PRAVILNIK O NORMIZACIJI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 17. Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 80/13), donosim
PRAVILNIK O NORMIZACIJI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sustav normizacije u Ministarstvu obrane (u daljnjem tekstu Ministarstvo) i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), nadležnost i odgovornost sudionika u procesu normizacije, utvrđuje se struktura i oblik vojnih normi, postupak izrade, izdavanja, proglašenja i povlačenja vojnih normi te sudjelovanje Ministarstva i Oružanih snaga u postupku standardizacije u NATO-u.
Članak 2.
(1) Cilj normizacije u Ministarstvu i Oružanim snagama je jačanje obrambenih sposobnosti zemlje, optimalno korištenje obrambenih resursa te postizanje i održavanje zahtijevane razine interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a.
(2 ) Sustav normizacije u Ministarstvu i Oružanim snagama (u daljnjem tekstu sustav vojne normizacije) temelji se na izradi i primjeni vlastitih vojnih normi koje zbog specifičnosti tehničkih značajki nisu zastupljene u civilnim normama te na primjeni NATO standardizacijskih dokumenata koji uređuju sljedeća područja:
– NATO politika standardizacije ( NATO Policy for Standardization )
– NATO politika interoperabilnosti (NATO Policy for Interoperability and Strategy)
– Politika vojnog odbora NATO-a za vojnu operativnu standardizaciju ( MC Policy for Military Operational Standardization)
– AAP-3 – Direktiva za izradu, održavanje i upravljanje NATO standardizacijskim dokumentima ( Directive for the Production, Maintenance and Management of NATO Standardization Documents ).
II. PODRUČJE VOJNE NORMIZACIJE
Članak 3.
(1) Područje vojne normizacije obuhvaća organizaciju i postupke izrade, usvajanja, izdavanja i primjene izvorne hrvatske vojne norme (u daljnjem tekstu HRVN), te organizaciju i postupke usvajanja i primjene NATO standardizacijskih dokumenata.
(2) Izvorni HRVN-i odnose se na materijalne norme i tehničke specifikacije oružnih sustava i materijalnih sredstava specifične vojne namjene kao i tehničke modifikacije postojećih materijalnih sredstava.
Članak 4.
Područje vojne normizacije obuhvaća i prihvaćanje, proglašenje i primjenu NATO standardizacijskih dokumenata u skladu s AAP-3 te usvajanje drugih međunarodnih i stranih normi s ciljem učinkovite suradnje sa strukturama NATO-a i Europske unije.
III. VOJNA NORMIZACIJA
Članak 5.
(1) HRVN je dokument koji sadrži pravila, odrednice i značajke za djelatnosti usmjerene postizanju najpovoljnije razine uređenosti utvrđenog područja koje ima obrambenu primjenu.
(2) HRVN može nastati izradom izvornog HRVN-a ili usvajanjem strane norme kao HRVN.
(3) Razvoj i izdavanje HRVN-a mora biti u skladu s raspoloživim financijskim i ljudskim resursima te ograničeno na područja na kojima ne postoji ili se ne može primijeniti nijedna od sljedećih normi:
– međunarodne norme (npr. ISO, ISO/IEC, IEC)
– europske norme (npr. CEN, CENELEC, ETSI, ECISS, AECMA)
– hrvatske norme (HRN)
– norme nacionalnih organizacija (npr. BSI, DIN, ANSI, GOST).
Članak 6.
NATO standardizacijski dokumenti koji se koriste u vojnoj normizaciji u skladu s AAP-3 su:
– NATO standardizacijski sporazum (STANAG – NATO Standardization Agreement) – je NATO standardizacijski dokument koji određuje sporazum zemalja članica NATO-a da će primjenjivati određeni standard, u cijelosti ili djelomično, sa ili bez zadrške, s ciljem ostvarenja određenih zahtjeva interoperabilnosti
– NATO standardizacijska preporuka (STANREC – NATO Standardization Recommendation) – je NATO standardizacijski dokument koji se koristi isključivo u području materijalne normizacije i može sadržavati jednu ili više NATO ili ne-NATO normi relevantnih za pojedine savezničke aktivnosti koje se ne odnose na interoperabilnost
–Saveznički standardi su standardi razvijeni ili odabrani u okviru NATO procesa standardizacije i mogu biti NATO standardi (NATO standards) i ne-NATO standardi (non-NATO standards):
- NATO standard je standard koji je razvijen i proglašen u okviru NATO procesa standardizacije
- Ne-NATO standard je standard razvijena izvan NATO-a. Ne-NATO standardi uključuju civilne norme, nacionalne i multinacionalne obrambene norme,
–Dokument povezan s normizacijom (SRD – Standard – related Document) – je NATO standardizacijski dokument koji olakšava razumijevanje i primjenu jedne ili više savezničkih standarda. Može osigurati dodatne podatke i informacije u potpori upravljanja i primjene savezničkih standarda. Primjeri dokumenata su katalozi s nacionalnim podacima, priručnici za primjenu standarda, upute itd.
Članak 7.
NATO standardizacijski dokumenti obuhvaćaju tri područja: operativno, materijalno i administrativno.
(1) Operativno područje obuhvaća:
– dokumente koji utječu na vojnu praksu i mogu se odnositi na doktrine, taktiku, tehnike, procedure, obuku i izobrazbu, izvješćivanje, zemljovide i karte.
(2) Materijalno područje obuhvaća:
– dokumente koji se odnose na uobičajene tehničke značajke materijalnih sredstava za potrebe obrane tijekom cijeloga životnog ciklusa, uključujući inženjering, proizvodne postupke, specifikacije materijalnih sredstava, vođenje projekata, upravljanje životnim ciklusom te postupke osiguranja i provjere kvalitete. Materijalna sredstva obuhvaćaju, ali nisu ograničena na kompletne sustave (uključujući oružne i C3 sustave), podsustave, sklopove, sučelja, komponente, pričuvne dijelove i potrošni materijal, uključujući ubojna sredstva, minsko-eksplozivna sredstva, goriva, maziva i druge energente.
(3) Administrativno područje obuhvaća:
– terminologiju, uključivo i za područja operativne i tehničke standardizacije
– administrativne postupke koji nemaju izravnu vojnu primjenu.
IV. SUDJELOVANJE MINISTARSTVA I ORUŽANIH SNAGA U POSTUPKU STANDARDIZACIJE U NATO-u
Članak 8.
U razvoju i primjeni NATO standardizacijskih dokumenata Ministarstvo i Oružane snage sudjeluju u sljedećim fazama:
– studija (Study/Study Draft)
– prihvaćanje (Ratification)
– potvrđivanje (Promulgation)
– primjena (Implementation)
– revizija (STANAG/AP Review)
– povlačenje (Cancelation).
Studija (study)
Članak 9.
(1) Razvoj novog NATO standardizacijskog dokumenta započinje izradom studije koju izrađuje radna skupina sastavljena od predstavnika NATO-a i predstavnika zemalja članica eksperata u određenom području.
(2) NATO standardizacijske dokumente koji su u fazi studije preuzima predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga ako sudjeluje u radu radne skupine koja studiju razvija.
(3) Predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka daje primjedbe i predlaže dorade studije čelniku generičkog područja na koje se studija odnosi.
(4) Čelnik generičkog područja, odnosno predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga na koje se studija odnosi može davati primjedbe ili predlagati dorade studije i ako nije u radnoj skupini, a kada zaprimi zahtjev od NATO-a preko nalogodavnog tijela (Tasking Authority) u čijoj nadležnosti je izrada NATO standardizacijskog dokumenta.
Prihvaćanje (ratification)
Članak 10.
Prihvaćanje ili ratifikacija je postupak u kojem zemlja članica NATO-a definira svoje nacionalno stajalište u odnosu na primjenu određenog standardizacijskog dokumenta. NATO standardizacijski dokumenti koji uključuju i zahtjeve za prihvaćanjem s konačnim prijedlozima (ratification draft) NATO standardizacijskih dokumenata zaprimaju se putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a te se dostavljaju ustrojstvenim jedinicama Ministarstva ili Oružanih snaga iz njihovih generičkih područja.
Članak 11.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja zahtjev za definiranje nacionalnog stajališta o prihvaćanju nadležnom čelniku generičkog područja. U zahtjevu za definiranje nacionalnog stajališta određen je rok do kojeg je čelnik generičkog područja dužan dostaviti prijedlog odgovora na obrascu iz Priloga 2 na hrvatskom i engleskom jeziku.
(2) Za NATO standardizacijske dokumente iz generičkih područja čiji se čelnici nalaze u Oružanim snagama, ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja zahtjev za definiranje nacionalnog stajališta Glavnom stožeru Oružanih snaga, koji provodi distribuciju i koordinaciju s čelnicima generičkih područja u Oružanim snagama.
Članak 12.
Čelnik generičkog područja provodi raščlambu prijedloga NATO standardizacijskog dokumenta s ciljem definiranja nacionalnog stajališta. U proces raščlambe, ako je potrebno, uključuje i predstavnike drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga, a po potrebi i vanjske suradnike. Nakon raščlambe čelnik generičkog područja predlaže jednu od sljedećih opcija nacionalnog stajališta o prihvaćanju NATO standardizacijskog dokumenta, u skladu s AAP-3:
– Prihvaćanje – s primjenom odnosno implementacijom (Ratifying and implementing) – odgovor kojim se daje puna suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta te primjenom cjelokupnog dokumenta u planiranom roku
– Prihvaćanje – s primjenom, uz zadrške (Ratifying and implementing, with Reservations) – odgovor kojim se daje suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, ali s posebno navedenim zadrškama zbog nemogućnosti primjene pojedinih odredbi standardizacijskog dokumenta prilikom primjene. Svaka zadrška detaljno se obrazlaže te se definira rok primjene zadrški
– Prihvaćanje – buduća primjena (Ratifying, future implementation) – odgovor kojim se daje puna suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, ali nije moguće odrediti rok u kojem će se primijeniti NATO standardizacijski dokument. Uz to, ovo nacionalno stajalište podrazumijeva da će se standardizacijski dokument primijeniti u budućnosti, kad se steknu potrebni uvjeti (organizacijski, ljudski, materijalni ili financijski)
– Prihvaćanje – buduća primjena, uz zadrške (Ratifying, future implementation, with reservations) – odgovor kojim se daje suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, pri čemu nije moguće odrediti rok u kojem će se primijeniti NATO standardizacijski dokument. Uz to, posebno se navode zadrške zbog nemogućnosti primjene pojedinih odredbi normizacijskog dokumenta prilikom primjene. Ovo nacionalno stajalište podrazumijeva da će se standardizacijski dokument primjenjivati u budućnosti, kada se steknu potrebni uvjeti (organizacijski, ljudski, materijalni ili financijski), uz zadrške
– Bez prihvaćanja (Not ratifying) – odgovor mora sadržavati jasno i detaljno obrazloženje koje omogućuje NATO nalogodavnom tijelu da utvrdi postoje li zapreke za proglašenje odnosno promulgaciju NATO standardizacijskog dokumenta ili se radi o nemogućnosti zemlje da postupa u skladu s njegovim odredbama. Po potrebi, mogu se predložiti izmjene i dopune konačnog prijedloga standardizacijskog dokumenta kako bi on bio prihvatljiv za Ministarstvo i Oružane snage
– Bez sudjelovanja (Not participating) – odgovor koji se daje u slučaju da Ministarstvo i Oružane snage nemaju interesa ili mogućnosti za normizaciju konkretnog područja, za što je potrebno dostaviti detaljno obrazloženje.
Članak 13.
(1) Ako su kod definiranja nacionalnog stajališta odabrane opcije Prihvaćanje s primjenom odnosno implementacijom i Prihvaćanje s primjenom, uz zadrške, čelnik generičkog područja uz prijedlog nacionalnog stajališta izrađuje Plan primjene NATO standardizacijskog dokumenta s definiranim rokovima. Obrazac Plana primjene nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(2) Plan primjene se izrađuje u skladu s odredbama članka 18. ovoga Pravilnika s time da se rokovi za provedbu pojedinih faza primjene definiraju u odnosu na datum proglašenja NATO standardizacijskog dokumenta.
(3) Čelnik generičkog područja prijedlog nacionalnog stajališta i Plan primjene dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(4) Čelnici generičkih područja iz sastava Oružanih snaga svoje odgovore dostavljaju preko Glavnog stožera Oružanih snaga.
Članak 14.
(1) Na temelju dostavljenog prijedloga nacionalnog stajališta ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju ispunjava obrazac o prihvaćanju NATO standardizacijskog dokumenta. Ispunjeni obrazac o prihvaćanju potpisuje i ovjerava ministar obrane. Obrazac o prihvaćanju nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja podatke o prihvaćanju NATO uredu za standardizaciju (NATO Standardization Office – NSO), elektroničkim putem pristupom na službenu stranicu NSO-a za neklasificirane NATO standardizacijske dokumente. Dostava podataka za NATO klasificirane standardizacijske dokumente obavlja se putem klasificirane NATO mreže HRV NS WAN (NATO SECRET Wide Area Network).
Proglašenje (promulgation)
Članak 15.
Po provedenom postupku prihvaćanja odnosno ratifikacije članica NATO-a, NSO proglašava određeni NATO standardizacijski dokument, o čemu se koordinatori za normizaciju upoznaju praćenjem promjena na NSO stranici ili pisanim putem NSO-a.
Primjena (implementation)
Članak 16.
(1)Primjena NATO STANAG-a započinje po objavi NATO-a da je određeni STANAG proglašen. Po objavi NSO-a da je određeni STANAG proglašen, započinje postupak primjene NATO STANAG-a za koje je nacionalno stajalište definirano kao „prihvaćanje s primjenom“ i „prihvaćanje s primjenom, uz zadrške“.
(2)Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju izrađuje godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama.
(3)Postupak izrade Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a počinje dostavom prijedloga za primjenu NATO STANAG-a ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju radi uvrštenja u godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a.
(4)Rok za dostavu prijedloga za godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a je 31. listopad tekuće godine za iduću godinu.
Članak 17.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju analizira prispjele prijedloge, utvrđuje potpunost podataka te po potrebi usklađuje prijedlog s nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga.
(2) Prijedlog godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a dostavlja se na odobrenje ministru obrane najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu.
(3) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju odobreni Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a dostavlja nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga na provedbu u roku od 15 dana od dana odobrenja godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a.
Članak 18.
(1) Čelnik generičkog područja izradit će Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a i poduzeti sve potrebne mjere za njegovu provedbu.
(2) Plan primjene NATO STANAG-a temelji se na analizi sljedećih elemenata:
– doktrina (Doctrine – D) – definiranje potrebe prilagodbe ili izmjene nacionalnih doktrinarnih dokumenata i propisa u funkciji primjene određenog STANAG-a
– organizacija (Organisation – O) – definiranje organizacijskih promjena u Ministarstvu i Oružanim snagama u procesu primjene NATO STANAG-a
– obuka i izobrazba (Training – T) – definiranje potreba za planiranjem novih obučnih aktivnosti, uključivanje sadržaja NATO STANAG-a u proces izobrazbe i provedba vježbovnih aktivnosti u cilju primjene određenog NATO STANAG-a
– materijalna sredstva (Material – M) – definiranje potreba za nabavkom ili prilagodbom postojećih materijalnih sredstava u funkciji provedbe primjene NATO STANAG-a
– vođenje (Leadership – L) – definiranje potreba za primjenom sadržaja NATO STANAG-a u upravljanju organizacijom ili vođenju
– osoblje (Personel – P) – definiranje utjecaja primjene NATO STANAG-a na personalne potrebe ustrojstvenih jedinica u kojima je planirana njegova primjena
– infrastruktura (Facilitaties – F) – definiranje potreba za infrastrukturnim kapacitetima potrebnim za primjenu NATO STANAG-a
– interoperabilnost (Interoperability – I) – definiranje načina na koji će NATO STANAG povećati interoperabilnost sa saveznicima u okviru NATO-a i interoperabilnost unutar vlastitih Oružanih snaga.
(3) Nakon dovršene primjene NATO STANAG-a čelnik generičkog područja proslijedit će završno izvješće o primjeni ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju. Obrazac izvješća o primjeni nalazi se u Prilogu 3. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Sadržaj obrasca o primjeni potrebno je unositi na hrvatskom i engleskom jeziku.
(4) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja podatke o završetku primjene NATO standardizacijskog dokumenta u skladu s procedurom koju je definirao NSO, opisanoj u članku 14. stavku 2. ovoga Pravilnika, ili ažuriranjem postojećeg nacionalnog stajališta ako NATO standardizacijski dokument nije primijenjen u predviđenom roku.
Provjera valjanosti (review)
Članak 19.
U procesu provjere valjanosti pojedinog NATO standarda sudjeluje predstavnik Ministarstva i Oružanih snaga u nalogodavnom tijelu NATO-a koje je zaduženo za taj standard.
Povlačenje (cancelation)
Članak 20.
(1) Dokument o povlačenju određenog NATO STANAG-a zaprima se preko Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a, koji dokumente dostavlja svim ustrojstvenim jedinicama uključenima u proces normizacije za određeni NATO STANAG kao i ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju prosljeđuje obavijest o povlačenju NATO standarda koji je prihvaćen i/ili usvojen kao HRVN čelniku generičkog područja zaduženog za tu normu.
(3) Čelnik generičkog područja nadležan za povučeni standard poduzet će odgovarajuće mjere i postupke za redovito funkcioniranje nakon povlačenja NATO STANAG-a.
V. NADLEŽNOST USTROJSTVENIH JEDINICA
Članak 21.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju je Sektor za naoružanje i opremu Uprave za materijalne resurse
(2) Za provedbu procesa vojne normizacije odgovorne su sve ustrojstvene jedinice Ministarstva i Oružanih snaga u svojim funkcionalnim područjima.
(3) Nositelji vojne normizacije su čelnici ustrojstvenih jedinica nadležnih za pojedina generička područja vojne normizacije (u daljnjem tekstu čelnici generičkih područja).
(4) Čelnici generičkih područja odgovorni su za predlaganje uvođenja HRVN-a potrebnih za ostvarivanje postavljenih zadaća za njihovu primjenu i provedbu u svojem generičkom području i za prihvaćanje NATO standardizacijskih dokumenata te njihovu primjenu.
(5) Pregled generičkih područja vojne normizacije i pripadajućih NATO nalogodavnih tijela nalazi se u Prilogu 4. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 22.
Zadaće ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju su:
– upravljanje procesom vojne normizacije i provedba politike normizacije u skladu s potrebama Ministarstva i Oružanih snaga te politikom normizacije u NATO-u
– upravljanje procesom prihvaćanja, proglašenja i primjene NATO STANAG-a i izvješćivanje NSO-a (NATO Standardization Office) o prihvaćanju i primjeni pojedinog NATO STANAG-a
– predstavljanje Ministarstva u NATO standardizacijskim tijelima, u tijelu za obrambenu normizaciju Europske unije te ostalim međunarodnim normizacijskim tijelima
– suradnja s predstavnicima Republike Hrvatske u radnim tijelima NATO-a koja su nalogodavna tijela za pojedine NATO standardizacijske dokumente
– praćenje provedbe prihvaćanja NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– izrada godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– praćenje provedbe Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– obavještavanje ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga o izdavanju ili povlačenju HRVN
– vođenje evidencije usvojenih HRVN-a i dokumentacije nastalih ijekom životnog vijeka pojedine HRVN-a
– vođenje evidencije prihvaćenih NATO standardizacijskih dokumenata
– predlaganje normativnog uređenja područja vojne normizacije
– suradnja s Hrvatskim zavodom za norme
– obavljanje stručnih poslova vezanih za izradu, usvajanje, objavu, uvođenje i povlačenje HRVN-a
– obavljanje stručnih poslova vezanih za prihvaćanje, proglašenje i primjenu, zamjenu novim izdanjem ili otkazivanjem NATO STANAG-a
– arhiviranje standardizacijske dokumentacije vezane uz prihvaćanje, planove primjene i izvješća o primjeni
– vođenje portala Vojna normizacija
– suradnja u izobrazbi i obuci djelatnika Ministarstva i pripadnika Oružanih snaga u području vojne normizacije.
Članak 23.
Odgovornost čelnika generičkih područja u procesu vojne normizacije:
– raščlamba postavljenih ciljeva i zadaća te utvrđivanje potreba za izradu HRVN-a
– predlaganje izrade izvornih HRVN-a ili usvajanje stranih normi iz generičkog područja
– predlaganje nacionalnog stajališta u procesu prihvaćanja NATO STANAG-a te izrada Plana primjene i predlaganje usvajanja NATO STANREC-a
– briga o proglašenju prihvaćenih NATO standarda radi pokretanja procesa primjene u skladu s rokovima definiranim u Planu primjene
– određivanje stručnog voditelja i članova stručnih radnih skupina za izradu izvornog HRVN-a, prihvaćanje i primjenu NATO STANAG-a ili usvajanje strane norme kao HRVN-a
– izrada Plana primjene norme, provedba potrebnih mjera i vođenje procesa primjene HRVN-a i prihvaćenih NATO standardizacijskih dokumenata koji su proglašeni
– organizira i provodi nadzor nad primjenom HRVN-a i NATO STANAG-a
– izrada godišnjih izvješća o postignutom napretku tijekom izrade ili usvajanja norme
– izrada završnog izvješća o primjeni HRVN-a ili NATO STANAG-a te dostava ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju
– praćenje rada i davanje smjernica i naputaka nacionalnim predstavnicima u NATO tijelima koja izrađuju NATO standardizacijske dokumente iz svojega generičkog područja
– provedba potrebnih mjera nakon povlačenja HRVN-a ili NATO standardizacijskih dokumenata.
Članak 24.
(1) Za koordinaciju aktivnosti u procesu vojne normizacije čelnici generičkih područja vojne normizacije imenuju koordinatore za normizaciju u svojem generičkom području.
(2) Čelnici generičkih područja mogu po potrebi u svojem generičkom području imenovati koordinatore za normizaciju i u ustrojstvenim jedinicama niže razine.
(3) Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga imenuje časnika za normizaciju koji je nadležan za intergransku koordinaciju aktivnosti u procesu vojne normizacije u Oružanim snagama.
(4) Zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ (u daljnjem tekstu HVU) provodi potrebne postupke da HRVN i NATO standardizacijski dokumenti u skladu s planovima primjene, budu ugrađeni u nastavne planove i programe (u daljnjem tekstu NPP) te određuje koordinatora za normizaciju HVU-a.
Članak 25.
