Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IRENA STRMEČKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA U otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrte prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN broj 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17), Grad Jastrebarsko očituje se kako slijedi: Vezano uz nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, ističe se da prijelaznim i završnim odredbama navedenog Zakona nije regulirano raspolaganje sredstvima naknade za razvoj, koja sredstava su prikupljena temeljem postojećih Odluka o naknadi za razvoj, donesenih temeljem odredbe članka 52. stavka 1. i članka 56. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, odnosno nije regulirano da li će se prikupljena sredstva koristiti namjenski za određeno uslužno područje na kojem su ista prikupljena i za točno navedene svrhe propisane općim aktom nadležnog predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Odnosno, ukoliko predstavničko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave svojom Odlukom o naknadi za razvoj nije detaljno propisalo za koju namjenu se ista naknada prikuplja i na koji rok se pojedina naknada prikuplja, a što je slučaj kod velikog broja jedinica lokalne samouprave, potrebno je regulirati namjenu korištenja navedenih sredstava. Sredstava naknade za razvoj su strogo namjenska sredstva oslobođena poreza na dodanu vrijednost, kao i sredstva naknade za zaštitu i korištenje voda, pa je stoga istu potrebno strogo namjenski koristiti, odnosno isto je potrebno u prijelaznim i završnim odredbama zakona regulirati. U protivnom, primjena nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva dovest će do nenamjenskog korištenja sredstava naknade za razvoj. Nadalje, u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva potrebno je definirati izraze „gubitak“, „neizbježni gubitak“, „prihvatljivi gubitak“ i „stvarni gubitak“ na vodoopskrbnoj mreži. Slijedom navedenog, predlažemo u nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva uvrstiti gore navedene primjedbe Grada Jastrebarskog. S poštovanjem, Nije prihvaćen I po važećem Zakonu propisana je obveza da se sredstva troše prema planu gradnje komunalnih vodnih građevina, ako je netko postupao protivno takvoj odredbi postupao je protuzakonito. U roku od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona javni isporučitelji vodnih usluga dužni su donijeti odluke o naknadi za razvoj u skladu s člankom 52. ovoga Zakona koje moraju sadržavati i sve neizvršene odredbe važećih odluka o naknadi za razvoj koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona donijele jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Nadalje, definiranje pojmova „gubitak“, „neizbježni gubitak“, „prihvatljivi gubitak“ i „stvarni gubitak“ na vodoopskrbnoj mreži nije zakonska materija već materija tehničkih propisa.
2 HOK III. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 1. Značajan trošak poslovanja obrtnicima predstavlja plaćanje više različitih vrsta vodnih naknada. Smanjenje ukupnih davanja po osnovi vodnih naknada mogla bi se povećati konkurentnost obrtništva. Predlaže se visinu vodnih naknada odrediti tako da ih obrtnici i malo gospodarstvo plaćaju po cijenama koje se utvrđuju za građane kao potrošače. Sadašnji sustav u kojem nema razlike između velikih gospodarskih subjekata u odnosu na obrtnike imalo gospodarstvo, male gospodarske subjekte stvarno stavlja u teži položaj. Nije prihvaćen Nije predmet izmjene ovoga Nacrta prijedloga zakona. U plaćanju vodnih naknada nema diskriminacije. Za sve vodne naknade ista je visina naknade po jedinici mjere kako za građane tako i za gospodarstvenike. Ističemo da je u prethodnim godinama zakonodavac višekratno smanjivao visinu pojedinih naknada (npr. vodni doprinos, naknada za zaštitu voda), a neke je naknade ukinuo (npr. naknada za priključenje) kako bi smanjio davanja građana i olakšao poslovanje gospodarstvenicima. Najnoviji primjer je omogućavanje umanjenja naknade za zaštitu voda za one gospodarske subjekte koji su vlastitim uređajima postigli zahtijevanu razinu otpadnih voda.
3 Vodovod d.o.o. Makarska III. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 9. Po prijedlogu izmjena Zakona naknadu za razvoj može uvesti samo županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave, a koja naknada za razvoj se troši prema načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na uslužnom području čl 8 Zakona. Citiranim prijedlogom se osigurava da se na području svih jedinica lokalne samouprave unutar vodouslužnog područja članova društva naplaćuje naknada za razvoj koja se tada prvenstveno troši unutar područja „malih članova“ a s druge strane se onemogućavaju „veliki članovi“ da ukoliko imaju (a imaju) potrebu i mogućnost da uvedu namjensku naknadu za potreban razvoj vodno gospodarskog sustava na svom području. Međutim naknada za razvoj „na ime solidarnosti“ u tom slučaju ne smije postojati kao jedinstvena naknada za razvoj već se predvidjeti kao naknada koju može uvesti jedinica regionalne samouprave s ciljem osiguranja ravnomjerne izgradnje vodno gospodarskog sustava, odnosno osiguranja minimalnog standarda cijelom stanovništvu, ali na način da se planom utvrdi za koje radove je solidarna naknada za razvoj namijenjena te u odnosu na te radove odrediti alate da „veliki članovi“ iste ne mogu blokirati. Pored naknade za razvoj na ime solidarnosti potrebno je ostaviti jedinicama lokalne samouprave da mogu uvesti naknadu za razvoj vodno gospodarskog sustava na svom području jer bez navedenog jednostavno neće biti moguće realizirati određene projekte koji su nužni na određenom području. U principu odredbe važećeg Zakona o financiranu vodnog gospodarstva i omogućavaju opisano te je upitna potreba za izmjenama postojećeg rješenja Nije prihvaćen Poslovni plan i u njegovom sastavu plan gradnje komunalnih vodnih građevina, je planski dokument koji kronološki prethodi ispunjenju uvjeta za njegovu realizaciju (između ostalog i osiguranju sredstava). Prihvaćanjem poslovnog plana iz članka 23. Nacrta prijedloga zakona o vodnim uslugama, skupština društva je prihvatila i financijski plan odnosno visinu potrebnih sredstava za realizaciju poslovnog plana posebno u pogledu realizacije plana gradnje komunalnih vodnih građevina i plana održavanja istih. U skladu s tim skupština društva donosi odluku o naknadi za razvoj koja se plaća na cijelom uslužnom području uz cijenu vodne usluge. Do sada su odluke o naknadi za razvoj donosila predstavnička tijela JLS za područje svoje jedinice. Predlagatelj smatra da je svrsishodnije da predmetnu odluku donosi skupština javnog isporučitelja vodnih usluga umjesto u prosjeku 15 JLS na svojim gradskim i općinskim vijećima.
4 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. Predlažemo da se članak 13. stavak 1. 2. i 3. koji glasi: „Iznimno od članka 52. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona u roku od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.“ Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina. mijenja i glasi: „Iznimno od članka 52. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona u roku od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, uz prethodnu suglasnost nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.” Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, uz prethodnu suglasnost nadležnog upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, uz prethodno mišljenje nadležnog upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina. OBRAZLOŽENJE Odredbom članka 5. stavka 9. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva propisano je da je naknada za razvoj prihod javnoga isporučitelja vodne usluge, a kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose razne planove, programe i druge akte kojima se planira ili brani gradnja u pojedinim zonama te propisuju druge zaštitne mjere, smatramo potrebnim da javni isporučitelj vodnih usluga i nadležno upravno tijelo lokalne i regionalne (područne) samouprave surađuju pri donošenju prijedloga odluke o naknadi za razvoj. Nije prihvaćen Prema novom Nacrtu prijedloga zakona odluku o naknadi za razvoj donosi javni isporučitelj vodnih usluga. Ako je intencija primjedbe bila da javni isporučitelj vodnih usluga mora usuglasiti svoj prijedlog plana gradnje komunalnih vodnih građevina sa upravnim tijelom JLS nadležnim za upravno područje voda, ukazujemo da bi takav institut predstavljao težak nesrazmjer između prava i odgovornosti za razvoj vodno-komunalne infrastrukture.
5 Zagorski vodovod d.o.o. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 52. Nastavno na istaknutu primjedbu na prijedlog Zakona o vodnim uslugama, kojim je u IV. Poglavlju (Isporučitelj vodnih usluga), u čl. 23. određeno: (1) Uz nadležnosti propisane zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, skupština: 1. donosi poslovni plan 2. donosi odluku o cijeni vodnih usluga 3. donosi opće uvjete isporuke vodnih usluga 4. utvrđuje prijedlog odluke o naknadi za razvoj iz zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva 5. utvrđuje prijedlog odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta iz zakona kojim se uređuju vode 6. utvrđuje prijedlog odluke o odvodnji otpadnih voda iz zakona kojim se uređuju vode 7. donosi opće akte javnog isporučitelja vodnih usluga i 8. odlučuje o godišnjem izvješću o izvršenju poslovnog plana. (2) Poslovni plan sadržava financijski plan, a u njegovim okvirima i: plan gradnje komunalnih vodnih građevina, plan održavanja komunalnih vodnih građevina, plan zaduživanja u slučaju kada povrat dugova traje dulje od 12 mjeseci i koji uključuje glavne uvjete zajmova, kredita ili drugih oblika zaduživanja te okvirni plan radnih mjesta koji sadržava isključivo najveći dopušten broj i stručne kvalifikacije zaposlenika. Sadržaj poslovnog plana može se proširiti o čemu skupština odlučuje običnom većinom glasova razmjernih temeljnom kapitalu danih na skupštini, a prošireni sadržaj poslovnog plana se može suziti, na isti način. (3) Poslovni plan se donosi za razdoblje od četiri godine, a preispituje se i mijenja jednom u kalendarskoj godini. Predloženom zakonskom odredbom, u čl. 23. st.1 točka 4. određeno je da Skupština utvrđuje prijedlog odluke o naknadi za razvoj iz Zakona iz kojeg se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva. Čl. 23 st. 1 točka 1. Prijedloga Zakona o vodnim uslugama, određeno je da Skupština društva donosi Poslovni plan. Obzirom da Poslovni plan sadrži i Plan gradnje komunalnih vodnih građevina, donoseći odluku o usvajanju Poslovnog plana, Skupština prihvaća izvore financiranja Plana gradnje komunalnih vodnih građevina čiji je sastavni dio i predloženi iznos naknade za razvoj. U vezi s navedenim, Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnog gospodarstava, predložena je izmjena čl. 52 na način da odluku o visini naknade za razvoj donosi predstavničko tijelo regionalne samouprave. Nelogično je da Skupština donese Poslovni plan i prihvati predloženi iznos naknade za razvoj potrebne za financiranje istog, a da tek nakon toga upućuje prijedlog odluke o visini naknade za razvoj predstavničkom tijelu područne regionalne samouprave na donošenje. Skupština društva trebala bi prihvaćanjem Poslovnog plana donijeti i odluku o visini naknade za razvoj potrebne za financiranje istog. U tom smislu, predložena je od strane Zagorskog vodovoda d.o.o. izmjena čl. 23. st. 1. točka 4. na način da se odredi da Skupština donosi odluku o naknadi za razvoj iz Zakona iz kojeg se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva. Slijedom navedenog, predlaže se i izmjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnog gospodarstva čl. 52 na način da umjesto Predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odluku o naknadi za razvoj donosi Skupština društva usvajanjem Poslovnog plana (Plana gradnje komunalnih vodnih građevina). Nije prihvaćen Prihvaćanjem poslovnog plana iz članka 23. Nacrta prijedloga zakona o vodnim uslugama, skupština društva je prihvatila i financijski plan odnosno visinu potrebnih sredstava za realizaciju poslovnog plana posebno u pogledu realizacije plana gradnje komunalnih vodnih građevina i plana održavanja istih. U skladu s tim skupština društva donosi odluku o naknadi za razvoj koja se plaća na cijelom uslužnom području uz cijenu vodne usluge. Do sada su odluke o naknadi za razvoj donosila predstavnička tijela JLS za područje svoje jedinice. Predlagatelj smatra da je svrsishodnije da predmetnu odluku donosi skupština javnog isporučitelja vodnih usluga umjesto u prosjeku 15 JLS na svojim gradskim i općinskim vijećima.