USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“,  br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA  STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Opći porezni zakon („Narodne novine“ br. 115/16 i 106/18, u daljnjem tekstu OPZ) stupio je na snagu 1. siječnja 2017. i predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovne odredbe u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u oblasti poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.

U dosadašnjim fazama reforme poreznog sustava u OPZ-u je u prvom krugu porezne reforme značajno izmijenjen institut porezne zastare na način da je u mjesto relativne i apsolutne zastare propisan  jedinstveni rok zastare od 6 (šest) godina,  na nastup zastare prava na utvrđivanje po službenoj dužnosti dužna su paziti prvostupanjska porezna tijela i drugostupanjsko tijelo; Porezna uprava provodi godišnji sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu; z a postupanje po svim poreznim propisima izjednačena je bračna i izvanbračna zajednica, a posljedično tome i životno partnerstvo ili neformalno životno partnerstvo; razrađena je odredba o dostavi elektroničkim putem, koja je za poduzetnike već od ranije propisana kao obvezna; p ropisana je mogućnost dodjeljivanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza; k od ispravka prijave poreznom obvezniku se omogućuje dulji rok za ispravak od sada propisanog, radi izjednačavanja prava sa onim kojim raspolaže porezno tijelo; proširena je obveza banaka da dostavljaju osim podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana na dostavu podataka o tekućim i štednim računima; određen je rok od tri godine od početka tijeka zastare u kojem se može obavljati porezni nadzor, dok se za posebno imenovane slučajeve određuje opći zastarni rok, odnosno 6 godina; porezno tijelo neće provoditi ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 1000,00 kuna; kod javne prodaje predloženom izmjenom ubrzava se postupak prodaje pokretnina u ovršnom postupku na način da se smatra da je prva javna prodaja održana bez obzira koliko se kupaca javilo na javnu dražbu odnosno je li javna dražba započela; kod odredbe o odustanku od žalbe radi se o usklađenju sa Zakonom o općem upravnom postupku  koji zabranjuje opoziv odustanka od žalbe. Također, dopušta se odustanak od žalbe do otpreme rješenja o žalbi.

U trećem krugu porezne reforme u OPZ-u izvršene su izmjene kod obvezujućih mišljenja na način da su moguća za sva buduća porezna pitanja, definiran je pravi okvir za izradu poreznih akata elektroničkim putem, podnošenje žalbe elektroničkim putem,  u cilju jačanja dvosmjerne komunikacije između poreznog tijela i poreznih obveznika; kod prebivališta i boravišta za porezne svrhe detaljnije su propisani  osobni i gospodarski interesi  poreznih obveznika; dorađena je odredba o stalnoj poslovnoj jedinici; nadležno tijelo poslovnom subjektu koji obavlja djelatnost putem interneta može zabraniti rad jer ne ispunjava uvjete koji su propisani za određene djelatnosti te na taj način izbjegavaju porezne obveze; kod postupaka nadzora u krug povezanih osoba uključuju se dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike te na taj način koriste porezne pogodnosti protivno svrsi zakona; propisano je da su prilikom nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost opunomoćenici  stručne osobe iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika; akti koji se koriste u nadzoru također se dorađuju za uporabu elektroničkim putem; k njigovodstvene isprave koje su izrađene na papiru, primjerice računi, moći će se u poreznim stvarima uzeti u obzir i pretvorene u elektronički zapis ukoliko se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene isprave; podnošenje OPZ-STAT obrasca se ograničava na jednom godišnje, umjesto dosadašnjih četiri puta; porezno tijelo će na zastaru prava na povrat paziti po službenoj dužnosti; u ovršnom dijelu Zakona propisuje se da će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom, među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi, te se propisuje da će ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja, nadalje tražbina će se otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba;  dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate i javnoj prodaji.

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju 2017. do 2019.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Četvrtim krugom porezne reforme nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

Ovim izmjenama i dopunama predlaže se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona,  koje područje izbjegavanja plaćanja poreza je  do sada u OPZ-u bilo uređeno parcijalno, odredbama o gospodarskom pristupu činjenicama bitnim za oporezivanje i o prividnom pravnom poslu, a koje normiraju načelo sadržaja prije forme.

Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira se u nekoliko  modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama. U slučaju kada je potrebno ugovoriti obavljanje poslova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodavca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos (subordinacija radnika, radnik radi osobno i za plaću, te po uputama i pod nadzorom poslodavca, radi u prostoru poslodavca, u određenom radnom vremenu) i propisi o radu tretiraju obavljanje poslova s ovim obilježjima kao ugovor o nesamostalnom radu, iako on može formalno imati neki drugi naziv.

Nadalje, neprihvatljiv je slučaj kada  poduzetnik  mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama, te isto obavlja na razini poveznih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze. U takvim slučajevima bi se obračunale  porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama. Također, nadzori po ovim predmetima propisuju se kao prioritetni.

U članku o poveznim osobama nužno je propisati i tretman za poslovne odnose kod povezanih osoba, koji će biti priznati ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

Prekršajne odredbe se mijenjaju radi uočenih nedostataka u do sada važećem OPZ-u.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Uređivanjem područja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, kada porezni obveznik koristi porezni sustav na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smanjilo bi se izbjegavanje korištenja poreznih pogodnosti od strane poreznih obveznika.

Kod postupka utvrđivanja pravnih sljednika, odnosno postupka zaduženja nasljednika za dug ostavitelja, omogućit će se ispostavi nadležnoj prema prebivalištu ostavitelja donošenje rješenja o pravnim sljednicima za sve nasljednike te će se na  aj način izbjeći situacija da ispostave nasljednika svaka zasebno donose rješenje o utvrđivanju pravnih sljednika.

Propisivanjem odredbe da u razdoblju od dana smrti poreznog obveznika te sve do izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, ne teče zastara za dug ostavitelja u trenutku smrti izbjegla bi se zastara te naplatili dugovi ostavitelja od nasljednika, koji su odgovorni za dug ostavitelja do vrijednosti naslijeđene imovine.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

OPĆEG POREZNOG ZAKONA

Članak 1.

U Općem poreznom zakonu („Narodne novine“, broj 115/16 i 106/18) iza članka 12. dodaje se članak 12.a  i naslov koji glase:

„ Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

Članak 12.a

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni sustav  na način da koristi organizacijske oblike koji  su oporezivi najnižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada:

1. poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama

2. poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama

3. poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope  radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. ovog članka za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovaraju  poslodavac i posloprimac.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara fizička osoba poduzetnik odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je pokrenula korištenje poreznih pogodnosti opisanih ovim člankom.“.

Članak 2.

U članku 24. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Od dana smrti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, ne teče zastara za dug ostavitelja u trenutku smrti.“

Članak 3.

U članku 49. dodaje se  stavak 3. koji glasi:

„(3) Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba porezno će biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.“.

Članak 4.

U članku 54. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ustrojstvena jedinica poreznog tijela nadležna za donošenje rješenja o pravnim sljednicima je ispostava nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ostavitelja.“.

Članak 5.

U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici prema propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i porezni obveznici iz članaka 12.a i 49. ovoga Zakona.“.

Članak 6.

U članku 192. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. ako poslovne knjige, druge evidencije i knjigovodstvene isprave ne čuva u rokovima propisanim zakonom (članak 66. stavak 18.)“.

Članak 7.

U članku 193. stavku 1. točke 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„ 3. ako evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vodi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu (članak 66. stavak 6.)

4. ako poslovne knjige i druge evidencije ne vodi u skladu s načinom oporezivanja (članak 66. stavak 8.)

5. ako pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osigura raspoložive, čitljive i sustavne podatke (članak 66. stavak 9.)“.

Članak 8.

U članku 194. stavku 1. točke 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„ 2. ako na početku poslovanja i krajem svake poslovne godine ne popiše svu imovinu i obveze (članak 66. stavak 14.)

3. ako ne popiše imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili kod statusnih promjena ili prestanka obavljanja djelatnosti ili kod otvaranja postupka stečaja ili likvidacije (članak 66. stavak 15.) “ .

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Novim člankom 12a. propisuje se da porezni obveznik koji koristi porezni sustav  na način da koristi organizacijske oblike koji  su oporezivi najnižim propisanim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, na način da ih učestalo mijenja, odnosno koristi jedan porezni oblik za svaki ugovoreni posao koji potom zamjenjuje drugim, smatrati će se da koristi porezni sustav radi postizanja poreznih pogodnosti suprotno svrsi i smislu zakona, te će platiti propisane porezne obveze kao da te zlouporabe nije bilo.

Uz članak 2.

Propisuje se da u razdoblju od dana smrti poreznog obveznika te sve do izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, ne teče zastara za dug ostavitelja u trenutku smrti. Navedena odredba je potrebna kako bi se izbjegla zastara i kako bi se uspjeli naplatiti porezni dugovi ostavitelja od nasljednika, koji su odgovorni do vrijednosti naslijeđene imovine.

Uz članak 3.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba porezno će biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose, što je nužno propisati u ranijim stavcima propisane uvjete za postojanje odnosa povezanih osoba.

Uz članak 4.

Postupak utvrđivanja pravnih sljednika, odnosno postupak zaduženja nasljednika za dug ostavitelja je hitan postupak zbog rokova zastare te je potrebno donijeti odredbu Zakona kojom bi se ispostavi nadležnoj prema prebivalištu ostavitelja omogućilo donošenje rješenja o pravnim sljednicima za sve nasljednika, iako isti mogu imati prebivalište, odnosno uobičajeno boravište ili pravno sjedište na područjima drugih ispostava. Na navedeni način izbjegla bi se situacija da ispostave nasljednika svaka zasebno donosi rješenje o utvrđivanju pravnih sljednika, što potencijalno može dovesti do pogrešaka i neujednačenosti.

Uz članak 5.

Propisuje se da se kao prioritetni nadzori određuju postupanja opisana u odredbi o korištenju poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, uz već propisane prioritetne nadzore kod velikih poduzetnika i kod povezanih osoba.

Uz članke  6., 7. i 8.

Ispravljaju se uočene greške u pozivanju na zakonsku odredbu, kako bi prekršaj odgovarao opisu bića djela iz prethodnih članaka Općeg poreznog zakona.

Uz članak 9.

Propisuje se objava i stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona s prvim siječnja 2020. godine.