba li taj digitalni sadržaj biti recenziran i tko to radi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1574 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK , Članak 21. | Komentar na članke 21., 22. i 23. Jasna mi je potreba propisivanja obveza za učitelje koji su napredovali u neko od zvanja, no za vjerovati je da će svaki kolega koji je napredovao u neku od razina zvanja željeti zadržati ili unaprijediti svoj status te će već samim time što mora prikupiti bodove odrađivati većinu od ovoga što je navedeno pod obvezama. Nadalje, postavlja se pitanje što će se dogoditi ako učitelj u zvanju ne odradi sve što je propisano ovim člancima, hoće li mu nakon prve godine biti uskraćeno zvanje ili će se nakon pet godina sve vrednovati kroz nove bodove itd. U osnovi mislim da ovakvo propisivanje obveza je nepotrebno. Ako se već stvarno moraju propisati obveze treba jako voditi računa o stvarnim mogućnostima njihova ostvarivanja za kolege u raznim strukama i raznim područjima RH. Propisivanje i normiranje nekih aktivnosti na godišnjoj razini je vrlo nezahvalno i ako se takovo normiranje čini onda neka bude na petogodišnjoj razini. Mislim da zahtijevati od učitelja da nešto moraju besplatno objaviti nije dobro iako u praksi većinom i objavljujemo besplatno, ali to propisati… Broj sati educiranja i davanja kolegijalne podrške itd. je teško mjerljivo a pogotovo ne u satima. Sudjelovanje u projektima, u pravilu ne ovisi samo mentorima, savjetnicima već o spremnosti škole da sudjeluje u projektu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1575 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članak 21. | ŽSV pedagoga Izbrisati „pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online)“. Što znači "kolegijalna podrška" i kako je vrednovati? Izbaciti obvezu osobama koje su napredovale da moraju jednom na godinu sudjelovati u najmanje jednom projektu (čl. 21., 22. i 23.), tim više što je u članku 8. sudjelovanje u projektima već vrednovano. Izbrisati odredbu objave besplatnog i javno dostupnog digitalnog obrazovnog sadržaja kojega bi trebalo objaviti na nekom portalu. Ovo je već vrednovano u članku 8. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1576 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21. Ovaj članak valja precizirati jer je potpuno nejasan. Kako će se evidentirati kolegijalna podrška i tko će biti u obvezi izvještavati o tomu? Kako će se evidentirati sudjelovanje na e-Savjetovanjima. Riječ "sudjelovati" ne sadrži u sebi kategoriju mjerljivosti pa bi onda valjalo vrednovati jedan komentar jednako kao i pedesetak komentara bez obzira na sadržaj komentara. Projekti često ne ovise o volji pojedinca, nego ustanove provode ili ne provode projekte. Zašto bismo trebali objaviti besplatno dostupan obrazovni sadržaj? Znači li to da će Povjerenstvo odigrati Kahoot, pogledati PowToon ili PowerPoint prezentaciju? Što je cilj obveze objave besplatnog digitalnog sadržaja? Ako se pozovemo na drugi od osam skupova ishoda učenja Okvira,odnosno na stvaranje materijala za učenje i poučavanje, onda bi udžbenici trebali postati izborni, a ne obvezni. Zašto nije predviđeno i prihvaćanje mentorstva učiteljima na stručnom ispitu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1577 | Hrvatska mreža školskih knjižničara | PRAVILNIK , Članak 21. | Potrebno je definirati što je to točno "besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj" i koji su kriteriji njegova vrednovanja i izrade jer s jedne će strane biti moguće izraditi digitalni udžbenik, a s druge kratku prezentaciju pa je vrlo upitno možemo li jedno i drugo svrstati pod istu obavezu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1578 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21, 22 i 23. Odgojno-obrazovni djelatnici koji žive u manjim sredinama stavljaju se u neravnopravan položaj ukoliko u njihovim sredinama nema prilika za angažmanom kakav se navodi u člancima. Nije pojašnjeno koje su posljedice (i ima li ih) ukoliko odgojno-obrazovni djelatnik ne ispuni obaveze iz ovih članaka te može li dalje napredovati (nakon 5 godina). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1579 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 21. | Nije jasno kako će kandidat dokumentirati sudjelovanje na e-savjetovanjima te smatra li se slaganje/neslaganje s pojedinim komentarom na e-savjetovanju također sudjelovanjem (ono je anonimno). Napominjemo da je sudjelovanje u projektima često odluka vodstva škole te se odgovornost nepotrebno prebacuje na sve odgojno-obrazovne radnike jednako. Također škole, ovisno o regiji u kojoj se nalaze, imaju različite mogućnosti za sudjelovanje u projektima. Napominjemo da se ovim pravilnikom podrazumijeva da je zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika istovjetno mentorstvu pripravnicima i/ili studentima. Mentorska podrška pripravnicima i studentima zahtjeva dodatne kompetencije rada s odraslima koje se ne predviđaju ovim pravilnikom. Smatramo da ovaj segment sustava treba biti reguliran drugim pravilnicima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1580 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 21. | Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. Je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? (odnosi se i na članke 22. i 23.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1581 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 21. | Za stjecanje zvanja mentora, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 5. ovog Pravilnika prikupiti bodove iz najmanje četiri od deset kategorije, a jedina obvezna kategorija je Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati mentorima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1582 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21. Prema nacrtu Pravilnika, uvjeti za mentorstvo su prikupljenih 30 bodova iz četiri kategorije, a obveze su prikupljanje bodova iz pet kategorija. Ovakvim definiranjem uvjeta za napredovanje u zvanje mentora i obvezama koji iz toga proizlaze doći će do toga da će učitelji skupiti puno veći broj bodova od predviđenih, ali neće moći napredovati u više zvanje radi ograničenja. Znači, odgojno- obrazovni radnik ne može birati u kojim će područjima unaprijediti svoj rad sukladno već mu ovaj pravilnik to nameće. Što točno znači pružati kolegijalnu podršku, tj. kako se ona evidentira? Na koji će se način provjeravati sudjelovanje u e- savjetovanju? MZO Pravilnikom traži od odgojno- obrazovnih radnika sudjelovanje u e- savjetovanju i istovremeno ne prihvaća njihov doprinos u e- savjetovanju. Ključ uključivanja odgojno- obrazovnih radnika u e- savjetovanja o dokumentima iz područja obrazovanja nije obveza u smislu ovog Pravilnika već uvažavanje mišljenja odgojno- obrazovnih radnika, što nije bio slučaj u dosadašnjim e- savjetovanjima. Propisane obveze iz alineje 1 nisu samo neprovedive, nego bi to značilo da će na županijskim stručnim vijećima priliku za organiziranje predavanja i radionica imati samo odgojno- obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1583 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 21. | Alineja 3 - projekt može trajati više godina, predlažem smanjiti broj na 3 tijekom 5 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1584 | Ivana Orešić | PRAVILNIK , Članak 21. | Zašto učitelji ne trebaju biti plaćeni za svoj posao? Zašto bismo morali objaviti besplatan obrazovni sadržaj? Uvjetuje li se recimo i znanstvenicima objavljivanje znanstvenog rada u časopisu koji je besplatan tj. je li uopće bitno plaćanje, ili bi trebala biti bitna kvaliteta? Zašto je onda kod učitelja bitno samo to da je besplatno? I zašto uopće uvjetovati pisanje rada - mi nismo znanstvenici! Dok pišemo radove mi ne radimo sa svojim učenicima, a to je ono što bi trebalo biti bitno. Nadalje, zašto se učitelje koji su napredovali u zvanju opterećuje s više od 40 sati rada? I to rada koji nije njegova primarna djelatnost! Učitelje bi trebali educirati - metodičari znanstvenici, stručnjaci sa sveučilišta i instituta, savjetnici iz agencija. Učitelji su tu da educiraju - učenike! I ako netko od njih želi ili ima mogućnosti podijeliti s drugima primjere dobre prakse, to bi mu se svakako trebalo omogućiti, pa i nagraditi dodatnim bodovima, ali staviti tako nešto kao uvjet? I to što je veće zvanje, to više dodatnih sati rada! A za svaku edukaciju potrebna je višednevna priprema (ukoliko se želi pripremiti kvalitetna edukacija). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1585 | Martina Belković | PRAVILNIK , Članak 21. | Kako će se dokazati pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini? Smatram da treba dodati tekst na kraju 1. obveze (najmanje 6 sati educirati kolege....): “ukoliko to od njega bude zatraženo”. Ovako ispada da mentori i savjetnici moraju sami organizirati edukacije za kolege. O projektima ne odlučuje sam nastavnik, nego ravnatelj. Možda se i ovdje može dodati: “ukoliko to od njega bude zatraženo” | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1586 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 21. | Prema nacrtu Pravilnika, uvjeti za mentorstvo su prikupljenih 30 bodova iz četiri kategorije, a obveze su prikupljanje bodova iz pet kategorija. Ovakvim definiranjem uvjeta za napredovanje u zvanje mentora i obvezama koji iz toga proizlaze doći će do toga da će učitelji skupiti puno veći broj bodova od predviđenih, ali neće moći napredovati u više zvanje radi ograničenja. Znači, odgojno- obrazovni radnik ne može birati u kojim će područjima unaprijediti svoj rad sukladno već mu ovaj pravilnik to nameće. Što točno znači pružati kolegijalnu podršku, tj. kako se ona evidentira? Na koji će se način provjeravati sudjelovanje u e- savjetovanju? MZO Pravilnikom traži od odgojno- obrazovnih radnika sudjelovanje u e- savjetovanju i istovremeno ne prihvaća njihov doprinos u e- savjetovanju. Ključ uključivanja odgojno- obrazovnih radnika u e- savjetovanja o dokumentima iz područja obrazovanja nije obveza u smislu ovog Pravilnika već uvažavanje mišljenja odgojno- obrazovnih radnika, što nije bio slučaj u dosadašnjim e- savjetovanjima. Propisane obveze iz alineje 1 nisu samo neprovedive, nego bi to značilo da će na županijskim stručnim vijećima priliku za organiziranje predavanja i radionica imati samo odgojno- obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1587 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 21. | Napominjemo da je sudjelovanje u projektima često odluka vodstva škole te se odgovornost nepotrebno prebacuje na sve odgojno-obrazovne radnike jednako. Također škole, ovisno o regiji u kojoj se nalaze, imaju različite mogućnosti za sudjelovanje u projektima. Odgojno-obrazovni djelatnici koji žive u manjim sredinama stavljaju se u neravnopravan položaj ukoliko u njihovim sredinama nema prilika za angažmanom kakav se navodi u člancima. Nije pojašnjeno koje su posljedice ukoliko odgojno-obrazovni radnik ne ispuni obaveze iz ovih članaka te može li dalje napredovati (nakon 5 godina). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1588 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 21. | Ne uvjetovati sudjelovanje u projektima jer neke škole možda i ne provode projekte. Smanjiti broj sati edukacije. Možda neko područje nema stručne novine i nije moguće objaviti stručne članke te to isto treba izbaciti kao i sudjelovanje na e-Savjetovanjima. Svaki učitelj koji želi napredovati će ionako se potruditi raditi kako bi opet stekao pravo na napredovanje ili obnovu istog, članak 8. Ti učitelji često rade i puno više od članka 8. pa im se to ne prizna jer nije na popisu. Smatram da zato nije potrebno propisivati obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1589 | INES JANČULA | PRAVILNIK , Članak 21. | Zašto nametati dužnosti mentorima? Već je jasno da se bodovi moraju skupiti i svi se trude pri tome te je ovaj članak u potpunosti nepotreban. Kako ste zamislili tih 6 sati godišnje? Kad ćemo svi doći na red na svojim aktivima koji su tako rijetki? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1590 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 21. | Ima smisla nastavnicima koji su stekli određeno zvanje odrediti neke uvjete koje trebaju obaviti, ali nije jasno ako to ne obave ne mogu li ponovno napredovati ili koja je druga "kazna"? S druge strane da bi bilo smisleno te obaveze ne mogu biti iznad ugovorenog radnog vremena već unutar godišnjeg rješenja (inače bi osobe koje su napredovale za veću plaću morale i više vremenski raditi, a onda to napredovanje zapravo nije nagrađeno), a to onda znači da će im se u rješenjima neki drugi poslovi morati umanjiti,a tada je upitno mogu li s ostalim umanjenim satima stići odraditi poslove koji im donose bodove ili će morati raditi za to iznad ugovorenog radnog vremena - što nas opet dovodi do zaključka da se za uvećanje plaće zbog zvanja mora raditi vremenski više, pa tako da uvećanje plaće zapravo to nije već dodatno plaćeni rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1591 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 21. | Propisani uvjeti u ovom članku dodatne su obveze kandidatu koji ih mora izvršiti uz potrebno prikupljanje bodova propisanih u članku 8. Nejasno je hoće li se kandidatu bodovati educiranje kolega s 1 bodom u vidu predavanja i radionica na školskoj razini kako je propisano člankom 8. ili će se bodovi moći zbrajati nakon propisanih 6 sati? Pitanje je kako će kandidati realizirati 6 sati godišnje educirajući kolege uzme li se u obzir da u nekoj školi, primjerice, ima najmanje 5 djelatnika koji su u zvanju mentora ili savjetnika? Kako će svi stići ispuniti svoje obveze uz sve druge obveze vezane za nastavu, izvannastavne aktivnosti, razredništvo, možebitni rad u više škola i dr. Nejasno je što podrazumijeva "dijeliti primjere dobre prakse" i "pružati kolegijalnu podršku" jer se ne navode nikakvi objektivni kriteriji po kojima će se vrednovati što je primjer dobre prakse, što je kolegijalna podrška i, na kraju krajeva, kako to dokazati. Ne navodi se što će se uzimati u obzir pod objavom javnog i besplatno dostupnog digitalnog sadržaja i na kojim mjestima se on treba objaviti da bi se smatrao izvršenjem ove dužnosti. Naravno, pitanje je i hoće li se to bodovati prema članku 8. ili je isključivo obveza koja dolazi sa stjecanjem zvanja. Smatram da prihvaćanje mentorstva pripravnicima i studentima ovdje treba dodatno pojasniti jer što će se dogoditi ako tijekom 5 godina to ne bude zatraženo od kandidata? Znači li to da nije ispunio svoje obveze ili će se tolerirati objektivna situacija da nemaju svi jednake mogućnosti biti mentori studentima ili pripravnicima (fakulteti ne šalju studente, ne zapošljavaju se pripravnici)? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1592 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21: U članku 8. su precizno navedeni svi uvjeti, te je ovaj članak nepotreban. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1593 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak je potpuno nepotreban, jer su u člancima 5., 6., 7. i 8. već navedeni uvjeti za napredovanje, a iz njih samih proizlaze obaveze za daljnje, isto ili više napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1594 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 21. | Predlažem da se mentorima i savjetnicima ne nameću aktivnosti koje moraju obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Posebice problematičnim ovdje mi se čini sudjelovanje u projektima. Primijetite da je prethodnim člancima pravilnika već definirano skupljanje bodova iz različitih kategorija i svaki nastavnik bi trebao dobiti priliku odabrati područja u kojima će se dokazivati i usavršavati više. Jasno mi je da želite postrožiti kriterije za napredovanje, ali razmislite neće li svi ovi uvjeti (poglavito i u dotičnom članku) dovesti nastavnike koji žele napredovati u situaciju da ganjaju bodove i rade projekte a zanemaruju rad u redovitoj nastavi. Svatko tko je ikad sudjelovao u ozbiljnijem međunarodnom projektu zna da ne može računati na redovito obavljanje svih primarnih nastavničkih obaveza za vrijeme trajanja projekta (zbog stzudijskih posjeta, sastanaka, vrednovanja, provođenja aktivnosti projekta i slično). Predlažem barem brisanje projekata i objavljivalnje digitalnih sadržaja iz ovog članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1595 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK , Članak 21. | Najmanje 6 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). Nije dovoljno precizirano na koji način učitelj dokazuje da je pružao kolegijalnu podršku na školskoj ili ostalim razinama i u kojoj količini i što to zapravo znači ? Sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnji – smatram da nije korektno niti moralno učitelje obavezivati sudjelovanjem u projektima pogotovo iz razloga što prema već navedenome učitelj ne mora imati bodove iz svih kategorija, niti je sudjelovanje u projektima njegov primarni posao. Glavni posao učitelja mentora bi trebao biti unaprjeđivanje kvalitete nastave i uvođenje pripravnika u učiteljski posao. Uvjetovanje učitelja za sudjelovanjem u projektima posljedično bi dovelo do pada kvalitete same nastave koja po ovome na neki način (zbog očite namjere skupljanja bodova ) pada u drugi plan ( treba uzeti u obzir i često izbivanje učitelja mentora s nastave zbog potreba realizacije raznih projektnih aktivnosti u koje je uključen). Iz perspektive roditelja mogu se čuti komentari da su roditelji često nezadovoljni radom učitelja koji je angažiran raznim projektima izvan nastave upravo iz razloga što je često odsutan i/ili malo vremena posvećuje učenicima, provjerama učeničkih radova, domaćih zadaća i dr. . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1596 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 21. | Predlažemo smanjenje broja sati godišnje edukacije 6/8/10. Trebalo bi doraditi što se smatra pod „educirati kolege“ i kako to dokazati. Npr. kao će ovaj uvjet zadovoljiti konkretna postojeća 3 savjetnika i 6 mentora na području naše županije, a ŽSV se okuplja tri puta godišnje? Realizacija zadanih sati za radionice na godišnjoj razini je neodrživa. Zanima nas pobliže gdje se objavljuju i o kakvim bi se digitalnim sadržajima trebalo raditi. Može li stranica škole biti mjesto gdje ćemo objavljivati stručne članke ili digitalni sadržaj? Je li dovoljno objaviti digitalni sadržaj u svom kolegiju na Loomenu ? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1597 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21. Predlažem: Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 10 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje dva projekta na školskoj razini ili jednom projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini - objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan obrazovni sadržaja ili stručni članak. Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini. Definiranje na godišnjoj razini podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu različitih aktivnosti nastavnika tijekom svake školske godine, a za tim nema potrebe. Ako će se učitelji kontinuirano fokusirati na rad izvan nastave, neće moći zadržati kvalitetu rada u razredu, a to bi ipak trebalo biti najvažnije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1598 | Silvana Mirić | PRAVILNIK , Članak 21. | Smatram da se dužnost mentora edukacije najmanje 6 sati godišnje ne bi smjela ograničiti na godišnju razini već kroz čitavo vrijeme trajanje zvanja. Također bi taj broj trebao biti manji. Isto tako kako evidentirati i dokazati kolegijalnu podršku na školskoj razini i primjere dobre prakse koje izmjenjujemo sa svojim kolegama na razini škole (papirnati oblik i usmeno). Treba definirati kada je ispunjen uvjet sudjelovanja na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja. Također bi trebalo točno definirati kakvi projekti ulaze u bodovanje i kako ih dokazati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1599 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 21. | Podržavamo da odgojno obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje mentora imaju i obveze. Za stjecanje zvanja mentora, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 5. ovog Pravilnika prikupiti bodove iz najmanje četiri od deset kategorije, a jedina obvezna kategorija je Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati mentorima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1600 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1601 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23. Slažem se da bi djelatnici koji su napredovali u zvanju trebali pružati pomoć kolegama studentima i sl., ali to bi trebalo sustavno organizirati te bi se tada moglo i evidentirati i pratiti. Postavlja se pitanje kako će djelatnici iz manjih sredina, s manjim brojem sustručnjaka ili škola gdje ih ni nema, izvršavati navedene obveze te hoće li morati sami smišljati kako i gdje održati edukacije iako možda kolege za njih ne budu imali interesa. Svakako treba navesti da se pomoć i edukacije ne smiju odbiti, ali ih ne uvjetovati jer postoji mogućnost da iz objektivnih razloga negdje neće moći biti ostvarene. Također, obaveze bi trebalo definirati u vremenu trajanja zvanja, a ne godišnje te bi trebale trajati jednako za sva zvanja: 30 sati u 5 godina. Ne treba uvjetovati sudjelovanje u projektu svaku godinu. Time se s kvalitete skreće na kvantitetu, što je lajtmotiv cijelog ovog Pravilnika. Za dokazivanje kvalitete rada djelatnika, dovoljno je uvjetovati ostvarivanje određenog broja bodova iz određenog broja kategorija. Sudjelovanje u projektima je tamo navedeno te nosi određene bodove, ali ga ne treba posebno isticati, posebno ne na godišnjoj razini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1602 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1603 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 21. | Predlažemo prvu stavku obveza podijeliti na više jer ovako nije jasno je li tih 6 sati za sve navedeno ukupno ili je 6 sati godišnje za edukaciju kolega. Kako će se mjeriti dijeljenje dobre prakse, pružanje kolegijalne podrške te kako će se kontrolirati je li netko bio zatražen za mentorstvo studenata pa nije prihvatio. Dakle, ako je to obveza, onda mora postojati i način realizacije i kontrola. Ukoliko ova obveza ostaje, onda predlažemo da koordinaciju dijeljenja dobre prakse i pružanje kolegijalne podrške treba voditi na školskoj razini stručni suradnik, na županijskoj voditelj županijskog stručnog vijeća te na državnoj nadležni savjetnik za predmetno područje/struku. Smatramo da kriterij vezan uz prihvaćanje mentorstva studentima nije moguće provjeriti stoga predlažemo da se to briše. Kod sudjelovanja u projektima, predlažemo dodavanje „Sudjelovanje u razvojnim aktivnostima škole (to ima svaka škola i odnosi se na sve aktivnosti koje su navedene u školskim kurikulumima, te i oni koji nemaju u svojoj školi projekte mogu kao osobe koje su napredovale u zvanju pokrenuti razvojnu aktivnost ili projekt). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1604 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1605 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Što je točno digitalni obrazovni sadržaj i gdje može biti objavljen? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1606 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Ako dijelim dobru praksu pisanim putem, koliko to vrijedi sati? Onoliko koliko mi je trebalo da to napišem ili onoliko koliko nekome treba da to pročita ili 45 minuta ako je opisan jedan školski sat? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1607 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Što znači pružati kolegijalnu podršku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1608 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za vrijeme trajanja zvanja, a ne na godišnjoj razini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1609 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Zašto bi netko morao prihvatiti mentorstvo svakom pripravniku i studentu, pa makar ih bilo i 100 u godini? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1610 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Na koji način će se procjenjivati ispunjava li netko zahtjev o sudjelovanju na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1611 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 21. | Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini. Definiranje na godišnjoj razini podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu različitih aktivnosti nastavnika tijekom svake školske godine, a za tim nema potrebe. Također, smatram da zahtijevani broj sati i projekata treba smanjiti. Ako će se učitelji kontinuirano fokusirati na rad izvan nastave, neće moći zadržati kvalitetu rada u razredu, a to bi ipak trebalo biti najvažnije. Također, učitelj koji godinama sudjeluje u brojnim aktivnostima i projektima treba vrijeme pauze i smanjene aktivnosti radi smanjenja stresa i izbjegavanja izgaranja na poslu. Također smatram da se za obavezu trebaju vrednovati svi objavljeni besplatno dostupni sadržaji, a ne samo digitalni sadržaji (na primjer: materijali za timski rad, formativno vrednovanje ili obrnutu učionicu, koji ne moraju biti digitalni materijali). Predlažem: članak 21. Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 10 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje dva projekta na školskoj razini ili jednom projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini - bjaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan obrazovni sadržaja ili stručni članak | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1612 | Josipa Mitar | PRAVILNIK , Članak 21. | 3. točka-sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini . Izostaviti godišnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1613 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 21. | U Čl.21 smatram da je potrebno revidirati najmanji broj sati godišnje edukacije kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija,.... koji su u ovom članku propisani na 6 sati godišnje. Smatram kako svi učitelji/nastavnici neće biti u ravnopravnom položaju i neki uopće neće imati priliku ispuniti ovaj uvjet. Smatram kako ovaj broj sati treba ostaviti neograničen ili smanjiti na 3 sata godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1614 | Ana Culej | PRAVILNIK , Članak 21. | Dopuniti stavak vezan uz objavu digitalnih obrazovnih sadržaja ili stručnih članaka - gdje se objavljuju i o kakvim se digitalnim sadržajima radi. Članak 21, 22, 23 Smatram da je potrebno smanjiti broj sati godišnje edukacije 6/8/10. Teško će biti izvedivo u mnogim školama. Potrebno je dopuniti - objasniti tko će procjenjivati vrijeme pružanja kolegijalne podrške. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1615 | Nada Mihovilić | PRAVILNIK , Članak 21. | Mislim da je educiranje kolega najmanje 6/8/10 sati godišnje previše i postaje samo sebi svrha. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1616 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21. ne govori jasno što znači pružati kolegijalnu podršku na navedenim razinama online ili uživo. Zar pružanje svake kolegijalne podrške nije kolegijalna podrška? Što ako ravnatelji ne dozvole svima jednako i ravnopravno da se bave dijeljenjem primjera dobre prakse ili educiranjem kolega? Potrebna je točnost obveze ravnatelja, dakle, koliko ravnatelj treba omogućiti takvih sati i kome jer puštati na samovolju ravnateljima dovodi do velike neravnopravnosti u kolektivu, a onda i na većim razinama dolazi do razlika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1617 | ALEN ŠIMIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Tko, kada i čime mjeri uspješnost i uopće postojanje dijeljenja primjera dobre prakse? U kojem obliku educirati kolege i studente? Što znači pružiti kolegijalnu podršku? Koliko sati i kakvog posla odraditi za ministarstvo. Sve je ovo potpuno nejasno i nedefinirano. Prvo treba jasno definirati kriterije, pa tek onda staviti u javnu raspravu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1618 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 21. | Koji su mjerljivi pokazatelji dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini ako se one odvijaju uživo? Naime, nastavnici često međusobno razgovaraju i razmjenjuju materijale o nastavi, metodama rada, primjerima dobre prakse i slično. Mladi kolege znaju zamoliti da im kolege s više iskustva pogledaju radni material uz kritički osvrt te poslije o tome razgovaraju. To je dobra praksa, ali kako je i čime dokazati? Ako se dijeljenje dobre prakse i pružanje kolegijalne podrške ne može dokazati onda je 6 sati godišnje previše i većina nastavnika ne može ispuniti ovaj uvjet. Dakle, ključno je navesti kako ostvariti mjerljive pokazatelje dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške kada se ona odvija uživo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1619 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 21. | Slažem se da radnici koji su promaknuti u zvanje moraju imati obveze, ali mislim da je uvjet od 6/8/10 sati godišnje teško ostvariv. Kako mjeriti kolegijalnu podršku? Što znači educirati kolege - održati predavanje, radionicu ili dati kvalitetan i konkretan savjet? Što znači dijeliti primjere dobre prakse? Ponovo - odraditi to kroz predavanje, napisani članak, DOS ili razgovor? Ako dijelim dobru praksu pisanim putem, koliko to vrijedi sati? Onoliko koliko mi je trebalo da to napišem ili onoliko koliko nekome treba da to pročita ili 45 minuta ako je opisan jedna školski sat? Hoće li na svakoj potvrdi o predavanju biti naznačeno vrijeme trajanja pojedinog izlaganja? Vrijedi li više 30 minuta kvalitetnog izlaganja ili pripremljena radionica čiji uvod traje 10 minuta a ostatak rade prisutni učitelji 45 minuta? Ostavljeno je previše manipulativnog prostora - sve u dobroj nakani poboljšanja trenutnog stanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1620 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21. Previše je 6 sati godišnje educirati kolege. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1621 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 21. | Obveze odgojno-obrazovnog radnika vezane uz napredovanje Članak 21., Članak 22., Članak 23. • najmanje 6, 8 i 10 sati godišnje educirati kolege… - kako se to evidentira? Treba li voditi zapisnik dok se razgovara sa kolegom koji je zatražio savjet? Il treba održavati 6-10 radionica? • sudjelovanje u e-Savjetovanjima – koliko i kako evidentirati? • objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj – gdje? Može li na platformi izdavača? Vrijedi li ovo za prezentacije napravljene na razini aktiva koje se zajednički koriste? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1622 | Mirela Bedeniković Lež | PRAVILNIK , Članak 21. | Slažem se s većinom kolega da 6, 8 ili 10 sati edukacije ovisno o zvanju treba smanjiti. U nekim školama ima više mentora i savjetnika i zaista se postavlja pitanje tko će od kolega u školi i kada slušati sva ta silna predavanja samo da bi mentori i savjetnici sakupili bodove. Najlakše će ovaj kriterij opet ispuniti voditelji ŽSVa koji bi se, kada bi u ovoj državi bilo imalo logike, trebali mijenjati svake dvije godine. Dakle, "vrtiti ljude" i dati svima jednaku priliku, a ne istim ljudima (ima jako mnogo takvih primjera) stalno obnavljati status. Neki su ljudi voditelji već više od 10 godina, iako na njihovim područjima postoje i drugi mentori i savjetnici koji bi mogli biti voditelji. Radi li se i ovdje u prvom redu o podobnosti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1623 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 21. | Mnogi, osim na školskoj i županijskoj razini, nemaju mogućnosti održavati edukacije pa će u školama s više učitelja koji su napredovali biti mnoštvo predavanja i radionica i vjerojatno će biti teško ispuniti taj uvjet od 6/8/10 sati. Mislim da bi broj sati trebao biti ili manji po godini ili kao takav ukupan za 5 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1624 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 21. | Kako će se 6 sati dijeliti primjere dobre prakse i pružati kolegijalnu podršku? Tko i kako će to izmjeriti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1625 | božica vičević | PRAVILNIK , Članak 21. | Poštovani, molim Vas pojasnite mi što znači " dijeliti primjere dobre prakse , pružati kolegijalnu podršku na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje"Na koje načine će se to dokazivati i kako će se to procjenjivati . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1626 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 21. | Previše je 6 sati godišnje, ima već dosta mentora i savjetnika po školama, neizvedivo je. A i trajanje predavanja se mora često vremenski ograničiti pa je nemoguće skupiti 6 sati. Što znači pružati kolegijalnu podršku uživo ili online? Razgovor u zbornici, konzultacije s kolegama? Tko će to procijeniti? O odgovoru na to pitanje ovisi i ponuđeni broj sati... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1627 | Sandra Sinković | PRAVILNIK , Članak 21. | Mislim da je 6 sati previše jer ima škola u kojoj ima veći broj kolega koji su mentori i savjetnici. Što znači pružati kolegijalnu podršku kolegama? Kako će se to dokazivati? Što točno znači dijeliti primjere dobre prakse? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1628 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 21. | Previše je 6 sati godišnje educirati kolege. Objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak – ovo treba izbaciti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1629 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 21. | Smatram da je 6 sati edukacije, kao i 8 i 10 u čl. 22 i 23 nerealno i teško dostižno s obzirom na ograničenja izlaganja na nekim skupovima (max. 30 i/ili 45 min na većim skupovima, rijetko 60 min), te na ŽSVima i MŽVima, a uostalom treba dati priliku i drugim učiteljima kako bi i oni mogli skupiti bodove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1630 | Haidi Mimica Tudor | PRAVILNIK , Članak 21. | 1. Odgojno obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja educirati kolege et al. u trajanju 6 sati godišnje, što bi značilo u 5 godina 30 sati educiranja kolega et al. a što je prevelik broj sati za pripreme predavanja ili radionica. Teško će to biti odraditi sve na samin ŽSV sastancima, a kamoli u školi. Zašto ne dobiti određeni broj bodova ovisno o tome koliko ste predavanja održali jer za to postoji predviđeni kroterij? Što znači pružati kolegijalnu podršku i kako to dokazati? 2. On-line edukacija – zašto u ovo ne spadaju edukacije na Loomenu? 3. Sudjelovanje na e-savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja – Spada li i ovo u takvo sudjelovanje ili je potrebno sudjelovati na stranicama e-savjetovanja? Nejasno je treba li sve obveze navedene u članku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1631 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 21. | Pored svih poslova, angažmana i dokazivanja, nepotrebno je 6 sati za edukaciju kolega…dovoljno je 6 puta tijekom napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1632 | Sanja Križ | PRAVILNIK , Članak 21. | Što znači pružanje kolegijalne podrške? Kako dokazati da osoba pruža kolegijalnu podršku i njezino trajanje? Vođenje 6 sati edukacije godišnje je, za većinu učitelja, neizvedivo (a da ne govorimo o 8 ili 10 sati u čl. 22. i 23.). Npr. na stručno-metodičkom skupu učitelja i nastavnika matematike u Puli je izlaganje ograničeno na 15 minuta (dakle, morali bismo održati 24 takva izlaganja za 6 sati). Primjeri dobre prakse na ŽSV-u traju do 30 minuta (12 primjera za 6 sati edukacije), predavanja i radionice 45-60 min (6-8 predavanja ili radionica). Bilo bi bolje propisati da je obavezno ostvariti određeni broj bodova iz skupine PREDAVANJA/RADIONICE iz čl. 8. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1633 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 21. | Kako će educirati studente ako za to nema uvjete? Treba li sam odlaziti na fakultete i nuditi svoje usluge? Kako će ovo ostvariti kolege iz primjerice otočnih područnih škola? Tko će pratiti sudjelovanje na e- savjetovanjima? Kako će sudjelovati u projektima ako za to nema priliku? Zašto bi prihvatio mentorstvo svim studentima koji to od njega zatraže, ako se mentorstvo studentima boduje po godini, a ne po studentu? Studenti ostaju na praksi po dva tjedna i dulje, a rad odgovornog mentora sa studentima je zahtjevniji nego rad s učenicima. Zašto bi morao prihvatiti sve pripravnike koji od njega zatraže mentorstvo? Zar nema pravo na pauzu od tog rada? Zar serijsko i usporedno prihvaćanje mnoštva novih obveza ne šteti kvaliteti rada? Zašto bi morao prihvatiti mentorstvo svakom pripravniku, pa i onome kojeg na temelju čvrstih stručnih argumenata ima pravo odbiti? Zašto bi morao prihvatiti mentorstvo studentu ili pripravniku s kojim je u rodbinskoj ili pobočnoj vezi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1634 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 21. | Kao prvo mislim da je 6 sati previše, što ako u nekoj školi ima puno savjetnika i mentora, učitelji bi samo trebali svaki dan sjediti i slušati jedne druge. Na koji način će se dokazivati ti sati edukacije ( hoće li ravnatelji izdavati potvrde). Nije jasno definirano je li dijeljenje dobre prakse spada u ovih 6 sati. Kako će se dokazivati pružanje kolegijalne podrške? Zanima me tko će provjeravati je li se sudjeluje u e - Savjetovanjima, na koji način će se to dakazati? Nije jasno definirano što podrazumijeva digitalni obrazovni sadržaj i gdje bi ga trebalo objaviti ( youtube, facebook ( školska zbornica, nastavni materijali, neki od grupa ili...)? Mislim da se ne može uvjetovati sudjelovanje u jednom projektu, jer što ako škola nema projekte ( za što nisu krivi učitelji). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1635 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Treba pojasniti stavku "digitalni obrazovni sadržaj". Isto tako, smatram da bi ukupno šest sati trebalo smanjiti na ukupno četiri sata jer u nekim školama nema uvjeta za provođenje tolikog broja sati. Ako neka škola ima veći broj mentora i savjetnika, pa učitelji bi trebali sjediti cijeli dan u školi i slušati kolege koji žele ispuniti "godišnju mentorsku normu". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1636 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 21. | Odredbe o broju sati koje je potrebno provesti u edukaciji kolega... potrebno je smanjiti ili u potpunosti mjenjati. Isto je ne ostvarivo u toku jedne godine ili teško ostvarivo. Postoji realna "opasnost" da se učitelji u zvanju mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika pretvore u "trkače" za traženjem institucija, seminara, skupova koji će ih primiti kao predavače. Nadalje nije jasno na koji način se to vrijeme misli mjeriti. Navodim primjer, na znanstvenim konferencijama izlaganja predavača obično traju 15-20 minuta, a jasno je koliki je trud uložen u pisanje jednog takvog izlaganja koje obično rezultira i člankom. Znači li da će se takvo izlaganje vrijednovati kao da je trajalo 15 minuta? Ova primjerba se odnosi i na ovaze savjetnika i izvrsnih savjetnika. Jako teško ostvarivo. Smanjiti broj sati ili doraditi, kao i broj stručnih članaka. Mišljenja sam kako bi od predloženog trebalo isputniti jedan do dva kriterija, a ne sve. Ovakav način propisanih obaveza demotivirat će učitelje za napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1637 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 21. | Predlažemo prvu stavku obveza podijeliti na više jer ovako nije jasno je li tih 6 sati za sve navedeno ukupno ili je 6 sati godišnje za edukaciju kolega. Kako će se mjeriti dijeljenje dobre prakse, pružanje kolegijalne podrške te kako će se kontrolirati je li netko bio zatražen za mentorstvo pa nije prihvatio. Dakle, ako je to obveza onda mora postojati i način realizacije i kontrola. Ukoliko ova obveza ostaje onda predlažemo da koordinaciju dijeljenja dobre prakse i pružanje kolegijalne podrške treba voditi na školskoj razini stručni suradnik, na županijkoj voditelj županijskog stručnog vijeća, a na državnoj nadležni savjetnik za predmetno područje/struku. Smatramo da kriterij vezan uz prihvaćanje mentorstva studentima nije moguće provjeriti stoga predlažemo da se to briše. Kod sudjelovanja u projektima, predlažemo dodavanje sudjelovanje u razvojnim aktivnostima škole (to ima svaka škola i odnosi se na sve aktivnosti koje su navedene u školskim kurikulumima, te i oni koji nemaju u svojoj školi projekte mogu kao osobe koje su napredovale u zvanju pokrenuti razvojnu aktivnost ili projekt). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1638 | Marina Kulaš | PRAVILNIK , Članak 21. | Ovo sudjelovanje u projektima nije baš dobro definirano, jer što s učiteljima koji rade u školama gdje se projekti ne odvijaju? Kako se takvi mogu uključiti u projekte? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1639 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 21. | Propozicije su neprecizne i nerealne: nejasno je što su to "dijeljenje primjera dobre prakse" i "pružanje kolegijalne podrške" na navedenim razinama i kako to dokumentirati. Također je nejasno što znači "najmanje 6 sati godišnjeg educiranja kolega" i kako ga provesti. Ako se, naime, pod pojmom "kolege" misli na učitelje/nastavnike kao takve (ma kojih predmeta, iz vlastite škole ili bilo koje škole), to nije smisleno. (Zar ću educirati kolege kemičare, fizičare, nastavnike hrvatskog, likovnog i sl. o metodičkim trendovima u njemačkom koji je moj predmet? Koja je svrha toga?). Ako su "kolege" sustručnjaci u smislu da predaju predmet koji pripada istom (ovdje npr. jezično-komunikacijskom području), možda to ima nekog smisla za nastavnike stranih jezika (no ne i za nastavnike hrvatskog), ali tada je minimalno 6 sati edukacije previše za predavanja unutar škole ili u sklopu sjednica stručnih vijeća. Ako se pak misli na kolege sustručnjake konkretnog predmeta koji se predaje i za koje je to jedino i svrhovito (dakle, samo na nastavnike njemačkog npr.), tada to u praksi znači da godišnje treba održati 3 predavanja ili radionice po 2 sata (ili npr. 6 puta po 1 sat). To je svakako previše jer za to godišnje nema toliko prilika s obzirom na broj organiziranih stručnih skupova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1640 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 21. | Neki navedeni zahtjevi vrlo su teško ostvarivi. Primjerice, nemaju svi zaposlenici pristup sudjelovanju u projketima, i tražiti to pod obvezno je nepošteno. Osim toga, nastavnici nisu školovani za sudjelovanje u projektima, nego za izvođenje nastavnoga procesa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1641 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 21. | Prijedlog: - prihvatiti edukaciju kolega i studenata najmanje 6 sati godišnje, ako je pozvan da je izvede te pružati kolegiijalnu podršku Neće biti moguće ostvariti 6 sati predavanja godišnje. U školi sa 40 zaposlenika, gdje je 10 mentora, 3 savjetnika i još 7 onih koji nastoje skupiti bodove za napredovanje, to bi bilo oko 120 sati predavanja (6 sati x 20 osoba) ili oko 100 sati te 20 sati izvan škole. To nije moguće organizirati iz više razloga: radno vrijeme učitelja koji bi slušali predavanja ili sudjelovali na radionicama povećalo bi se za 100-120 sati godišnje, što je oko 10 % radnog vremena, kad bi se u školama izvelo samo 10-20 sati predavanja, nije jasno tko bi i pokojim kriterijima odlučivao tko će dobiti priliku izvesti predavanje. Molim da izračunate koliko je trenutačno mentora i savjetnika u RH te koliko bi to bilo predavanja godišnje. i uvidjet ćete da to nije izvedivo. Pravilnikom se ne bi smjelo dovesti učitelje u situaciju da jedni drugima otimaju priliku za izvođenje predavanja, pri čemu bi napredovali oni koji su spremni prigrabiti priliku na štetu drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1642 | Marica Brzica | PRAVILNIK , Članak 21. | Predlažem: "najmanje 2 sata godišnje educirati kolege,...". Razlog u manjem broju sati leži u tome što manje škole nemaju dovoljan broj kolega koje bi se moglo educirati, a o postojanju studenata učiteljskih ili nastavničkih studija ne treba ni govoriti. Do njih se, uglavnom, teže dolazi. Analogno bi u Članku 22 i Članku 23 taj broj sati trebalo smanjiti na 4 sata, odnosno 6 sati. Razlog je isti. Također bi trebalo bolje pojasniti na što se misli u dijelu "...,pružati kolegijalnu podršku na školskoj,...". Smatram da bi se navedene dužnosti trebale uzimati u obzir tek od sljedeće školske godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1643 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 21. | U jednom članku se koristi "mirovinski staž", a drugomu godina, pa godišnje... Ta su mjerila zbunjujuća i potencijani izvor zabluda. Same edukacije nisu sporen u velikim urbanim školama, ali što u malim seoskim ili otočkim školama? Komu će ondje desetak nastavnika držati kolegijalna predavnja i koje od tih škola mogu svake godine sudjelovati u projektima navedenim ovdje? Ovdje se potiče kvantiteta nauštrb kvalitete. Predlažem da se doda stavak u sva tri članka: Teme predavanja će se naći na zajendičkom popisu pri AZOO ili MZO u e-formatu, a zainteresirana javnost će pozvati predavače u svoje sredine o trošku MZO. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1644 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Gdje treba objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak, Čl.21. prva stavka nije dobro objašnjena. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1645 | MATEJA JURJAKO | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21.-23.: Na osnovu koje računice je određeno 6, 8, 10 sati educiranja kolega i druge podrške? Što znači kolegijalna podrška i kako mjeriti vrijeme provedeno pruženjem kolegijalne podrške? Ako imamo okvirno 3-4 županijska vijeća godišnje je li moguće da svi koji žele(ili ne žele) napredovati imaju barem jedno predavanje/radionicu. Ta predavanja ili primjeri prakse često traju do 30 min, nekad i kraće. Ubraja li se aktivno sudjelovanje u radu školskog aktiva pod educiranje kolega i podršku? Kako mjeriti to vrijeme? Što je s učiteljima u malim školama i malim sredinama, npr. otočke škole i sl? Imaju li oni jednake mogućnosti za educiranje kolega, studenata i sl? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1646 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 21. | Najmanje 2 sata godišnje educirati kolege i dijeliti primjere dobre prakse na školskoj razini, na stručnim aktivima. Edukacije na županijskoj ili državnoj razini koje se održavaju jednom ili dva puta godišnje i čiju selekciju treba proći, ne bi trebale biti obavezne već donositi dodatne bodove. Odlazak na edukacije županijske, regionalne i državne razine obično učitelji financiraju sami ako im je odobren slobodan dan za usavršavanje od strane ravnatelja. Teško je uvrstiti toliko edukacija godišnje u dnevni red županijskih stručnih aktiva koliko je mentora npr. na županijskoj razini a sastanaka je sve manje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1647 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 21. | Članak 21./22./23. - predlažem dodati sve studije ili ne navoditi studije u stavku "najmanje X sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija ..." Obrazloženje: Kao što sam navela i u čl.8 ( kod kirterija Mentorstvo studentima...) odgojno-obrazovni radnici koji obavljaju stručno pedagoški rad dolaze iz raznih studija. a nisu iz područja učiteljskih i nastavničkih studija kao npr. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, defektolozi... Predlažem dodati i druge studije stručnjaka koji obavljaju stručno-pedagoški rad ili ostaviti samo riječ "studnete" bez navođenja studija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1648 | Dijana Krunić | PRAVILNIK , Članak 21. | Na koji način dokumentirati vremensko trajanje edukacija? Je li dovoljno pisanim putem, na zapisnik ili je potrebno ostaviti digitalni trag? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1649 | Darko Miloknoja | PRAVILNIK , Članak 21. | Svakako bi trebalo bolje definirati prijelazno razdoblje vezano uz članke 21. i 22. , tj. ostvarenje uvjeta iz ovih članka trebalo bi vrijediti (za sve one koji su već napredovali po starom pravilniku) od sljedeće školske godine, a ne npr. od polovice ako se ovaj Pravilnik donose tijekom ove školske godine. Svi oni koji su već napredovali ne mogu retrogradno ili u kraćem vremenskom intervalu ispuniti postavljene uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1650 | Mara Rozita Tahirbegović | PRAVILNIK , Članak 21. | Smatra li se izvješće sa održanog stručnog skupa na sastanku Aktiva edukacijom kolega i ako da, kako se dokazuje? Zapisnikom sa sastanka? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1651 | HELENA JILEK KUBALEK | PRAVILNIK , Članak 21. | Kako se utvrđuje sudjelovanje na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1652 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Neke od navedenih obveza savjetnika teško se mogu realno ostvariti. U školama gdje ima veći broj mentora i savjetnika to bi značilo da se svako malo treba sazivati Učiteljsko odnosno Nastavničko vijeće kako bi oni mogli održati predavanje ili radionicu. Još je teže sa ŽSV-ima. Većina ŽSV-a održava se 2-3 puta godišnje i jednostavno je fizički nemoguće da svi mentori i savjetnici u jednoj godini pripreme neko stručno usavršavanje. Stoga predlažem 8 sati u 5 godina (koliko traje mandat zvanja). Također je dvojbeno uvjetovati rad na projektima. Nemaju sve škole jednake mogućnosti sudjelovanja u projektima, puno ovisi o volji i entuzijazmu ravnatelja žele li to ili ih to ne zanima. Protiv sam uvjeta objavljivanja besplatnog digitalnog sadržaja. Služenje IKT-om nikako automatski ne znači da je netko odličan nastavnik. Ima ih odličnih koji se time malo služe ili se nimalo ne služe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1653 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 22. | Nije prihvatljivo propisivati savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanja u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1654 | GORDANA DIVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Može li se u ovo " objaviti najmanje dva javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja ili stručna članka," ubrojiti objavljivanje uradaka na GeoGebra Tubeu, prezentacija na SlideShare ili na Google Disku, ...? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1655 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 22. | Članci 21. 22. i 23. Stavak 1. 6, 8 i 10 sati prezahtjevno i nerealno! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1656 | ZVJEZDANA FARKAŠ | PRAVILNIK , Članak 22. | Čemu bodovi ako osim 60 bodova treba zadovoljiti i sve navedene uvjete. Smatram da bodovi pokrivaju dovoljno izvannastavnog rada i zalaganja i da nisu potrebna dodatna opterećenja niti nastavnika koji žele napredovati niti kolega koji ne žele. Na pojedinim školama ima i preko 14 što savjetnika što mentora i još određeni broj ljudi prikuplja bodove i želi napredovati. Kraj toliko obveza kad se baviti kvalitetom redovne nastave? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1657 | Sandra Podrug | PRAVILNIK , Članak 22. | Predlažem da se smanji broj sati potrebnih za educiranje kolega na 4 sata godišnje jer svi učitelji nisu u prilici održati taj broj sati ukoliko nisu voditelji ŽSV-a. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1658 | Anita Čupić | PRAVILNIK , Članak 22. | Predlažem da se smanji broj sati potrebnih za educiranje kolega na 4 sata godišnje jer svi učitelji nisu u prilici održati taj broj sati ukoliko nisu voditelji ŽSV-a. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1659 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 22. | Za stjecanje zvanja savjetnika, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 6. ovog Pravilnik prikupiti bodove iz najmanje pet od deset kategorija, a jedina obvezna kategorija je Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1660 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak 22. Obveze su prevelike i nisu ostvarive, pogotovo kad se za savjetnike predviđa još i rad u stručnim povjerenstvima za napredovanje i radu Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1661 | Bojan Pavelić | PRAVILNIK , Članak 22. | Alineja 3 - projekt može trajati više godina, predlažem smanjiti broj na 3 tijekom 5 godina. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1662 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 22. | Obveze su prevelike i nisu ostvarive, pogotovo kad se za savjetnike predviđa još i rad u stručnim povjerenstvima za napredovanje i radu Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1663 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 22. | Ne uvjetovati sudjelovanje u projektima jer neke škole možda i ne provode projekte. Smanjiti broj sati edukacije. Možda neko područje nema stručne novine i nije moguće objaviti stručne članke te to isto treba izbaciti kao i sudjelovanje na e-Savjetovanjima. Svaki učitelj koji želi napredovati će ionako se potruditi raditi kako bi opet stekao pravo na napredovanje ili obnovu istog, članak 8. Ti učitelji često rade i puno više od članka 8. pa im se to ne prizna jer nije na popisu. Smatram da zato nije potrebno propisivati obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1664 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak je potpuno nepotreban, jer su u člancima 5., 6., 7. i 8. već navedeni uvjeti za napredovanje, a iz njih samih proizlaze obaveze za daljnje, isto ili više napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1665 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članak 22. | Pitamo se čemu bodovi, ako osim 60 bodova treba zadovoljiti i sve navedene uvjete. Smatramo da bodovi pokrivaju dovoljno izvanastavnim zalaganjem profesora da bi ga se na temelju toga nagradilo zvanjem! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1666 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 22. | Kako se dokazuje sudjelovanje u E - savjetovanju? Tko provodi provjeru zaduženja nastavnika-savjetnika za vrijeme trajanja zvanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1667 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak 22. Predlažem: Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 15 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje tri projekta na školskoj razini ili dva projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini - objaviti najmanje dva javno i besplatno dostupna obrazovna sadržaja ili stručna članka. Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini. Definiranje na godišnjoj razini podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu različitih aktivnosti nastavnika tijekom svake školske godine, a za tim nema potrebe. Ako će se učitelji kontinuirano fokusirati na rad izvan nastave, neće moći zadržati kvalitetu rada u razredu, a to bi ipak trebalo biti najvažnije. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1668 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 22. | Podržavamo da odgojno obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje savjetnika imaju i obveze. Za stjecanje zvanja savjetnika, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 6. ovog Pravilnik prikupiti bodove iz najmanje pet od deset kategorija, a jedina obvezna kategorija je Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1669 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1670 | Zorka Bebić Tokić | PRAVILNIK , Članak 22. | Zašto nužno digitalni obrazovni sadržaj? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1671 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 22. | Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini. Definiranje na godišnjoj razini podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu različitih aktivnosti nastavnika tijekom svake školske godine, a za tim nema potrebe. Također, smatram da zahtijevani broj sati i projekata treba smanjiti. Ako će se učitelji kontinuirano fokusirati na rad izvan nastave, neće moći zadržati kvalitetu rada u razredu, a to bi ipak trebalo biti najvažnije. Također, učitelj koji godinama sudjeluje u brojnim aktivnostima i projektima treba vrijeme pauze i smanjene aktivnosti radi smanjenja stresa i izbjegavanja izgaranja na poslu. Također smatram da se za obavezu trebaju vrednovati svi objavljeni besplatno dostupni sadržaji, a ne samo digitalni sadržaji (na primjer: materijali za timski rad, formativno vrednovanje ili obrnutu učionicu, koji ne moraju biti digitalni materijali). Predlažem: članak 22. Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 15 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje tri projekta na školskoj razini ili dva projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini - objaviti najmanje dva javno i besplatno dostupna obrazovna sadržaja ili stručna članka, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1672 | Josipa Mitar | PRAVILNIK , Članak 22. | 3. točka-sudjelovati u najmanje dva projekta na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini . Izostaviti godišnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1673 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 22. | Kao i u prethodnom članku i u Čl.22 smatram da je potrebno revidirati najmanji broj sati godišnje edukacije kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija,.... koji su u ovom članku propisani na 8 sati godišnje. Smatram kako svi učitelji/nastavnici neće biti u ravnopravnom položaju i neki uopće neće imati priliku ispuniti ovaj uvjet. Smatram kako ovaj broj sati treba ostaviti neograničen ili smanjiti na 4 sata godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1674 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 22. | Koji su mjerljivi pokazatelji dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini ako se one odvijaju uživo? Naime, nastavnici često međusobno razgovaraju i razmjenjuju materijale o nastavi, metodama rada, primjerima dobre prakse i slično. Mladi kolege znaju zamoliti da im kolege s više iskustva pogledaju radni material uz kritički osvrt te poslije o tome razgovaraju. To je dobra praksa, ali kako je i čime dokazati? Ako se dijeljenje dobre prakse i pružanje kolegijalne podrške ne može dokazati onda je 8 sati godišnje previše i većina nastavnika ne može ispuniti ovaj uvjet. Dakle, ključno je navesti kako ostvariti mjerljive pokazatelje dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške kada se ona odvija uživo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1675 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 22. | Uredba pravilnika po kojoj učitelj u zvanju mentora, savjetnika ili višeg savjetnika treba educirati kolege, studente, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku i sl. u godišnjem trajanju od 6, 8 i 10 sati je u pojedinim sredinama teško izvediva ili ju je teško dokumentirati. Lako je školama koje imaju organizirani dolazak studenata ili pripravnika na polaganje stručnog ispita. U manjim školama kolegijalnu podršku radimo ali ne znamo na koji ju način dokumentirati, a županijska stručna vijeća imaju ograničeno vremensko trajanje te svi zainteresirani ne mogu niti doći na red. Što se tiče javno i besplatno objavljenih sadržaja ili stručnih članaka, trebao bi postojati neki kriterij jer pojedinci objavljuju puno materijala koji imaju vrlo upitnu kvalitetu, dok neki pojedinci ne žele objaviti ništa jer misle da nije dovoljno dobro. Možda da se razvije neka platforma na koju bi se mogli poslati željeni materijali koje bi neka skupina sustručnjaka trebala odobriti prije objavljivanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1676 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak 22. Smanjiti broj sati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1677 | MIRA RADOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Smatram da je broj sati edukacije kolega previše jer u školama s više mentora i savjetnika nema vremena za tolike edukacije, a ako ih i organiziramo, tko će na njih dolaziti? Za ostale obaveze smatram da ih treba precizirati jer ne vidim tko će i kako vrednovati npr. pružanje kolegijalne podrške. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1678 | Natalija Siladjev | PRAVILNIK , Članak 22. | Točno definirati što se smatra "kolegijalnom podrškom". Neprihvatljiva je kategorija besplatnih digitalnih sadžaja i zbog čega se forsira digitalni oblik i pritom diskriminiraju svi drugi oblici objavljenih obrazovnih sadržaja ili stručnih članaka? Zar smo mi robovi digitalizacije i zar pisani na papiru stručni članci u stručnim zbornicima i literaturi ne vrijede ništa? Ovaj uvjet bih čak nazvala sramotnim i diskriminatornim uvjetom! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1679 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 22. | Previše je 8 sati godišnje, ima već dosta mentora i savjetnika po školama, neizvedivo je. A i trajanje predavanja se mora često vremenski ograničiti pa je nemoguće skupiti 8 sati. Što znači pružati kolegijalnu podršku uživo ili online? Razgovor u zbornici, konzultacije s kolegama? Tko će to procijeniti? O odgovoru na to pitanje ovisi i ponuđeni broj sati... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1680 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 22. | Poštovani, ovaj članak je potpuno nepotreban, jer su uvjeti za napredovanje opisani kroz bodovanje i to u ovom dokumentu. Ispada da sad još uz sve silno educiranje, sudjelovanje u stručnim skupinama, mentorstva, itd, itd nastavnik treba još dodatno isto to odrađivati samo se to ovdje naglašava, kao da ostale sekvence koje se boduju nemaju jednaku ili još veću važnost. Dobro da niste tražili primjerice da treba obavezno napisati jedan udžbenik godišnje. Predlažem izostaviti Članak 22. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1681 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 22. | Previše je 8 sati godišnje educirati kolege. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1682 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 22. | Pored svih poslova, angažmana i dokazivanja, nepotrebno je 8 sati godišnje za edukaciju kolega…dovoljno je 8 puta tijekom napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1683 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Prezahtjevno i neizvodivo u mnogim školama gdje ima dosta mentora i savjetnika. Pa neće kolege samo po cijela popodneva slušati jedni druge u doba kad postoji bezbroj online webinara i youtube tutotiala? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1684 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 22. | Kao prvo mislim da je 8 sati previše, što ako u nekoj školi ima puno savjetnika i mentora, učitelji bi samo trebali svaki dan sjediti i slušati jedne druge. Na koji način će se dokazivati ti sati edukacije ( hoće li ravnatelji izdavati potvrde). Nije jasno definirano je li dijeljenje dobre prakse spada u ovih 8 sati. Kako će se dokazivati pružanje kolegijalne podrške? Zanima me tko će provjeravati je li se sudjeluje u e - Savjetovanjima, na koji način će se to dakazati? Nije jasno definirano što podrazumijeva digitalni obrazovni sadržaj i gdje bi ga trebalo objaviti ( youtube, facebook ( školska zbornica, nastavni materijali, neki od grupa ili...)? Mislim da se ne može uvjetovati sudjelovanje u jednom projektu, jer što ako škola nema projekte ( za što nisu krivi učitelji). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1685 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 22. | Jako teško ostvarivo. Smanjiti broj sati ili doraditi, kao i broj stručnih članaka. Mišljenja sam kako bi od predloženog trebalo isputniti jedan do dva kriterija, a ne sve. Ovakav način propisanih obaveza demotivirat će učitelje za napredovanje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1686 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 22. | Neprecizno i prezahtjevno (vidi komentar Čl. 21.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1687 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 22. | Prijedlog: - prihvatiti edukaciju kolega i studenata najmanje 8 sati godišnje, ako je pozvan da je izvede te pružati kolegiijalnu podršku Neće biti moguće ostvariti 8 sati predavanja godišnje. U školi sa 40 zaposlenika, gdje je 10 mentora, 3 savjetnika i još 7 onih koji nastoje skupiti bodove za napredovanje, to bi bilo oko 120 sati predavanja (6 sati x 20 osoba) ili oko 100 sati te 20 sati izvan škole. To nije moguće organizirati iz više razloga: radno vrijeme učitelja koji bi slušali predavanja ili sudjelovali na radionicama povećalo bi se za 100-120 sati godišnje, što je oko 10 % radnog vremena, kad bi se u školama izvelo samo 10-20 sati predavanja, nije jasno tko bi i pokojim kriterijima odlučivao tko će dobiti priliku izvesti predavanje. Molim da izračunate koliko je trenutačno mentora i savjetnika u RH te koliko bi to bilo predavanja godišnje. i uvidjet ćete da to nije izvedivo. Pravilnikom se ne bi smjelo dovesti učitelje u situaciju da jedni drugima otimaju priliku za izvođenje predavanja, pri čemu bi napredovali oni koji su spremni prigrabiti priliku na štetu drugih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1688 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Da li je moguće da u svim školama svi mentori i savjetnici svake godine sudjeluju u nekom projektu. Budimo realni. Dovoljno je da nastavnik bude u projektu jednom u 5 godina.Ima puno slučajeva da je nastavnik u puno projekata ali je zato zanemario nastavu. Treba voditi brigu i o kvaliteti nastave a ne samo nametati prevelike obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1689 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Čl.21. i čl.22. prva stavka nije dobro objašnjena. Sa ova 2 članka nestat će polovica mentora i savjetnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1690 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 22. | Najmanje 2 sata godišnje educirati kolege, na stručnim aktivima u školi i dijeliti primjere dobre prakse na međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini, najmanje 1 sat u vremenu trajanja zvanja. Razlog, sastanaka na višim razinama je sve manje i teško je izvedivo iz godine u godinu držati toliko predavanja i uvrstiti ih u dnevni red. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1691 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 22. | Članak 21./22./23. - predlažem dodati sve studije ili ne navoditi studije u stavku "najmanje X sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija ..." Obrazloženje: Kao što sam navela i u čl.8 ( kod kirterija Mentorstvo studentima...) odgojno-obrazovni radnici koji obavljaju stručno pedagoški rad dolaze iz raznih studija. a nisu iz područja učiteljskih i nastavničkih studija kao npr. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, defektolozi... Predlažem dodati i druge studije stručnjaka koji obavljaju stručno-pedagoški rad ili ostaviti samo riječ "studnete" bez navođenja studija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1692 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | Neke od navedenih obveza izvrsnog savjetnika teško se mogu realno ostvariti. U školama gdje ima veći broj mentora i savjetnika to bi značilo da se svako malo treba sazivati Učiteljsko odnosno Nastavničko vijeće kako bi oni mogli održati predavanje ili radionicu. Još je teže sa ŽSV-ima. Većina ŽSV-a održava se 2-3 puta godišnje i jednostavno je fizički nemoguće da svi mentori i savjetnici u jednoj godini pripreme neko stručno usavršavanje. Stoga predlažem 10 sati u 5 godina (koliko traje mandat zvanja). Također je dvojbeno uvjetovati rad na projektima. Nemaju sve škole jednake mogućnosti sudjelovanja u projektima, puno ovisi o volji i entuzijazmu ravnatelja žele li to ili ih to ne zanima. Protiv sam uvjeta objavljivanja besplatnog digitalnog sadržaja. Služenje IKT-om nikako automatski ne znači da je netko odličan nastavnik. Ima ih odličnih koji se time malo služe ili se nimalo ne služe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1693 | Jelena Plećaš | PRAVILNIK , Članak 23. | Nije prihvatljivo propisivati izvrsnim savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanja u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1694 | GORDANA DIVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | 6, 8 i 10 sati godišnje stvarno jest malo previše. Možda da je 6, 8 i 10 sati tijekom trajanja mentorstva, savjetništva ... jer kad i imamo predavanja i izlaganja na školskim, županijskim ili državnim skupovima to ne traje više od pola sata po izlaganju ... kako tako skupiti toliko sati na godišnjoj razini? Ili mi svi to ne čitamo dobro, pa bi možda trebalo te stavke malo bolje objasniti. Na kakvo educiranje se tu misli? Ubrajaju li se i usputna razgovaranja - koja nisu potvrđena "crno na bijelo"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1695 | Sandra Podrug | PRAVILNIK , Članak 23. | Predlažem da se smanji broj sati potrebnih za educiranje kolega na 6 sati godišnje jer svi učitelji nisu u prilici održati taj broj sati ukoliko nisu voditelji ŽSV-a. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1696 | Anita Čupić | PRAVILNIK , Članak 23. | Predlažem da se smanji broj sati potrebnih za educiranje kolega na 6 sati godišnje jer svi učitelji nisu u prilici održati taj broj sati ukoliko nisu voditelji ŽSV-a. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1697 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 23. | Za stjecanje zvanja izvrsnog savjetnika, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 7. ovog Pravilnika prikupiti bodove iz najmanje šest od deset kategorija, a jedina obvezna kategorija je „ Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati izvrsnim savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1698 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak 23. Obveze nisu ostvarive, pogotovo ako se uzme u obzir da se predviđa i rad u stručnim povjerenstvima za napredovanje i radu Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1699 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 23. | Obveze nisu ostvarive, pogotovo ako se uzme u obzir da se predviđa i rad u stručnim povjerenstvima za napredovanje i radu Povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1700 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK , Članak 23. | Ne uvjetovati sudjelovanje u projektima jer neke škole možda i ne provode projekte. Smanjiti broj sati edukacije. Možda neko područje nema stručne novine i nije moguće objaviti stručne članke te to isto treba izbaciti kao i sudjelovanje na e-Savjetovanjima. Svaki učitelj koji želi napredovati će ionako se potruditi raditi kako bi opet stekao pravo na napredovanje ili obnovu istog, članak 8. Ti učitelji često rade i puno više od članka 8. pa im se to ne prizna jer nije na popisu. Smatram da zato nije potrebno propisivati obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1701 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak je potpuno nepotreban, jer su u člancima 5., 6., 7. i 8. već navedeni uvjeti za napredovanje, a iz njih samih proizlaze obaveze za daljnje, isto ili više napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1702 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 23. | Predlažem da se mentorima i savjetnicima ne nameću aktivnosti koje moraju obavljati za vrijeme trajanja zvanja. Posebice problematičnim ovdje mi se čini sudjelovanje u projektima. Primijetite da je prethodnim člancima pravilnika već definirano skupljanje bodova iz različitih kategorija i svaki nastavnik bi trebao dobiti priliku odabrati područja u kojima će se dokazivati i usavršavati više. Jasno mi je da želite postrožiti kriterije za napredovanje, ali razmislite neće li svi ovi uvjeti (poglavito i u dotičnom članku) dovesti nastavnike koji žele napredovati u situaciju da ganjaju bodove i rade projekte a zanemaruju rad u redovitoj nastavi. Svatko tko je ikad sudjelovao u ozbiljnijem međunarodnom projektu zna da ne može računati na redovito obavljanje svih primarnih nastavničkih obaveza za vrijeme trajanja projekta (zbog stzudijskih posjeta, sastanaka, vrednovanja, provođenja aktivnosti projekta i slično). Predlažem barem brisanje projekata i objavljivalnje digitalnih sadržaja iz ovog članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1703 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 23. | Kako se dokazuje sudjelovanje u E - savjetovanju? Tko provodi provjeru zaduženja nastavnika-izvrsnog savjetnika za vrijeme trajanja zvanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1704 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak 23. Predlažem: Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje izvrsnog savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 20 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje tri projekta na školskoj razini ili dva projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini, - objaviti najmanje tri javno i besplatno dostupna obrazovna sadržaja ili stručna članka. Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1705 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 23. | Podržavamo da odgojno obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje izvrsnog savjetnika imaju i obveze. Za stjecanje zvanja izvrsnog savjetnika, kao i za obnovu zvanja potrebo je sukladno članku 7. ovog Pravilnika prikupiti bodove iz najmanje šest od deset kategorija, a jedina obvezna kategorija je „ Unaprjeđivanje rada škole. Iz tog razloga prihvatljive su obveze mentora iz alineje 1., 2. i 5. Nisu prihvatljive obveze iz alineje 3. i 4. Nije prihvatljivo propisivati izvrsnim savjetnicima obvezu objave digitalnog obrazovnog sadržaja ili stručnog članka. Jednako je i s obvezom sudjelovanje u projektima, poglavito jer ne ovisi isključivo o njima hoće li škola sudjelovati u nekom od projekata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1706 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak 21.-23. Educiranje kolega i studenata i pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini nema istu težinu. je li moguće da mentor ispuni svoju obvezu samo time da 6 sati pruža podršku kolegama u školi? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1707 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 23. | Obaveze radnika koji su napredovali u zvanju treba definirati za pet godina, a ne na godišnjoj razini. Definiranje na godišnjoj razini podrazumijeva ravnomjernu raspodjelu različitih aktivnosti nastavnika tijekom svake školske godine, a za tim nema potrebe. Također, smatram da zahtijevani broj sati i projekata treba smanjiti. Ako će se učitelji kontinuirano fokusirati na rad izvan nastave, neće moći zadržati kvalitetu rada u razredu, a to bi ipak trebalo biti najvažnije. Također, učitelj koji godinama sudjeluje u brojnim aktivnostima i projektima treba vrijeme pauze i smanjene aktivnosti radi smanjenja stresa i izbjegavanja izgaranja na poslu. Također smatram da propisane obaveze broja sati trebaju biti iste za savjetnike i izvrsne savjetnike. Izvrsni savjetnici raditi više već zbog broja bodova koje trebaju prikupiti za napredovanje, a taj povećani rad može biti i u drugim područjima (na primjer: udžbenici, istraživanja i sl.), ne mora nužno biti samo unutar škole. Također smatram da se za obavezu trebaju vrednovati svi objavljeni besplatno dostupni sadržaji, a ne samo digitalni sadržaji (na primjer: materijali za timski rad, formativno vrednovanje ili obrnutu učionicu, koji ne moraju biti digitalni materijali). Predlažem: članak 23. Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje izvrsnog savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja: - najmanje 15 sati kroz 5 godina educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - sudjelovati kroz 5 godina na najmanje tri projekta na školskoj razini ili dva projektu na županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini, - objaviti najmanje tri javno i besplatno dostupna obrazovna sadržaja ili stručna članka, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1708 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 23. | Ove istaknute obveze pretpostavljaju manji broj sati redovne nastave kako bi se stiglo ispuniti sve uvjete: educirati kolege, osmišljavati i objavljivati sadržaje (gdje i kako - treba precizirati!), sudjelovati u savjetovanjima, osmišljavati i /ili sudjelovati u projektima, stručno se usavršavati... Naglasak za napredovanje u zvanju trebao bi biti rad s učenicima, a ne jurcanje za bodovima (kako je za sada u ovom Prijedlogu). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1709 | Josipa Mitar | PRAVILNIK , Članak 23. | 3. točka-sudjelovati u najmanje dva projekta na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini . Izostaviti godišnje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1710 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | Obavezni sati koje mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik treba održati su besmislica i time se samo gomilaju "ogledni satovi" i ponavljaju jedne te iste teme na Županijskim stručnim vijećima. Takve edukacije postaju same sebi svrhom i vrlo su nemotivirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1711 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 23. | Kao i u prethodnim člancima i u ovom Čl.23 smatram da je potrebno revidirati najmanji broj sati godišnje edukacije kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija,.... koji su u ovom članku propisani na 10 sati godišnje. Smatram kako svi učitelji/nastavnici neće biti u ravnopravnom položaju i neki uopće neće imati priliku ispuniti ovaj uvjet. Smatram kako ovaj broj sati treba ostaviti neograničen ili smanjiti na 5 sati godišnje. Broj od 10 sati godišnje edukacije je neizvediv. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1712 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 23. | Koji su mjerljivi pokazatelji dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini ako se one odvijaju uživo? Naime, nastavnici često međusobno razgovaraju i razmjenjuju materijale o nastavi, metodama rada, primjerima dobre prakse i slično. Mladi kolege znaju zamoliti da im kolege s više iskustva pogledaju radni material uz kritički osvrt te poslije o tome razgovaraju. To je dobra praksa, ali kako je i čime dokazati? Ako se dijeljenje dobre prakse i pružanje kolegijalne podrške ne može dokazati onda je 10 sati godišnje previše i većina nastavnika ne može ispuniti ovaj uvjet. Dakle, ključno je navesti kako ostvariti mjerljive pokazatelje dijeljenja primjera dobre prakse i pružanja kolegijalne podrške kada se ona odvija uživo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1713 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak 23. Previše je 10 sati godišnje, ima već dosta mentora i savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1714 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 23. | Previše je 10 sati godišnje, ima već dosta mentora i savjetnika po školama, neizvedivo je. A i trajanje predavanja se mora često vremenski ograničiti pa je nemoguće skupiti 10 sati. Što znači pružati kolegijalnu podršku uživo ili online? Razgovor u zbornici, konzultacije s kolegama? Tko će to procijeniti? O odgovoru na to pitanje ovisi i ponuđeni broj sati... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1715 | Anica Hrlec | PRAVILNIK , Članak 23. | Poštovani, nepotreban članak. Uvjete za napredovanje ste definirali kroz bodove (koji nisu mali broj da se sakupi ako se želi napredovati). Ako ste zaboravili pogledajte si još jednom tabelu s bodovima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1716 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 23. | 10 sati godišnje educirati kolege je previše. Previše je objaviti tri javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja ili stručna članka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1717 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | PRAVILNIK , Članak 23. | Pored svih poslova, angažmana i dokazivanja, nepotrebno je 10 sati godišnje za edukaciju kolega…dovoljno je 10 puta tijekom napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1718 | Suzana Loborec Petanjek | PRAVILNIK , Članak 23. | Zanima me na temelju kojih argumenata su postavljeni uvjeti za napredovanje u zvanja. Ovo je nerealno i vrlo teško ostvarivo. Vrlo demotivirajuće jer u startu znaš da nećeš imati mogućnosti ostvariti sve uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1719 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 23. | Kao prvo mislim da je 10 sati previše, što ako u nekoj školi ima puno savjetnika i mentora, učitelji bi samo trebali svaki dan sjediti i slušati jedne druge. na koji način će se dokazivati ti sati edukacije ( hoće li ravnatelji izdavati potvrde). Nije jasno definirano je li dijeljenje dobre prakse spada u ovih 10 sati. Kako će se dokazivati pružanje kolegijalne podrške? Zanima me tko će provjeravati je li se sudjeluje u e - Savjetovanjima, na koji način će se to dakazati? Nije jasno definirano što podrazumijeva digitalni obrazovni sadržaj i gdje bi ga trebalo objaviti ( youtube, facebook ( školska zbornica, nastavni materijali, neki od grupa ili...)? Mislim da se ne može uvjetovati sudjelovanje u jednom projektu, jer što ako škola nema projekte ( za što nisu krivi učitelji). Ovi uvjeti za mentore, savjetnike i izvrsne savjetnike nisu ostvarivi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1720 | Dinko Marin | PRAVILNIK , Članak 23. | Jako teško ostvarivo. Smanjiti broj sati ili doraditi, kao i broj stručnih članaka. Mišljenja sam kako bi od predloženog trebalo isputniti jedan do dva kriterija, a ne sve. Ovakav način propisanih obaveza demotivirat će učitelje za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1721 | SNJEŽANA KUČIĆ-MIRKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | Mislim da su čl. 21, 22, 23 za veliki broj škola nerealni i neostvarivi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1722 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 23. | Neprecizno i prezahtjevno (vidi komentar Čl. 21.) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1723 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 23. | Ako je netko izvrstan savjetnik, onda su za tu izvrsnost navedeni zahtjevi premalo u odnosu na mentora i savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1724 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 23. | Prijedlog: - prihvatiti edukaciju kolega i studenata najmanje 10 sati godišnje, ako je pozvan da je izvede te pružati kolegiijalnu podršku Neće biti moguće ostvariti 10 sati obaveznih predavanja godišnje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1725 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK , Članak 23. | Najmanje 3 sata godišnje educirati kolege na stručnim aktivima na razini škole te najmanje 2 sata za vrijeme trajanja mandata na višoj razini, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj. Razlog, premalen broj sastanaka na višim razinama i nemogućnost uvrštavanja tolikog broja predavanja samo jednog učitelja godišnje u dnevni red. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1726 | TAMARA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 23. | Članak 21./22./23. - predlažem dodati sve studije ili ne navoditi studije u stavku "najmanje X sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija ..." Obrazloženje: Kao što sam navela i u čl.8 ( kod kirterija Mentorstvo studentima...) odgojno-obrazovni radnici koji obavljaju stručno pedagoški rad dolaze iz raznih studija. a nisu iz područja učiteljskih i nastavničkih studija kao npr. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, defektolozi... Predlažem dodati i druge studije stručnjaka koji obavljaju stručno-pedagoški rad ili ostaviti samo riječ "studnete" bez navođenja studija. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1727 | Sanda Švraka | PRAVILNIK , Članak 24. | O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1728 | Lea Radolović | PRAVILNIK , Članak 24. | O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1729 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 24. | Članak 24. Pravilnik o nagrađivanju mora biti odvojen od pravilnika o napredovanju. Prilikom sklapanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike osnovnoškolskih ustanova, na prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja, dogovoreno je kako će se provoditi nagrađivanje SVIH zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama te je Sindikat hrvatskih učitelja predložio da se nagrađeni zaposlenici nagrađuju na Dan učitelja. Člankom 8. stavkom 2 Kolektivnog ugovora, Ministarstvo se obvezuje uključiti Sindikat hrvatskih učitelja u izradu pravilnika KOJIMA SE PROPISUJU (dakle, dogovorena je izrada dvaju pravilnika) kriteriji vezano uz napredovanje i nagrađivanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama. Ovakvim nagrađivanjem se zanemaruje rad zaposlenika koji nisu odgojno- obrazovni radnici u odgojno- obrazovnim ustanovama kao i situacije s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u radu na radnim mjestima. Članovi Povjerenstva za nagrađivanje moraju biti isključivo zaposlenici koji rade u odgojno- obrazovnom sustavu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1730 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 24. | Pravilnik o nagrađivanju mora biti odvojen od pravilnika o napredovanju. Prilikom sklapanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike osnovnoškolskih ustanova, na prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja, dogovoreno je kako će se provoditi nagrađivanje SVIH zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama te je Sindikat hrvatskih učitelja predložio da se nagrađeni zaposlenici nagrađuju na Dan učitelja. Člankom 8. stavkom 2 Kolektivnog ugovora, Ministarstvo se obvezuje uključiti Sindikat hrvatskih učitelja u izradu pravilnika KOJIMA SE PROPISUJU (dakle, dogovorena je izrada dvaju pravilnika) kriteriji vezano uz napredovanje i nagrađivanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama. Ovakvim nagrađivanjem se zanemaruje rad zaposlenika koji nisu odgojno- obrazovni radnici u odgojno- obrazovnim ustanovama kao i situacije s kojima se susreću odgojno- obrazovni radnici u radu na radnim mjestima. Članovi Povjerenstva za nagrađivanje moraju biti isključivo zaposlenici koji rade u odgojno- obrazovnom sustavu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1731 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 24. | stavak 3 - izbaciti "...osoba izabranih u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje. " | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1732 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 24. | Pravilnik o nagrađivanju treba biti odvojen od pravilnika o napredovanju, te ako će u e-Matici biti podatci svih odgojno - obrazovnih djelatnika, jednokratno nagrađivanje bi trebalo biti automatizmom, bez potrebe o sastavljanju članova povjerenstva i razmatranju zahtjeva za nagrađivanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1733 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 24. | Stavak 1 - Dali će i za ovo povjerenstvo biti raspisan natječaj od strane MZOS ili će se povjerenstvo, kao i do sada, popunjavati "podobnima"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1734 | Jasminka Ćaćić | PRAVILNIK , Članak 24. | Članak 24. do 27. Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju trebali biti dva zasebna dokumenta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1735 | Višnja Popović | PRAVILNIK , Članak 24. | Članak 24. O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1736 | Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana | PRAVILNIK , Članak 24. | (4) Kod prijedloga za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika koji se odnosi na odgojno-obrazovnog radnika koji je zaposlen u školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, članovi Povjerenstva za nagrađivanje biti će izabrani i iz redova nacionalne manjine kojoj pripada kandidat za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1737 | VANJA MARKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 24. | O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1738 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 24. | Predlažemo dodavanje stavka "Član Povjerenstva za nagrađivanje ne može biti tijekom svog mandata u Povjerenstvu kandidat za nagradu." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1739 | Škola za odgoj i obrazovanje - Pula (ŽSV ER učitelja) | PRAVILNIK , Članak 24. | O nagrađivanju bi trebalo sačiniti zaseban pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1740 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 24. | Povjerenstvo bi trebalo biti rotirano (tako da svake godine 5 članova povjerenstva bude zamijenjeno). Na taj način bi se ustanovio kontinuitet rada, a opet bi bili onemogućeni "vječni članovi". Na početku, da bi se ustanovio režim rotacije treba izabrati 15 članova, od toga, 5 na rok od tri godine, 5 na rok od dvije godine i pet na rok od jedne godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1741 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 24. | Potrebno je točno definirati sastav Povjerenstva jer na ovaj način sročen stavak 3. omogućuje potencijalno homogen sastav iz samo jednog reda odgojno-obrazovnih djelatnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1742 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 24. | Zašto petnaest članova povjerenstva? Predlagač treba navesti strukturu članova povjerenstva (nastavnici kojih područja/predmeta, općeobrazovni, strukovni, umjetnički, stručni suradnici…) i obrazložiti potrebu za tolikim brojem članova povjerenstva. Pri tome treba imati u vidu da djelatnik koji je član povjerenstva ne može biti djelatnik koji će biti nagrađivan u navedenom periodu od 3 godine. Zašto se u prijedlogu kao članovi povjerenstva pojavljuju osobe iz visokoškolskog sustava? Njihovo razumijevanje osnovnoga i srednjega obrazovanja je načelno, a ne iskustveno. Načelno i srednjoškolski profesor može razumijeti pitanje kvalitete u visokom obrazovanju, pa se ipak ne pojavljuje u takvim povjerenstvima. Po čemu vrijedi obrat? Smatrate li da osobe iz visokoškolskog sustava bolje razumiju kvalitetu od osoba iz osnovnoškolskog ili srednjoškolskog sustava??? Iskreno se nadam da ne! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1743 | Jasmina Vidaković | PRAVILNIK , Članak 24. | Članak 24. Nikako ne ograničiti broj nagrađenih. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1744 | HashCode | PRAVILNIK , Članak 24. | Povjerenstvo bi trebalo biti rotirano (tako da svake godine 5 članova povjerenstva bude zamijenjeno). Na taj način bi se ustanovio kontinuitet rada, a opet bi bili onemogućeni "vječni članovi". Na početku, da bi se ustanovio režim rotacije treba izabrati 15 članova, od toga, 5 na rok od tri godine, 5 na rok od dvije godine i pet na rok od jedne godine. ako nikako drugačije, to tko će biti na 3, 2 ili jednu godinu treba napraviti slučajni izborom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1745 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 24. | Pravilnik o nagrađivanju nije povezan i ne ovisi o Pravilniku o napredovanju te treba biti zaseban dokument. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1746 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 24. | Potrebno je izraditi poseban Pravilnik o nagrađivanju. Jasnije formulirati kriterije za nagrađivanje. Ne ograničavati brojčano broj ljudi koji mogu biti nagrađeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1747 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 24. | Potrebno je odvojiti Pravilnik o nagrađivanju od ovoga o napredovanju i jasdnije formulirati kriterije za nagrađivanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1748 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 24. | Smatram da se treba izraditi novi Pravilnik o nagrađivanju. Iz ovoga nije jasno može li jedan djelatnik više puta primiti nagradu, uvjeti nisu dobro postavljeni, mogu li isti ljudi biti u ovom Povjerenstvu i u Povjerenstvu za napredovanje ( ne bi bilo u redu). Može li kandidat biti član Povjerenstva za nagrađivanje? Nije naznačeno po kojim kriterijima će se birati to Povjerenstvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1749 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 24. | Predlažemo dodavanje stavka "Član Povjerenstva za nagrađivanje ne može biti tijekom svog mandata u Povjerenstvu kandidat za nagradu." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1750 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK , Članak 24. | Smatram da nagrađeni u sustavu trebaju biti svi oni koji su to prema postavljenim kriterijima i zaslužili,nikako ne ograničiti broj nagrađenih u tekućoj godini na proizvoljnu brojku.Što je s ponovnim nagrađivanjem tj.ovim nacrtom nije definirano može li se isti učitelj/nastavnik javiti na javni poziv više puta i u kojem vremenskom roku? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1751 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 24. | Kriterije za izbor članova povjerenstva treba detaljno razraditi, a u rezultatima za izbor članova navesti bodove koje je pojedini kandidat dobio u postupku izbora. Nije dovoljno samo objaviti imena prijavljenih i imena izabranih, kako što je trenutna praksa prilikom imenovanja raznih povjerenstava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1752 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članak 24. | Rok na koji se imenuju članovi Povjerenstva za nagrađivanje trebao bi biti kraći. Najbolje bi bilo kada bi se za svaku godinu (jer se nagrade dodjeljuje jedanput godišnje na Dan učitelja 5. listopada) imenovalo Povjerenstvo za nagrađivanje. To bi omogućilo onima koji žele izaći iz Povjerenstva ili ući u njega da to i učine. Jednako tako, treba naglasiti da njihov rad traje od raspisivanja javnoga poziva ministra do 5. listopada. Treba definirati i tko je točno u povjerenstvu - koliko učitelja/nastavnika/stručnih suradnika, koliko ravnatelja, a koliko osoba iz sustava visokoga obrazovanja sa stečenim zvanjima. Treba definirati i znastveni i stručni profil (struku) tih ljudi da obuhvate sva znanstvena i umjetnička područja, polja i grane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1753 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 24. | Stavak 3. nedovoljno jasno definira osobe izabrane u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje kao članova Povjerenstva. Radi li se o djelatnicima sustava visokog obrazovanja? Ako da, zbog čega oni odlučuju o nagrađivanju osoba u drugom sustavu? Ako se ovo odnosi na zaposlene u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, a imaju znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje, to treba jasno naznačiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1754 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 24. | Potrebno je točno definirati sastav Povjerenstva jer na ovaj način sročen stavak 3. omogućuje potencijalno homogen sastav iz samo jednog reda odgojno-obrazovnih djelatnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1755 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 24. | Umjesto riječi "odgojitelja" u stavku 3. treba stajati "odgajatelja" Odgojitelji rade u predškolskim ustanovama, a odgajatelji u učeničkim domovima na koje se ovaj pravilnik odnosi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1756 | Marija Roth | PRAVILNIK , Članak 25. | Nisu jasno razrađeni kriteriji nagrađivanja već samo uvijeti za javljanje ili predlaganje što ostavlja prostor slobodnoj procjeni članova povjerenstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1757 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 25. | Nagrađivanje bi se moglo provesti na razini škole, tako da svaka škola za Dan učitelja nagradi jednog učitelja koji se prethodne školske godine isticao u radu. Mogli bi se raspisati posebni kriteriji za nagrađivanje ili bi se nagrada dodjeljivala tajnim glasanjem kolega. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1758 | Ljiljana Inkret-Martincevic | PRAVILNIK , Članak 25. | Pravilnik o nagrađivanju bi trebalo odvojiti od Pravilnika o napredovanju i više se posvetiti tome da se uistinu razlikuje izvrsnost pojedinaca po čemu su bolji od ostalih kolega. Smatram da rad u eksperimentalnim programima nije rad koji bi trebalo nagrađivati. Škole se razlikuju po broju učenika, po mjestu rada, uvjetima rada, broju učenika s rješenjem o primjerenom školovanju, broju posebnih razrednih odjela, broju pomoćnika... U svemu tome je moguće pronaći način da se nagrade osobe koje kvalitetno rade svoj posao. Mislim da se već u samom sustavu vidi i zna koji učitelj koliko doprinosi inovativnijoj i keativnijoj nastavi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1759 | Marija Andrić | PRAVILNIK , Članak 25. | Potrebno je navesti gdje se trebaju objavljivati digitalni obrazovni sadržaji koji će se vrednovati kao ispunjenje uvjeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1760 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK , Članak 25. | (1) Ministarstvo nadležno za obrazovanje jednom godišnje objavljuje javni poziv za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika godišnjom nagradom u iznosu od 2 prosječne bruto plaće u RH isplaćene u proteklom mjesecu Obrazloženje: Dodjela godišnje nagrade ne može se uvjetovati osiguranjem sredstva u državnom proračunu. Broj primatelja godišnje nagrade može ovisiti isključivo o broju onih koji se jave na javni poziv i koji ispunjavaju propisane uvjete. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1761 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 25. | Stavak 1. Potrebno je ustvrditi broj nagrada i prema tome osigurati proračunska sredstva, a ne suprotno. Najavljeni broj od 500 nagrađenih čini se optimalnom, kao i za ovu godinu najavljena visina nagrade od 10.000,00 kn. Stavak 2. Potrebno je utvrditi broj bodova i za ostale kriterije osim onih iz članka 8. ovog Pravilnika, a koji su navedeni u stavku 2. Treba jasno ustvrditi koliko najviše bodova nose pojedine ostale aktivnosti. Bez jasnog bodovnog okvira, bit će teško objektivno vrednovati pojedinu aktivnost, a time se otvara mogućnost netransparentnog postupka utvrđivanja liste. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1762 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 25. | Članak 25. Kriteriji nagrađivanja su dio kriterija za napredovanje u zvanje, što znači da će se odgojno- obrazovni radnici, koji napreduju u zvanju, automatski prijavljivati i za nagrađivanje. Što će se dogoditi ako se svi odgojno- obrazovni radnici, koji su ispunili kriterije predviđene ovim člankom, jave na javni poziv iz za nagrađivanje. Koji će biti dodatni kriteriji temeljem kojih će se odabirati 500 najboljih? Izostavljeni su zaposlenici koji nisu odgojno- obrazovni radnici. Zar darivanje krvi u smislu spašavanja života učenika ne zavređuje nagradu zaposlenika? Među zaposlenicima je velik broj onih koji doprinose razvoju odgojno- obrazovnog sustava radom i izvan odgojno- obrazovnog sustava (književnici, likovni umjetnici, glazbeni umjetnici, sportaši koji organiziraju sportska humanitarna događanja i uključuju u njih posebno mlade, osobe koje se bave humanitarnim radom,…), a njihov rad ovaj Pravilnik uopće ne prepoznaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1763 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 25. | Kriteriji nagrađivanja su dio kriterija za napredovanje u zvanje, što znači da će se odgojno- obrazovni radnici, koji napreduju u zvanju, automatski prijavljivati i za nagrađivanje. Što će se dogoditi ako se svi odgojno- obrazovni radnici, koji su ispunili kriterije predviđene ovim člankom, jave na javni poziv iz za nagrađivanje. Koji će biti dodatni kriteriji temeljem kojih će se odabirati 500 najboljih? Izostavljeni su zaposlenici koji nisu odgojno- obrazovni radnici. Zar darivanje krvi u smislu spašavanja života učenika ne zavređuje nagradu zaposlenika? Među zaposlenicima je velik broj onih koji doprinose razvoju odgojno- obrazovnog sustava radom i izvan odgojno- obrazovnog sustava (književnici, likovni umjetnici, glazbeni umjetnici, sportaši koji organiziraju sportska humanitarna događanja i uključuju u njih posebno mlade, osobe koje se bave humanitarnim radom,…), a njihov rad ovaj Pravilnik uopće ne prepoznaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1764 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 25. | U ovom dijelu nisu jasno razrađeni kriteriji oko nagrađivanja te smatramo kako je potrebno razdvojiti Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju. Na taj način postići će se veće razumijevanje dokumenata te će se dobiti prostora da se jasnije poradi na kriterijima. Ovako nedovoljno definirani kriteriji ostavljaju previše prostora slobodnoj procjeni članova povjerenstva. Bez jasno definiranih kriterija i transparentnog postupka postoji mogućnost da objektivno najuspješniju ljudi u sustavu ostanu nenagrađeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1765 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 25. | stavak 2 - ostaviti samo "ostvario najmanje 15 bodova.......ovog Pravilnika." Sve ostalo brisati jer je ponavljanje već rečenoga. U cijelosti odbacuje ideju nagrađivanja jer su kriteriji nejasni, ponavljaju se i dolazi do mogućnosti manipulacije nagradama. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1766 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 25. | Opet sakupljanje bodova, a nigdje se ne gleda kako ta osoba održava nastavni sat, usvajaju li mu učenici ishode itd. i opet možete više puta dobiti ovu nagradu i nakon toga biti tehnološki višak dok će u školi ostati raditi druga osoba koja nije nikada bila ni blizu nagradi, ali zadovoljava neke druge uvjete od koji trenutni niti jedan nije kvaliteta rada. Dakle kod definiranja tehnoloških viškova prvo staviti uvjet je li nastavnik u nekom zvanju napredovanja, zatim je li i koliko puta dobivao ovu nagradu, a nakon toga ostali kriteriji koji vrijede i sada, a nemaju nikakve veze s kvalitetom rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1767 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 25. | Ponovno je nerazumljivo gdje se objavljuju digitalni obrazovni sadržaji koji će se vrednovati kao ispunjenje uvjeta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1768 | Dejan Varga | PRAVILNIK , Članak 25. | Posve je nejasno što znači imati "istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda..." i kako će se to procjenjivati. Sigurno je da se brojni učitelji u svojem radu trude biti kreativni i inovativni, no kako će moći to dokazati da bi bili kandidati za nagradu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1769 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 25. | Potrebno je objašnjenje koliki je broj odgojno - obrazovnih djelatnika kojima će nagrada biti dodjeljena, te koliki je ukupni fond s kojim ministrastvo u ovu svrhu raspolaže. Mislim da po ovom pravilniku prednost za dobivanje ove nagrade imaju savjetnivi i izvrsni savjetnici, jer po ovim kriterijima njima je to u opisu izabranog zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1770 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 25. | stavak 1. Potrebno je ustvrditi broj nagrada i prema tome osigurati proračunska sredstva, a ne suprotno. Najavljen broj od 500 nagrađenih čini se optimalnom, kao i za ovu godinu najavljena visina nagrade od 10.000,00 kn. stavak 2. potrebno je utvrditi broj bodova i za ostale kriterije osim onih iz članka 8. ovog Pravilnika, a koji su navedeni u stavku 2. Treba jasno ustvrditi koliko najviše bodova nose pojedine ostale aktivnosti. Bez jasnog bodovnog okvira, bit će teško objektivno vrednovati pojedinu aktivnost, a time se otvara mogućnost netransparentnog postupka utvrđivanja liste. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1771 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Rad na unapređenju odgojno-obrazovnog sustava (ako su to kriteriji koji se navode u čl.8) treba ukloniti, jer će eliminirati veliku većinu učitelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1772 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Koje su to "nove metode rada"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1773 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Potrebno je precizirati što znači "imao istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja i odgojno-obrazovnog rada u školi". Na koji način se to dokazuje? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1774 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Nagrađivanje učitelja ne bi smjelo ovisiti o državnom proračunu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1775 | Sonja Banić | PRAVILNIK , Članak 25. | Ne moraju svi javno dostupni besplatni sadržaji biti digitalni. To mogu biti i na primjer, materijali za timski rad, formativno vrednovanje i slično. Predlažem da se briše riječ digitalni i ostavi samo obrazovni sadržaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1776 | TAMARA BOŠKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Pravilnik o nagrađivanju bi trebalo odvojiti od Pravilnika o napredovanju i malo više prostora i vremena posvetiti tome da se uistinu razlikuje izvrsnost pojedinaca po čemu odskaču od ostalih kolega. Mišljenja sam da rad na eksperimentalnim programima nikako nije jedino što bi trebalo nagrađivati. Škole se razlikuju po broju učenika koji ih pohađaju, ali i po mjestu rada, uvjetima rada, broju učenika s rješenjem o primjerenom školovanju, broju posebnih razrednih odjela, broju pomoćnika... U svemu tome je moguće pronaći način da se nagrade osobe koje kvalitetno rade svoj posao. U samom startu svi imamo istu plaću, a sve navedeno dodatno traži veći angažman zaposlenih u školi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1777 | Tanja Mihoković | PRAVILNIK , Članak 25. | U Čl.25 u stavku 1 potrebno je izostaviti dio teksta "...ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu." Nagrađivanje učitelja/nastavnika ne bi smjelo ovisiti o državnom proračunu. Stavka u državnom proračunu bi trebala biti osigurana za ove potrebe, ukoliko se to propisuje ovim Pravilnikom. Smatram kako u Čl.25 u stavku 2 nije potrebna napomena "-radio na unaprjeđenju rada škole i odgojno-obrazovnog sustava". Dovoljni su navodi gornjih uvvjeta od 15 bodova iz minimalno četiri kategorije i ostala dva uvjeta. Svaki učitečj/nastavnik kojim u godini dana sakupi 15 bodova iz četiri kategorije, ima istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja i odgojno-obrazovnog rada u školi i javno objavi besplatni, otvoreni digitalni obrazovni sadržaj ili znanstveni ili stručni članak kojim se potiče primjena novih metoda rada svakako unaprjeđuje rad škole i obrazovnog-sustava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1778 | NIKOLA VUKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Članak 25. stavak 3; prijave do 30 kolovoza ( jer školska godina traje do 31. kolovoza, a ne do 30. lipnja. Obrazloženje: tijekom srpnja i kolovoza mogu biti stručni aktivi, predavanja i slično. dakle tu oduzimate mogućnost bodovanja. Dan učitelja je 5. listopada. Povjerenstvo će imati vremena tijekom rujna vrednovati prijave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1779 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članak 25. | Što znači “ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu”? Ako se u proračunu za to ne nađe sredstava (zbog ušteda koje uvijek idu na račun prosvjete jer nas se vidi samo kao one koji troše, a ne kao one koji stvaraju visoku dodanu vrijednost), onda u toj godini neće biti nagrađenih. Ministarstvo mora osigurati sredstva, i pri tome mislim na sredstva za više od nekoliko simboličnih kandidata. Kako ćemo podići dignitet struke ako ni naše Ministarstvo ne stoji iza nas, pa makar i na ovaj simbolični način? Osim toga, visina nagrade treba biti unaprijed definirana u odnosu na osnovicu (kao kod jubilarne nagrade). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1780 | TATJANA KOVČE | PRAVILNIK , Članak 25. | Što se tiče prijedloga nagrađivanja učitelja sporna mi je odredba pravilnika „ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu“. Mislim da bi trebalo odrediti minimalni broj učitelja koji će biti nagrađeni, a ovisno o sredstvima u proračunu pojedine godine bi ih onda moglo biti i više od tog broja. Također sam mišljenja da bi svaka županija trebala imati predviđenu kvotu nagrađenih učitelja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1781 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 25. | Lijepa ideja, ali bojim se, pomalo ishitrena. Slažem se da treba postojati nagrađivanje, ali ne u ovom obliku kako je predviđeno i ne u sastavu pravilnika o napredovanju. Kriteriji bi trebali biti precizniji i jasno određeni. Što znači da je netko imao istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja? Metodu koja je nova mojim učenicima možda netko koristi već godinama... Što znači besplatni sadržaj? Znači li da ga je autor besplatno napravio ili da ga korisnici koriste besplatno? I ponovo, "...kojim se potiče primjena novih metoda rada". Koliko nova metoda? Koliko treba vremena proći da neka metoda više nije nova? Postoji li neka formula po kojoj se mjeri "novo"? Dakle, u najboljoj namjeri da se nagrade najbolji, predlažem izostaviti ovaj dio iz ovog pravilnika i naknadno ga razraditi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1782 | Marica Jurec | PRAVILNIK , Članak 25. | Nagrada nikako ne bi smjela biti vezana uz sredstva iz proračuna nego uz neki iznos (postotak osnovice ili sl.) koji bi bio jednak svake godine. Kako će se izmjeriti istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja i odgojno-obrazovnog rada u školi? - javno objavio besplatni, otvoreni digitalni obrazovni sadržaj ili znanstveni ili stručni članak kojim se potiče primjena novih metoda rada - što znači besplatan - da je za druge korisnike besplatan ili da ga je autor napravio bez naknade za to? I tko će i po kojim kriterijima vrednovati potiče li se primjena novih metoda rada i koje su to metode? Nešto što ovih dana čujemo kao novo za mene je već davna prošlost, pa je to "novo" podložno vrlo osobnoj procjeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1783 | HashCode | PRAVILNIK , Članak 25. | Ponovo centralizacija i ponovo administrativno upravljanje procesom! Čemu povjerenstvo koje donosi odluku?! Odvojite 3% proračuna za plaće u proračun za nagrade. Pri tome to ne treba biti novi novac (moguće je odvojiti iz postojeće mase plaća, ili ustegnuti od sljedećeg linearnog rasta plaća - ako su sindikati pametni, prihvatit će). Taj budget dajte ravnateljima nek oni alociraju nagrade tijekom cijele godine. Ne treba stotine kriterija - nek ravnatelj u 10 prostih rečenica za svaku nagradu obrazloži zašto ju je dao. I nek taj dokument s obrazloženjima mora poslati povjerenstvu koje provjerava njegov sadržaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1784 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 25. | Jednom ustanovljena nagrada ne smije ovisiti o proračuno, to bi bilo nedopustivo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1785 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 25. | Prijave se ne bi trebale dostavljajti Povjerenstvu nego bi se trebao pratiti broj bodova za svakog djelatnika, te automatski nagraditi ljude koji skupe određeni broj bodova ili određeni postotak ljudi koji sakupe najveći broj bodova. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1786 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK , Članak 25. | Pravilnik o nagrađivanju treba razdvojiti od pravilnika o napredovanju. Kriterije o nagrađivanju treba precizno odrediti. Nagrađivanje najuspješnijih ne smije biti ovisno o osiguranim sredstvima u proračunu. Ako se krenulo sa zasluženim nagrađivanjem izvrsnih, onda se sredstva za to moraju i osigurati. Čemu onda sve to? Izvrstan si, zaslužuješ nagradu, ali eto, novaca nema. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1787 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 25. | Još jednom napominjem da za nagrađivanje treba izraditi novi Pravilnik. Ovisno o sredstvima u državnom proračunu - to nije u redu, znači netko će dobiti 10 000kn, a netko ništa ili 1000 kn, treba definirati iznos koji nije promjenjiv bez obzira na državni proračun.Isto tako uvjeti su preopćeniti, koji su to primjeri uporabe inovativnih metoda poučavanja, gdje istaknuti, gdje objaviti otvoreni digitalni obrazovni sadržaj i što to podrazumijeva? Što znači radio na unapređenju škole i odgojno - obrazovnog sustava, navesti primjere? Može li jedan djelatnik nekoliko puta dobiti nagradu? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1788 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK , Članak 25. | "... ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu" dokazuje da je ovomu članku i sljedećemu mjesto u nekom drugom Pravilniku! Ovaj pravilnik se mora baviti onime zbog čega se sastavlja, a to je napredovanje u zvanju. Sama zamisao o nagrađivanju najuspješnijih je za svaku pohvalu, ali to mora regulirati poseban propis! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1789 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK , Članak 25. | Nadam se da će se postupak odabira nagrađivanih djelatnika definirati nekim posebnim pravilnikom u kojem će se kriteriji jasnije odrediti i obrazložiti jer ovako postavljenim uglavnom uopćenim kriterijima čitav postupak odabira izgleda netransparentan. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1790 | Ružica Ambruš-Kiš | PRAVILNIK , Članak 25. | čemu uvjet da objavljeni rad bude besplatan?! u vrijeme kada istodobno trebamo učenike poučavati poduzetnosti?! "javno objavio besplatni, otvoreni digitalni obrazovni sadržaj ili znanstveni ili stručni članak " | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1791 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članak 26. | Izostali su kriteriji dodjela nagrada, te dokumentacije koju je potrebno priložiti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1792 | Milana Jakšić | PRAVILNIK , Članak 26. | Pohvaljujem i podržavam nagrađivanje. Također, mislim da bi to trebalo biti nekako automatsko, a ne da se vrše prijave. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1793 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članak 26. | Nisu navedeni kriteriji dodjela nagrada kao i dokumentacije koju je potrebno priložiti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1794 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 26. | Temeljem kojih kriterija Povjerenstvo predlaže najuspješnije? Bez jasno definiranih kriterija i bodova, otvara se mogućnost za malverzacije | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1795 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK , Članak 26. | Treba uvesti automatsko nagrađivanje bez slanja prijava. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1796 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 26. | Temeljem kojih kriterija Povjerenstvo predlaže najuspješnije? Što ako je prijavljenih na javni poziv koji ispunjavaju propisane uvjete više od planiranih za nagrađivanje? Ovako nedovoljno definirani članak ostavlja previše prostora slobodnoj procjeni članova povjerenstva, kao i diskrecijskom pravu ministra koji donosi odluku. Bez jasno definiranih kriterija i transparentnog postupka postoji mogućnost da objektivno najuspješniju ljudi u sustavu ostanu nenagrađeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1797 | Smiljana Perić | PRAVILNIK , Članka 27. | Stari planovi i programi za predmet Informatika su ukinuti te je bez provedbe ekspirementalnog programa uveden novi kurikulum u sve razrede paralelno (a ne samo u 5. i 6. te 1. gimnazije). Nastavnici koji predaju predmet Informatika su cijelu godinu sudjelovali na edukacijama na Loomenu (Virtualna učionica - I. dio edukacije je trajao 76 sat), a uz to je bio i cijeli niz drugih oblika edukacije. Morali su osmisliti nove godišnje izvedbene kurikulume te potpuno promijeniti način rada u razredu (kao i nastavnici u eksperimentalnom programu Škola za život) no to se niti ne spominje, o njihovom nagrađivanju nema niti riječi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1798 | Agnes Jelačić | PRAVILNIK , Članka 27. | ŽSV pedagoga osnovnih škola Članak izbrisati jer stavlja u neravnopravan položaj odgojno-obrazovne radnike koji ne sudjeluju u eksperimentalnom programu, a i one koji sudjeluju diskriminira jer različito vrednuje one koji izvode neposredni odgojno obrazovni rad, one koji pružaju podršku i ravnatelje koji vode školu. Kojim kriterijima se vrednuje doprinos svake skupine? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1799 | POU Korak po korak | PRAVILNIK , Članka 27. | Članak 27 Stručni suradnici, koji u jednakoj mjeri zbog opisa posla, ne izvode neposredni rad s učenicima, neopravdano su stavljeni u nepovoljni položaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1800 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članka 27. | Članak 27. Materijalno vrednovanje odgojno-obrazovnih radnika koji sudjeluju u eksperimentalnim programima koje provodi Ministarstvo ne može biti dio ovog Pravilnika. Članak je u suprotnosti sa Zakonom o plaćama u javnim službama i Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspješnost na radu koji može iznositi najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Kriterij utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada uredbom. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim javnim službama utvrđuje Vlada sukladno proračunskim osiguranim sredstvima. Kolektivnim ugovorom utvrđuju se poslovi s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi ne poznaje pojam neposredni rad s učenicima, nego neposredni odgojno- obrazovni rad s učenicima i on ne iznosi 40 sati tjedno. 40- satni rad tjedno uključuje ukupne tjedne obveze učitelja i stručnih suradnika. Svim odgojno- obrazovnim radnicima ne vrednuje se rad u eksperimentalnom programu na jednak način. Kako bi se uopće provodilo ovakvo „nagrađivanje“ odgojno- obrazovnih radnika u Školi za život u kojoj su radnici odradili više od polovice vremena u eksperimentalnom programu? Ne vrednuje se dodatni rad na administrativnim poslovima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1801 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članka 27. | Materijalno vrednovanje odgojno- obrazovnih radnika koji sudjeluju u eksperimentalnim programima koje provodi Ministarstvo ne može biti dio ovog Pravilnika. Članak je u suprotnosti sa Zakonom o plaćama u javnim službama i Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspješnost na radu koji može iznositi najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Kriterij utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada uredbom. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim javnim službama utvrđuje Vlada sukladno proračunskim osiguranim sredstvima. Kolektivnim ugovorom utvrđuju se poslovi s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi ne poznaje pojam neposredni rad s učenicima, nego neposredni odgojno- obrazovni rad s učenicima i on ne iznosi 40 sati tjedno. 40- satni rad tjedno uključuje ukupne tjedne obveze učitelja i stručnih suradnika. Svim odgojno- obrazovnim radnicima ne vrednuje se rad u eksperimentalnom programu na jednak način. Kako bi se uopće provodilo ovakvo „nagrađivanje“ odgojno- obrazovnih radnika u Školi za život u kojoj su radnici odradili više od polovice vremena u eksperimentalnom programu? Ne vrednuje se dodatni rad na administrativnim poslovima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1802 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK , Članka 27. | Ponovno se kao posebna kategorija uvodi nagrađivanje djelatnika koji sudjeluju u eksperimentalnom programu koja je posebno razrađena i iz koje se jedino može zaključiti da će obrazovna politika uvijek biti u provedbi nekog eksperimenta. To zasigurno ne može biti jedina izdvojena kategorija jer se škole razlikuju po broju učenika koji ih pohađaju, po mjestu rada, uvjetima rada, broju učenika s rješenjem o primjerenom školovanju, broju posebnih razrednih odjela, sudjelovanju u domaćim i međunarodnim projektima, broju izvannastavnih aktivnosti i nizu drugih stvari koje doprinose kvalitetnijem radu škole. Možda bi bilo bolje staviti sudjelovanje u projektima od strateškog značenja za razvoj škola u Hrvatskoj pa to mogu biti razni lokalni i nacionalni projekti koje možda MZO ne provodi, ali ga je odobrilo, a koji utječu na razvoj kvalitete. Osim toga, na koji način će se ustvrditi tko stvarno od svih djelatnika u školi sudjeluje u nekom eksperimentalnom program, a tko ne? Nadalje, stručni suradnici koji zbog opisa posla ne izvode neposredni rad s učenicima u jednakoj mjeri s učiteljima, neopravdano su stavljeni u nepovoljni položaj. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1803 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članka 27. | Koliko je jasno napisan ovaj članak govori činjenica da unutar sebe ima pojašnjenje "Primjerice". Članci bi trebali biti napisani tako da ih svatko ne dvosmisleno može protumačiti,a ne da se u samom pravilniku moraju računati primjeri. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1804 | Mirjana Aviani | PRAVILNIK , Članka 27. | Članak 27. Piše:" 15 % od iznosa osnovne bruto mjesečne plaće za vođenje škole koja sudjeluje u eksperimentalnom programu" Velika je razlika je u nagrađivanju nastavnika u neposrednom odgojno obrazovnom radu u eksperimentalnom programu i nagrađivanju ravnatelja i to u korist ravnatelja. Predlažem da se umjesto 0.16 stavi koeficijent 0.25. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1805 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članka 27. | stavak 1, te stavak 2 ovog članka nemaju veze s napredovanjem i nagrađivanjem. Potpuno jsu nepotrebni. U stavku 3 treba dodati na prijedlog Povjerenstva za nagrađivanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1806 | Gimnazija Antuna Gustava Matoša | PRAVILNIK , Članka 27. | Smatramo da bi koeficijent od 0,16 za nastavnike trebao biti barem duplo veći. Prilikom preračunavanja ovog prijedloga ispada da osoba s 10 godina staža i gotovo pola satnice u eksperimentalnom programu može dobiti maksimalno 300 kn neto dodatka... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1807 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članka 27. | Predmet članka 27. trebao bi biti predmet Kolektivnih ugovora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1808 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članka 27. | Što je s učiteljima koji bi htjeli sudjelovati u eksperimentalnim programima, ali većina učiteljskog/nastavničkog vijeća nije za to ili je ravnateljeva politička opcija drukčija od trenutnoga ministra u sustavu obrazovanja pa lobirajući uspije ishoditi odbijanje sudjelovanja? Treba omogućiti zainteresiranima da se uključe na koji drugi način. Tko sada provjerava i mjeri koliko i kako se provodi eksperiment? Izjave za javnost nisu mjerilo objektivnosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1809 | Ivana Turkalj | PRAVILNIK , Članka 27. | Na koji način ćete saznati koji učitelji stvarno provode taj program, a koji ne? Kako će djelatnici ostvariti to pravo, ponovno moljenjem nadređenih da im pridaju to pravo, kako će se to utvrditi? Ima li ravnatelj obvezu utvrditi tko radi prema eksperimentalnom pristupu? Ponovno prepuštate samovolji ravnatelja da neravnopravno pristupa takvoj procjeni? Pravilnik ostavlja previše nedetaljnih uputa i prostora da svatko sebi tumači na svoj način. Propišite u kojem slučaju koja osoba unutar osnovne/srednje škole treba utvrditi radi li osoba po eksperimentalnom pristupu i programu, koje elemente treba sadržavati procjena takvog pristupa. I kako sve to pripada u pravilnik o napredovanju? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1810 | Snježana Švelec | PRAVILNIK , Članka 27. | Treba imati u vidu da postoje i eksperimentalni programi u strukovnim školama, a ne samo ovj eksperimentalni program “Života za školu”. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1811 | TAMARA BOŠKOVIĆ | PRAVILNIK , Članka 27. | Nagrađivanje odgojno - obrazovnih djelatnika trebalo bi biti obuhvaćeno nekim sasvim drugim pravilnikom, nikako biti dio Pravilnika o napredovanju. A kad već govorimo o nagrađivanju djelatnika, molim povesti malo računa i o tome kako se i koliko naš rad u školi, bez obzira bili učitelji ili stručni suradnici razlikuje od škole do škole ovisno o potrebama sredine u kojoj radimo. Definitivno nije isto biti učitelj ili stručni suradnik u školi koja ima 10, 20, 30 ili više rješenja o primjerenom obliku školovanja, 1 ili 11 pomoćnika u nastavi, niti jedan posebni razredni odjel ili dva - tri i više itd. Naravno da nije isto. Neki od nas nemaju vremena npr. za pisati stručne članke i tako skupljati bodove jer smo sretni kad uspijemo koordinirati šarenilo u školskoj sredini i to najčešće u prekovremenim satima koji se naravno ne plaćaju, ali se sav taj dodatni angažman niti ne nagrađuje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1812 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članka 27. | Upitna je usklađenost ovako propisanog nagrađivanja s odredbama Zakona o plaćama u javnim službama (čl. 8. Zakona). Prema članku 8. Zakona o plaćama u javnim službama za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspješnost na radu koji može iznositi najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Kriterij utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada uredbom. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim javnim službama utvrđuje Vlada sukladno osiguranim proračunskim sredstvima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1813 | HashCode | PRAVILNIK , Članka 27. | A zašto bi eksperimentalni program trebao biti pokriven ovim pravilnikom?! Eksperimentalni program može biti različito zahtjevan - može biti uvođenje novog kurikula, a može biti i eksperimentalni program nastave bez pisanja zadaća. Eksperimentalni programi trebaju imati svoj budget koji treba uključivati i nagradu provoditeljima. Pa ovisno o kompleksnosti eksperimentalnog programa, nagrada može biti veća ili manja. Također, alokacije nagrade treba biti specificirana po programu. Zašto bi ravnatelj ako tri njegova učitelja provode eksperimentalni program trebao imati 15% veću plaću?! Koliko je njegov stvari angažman u tome? Nadalje, ako ministarstvo ima problem motivirati učitelje i ravnatelje za eksperimentalne programe, onda je vjerojatno problem i u kvaliteti tih eksperimentalnih programa. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1814 | Jasminka Hajpek | PRAVILNIK , Članka 27. | Pohvalila bih ideju novog Pravilnika o vrednovanju područja koja do sada nisu vrednovana i uvažavanje mišljenja nas učitelja kojih se ovaj nacrt Pravilnika direktno tiče. Vidim da su neke kolegice i kolege uočili da sada kada smo na neki način dobili slobodu uključiti se u kreiranje ovog Pravilnika uočavamo nedostatke samog sustava vrednovanja općenito jer nije moguće pravedno vrednovati aktivnosti jednog učitelja u usporedbi s nekim drugim učiteljem iz drugog područja jer npr. neki predmeti imaju svaku godinu mogućnost natjecanja dok drugi nemaju i sl. ili neki imaju mogućnost ići na edukacije drugi ne i sl. tako da u samom startu neki jednostavno brže dolaze do bodova zbog toga što je sustav unaprijed to tako odredio a ne zato što se neki učitelj više zalagao od drugog ... Tako da nemamo šanse to pravedno predložiti koliko god se trudili. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1815 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članka 27. | Nije mi jasno zašto bi ravnatelji imali 15% veću plaću, a djelatnici koji svojim radom ulaze u učionice i provode taj program ne? Na koji način ćete saznati koji učitelji stvarno provode taj program, a koji ne? Svjedoci smo da i u ovom eksperimentalnom programu postoje učitelji koji nisu dobili značke, a svejedno rade u tim odjelima i imaju veću plaću isto kao i oni učitelji koji redovito rješavaju virtualne učionice i dobivaju značke? Kad će se konačno napraviti razlika između radnika i neradnika? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1816 | NADA LOVRIĆ | PRAVILNIK , Članka 27. | Ako se ravnateljima koji vode škole u eksperimentalnom programu osnovna bruto plaća povećava za 15%, onda i svi ostali odgojno-obrazovni djelatnici koji sudjeluju trebaju imati 15% veću plaću. Kada se uvažava rad ravnatelja (opravdano) onda se i rad nastavnika treba jednako tako uvažavati. Nastavnik koji dijelom radi u eksperimentalnom programu ima naknadu samo za taj dio, a ravnatelj koji ima dio razreda po eksperimentalnom programu ima naknadu za cijelu osnovnu bruto plaću - potpuno neprimjereno. Odobriti naknadu samo prema broju odrađenih sati neposrednog rada nepriznavajući pri tome pripreme za taj neposredni rad nije dobro i nije korektno jer za rad po bilo kojem eksperimentalnom programu treba dodatna priprema. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1817 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK , Članka 27. | Ispričavam se duboko, ali samo mali pravopisni komentar. Riječ "ukoliko" treba zamijeniti s riječju "ako" jer je "ukoliko" paran veznik što znači da ga koristimo uvijek s "utoliko" (ukoliko...utoliko...), a nikako samostalno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1818 | Sanja Miloloža | PRAVILNIK , Članka 27. | Predlažem da se autorima udžbenika za eksperimentalni program njihov rad vrednuje ne samo bodovima za autorstvo nego i kao onima koji podupiru provedbu eksperimenta. Čini se, naime, nelogičnim, da osobe koje provode nastavu na temelju autorskog djela budu nagrađene postotkom na plaću, a sami autori spomenutih udžbenika ne. Naime, iz osobnoga iskustva govorim, postoje učitelji koji su autori udžbenika za eksperimentalni program, a sami nisu uključeni u nesposredni rad u eksperimentalnom programu. Njihova je potpora eksperimentu neupitna (morali su proučiti Kurikulum uzduž i poprijeko i u nemogućim rokovima osmisliti materijale kojima bi se podupro eksperiment Ministarstva) te mi se čini, u najmanju ruku, etičnim da se to vrednuje i postotkom. S poštovanjem! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1819 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članka 27. | Osim eksperimentalnih programa koje provodi Ministarstvo potrebno je navesti i eksperimentalne programe koje je odobrilo ministarstvo. Na ovaj način se diskriminiraju djelatnici koji provode neki drugi odobreni eksperimentalni program. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1820 | Radiana Tomée-Cicvarić | PRAVILNIK , Članak 28. | Uz malo računice ispada da se napredovanja u trajno zvanje događaju neposredno pred odlazak u mirovinu ili nikad. Primjer: - najmanje 5 godina staža da bi osoba napredovala u zvanje mentora - 5 godina zvanje mentora - 4 * 5 godina zvanje savjetnika Dakle nakon najmanje 30 godina staža (ako ste prvo napredovanje ostvarili s 5 godina staža u nastavi) se može napredovanje u zvanje savjetnika zadržati trajno. Pitam vas koliko godina traje to TRAJNO ? Moj prijedlog je da napredovanje u zvanje traje dokle god zadovoljavate sve obaveze iz ovog pravilnika ili ne napredujete u više zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1821 | Blanka Runtić | PRAVILNIK , Članak 28. | Odgojno obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje prema ranije važećim propisima, a zvanje im uskoro ističe, nisu u ravnopravnom položaju. Naime, budući da se potreban broj bodova novim Pravilnikom znatno povećao, oni imaju puno kraći rok kako bi zadovoljili zadane kriterije. Predlažem da se u prijelaznom roku tim radnicima omogući umanjenje potrebnih bodova razmjerno vremenu koje im je preostalo do isteka zvanja nakon što novi Pravilnik stupi na snagu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1822 | Emilija Dodig | PRAVILNIK , Članak 28. | Članak 28 Potrebno je odrediti neko prijelazno razdoblje od najmanje 3 godine za one koji uskoro trebaju pokrenuti postupak obnove zvanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1823 | Gordana Šutej, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD-a | PRAVILNIK , Članak 28. | SEKCIJA ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA: čl. 28., stavak 4. - Ne razumijemo na koji način, tj. u kojem omjeru su mentor/savjetnik, koji su napredovali prema prijašnjem pravilniku, dužni izvršavati obveze propisane člankom 21. i 22. novoga Pravilnika. Nije svejedno koliko je vremena preostalo do isteka roka na koji su izabrani u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1824 | TOMISLAV ČEKOLJ | PRAVILNIK , Članak 28. | Svi koji su napredovanje ostvarili prema starome Pravilniku su stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na pojedince koji bodove tek počinju sakupljati prema novome Pravilniku. Ovo bi se moglo riješiti proporcionalnim smanjenjem broja bodova potrebnih za obnovu zvanja ili napredovanja na sljedeće zvanje. Npr. ako se ovakav Pravilnik usvoji u travnju 2019., a prijašnji zahtjev za napredovanjem koji je na kraju i odobren je poslan u travnju 2016., pojedinac je 3 godine (36 mjeseci) sakupljao bodove prema starom Pravilniku (bilo bi pravedno da se bodovi za sljedeće napredovanje počinju sakupljati već od datuma slanja zahtjeva za napredovanjem koji je na kraju i odobren). Ako je Ministar prijašnji zahtjev za napredovanje nakon uvida u rad konačno odobrio u prosincu 2016. pojedinac sljedeći zahtjev mora predati najkasnije 120 dana prije prosinca 2021. odnosno do kolovoza 2021. Od travnja 2019. kad je usvojen novi Pravilnik do kolovoza 2021. je proteklo 2 godine i 4 mjeseca (28 mjeseci) kad je pojedinac sakupljao bodove prema novome Pravilniku. Ako pojedinac obnavlja savjetništvo imao je dakle ukupno 64 mjeseca za sakupljanje bodova, a samo 28 mjeseci odnosno 1/3 ukupnog perioda za sakupljanje bodova prema novome Pravilniku. Dakle, u 28 mjeseci broj bodova potrebnih za obnovu zvanja savjetnika trebao bi biti 60/3 odnosno 20 bodova. Ostalih 2/3 vremena bodove je sakupljao prema starom Pravilniku i prema njemu treba imati minimalno 15 bodova. Pošto se stari i novi Pravilnik ne mogu uspoređivati jer su drugačije postavljeni kriteriji bodovanja, bilo bi potrebno ostvariti 20 bodova prema novome Pravilniku (u 5 kategorija) i 15 bodova prema starom Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1825 | Krešimir Kojundžić | PRAVILNIK , Članak 28. | Što sa radnicima kojima je mandat mentora ili savjetnika pri kraju, a prema ovom prijedlogu ne ostvaruju pravo napredovanja prema "starom" pravilniku? Za njih će se novi pravilnik primjenjivati retrogradno? Mislim da to nije u redu jer u tom slučaju nisu u ravnopravnom položaju u odnosu na ostale. Prije tri-četiri godine oni nisu mogli znati što će im se bodovati za sljedeću obnovu ili napredovanje pa niti svoje aktivnosti usmjeriti u tom smislu. Mislim da bi trebalo radniku kojem je prošlo barem pola mandata, ako ne i manje omogućiti napredovanje prema uvijetima koji su vrijedili većinu njegovog trenutno tekućeg mandata. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1826 | Bojana Pralica | PRAVILNIK , Članak 28. | Uvesti novi stavak 4. koji glasi: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora najmanje četiri puta za redom zadržavaju to zvanje trajno. Uvesti novi stavak 5. koji glasi: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta za redom zadržavaju to zvanje trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1827 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 28. | Članak 28. Umjesto sadašnjeg prijedloga treba uvrstiti: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora najmanje četiri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje tri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Što će se dogoditi s odgojno- obrazovnim radnicima koji su napredovali u zvanje u 2018. I 2017. godini a imali su uvjete za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika? Što s učiteljima koji su prikupljali bodove po starom pravilniku a sada im ističe zvanje u kojem su napredovali? Na koji način će se vrednovati dosadašnja predavanja i radionice koje su provodili odgojno- obrazovni radnici koji nemaju pozitivnu evaluaciju od strane sudionika, s obzirom da provođenje evaluacije nije bilo propisano? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1828 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 28. | Treba pisati: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora najmanje četiri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje tri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Što će se dogoditi s odgojno- obrazovnim radnicima koji su napredovali u zvanje u 2018. I 2017. godini a imali su uvjete za napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika? Što s učiteljima koji su prikupljali bodove po starom pravilniku a sada im ističe zvanje u kojem su napredovali? Na koji način će se vrednovati dosadašnja predavanja i radionice koje su provodili odgojno- obrazovni radnici koji nemaju pozitivnu evaluaciju od strane sudionika, s obzirom da provođenje evaluacije nije bilo propisano? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1829 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK , Članak 28. | Kako je ovaj pravilnik po uzoru na prethodni i još i više od njega pisan po principu "lovaca i sakupljača bodova" nije pošteno (ako je već sustav takav) da osoba koja je mentor do prihvaćanja pravilnika bila 3 godine u tom zvanju sada skuplja iste po novim pravilima još 2 godine, a prije toga 3 godine nije mogao "skupiti" neke bodove jer ih nije radio jer se nisu niti bodovali | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1830 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK , Članak 28. | Ovdje mi se također ovaj broj od 4x izabran za savjetnika čini velikim, jer ako to pomnožimo, to je 20 godina radnog staža, a mislim da je to malo komu pošlo za rukom u svom stažu doći do 4. promoviranja u zvanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1831 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 28. | Predlažem prijelazni period od 5 godina od donošenja novog pravilnika na snagu, kako bi odgojno - obrazovni djelatnici koji žele napredovanje po novom pravilniku pronašli nove načine rada svoje nastava, koja se u ovom novom previlniku predlažu. Također smatram da kolege kojima je do mirovine potrebno 5 ili manje od 5 godina rada, trebaju podnositi zahtjeve po kriterijima iz trenutno važećeg pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1832 | Mario Slatki | PRAVILNIK , Članak 28. | Čini mi se izuzetno nepravednim nametati uvjete novog pravilnika kolegama koji uskoro postižu uvjete za napredovanje po starom pravilniku. Pogledate li samo članak 21. i 22., nemoguće je zadovoljiti uvjete za koje nisu ni znali u proteklih 5 godina, pa su se možda usredotočili na aktivnosti za skupljanje bodova po starom pravilniku. Podsjećam da stari pravilnik ni na koji način nije bodovao sudjelovanje na projektima, a ovaj traži 1 projekt GODIŠNJE za vrijeme trajanja mentorstva ili savjetništva. Predlažem realni prijelazni rok za nastavnike koji su već u zvanju mentora ili savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1833 | Žaklin Lukša | PRAVILNIK , Članak 28. | Predlažem da se onima koji su zvanje savjetnika stekli više puta prema starom pravilniku omogući da ne moraju čekati protek 5 godina za izbor u izvrsnog savjetnika već da: ili mogu napredovati u izvrsnog savjetnika ako prema zadnjem izboru imaju dovoljan broj bodova ili pak mogu odmah predati zahtjev za napredovanje ako imaju bodove potrebne za napredovanje u izvrsnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1834 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK , Članak 28. | Uvesti novi stavak 4. koji glasi: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora najmanje četiri puta za redom zadržavaju to zvanje trajno. Uvesti novi stavak 5. koji glasi: Odgojno obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta za redom zadržavaju to zvanje trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1835 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK , Članak 28. | (4) O trajanju zvanja govori članak 18. te bi navedeno trebalo uklopiti u članak 18. i uz trajno zadržavanje zvanja savjetnika omogućiti i trajno zadržavanje zvanja mentora. Predlažem da se ne definira kroz broj obnova zvanja nego kroz broj godina provedenih u pojedinom zvanju: 15 godina provedeno u nekom zvanju (i u kombinaciji s višim zvanjem) omogućuje trajno zadržavanje tog zvanja. Npr. 5 godina provedeno u zvanju mentora i 10 godina u zvanju savjetnika omogućuje trajno zadržavanje zvanja mentora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1836 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK , Članak 28. | Smatramo da ne bi trebalo vezati napredovanje u više stupnjeve zvanja (savjetnik i izvrsni/viši savjetnik s brojem godina u prethodnom zvanju, ukoliko kandidat u kraće vrijeme skupi potreban broj bodova. S tim u vezi treba dodati stavak vezan uz napredovanje ravnatelja s obzirom da se po prvi puta propisuje napredovanje u zvanje na ravnateljskim poslovima. Kao što je to bilo kada se po prvi puta uvodilo napredovanje učitelja i stručnih suradnika te su oni koji su imali uvjet godina radnog staža i broja bodova mogli imenovani u najviši stupanj zvanja tako isto sada treba postupiti s ravnateljima. Predlažemo dodavanje stavka: „Odgojno-obrazovni radnici te ravnatelji koji predaju zahtjev za napredovanje u zvanje a imaju kriterij godina radnog staža te broj bodova potrebnog za savjetnika ili izvsnog/višeg savjetnika mogu biti imenovani u viša zvanja bez prethodnog uvjeta postepenog napredovanja." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1837 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK , Članak 28. | Što znači "započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika..."? Znači li to da su papiri i dokumentacija poslani u Agencije ili nešto drugo? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1838 | Zvonimir Čeč | PRAVILNIK , Članak 28. | S obzirom da veliki broj kolegica i kolega u narednih godinu dana ponovo kreću u postupak napredovanja ili obnavljanja zvanja, mislim da im svakako treba omogućiti da cijeli postupak, bez obzira na stupanje na snagu novog pravilnika, prođu prema starom pravilniku jer je gotovo nemoguće izvršiti u sljedećih nekoliko mjeseci sve zadano člancima 21. i 22. ovog pravilnika. Svakako je potrebno uvrstiti nekakav prijelazni period kako bi se svima omogućili jednaki uvjeti za napredovanje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1839 | Antonija Kojundzic | PRAVILNIK , Članak 28. | Ovaj članak se mora nadopunit za one koji će tijekom 2019. i 2020. godine morati obnavljati svoje mentorstvo ili prelazak u savjetnika i omogućiti im odrađivanje po starom pravilniku. Nije uredu zahtijevati ispunjavanje svega iz članka 21. i 22., a nisu znali za to u prethodnih 5 godina! Ne možete također zahtijevati ispunjavanje uvjeta iz ovih kategorija bodovanja kad one nisu postojale i što bi sad oni trebali u 2 mjeseca sve to ispuniti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1840 | Javorka Milković | PRAVILNIK , Članak 28. | St. 3. je izuzetno diskriminirajući za one kolima će se istek mentorstva/savjetništva preklopiti sa stupanjem ovakvog pravilnika na snagu. Tu se odgojno- obrazovnim radnicima postavlja uvjet da zadovolje pravila koja su se promijenila na samom kraju igre, odnosno onda kad su jednom nogom bili na cilju. Osim toga, što znači "može odlučiti prekinuti"? Znači li to da mu se prava stečena znanjem u koje je promoviran prije pet godina produžuju za neki razumni period u kojem realno može zadovoljiti nove uvjete ili mu se pak ukida stečeno zvanje zbog okolnosti koje nije sam skrivio? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1841 | Josip Tomljanović | PRAVILNIK , Članak 28. | Josip Tomljanović 19.01.2019. 12:44 Predlažem dopuniti stavak 4 čl.28 da odgojno-obrazovni radnici koji su po starom Pravilniku napredovali u zvanje savjetnika najmanje dva PUTA za redom a imaju više od 35 godina mirovinskog staža i više od 60 godina života imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1842 | Darko Miloknoja | PRAVILNIK , Članak 28. | U prijelaznom periodu mislim kako bi najispravnije bilo svima onima kojima traje mentorstvo i savjetništvo omogućiti napredovanje po starom Pravilniku jer oni su po njemu i izabrani. Tek nakon što ponovno po starom Pravilniku budu promovirani vrijedila bi pravila novog pravilnika. Na taj način započeli bi novi ciklus po novom Pravilniku i mogli bi ostvarivati ono što je zadano. Isto bi trebalo omogućiti i kolegama koje se po prvi puta prijavljuju za napredovanje, jer bi jako mali broj kolega ostvario kriterije jer se gleda period od 5 godina unazad s novim kriterijima za koje tada nisu ni znali. Znak dobre volje bi bio omogućiti savjetnicima napredovanje u izvrsne savjetnike po novom Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1843 | NIKOLA VUKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 28. | Članak 28. stavak 4 - Odgojno-obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri PUTA (predlažem TRI puta) za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Obrazloženje: početak rada i stručni ispit 1 godina, mentor još 5 godina to je 6 godina, pa opet mentor 5 godina, to je 11 godina staža, nakon toga savjetnik ( 3x5 godina) je 15 godina odnosno 26 godina staža. Sve ostalo je "izvrsnost". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1844 | Agencija za odgoj i obrazovanje | PRAVILNIK , Članak 28. | U stavku 3. trebalo bi definirati rok do kada odgojno-obrazovni radnik koji je započeo postupak napredovanja prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika može odlučiti prekinuti postupak propisan Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (Narodne novine, broj: 89/95, 148/99 i 20/05) i predati zahtjev za napredovanje prema ovom Pravilniku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1845 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 28. | Komentar na Čl. 28, st. 4. U članku nije jasno navedeno jesu li odgojno-obrazovni radnici koji su trenutno u zvanju mentora ili savjetnika dužni izvršavati SVE obveze propisane člancima 21 i 22 ovoga Pravilnika ili NEKE OD ovdje navedenih. Uz (realno) znatno pooštrene i visoko podignute kriterije napredovanja, smatram da bi nam trebalo ostaviti na izbor koju / koje ćemo od dodatnih obveza navedenih u Čl. 21 i 22 Pravilnika odraditi / provoditi do isteka roka na koji smo izabrani u zvanje. Naime, uvjerena sam da su mnogi kolege, shvativši svoje imenovanje u (više) zvanje časnim, odgovornim, ali i obvezujućim prema struci, i bez ovih novih (striktno navedenih) obveza i do sada dijelom radnoga vremena radili za potrebe Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno „odrađivali“ poslove navedene u Čl. 20 „starog“ Pravilnika (NN 89/1995) [održavali besplatna predavanja i radionice, ogledne sate na županijskim stručnim vijećima, prihvaćali mentorstva pripravnicima, (...)], već prema svojim mogućnostima i danim prilikama. Stoga obnovu napredovanja ne bi trebalo uvjetovati izvršavanjem svih navedenih obveza. S druge strane, pravno je pitanje smijete li, u okvirima zakonske regulative, mentorima i savjetnicima nametati nove obveze koje im nije precizirao stari Pravilnik na temelju kojega su birani u zvanja? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1846 | Ivančica Hinek | PRAVILNIK , Članak 28. | U Prijelaznim i završnim odredbama (Čl. 28) trebalo bi navesti da se učiteljima i nastavnicima koji su izabrani u zvanja prema "starom" Pravilniku o napredovanju (NN 89/1995), u vremenu do stupanja na snagu novoga Pravilnika PRIZNAJU (boduju) sve realizirane aktivnosti u sklopu izvannastavnoga stručnog rada koje nisu navedene u Nacrtu novog Pravilnika, ali bi se vrednovale prema kriterijima "starog" Pravilnika (Čl. 8., npr. organizacija tematske izložbe otvorene za javnost, održani referati na državnom kongresu ili konferenciji, mentorstvo učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom / međunarodnom natjecanju...). U protivnom će mnogi ostati zakinuti za sve ono što su radili i postigli u radu s učenicima od trenutka izbora u zvanje do stupanja na snagu budućeg Pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1847 | Dunja Klarić | PRAVILNIK , Članak 28. | 4. Potrebno je navesti da će se bodovi za nastavnike u ovom prelaznom periodu računati proporcionalno starom i novom Pravilniku. Što znače za godine do donošenja novog Pravilnika po važećem Pravilniku. Važeći Pravilnik traži manji broj bodova, ne uključuje sve kategorije koje su navedene u novom pa bi se nastavnici koji će napredovati u prvih par godina nakon donošenja novog Pravilnika mogli naći u situaciji da moraju prikupiti nesrazmjeran broj bodova u jednoj ili dvije godine prije napredovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1848 | Kristina Lukačić | PRAVILNIK , Članak 28. | Za trajno zvanje savjetnika, bi trebalo biti dovoljno 10 godina, znači treći put savjetnik, uvijek savjetnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1849 | Anka Marić | PRAVILNIK , Članak 28. | Ispraviti grešku u brojevima stavaka čl. 28 - dva puta je napisan broj (4). Predlažem dopuniti stavak 4 čl. 28 da se odgojno-obrazovnim radnicima koji su napredovali u zvanje mentora ili savjetnika po starom Pravilniku boduju postignuća od promocije pa sve do isteka 5 godina po novom Pravilniku kako bi bar donekle bili ravnopravni s onima koji će u startu imati 5 godina za skupljnje bodova po novom Pravilniku. Predlažem također da se u stavku 5 čl. 28 umjesto biranja u zvanje savjetnika 4 puta za redom stavi barem 3 puta za redom i omogući zadržavanje tog zvanja trajno, jer već nakon 4 puta učitelj je već pred mirovinom, a do tada je ionako višestruko pokazao svoju izvrsnost. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1850 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 28. | Stavak 2 - potrebno jasnije definirati, što znači "započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika..."? Znači li to da su papiri i dokumentacija poslani u Agencije, te se čeka dolazak savjetnika na ogledne sate, ili je savjetnik odradio svoje pa se čeka promocija ili nešto treće. Dokumentacija se po starom Pravilniku slala nadležnim tijelima 6 mjeseci prije isteka roka od 5 godina ( 5 godina se računalo od dana promocije), a po novom Pravilniku bi to bilo 120 dana, dakle 3 mjeseca. Što će se dogoditi s bodovima koje smo skupili u vremenu između dolaska povjerenstva na ogledne sate i promocije po novom Pravilniku? Hoće li to i dalje biti uzaludan trud ili će se pokušati napraviti nešto u vezi toga, budući da nam je svima poznato kako taj period između dolaska povjerenstva na ogledne sate i promocije ne mora nužno biti kratak. Stavak 3 - potrebno pojasniti - do kojeg trenutka postupak napredovanja prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika može biti prekinut?! Odgojno-obrazovni radnik ne šalje dokumentaciju nadležnim tijelima, iako je rok za slanje dokumentaciju blizu ili je prošao. Dokumentacija poslana u Agencije se vraća odgojno-obrazovnom radniku i time se prekida postupak. Savjetnik je bio na oglednim satima i čeka se samo promocija, ali odgojno-obrazovni radnik prije promocije prekida postupak i čeka napredovanje prema ovom Pravilniku. Stavak 4 - trebalo bi staviti - "najmanje tri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. " jer je to već pred mirovinu, ako je cilj Ministarstva imati izvrsnog ili višeg savjetnika u trajnom zvanju koji je u mirovini onda će taj cilj i biti ostvaren, no mislim da je to za sve odgojno-obrazovne radnike zaista demotivirajuće. Ipak je u takav profesionalni razvoj i napredovanje uloženo puno truda, znanja i neprekidnog rada. Mislim da su odgojno-obrazovni radnici dovoljno doprinijeli odgoju i obrazovanju ako su 15 godina u nizu svog mirovinskog staža proveli kao izvrsni savjetnici. Ako je ovaj stavak dodan samo zbog toga da bi lijepo izgledao napisan na papiru ili podario odgojno-obrazovnom radniku titulu profesor izvrsni ili viši savjetnik u trajnom zvanju tri dana pred mirovinu, onda tog stavka ne mora ni biti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1851 | KAROLINA BRLEKOVIĆ | PRAVILNIK , Članak 28. | Obnova savjetništva mi je u tijeku, a novi Pravilnik tek je na savjetovanju, dakle napredovanje ne mogu prekinuti iako imam sve što je potrebno za izvrsnog savjetnika. Za sljedeće napredovanje moram čekati 5 godina. Može li se po tom pitanju nešto promijeniti? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1852 | ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ | PRAVILNIK , Članak 28. | Naravno da će se svi bodovi sakupljeni od datuma ulaska savjetnika u učionicu, a ne od datuma promocije (kod mene je tu prošlo punih 6 mjeseci) računati u napredovanje u novo zvanje. Ako imam još godinu i pol vremena za obnovu zvanja mentora u isto zvanje ili više, naravno da ću si računati i sve bodove koje sam u 4 i pol godine stekla (a bilo ih je samo s međunarodnim projektima koje vodim). Imam pitanje: Ako mi se u prvom napredovanju u zvanje nije brojalo osvajanje prva tri mjesta na županijskom i bilo koje od mjesta na državnom, možemo li i te, starije potvrde uvrstiti u novo sakuplkjanje bodova ili "piši kući propalo je"? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1853 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 28. | U članku 28. treba dodati stavak kojim će se definirati na koji način će djelatnici koji su napredovali u jedno od zvanja po starom Pravilniku skupljati bodove za novo napredovanje. Hoće li se njima po novom Pravilniku vrednovati njihova postignuća od trenutka njihove promocije ili od trenutka kada ovaj Pravilnik počne važiti ( u tom slučaju netko će imati godinu ili dvije da skupi ove bodove što nije pravedno)? Treba uvrstiti stavak u kojem će se napisati da odgojno obrazovni radnici koji su napredovali u jedno od zvanja po starom Pravilniku boduju svoja postignuća od trenutka njihove promocije pa sve do isteka 5 godina po novom Pravilniku ( jedino tako mogu donekle biti ravnopravni s novim djelatnicima koji će odmah imati 5 godina za skupljanje bodova). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1854 | Anđelka Kuprešak | PRAVILNIK , Članak 28. | Omogućiti učiteljima/učiteljicama koji su do sada napredovali četiri puta (učitelj mentor, učitelj savjetnik) trajno zadržavanje zadnje stečenog zvanja. Naravno, uz mogućnost odabira - zadržavanje dosadašnjeg statusa ili zahtjev za napredovanje po novom pravilniku u zvanje višeg ranga. Obrazloženje: Učitelji koji su napredovali četiri puta su dvadeset godina u kontinuiranom usavršavanju. Te osobe će zasigurno i dalje doprinosti razvitku hrvatskog školstva. Mogu se ovim Pravilnikom definirati načini njihova doprinosa razvitku hrvatskog školstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1855 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | PRAVILNIK , Članak 28. | Smatramo da ne bi trebalo vezati napredovanje u više stupnjeve zvanja (savjetnik i izvrsni/viši savjetnik s brojem godina u prethodnom zvanju, ukoliko kandidat u kraće vrijeme skupi potreban broj bodova. S tim u vezi treba dodati stavak vezan uz napredovanje ravnatelja s obzirom da se po prvi puta propisuje napredovanje u zvanje na ravnateljskim poslovima. Kao što je to bilo kada se po prvi puta uvodilo napredovanje učitelja i stručnih suradnika te su oni koji su imali uvjet godina radnog staža i broja bodova mogli imenovani u najviši stupanj zvanja tako isto sada treba postupiti s ravnateljima. Odgojno-obrazovni radnici te ravnatelji koji predaju zahtjev za napredovanje u zvanje a imaju kriterij godina radnog staža te broj bodova potrebnog za savjetnika ili izvsnog/višeg savjetnika mogu biti imenovani u viša zvanja bez prethodnog uvjeta postepenog napredovanja." | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1856 | Marko Amižić | PRAVILNIK , Članak 28. | (4) Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta za redom imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Znači li to, da mentori koji su četiri puta za redom zadržali svoj status (ako ih ima), nemaju mogućnost zadržavanja svog zvanja u trajno? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1857 | Marina Kulaš | PRAVILNIK , Članak 28. | Zanima me, ako je netko dvije godine bio savjetnik po dosadašnjem, a onda sada po novom ode u zvanje izvrsnog savjetnika, hoće li se to uračunavati u one "4 puta pa onda trajno"? Ili ne? Isto tako, predlažem da se trajno stjecanje zvanja savjetnika smanji na 3 napredovanja. Ovako, ako se malo izračuna, to je svima negdje pred mirovinom, pa i nisu baš na nekom dobitku. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1858 | VALENTINA LUGOMER | PRAVILNIK , Članak 28. | Dosad su bila dva zvanja, ubuduće će biti tri. Hoće li oni koji su stekli zvanje savjetnika po dosadašnjem pravilniku biti po novom savjetnici ili izvrsni savjetnici? Ako svi budu savjetnici, znači li to da među sadašnjm savjetnicima u Hrvatskoj uopće nema izvrsnih savjetnika? Predlažem da se zbroje svi dosad stečeni bodovi, od početka stjecanja zvanja mentora do posljednje stečenih bodova te da određen broj učitelja s najviše bodova dobije zvanje izvrsnog savjetnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1859 | OLIVER HIP | PRAVILNIK , Članak 28. | Trebalo bi profesorima koji su izabrani u zvanje savjetnika nekoliko puta (2, 3 ili više) pružiti mogućnost da budu izabrani u izvrsnog savjetnika. Evo prijedloga: pogledati zadnji izbor i vidjeti broj ostvarenih bodova prilikom napredovanja. Mislim zašto ne omogućiti kolegama koji su skupili veći broj bodova od službenih 15 (koliko je bilo propisano starim pravilnikom za izbor u zvanje savjetnika) izbor u zvanje izvrsnog savjetnika kao najveće položajno zvanje jer su to svojim radom i zaslužili. "Savjetnici koji su prilikom napredovanja imali više od 30 bodova ili 40 bodova ili 50 napreduju u zvanje izvrsnog savjetnika danom stupanja na snagu ovog pravilnika". Ovako će se dogoditi da zapravo u kategoriji izvrsnog savjetnika nećemo trenutno imati niti jednog profesora. Ja bih rekao da se ovdje radi samo o uštedi sredstava od strane MZO-a zbog povećanja plaće. Već se sad zna da su oni savjetnici koji su izabrani nekoliko puta u zvanje savjetnika zapravo izvrsni savjetnici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1860 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK , Članak 28. | U prijelazne i završne odredbe valja uvrstiti stavak koji definira da se odredbe članka 27. odnose na sve eksperimentalne programe odobrene nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Bez te odredbe sadašnji članak 27. može se protumačiti kao pogodovanje određenoj skupini ljudi koji su usko vezani uz trenutno vodstvo Ministarstva. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1861 | ANA TUŠKAN | PRAVILNIK , Članak 29. | Članak 29 . Sasvim je vjerojatno kako iz redova ostalih odgojno- obrazovnih radnika neće biti moguće za pojedina područja/predmete odabrati dovoljan broj osoba koje imaju najmanje zvanje savjetnika, pa se takva situacija treba regulirati za sve odgojno- obrazovne radnike na jednak način. Radnik treba ispunjavati isti uvjet radnog iskustva kao ona koja je stekla uvjete za savjetnika, a očito je još jednom kako uvjet za napredovanje ne može biti mirovinski staž nego radno iskustvo | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1862 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 29. | Sasvim je vjerojatno kako iz redova ostalih odgojno- obrazovnih radnika neće biti moguće za pojedina područja/predmete odabrati dovoljan broj osoba koje imaju najmanje zvanje savjetnika, pa se takva situacija treba regulirati za sve odgojno- obrazovne radnike na jednak način. Radnik treba ispunjavati isti uvjet radnog iskustva kao onaj koji je stekao uvjete za savjetnika, a očito je još jednom kako uvjet za napredovanje ne može biti mirovinski staž nego radno iskustvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1863 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 29. | Izbaciti "...najmanje zvanje savjetnika." Što bi značilo :"....odabrat će se osobe koje imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima ravnatelja školskih ustanova"? Bilo bi normalnije da nastavnici procjenjuju nastavnike, nego ravnatelji , koji su izgubili dodir sa razrenom nastavom (opet -prostor za manipulaciju nagradama!) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1864 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 29. | Na nekim područjima umjetničkog obrazovanja također ne postoje dovoljan broj djelatnika koje imaju zvanje savjernika, te bi članak trebalou potpunosti prilagoditi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1865 | Ana Hinić | PRAVILNIK , Članak 30. | Ako su Kriteriji vrednovanja jasni, a bodovi se prikupljaju u Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja, onda ne može postojati osobna procjena ukupnog broja bodova prema Kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada, nego samo Ukupan broj bodova prema Kriterijima vrednovanja stručno- pedagoškog rada. Potrebno je da obrazac Zahtjeva za napredovanje ima potpis onoga tko Zahtjev predaje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1866 | Jelena Valković | PRAVILNIK , Članak 30. | Predlažem prijelazni period od 5 godina od donošenja novog pravilnika na snagu, kako bi odgojno - obrazovni djelatnici koji žele napredovanje po novom pravilniku pronašli nove načine rada svoje nastava, koja se u ovom novom previlniku predlažu. Također smatram da kolege kojima je do mirovine potrebno 5 ili manje od 5 godina rada, trebaju podnositi zahtjeve po kriterijima iz trenutno važećeg pravilnika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1867 | Željka Milošević Paro | PRAVILNIK , Članak 30. | Što je sa odgojno-obrazovnim djelatnicima koji idu na napredovanje ili na obnavljanje za 1, 2 ili 3 godine - na koji način će se bodovati, jer nemaju vremena za bodove kao netko tko će iste skupljati po novom pravilniku u intervalu od 5 godina (npr. nepostojanje evaluacije za predavanja prije donošenja pravilnika, nemogućnost dobivanja pripravnika jer je ravnatelj tako odlučio, neimenovanje u stručna vijeća i sl.?) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1868 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK , Članak 30. | Dozvolite mi mali osvrt: iako ima niz kvalitetnih pomaka u odnosu na postojeći, osnovni nedostaci ovog Pravilnika su sljedeći . 1.) kvantiteta ukida kvalitetu (juriš na bodove, gomilanje seminara, projekata, i sl. u službi osvajanja bodova) 2.) AZOO i ASOO ne postoje, a Ministarstvo (čitaj ministar) postaje nadležan za sve, od imenovanja članova Povjerenstva do odobravanja i potpisivanja napredovanja | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1869 | Josip Jelčić | PRAVILNIK , Članak 31. | Posljednje dvije riječi najbolje opisuju ovaj nacrt pravilnika - osobna procjena. Zar kriteriji i uvjeti ne bi trebali biti jasno definirani i mjerljivi? Kako broj bodova može ovisiti o osobnoj procjeni? Ovakav pravilnik mogao bi dovesti do pada kvalitete nastave jer učitelji željni napredovanja, zbog lova na bodove, neće imati dovoljno vremena za svakodnevno temeljito pripremanje redovne nastave. Trenutni pravilnik, iako star, pošteniji je i pravedniji od ovoga nacrta koji u prvom redu diskriminira osobe koje rade u nepunom radnom vremenu, kao i osobe zaposlene u srednjim strukovnim školama. Postojeći pravilnik samo je trebalo modernizirati, a ne potpuno promijeniti i skrojiti po mjeri jedne osobe. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1870 | GORDANA DIVIĆ | PRAVILNIK , Članak 31. | Za kraj: Sviđa mi se ovaj obrazac na dnu - vrlo je kratak, za razliku od onih do sada. Ili griješim? Hoće li uz ovaj predloženi opet biti nekoliko stranica teksta (na 4 tiskanice)? I kako ćemo dokazivati vođenje školskih projekata i ostalih "događanja"? Hoće li biti dovoljna potvrda od škole? Hvala na uloženom trudu! Obzirom da smo se poprilično uključili u raspravu, vjerujem da će biti promjena u formuliranju članaka. U svakom slučaju, želim vam uspješan rad, a svima nama novi pravilnik, koji je stvarno potreban. Lijep pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1871 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | PRAVILNIK , Članak 31. | Ovim pravilnikom nisu popisana prava koja osoba stječe napredovanjem. Ako su propisane obveze, trebala bi biti i prava. Koliko će iznositi povećanje plaće i smanjenje neposrednog rada u nastavi? Smatram da bi prava stečena napredovanjem trebala biti sastavnim dijelom Pravilnika o napredovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1872 | Silvija Martišek | PRAVILNIK , Članak 31. | Poštovani, podržavam bodovanje za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima na županijskoj razini, kao i bodovanje za ispravljanje nacionalnih ispita i mature. Smatram da pravilnik daje veće mogućnosti nego prije, ali nisu uvjeti za ispunjavanje jednaki u svim školama (mislim ovdje na opremu, mogućnost sudjelovanja na državnim skupovima i druge mogućnosti). U članku 28 gdje se navodi po kojem Pravilniku napreduju učitelji koji su u sustav napredovanja ušli prije ovog Pravilnika nejasno je po kojem će Pravilniku napredovati dalje (mogućnost izbora?). Možda bi bilo dobro staviti u Pravilnik veći naglasak na neposredan rad s učenicima u razredu. U svakom slučaju, Pravilnik treba mijenjati i nadam se da će se na kraju naći rješenja koja će zadovoljiti većinu učitelja i nastavnika. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1873 | Marica Celjak | PRAVILNIK , Članak 31. | Poštovani, pohvaljujem trud i nastojanje da se svekoliki rad i angažman učitelja,nastavnika, profesora obuhvati ovim pravilnikom. Svjesna sam da vrednovanje nije ni jednostavno ni lako i zato bi bilo dobro kada bi se veći dio stavki detaljnije i preciznije definirao u skladu s smjernicama škole za život-dakle vrednovanje rada treba biti utemeljeno na mjerljivim ishodima ali uz uvažavanje individualnih životnih situacija. U nastavku navodim samo neke primjere i upite obzirom da su poštovani kolege već mnogo toga napisali. Treba voditi računa da se sve škole i djelatnici ne nalaze u istoj poziciji u pogledu raspoloživih resursa ,da u neke škole dolaze studenti,u neke ne, da neki nastavnici imaju mogućnost sudjelovati na edukacijama,a neki i ne, da je nekima ICT dostupniji obzirom na prijašnje obrazovanje, a nekima i ne… Brojčana vrijednost sati kontinuiranog profesionalnog razvoja ne bi trebala biti izražena godišnje, već u ukupnom trajanju,obzirom na mogući odlazak na bolovanje. Također sam mišljenja da prevelik broj traženih bodova može dovesti učitelja u poziciju „sakupljača sati“ te da će u konačnici pasti kvaliteta rada učitelja u učionici. Smatram da je potrebno navesti kako će se provjeravati usvojenost sedam ishoda učenja iz svakog od skupova učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Ukoliko ti ishodi nemaju svoju mjerljivost smatram da bi navedeni stavak trebalo brisati. Drugi dio stavka navodi „Unaprjeđivanje rada škole" i „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja“ kao obavezne kategorije. Tu je također potrebno precizirati :tko? i kako? će isto vrednovati. Potrebno je navesti sve vrste online edukacija koje će se vrednovati ,navesti kako će se vrednovati dosadašnje edukacije ,što je s izražavanjem zadovoljstva sudionika ..? Predavanje ili radionica na međunarodnoj (ili bilo kojoj drugoj) razini zahtijevaju "pozitivnu evaluaciju od strane sudionika"; nije mi jasno kako će se vršiti evaluacija od strane sudionika i kako će se ona dokazivati. Hoće li biti neki univerzalni obrazac-upitnik?Isto tako, što sa dosad održanim predavanjima koja su donosila bodove po starom pravilniku, ali nije izvršena nikakva evaluacija po njihovom završetku. Naime neki će učitelji obnavljati status za godinu ili dvije kada evaluacija nije bila tražena. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja- navedeni stavak je nedorečen, potrebno ga je preciznije definirati kako bi bio primjenjiv u praksi Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, uživo i online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora što ako ih ima 4 ili 5 obzirom na broj sudionika kojima je potrebno održati radionicu)- nije jasno određeno kako se vrednuje isto predavanje održano na više različitih stručnih skupova. Hoće li se i kako vrednovati potvrde o usavršavanju koje nije izdalo MZO ili AZOO? Kako će se vrednovati potvrde koje nisu izdane elektronički?Opet što je s do sada odrađenim aktivnostima ? Hvala na uloženom trudu i vjerujem da će konačni prijedlog pravilnika biti na tragu promišljanja svih koji su napisali svoje komentare. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1874 | Danijela Božičević | PRAVILNIK , Članak 31. | Prijedlog Pravilnika potrebno je, nakon komentara cijenjenih kolega, dobro analizirati, mjerljivost zahtjeva taksativno navesti i najvažnije od svega, na prvo mjesto staviti "živi organizam" : nastavni proces i ono što kao odgojno-obrazovni radnici ostavljamo u zalog našim učenicima. Svako dobro! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1875 | MARINA ČUBRIĆ | PRAVILNIK , Članak 31. | Ovaj predloženi pravilnik ne predviđa praćenje neposrednog rada u nastavi i svih problema s kojima se susrećemo; uopće ne ohrabruje nastavnike koji rade u vrlo zahtjevnom okružju (da ne upotrijebim teže riječi) i njihov rad i postignuća (koja se ne mogu uspoređivati s najboljim školama) neće biti prepoznata. To su dosada ipak mogli prepoznati predmetni viši savjetnici i ohrabrivati kolege. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1876 | Darija Sever | PRAVILNIK , Članak 31. | Slažem se sa svima koji su istakli da bi primaran kriterij za napredovanje trebao biti rad s učenicima i svi rezultati koji proizlaze iz njega. Gomilanje drugih kriterija i obveza ima za cilj, po mojem mišljenju, smanjenje broja napredovanja i uštedu u državnom proračunu. Mnogi kolege već sada najavljuju da će odustati od daljega napredovanja (pa čak i obnove) jer im je najvažnija njihova struka (nastava) i učenici te ne žele jurcanjem za bodovima zanemariti ono zbog čega ovdje jesmo: podučavanje djece. Pa će tako (opet) mnogi izvrsni učitelji ostati neprimijećeni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1877 | Zrinka Vukojević-Tomašić | PRAVILNIK , Članak 31. | Pretpostavimo da će ovaj Pravilnik biti prihvaćen bez obzira na naše komentare i kritike, kako mi se čini da se pravilnici i donose. Uvjerite me da nije tako! Međutim na koji način nastavnik može napredovati u zvanju, ako bi sljedeće godine trebao obnoviti napredovanje? Hoće li to ići po pravilima iz važećega pravilnika ili će nastavnik imati priliku dobiti bodove u budućem vremenu bez niveliranja njegovog napredovanja. Ukoliko će nastavniku biti omogućeno da osigura bodove na koji način će se to propisati? Koji je njegov status u slučaju da nema dovoljan broj bodova? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1878 | Tatjana Brescanski | PRAVILNIK , Članak 31. | Na svaki od, do sada šest, niže napisanih komentara koji se odnose na primarnu zadaću učitelja mogla bih staviti svoj potpis. U svakom slučaju, lijepo je što smo imali priliku izreći svoje komentare. Nadam se i vjerujem da će glas naroda biti ozbiljno razmatran te da će barem dio prijedloga biti uvršteno u novi Pravilnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1879 | Dana Svaguša | PRAVILNIK , Članak 31. | Slažem se s kolegama koji smatraju da se Pravilnikom minimalno vrednuje odgojno-obrazovni rad nastavnika u učionici što je nastavnikov glavni zadatak. Prikupljanje bodova udaljava nastavnika od njegovog primarnog zadatka-rad s učenicima. Napredovanje nastavnika u mentora ili savjetnika uz tročlanu komisiju nije u redu. Možda bi komisija ipak trebala biti peteročlana uz nazočnost barem jednog djelatnika iz MZOŠ uz prethodnu provjeru ispravnosti njegove diplome ;) Kao i velika većina pravilnika koji se donose, tako i ovaj, nipošto ne pogađaju u srž niti istinski od nastavnika koji prelazi u zvanje mentora ili savjetnika čini stručnijeg nastavnika, nego samo nameću dodatne obaveze koje baš s kvalitetom nastave nemaju puno dodirnih točaka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1880 | Romana Borš-Mačak | PRAVILNIK , Članak 31. | U potpunosti se slažem s ovim komentarima. Već godinama sam u tom sustavu ocjenjivanja/procjenjivanja/napredovanja i gotovo svi prikupljeni bodovi proizašli su iz svega onoga što sam s učenicima radila u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Ja sam ponajprije učitelj, i ono što uistinu volim i želim raditi je neposredan rad s djecom. Tu i tamo mogu sudjelovati na nekom skupu, pripremiti izlaganje, odraditi radionicu, napisati članak... ali to nikako ne može biti "važnije" od nastave. U pravu je kolegica Alma Kalinski, to je uistinu demotivirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1881 | Jelena Marić | PRAVILNIK , Članak 31. | Smatram da ovaj pravilnik najmanje vrednuje odgojno - obrazovni rad učitelja u učionici. Jako veliki naglasak se stavlja na izvannastavni rad (natjecanja, projekti, sati usavršavanja), svjedok sam da postoje nastavnici koji imaju dovoljan broj bodova za napredovanje i napreduju , a u razredu odrađuju minimun i većinu im odrađuju zamjene dok se oni usavršavaju i hodaju po Europi preko projekata, a realno škola i učenici jako malo imaju od toga. Smatram da će ovakav pravilnik samo još više pomoći tome da izostane izvrstan rad s učenicima, a djelatnici će trčati za skupljanjem bodova, koje realno iz malih mjesta i udaljenih od većih centara i ne mogu skupiti. Nažalost i ovim Pravilnikom nedovoljno se vrednuje svakodnevni rad učitelja s učenicima, a podržava se one koji "putuju". To je samo još jedan motiv za nezadovoljstvo u našem obrazovanju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1882 | Alma Kalinski | PRAVILNIK , Članak 31. | U potpunosti se slažem s komentarom kolegice Ambruš-Kiš, a i kolege Eka (vidi niže). Koncentracija na skupljanje bodova i izvannastavni stručni rad s vrlo visoko postavljenom ljestvicom, a pritom se - nažalost - nedovoljno vrednuje stvarni svakodnevni nastavnički rad s učenicima. To djeluje demotivirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1883 | Marko Ek | PRAVILNIK , Članak 31. | Znam da je zapravo vrlo teško vrednovati rad u učionici jer je nastavnik sam svaki dan u učionici i nitko ne vidi kako on uistinu radi, ali zbilja se iz svega pročitanoga shvaća da se netko može boriti za skupljanje bodova i postati izvrstan savjetnik, a u učionici biti vrlo slab. Viši savjetnici iz agencije dolaze najavljeno na sate i kolege koji su u procesu napredovanja mogu se izvrsno pripremiti za te sate, a mimo njih biti vrlo slabi. Mislim da bi trebalo istaknuti još jednu misao, stalno se upućuje na važnost poticanja izvrsnosti nastavnika, mijenja se postojeći pravnilnik o napredovanju i sl., i to je u redu, ali ne bi trebalo biti isključiv, u učionicama rade izvrsni nastavnici, često i kvalitetniji od onih u zvanjima, ali ne napreduju jer ih to iz nekoga razloga ne zanima. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
| 1884 | Ružica Ambruš-Kiš | PRAVILNIK , Članak 31. | I ovaj Pravilnik, kao i prethodni, veći naglasak stavlja na izvannastavni stručni rad (bodovi, natjecanja, nagrade), a ne na izvrsne rezultate bazične redovne nastave (ono što se događa u razredu kad učitelj zatvori vrata, a što je najvažnije za SVAKOG učenika)... | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |