NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, listopad 2019.
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 7. stavka 12. i članka 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Ministarstvo obrane u mandatu ove Vlade usredotočeno je na čovjeka, koji je gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje Hrvatske vojske. Zakonskim rješenjima sustavno se radi na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada, vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika – pripadnika Hrvatske vojske. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) pripadnicima Hrvatske vojske vraćena su materijalna prava koja su im bila oduzeta – terenski dodatak, naknada za dežurstvo i stražarska služba.
Poboljšani su smještajni i radni kapaciteti u vojarnama diljem Republike Hrvatske, izjednačen standard prehrane, povećana je i naknada za dragovoljno vojno osposobljavanje.Radi povećanja standarda života, rada i obuke pripadnika Hrvatske vojske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskoga rata, povećanja sigurnosti i zaštite stanovništva, a u kontekstu promjena u sigurnosnom okružju te odgovora na sigurnosne izazove, započela je izrada novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske kroz povratak postrojbi u Sinj, Varaždin i Ploče te dolaskom postrojbe u Vukovar, a povratak postrojbi u Pulu je u studenome 2019. Novi raspored postrojbi omogućuje pravodobno djelovanje u uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, stvaranje preduvjeta za narastanje snaga i percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti oružanih snaga, kao čimbenika sigurnosti i zaštite – dio Sustava domovinske sigurnosti. Povratak Hrvatske vojske u gradove rezultira i ekonomskim učinkom i dodatnim impulsom na lokalno gospodarstvo.
Sustavnom popunom osobljem koje gravitira prema novim lokacijama postiže se stanje da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalazi njegova postrojba. Predloženom Zakonom dorađuju se određena rješenja u smislu poboljšanja odnosno izmjene, ta rješenja se nadopunjavaju i na drugačiji način uređuju radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju obrambenoga resora.
Kada djelatne vojne osobe sporazumno raskidaju ugovore o službi i odlaze raditi kod drugih poslodavaca i kada im se to pokaže kao pogrešna odluka, žele se vratiti u djelatnu vojnu službu. S obzirom na njihove stečene vojne vještine, sposobnosti i znanja za sustav važno im je omogućiti ponovni prijem u službu. Pritom je potrebno pronaći balans između interesa osobe i sustava te se iz toga razloga s jedne strane daje šira mogućnost za ponovni prijem nego za prvi prijem, ali se istovremeno postavljaju ograničenja u pogledu godina života i utvrđenih standarda profesionalnog razvoja.
Dopuna odredbi ovoga Zakona predlaže se i radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Ovim Zakonom predlaže se i izmjena tako da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine. Ovim bi se smanjio broj voditeljskih dočasničkih dužnosti na koje se do sada odnosila obveza raspoređivanja uz vremensko ograničenje od četiri godine, s mogućnošću produljenja na dvije godine.
Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja potrebno je povećati dobnu granicu za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu kako bi im se omogućilo ostvarenje uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Držimo da bi podizanje dobnih granica motiviralo djelatnike na što kvalitetniji rad.
Podignuli smo dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona, a u skladu s tim postoji opravdani razlog da se podigne i dobna granica za upućivanje na školovanje.
Tijekom ustrojavanja pričuvnih postrojbi u proteklom razdoblju odnosno uzevši u obzir raspoložive ljudske potencijale za raspored na ključne dužnosti pristupilo se popuni/rasporedu dočasnika na časničke, a vojnika na dočasničke dužnosti. Ovim Zakonom predlaže se uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za dočasnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeli čin skupnika. To će biti moguće i nakon prestanka djelatne vojne službe te se kao uvjet predlaže da nemaju zapreke za prijam u službu.
Doktori medicine specijalisti su specijalizirani i deficitarni stručnjaci te djelatnici s najduljom izobrazbom. Kako bi im dinamika profesionalnog razvoja pratila dinamiku ostalih djelatnih vojnih osoba, za njihov prvi čin predlaže se čin bojnika. S obzirom na iskustvo doktora medicine specijalista grane medicine, oni ne bi trebali biti u jednakom položaju, kao i liječnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu nakon fakulteta.
Predloženim Zakonom mijenja se i ograničenje izvanrednog promicanja jedanput tijekom službe za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske, s obzirom na to da postoji mogućnost da djelatna vojna osoba stekne uvjete da bude izvanredno promaknuta za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske više puta tijekom karijere.
S namjerom daljnjeg poboljšanja u sustavu ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba ovim Zakonom predlaže se i da zamjenik zapovjednika može biti prvoocjenjivač i time se ispravlja nelogičnost u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenjivači osobe koje gotovo nemaju kontakta s osobama koje ocjenjuju.
Budući da zapovjednici satnije imaju ovlasti po važećem Zakonu za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške, a kako bi se postigla proporcionalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja, ovim Zakonom predlaže sedavanje ovlasti zapovjedniku satnije za pohvale i nagrade.
Svrha naknade za stanovanje je da se ostvaruje kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stana ili kuće djelatnim vojnim osobama raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama. Prema važećoj odredbi Zakona ne traži se prilaganje potvrde o boravištu, iz čega proizlazi da je ova naknada u službi potpore kvaliteti življenja, ali ne isključivo troškova najma stana i režijskih troškova uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta, što bi trebala biti primarna svrha. Stoga se predlaže definirati postupanje u situaciji koja se odnosi na ostvarivanje prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje jedan od supružnika.
Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatskepropisana su načela jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja, uvjeti za prestanak djelatne vojne službe vojnika/mornara posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina života.
Slijedom tih odredbi, a u cilju jednakosti između kategorija vojnika/mornara, dočasnika i časnika te u provedbi mjera pronatalitetne politike predlaže se mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare. Djelatne vojne osobe koje ostanu u kategoriji vojnika imaju izbor prihvaćanja smještaja u vojnoj lokaciji, a ako odbiju nemaju drugo pravo. Činjenica je da djelatni vojnici/mornari kojima je mjesto prebivališta dosta udaljeno od mjesta rasporeda imaju potrebu posjetiti obitelji odnosno obići kuću ili stan.
Ovim Zakonom predlaže se i podizanje godina starosti kao jednog od uvjeta za upućivanje na školovanje budući da postoji određeni broj dočasnika i časnika koji su zbog objektivnih razloga (potreba službe, privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, rodiljnog ili roditeljskog dopusta, pohađanja drugog oblika izobrazbe i sl.) prešli dobnu granicu za upućivanje na školovanje zbog čega ih nije moguće uputiti na daljnje školovanje, a radi se o kvalitetnom osoblju koje bi nakon školovanja bilo u standardima profesionalnog razvoja.
Predloženi Zakon u određenim odredbama predstavlja i određena usklađenja s drugim zakonima i provedbenim propisima budući da se za djelatne vojne osobe u pogledu njihovih prava u službi isključivo primjenjuje Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, S OBRAZLOŽENJEM
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 1.
UZakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) u članku 6. stavku 1. iza riječi: „iz djelokruga Oružanih snaga“ dodaju se riječi: „koji obuhvaćaju i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja“.
Članak 2.
Naslov iznad članka 8. i članak 8. mijenjaju se i glase:
„Dan Hrvatske vojske i dani grana
Članak 8.
(1) Dan Hrvatske vojske je 28. svibnja.
(2) Dani grana Oružanih snaga:
– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja
– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna
– Dan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva je 12. prosinca.
(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.“.
Članak 3.
U članku 28. stavku 3. riječi: „– na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi“ brišu se.
Članak 4.
Iza članka 34.a dodaje se članak 34.b i naslov iznad njega koji glase:
„Ponovni prijam
Članak 34.b
Djelatna vojna osoba kojoj je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, a ako je to u interesu Oružanih snaga, jedanput može biti ponovno primljena u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako nije starija od 40 godina života i ako posjeduje ili može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.“.
Članak 5.
U članku 38. stavku 3. iza riječi: „ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,“ dodaje se zarez i riječi: „zbog korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju“ te se riječi: „do navršene prve godine života djeteta“ brišu.
Članak 6.
Članak 40. mijenja se i glasi:
„(1)Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe.
(3) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.
(4) Odabranim kandidatima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.
(5) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.“.
Članak 7.
U članku 45. stavku 3. iza riječi: „natporučnika/poručnika fregate“ dodaje se zarez i riječi: „a kandidatu za časnika doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete“.
Članak 8.
U članku 46. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe provodi se prijemom kandidata s tržišta rada u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavci od 4. do 8. postaju stavci od 5. do 9.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „iz stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 5.“.
U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. riječi: „iz stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 5.“.
Članak 9.
U članku 48. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2)Na službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju se propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.“.
Članak 10.
U članku 50. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Djelatni dočasnik može obnašati neprekidno zapovjednu dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Djelatni časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „iz stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 3. i 4.“.
Članak 11.
U članku 52. stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „Ministarstvo obrane“ dodaju se riječi: „ili na radno mjesto djelatne vojne osobe u drugom javnopravnom tijelu“.
Članak 12.
U članku 53. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.“.
Članak 13.
U članku 54. stavku 2. iza riječi: „može“ dodaju se riječi: „uz zadržavanje prava osobnog čina“.
Članak 14.
U članku 55.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Časnik i dočasnik može istodobno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta i osobnom vojnostručnom specijalnosti.“.
Članak 15.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina.
(2) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela.
(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 1. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.“.
Članak 16.
U članku 60. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstvenom središtu.“.
Članak 17.
U članku 62. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2 i 3.
Iza dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) O prijavi na interni oglas za popunu dužnosti iz stavka 1. ovoga članka osoba koja se prijavljuje obvezna je u roku tri dana o tome upoznati nadređenoga zapovjednika.“ .
Članak 18.
U članku 63.a iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, vojnici/mornari tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u Ministarstvo obrane na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(4)Vojniku iz stavka 3. ovoga članka premještajem prestaje djelatna vojna služba.“.
Članak 19.
U članku 64. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:
„- kada neopravdano ne pristupi pregledu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti – na rok od tri mjeseca.“.
Članak 20.
U članku 74. stavku 1. iza riječi: „i drugim aktivnostima“ dodaju se riječi: „u zemlji i“.
Članak 21.
U članku 78.a iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4)Popis radnih mjesta i uvjeta za raspored na radna mjesta iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar obrane odlukom.“.
Članak 22.
U članku 82. stavku 2. riječi: „33 godine života“ zamjenjuju se riječima: „35 godina života“.
U stavku 3. riječi: „41 godina života“ zamjenjuju se riječima: „44 godine života“, a riječi: „37 godina života“ zamjenjuju se riječima: „40 godina života“.
U stavku 4. riječi: „47 godina života“ zamjenjuju se riječima: „49 godina života“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od godina života iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu.“.
Članak 23.
U članku 84. iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu.“.
Članak 24.
U članku 86. stavku 1. iza riječi: „u zemlji i inozemstvu“ dodaju se riječi: „te učenike srednjih škola“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, čin za vojne specijaliste glazbene struke može biti do čina pukovnika/kapetana fregate.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 26.
U članku 91. stavku 1. iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„-ako u zadnje dvije godine niti jednom nije ocijenjena službenom ocjenom „zadovoljava“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.“.
Članak 27.
U članku 94. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Čin skupnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.
(3) Čin skupnika može se dodijeliti i pričuvnim vojnicima/mornarima koji nisu završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona, a koji su u službi kao djelatni vojnici proveli najmanje pet godina i za to vrijeme bili ocijenjeni najmanje ocjenom „dobar“.“.
Članak 28.
U članku 95. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Članak 29.
U članku 96. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatima za časnika doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Čin pričuvnog poručnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe časnika i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 30.
U članku 97. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:
„– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 31.
U članku 101. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Vojna osoba može biti izvanredno promaknuta u neposredno viši čin bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekla posebne zasluge za Oružane snage.“.
Stavak 2. briše se.
Članak 32.
Članak 101.a mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se po sili zakona osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.
(2) Vojnom specijalistu iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista.“.
Članak 33.
U članku 108. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. briše se točka i dodaju se riječi: „odnosno po ovlasti prvoocjenjivača njegov zamjenik te je u tom slučaju drugoocjenjivač osoba koja je prenijela tu ovlast.“.
Članak 34.
U članku 109. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 35.
U članku 116. stavku 2. riječi: „dužnosti zapovjednika bojne“ zamjenjuju se riječima: „dužnosti zapovjednika satnije“.
Članak 36.
Članak 117. mijenja se i glasi:
„(1) Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu uz prethodno odobrenje Predsjednika Republike ili tijela koje on ovlasti primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.
(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za primanje medalja međunarodnih organizacija čiji je Republika Hrvatska član.“.
Članak 37.
U članku 123. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka uredit će se i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.“.
Članak 38.
U članku 128. stavku 2. riječ: „dvije“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Članak 39.
Iza članka 131. dodaju se članci 131.a i 131.b koji glase:
„Članak 131.a
(1) Vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama uslijed čega je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporuča kretanje i kojoj je zdravstvena komisija Ministarstva obrane procijenila tjelesno oštećenje u hitnom postupku, Ministarstvo obrane će uz suglasnost osobe osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja vezanih uz njezino stanje.
(2) Potporu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe.
(3) Nehaj se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.
(4) Vrste i način priznavanja potpore iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom.
Članak 131.b
(1) Vojna osoba koja je bez svoje krivnje ranjena ili ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava na temelju odredbi zakona kojim su uređena prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida.
(2) Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruje prava u opsegu te na način i u postupku pred tijelima propisanim zakonom kojim su uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata.
(3)Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu ministarstva nadležnoga za obranu.“.
Članak 40.
Članak 133. mijenja se i glasi:
„(1) Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama.
(2) Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku i obrnuto ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.
(4) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
(5) Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50 % najniže naknade za stanovanje.
(6) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.
(7) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.
(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.
(9) Ako su bračni i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.
(10) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.
(11) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.
(12) Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se uz važeću potvrdu o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.
(13) Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.
(14) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.
(15) Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(16) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 7. ovoga članka ministar obrane određuje odlukom.“.
Članak 41.
Iza članka 133. dodaje se članak 133. a koji glasi:
„Članak 133.a
(1)Supružnik djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, kojem prestane radni odnos zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe, a u tom mjestu nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, ima pravo na produženo osiguranje u trajanju do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa na teret državnog proračuna.
(2)Odgovarajuće mjesto u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i stupnja stručne spreme koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa.
(3) Pravo iz stavka 1. ovog članka supružnik djelatne vojne osobe ostvaruje na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe djelatne vojne osobe.
(4)Pravo na produženo osiguranje supružniku prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka: kada se zaposli, kada ostvari pravo na mirovinu, kada odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu, kada odjavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe, ili kada bude osuđen na kaznu zatvora.“.
Članak 42.
Članak 137. mijenja se i glasi:
„(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(3) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu.
(4) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu.
(5) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.
(6) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.
(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.
(8) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.“.
Članak 43.
U članku 138. stavku 2. riječ: „sveučilišni“ zamjenjuje se riječi: „specijalistički“ te se iza riječi: „sveučilišnoga specijalista“ dodaju riječi: „odnosno sveučilišnog magistra“.
Članak 44.
U članku 139.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„ (2) Službeniku raspoređenom na radno mjesto iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja priznaje se pravo na plaću čina ustrojbenog mjesta djelatne vojne osobe, uvećanje osnovice za obračun plaće iz članka 138. stavka 1. ovoga Zakona i dodatak djelatne vojne osobe izabrane u zvanje.“.
Članak 45.
U članku 144. stavku 1. iza riječi: „za nju povoljnije“ dodaju se riječi: „od plaće u tijelu u koje je upućena“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatne vojne osobe raspoređene u međunarodne organizacije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zadržavaju plaću dužnosti s koje su upućeni i ostvaruju dodatke u skladu s posebnim propisima tijela u koje su upućeni.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 46.
U članku 147. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatni vojnik/mornar raspoređen izvan mjesta svojega prebivališta ima pravo na naknadu u visini troškova najjeftinijeg prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta, osim kada koristi organizirani ili ugovoreni prijevoz ili ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Članak 47.
U članku 149. stavku 2. riječi: „za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „za državne službenike i namještenike.
Članak 48.
U članku 150. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3)Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.“.
Članak 49.
Iza članka 159. dodaje se članak 159.a koji glasi:
„Članak 159.a
Djelatna vojna osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja uz rad ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit po predmetu dva radna dana
– za završni rad tri radna dana.“.
Članak 50.
U članku 162. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3)Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućeni u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.“.
Članak 51.
U članku 169. stavku 4. riječi: „osobe iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“.
Članak 52.
U članku 175. stavku 3. točki 39. iza riječi: „za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti“ dodaju se riječi: „i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru i druge aktivnosti u inozemstvu“.
Iza točke 43. dodaje se nova točka 44. koja glasi:
„44. lažno prijavljivanje stegovnih pogrešaka i prijestupa ili podmetanje tragova koji upućuju na to da je određena osoba počinila stegovnu pogrešku ili prijestup“.
Dosadašnja točka 44. postaje točka 45.
Članak 53.
U članku 198. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Visina naknade štete utvrđuje se prema vrijednosti uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.“.
Članak 54.
Članak 205. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:
1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti
2. danom prestanka hrvatskog državljanstva
3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe
4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete
6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem
7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom
8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem
9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:
– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života
– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža
10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6. ovoga stavka
11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem
12. ako je ocijenjena službenom ocjenom „ne zadovoljava“, danom izvršnosti rješenja
13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne
14. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro
15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja
16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja
17. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja
18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka
19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka
20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja
21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.
(2) Iznimno, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 5. i 9. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.
(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 5. i 9. ovoga članka djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz posebno opravdanih razloga ministar obrane može zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.
(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 6., 8., 9. i 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.“.
Članak 55.
U članku 210. stavku 2. iza riječi: „na osobni zahtjev“ dodaju se riječi: „i otkazom“.
Članak 56.
U članku 225. stavku 1. riječi: ,„a najkasnije do 31. prosinca 2019.“ brišu se.
U stavku 2. riječi: „,a najkasnije do 31. prosinca 2019.“ brišu se.
Stavak 3. briše se.
Članak 57.
UZakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) članak 87. briše.
Članak 58.
UZakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) u članku 88. stavak 2. briše.
Članak 59.
U cijelom tekstu Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) i ovoga Zakona riječ: „bolovanje“ zamjenjuje se riječima: „privremene nesposobnosti za rad“, u odgovarajućem padežu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 60.
(1) Dočasnici i časnici koji su stariji od godina života propisanih Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) potrebnim za upućivanje na drugu i treću razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života, a najkasnije do 31. prosinca 2021.
(2) Na izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka neće se upućivati dočasnici i časnici koji su iz osobnih razloga odbijali školovanje više od dva puta, a u međuvremenu su postali stariji od godina života propisanih za upućivanje na školovanje.
Članak 61.
Djelatne vojne osobe, doktori medicine specijalisti grane medicine, zatečeni u nižem osobnom činu od čina bojnika koji imaju završenu drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se po sili zakona u čin bojnika.
Članak 62.
(1) Vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 1. lipnja 2020.
(2) Vojnim specijalistima iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
Članak 63.
(1)U skladu s člankom 39. ovoga Zakona, članovi obitelji vojne osobe koja je bez svoje krivnje poginula ili umrla u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80 %, ostvaruju prava za stradavanja koja su se dogodila počevši od 1. srpnja 2019.
(2)Za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su po istoj osnovi ostvarile prava po odredbama zakona kojima se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja i zakona kojima se uređuju prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida, po službenoj dužnosti prevest će im se prava u skladu sa stavkom 1. ovoga članka u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 64.
(1)Djelatna vojna osoba zatečena u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije raspoređena na dužnost na kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koja će do 31. prosinca 2022. navršiti godine života iz članka 54. ovoga Zakona i pri tome imati više od 12, a manje od 15 godina mirovinskog staža na dužnostima odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ispunjava uvjete za prestanak službe zbog potreba službe u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i zakona kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.
(2)Osobe iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se u skladu s planom iz članka 202. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18).
Članak 65.
Pričuvnicima koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili odgovarajuću slijedno-rastuću vojnu izobrazbu i nemaju zapreke iz članka 35. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) može se dodijeliti odgovarajući pričuvni čin.
Članak 66.
(1) Djelatne vojne osobe kojima je utvrđeno pravo na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) nastavljaju koristiti pravo na naknadu za stanovanje do donošenja odluka o ostvarivanju prava na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 67.
Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz članaka 6., 15., 37., 39., 40., 42. i 48. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 68.
Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 69.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbe članka 46. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2020.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1. Propisuje se da su poslovi državnih službenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
Uz članak 2. Propisuje se da je Dan Hrvatske vojske 28. svibnja te kada su dani grana.
Uz članak 3. Propisuje sebrisanje dijela odredbe koja ne obuhvaća i ne odnosi se na kasni prijam doktora medicine koji nisu vojni specijalisti ni ugovorni pričuvnici.
Uz članak 4. Kada djelatne vojne osobe sporazumno raskidaju ugovore o službi i odlaze raditi kod drugih poslodavaca i ako i kada im se to pokaže kao pogrešna odluka, žele se vratiti u djelatnu vojnu službu. S obzirom na njihove stečene vojne vještine, sposobnosti i znanja za sustav je važno dati mogućnost ponovnog prijema u službu. Pritom je potrebno pronaći balans između interesa osobe i sustava te se iz toga razloga s jedne strane daje mogućnost za ponovni prijem nego za prvi prijem, ali se istovremeno postavljaju ograničenja u pogledu godina života i utvrđenih standarda profesionalnog razvoja.
Uz članak 5. Praksa je pokazala da postoji situacija koje nisu taksativno nabrojene u odredbi, a koje mogu biti razlog zbog kojih se ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti. Zbog toga ugovor s vojnikom/mornarom ne može biti sklopljen ni na neodređeno, niti se može produljiti njegovo trajanje na određeno vrijeme.
Uz članak 6. Propisuje se da nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe. Iznimno djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe. U skladu s godišnjim planom prijma osoblja provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života. Odabranim kandidatima po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto. Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.
Uz članak 7. Dopuna odredbe se predlaže radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Uz članak 8. Propisuje se da se iznimno popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe provodi se prijemom kandidata s tržišta rada.
Uz članak 9. Propisuje se da sena državne službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja, osim o stvarima koje su propisane odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ako je to za njih povoljnije.
Uz članak 10. Predlaže se izmjena odredbe na način da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine. Ovim bi se smanjio broj voditeljskih dočasničkih dužnosti na koje se do sada odnosila obveza raspoređivanja uz vremensko ograničenje od četiri godine s mogućnošću produljenja na dvije godine.
Uz članak 11. Predložena odredba odnosi se na radna mjesta na koja se raspoređuju djelatne vojne osobe izvan Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 12. Predloženom izmjenom omogućuje se primjena onoga što se u praksi događa i propisuje se mogućnost novog rasporeda istekom dvije godine rasporeda u slučajevima kada osoba posjeduje odgovarajuću civilnu izobrazbu.
Uz članak 13. Propisuje se da djelatna vojna osoba raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda i kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.
Uz članak 14. Predloženimizmjenama otvara se mogućnost raspoređivanja na dvije dužnosti od kojih je jedna primarna, a druga se obavlja se po potrebi, periodično. Kao primjer navodi se dužnost predavača na Hrvatskome vojnom učilištu i dužnosti za obavljanja promidžbenih aktivnosti u sklopu Središnjice za upravljanje osobljem. U sada važećem Zakonu ova mogućnost ograničena je na časnike i dočasnike u Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine. Iz toga proizlazi da časnik iz eskadrile (pilot) ne bi mogao biti član promidžbenog tima ili predavati na Hrvatskome vojnom učilištu jer dolazi s niže razine. Tražene kompetencije propisuju se ustrojbenim mjestom, a djelatnik se može dodatno rasporediti ako ispunjava tražene uvjete bez uvjeta odakle dolazi.
Uz članak 15. Propisuje seda djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga Republike Hrvatske raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.Iznimno ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje se ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela.Nakon isteka roka rasporeda može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom.
Uz članak 16. Propisuje se da se djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstvenom središtu.
Uz članak 17. Predlaže se normirati obvezu zainteresiranih kandidata da informiraju nadređene zapovjednike o svojoj prijavi na interni oglas kako se ne bi događalo da oni nisu informirani i ne znaju što se događa s podređenima te da mogu pravovremeno planirati zamjene ili rotacije. Djelatna vojna osoba i državni službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predloženom odredbom briše se uvjet da između dva upućivanja navedena osoba mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 18. Propisuje semogućnost premještaja vojnika/mornara u Ministarstvo obrane.
Uz članak 19. U važećim odredbamaZakonao službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske nema rješenja za status djelatne vojne osobe koje neopravdano ne pristupe zdravstvenom pregledu te se ovime uklanja navedena pravna praznina.
Uz članak 20. Navedena dopuna odredbe se predlaže budući dasadašnje rješenje ne propisuje okolnosti nestanka u zemlji već samo u inozemstvu.
Uz članak 21. Propisuje se da se za popis radnih mjesta i uvjeta za raspored iz navedene odredbe donosi odluka ministra obrane kojom se to uređuje.
Uz članak 22. Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja potrebno je povećati dobne granice za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu kako bi se svima omogućilo ostvarenje uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Držimo da bi podizanje dobnih granica motiviralo djelatnike na što kvalitetniji rad. Podigli smo dobnu granicu za stjecanje zakonske osnove za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona onda analogno tome postoji opravdani razlog da se podigne i dobna granica za upućivanje na školovanje. Nema razloga da npr. narednik sa 42 godine koji u sustavu može ostati još 11 godina nema mogućnosti završiti treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe ili stožerni narednik sa 48 godina koji je u sustavu još sedam godina da nema mogućnosti za daljnje školovanje. Primarno je potrebno promijeniti dobnu granicu za treću i četvrtu razinu, a drugu razinu je potrebno povećati jer se može dogoditi da skupnik poradi bolesti ili ozljede ne uspije do 33. godine života završiti izobrazbu, a trebali bi težiti da svi skupnici završe drugu razinu izobrazbe. Odredba gdje se stožerni narednik upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe do maksimalno 47 godina znači da oni koji postanu skupnici u 28., 29. i 30. godini života niti teoretski ne mogu biti upućeni na četvrtu razinu. Skupnik koji završi prvu razinu vojne izobrazbe sa 30 godina onda mu do čina stožernog narednika treba minimalno 17 godina (3+4+5+5) i kad tome dodamo da u činu stožernog narednika, treba provesti minimalno tri godine da bi bio upućen na četvrtu razinu izobrazbe dolazite u najboljem slučaju do 50. godina starosti. Narednik, prema važećoj odredbi upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće izobrazbe do maksimalno 41. godine života, a uvjete za mirovinu stječe s 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža. Ovom izmjenom omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 23. Ovom izmjenom odredbe omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 24. Osim deficitarnih struka i službi postoje određena zanimanja i zvanja srednjoškolskog obrazovanja koja nisu zastupljena u programu obrazovanja kroz program vojnog stipendiranja, a sustavu su potrebna, poput primjerice vozača te se predloženom odredbom to uređuje.
Uz članak 25. Predložena odredba predstavlja usklađenje s odredbama Zakona o obrani vezano za naziv grane Hrvatske vojske. Uz to, predloženom odredbom propisuje se da je ograničenje za čin za vojne specijaliste glazbene struke čin pukovnika/kapetana fregate.
Uz članak 26. Prema važećoj odredbi zakona vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu ako je djelatna vojna osoba ocijenjena ocjenom „zadovoljava“ u vremenu propisanom za promicanje. Problem moguće nastaje kod tumačenja što je vrijeme propisano za promicanje. To je vrijeme koje djelatna vojna osoba mora provesti u činu da bi mogla biti promaknuta (tri, četiri ili pet godina), a činjenica je određenog broja djelatnih vojnih osoba koje su u činu dulje. Stoga utjecaj navedene ocjene primjerenijim propisati kao novi opći uvjet za promicanje. Izmjena se predlaže radi pričuvnika i kadeta budući da se navedene kategorije promiču, ali se ne ocjenjuju.
Uz članak 27. Tijekom ustrojavanja pričuvnih postrojbi u proteklom razdoblju odnosno uzevši u obzir raspoložive ljudske potencijale za raspored na ključne dužnosti pristupilo se popuni/rasporedu dočasnika na časničke, a vojnika na dočasničke dužnosti. Predlaže se uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za dočasnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeli čin skupnika. To će biti moguće i nakon prestanka djelatne vojne službe te se kao uvjet predlaže da nemaju zapreke za prijam u službu. Potrebno je to omogućiti i za najbolje djelatne vojnike koji napuštaju službu nakon minimalno dvije godine.
Uz članak 28. Predloženom odredbomZakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 29. Doktori medicine specijalisti su visoko specijalizirani i deficitarni stručnjaci te djelatnici s najduljom izobrazbom. Kako bi im dinamika profesionalnog razvoja pratila dinamiku ostalih djelatnih vojnih osoba, za njihov prvi čin predlaže se bojnika. S obzirom na iskustvo doktora medicine specijalista grane medicine, oni ne bi trebali biti u jednakom položaju kao i liječnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu nakon fakulteta. Predlaže uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za časnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeliti čin poručnika.
Uz članak 30. Predloženom odredbomZakona omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 31. Predloženom odredbom Zakona mijenja se ograničenje izvanrednog promicanja jedanput tijekom službe za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske s obzirom da postoji mogućnost da djelatna vojna osoba stekne mogućnost da bude izvanredno promaknuta za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske više puta tijekom karijere.
Uz članak 32. Predloženom odredbom Zakona propisuje se da li vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista te će osigurati kontinuitet u profesionalnom razvoju u slučaju prijma djelatnih časnika i dočasnika u kategoriju vojnih specijalista.
Uz članak 33. Predloženom odredbom Zakonauvodi se zamjenik zapovjednika kao prvoocjenjivač i time uređuje nelogičnosti koje su bile do sada u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenjivači osobe koje gotovo nemaju kontakta s osobama koje ocjenjuju. U godišnjim listama ocjenjivanih osoba i ocjenjivača definirat će se koji zamjenici su prvoocjenjivači.
Uz članak 34. Uvođenje kadrovskih savjeta u proces ocjenjivanja je suprotnosti s odredbama koje propisuju da se ocjenjivanje provodi u dvije razine neposredne nadređenosti. Članovi kadrovskih savjeta nemaju mogućnost uvida u rad djelatne vojne osobe tijekom ocjenjivačkog razdoblja o čijoj ocjeni odlučuju (dislociranost zapovjedništava kao razina na kojima se osnivaju kadrovski savjeti od postrojbi i od djelatne vojne osobe o čijoj ocjeni odlučuju), čime se isključuje objektivnost postupka ocjenjivanja.
Uz članak 35. Predlaže seizmjena ove odredbe Zakona s obzirom na ovlast zapovjednika satnije za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške kako bi se postigla proporcionalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja.
Uz članak 36. Predloženom odredbom Zakona postoji potreba regulirati primanje stranih vojnih medalja kako bi se izbjegle moguće nedoumice u određenim situacijama.
Uz članak 37. Propisuje se da se pravilnikom uređuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.
Uz članak 38. Propisuje se da obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od članka 128. stavka 1. Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od tri proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. Zakona.
Uz članak 39. Propisuje se da će vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske uslijed čega je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporuča kretanje i kojoj je zdravstvena komisija Ministarstva obrane procijenila tjelesno oštećenje u hitnom postupku, Ministarstvo obrane će uz suglasnost osobe osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja vezanih uz njezino stanje. Potporu Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe. Vojna osoba koja je bez svoje krivnje ranjena ili ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava na temelju odredbi zakona kojim su uređena prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida. Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruje prava u opsegu te na način i u postupku pred tijelima propisanim zakonom kojim su uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata. Sredstva za ostvarivanje prava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.
Uz članak 40. Svrha naknade za stanovanje je da se ostvaruje kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stana ili kuće djelatnim vojnim osobama raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama. Dostavljanjem potvrde o boravištu smanjila bi se zlouporaba i naknada za stanovanje opravdala bi svrhu postojanja, a to je naknada za troškove stanovanja u mjestu službe. Prema važećoj odredbi Zakona ne traži se prilaganje potvrde o boravištu, iz čega proizlazi da je ova naknada u službi potpore kvaliteti življenja, ali ne isključivo troškova najma stana i režijskih troškova, uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta, a što bi trebala biti primarna svrha. Stoga se predlaže definirati postupanje u situaciji koja se odnosi na ostvarivanje prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje samo jedan od bračnih ili izvanbračnih supružnika.
Uz članak 41. Predloženom odredbom Zakona supružniku djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, a kojoj je zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe prestao radni odnos priznalo bi se pravo na produženo osiguranje do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa uz uvjet da supružnik prijavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe.
Uz članak 42. Propisuje se da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža. Iznimno, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu. Iznimno, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najvišem činu u rasponu. Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina. Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe. Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Uz članak 43. Propisuje se usklađivanje terminologije sa zakonima koji uređuju područje visokog obrazovanja.
Uz članak 44. Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija, koji traje najmanje tri godine, stječe se akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti i u tom slučaju osobi koja završi takav studij osnovica za obračun plaće uvećava se za 15 %. Akademski naziv sveučilišnog specijalista stječe se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija, koji traje od jedne do dvije godine. U stomatologiji i medicini završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv sveučilišnog magistra.
Uz članak 45. Propisuje se jasnije definiranje plaće koju djelatna vojna osoba ostvaruje za vrijeme navedenoga upućivanja.
Uz članak 46. Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatskepropisana su načela jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja, uvjeti za prestanak djelatne vojne službe vojnika/mornara posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina života. Slijedom tih odredbi, a u cilju poštivanja jednakosti između kategorija vojnika/mornara, dočasnika i časnika te u provedbi mjera pronatalitetne politike predlaže se mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare.
Djelatne vojne osobe koje ostanu u kategoriji vojnika/mornara imaju izbor prihvaćanja smještaja u vojnoj lokaciji, a ako odbiju nemaju nikakvo drugo pravo. Činjenica je da djelatni vojnici/mornari kojima je mjesto prebivališta dosta udaljeno od mjesta rasporeda imaju potrebu posjetiti obitelji odnosno obići kuću ili stan. Primjerice djelatni vojnik kojem je mjesto službe Knin, a putuje u Osijek, za jedno vikend putovanje do mjesta stanovanja i obratno mora za kartu izdvojiti oko 400 kuna. Ako putuju dva vikend putovanja mjesečno samo za putovanje u mjesto prebivališta potroše oko 800 kuna. Dio djelatnih vojnika kreditno je zadužen, pa im trošak putovanja u mjesto prebivališta predstavlja veliki izdatak te bi ova naknada imala utjecaj na njihovu motivaciju.
Uz članak 47. Predložena odredba usklađuje se s propisima za državne službenike i namještenike.
Uz članak 48. Važeća odredba Zakona propisuje pravo na prehranu te obvezu ministra obrane da donese pravilnik kojim će pobliže propisati pitanja u svezi prehrane te se predlaže korigiranje navedene odredbe na način da se uređuje pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu.
Uz članak 49. Navedena odredba predstavlja usklađenja s drugim zakonima i provedbenim propisima.
Uz članak 50. Propisuje se da osobe koje sudjeluju u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni i dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu i za vrijeme provedeno na liječenju zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućeni u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.
Uz članak 51. Predlaže se dopuniti odredbu Zakona jer bi u slučaju smrti člana uže obitelji pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno 10 radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza trebali ostvariti sve osobe iz ove odredbe, dakle i osobe koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji ili drugoj aktivnosti u inozemstvu.
Uz članak 52. Predloženom dopunom predlaže se novi stegovni prijestup kako bi se postigao veći učinak i jača prevencija. U slučaju da se dogodi ovakvo postupanje, ono se ne može podvesti niti pod jedan postojeći opis kršenja vojne stege.
Uz članak 53. Predlaže se uređenje dijela koji se odnosi na vrijednost predmeta u trenutku nastanka štete. Dakle cijena se umanjuje za određeni postotak razmjeran starosti i stanju predmeta u trenutku nastanka štete te je stoga prikladnije uporabiti riječ vrijednost.
Uz članak 54. Predložena odredba Zakona odnosi se na prestanke službe djelatnoj vojnoj osobi po sili zakona.
Uz članak 55. Predložena odredba predstavljausklađenje Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske s otkaznim rokovima u Zakonu o radu.
Uz članak 56. Predlaže sebrisanje krajnjeg roka za izdvajanje osoblja te se navedene kategorije osoblja izdvajaju po stjecanju uvjeta za mirovinu.
Uz članak 57. Predlaže sebrisanje krajnjeg roka za izdvajanje osoblja te se navedene kategorije osoblja izdvajaju po stjecanju uvjeta za mirovinu.
Uz članak 58. Predlaže se usklađenje brisanje navedene odredbe Zakona s obzirom na izmjenu u članku 15. ovoga Zakona.
Uz članak 59. Predlaže se usklađenje navedene odredbe sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje.
Uz članak 60. Predlaže sekorekciju odnosno podizanje godina starosti jednog od uvjeta za upućivanje na školovanje budući da postoji određeni broj dočasnika i časnika koji su zbog objektivnih razloga (potreba službe, bolovanja/rodiljnog i porodiljnog dopusta, pohađanja nekog drugog oblika izobrazbe i sl.) prešli dobnu granicu za upućivanje na školovanje zbog čega ih nije moguće uputiti na daljnje školovanje, a radi se o kvalitetnom osoblju od kojih bi neki nakon školovanja ponovo bili u standardima profesionalnog razvoja.
Uz članak 61. Predložena odredba predlaže se radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Uz članak 62. Propisuje se da vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 1. lipnja 2020. Vojnim specijalistima vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
Uz članak 63. Daje se posebno obrazloženje za opravdani razlog za propisivanje navedene odredbe zbog izvanrednih događaja koji su se dogodili u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Predloženom odredbom propisuje se da članovi obitelji vojne osobe koja je bez svoje krivnje poginula ili umrla u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruju prava u skladu s odredbama članka 39. ovoga Zakona počevši od 1. srpnja 2019. Za takve osobe koje su po istoj osnovi ostvarile prava po odredbama zakona kojima se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja i zakona kojima se uređuje prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida, po službenoj dužnosti prevest će im se prava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 64. Predlaže se da djelatna vojna osoba zatečena u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije raspoređena na dužnost na kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koja će do 31. prosinca 2022. navršiti godine života iz članka 53. ovoga Zakona i pri tome imati više od 12, a manje od 15 godina mirovinskog staža na dužnostima odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ispunjava uvjete za prestanak službe zbog potreba službe u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i zakona kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba. Navedene osobe se izdvajaju u skladu s godišnjim planom izdvajanja koji se donosi na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Uz članak 65. Predlaže se jednokratno dodijeliti odgovarajući pričuvni čin osobama koje jesu pričuvnici, završili su odgovarajuću slijedno-rastuću vojnu izobrazbu, ali nisu dobili čin.
Uz članak 66. Predlaže seregulirati prijelazno razdoblje za propise o uvjetima za naknadu za stanovanje, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 67. Propisuje se da će se provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 68. Propisuje se da će se provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 69. Uređuje sestupanje na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Članak 6.
(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove.
(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.
Dan Oružanih snaga i dani grana
Članak 8.
(1) Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.
(2) Dani grana Oružanih snaga:
– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja
– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna
– Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva je 12. prosinca.
(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.
Članak 28.
(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.
(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste, ugovorne pričuvnike ili kasni prijam – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.
(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.
(5) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.
Članak 34.a
(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.
(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.
Članak 38.
(1)Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.
(3) Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.
(4) Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
Članak 40.
(1) Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.
(2) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.
(3) Odabranim kandidatima iz stavka 2. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.
(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 45.
(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate.
Članak 46.
(1) Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.
(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.
(4) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista.
(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.
(6) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.
(7) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 4. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.
(8) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Članak 48.
Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.
Članak 50.
(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.
(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.
(4) Ako nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.
(5) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.
Članak 52.
(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:
– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane
– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost
– u međunarodna tijela
– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci
– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.
(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.
(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.
Članak 53.
(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:
– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena
– kada postoji poseban interes službe, što se u svakom pojedinačnom slučaju mora posebno obrazložiti.
(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.
(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine
Članak 54.
(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:
– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne
– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta
– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti
– na osobni zahtjev
– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina
– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost
– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 6. i 7. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.
(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.
Članak 55.a
(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može istodobno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja.
(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.
(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 56.
(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(3) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 60.
(1) Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
(2) Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.
Članak 62.
(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(4) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.
Članak 63.a
(1) Vojnik/mornar tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.
(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom tijela u koje se osoba premješta.
Članak 64.
(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:
– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca
– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca
– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.
(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.
(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.
(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.
(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
Članak 74.
(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.
(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.
(4) Pravo iz stavka 3. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.
Članak 78.a
(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.
(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.
(3) Osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, kojoj je prestala djelatna vojna služba i koja je sudjelovala u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
Članak 82.
(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine života.
(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 godina života.
(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.
(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.
Članak 84.
(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.
(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.
(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.
(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.
(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.
Članak 86.
(1) Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).
(2) Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.
(3) Pravilnikom iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.
Članak 89.
(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.
(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.
(3) Činovi u Oružanim snagama su:
– za kadete:
ČIN KRATICA
kadet k
kadet skupnik ks
kadet desetnik kd
kadet narednik kn
kadet nadnarednik knn
– za vojnike/mornare:
ČIN KRATICA
vojnik/mornar voj/mor
pozornik pz
razvodnik rz
– za niže dočasnike i vojne specijaliste:
ČIN KRATICA
skupnik skupnik vojni specijalist sk
desetnik desetnik vojni specijalist ds
narednik narednik vojni specijalist nr
– za više dočasnike i vojne specijaliste:
ČIN KRATICA
nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr
stožerni narednik, stožerni narednik vojni specijalist sžn
časnički namjesnik čn
– za niže časnike i vojne specijaliste:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvuu ratnoj mornarici – rod pomorstvo
poručnikporučnik
vojni specijalistprporučnik korveteporučnik korvete vojni specijalistpkr
natporučniknatporučnik vojni specijalistnprporučnik fregate poručnik fregate vojni specijalistpfr
satniksatnik vojni specijaliststnporučnik bojnog brodaporučnik bojnog broda vojni specijalistpbb
– za više časnike:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu:u ratnoj mornarici – rod pomorstvo
Bojnik, bojnik vojni specijalistbjnkapetan korvete, kapetan korvete vojni specijalistkkr
pukovnikpkkapetan fregatekfr
brigadirbrgkapetan bojnog brodakbb
– za generale/admirale:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvuu ratnoj mornarici – rod pomorstvo
brigadni generalgbrkomodorkmd
general-bojnikgbkontraadmiralka
general-pukovnikgpviceadmiralva
general zboragzadmiralad
stožerni generalsgadmiral floteaf
(4) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.
Članak 91.
(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:
– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu
– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa
– ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju
– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti
– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i
– ako je raspoređena na dužnost višeg čina.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.
(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.
(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.
(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.
(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.
Članak 94.
Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.
Članak 95.
(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:
– skupnik može biti promaknut u čin desetnika kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine
– desetnik može biti promaknut u čin narednika kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine
– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine
– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine
– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na vojnu izobrazbu ne primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.
(4) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika odnosno voditelja.
Članak 96.
(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate.
(3) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.
Članak 97.
(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:
– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij
– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij
– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij
– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine
– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu intergransku zapovjedno-stožernu školu te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene intergranske zapovjedno-stožerne škole.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.
Članak 101.
(1) Časnik, odnosno dočasnik može biti izvanredno promaknut u neposredno viši čin jedanput tijekom službe, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Oružane snage.
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u vrijeme ratnog stanja ili u stanju neposredne ugroženosti.
Članak 101.a
(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.
(2) Činove dočasnika i časnika u činove vojnih specijalista prevodi osoba nadležna za dodjelu činova i promicanje u viši čin dočasnika i časnika.
Članak 108.
(1) Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.
(2) Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.
(3) U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:
– rezultate u radu
– rezultate u usavršavanju
– sposobnost vođenja, zapovijedanja, odnosno upravljanja
– ljudske i vojničke osobine
– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi
– zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti.
(4) U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.
(5) U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.
(6) Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje.
(7) Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču.
Članak 109.
(1) Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.
(2) Drugoocjenjivač, odnosno prvoocjenjivač za osobe koje se ne ocjenjuju u drugoj razini može djelatnog dočasnika i časnika ocijeniti ocjenom »osobito se ističe« ili »ne zadovoljava« uz prethodno mišljenje kadrovskog savjeta odgovarajuće razine.
(3) Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku.
Članak 116.
(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.
(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine.
(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 117.
Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.
Članak 123.
(1) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.
(2) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.
(3) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana dostave odluke iz stavka 2. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.
(6) Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.
Članak 128.
(1) Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.
(2) Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka 1. ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.
Članak 131.
Rješavanje o pravima na novčane pomoći iz članaka 128., 129. i 130. ovoga Zakona upravne su stvari.
Članak 133.
(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osoba kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
(3) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovnom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
(4) Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.
(5) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika koji neprekidno traje najmanje 30 dana.
(6) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.
(7) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.
(8) Ako su bračni ili izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade.
(9) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.
(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza.
(11) Iznimno od stavaka 9. i 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.
(12) Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se umjesto nak¬nade troškova zbog odvojenog života od obitelji.
(13) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.
(14) Naknada za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(15) Visinu naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 11. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.
Članak 137.
(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(4) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.
(5) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.
(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.
(7) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Članak 138.
(1) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.
(2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista.
(3) Djelatnim vojnim osobama imenovanima na vojnodiplomatske dužnosti ili upućenima na rad u međunarodna tijela, koji ostvaruju pravo na deviznu plaću, mjesečna osnovica za obračun doprinosa uvećat će se za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% za znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.
(4) Pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće za 8% ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Članak 139.a
Ministar obrane odlukom određuje radna mjesta službenika i namještenika u Oružanim snagama na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi posla i odgovornosti osnovna plaća uvećava najviše do 20%.
Članak 144.
(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 147.
(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.
(2) Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.
(3) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.
(4) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.
Članak 149.
(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.
(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske.
(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.
(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.
(5) Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.
Članak 150.
(1) Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.
(2) Vojne osobe smještene u vojnim lokacijama imaju pravo na besplatnu prehranu.
(3) Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(4) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu, iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Članak 162.
(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.
(2) Ministar obrane odlukom propisuje dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.
(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku.
Članak 169.
(1) Za svakih navršenih pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
(2) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
(3) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. ovoga Zakona upućena.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.
(5) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.
(6) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 175.
(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.
(2) Stegovne pogreške su:
1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga
2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe
3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana
4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata
5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni
6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima
7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju
8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
(3) Stegovni prijestupi su:
1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga
2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove
4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti
5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe
6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti
7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola u službene prostorije
8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori
9. dovođenje u stanje pod utjecajem droga ili odbijanje testiranja na droge
10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti
11. povreda propisa o stražarskoj službi
12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja
13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti
14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe
15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane
16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do četiri dana
17. zlouporaba bolovanja
18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća
19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta
20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga
21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata
22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda
23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože
24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje
25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga
26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina
27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane
28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja
29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama
30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi
31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka
32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti
33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane
34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama
35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima
37. javno istupanje suprotno propisima
38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije
39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti
40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona
41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju
42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova
43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona
44. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
(4) Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.
(5) Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.
Članak 198.
(1) Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.
(2) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
Članak 205.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:
1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti
2. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe
3. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete
4. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem
5. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom
6. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem
7. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:
– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života
– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža
8. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6. ovoga stavka
9. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem
10. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja
11. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne
12. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu
13. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja
14. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja
15. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja
16. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka
17. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja
18. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.
(2) Iznimno, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.
(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 7. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 7. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 7. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz posebno opravdanih razloga može se zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.
(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 4., 6. i 7. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.
Članak 210.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.
(2) Djelatna vojna služba na osobni zahtjev prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:
– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine
– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu
– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine
– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina
– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina
– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.
(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.
Članak 225.
(1) Djelatni vojnik/mornar primljen u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.
(2) Djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, osobe koje ne steknu uvjete za umirovljenje do rokova propisanih stavkom 1., odnosno stavkom 2. ovoga članka, izdvojit će se iz Oružanih snaga u kalendarskoj godini u kojoj steknu uvjete za umirovljenje.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE (Narodne novine, br. 30/18)
Članak 87.
(1) Djelatnim vojnicima/mornarima zatečenim u službi na neodređeno vrijeme na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje služba na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršavaju 50 godina života.
(2) Djelatni vojnici/mornari iz stavka 1. ovoga članka materijalna prava ostvaruju na temelju ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Članak 88.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona časnici i dočasnici zatečeni na dužnosti ustrojbenog čina nižeg od osobnog čina zadržavaju pravo na plaću prema odluci o rasporedu do isteka roka rasporeda, a najdulje dvije godine.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona časnici i dočasnici zatečeni na dužnosti ustrojbenog čina višeg za dva čina od osobnog čina mogu na toj dužnosti ostati prema odluci o rasporedu do isteka roka rasporeda, a najdulje dvije godine, osim osoba iz članka 56. stavaka 2. i 4. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.).
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, listopad 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 7. stavka 12. i članka 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Ministarstvo obrane u mandatu ove Vlade usredotočeno je na čovjeka, koji je gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje Hrvatske vojske. Zakonskim rješenjima sustavno se radi na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada, vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika – pripadnika Hrvatske vojske. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) pripadnicima Hrvatske vojske vraćena su materijalna prava koja su im bila oduzeta – terenski dodatak, naknada za dežurstvo i stražarska služba.
Poboljšani su smještajni i radni kapaciteti u vojarnama diljem Republike Hrvatske, izjednačen standard prehrane, povećana je i naknada za dragovoljno vojno osposobljavanje. Radi povećanja standarda života, rada i obuke pripadnika Hrvatske vojske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskoga rata, povećanja sigurnosti i zaštite stanovništva, a u kontekstu promjena u sigurnosnom okružju te odgovora na sigurnosne izazove, započela je izrada novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske kroz povratak postrojbi u Sinj, Varaždin i Ploče te dolaskom postrojbe u Vukovar, a povratak postrojbi u Pulu je u studenome 2019. Novi raspored postrojbi omogućuje pravodobno djelovanje u uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, stvaranje preduvjeta za narastanje snaga i percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti oružanih snaga, kao čimbenika sigurnosti i zaštite – dio Sustava domovinske sigurnosti. Povratak Hrvatske vojske u gradove rezultira i ekonomskim učinkom i dodatnim impulsom na lokalno gospodarstvo.
Sustavnom popunom osobljem koje gravitira prema novim lokacijama postiže se stanje da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalazi njegova postrojba. Predloženom Zakonom dorađuju se određena rješenja u smislu poboljšanja odnosno izmjene, ta rješenja se nadopunjavaju i na drugačiji način uređuju radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju obrambenoga resora.
Kada djelatne vojne osobe sporazumno raskidaju ugovore o službi i odlaze raditi kod drugih poslodavaca i kada im se to pokaže kao pogrešna odluka, žele se vratiti u djelatnu vojnu službu. S obzirom na njihove stečene vojne vještine, sposobnosti i znanja za sustav važno im je omogućiti ponovni prijem u službu. Pritom je potrebno pronaći balans između interesa osobe i sustava te se iz toga razloga s jedne strane daje šira mogućnost za ponovni prijem nego za prvi prijem, ali se istovremeno postavljaju ograničenja u pogledu godina života i utvrđenih standarda profesionalnog razvoja.
Dopuna odredbi ovoga Zakona predlaže se i radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Ovim Zakonom predlaže se i izmjena tako da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine. Ovim bi se smanjio broj voditeljskih dočasničkih dužnosti na koje se do sada odnosila obveza raspoređivanja uz vremensko ograničenje od četiri godine, s mogućnošću produljenja na dvije godine.
Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja potrebno je povećati dobnu granicu za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu kako bi im se omogućilo ostvarenje uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Držimo da bi podizanje dobnih granica motiviralo djelatnike na što kvalitetniji rad.
Podignuli smo dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona, a u skladu s tim postoji opravdani razlog da se podigne i dobna granica za upućivanje na školovanje.
Tijekom ustrojavanja pričuvnih postrojbi u proteklom razdoblju odnosno uzevši u obzir raspoložive ljudske potencijale za raspored na ključne dužnosti pristupilo se popuni/rasporedu dočasnika na časničke, a vojnika na dočasničke dužnosti. Ovim Zakonom predlaže se uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za dočasnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeli čin skupnika. To će biti moguće i nakon prestanka djelatne vojne službe te se kao uvjet predlaže da nemaju zapreke za prijam u službu.
Doktori medicine specijalisti su specijalizirani i deficitarni stručnjaci te djelatnici s najduljom izobrazbom. Kako bi im dinamika profesionalnog razvoja pratila dinamiku ostalih djelatnih vojnih osoba, za njihov prvi čin predlaže se čin bojnika. S obzirom na iskustvo doktora medicine specijalista grane medicine, oni ne bi trebali biti u jednakom položaju, kao i liječnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu nakon fakulteta.
Predloženim Zakonom mijenja se i ograničenje izvanrednog promicanja jedanput tijekom službe za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske, s obzirom na to da postoji mogućnost da djelatna vojna osoba stekne uvjete da bude izvanredno promaknuta za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske više puta tijekom karijere.
S namjerom daljnjeg poboljšanja u sustavu ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba ovim Zakonom predlaže se i da zamjenik zapovjednika može biti prvoocjenjivač i time se ispravlja nelogičnost u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenjivači osobe koje gotovo nemaju kontakta s osobama koje ocjenjuju.
Budući da zapovjednici satnije imaju ovlasti po važećem Zakonu za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške, a kako bi se postigla proporcionalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja, ovim Zakonom predlaže se davanje ovlasti zapovjedniku satnije za pohvale i nagrade.
Svrha naknade za stanovanje je da se ostvaruje kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stana ili kuće djelatnim vojnim osobama raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama. Prema važećoj odredbi Zakona ne traži se prilaganje potvrde o boravištu, iz čega proizlazi da je ova naknada u službi potpore kvaliteti življenja, ali ne isključivo troškova najma stana i režijskih troškova uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta, što bi trebala biti primarna svrha. Stoga se predlaže definirati postupanje u situaciji koja se odnosi na ostvarivanje prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje jedan od supružnika.
Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisana su načela jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja, uvjeti za prestanak djelatne vojne službe vojnika/mornara posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina života.
Slijedom tih odredbi, a u cilju jednakosti između kategorija vojnika/mornara, dočasnika i časnika te u provedbi mjera pronatalitetne politike predlaže se mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare. Djelatne vojne osobe koje ostanu u kategoriji vojnika imaju izbor prihvaćanja smještaja u vojnoj lokaciji, a ako odbiju nemaju drugo pravo. Činjenica je da djelatni vojnici/mornari kojima je mjesto prebivališta dosta udaljeno od mjesta rasporeda imaju potrebu posjetiti obitelji odnosno obići kuću ili stan.
Ovim Zakonom predlaže se i podizanje godina starosti kao jednog od uvjeta za upućivanje na školovanje budući da postoji određeni broj dočasnika i časnika koji su zbog objektivnih razloga (potreba službe, privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, rodiljnog ili roditeljskog dopusta, pohađanja drugog oblika izobrazbe i sl.) prešli dobnu granicu za upućivanje na školovanje zbog čega ih nije moguće uputiti na daljnje školovanje, a radi se o kvalitetnom osoblju koje bi nakon školovanja bilo u standardima profesionalnog razvoja.
Predloženi Zakon u određenim odredbama predstavlja i određena usklađenja s drugim zakonima i provedbenim propisima budući da se za djelatne vojne osobe u pogledu njihovih prava u službi isključivo primjenjuje Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 1.
U Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) u članku 6. stavku 1. iza riječi: „iz djelokruga Oružanih snaga“ dodaju se riječi: „koji obuhvaćaju i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 2.
Naslov iznad članka 8. i članak 8. mijenjaju se i glase:
„Dan Hrvatske vojske i dani grana
Članak 8.
(1) Dan Hrvatske vojske je 28. svibnja.
(2) Dani grana Oružanih snaga:
– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja
– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna
– Dan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva je 12. prosinca.
(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 3.
U članku 28. stavku 3. riječi: „ – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 4.
Iza članka 34.a dodaje se članak 34.b i naslov iznad njega koji glase:
„Ponovni prijam
Članak 34.b
Djelatna vojna osoba kojoj je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, a ako je to u interesu Oružanih snaga, jedanput može biti ponovno primljena u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako nije starija od 40 godina života i ako posjeduje ili može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 5.
U članku 38. stavku 3. iza riječi: „ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,“ dodaje se zarez i riječi: „zbog korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju“ te se riječi: „do navršene prve godine života djeteta“ brišu.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 6.
Članak 40. mijenja se i glasi:
„(1)Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe.
(3) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.
(4) Odabranim kandidatima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.
(5) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 7.
U članku 45. stavku 3. iza riječi: „natporučnika/poručnika fregate“ dodaje se zarez i riječi: „a kandidatu za časnika doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 8.
U članku 46. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe provodi se prijemom kandidata s tržišta rada u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavci od 4. do 8. postaju stavci od 5. do 9.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „iz stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 5.“.
U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. riječi: „iz stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 5.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 9.
U članku 48. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2)Na službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju se propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 10.
U članku 50. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Djelatni dočasnik može obnašati neprekidno zapovjednu dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Djelatni časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „iz stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 3. i 4.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 11.
U članku 52. stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „Ministarstvo obrane“ dodaju se riječi: „ili na radno mjesto djelatne vojne osobe u drugom javnopravnom tijelu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 12.
U članku 53. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 13.
U članku 54. stavku 2. iza riječi: „može“ dodaju se riječi: „uz zadržavanje prava osobnog čina“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 14.
U članku 55.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Časnik i dočasnik može istodobno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta i osobnom vojnostručnom specijalnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 15.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina .
(2) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela.
(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 1. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 16.
U članku 60. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstvenom središtu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 17.
U članku 62. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2 i 3.
Iza dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) O prijavi na interni oglas za popunu dužnosti iz stavka 1. ovoga članka osoba koja se prijavljuje obvezna je u roku tri dana o tome upoznati nadređenoga zapovjednika.“ .
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 18.
U članku 63.a iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, vojnici/mornari tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u Ministarstvo obrane na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(4)Vojniku iz stavka 3. ovoga članka premještajem prestaje djelatna vojna služba.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 19.
U članku 64. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:
„- kada neopravdano ne pristupi pregledu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti – na rok od tri mjeseca.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 20.
U članku 74. stavku 1. iza riječi: „i drugim aktivnostima“ dodaju se riječi: „u zemlji i“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 21.
U članku 78.a iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4)Popis radnih mjesta i uvjeta za raspored na radna mjesta iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar obrane odlukom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 22.
U članku 82. stavku 2. riječi: „33 godine života“ zamjenjuju se riječima: „35 godina života“.
U stavku 3. riječi: „41 godina života“ zamjenjuju se riječima: „44 godine života“, a riječi: „37 godina života“ zamjenjuju se riječima: „40 godina života“.
U stavku 4. riječi: „47 godina života“ zamjenjuju se riječima: „49 godina života“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od godina života iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 23.
U članku 84. iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 24.
U članku 86. stavku 1. iza riječi: „u zemlji i inozemstvu“ dodaju se riječi: „te učenike srednjih škola“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 25.
U članku 89. stavku 2. riječi: „i protuzračnoj obrani“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, čin za vojne specijaliste glazbene struke može biti do čina pukovnika/kapetana fregate.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 26.
U članku 91. stavku 1. iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„-ako u zadnje dvije godine niti jednom nije ocijenjena službenom ocjenom „zadovoljava“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 27.
U članku 94. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Čin skupnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.
(3) Čin skupnika može se dodijeliti i pričuvnim vojnicima/mornarima koji nisu završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona, a koji su u službi kao djelatni vojnici proveli najmanje pet godina i za to vrijeme bili ocijenjeni najmanje ocjenom „dobar“.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 28.
U članku 95. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 29.
U članku 96. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatima za časnika doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Čin pričuvnog poručnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe časnika i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 30.
U članku 97. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:
„– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 31.
U članku 101. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Vojna osoba može biti izvanredno promaknuta u neposredno viši čin bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekla posebne zasluge za Oružane snage.“.
Stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 32.
Članak 101.a mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se po sili zakona osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.
(2) Vojnom specijalistu iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 33.
U članku 108. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. briše se točka i dodaju se riječi: „odnosno po ovlasti prvoocjenjivača njegov zamjenik te je u tom slučaju drugoocjenjivač osoba koja je prenijela tu ovlast.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 34.
U članku 109. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 35.
U članku 116. stavku 2. riječi: „dužnosti zapovjednika bojne“ zamjenjuju se riječima: „dužnosti zapovjednika satnije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 36.
Članak 117. mijenja se i glasi:
„(1) Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu uz prethodno odobrenje Predsjednika Republike ili tijela koje on ovlasti primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.
(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za primanje medalja međunarodnih organizacija čiji je Republika Hrvatska član.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 37.
U članku 123. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka uredit će se i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 38.
U članku 128. stavku 2. riječ: „dvije“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 39.
Iza članka 131. dodaju se članci 131.a i 131.b koji glase:
„Članak 131.a
(1) Vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama uslijed čega je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporuča kretanje i kojoj je zdravstvena komisija Ministarstva obrane procijenila tjelesno oštećenje u hitnom postupku, Ministarstvo obrane će uz suglasnost osobe osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja vezanih uz njezino stanje.
(2) Potporu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe.
(3) Nehaj se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.
(4) Vrste i način priznavanja potpore iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom.
Članak 131.b
(1) Vojna osoba koja je bez svoje krivnje ranjena ili ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava na temelju odredbi zakona kojim su uređena prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida.
(2) Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruje prava u opsegu te na način i u postupku pred tijelima propisanim zakonom kojim su uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata.
(3)Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu ministarstva nadležnoga za obranu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 40.
Članak 133. mijenja se i glasi:
„(1) Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama.
(2) Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku i obrnuto ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.
(4) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
(5) Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50 % najniže naknade za stanovanje.
(6) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.
(7) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.
(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.
(9) Ako su bračni i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.
(10) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.
(11) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.
(12) Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se uz važeću potvrdu o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.
(13) Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.
(14) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.
(15) Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(16) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 7. ovoga članka ministar obrane određuje odlukom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 41.
Iza članka 133. dodaje se članak 133. a koji glasi:
„Članak 133.a
(1)Supružnik djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, kojem prestane radni odnos zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe, a u tom mjestu nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, ima pravo na produženo osiguranje u trajanju do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa na teret državnog proračuna.
(2)Odgovarajuće mjesto u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i stupnja stručne spreme koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa.
(3) Pravo iz stavka 1. ovog članka supružnik djelatne vojne osobe ostvaruje na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe djelatne vojne osobe.
(4)Pravo na produženo osiguranje supružniku prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka: kada se zaposli, kada ostvari pravo na mirovinu, kada odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu, kada odjavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe, ili kada bude osuđen na kaznu zatvora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 42.
Članak 137. mijenja se i glasi:
„(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(3) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu.
(4) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu.
(5) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.
(6) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.
(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.
(8) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 43.
U članku 138. stavku 2. riječ: „sveučilišni“ zamjenjuje se riječi: „specijalistički“ te se iza riječi: „sveučilišnoga specijalista“ dodaju riječi: „odnosno sveučilišnog magistra“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 44.
U članku 139.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„ (2) Službeniku raspoređenom na radno mjesto iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja priznaje se pravo na plaću čina ustrojbenog mjesta djelatne vojne osobe, uvećanje osnovice za obračun plaće iz članka 138. stavka 1. ovoga Zakona i dodatak djelatne vojne osobe izabrane u zvanje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 45.
U članku 144. stavku 1. iza riječi: „za nju povoljnije“ dodaju se riječi: „od plaće u tijelu u koje je upućena“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatne vojne osobe raspoređene u međunarodne organizacije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zadržavaju plaću dužnosti s koje su upućeni i ostvaruju dodatke u skladu s posebnim propisima tijela u koje su upućeni.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 46.
U članku 147. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Djelatni vojnik/mornar raspoređen izvan mjesta svojega prebivališta ima pravo na naknadu u visini troškova najjeftinijeg prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta, osim kada koristi organizirani ili ugovoreni prijevoz ili ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 47.
U članku 149. stavku 2. riječi: „za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „za državne službenike i namještenike.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 48.
U članku 150. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3)Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 49.
Iza članka 159. dodaje se članak 159.a koji glasi:
„Članak 159.a
Djelatna vojna osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja uz rad ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit po predmetu dva radna dana
– za završni rad tri radna dana.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 50.
U članku 162. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3)Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućeni u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 51.
U članku 169. stavku 4. riječi: „osobe iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 52.
U članku 175. stavku 3. točki 39. iza riječi: „za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti“ dodaju se riječi: „i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru i druge aktivnosti u inozemstvu“.
Iza točke 43. dodaje se nova točka 44. koja glasi:
„44. lažno prijavljivanje stegovnih pogrešaka i prijestupa ili podmetanje tragova koji upućuju na to da je određena osoba počinila stegovnu pogrešku ili prijestup“.
Dosadašnja točka 44. postaje točka 45.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 53.
U članku 198. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1)Visina naknade štete utvrđuje se prema vrijednosti uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 54.
Članak 205. mijenja se i glasi:
„(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:
1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti
2. danom prestanka hrvatskog državljanstva
3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe
4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete
6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem
7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom
8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem
9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:
– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života
– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža
10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6. ovoga stavka
11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem
12. ako je ocijenjena službenom ocjenom „ne zadovoljava“, danom izvršnosti rješenja
13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne
14. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro
15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja
16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja
17. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja
18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka
19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka
20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja
21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.
(2) Iznimno, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 5. i 9. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.
(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 5. i 9. ovoga članka djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz posebno opravdanih razloga ministar obrane može zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.
(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 6., 8., 9. i 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 55.
U članku 210. stavku 2. iza riječi: „na osobni zahtjev“ dodaju se riječi: „i otkazom“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 56.
U članku 225. stavku 1. riječi: ,„a najkasnije do 31. prosinca 2019.“ brišu se.
U stavku 2. riječi: „,a najkasnije do 31. prosinca 2019.“ brišu se.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 57.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) članak 87. briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 58.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 30/18) u članku 88. stavak 2. briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 59.
U cijelom tekstu Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) i ovoga Zakona riječ: „bolovanje“ zamjenjuje se riječima: „privremene nesposobnosti za rad“, u odgovarajućem padežu.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 60.
(1) Dočasnici i časnici koji su stariji od godina života propisanih Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) potrebnim za upućivanje na drugu i treću razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života, a najkasnije do 31. prosinca 2021.
(2) Na izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka neće se upućivati dočasnici i časnici koji su iz osobnih razloga odbijali školovanje više od dva puta, a u međuvremenu su postali stariji od godina života propisanih za upućivanje na školovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 61.
Djelatne vojne osobe, doktori medicine specijalisti grane medicine, zatečeni u nižem osobnom činu od čina bojnika koji imaju završenu drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se po sili zakona u čin bojnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 62.
(1) Vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 1. lipnja 2020.
(2) Vojnim specijalistima iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 63.
(1)U skladu s člankom 39. ovoga Zakona, članovi obitelji vojne osobe koja je bez svoje krivnje poginula ili umrla u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80 %, ostvaruju prava za stradavanja koja su se dogodila počevši od 1. srpnja 2019.
(2)Za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su po istoj osnovi ostvarile prava po odredbama zakona kojima se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja i zakona kojima se uređuju prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida, po službenoj dužnosti prevest će im se prava u skladu sa stavkom 1. ovoga članka u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 64.
(1)Djelatna vojna osoba zatečena u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije raspoređena na dužnost na kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koja će do 31. prosinca 2022. navršiti godine života iz članka 54. ovoga Zakona i pri tome imati više od 12, a manje od 15 godina mirovinskog staža na dužnostima odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ispunjava uvjete za prestanak službe zbog potreba službe u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i zakona kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.
(2)Osobe iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se u skladu s planom iz članka 202. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 65.
Pričuvnicima koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili odgovarajuću slijedno-rastuću vojnu izobrazbu i nemaju zapreke iz članka 35. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) može se dodijeliti odgovarajući pričuvni čin.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 66.
(1) Djelatne vojne osobe kojima je utvrđeno pravo na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) nastavljaju koristiti pravo na naknadu za stanovanje do donošenja odluka o ostvarivanju prava na naknadu za stanovanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 67.
Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz članaka 6., 15., 37., 39., 40., 42. i 48. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 68.
Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 69.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbe članka 46. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
OBRAZLOŽEN J E
Uz članak 1. Propisuje se da su poslovi državnih službenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
Uz članak 2. Propisuje se da je Dan Hrvatske vojske 28. svibnja te kada su dani grana.
Uz članak 3. Propisuje se brisanje dijela odredbe koja ne obuhvaća i ne odnosi se na kasni prijam doktora medicine koji nisu vojni specijalisti ni ugovorni pričuvnici.
Uz članak 4. Kada djelatne vojne osobe sporazumno raskidaju ugovore o službi i odlaze raditi kod drugih poslodavaca i ako i kada im se to pokaže kao pogrešna odluka, žele se vratiti u djelatnu vojnu službu. S obzirom na njihove stečene vojne vještine, sposobnosti i znanja za sustav je važno dati mogućnost ponovnog prijema u službu. Pritom je potrebno pronaći balans između interesa osobe i sustava te se iz toga razloga s jedne strane daje mogućnost za ponovni prijem nego za prvi prijem, ali se istovremeno postavljaju ograničenja u pogledu godina života i utvrđenih standarda profesionalnog razvoja.
Uz članak 5. Praksa je pokazala da postoji situacija koje nisu taksativno nabrojene u odredbi, a koje mogu biti razlog zbog kojih se ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti. Zbog toga ugovor s vojnikom/mornarom ne može biti sklopljen ni na neodređeno, niti se može produljiti njegovo trajanje na određeno vrijeme.
Uz članak 6. Propisuje se da nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe. Iznimno djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe. U skladu s godišnjim planom prijma osoblja provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života. Odabranim kandidatima po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto. Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.
Uz članak 7. Dopuna odredbe se predlaže radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Uz članak 8. Propisuje se da se iznimno popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe provodi se prijemom kandidata s tržišta rada.
Uz članak 9. Propisuje se da se na državne službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja, osim o stvarima koje su propisane odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ako je to za njih povoljnije.
Uz članak 10. Predlaže se izmjena odredbe na način da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine. Ovim bi se smanjio broj voditeljskih dočasničkih dužnosti na koje se do sada odnosila obveza raspoređivanja uz vremensko ograničenje od četiri godine s mogućnošću produljenja na dvije godine.
Uz članak 11. Predložena odredba odnosi se na radna mjesta na koja se raspoređuju djelatne vojne osobe izvan Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 12. Predloženom izmjenom omogućuje se primjena onoga što se u praksi događa i propisuje se mogućnost novog rasporeda istekom dvije godine rasporeda u slučajevima kada osoba posjeduje odgovarajuću civilnu izobrazbu.
Uz članak 13. Propisuje se da djelatna vojna osoba raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda i kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.
Uz članak 14. Predloženim izmjenama otvara se mogućnost raspoređivanja na dvije dužnosti od kojih je jedna primarna, a druga se obavlja se po potrebi, periodično. Kao primjer navodi se dužnost predavača na Hrvatskome vojnom učilištu i dužnosti za obavljanja promidžbenih aktivnosti u sklopu Središnjice za upravljanje osobljem. U sada važećem Zakonu ova mogućnost ograničena je na časnike i dočasnike u Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine. Iz toga proizlazi da časnik iz eskadrile (pilot) ne bi mogao biti član promidžbenog tima ili predavati na Hrvatskome vojnom učilištu jer dolazi s niže razine. Tražene kompetencije propisuju se ustrojbenim mjestom, a djelatnik se može dodatno rasporediti ako ispunjava tražene uvjete bez uvjeta odakle dolazi.
Uz članak 15. Propisuje se da d jelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga Republike Hrvatske raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine. Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti. Iznimno ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje se ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela. Nakon isteka roka rasporeda može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom.
Uz članak 16. Propisuje se da se djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstvenom središtu.
Uz članak 17. Predlaže se normirati obvezu zainteresiranih kandidata da informiraju nadređene zapovjednike o svojoj prijavi na interni oglas kako se ne bi događalo da oni nisu informirani i ne znaju što se događa s podređenima te da mogu pravovremeno planirati zamjene ili rotacije. Djelatna vojna osoba i državni službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predloženom odredbom briše se uvjet da između dva upućivanja navedena osoba mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 18. Propisuje se mogućnost premještaja vojnika/mornara u Ministarstvo obrane.
Uz članak 19. U važećim odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske nema rješenja za status djelatne vojne osobe koje neopravdano ne pristupe zdravstvenom pregledu te se ovime uklanja navedena pravna praznina.
Uz članak 20. Navedena dopuna odredbe se predlaže budući da sadašnje rješenje ne propisuje okolnosti nestanka u zemlji već samo u inozemstvu.
Uz članak 21. Propisuje se da se za popis radnih mjesta i uvjeta za raspored iz navedene odredbe donosi odluka ministra obrane kojom se to uređuje.
Uz članak 22. Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja potrebno je povećati dobne granice za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu kako bi se svima omogućilo ostvarenje uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Držimo da bi podizanje dobnih granica motiviralo djelatnike na što kvalitetniji rad. Podigli smo dobnu granicu za stjecanje zakonske osnove za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona onda analogno tome postoji opravdani razlog da se podigne i dobna granica za upućivanje na školovanje. Nema razloga da npr. narednik sa 42 godine koji u sustavu može ostati još 11 godina nema mogućnosti završiti treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe ili stožerni narednik sa 48 godina koji je u sustavu još sedam godina da nema mogućnosti za daljnje školovanje. Primarno je potrebno promijeniti dobnu granicu za treću i četvrtu razinu, a drugu razinu je potrebno povećati jer se može dogoditi da skupnik poradi bolesti ili ozljede ne uspije do 33. godine života završiti izobrazbu, a trebali bi težiti da svi skupnici završe drugu razinu izobrazbe. Odredba gdje se stožerni narednik upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe do maksimalno 47 godina znači da oni koji postanu skupnici u 28., 29. i 30. godini života niti teoretski ne mogu biti upućeni na četvrtu razinu. Skupnik koji završi prvu razinu vojne izobrazbe sa 30 godina onda mu do čina stožernog narednika treba minimalno 17 godina (3+4+5+5) i kad tome dodamo da u činu stožernog narednika, treba provesti minimalno tri godine da bi bio upućen na četvrtu razinu izobrazbe dolazite u najboljem slučaju do 50. godina starosti. Narednik, prema važećoj odredbi upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće izobrazbe do maksimalno 41. godine života, a uvjete za mirovinu stječe s 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža. Ovom izmjenom omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 23. Ovom izmjenom odredbe omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 24. Osim deficitarnih struka i službi postoje određena zanimanja i zvanja srednjoškolskog obrazovanja koja nisu zastupljena u programu obrazovanja kroz program vojnog stipendiranja, a sustavu su potrebna, poput primjerice vozača te se predloženom odredbom to uređuje.
Uz članak 25. Predložena odredba predstavlja usklađenje s odredbama Zakona o obrani vezano za naziv grane Hrvatske vojske. Uz to, predloženom odredbom propisuje se da je ograničenje za čin za vojne specijaliste glazbene struke čin pukovnika/kapetana fregate.
Uz članak 26. Prema važećoj odredbi zakona vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu ako je djelatna vojna osoba ocijenjena ocjenom „zadovoljava“ u vremenu propisanom za promicanje. Problem moguće nastaje kod tumačenja što je vrijeme propisano za promicanje. To je vrijeme koje djelatna vojna osoba mora provesti u činu da bi mogla biti promaknuta (tri, četiri ili pet godina), a činjenica je određenog broja djelatnih vojnih osoba koje su u činu dulje. Stoga utjecaj navedene ocjene primjerenijim propisati kao novi opći uvjet za promicanje. Izmjena se predlaže radi pričuvnika i kadeta budući da se navedene kategorije promiču, ali se ne ocjenjuju.
Uz članak 27. Tijekom ustrojavanja pričuvnih postrojbi u proteklom razdoblju odnosno uzevši u obzir raspoložive ljudske potencijale za raspored na ključne dužnosti pristupilo se popuni/rasporedu dočasnika na časničke, a vojnika na dočasničke dužnosti. Predlaže se uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za dočasnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeli čin skupnika. To će biti moguće i nakon prestanka djelatne vojne službe te se kao uvjet predlaže da nemaju zapreke za prijam u službu. Potrebno je to omogućiti i za najbolje djelatne vojnike koji napuštaju službu nakon minimalno dvije godine.
Uz članak 28. Predloženom odredbom Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 29. Doktori medicine specijalisti su visoko specijalizirani i deficitarni stručnjaci te djelatnici s najduljom izobrazbom. Kako bi im dinamika profesionalnog razvoja pratila dinamiku ostalih djelatnih vojnih osoba, za njihov prvi čin predlaže se bojnika. S obzirom na iskustvo doktora medicine specijalista grane medicine, oni ne bi trebali biti u jednakom položaju kao i liječnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu nakon fakulteta. Predlaže uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za časnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeliti čin poručnika.
Uz članak 30. Predloženom odredbom Zakona omogućuje se dostizanje propisanih uvjeta za redovno promicanje za osobe protiv kojih je vođen kazneni postupak i koje su pravomoćno oslobođene.
Uz članak 31. Predloženom odredbom Zakona mijenja se ograničenje izvanrednog promicanja jedanput tijekom službe za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske s obzirom da postoji mogućnost da djelatna vojna osoba stekne mogućnost da bude izvanredno promaknuta za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske više puta tijekom karijere.
Uz članak 32. Predloženom odredbom Zakona propisuje se da li vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista te će osigurati kontinuitet u profesionalnom razvoju u slučaju prijma djelatnih časnika i dočasnika u kategoriju vojnih specijalista.
Uz članak 33. Predloženom odredbom Zakona uvodi se zamjenik zapovjednika kao prvoocjenjivač i time uređuje nelogičnosti koje su bile do sada u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenjivači osobe koje gotovo nemaju kontakta s osobama koje ocjenjuju. U godišnjim listama ocjenjivanih osoba i ocjenjivača definirat će se koji zamjenici su prvoocjenjivači.
Uz članak 34. Uvođenje kadrovskih savjeta u proces ocjenjivanja je suprotnosti s odredbama koje propisuju da se ocjenjivanje provodi u dvije razine neposredne nadređenosti. Članovi kadrovskih savjeta nemaju mogućnost uvida u rad djelatne vojne osobe tijekom ocjenjivačkog razdoblja o čijoj ocjeni odlučuju (dislociranost zapovjedništava kao razina na kojima se osnivaju kadrovski savjeti od postrojbi i od djelatne vojne osobe o čijoj ocjeni odlučuju), čime se isključuje objektivnost postupka ocjenjivanja.
Uz članak 35. Predlaže se izmjena ove odredbe Zakona s obzirom na ovlast zapovjednika satnije za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške kako bi se postigla proporcionalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja.
Uz članak 36. Predloženom odredbom Zakona postoji potreba regulirati primanje stranih vojnih medalja kako bi se izbjegle moguće nedoumice u određenim situacijama.
Uz članak 37. Propisuje se da se pravilnikom uređuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.
Uz članak 38. Propisuje se da obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od članka 128. stavka 1. Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od tri proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. Zakona.
Uz članak 39. Propisuje se da će vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske uslijed čega je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporuča kretanje i kojoj je zdravstvena komisija Ministarstva obrane procijenila tjelesno oštećenje u hitnom postupku, Ministarstvo obrane će uz suglasnost osobe osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja vezanih uz njezino stanje. Potporu Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe. Vojna osoba koja je bez svoje krivnje ranjena ili ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% ostvaruje prava na temelju odredbi zakona kojim su uređena prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida. Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruje prava u opsegu te na način i u postupku pred tijelima propisanim zakonom kojim su uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata. Sredstva za ostvarivanje prava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.
Uz članak 40. Svrha naknade za stanovanje je da se ostvaruje kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stana ili kuće djelatnim vojnim osobama raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama. Dostavljanjem potvrde o boravištu smanjila bi se zlouporaba i naknada za stanovanje opravdala bi svrhu postojanja, a to je naknada za troškove stanovanja u mjestu službe. Prema važećoj odredbi Zakona ne traži se prilaganje potvrde o boravištu, iz čega proizlazi da je ova naknada u službi potpore kvaliteti življenja, ali ne isključivo troškova najma stana i režijskih troškova, uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta, a što bi trebala biti primarna svrha. Stoga se predlaže definirati postupanje u situaciji koja se odnosi na ostvarivanje prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje samo jedan od bračnih ili izvanbračnih supružnika.
Uz članak 41. Predloženom odredbom Zakona supružniku djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, a kojoj je zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe prestao radni odnos priznalo bi se pravo na produženo osiguranje do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa uz uvjet da supružnik prijavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe.
Uz članak 42. Propisuje se da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža. Iznimno, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu. Iznimno, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena. Ako je u slučaju rasporeda čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova, osnovna plaća ustrojbenog mjesta određuje se prema najvišem činu u rasponu. Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina. Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe. Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Uz članak 43. Propisuje se usklađivanje terminologije sa zakonima koji uređuju područje visokog obrazovanja.
Uz članak 44. Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija, koji traje najmanje tri godine, stječe se akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti i u tom slučaju osobi koja završi takav studij osnovica za obračun plaće uvećava se za 15 %. Akademski naziv sveučilišnog specijalista stječe se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija, koji traje od jedne do dvije godine. U stomatologiji i medicini završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv sveučilišnog magistra.
Uz članak 45. Propisuje se jasnije definiranje plaće koju djelatna vojna osoba ostvaruje za vrijeme navedenoga upućivanja.
Uz članak 46. Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisana su načela jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja, uvjeti za prestanak djelatne vojne službe vojnika/mornara posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina života. Slijedom tih odredbi, a u cilju poštivanja jednakosti između kategorija vojnika/mornara, dočasnika i časnika te u provedbi mjera pronatalitetne politike predlaže se mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare.
Djelatne vojne osobe koje ostanu u kategoriji vojnika/mornara imaju izbor prihvaćanja smještaja u vojnoj lokaciji, a ako odbiju nemaju nikakvo drugo pravo. Činjenica je da djelatni vojnici/mornari kojima je mjesto prebivališta dosta udaljeno od mjesta rasporeda imaju potrebu posjetiti obitelji odnosno obići kuću ili stan. Primjerice djelatni vojnik kojem je mjesto službe Knin, a putuje u Osijek, za jedno vikend putovanje do mjesta stanovanja i obratno mora za kartu izdvojiti oko 400 kuna. Ako putuju dva vikend putovanja mjesečno samo za putovanje u mjesto prebivališta potroše oko 800 kuna. Dio djelatnih vojnika kreditno je zadužen, pa im trošak putovanja u mjesto prebivališta predstavlja veliki izdatak te bi ova naknada imala utjecaj na njihovu motivaciju.
Uz članak 47. Predložena odredba usklađuje se s propisima za državne službenike i namještenike.
Uz članak 48. Važeća odredba Zakona propisuje pravo na prehranu te obvezu ministra obrane da donese pravilnik kojim će pobliže propisati pitanja u svezi prehrane te se predlaže korigiranje navedene odredbe na način da se uređuje pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu.
Uz članak 49. Navedena odredba predstavlja usklađenja s drugim zakonima i provedbenim propisima.
Uz članak 50. Propisuje se da osobe koje sudjeluju u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni i dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu i za vrijeme provedeno na liječenju zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućeni u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.
Uz članak 51. Predlaže se dopuniti odredbu Zakona jer bi u slučaju smrti člana uže obitelji pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno 10 radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza trebali ostvariti sve osobe iz ove odredbe, dakle i osobe koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji ili drugoj aktivnosti u inozemstvu.
Uz članak 52. Predloženom dopunom predlaže se novi stegovni prijestup kako bi se postigao veći učinak i jača prevencija. U slučaju da se dogodi ovakvo postupanje, ono se ne može podvesti niti pod jedan postojeći opis kršenja vojne stege.
Uz članak 53. Predlaže se uređenje dijela koji se odnosi na vrijednost predmeta u trenutku nastanka štete. Dakle cijena se umanjuje za određeni postotak razmjeran starosti i stanju predmeta u trenutku nastanka štete te je stoga prikladnije uporabiti riječ vrijednost.
Uz članak 54. Predložena odredba Zakona odnosi se na prestanke službe djelatnoj vojnoj osobi po sili zakona.
Uz članak 55. Predložena odredba predstavlja usklađenje Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske s otkaznim rokovima u Zakonu o radu.
Uz članak 56. Predlaže se brisanje krajnjeg roka za izdvajanje osoblja te se navedene kategorije osoblja izdvajaju po stjecanju uvjeta za mirovinu.
Uz članak 57. Predlaže se brisanje krajnjeg roka za izdvajanje osoblja te se navedene kategorije osoblja izdvajaju po stjecanju uvjeta za mirovinu.
Uz članak 58. Predlaže se usklađenje brisanje navedene odredbe Zakona s obzirom na izmjenu u članku 15. ovoga Zakona.
Uz članak 59. Predlaže se usklađenje navedene odredbe sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje.
Uz članak 60. Predlaže se korekciju odnosno podizanje godina starosti jednog od uvjeta za upućivanje na školovanje budući da postoji određeni broj dočasnika i časnika koji su zbog objektivnih razloga (potreba službe, bolovanja/rodiljnog i porodiljnog dopusta, pohađanja nekog drugog oblika izobrazbe i sl.) prešli dobnu granicu za upućivanje na školovanje zbog čega ih nije moguće uputiti na daljnje školovanje, a radi se o kvalitetnom osoblju od kojih bi neki nakon školovanja ponovo bili u standardima profesionalnog razvoja.
Uz članak 61. Predložena odredba predlaže se radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine.
Uz članak 62. Propisuje se da vojni specijalisti zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prevode se u dočasnike i časnike osobnog čina iste razine, u slučaju promjene kategorije ustrojbenog mjesta vojnog specijalista u djelatnog dočasnika ili časnika, po sili zakona na dan 1. lipnja 2020. Vojnim specijalistima vrijeme provedeno u činu vojnog specijalista računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin dočasnika ili časnika.
Uz članak 63. Daje se posebno obrazloženje za opravdani razlog za propisivanje navedene odredbe zbog izvanrednih događaja koji su se dogodili u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Predloženom odredbom propisuje se da članovi obitelji vojne osobe koja je bez svoje krivnje poginula ili umrla u obavljanju službe ili vojna osoba koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 80% ostvaruju prava u skladu s odredbama članka 39. ovoga Zakona počevši od 1. srpnja 2019. Za takve osobe koje su po istoj osnovi ostvarile prava po odredbama zakona kojima se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja i zakona kojima se uređuje prava ratnih vojnih invalida i mirnodopskih vojnih invalida, po službenoj dužnosti prevest će im se prava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 64. Predlaže se da djelatna vojna osoba zatečena u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije raspoređena na dužnost na kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koja će do 31. prosinca 2022. navršiti godine života iz članka 53. ovoga Zakona i pri tome imati više od 12, a manje od 15 godina mirovinskog staža na dužnostima odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ispunjava uvjete za prestanak službe zbog potreba službe u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske i zakona kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba. Navedene osobe se izdvajaju u skladu s godišnjim planom izdvajanja koji se donosi na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Uz članak 65. Predlaže se jednokratno dodijeliti odgovarajući pričuvni čin osobama koje jesu pričuvnici, završili su odgovarajuću slijedno-rastuću vojnu izobrazbu, ali nisu dobili čin.
Uz članak 66. Predlaže se regulirati prijelazno razdoblje za propise o uvjetima za naknadu za stanovanje, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 67. Propisuje se da će se provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 68. Propisuje se da će se provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18) uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 69. Uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
TEKST ODREDBI ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Članak 6.
(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove.
(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.
Dan Oružanih snaga i dani grana
Članak 8.
(1) Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.
(2) Dani grana Oružanih snaga:
– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja
– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna
– Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva je 12. prosinca.
(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.
Članak 28.
(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.
(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste, ugovorne pričuvnike ili kasni prijam – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.
(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.
(5) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.
Članak 34.a
(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.
(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.
Članak 38.
(1)Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.
(3) Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.
(4) Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.
Članak 40.
(1) Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.
(2) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.
(3) Odabranim kandidatima iz stavka 2. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.
(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 45.
(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate.
Članak 46.
(1) Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.
(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.
(4) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista.
(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.
(6) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.
(7) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 4. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.
(8) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Članak 48.
Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.
Članak 50.
(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.
(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.
(4) Ako nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.
(5) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.
Članak 52.
(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:
– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane
– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost
– u međunarodna tijela
– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci
– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.
(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.
(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.
Članak 53.
(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:
– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena
– kada postoji poseban interes službe, što se u svakom pojedinačnom slučaju mora posebno obrazložiti.
(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.
(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine
Članak 54.
(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:
– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne
– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta
– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti
– na osobni zahtjev
– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina
– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost
– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 6. i 7. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.
(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.
Članak 55.a
(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može istodobno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja.
(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.
(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 56.
(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.
(3) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 60.
(1) Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
(2) Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.
Članak 62.
(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.
(4) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.
Članak 63.a
(1) Vojnik/mornar tijekom ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.
(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom tijela u koje se osoba premješta.
Članak 64.
(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:
– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca
– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca
– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.
(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.
(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.
(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.
(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.
Članak 74.
(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.
(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.
(4) Pravo iz stavka 3. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.
Članak 78.a
(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.
(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.
(3) Osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, kojoj je prestala djelatna vojna služba i koja je sudjelovala u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
Članak 82.
(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine života.
(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 godina života.
(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.
(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.
Članak 84.
(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.
(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.
(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.
(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.
(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.
(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.
(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.
Članak 86.
(1) Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).
(2) Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.
(3) Pravilnikom iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.
Članak 89.
(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.
(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.
(3) Činovi u Oružanim snagama su:
– za kadete:
ČIN KRATICA
kadet k
kadet skupnik ks
kadet desetnik kd
kadet narednik kn
kadet nadnarednik knn
– za vojnike/mornare:
ČIN KRATICA
vojnik/mornar voj/mor
pozornik pz
razvodnik rz
– za niže dočasnike i vojne specijaliste:
ČIN KRATICA
skupnik skupnik vojni specijalist sk
desetnik desetnik vojni specijalist ds
narednik narednik vojni specijalist nr
– za više dočasnike i vojne specijaliste:
ČIN KRATICA
nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr
stožerni narednik, stožerni narednik vojni specijalist sžn
časnički namjesnik čn
– za niže časnike i vojne specijaliste:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvuu ratnoj mornarici – rod pomorstvo
poručnikporučnik
vojni specijalistprporučnik korveteporučnik korvete vojni specijalistpkr
natporučniknatporučnik vojni specijalistnprporučnik fregate poručnik fregate vojni specijalistpfr
satniksatnik vojni specijaliststnporučnik bojnog brodaporučnik bojnog broda vojni specijalistpbb
– za više časnike:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu:u ratnoj mornarici – rod pomorstvo
Bojnik, bojnik vojni specijalistbjnkapetan korvete, kapetan korvete vojni specijalistkkr
pukovnikpkkapetan fregatekfr
brigadirbrgkapetan bojnog brodakbb
– za generale/admirale:
ČINKRATICAČINKRATICA
u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvuu ratnoj mornarici – rod pomorstvo
brigadni generalgbrkomodorkmd
general-bojnikgbkontraadmiralka
general-pukovnikgpviceadmiralva
general zboragzadmiralad
stožerni generalsgadmiral floteaf
(4) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.
Članak 91.
(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:
– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu
– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa
– ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju
– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti
– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i
– ako je raspoređena na dužnost višeg čina.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.
(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.
(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.
(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.
(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.
Članak 94.
Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.
Članak 95.
(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:
– skupnik može biti promaknut u čin desetnika kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine
– desetnik može biti promaknut u čin narednika kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine
– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine
– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine
– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na vojnu izobrazbu ne primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.
(4) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika odnosno voditelja.
Članak 96.
(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate.
(3) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.
Članak 97.
(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:
– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij
– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij
– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij
– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine
– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu intergransku zapovjedno-stožernu školu te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene intergranske zapovjedno-stožerne škole.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.
Članak 101.
(1) Časnik, odnosno dočasnik može biti izvanredno promaknut u neposredno viši čin jedanput tijekom službe, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Oružane snage.
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u vrijeme ratnog stanja ili u stanju neposredne ugroženosti.
Članak 101.a
(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.
(2) Činove dočasnika i časnika u činove vojnih specijalista prevodi osoba nadležna za dodjelu činova i promicanje u viši čin dočasnika i časnika.
Članak 108.
(1) Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.
(2) Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.
(3) U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:
– rezultate u radu
– rezultate u usavršavanju
– sposobnost vođenja, zapovijedanja, odnosno upravljanja
– ljudske i vojničke osobine
– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi
– zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti.
(4) U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.
(5) U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.
(6) Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje.
(7) Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču.
Članak 109.
(1) Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.
(2) Drugoocjenjivač, odnosno prvoocjenjivač za osobe koje se ne ocjenjuju u drugoj razini može djelatnog dočasnika i časnika ocijeniti ocjenom »osobito se ističe« ili »ne zadovoljava« uz prethodno mišljenje kadrovskog savjeta odgovarajuće razine.
(3) Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku.
Članak 116.
(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.
(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine.
(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 117.
Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.
Članak 123.
(1) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.
(2) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.
(3) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana dostave odluke iz stavka 2. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.
(6) Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.
Članak 128.
(1) Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.
(2) Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka 1. ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.
Članak 131.
Rješavanje o pravima na novčane pomoći iz članaka 128., 129. i 130. ovoga Zakona upravne su stvari.
Članak 133.
(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osoba kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
(3) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovnom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
(4) Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.
(5) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika koji neprekidno traje najmanje 30 dana.
(6) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.
(7) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.
(8) Ako su bračni ili izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade.
(9) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.
(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza.
(11) Iznimno od stavaka 9. i 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.
(12) Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se umjesto nak¬nade troškova zbog odvojenog života od obitelji.
(13) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.
(14) Naknada za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(15) Visinu naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 11. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.
Članak 137.
(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.
(4) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.
(5) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.
(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.
(7) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Članak 138.
(1) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.
(2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista.
(3) Djelatnim vojnim osobama imenovanima na vojnodiplomatske dužnosti ili upućenima na rad u međunarodna tijela, koji ostvaruju pravo na deviznu plaću, mjesečna osnovica za obračun doprinosa uvećat će se za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% za znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.
(4) Pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće za 8% ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Članak 139.a
Ministar obrane odlukom određuje radna mjesta službenika i namještenika u Oružanim snagama na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi posla i odgovornosti osnovna plaća uvećava najviše do 20%.
Članak 144.
(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 147.
(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.
(2) Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.
(3) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.
(4) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.
Članak 149.
(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.
(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske.
(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.
(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.
(5) Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.
Članak 150.
(1) Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.
(2) Vojne osobe smještene u vojnim lokacijama imaju pravo na besplatnu prehranu.
(3) Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.
(4) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu, iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Članak 162.
(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.
(2) Ministar obrane odlukom propisuje dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.
(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku.
Članak 169.
(1) Za svakih navršenih pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
(2) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.
(3) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. ovoga Zakona upućena.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.
(5) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.
(6) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 175.
(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.
(2) Stegovne pogreške su:
1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga
2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe
3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana
4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata
5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni
6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima
7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju
8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
(3) Stegovni prijestupi su:
1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga
2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove
4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti
5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe
6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti
7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola u službene prostorije
8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori
9. dovođenje u stanje pod utjecajem droga ili odbijanje testiranja na droge
10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti
11. povreda propisa o stražarskoj službi
12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja
13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti
14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe
15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane
16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do četiri dana
17. zlouporaba bolovanja
18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća
19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta
20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga
21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata
22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda
23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože
24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje
25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga
26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina
27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane
28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja
29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama
30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi
31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka
32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti
33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane
34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama
35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima
37. javno istupanje suprotno propisima
38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije
39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti
40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona
41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju
42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova
43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona
44. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.
(4) Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.
(5) Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.
Članak 198.
(1) Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.
(2) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
Članak 205.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:
1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti
2. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe
3. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete
4. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem
5. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom
6. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem
7. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:
– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života
– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža
– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža
– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža
8. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6. ovoga stavka
9. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem
10. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja
11. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne
12. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu
13. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja
14. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja
15. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja
16. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka
17. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja
18. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.
(2) Iznimno, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.
(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 7. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 7. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 7. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz posebno opravdanih razloga može se zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.
(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 4., 6. i 7. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.
Članak 210.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.
(2) Djelatna vojna služba na osobni zahtjev prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:
– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine
– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu
– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine
– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina
– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina
– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.
(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.
Članak 225.
(1) Djelatni vojnik/mornar primljen u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.
(2) Djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, osobe koje ne steknu uvjete za umirovljenje do rokova propisanih stavkom 1., odnosno stavkom 2. ovoga članka, izdvojit će se iz Oružanih snaga u kalendarskoj godini u kojoj steknu uvjete za umirovljenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE (Narodne novine, br. 30/18)
Članak 87.
(1) Djelatnim vojnicima/mornarima zatečenim u službi na neodređeno vrijeme na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje služba na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršavaju 50 godina života.
(2) Djelatni vojnici/mornari iz stavka 1. ovoga članka materijalna prava ostvaruju na temelju ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Članak 88.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona časnici i dočasnici zatečeni na dužnosti ustrojbenog čina nižeg od osobnog čina zadržavaju pravo na plaću prema odluci o rasporedu do isteka roka rasporeda, a najdulje dvije godine.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona časnici i dočasnici zatečeni na dužnosti ustrojbenog čina višeg za dva čina od osobnog čina mogu na toj dužnosti ostati prema odluci o rasporedu do isteka roka rasporeda, a najdulje dvije godine, osim osoba iz članka 56. stavaka 2. i 4. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15. i 50/16.).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane