Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
1.2.
Broj "Narodnih novina"
108/17 i 39/19
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da
Naziv akta:
Opis mjere: zakonodavna mjera
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)
Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).
Osigurana je provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006.
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona zakonodavstvo Republike Hrvatske uskladilo se sa zakonodavstvom Europske unije u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma MONEYVAL. Poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera i standarda postignuta je učinkovitija zaštita financijskog sustava Republike Hrvatske od pranja novca i financiranja terorizma.
Uspostavom Registra stvarnih vlasnika, kaosredišnje elektroničke baze podataka, objedinjeni su podaci o stvarnim vlasnicima (fizičkim osobama) pravnih osoba osnovanih na području Republike Hrvatske te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava, a u svrhu sprječavanja pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare i financiranje terorizma te s ciljem povećanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu. Naime, pojam stvarnog vlasnika nije isti kao pojam pravnog vlasnika. Ista fizička osoba može (i često će) biti pravni i istodobno stvarni vlasnik pravnog subjekta, ali to nije nužno slučaj. Potreba za točnim i ažuriranim informacijama o stvarnom vlasniku ključan je čimbenik za pronalazak osoba koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma te počinitelja drugih kaznenih djela koji bi u protivnome mogli sakriti svoj identitet iza složenih vlasničkih struktura trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koristeći pritom financijske sustave za skrivanje i prebacivanje novčanih sredstava po cijelom svijetu, prikrivajući time pravi izvor nezakonito stečenih sredstava.
Sredstva za uspostavu Registra stvarnih vlasnika osigurana su u Državnom proračunu za Ministarstvo financija - konto 4262 ulaganje u računalne programe.
Nadalje, pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika postale su obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te su obvezne registrirati se kod Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog nadzornog tijela. Iste su dužne do 31. siječnja 2020. ili najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga da se bave navedenom djelatnošću. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Upravo su mjere koje provode banke i drugi obveznici (dubinska analiza klijenta primjenom standarda „upoznaj svoga klijenta“ (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca) ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Nadalje, Zakonom je nadležnim nadzornim tijelima propisana obveza donošenja Pravilnika odnosno Odluke kojima se detaljnije uređuje postupak procjene rizika te način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke. Slijedom navedenog, doneseni su sljedeći provedbeni propisi:
-Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize (Narodne novine, broj 106/19)
-Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (Narodne novine, broj 59/18)
-Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (Narodne novine, broj 57/18).
Ministarstvo financija donijelo je i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (Narodne novine, broj 1/19) u svrhu utvrđivanja i provjere identiteta fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici, od strane obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (banke i dr.).
Zakonom je produljen najdulji rok za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije sa 72 sata na 120 sati u slučajevima kada Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured) treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podaci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma. Privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok od 120 sati Ured je ranije mogao naložiti obvezniku iznimno, kada tijek roka od 72 sata obuhvaća nedjelje, blagdane i neradne dane Ureda. U praksi se pokazalo da je u najvećem broju slučajeva postojala potreba da Ured izda obvezniku nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na rok od 120 sati te je stoga najdulji rok produljen sa 72 sata na 120 sati.
Ured je u razdoblju od 01.01.2019. do 14.02.2020. obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (banke i dr.) izdao naloge za privremenim zaustavljanjem obavljanja ukupno 53 sumnjive transakcije u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od 44.507.343,89 HRK, što uključuje:
1.22 blokade u HRK 10.293.086,42
2.28 blokada u EUR 4.488.269,98
3.2 blokade u USD 96.866,37
4.1 blokada u HUF 50.078,45.
Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Institut u Baselu) ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima.
Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga s međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL). MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Navedena izvješća javno su dostupna na mrežnim stranicama MONEYVAL-a.
Zaključci Četvrtog kruga evaluacije Republike Hrvatske od strane MONEYVAL-a u odnosu na rad Ureda su sljedeći:
-zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani
-visoki broj slučajeva sa sumnjom na pranje novca koje je Ured dostavio nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi s brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda
-predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga.
Nadalje, prema izvješću Instituta u Baselu za 2019. (Basel AML Indeks 2019), Republika Hrvatska se nalazi na 11. mjestu najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma na svjetskoj razini od ukupno 125 zemalja koje su procijenjene u navedenom izvješću.
Polazeći od svega naprijed navedenog, stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj može se ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenica da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj „crnoj listi” nekooperativnih jurisdikcija, a koje liste izdaje međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma Skupina zemalja za financijsku akciju (eng. Financial Action Task Force - FATF).
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19; u daljnjem tekstu: Zakon) se uvodi nova kategorija obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, tj. pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika obvezne su, uz već ranije propisane obveznike (banke i dr.), provoditi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na svoje stranke, međutim primjena Zakona nema izravan učinak na gospodarstvo budući ne utječe na gospodarski rast, kao niti na broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj.Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Nadalje, primjena Zakona nema učinak na makroekonomsku stabilnost, slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada, kao niti na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji i sl.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Zakonom se uvodi nova kategorija obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika) i obveza registracije nove kategorije obveznika kod Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog nadzornog tijela. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Primjena Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima te nije imala utjecaj na strukturalne i tehničke barijere na tržištu, niti je utjecala na tijelo kojemu je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije imala utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta i nije dovela do gubitka postojećih radnih mjesta. Također, nije imala nikakve negativne posljedice za bilo koja zanimanja, samozaposlene, niti na bilo koje skupine radnika i dobne skupine radnika. Primjena Zakona nije utjecala na ponudu poslova i na funkcioniranje tržišta rada. Nije imala utjecaj na usklađivanje svakodnevnih životnih aktivnosti (privatnog, obiteljskog i poslovnog života) i na kvalitetu radnih mjesta kao niti na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije. Nije imala utjecaja niti na zdravlje i sigurnost radnika, njihova postojeća prava i obveze kao niti na prava i obveze poslodavaca koje su propisane zakonom koji se uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije utjecala na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna niti je utjecala na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini kao niti na pravo kolektivnog djelovanja.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Primjena Zakona u odnosu na obradu osobnih podataka smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, slijedom čega se Obrazac naknadne procjene učinaka propisa dostavlja na mišljenje Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Provodi se savjetovanje u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa.
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Hrvatsko zakonodavstvo uskladilo se ovim Zakonom sa zakonodavnim okvirom Europske unije u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma MONEYVAL što je rezultiralo nadogradnjom postojećeg sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Uspostavom Registra stvarnih vlasnika i uvođenjem besplatnog javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika o stvarnom vlasniku - fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretne pravne osobe (ime i prezime, država prebivališta, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, podaci o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva) povećat će se transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i time smanjiti mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare i financiranje terorizma.
Zakonom se također proširio krug obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma na pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika čime je dodatno osnažen zakonodavni okvir.
Slijedom navedenog, optimalno normativno rješenje koje će dovesti do daljnjeg poboljšanja jest da se primjena Zakona nastavi.
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Obrazac naknadne procjene učinaka propisa
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
1.2.
Broj "Narodnih novina"
108/17 i 39/19
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da
Naziv akta :
Opis mjere: zakonodavna mjera
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine EU :
Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)
Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).
Osigurana je provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006.
2.
ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona zakonodavstvo Republike Hrvatske uskladilo se sa zakonodavstvom Europske unije u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma MONEYVAL. P oboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera i standarda postignuta je učinkovitija zaštita financijskog sustava Republike Hrvatske od pranja novca i financiranja terorizma.
Uspostavom Registra stvarnih vlasnika, kao središnje elektroničke baze podataka, objedinjeni su podaci o stvarnim vlasnicima (fizičkim osobama) pravnih osoba osnovanih na području Republike Hrvatske te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava, a u svrhu sprječavanja pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare i financiranje terorizma te s ciljem povećanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu. Naime, pojam stvarnog vlasnika nije isti kao pojam pravnog vlasnika. Ista fizička osoba može (i često će) biti pravni i istodobno stvarni vlasnik pravnog subjekta, ali to nije nužno slučaj. Potreba za točnim i ažuriranim informacijama o stvarnom vlasniku ključan je čimbenik za pronalazak osoba koje se bave pranjem novca i financiranjem terorizma te počinitelja drugih kaznenih djela koji bi u protivnome mogli sakriti svoj identitet iza složenih vlasničkih struktura trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koristeći pritom financijske sustave za skrivanje i prebacivanje novčanih sredstava po cijelom svijetu, prikrivajući time pravi izvor nezakonito stečenih sredstava.
Sredstva za uspostavu Registra stvarnih vlasnika osigurana su u Državnom proračunu za Ministarstvo financija - konto 4262 ulaganje u računalne programe.
Nadalje, pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika postale su obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te su obvezne registrirati se kod Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog nadzornog tijela. Iste su dužne do 31. siječnja 2020. ili najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga da se bave navedenom djelatnošću. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Upravo su mjere koje provode banke i drugi obveznici (dubinska analiza klijenta primjenom standarda „ upoznaj svoga klijenta “ (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca) ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Nadalje, Zakonom je nadležnim nadzornim tijelima propisana obveza donošenja Pravilnika odnosno Odluke kojima se detaljnije uređuje postupak procjene rizika te način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke. Slijedom navedenog, doneseni su sljedeći provedbeni propisi:
- Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize (Narodne novine, broj 106/19)
- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (Narodne novine, broj 59/18)
- Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (Narodne novine, broj 57/18).
Ministarstvo financija donijelo je i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (Narodne novine, broj 1/19) u svrhu utvrđivanja i provjere identiteta fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici, od strane obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (banke i dr.).
Zakonom je produljen najdulji rok za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije sa 72 sata na 120 sati u slučajevima kada Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured) treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podaci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma. Privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok od 120 sati Ured je ranije mogao naložiti obvezniku iznimno, kada tijek roka od 72 sata obuhvaća nedjelje, blagdane i neradne dane Ureda. U praksi se pokazalo da je u najvećem broju slučajeva postojala potreba da Ured izda obvezniku nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na rok od 120 sati te je stoga najdulji rok produljen sa 72 sata na 120 sati.
Ured je u razdoblju od 01.01.2019. do 14.02.2020. obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (banke i dr.) izdao naloge za privremenim zaustavljanjem obavljanja ukupno 53 sumnjive transakcije u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od 44.507.343,89 HRK , što uključuje:
1. 22 blokade u HRK 10.293.086,42
2. 28 blokada u EUR 4.488.269,98
3. 2 blokade u USD 96.866,37
4. 1 blokada u HUF 50.078,45.
Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Institut u Baselu) ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima.
Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga s međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL). MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Navedena izvješća javno su dostupna na mrežnim stranicama MONEYVAL-a.
Zaključci Četvrtog kruga evaluacije Republike Hrvatske od strane MONEYVAL-a u odnosu na rad Ureda su sljedeći:
- zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani
- visoki broj slučajeva sa sumnjom na pranje novca koje je Ured dostavio nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi s brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda
- predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga.
Nadalje, prema izvješću Instituta u Baselu za 2019. ( Basel AML Indeks 2019 ), Republika Hrvatska se nalazi na 11. mjestu najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma na svjetskoj razini od ukupno 125 zemalja koje su procijenjene u navedenom izvješću.
Polazeći od svega naprijed navedenog, stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj može se ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenica da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj „ crnoj listi ” nekooperativnih jurisdikcija, a koje liste izdaje međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma Skupina zemalja za financijsku akciju (eng. Financial Action Task Force - FATF).
3.
ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19; u daljnjem tekstu: Zakon) se uvodi nova kategorija obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, tj. pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika obvezne su, uz već ranije propisane obveznike (banke i dr.), provoditi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na svoje stranke, međutim primjena Zakona nema izravan učinak na gospodarstvo budući ne utječe na gospodarski rast, kao niti na broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Nadalje, primjena Zakona nema učinak na makroekonomsku stabilnost, slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada, kao niti na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji i sl.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Zakonom se uvodi nova kategorija obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika) i obveza registracije nove kategorije obveznika kod Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog nadzornog tijela . Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je do 18. veljače 2020. zaprimila obavijesti od 5 društava koja se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanjem skrbničke usluge novčanika.
Primjena Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima te nije imala utjecaj na strukturalne i tehničke barijere na tržištu, niti je utjecala na tijelo kojemu je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena Zakona nije imala socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena Zakona nije imala utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta i nije dovela do gubitka postojećih radnih mjesta. Također, nije imala nikakve negativne posljedice za bilo koja zanimanja, samozaposlene, niti na bilo koje skupine radnika i dobne skupine radnika. Primjena Zakona nije utjecala na ponudu poslova i na funkcioniranje tržišta rada. Nije imala utjecaj na usklađivanje svakodnevnih životnih aktivnosti (privatnog, obiteljskog i poslovnog života) i na kvalitetu radnih mjesta kao niti na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije. Nije imala utjecaja niti na zdravlje i sigurnost radnika, njihova postojeća prava i obveze kao niti na prava i obveze poslodavaca koje su propisane zakonom koji se uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije utjecala na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna niti je utjecala na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini kao niti na pravo kolektivnog djelovanja.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Primjena Zakona u odnosu na obradu osobnih podataka smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, slijedom čega se Obrazac naknadne procjene učinaka propisa dostavlja na mišljenje Agenciji za zaštitu osobnih podataka .
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Provodi se savjetovanje u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa .
5.
PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Hrvatsko zakonodavstvo uskladilo se ovim Zakonom sa zakonodavnim okvirom Europske unije u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma MONEYVAL što je rezultiralo nadogradnjom postojećeg sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Uspostavom Registra stvarnih vlasnika i uvođenjem besplatnog javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika o stvarnom vlasniku - fizičkoj osobi/fizičkim osobama konkretne pravne osobe (ime i prezime, država prebivališta, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, podaci o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva) povećat će se transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i time smanjiti mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare i financiranje terorizma.
Zakonom se također proširio krug obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma na pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika čime je dodatno osnažen zakonodavni okvir .
Slijedom navedenog, optimalno normativno rješenje koje će dovesti do daljnjeg poboljšanja jest da se primjena Zakona nastavi.
6.
PRILOZI
/
7.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE I
MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 17.03.2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija