I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst, 5/2014 – odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, br. 18/13., 127/13. i 74/14.) uređena je nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija) i druga pitanja vezana za rad Državne komisije. Navedeni Zakon sadrži rješenja koja su u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Europske unije u području javne nabave.

Važeći Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano za poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi („Službeni list“ br. L 335, od 20. prosinca 2007., str. 31).

Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave.

Državna komisija odlučuje i o drugim zahtjevima koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke te podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim Zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave.

Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru, a sjedište joj je u Zagrebu.

Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Njih imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.

Problemi koji zahtijevaju donošenje Zakona o izmjeni Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave je jedinstvenost pravnog sustava Republike Hrvatske, a s obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na snazi od 18. srpnja 2019. godine. Zakon o sustavu državne uprave donijet je u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a imajući u vidu:

-fragmentiranu i neracionalnu strukturu državne uprave (za obavljanje poslova državne uprave na području županija ustrojeni su uredi državne uprave kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela državne uprave koja obavljaju poslove iz različitih upravnih područja za koja su nadležna različita ministarstva (ustrojeno je 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda). Istovremeno je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava;

- nepostojanje utvrđenih kriterija za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima niti postojanje utvrđenih funkcija i poslova koji im se mogu povjeriti, što pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava. Važeći Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 150/11, 12/13-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) samo načelno utvrđuje mogućnost povjeravanja poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim to pitanje ne uređuje detaljnije.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Izrada predmetnog Zakona potrebna je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave. Potrebno je uspostaviti koherentan normativni okvir, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. Potrebno je ukloniti postojeće nelogičnosti ustrojstva, redefinirati institucije i razine koje trebaju obavljati određeni stupanj i određenu vrstu poslova, kako bi upravni sustav korisnicima dao preglednu i jasnu sliku mreža institucija kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava.

Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 66/19) ukidaju dužnosničku razinu „pomoćnik ministra“ uz čiju visinu koeficijenta su se vezivali koeficijenti za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne komisije te je u tom smislu potrebno uskladiti odredbe Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave s važećim Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Zakon o sustavu državne uprave i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika stupili su na snagu 18. srpnja 2019. godine, slijedom čega je potrebno izmijeniti predloženi Zakon za zadani način.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Provođenje odredaba ovoga Zakona ne zahtijeva osiguranje posebnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

KONAČNI PRIJEDLOGA ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Članak 1.

U Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, br.18/13., 127/13. i 74/14.) u članku 7. stavku 5. riječi: „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječima: „državnog tajnika“.

Članak 2.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se koeficijent i osnovica za izračun plaće koji ne može biti viši od koeficijenta i osnovice za izračun plaće državnog tajnika.

Uz članak 2.

Ovim člankom se utvrđuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA

Sastav Državne komisije i plaće članova Državne komisije

Članak 7.

(1) Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika.

(2) Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije.

(3) Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg odredi predsjednik Državne komisije.

(4) Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije imaju pravo na plaću.

(5) Koeficijent i osnovicu za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne komisije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske s time da utvrđeni koeficijent i osnovica ne može biti viši od koeficijenta i osnovice pomoćnika ministara.