Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D., S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vlaho Orepić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D., S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakon o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d. donesen je 2002. godine (Narodne novine, broj 32/2002;), s jedinim ciljem da se unaprijedi i osigura opstanak iste a sve kako bi se zaštitili nacionalni interesi i sigurnost Republike Hrvatske, a zadržala postojeća radna mjesta. Podsjećam na činjenicu da je Zakon u članku 6. propisivao obvezu zadržavanja radnih mjesta u razdoblju od 3 godine od donošenja Zakona, a koje razdoblje je odavno prošlo, čime ne postoji obveza novog vlasnika u zadržavanju radnih mjesta iako je i to bila jedna od prisutnih retorika prilikom opravdanja za donošenje Zakona. Sad 2019 godine ide se u izmjenu tog istog Zakona jer pojedine odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU. Stoga postavljam pitanje da li 2002. godine nismo znali da ćemo ući u Uniju (podsjećam zahtjev za članstvo je službeno poslan početkom 2003. godine) ili je 2019. godine INA promijenila strateški značaj? Po čemu se razlikuju okolnosti i značaj privatizacije te „ekskluzivno pravo kontrole vlasništva Vlade RH“ u društvu INA DD 2002. godine i 2019. godine? Isto tako izmjene članka 10. ne predviđaju određena prava Republici Hrvatskoj koja jamče sigurnost opskrbe energijom i sigurnost infrastrukture za opskrbu energije kao legitimne ciljeve radi zaštite javne sigurnosti već samo pravo, vrlo nejasno definirano, koje osigurava samo sigurnost opskrbe energijom bez navođenja uvjeta. Također, propisani slučajevi kada Vlada Republike Hrvatske može uskratiti suglasnost kao i otkup dionica od strane iste ovise o udjelu vlasništva. Primljeno na znanje Članak 10. Zakona sadrži odredbe prema kojima RH zadržava određena posebna prava koja se ogledaju u ekskluzivnom pravu kontrole nad promjenama u vlasništvu, kao i ekskluzivnog prava veta na određene odluke uprave društva, a također joj osiguravaju pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju pokretanja postupka likvidacije. Obzirom da takve odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, Europska komisija je pokrenula postupka zbog povrede prava EU u skladu sa člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europskom unijom te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine. Naime, na temelju prakse Suda EU, EK smatra da ta posebna prava krše pravo slobode kretanja kapitala i mogla bi odvratiti poslovne subjekte iz drugih država članica od izravnih ili vrijednosnih ulaganja u INA-u. Stoga se i pristupilo izmijeni predmetnog članka. Ističemo da se predloženim izmjenama zadržavaju određena prava RH koja jamče sigurnost opskrbe energijom i sigurnost infrastrukture za opskrbu energije kao legitimne ciljeve radi zaštite javne sigurnosti, a koja su u potpunosti sukladna Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.
2 Vlaho Orepić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D., S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Sukladno odredbi članka 15. važećeg Zakona o procjeni učinaka propisa smatram da navedeni Zakon nema uvjete za provođenje hitne procedure osobito s aspekta što Poslovnik hrvatskog sabora nije nadređeni propis samom Zakonu, stoga molim poštivati proceduru donošenja Zakona sukladno pozitivnim zakonskim propisima RH a koje je donijela ova Vlada. Naime, člankom 15. Zakona o procjeni učinaka propisa je propisano da se postupak procjene učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi: – potvrđivanja međunarodnih ugovora – provedbi uredbi i drugih obvezujućih pravnih akata Europske unije koji se izravno promjenjuju na području Republike Hrvatske – izvršenja državnog proračuna Republike Hrvatske i – davanja ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Smatram da razlozi za donošenje Nacrta prijedloga Zakona o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d. po hitnom postupku navedeni kao "osobito opravdani državni razlozi s ciljem sprječavanja podnošenja tužbe Europske komisije" nisu opravdani razlozi sukladno članku 15. Zakona o procjeni učinka propisa. Primljeno na znanje Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) zakon se iznimno, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, može donijeti po hitnom postupku u kojem se objedinjuju prvo i drugo čitanje, dok se člankom 15. Zakona o procjeni učinaka propisa ( Narodne novine 44/17) propisuju iznimke od provođenja postupka procjene učinaka propisa, postupka koji prethodi postupku upućivanja prijedloga zakona u Hrvatski sabor. Za predmetni zakon sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka proveden je prethodni postupak procjene učinaka propisa kojim je na temelju analize i utvrđenja izravnih učinaka, osobito, gospodarskih, socijalnih, učinaka na tržište rada, učinaka na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava i učinaka na tržišno natjecanje, provedeno savjetovanje i međuresorne konzultacije nadležnih tijela i drugih zainteresiranih dionika, procijenjeno da nije potrebno provoditi punu procjenu učinaka propisa.
3 Vlaho Orepić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D., Članak 1. Smatram da izmjene odredbi članka 10. Zakon o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d. apsolutno gube smisao i učinak samog Zakona iz 2002. godine i ne da samo da Vlada RH gubi utjecaj na donošenje strateških odluka, sklapanje poslova, i poduzimanje pravnih radnji već i gubi utjecaj na ključne odredbe članka 10. stavka 5. koje glase: Za čitavo vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionice INE d.d. s pravom glasa u glavnoj skupštini, INA d.d., odnosno njezina tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, odnosno sklapati ili poduzimati pravne radnje u odnosu na: prestanak društva, odricanje od dozvole ili ovlaštenja za obavljanje djelatnosti, ili koncesije od interesa za Republiku Hrvatsku, promjenu tvrtke, premještanje sjedišta INE d.d. u inozemstvo, a navedene odredbe se zamjenjuju s 2 predstavnika Republike Hrvatske koji prisustvu sjednicama Uprave BEZ PRAVA GLASA. Ovim izmjenama Zakona se ne približavamo stjecanju vlasništva nad strateškom tvrtkom već konačnoj kapitulaciji gubitku društva INA d.d. Uz sve navedeno Zakon ne propisuje sankcije, zaštitu sigurnosti, uvjete opskrbe energijom kao ni uvjet poslovanja infrastrukture za opskrbu energijom na teritoriju RH. Uz navedeno smatram također je u čl. 5. st. 2. dano preveliko diskreciono pravo samom Ministru i prevelika ovlast bez odgovornosti čime su izvjesne štete interesima RH. Također još jednom podsjećam na ciljeve Zakona o procjeni učinka propisa: Analizom izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona utvrđuju se učinci na području gospodarstva, maloga gospodarstva, tržišta rada, i dr. kao i na opći cilj postupka procjene učinaka propisa a koji je između ostalog je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, te gospodarskih, socijalnih prava. Posebni cilj postupka procjene učinaka je između ostalog osiguranje otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti u izradu propisa. Stoga ne vidim niti jedan razlog zbog kojeg bi se izbjegavao provesti cjelokupni postupak. Primljeno na znanje Članak 10. Zakona sadrži odredbe prema kojima RH zadržava određena posebna prava koja se ogledaju u ekskluzivnom pravu kontrole nad promjenama u vlasništvu, kao i ekskluzivnog prava veta na određene odluke uprave društva, a također joj osiguravaju pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju pokretanja postupka likvidacije. Obzirom da takve odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, Europska komisija je pokrenula postupka zbog povrede prava EU u skladu sa člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europskom unijom te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine. Naime, na temelju prakse Suda EU, EK smatra da ta posebna prava krše pravo slobode kretanja kapitala i mogla bi odvratiti poslovne subjekte iz drugih država članica od izravnih ili vrijednosnih ulaganja u INA-u. Stoga se i pristupilo izmijeni predmetnog članka. Sankcije su propisane u stavcima od 9. do 12. članka 10. Zakona. Za predmetni zakon sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka proveden je prethodni postupak procjene učinaka propisa kojim je na temelju analize i utvrđenja izravnih učinaka, osobito, gospodarskih, socijalnih, učinaka na tržište rada, učinaka na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava i učinaka na tržišno natjecanje, provedeno savjetovanje i međuresorne konzultacije nadležnih tijela i drugih zainteresiranih dionika, procijenjeno da nije potrebno provoditi punu procjenu učinaka propisa.
4 Mladen Pevec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA-INDUSTRIJA NAFTE D.D., Članak 1. Čl.1; T5 i T6 imaju pozitivne formulacije koje omogućavaju činjenje štete interesima RH u slučaju da ministar ili vlada u zakonitom roku ne odrade svoj posao. Zbog toga smatram, da u cilju zaštite interesa RH od nesavjesnog činjenja, treba izmijeniti obje formulacije. Čl.1; T10 nije korektno napisana jer prejudicira odluku trgovačkog suda a istovremeno ne propisuje tko i u kojem roku je dužan podnijeti tužbu. ________________________________________ (5) Ukoliko ministar, nadležan za energetiku, ne donese mišljenje u rokovima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, smatrat će se da je izdano negativno mišljenje. (6) Na temelju mišljenja ministra nadležnog za energetiku, Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o suglasnosti za stjecanje dionica iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja mišljenja iz stavka 3. i 4. ovoga članka. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana ne donese Odluku, smatrat će se da nije izdana suglasnost za stjecanje dionica. (10) Ukoliko stjecatelj ne otkloni nedostatke te ne poduzme mjere kojima će se osigurati sigurna, pouzdana i redovita opskrba energijom te zaštita sigurnosti infrastrukture za opskrbu energijom u roku iz stavka 9. ovoga članka, te takvim djelovanjem prouzroči štetu, ministar nadležan za energetiku dužan je u roku od 3 dana, po preteku roka iz stavka 9. ovoga člana, uložiti tužbu na trgovačkom sudu, protiv stjecatelja koji je prouzročio štetu. Primljeno na znanje Vlada RH ocjenjuje dugoročni plan upravljanja i poslovanja INA-e. Međutim, ne samo da se interesi RH štite kroz postupak davanja suglasnosti već su zaštićeni i nakon izdavanja suglasnosti. U stavcima 9. do 12. članka 10. Zakona propisana je dodatna zaštita i to ako stjecatelj svojim aktivnostima ugrožava opskrbu ili infrastrukturu pa se propisuje da će Vlada RH zatražiti otklanjanje tih nedostataka ili poduzimanje dodatnih mjera, da ako nastane šteta RH ima pravo na naknadu imovinske štete, da Vlada RH može donijeti odluku o oduzimanju suglasnosti i zahtijevati prodaju dionica. Stavkom 10. Zakona se ne prejudicira odluka suda. Naime, ovime se utvrđuje pravo RH na naknadu štete i propisuje nadležnost trgovačkog suda.