I. US T A V NA O S NOVA Z A D ONO Š ENJE Z A K O NA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

a) Ocjena stanja

Postojeće stanje na domaćem tržištu rada, obilježeno manjkom radne snage, ali i potrebom za održivošću cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustavu mirovinskog osiguranja, iziskuje poticanje na što dulji ostanak u svijetu rada za radnike koji mogu i žele raditi.

Radni odnosi u Republici Hrvatskoj uređuju se Z akonom o radu, odnosno posebnim propisima kao što je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Načini prestanka ugovora o radu radnika uređeni su odredbom članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a stavkom 2. citiranog članka Zakona propisano je da iznimno od prestanka ugovora o radu sukladno općim propisima o radu, radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dok je stavkom 3. citiranog članka Zakona propisano da odgojno-obrazovnim djelatnicima školskih ustanova, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Ujedno, način prestanka ugovora o radu ravnatelja uređen je odredbom članak 130.a, a stavkom 1. podstavkom 3) citiranog Zakona propisano je da ravnatelju ugovor o radu prestaje na kraju školske godine u kojoj ravnatelj školske ustanove navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža.  

Sukladno važećem zakonskom rješenju, radniku i ravnatelju školske ustanove koji može i želi raditi i nakon navršenih šezdeset i pet godina života, nije omogućen nastavak radnog odnosa.

Opisane zakonske mogućnosti promatrane s pozicija odnosa na tržištu rada, u neskladu su s iskazanim interesom radnika za nastavljanjem rada u radnom odnosu. Službeni podaci ukazuju na povećanje broja sklopljenih ugovora o radu korisnika mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena, a što je omogućeno izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. godine i kojima je proširen krug korisnika mirovine koji uz zadržavanje prava na isplatu iste mogu raditi do polovice punog radnog vremena. Naime, u odnosu na stanje 31. prosinca 2018. godine, kada je ukupno 5 138 korisnika starosne mirovine ujedno i radilo do polovice radnog vremena, stanje na dan 31. kolovoza 2019. godine, dakle samo osam mjeseci od stupanja na snagu izmjena spomenutog zakona, ukazuje da je u službenim podacima matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje evidentirano 11 849 radnika koji su ujedno korisnici starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Nadalje, prema posljednjim evidencijama na dan 14. rujna 2019. godine proizlazi podatak od čak 13 798 zaposlenih koji su ujedno korisnici mirovine. Opisano stanje i trendovi ukazuju na veliki interes radnika za duljim ostankom u svijetu rada, posebice ako se promatra kao izrazito povećanje broja ovih radnika u relativno kratkom vremenskom razdoblju.

b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

U svrhu rješavanja problema u odnosima na tržištu rada i potrebe za jačanjem održivosti sustava socijalne sigurnosti, potrebno je ovom posebnim propisom urediti nove mogućnosti za zadržavanje i produljenje radnog odnosa, te u tome smislu, ovim Zakonom izmijeniti važeće odredbu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koja propisuje da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža , na način da se umjesto šezdeset i pet godina dobna granica podigne na šezdeset i osam godina života.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Jednako tako, zadržavanjem kriterija od ostvarenih 15 godina mirovinskog staža kao kumulativnog uvjeta uz godine života, radniku se daje sigurnost da nakon prestanka radnog odnosa temeljem ove odredbe može ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja prema odgovarajućim propisima. Radnik koji ne želi raditi do 68 godina, kao i do sada može raskinuti radni odnos, sporazumnim prestankom ugovora o radu ili otkazivanjem prema važećim odredbama Zakona o radu.

Zakon o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osigurat će  i održivost cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustavu mirovinskog osiguranja.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva za provedbu ovog Zakona  osigurana su u Državnom proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu („Narodne novine“, broj: 113/18), u okviru Razdjela 080-Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU

Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora  („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), zakon se može iznimno donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.

Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi rješavanja problema u odnosima na tržištu rada i   osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti.

Slijedom obrazloženja prijedloga da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, podnosi se Konačni prijedlog zakona.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, S  NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18), u članku 112. stavku 2. i 3. broj: „65“ zamjenjuje se brojem: „68“.

Članak 2.

U članku 130.a stavku 1. podstavku 3) riječi: „šezdeset pet“ zamjenjuju se riječima: „šezdeset osam“.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Člankom 1. mijenja se članak 112. stavak 2. i 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se propisuje prestanak radnog odnosa za radnike koji obavljaju administrativno tehničke poslove sa navršenih 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za odgojno obrazovne radnike školske ustanove na kraju školske godine u kojoj su navršili 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Člankom 2. mijenja se članka 130.a stavak 1. podstavak 3) na način da ravnatelju školske ustanove ugovor o radu, između ostaloga prestaje na kraju školske godine u kojoj navrši šezdeset osam godina života i petnaest godina mirovinskog staža.

Člankom 3. propisuje se objavljivanje ovog Zakona u „Narodnim novinama“ te njegovo  stupanja na snagu  1. siječnja 2020. godine.

ODREDBE ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI KOJE SE MIJENJAJU

Članak 112.

Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnik školske ustanove kojem školska ustanova otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada neće imati pravo na otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu ako po prestanku otkazanog ugovora o radu bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Radniku školske ustanove koji, po prestanku otkazanog ugovora o radu, bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona te koji zbog toga nema pravo na isplatu otpremnine, trajanje radnog odnosa kod poslodavca kod kojeg zbog razloga iz stavka 4. ovoga članka nije imao pravo na otpremninu, uzet će se u obzir pri utvrđivanju iznosa prava na otpremninu ako prilikom prestanka tog sljedećeg radnog odnosa radnik bude imao pravo na otpremninu.

(7) Radnik školske ustanove kojem je školska ustanova isplatila otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a kasnije se utvrdi da prema odredbi stavka 4. ovoga članka nije imao pravo na otpremninu, vratit će školskoj ustanovi otpremninu u iznosu u kojem mu je isplaćena najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu nakon zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 130.a

Ravnatelju školske ustanove ugovor o radu prestaje:

1) smrću ravnatelja školske ustanove,

2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3) na kraju školske godine u kojoj ravnatelj školske ustanove navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža,

4) sporazumom ravnatelja i školske ustanove,

5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,

6) otkazom školske ustanove.