Zadaće i nadležnosti koordinatora za normizaciju su:
– koordinacija i usmjeravanje aktivnosti u procesu vojne normizacije u generičkom području ili u ustrojstvenoj jedinici u kojoj su imenovani
– koordinacija s nacionalnim predstavnicima u radnim tijelima NATO-a, nalogodavnim tijelima (Tasking Authority) za pojedine NATO standardizacijske dokumente
– vođenje evidencije o normizacijskim dokumentima koji se izrađuju ili primjenjuju u njihovu generičkom području odnosno ustrojstvenoj jedinici
– vođenje evidencije o čelnicima i članovima radnih skupina za izradu odnosno primjenu HRVN-a i evidencije o čelnicima i članovima radnih skupina za prihvaćanje i primjenu NATO STANAG-a u njihovu generičkom području odnosno ustrojstvenoj jedinici
– koordinacija aktivnosti između čelnika i članova radnih skupina u njihovoj ustrojstvenoj jedinici i ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju
– koordinacija aktivnosti vezanih za prikupljanje prijedloga za izradu godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a
– praćenje razvoja i promjena normi iz svojega generičkog područja
– praćenje NATO standardizacijskih dokumenata dobivenih putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a i distribucija unutar ustrojstvene jedinice na daljnje postupanje.
VI. PROCES VOJNE NORMIZACIJE
Članak 26.
(1) Proces vojne normizacije obuhvaća predlaganje izrade HRVN-a, usvajanje i proglašenje, primjenu, primjenu i povlačenje HRVN-a, izradu Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a, prihvaćanje, primjenu i povlačenje NATO standarda te sudjelovanje nacionalnih predstavnika u postupku izrade NATO standardizacijskih dokumenata.
(2) Proces vojne normizacije kod izrade HRVN-a odvija se u sljedećim fazama:
– raščlamba postavljenih ciljeva i zadaća te utvrđivanje potreba za izradu HRVN-a
– distribucija radnih mapa za izradu HRVN-a
– izrada završnih prijedloga HRVN-a
– usvajanje HRVN-a
– primjena HRVN-a
– izrada Plana primjene pojedinog NATO STANAG-a
– preispitivanje postojećih HRVN-a
– mijenjanje, dopunjavanje i povlačenje postojećih HRVN-a (po potrebi).
(3) Proces vojne normizacije kod primjene NATO STANAG-a odvija se u sljedećim fazama:
– prihvaćanje NATO STANAG-a
– izrada godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama nakon njihovog proglašenja
– odobravanje godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a
– provedba primjene NATO STANAG-a
– izvješćivanje o primjeni NATO STANAG-a
– otkazivanje NATO STANAG-a ili zamjena novim izdanjem te povlačenje postojećih izdanja.
Izrada HRVN-a
Članak 27.
Ministar obrane donosi Odluku o izradi izvorne ili usvajanju strane norme kao HRVN na temelju prijedloga nositelja generičkog područja normizacije, a posredstvom ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju.
Članak 28.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju priprema Radne mape HRVN-a koje se označavaju rednim brojem. Dodijeljeni broj može se uporabiti samo jedanput što vrijedi i u slučaju kada se iz bilo kojeg razloga odustane od daljnjeg rada po prijedlogu.
(2) Nakon primitka Radne mape HRVN-a, nositelji generičkih područja imenuju stručnog voditelja i članove radne skupine za izradu izvornog HRVN-a odnosno usvajanje strane norme kao HRVN.
(2) Stručni voditelj imenuje se iz generičkog područja, a članovi radne skupine mogu se po potrebi imenovati i iz drugih generičkih područja ili ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga na čije se funkcionalno područje norma odnosi, uz suglasnost čelnika njihovih ustrojstvenih jedinica.
(3) U rad radne skupine mogu se, po potrebi, uključiti i vanjski suradnici.
Članak 29.
(1) Zadaće radne skupine su:
a) Kod izrade izvorne HRVN-a
– definiranje područja koje će biti obuhvaćeno normom
– izrada nacrta norme
– definiranje sudionika u procesu primjene norme
– usklađivanje nacrta norme s propisima
– usklađivanje završnog prijedloga HRVN-a.
b) Kod usvajanja strane norme kao HRVN-a:
– analiza strane norme
– definiranje područja na koje se norma odnosi
– definiranje sudionika u procesu primjene norme
– usklađivanje nacrta norme s propisima
– definiranje eventualnih zadrški na primjenu norme
– usklađivanje završnog prijedloga HRVN-a.
(2) Postupak usklađivanja stajališta može se više puta ponoviti, sve dok se potpuno ne usklade svi sastavni elementi. Usklađen nacrt HRVN-a dobiva status prijedloga HRVN-a koji čelnik generičkog područja dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
Članak 30.
Strana norma može se usvojiti kao HRVN:
– u izvornom obliku (proglašenjem obavijesti o usvajanju strane norme)
– u izvornom obliku s hrvatskim ovitkom
– u prijevodu.
Članak 31.
(1) Usvajanje strane norme kao HRVN-a moguće je u sljedećim oblicima:
– usvajanje u potpunosti – sve odredbe norme primjenjuju se u potpunosti
– usvajanje s uredničkim promjenama – strana norma usvaja se s uredničkim promjenama koje ne mijenjaju njezinu bit, ali pridonose boljem razumijevanju odredbi i olakšavaju primjenu
– usvajanje sa zadrškom – stranu normu usvaja se sa zadrškom na primjenu određenih odredbi. Zadrške se mogu odnositi na odredbe koje nije moguće primijeniti u Ministarstvu i Oružanim snagama zbog nepostojanja tehničkih, organizacijskih ili drugih preduvjeta. Broj zadrški na određenu normu ne smije biti toliki da onemogući primjenu norme u cjelini. Zadrške se obvezno navode u ovitku norme.
(2) Na temelju raščlambe svih činjenica u vezi s prijedlogom za usvajanje strane norme stručni voditelj radne skupine može predložiti odbijanje njezina usvajanja uz detaljno obrazloženje koje se dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju. U dokumentu o odbijanju usvajanja radna skupina može predložiti promjene na temelju kojih bi normu bilo moguće prihvatiti.
Usvajanje i proglašenje HRVN-a
Članak 32.
(1) Prijedlog za usvajanje HRVN-a čelnik generičkog područja dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(2) Dio prijedloga za usvajanje HRVN-a je Plan primjene norme koji je ovjerio nadležni čelnik generičkog područja.
(3) Izrada Plana primjene HRVN-a temelji se na analizi istih elemenata u skladu s odredbama članka 18. ovoga Pravilnika
(4) Pri izradi planova primjene vodi se računa o primjeni norme u cjelokupnom sustavu Ministarstva i Oružanih snaga, te se po potrebi provodi koordinacija među svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga u kojima će se primjenjivati norma.
Članak 33.
(1) Na temelju dostavljenog konačnog prijedloga HRVN-a, ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju priprema odluku o usvajanju HRVN-a i dostavlja je ministru obrane na potpis.
(2) HRVN se objavljuje na intranetskoj stranici „Vojna normizacija“.
Članak 34.
(1) Izvornik HRVN-a, zajedno s odlukom o usvajanju HRVN-a, pohranjuje se u ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju, a nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga dostavljaju se preslike Odluke o usvajanju HRVN-a.
(2) HRVN koji nosi oznaku tajnosti upisuje se u poseban Registar HRVN-a s oznakom tajnosti i ne objavljuje se u cijelosti. Za norme s oznakom tajnosti javno se objavljuje jedino ovitak norme.
(3) HRVN koji se temelji na usvojenoj NATO normi s oznakom stupnja tajnosti dostavlja se putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a, koji na propisani način vrši njihovu distribuciju.
Praćenje primjene HRVN
Članak 35.
(1) Čelnici generičkih područja odgovorni su za provedbu Plana primjene HRVN-a, nadzor nad njihovom primjenom, održavanje postignutog i uklanjanje eventualnih nedostataka.
(2) Tijekom procesa primjene HRVN-a čelnik generičkog područja dostavlja godišnje izvješće o statusu primjene HRVN-a ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(3) Po završetku procesa primjene HRVN-a čelnik generičkog područja dostavit će ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju završno izvješće o primjeni HRVN-a.
PRAVILNIK O NORMIZACIJI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 17. Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 80/13), donosim
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
PRAVILNIK O NORMIZACIJI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sustav normizacije u Ministarstvu obrane (u daljnjem tekstu Ministarstvo) i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), nadležnost i odgovornost sudionika u procesu normizacije, utvrđuje se struktura i oblik vojnih normi, postupak izrade, izdavanja, proglašenja i povlačenja vojnih normi te sudjelovanje Ministarstva i Oružanih snaga u postupku standardizacije u NATO-u.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 2.
(1) Cilj normizacije u Ministarstvu i Oružanim snagama je jačanje obrambenih sposobnosti zemlje, optimalno korištenje obrambenih resursa te postizanje i održavanje zahtijevane razine interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a.
(2 ) Sustav normizacije u Ministarstvu i Oružanim snagama (u daljnjem tekstu sustav vojne normizacije) temelji se na izradi i primjeni vlastitih vojnih normi koje zbog specifičnosti tehničkih značajki nisu zastupljene u civilnim normama te na primjeni NATO standardizacijskih dokumenata koji uređuju sljedeća područja:
– NATO politika standardizacije ( NATO Policy for Standardization )
– NATO politika interoperabilnosti (NATO Policy for Interoperability and Strategy)
– Politika vojnog odbora NATO-a za vojnu operativnu standardizaciju ( MC Policy for Military Operational Standardization)
– AAP-3 – Direktiva za izradu, održavanje i upravljanje NATO standardizacijskim dokumentima ( Directive for the Production, Maintenance and Management of NATO Standardization Documents ).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
II. PODRUČJE VOJNE NORMIZACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 3.
(1) Područje vojne normizacije obuhvaća organizaciju i postupke izrade, usvajanja, izdavanja i primjene izvorne hrvatske vojne norme (u daljnjem tekstu HRVN), te organizaciju i postupke usvajanja i primjene NATO standardizacijskih dokumenata.
(2) Izvorni HRVN-i odnose se na materijalne norme i tehničke specifikacije oružnih sustava i materijalnih sredstava specifične vojne namjene kao i tehničke modifikacije postojećih materijalnih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 4.
Područje vojne normizacije obuhvaća i prihvaćanje, proglašenje i primjenu NATO standardizacijskih dokumenata u skladu s AAP-3 te usvajanje drugih međunarodnih i stranih normi s ciljem učinkovite suradnje sa strukturama NATO-a i Europske unije.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
III. VOJNA NORMIZACIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 5.
(1) HRVN je dokument koji sadrži pravila, odrednice i značajke za djelatnosti usmjerene postizanju najpovoljnije razine uređenosti utvrđenog područja koje ima obrambenu primjenu.
(2) HRVN može nastati izradom izvornog HRVN-a ili usvajanjem strane norme kao HRVN.
(3) Razvoj i izdavanje HRVN-a mora biti u skladu s raspoloživim financijskim i ljudskim resursima te ograničeno na područja na kojima ne postoji ili se ne može primijeniti nijedna od sljedećih normi:
– međunarodne norme (npr. ISO, ISO/IEC, IEC)
– europske norme (npr. CEN, CENELEC, ETSI, ECISS, AECMA)
– hrvatske norme (HRN)
– norme nacionalnih organizacija (npr. BSI, DIN, ANSI, GOST).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 6.
NATO standardizacijski dokumenti koji se koriste u vojnoj normizaciji u skladu s AAP-3 su:
– NATO standardizacijski sporazum (STANAG – NATO Standardization Agreement) – je NATO standardizacijski dokument koji određuje sporazum zemalja članica NATO-a da će primjenjivati određeni standard, u cijelosti ili djelomično, sa ili bez zadrške, s ciljem ostvarenja određenih zahtjeva interoperabilnosti
– NATO standardizacijska preporuka (STANREC – NATO Standardization Recommendation) – je NATO standardizacijski dokument koji se koristi isključivo u području materijalne normizacije i može sadržavati jednu ili više NATO ili ne-NATO normi relevantnih za pojedine savezničke aktivnosti koje se ne odnose na interoperabilnost
– Saveznički standardi su standardi razvijeni ili odabrani u okviru NATO procesa standardizacije i mogu biti NATO standardi (NATO standards) i ne-NATO standardi (non-NATO standards):
- NATO standard je standard koji je razvijen i proglašen u okviru NATO procesa standardizacije
- Ne-NATO standard je standard razvijena izvan NATO-a. Ne-NATO standardi uključuju civilne norme, nacionalne i multinacionalne obrambene norme,
– Dokument povezan s normizacijom (SRD – Standard – related Document) – je NATO standardizacijski dokument koji olakšava razumijevanje i primjenu jedne ili više savezničkih standarda. Može osigurati dodatne podatke i informacije u potpori upravljanja i primjene savezničkih standarda. Primjeri dokumenata su katalozi s nacionalnim podacima, priručnici za primjenu standarda, upute itd.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 7.
NATO standardizacijski dokumenti obuhvaćaju tri područja: operativno, materijalno i administrativno.
(1) Operativno područje obuhvaća:
– dokumente koji utječu na vojnu praksu i mogu se odnositi na doktrine, taktiku, tehnike, procedure, obuku i izobrazbu, izvješćivanje, zemljovide i karte.
(2) Materijalno područje obuhvaća:
– dokumente koji se odnose na uobičajene tehničke značajke materijalnih sredstava za potrebe obrane tijekom cijeloga životnog ciklusa, uključujući inženjering, proizvodne postupke, specifikacije materijalnih sredstava, vođenje projekata, upravljanje životnim ciklusom te postupke osiguranja i provjere kvalitete. Materijalna sredstva obuhvaćaju, ali nisu ograničena na kompletne sustave (uključujući oružne i C3 sustave), podsustave, sklopove, sučelja, komponente, pričuvne dijelove i potrošni materijal, uključujući ubojna sredstva, minsko-eksplozivna sredstva, goriva, maziva i druge energente.
(3) Administrativno područje obuhvaća:
– terminologiju, uključivo i za područja operativne i tehničke standardizacije
– administrativne postupke koji nemaju izravnu vojnu primjenu.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
IV. SUDJELOVANJE MINISTARSTVA I ORUŽANIH SNAGA U POSTUPKU STANDARDIZACIJE U NATO-u
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 8.
U razvoju i primjeni NATO standardizacijskih dokumenata Ministarstvo i Oružane snage sudjeluju u sljedećim fazama:
– studija (Study/Study Draft)
– prihvaćanje (Ratification)
– potvrđivanje (Promulgation)
– primjena (Implementation)
– revizija (STANAG/AP Review)
– povlačenje (Cancelation).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Studija (study)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 9.
(1) Razvoj novog NATO standardizacijskog dokumenta započinje izradom studije koju izrađuje radna skupina sastavljena od predstavnika NATO-a i predstavnika zemalja članica eksperata u određenom području.
(2) NATO standardizacijske dokumente koji su u fazi studije preuzima predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga ako sudjeluje u radu radne skupine koja studiju razvija.
(3) Predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka daje primjedbe i predlaže dorade studije čelniku generičkog područja na koje se studija odnosi.
(4) Čelnik generičkog područja, odnosno predstavnik Ministarstva ili Oružanih snaga na koje se studija odnosi može davati primjedbe ili predlagati dorade studije i ako nije u radnoj skupini, a kada zaprimi zahtjev od NATO-a preko nalogodavnog tijela (Tasking Authority) u čijoj nadležnosti je izrada NATO standardizacijskog dokumenta.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Prihvaćanje (ratification)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 10.
Prihvaćanje ili ratifikacija je postupak u kojem zemlja članica NATO-a definira svoje nacionalno stajalište u odnosu na primjenu određenog standardizacijskog dokumenta. NATO standardizacijski dokumenti koji uključuju i zahtjeve za prihvaćanjem s konačnim prijedlozima (ratification draft) NATO standardizacijskih dokumenata zaprimaju se putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a te se dostavljaju ustrojstvenim jedinicama Ministarstva ili Oružanih snaga iz njihovih generičkih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 11.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja zahtjev za definiranje nacionalnog stajališta o prihvaćanju nadležnom čelniku generičkog područja. U zahtjevu za definiranje nacionalnog stajališta određen je rok do kojeg je čelnik generičkog područja dužan dostaviti prijedlog odgovora na obrascu iz Priloga 2 na hrvatskom i engleskom jeziku.
(2) Za NATO standardizacijske dokumente iz generičkih područja čiji se čelnici nalaze u Oružanim snagama, ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja zahtjev za definiranje nacionalnog stajališta Glavnom stožeru Oružanih snaga, koji provodi distribuciju i koordinaciju s čelnicima generičkih područja u Oružanim snagama.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 12.
Čelnik generičkog područja provodi raščlambu prijedloga NATO standardizacijskog dokumenta s ciljem definiranja nacionalnog stajališta. U proces raščlambe, ako je potrebno, uključuje i predstavnike drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga, a po potrebi i vanjske suradnike. Nakon raščlambe čelnik generičkog područja predlaže jednu od sljedećih opcija nacionalnog stajališta o prihvaćanju NATO standardizacijskog dokumenta, u skladu s AAP-3:
– Prihvaćanje – s primjenom odnosno implementacijom (Ratifying and implementing) – odgovor kojim se daje puna suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta te primjenom cjelokupnog dokumenta u planiranom roku
– Prihvaćanje – s primjenom, uz zadrške (Ratifying and implementing, with Reservations) – odgovor kojim se daje suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, ali s posebno navedenim zadrškama zbog nemogućnosti primjene pojedinih odredbi standardizacijskog dokumenta prilikom primjene. Svaka zadrška detaljno se obrazlaže te se definira rok primjene zadrški
– Prihvaćanje – buduća primjena (Ratifying, future implementation) – odgovor kojim se daje puna suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, ali nije moguće odrediti rok u kojem će se primijeniti NATO standardizacijski dokument. Uz to, ovo nacionalno stajalište podrazumijeva da će se standardizacijski dokument primijeniti u budućnosti, kad se steknu potrebni uvjeti (organizacijski, ljudski, materijalni ili financijski)
– Prihvaćanje – buduća primjena, uz zadrške (Ratifying, future implementation, with reservations) – odgovor kojim se daje suglasnost sa sadržajem NATO standardizacijskog dokumenta, pri čemu nije moguće odrediti rok u kojem će se primijeniti NATO standardizacijski dokument. Uz to, posebno se navode zadrške zbog nemogućnosti primjene pojedinih odredbi normizacijskog dokumenta prilikom primjene. Ovo nacionalno stajalište podrazumijeva da će se standardizacijski dokument primjenjivati u budućnosti, kada se steknu potrebni uvjeti (organizacijski, ljudski, materijalni ili financijski), uz zadrške
– Bez prihvaćanja (Not ratifying) – odgovor mora sadržavati jasno i detaljno obrazloženje koje omogućuje NATO nalogodavnom tijelu da utvrdi postoje li zapreke za proglašenje odnosno promulgaciju NATO standardizacijskog dokumenta ili se radi o nemogućnosti zemlje da postupa u skladu s njegovim odredbama. Po potrebi, mogu se predložiti izmjene i dopune konačnog prijedloga standardizacijskog dokumenta kako bi on bio prihvatljiv za Ministarstvo i Oružane snage
– Bez sudjelovanja (Not participating) – odgovor koji se daje u slučaju da Ministarstvo i Oružane snage nemaju interesa ili mogućnosti za normizaciju konkretnog područja, za što je potrebno dostaviti detaljno obrazloženje.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 13.
(1) Ako su kod definiranja nacionalnog stajališta odabrane opcije Prihvaćanje s primjenom odnosno implementacijom i Prihvaćanje s primjenom, uz zadrške, čelnik generičkog područja uz prijedlog nacionalnog stajališta izrađuje Plan primjene NATO standardizacijskog dokumenta s definiranim rokovima. Obrazac Plana primjene nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(2) Plan primjene se izrađuje u skladu s odredbama članka 18. ovoga Pravilnika s time da se rokovi za provedbu pojedinih faza primjene definiraju u odnosu na datum proglašenja NATO standardizacijskog dokumenta.
(3) Čelnik generičkog područja prijedlog nacionalnog stajališta i Plan primjene dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(4) Čelnici generičkih područja iz sastava Oružanih snaga svoje odgovore dostavljaju preko Glavnog stožera Oružanih snaga.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 14.
(1) Na temelju dostavljenog prijedloga nacionalnog stajališta ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju ispunjava obrazac o prihvaćanju NATO standardizacijskog dokumenta. Ispunjeni obrazac o prihvaćanju potpisuje i ovjerava ministar obrane. Obrazac o prihvaćanju nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja podatke o prihvaćanju NATO uredu za standardizaciju (NATO Standardization Office – NSO), elektroničkim putem pristupom na službenu stranicu NSO-a za neklasificirane NATO standardizacijske dokumente. Dostava podataka za NATO klasificirane standardizacijske dokumente obavlja se putem klasificirane NATO mreže HRV NS WAN (NATO SECRET Wide Area Network).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Proglašenje (promulgation)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 15.
Po provedenom postupku prihvaćanja odnosno ratifikacije članica NATO-a, NSO proglašava određeni NATO standardizacijski dokument, o čemu se koordinatori za normizaciju upoznaju praćenjem promjena na NSO stranici ili pisanim putem NSO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Primjena (implementation)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 16.
(1) Primjena NATO STANAG-a započinje po objavi NATO-a da je određeni STANAG proglašen. Po objavi NSO-a da je određeni STANAG proglašen, započinje postupak primjene NATO STANAG-a za koje je nacionalno stajalište definirano kao „prihvaćanje s primjenom“ i „prihvaćanje s primjenom, uz zadrške“.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju izrađuje godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama.
(3) Postupak izrade Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a počinje dostavom prijedloga za primjenu NATO STANAG-a ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju radi uvrštenja u godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a.
(4) Rok za dostavu prijedloga za godišnji Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a je 31. listopad tekuće godine za iduću godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 17.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju analizira prispjele prijedloge, utvrđuje potpunost podataka te po potrebi usklađuje prijedlog s nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga.
(2) Prijedlog godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a dostavlja se na odobrenje ministru obrane najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu.
(3) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju odobreni Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a dostavlja nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga na provedbu u roku od 15 dana od dana odobrenja godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 18.
(1) Čelnik generičkog područja izradit će Plan primjene prihvaćenih NATO STANAG-a i poduzeti sve potrebne mjere za njegovu provedbu.
(2) Plan primjene NATO STANAG-a temelji se na analizi sljedećih elemenata:
– doktrina (Doctrine – D) – definiranje potrebe prilagodbe ili izmjene nacionalnih doktrinarnih dokumenata i propisa u funkciji primjene određenog STANAG-a
– organizacija (Organisation – O) – definiranje organizacijskih promjena u Ministarstvu i Oružanim snagama u procesu primjene NATO STANAG-a
– obuka i izobrazba (Training – T) – definiranje potreba za planiranjem novih obučnih aktivnosti, uključivanje sadržaja NATO STANAG-a u proces izobrazbe i provedba vježbovnih aktivnosti u cilju primjene određenog NATO STANAG-a
– materijalna sredstva (Material – M) – definiranje potreba za nabavkom ili prilagodbom postojećih materijalnih sredstava u funkciji provedbe primjene NATO STANAG-a
– vođenje (Leadership – L) – definiranje potreba za primjenom sadržaja NATO STANAG-a u upravljanju organizacijom ili vođenju
– osoblje (Personel – P) – definiranje utjecaja primjene NATO STANAG-a na personalne potrebe ustrojstvenih jedinica u kojima je planirana njegova primjena
– infrastruktura (Facilitaties – F) – definiranje potreba za infrastrukturnim kapacitetima potrebnim za primjenu NATO STANAG-a
– interoperabilnost (Interoperability – I) – definiranje načina na koji će NATO STANAG povećati interoperabilnost sa saveznicima u okviru NATO-a i interoperabilnost unutar vlastitih Oružanih snaga.
(3) Nakon dovršene primjene NATO STANAG-a čelnik generičkog područja proslijedit će završno izvješće o primjeni ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju. Obrazac izvješća o primjeni nalazi se u Prilogu 3. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Sadržaj obrasca o primjeni potrebno je unositi na hrvatskom i engleskom jeziku.
(4) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju dostavlja podatke o završetku primjene NATO standardizacijskog dokumenta u skladu s procedurom koju je definirao NSO, opisanoj u članku 14. stavku 2. ovoga Pravilnika, ili ažuriranjem postojećeg nacionalnog stajališta ako NATO standardizacijski dokument nije primijenjen u predviđenom roku.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Provjera valjanosti (review)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 19.
U procesu provjere valjanosti pojedinog NATO standarda sudjeluje predstavnik Ministarstva i Oružanih snaga u nalogodavnom tijelu NATO-a koje je zaduženo za taj standard.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Povlačenje (cancelation)
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 20.
(1) Dokument o povlačenju određenog NATO STANAG-a zaprima se preko Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a, koji dokumente dostavlja svim ustrojstvenim jedinicama uključenima u proces normizacije za određeni NATO STANAG kao i ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju prosljeđuje obavijest o povlačenju NATO standarda koji je prihvaćen i/ili usvojen kao HRVN čelniku generičkog područja zaduženog za tu normu.
(3) Čelnik generičkog područja nadležan za povučeni standard poduzet će odgovarajuće mjere i postupke za redovito funkcioniranje nakon povlačenja NATO STANAG-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
V. NADLEŽNOST USTROJSTVENIH JEDINICA
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 21.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju je Sektor za naoružanje i opremu Uprave za materijalne resurse
(2) Za provedbu procesa vojne normizacije odgovorne su sve ustrojstvene jedinice Ministarstva i Oružanih snaga u svojim funkcionalnim područjima.
(3) Nositelji vojne normizacije su čelnici ustrojstvenih jedinica nadležnih za pojedina generička područja vojne normizacije (u daljnjem tekstu čelnici generičkih područja).
(4) Čelnici generičkih područja odgovorni su za predlaganje uvođenja HRVN-a potrebnih za ostvarivanje postavljenih zadaća za njihovu primjenu i provedbu u svojem generičkom području i za prihvaćanje NATO standardizacijskih dokumenata te njihovu primjenu.
(5) Pregled generičkih područja vojne normizacije i pripadajućih NATO nalogodavnih tijela nalazi se u Prilogu 4. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 22.
Zadaće ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju su:
– upravljanje procesom vojne normizacije i provedba politike normizacije u skladu s potrebama Ministarstva i Oružanih snaga te politikom normizacije u NATO-u
– upravljanje procesom prihvaćanja, proglašenja i primjene NATO STANAG-a i izvješćivanje NSO-a (NATO Standardization Office) o prihvaćanju i primjeni pojedinog NATO STANAG-a
– predstavljanje Ministarstva u NATO standardizacijskim tijelima, u tijelu za obrambenu normizaciju Europske unije te ostalim međunarodnim normizacijskim tijelima
– suradnja s predstavnicima Republike Hrvatske u radnim tijelima NATO-a koja su nalogodavna tijela za pojedine NATO standardizacijske dokumente
– praćenje provedbe prihvaćanja NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– izrada godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– praćenje provedbe Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama
– obavještavanje ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga o izdavanju ili povlačenju HRVN
– vođenje evidencije usvojenih HRVN-a i dokumentacije nastalih ijekom životnog vijeka pojedine HRVN-a
– vođenje evidencije prihvaćenih NATO standardizacijskih dokumenata
– predlaganje normativnog uređenja područja vojne normizacije
– suradnja s Hrvatskim zavodom za norme
– obavljanje stručnih poslova vezanih za izradu, usvajanje, objavu, uvođenje i povlačenje HRVN-a
– obavljanje stručnih poslova vezanih za prihvaćanje, proglašenje i primjenu, zamjenu novim izdanjem ili otkazivanjem NATO STANAG-a
– arhiviranje standardizacijske dokumentacije vezane uz prihvaćanje, planove primjene i izvješća o primjeni
– vođenje portala Vojna normizacija
– suradnja u izobrazbi i obuci djelatnika Ministarstva i pripadnika Oružanih snaga u području vojne normizacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 23.
Odgovornost čelnika generičkih područja u procesu vojne normizacije:
– raščlamba postavljenih ciljeva i zadaća te utvrđivanje potreba za izradu HRVN-a
– predlaganje izrade izvornih HRVN-a ili usvajanje stranih normi iz generičkog područja
– predlaganje nacionalnog stajališta u procesu prihvaćanja NATO STANAG-a te izrada Plana primjene i predlaganje usvajanja NATO STANREC-a
– briga o proglašenju prihvaćenih NATO standarda radi pokretanja procesa primjene u skladu s rokovima definiranim u Planu primjene
– određivanje stručnog voditelja i članova stručnih radnih skupina za izradu izvornog HRVN-a, prihvaćanje i primjenu NATO STANAG-a ili usvajanje strane norme kao HRVN-a
– izrada Plana primjene norme, provedba potrebnih mjera i vođenje procesa primjene HRVN-a i prihvaćenih NATO standardizacijskih dokumenata koji su proglašeni
– organizira i provodi nadzor nad primjenom HRVN-a i NATO STANAG-a
– izrada godišnjih izvješća o postignutom napretku tijekom izrade ili usvajanja norme
– izrada završnog izvješća o primjeni HRVN-a ili NATO STANAG-a te dostava ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju
– praćenje rada i davanje smjernica i naputaka nacionalnim predstavnicima u NATO tijelima koja izrađuju NATO standardizacijske dokumente iz svojega generičkog područja
– provedba potrebnih mjera nakon povlačenja HRVN-a ili NATO standardizacijskih dokumenata.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 24.
(1) Za koordinaciju aktivnosti u procesu vojne normizacije čelnici generičkih područja vojne normizacije imenuju koordinatore za normizaciju u svojem generičkom području.
(2) Čelnici generičkih područja mogu po potrebi u svojem generičkom području imenovati koordinatore za normizaciju i u ustrojstvenim jedinicama niže razine.
(3) Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga imenuje časnika za normizaciju koji je nadležan za intergransku koordinaciju aktivnosti u procesu vojne normizacije u Oružanim snagama.
(4) Zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ (u daljnjem tekstu HVU) provodi potrebne postupke da HRVN i NATO standardizacijski dokumenti u skladu s planovima primjene, budu ugrađeni u nastavne planove i programe (u daljnjem tekstu NPP) te određuje koordinatora za normizaciju HVU-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 25.
Zadaće i nadležnosti koordinatora za normizaciju su:
– koordinacija i usmjeravanje aktivnosti u procesu vojne normizacije u generičkom području ili u ustrojstvenoj jedinici u kojoj su imenovani
– koordinacija s nacionalnim predstavnicima u radnim tijelima NATO-a, nalogodavnim tijelima (Tasking Authority) za pojedine NATO standardizacijske dokumente
– vođenje evidencije o normizacijskim dokumentima koji se izrađuju ili primjenjuju u njihovu generičkom području odnosno ustrojstvenoj jedinici
– vođenje evidencije o čelnicima i članovima radnih skupina za izradu odnosno primjenu HRVN-a i evidencije o čelnicima i članovima radnih skupina za prihvaćanje i primjenu NATO STANAG-a u njihovu generičkom području odnosno ustrojstvenoj jedinici
– koordinacija aktivnosti između čelnika i članova radnih skupina u njihovoj ustrojstvenoj jedinici i ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju
– koordinacija aktivnosti vezanih za prikupljanje prijedloga za izradu godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a
– praćenje razvoja i promjena normi iz svojega generičkog područja
– praćenje NATO standardizacijskih dokumenata dobivenih putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a i distribucija unutar ustrojstvene jedinice na daljnje postupanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
VI. PROCES VOJNE NORMIZACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 26.
(1) Proces vojne normizacije obuhvaća predlaganje izrade HRVN-a, usvajanje i proglašenje, primjenu, primjenu i povlačenje HRVN-a, izradu Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a, prihvaćanje, primjenu i povlačenje NATO standarda te sudjelovanje nacionalnih predstavnika u postupku izrade NATO standardizacijskih dokumenata.
(2) Proces vojne normizacije kod izrade HRVN-a odvija se u sljedećim fazama:
– raščlamba postavljenih ciljeva i zadaća te utvrđivanje potreba za izradu HRVN-a
– distribucija radnih mapa za izradu HRVN-a
– izrada završnih prijedloga HRVN-a
– usvajanje HRVN-a
– primjena HRVN-a
– izrada Plana primjene pojedinog NATO STANAG-a
– preispitivanje postojećih HRVN-a
– mijenjanje, dopunjavanje i povlačenje postojećih HRVN-a (po potrebi).
(3) Proces vojne normizacije kod primjene NATO STANAG-a odvija se u sljedećim fazama:
– prihvaćanje NATO STANAG-a
– izrada godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a u Ministarstvu i Oružanim snagama nakon njihovog proglašenja
– odobravanje godišnjeg Plana primjene prihvaćenih NATO STANAG-a
– provedba primjene NATO STANAG-a
– izvješćivanje o primjeni NATO STANAG-a
– otkazivanje NATO STANAG-a ili zamjena novim izdanjem te povlačenje postojećih izdanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Izrada HRVN-a
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 27.
Ministar obrane donosi Odluku o izradi izvorne ili usvajanju strane norme kao HRVN na temelju prijedloga nositelja generičkog područja normizacije, a posredstvom ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za normizaciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 28.
(1) Ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju priprema Radne mape HRVN-a koje se označavaju rednim brojem. Dodijeljeni broj može se uporabiti samo jedanput što vrijedi i u slučaju kada se iz bilo kojeg razloga odustane od daljnjeg rada po prijedlogu.
(2) Nakon primitka Radne mape HRVN-a, nositelji generičkih područja imenuju stručnog voditelja i članove radne skupine za izradu izvornog HRVN-a odnosno usvajanje strane norme kao HRVN.
(2) Stručni voditelj imenuje se iz generičkog područja, a članovi radne skupine mogu se po potrebi imenovati i iz drugih generičkih područja ili ustrojstvenih jedinica Ministarstva i Oružanih snaga na čije se funkcionalno područje norma odnosi, uz suglasnost čelnika njihovih ustrojstvenih jedinica.
(3) U rad radne skupine mogu se, po potrebi, uključiti i vanjski suradnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 29.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
(1) Zadaće radne skupine su:
a) Kod izrade izvorne HRVN-a
– definiranje područja koje će biti obuhvaćeno normom
– izrada nacrta norme
– definiranje sudionika u procesu primjene norme
– usklađivanje nacrta norme s propisima
– usklađivanje završnog prijedloga HRVN-a.
b) Kod usvajanja strane norme kao HRVN-a:
– analiza strane norme
– definiranje područja na koje se norma odnosi
– definiranje sudionika u procesu primjene norme
– usklađivanje nacrta norme s propisima
– definiranje eventualnih zadrški na primjenu norme
– usklađivanje završnog prijedloga HRVN-a.
(2) Postupak usklađivanja stajališta može se više puta ponoviti, sve dok se potpuno ne usklade svi sastavni elementi. Usklađen nacrt HRVN-a dobiva status prijedloga HRVN-a koji čelnik generičkog područja dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 30.
Strana norma može se usvojiti kao HRVN:
– u izvornom obliku (proglašenjem obavijesti o usvajanju strane norme)
– u izvornom obliku s hrvatskim ovitkom
– u prijevodu.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 31.
(1) Usvajanje strane norme kao HRVN-a moguće je u sljedećim oblicima:
– usvajanje u potpunosti – sve odredbe norme primjenjuju se u potpunosti
– usvajanje s uredničkim promjenama – strana norma usvaja se s uredničkim promjenama koje ne mijenjaju njezinu bit, ali pridonose boljem razumijevanju odredbi i olakšavaju primjenu
– usvajanje sa zadrškom – stranu normu usvaja se sa zadrškom na primjenu određenih odredbi. Zadrške se mogu odnositi na odredbe koje nije moguće primijeniti u Ministarstvu i Oružanim snagama zbog nepostojanja tehničkih, organizacijskih ili drugih preduvjeta. Broj zadrški na određenu normu ne smije biti toliki da onemogući primjenu norme u cjelini. Zadrške se obvezno navode u ovitku norme.
(2) Na temelju raščlambe svih činjenica u vezi s prijedlogom za usvajanje strane norme stručni voditelj radne skupine može predložiti odbijanje njezina usvajanja uz detaljno obrazloženje koje se dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju. U dokumentu o odbijanju usvajanja radna skupina može predložiti promjene na temelju kojih bi normu bilo moguće prihvatiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Usvajanje i proglašenje HRVN-a
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 32.
(1) Prijedlog za usvajanje HRVN-a čelnik generičkog područja dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(2) Dio prijedloga za usvajanje HRVN-a je Plan primjene norme koji je ovjerio nadležni čelnik generičkog područja.
(3) Izrada Plana primjene HRVN-a temelji se na analizi istih elemenata u skladu s odredbama članka 18. ovoga Pravilnika
(4) Pri izradi planova primjene vodi se računa o primjeni norme u cjelokupnom sustavu Ministarstva i Oružanih snaga, te se po potrebi provodi koordinacija među svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga u kojima će se primjenjivati norma.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 33.
(1) Na temelju dostavljenog konačnog prijedloga HRVN-a, ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za normizaciju priprema odluku o usvajanju HRVN-a i dostavlja je ministru obrane na potpis.
(2) HRVN se objavljuje na intranetskoj stranici „Vojna normizacija“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 34.
(1) Izvornik HRVN-a, zajedno s odlukom o usvajanju HRVN-a, pohranjuje se u ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju, a nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Oružanih snaga dostavljaju se preslike Odluke o usvajanju HRVN-a.
(2) HRVN koji nosi oznaku tajnosti upisuje se u poseban Registar HRVN-a s oznakom tajnosti i ne objavljuje se u cijelosti. Za norme s oznakom tajnosti javno se objavljuje jedino ovitak norme.
(3) HRVN koji se temelji na usvojenoj NATO normi s oznakom stupnja tajnosti dostavlja se putem Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU-a, koji na propisani način vrši njihovu distribuciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Praćenje primjene HRVN
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 35.
(1) Čelnici generičkih područja odgovorni su za provedbu Plana primjene HRVN-a, nadzor nad njihovom primjenom, održavanje postignutog i uklanjanje eventualnih nedostataka.
(2) Tijekom procesa primjene HRVN-a čelnik generičkog područja dostavlja godišnje izvješće o statusu primjene HRVN-a ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju.
(3) Po završetku procesa primjene HRVN-a čelnik generičkog područja dostavit će ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za normizaciju završno izvješće o primjeni HRVN-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Preispitivanje, mijenjanje i povlačenje HRVN
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane