Hrvatsko izvanparnično pravo, opterećeno povijesnim problemima nedovoljnosti pravnih izvora, nedostatne pravne uređenosti i pravne šarolikosti nastale zbog regulacije vrlo opsežne, raznolike pravne materije i nejednakog vremenskog nastanka raznovrsnih pravnih izvora, mora se mijenjati kako bi se izvanparnični postupak opskrbio pravnim garancijama koje mu pripadaju prema odredbama članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10).

Hrvatsko izvanparnično procesno pravo čine pravna pravila Zakona o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 45-175/1934) temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine, broj 73/91) koja se primjenjuju u nekim slučajevima, ali i niz zakona primarno materijalnopravnog karaktera koji sadržavaju i postupovne odredbe: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14), Zakon o mjenici (Narodne novine, broj 74/94 i 92/10), Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12 i 68/13), Ovršni zakon (Narodne novine, broj 112/12, 25/13 i 93/14), Stečajni zakon (Narodne novine, broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12), Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13), Obiteljski zakon (Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 05/15), Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine, broj 76/14), Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15), Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti (Narodne novine, broj 10/74) i drugi.

Niz je razloga koji ukazuju na nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog postupka, od praktične neprimjenjivosti pojedinih odredbi Zakona o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju, preko nedostatka izvora koji bi mogli preuzeti funkciju općih pravnih pravila do pravne neusklađenosti postojećih pravnih izvora.

Pravila Zakona o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju stara su osamdeset godina i kao takva ne mogu biti okvir i temelj za izvanparnično postupanje, osobito s obzirom na činjenicu da se trenutno primjenjuju samo u ograničenom opsegu. To se posebno odnosi na opća pravila Zakona koja bi morala biti temelj i okvir svih posebnih izvanparničnih postupaka.

Zakoni doneseni za vrijeme bivše Jugoslavije kao i zakoni doneseni nakon osamostaljenja Republike Hrvatske derogirali su odredbe Zakona o vanparničnom postupku u gotovo svim posebnim izvanparničnim postupcima, a time posredno i opća pravila.

Ne samo da su se u međuvremenu razvili posebni izvanparnični postupci, koji nisu bili obuhvaćeni tim zakonom, nego su i opća pravila Zakona o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju izgubila smisao stalnom derogacijom posebnim zakonima, ali i njihovom neprimjenjivošću u novonastalim uvjetima.

Glavni razlozi zbog kojih je nužna reforma pravila hrvatskog izvanparničnog postupka jesu poštivanje odredbi članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i odredbi članka 29. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), poštivanje ustavnih odredbi o postupanju sudova po zakonu, ali i zbog problema koji se tiču praktične neprimjenjivosti nekih pravila Zakona o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju i nepostojanja općih pravila izvanparničnog prava.

Reformom će se modernizirati izvanparnični postupak, usvojiti principi pravne države, građanima olakšati pristup sudovima i osigurati kvalitetna i transparentna pravna zaštita.

Pri izradi novog Zakona o izvanparničnom postupku posebna pažnja posvetit će se općim pravilima izvanparničnog postupka jer upravo ona trebaju poslužiti kao opći procesni standardi i smjernice za izvanparnično postupanje.

Jednako tako potrebno je proširiti postupovna načela koja će se ogledati u većoj fleksibilnosti, smanjenoj formalnoj strogosti, orijentiranosti za pomoć, naglašavanju zajedničke odgovornosti suda i stranaka za moguć temeljitiji, ali i moguć brži postupak, naglašavanju samoodgovornog rješavanja konflikata samih stranka u postupku putem nagodbe ili izvan postupka putem drugih načina rješavanja konflikata kao što su mirenje.

S obzirom da se neuspješnom pokazala potraga za postupovnim odredbama zakona koje bi mogle preuzeti ulogu općih pravila izvanparničnog postupka, osim općih pravila izvanparničnog prava (općeg dijela), zakon će sadržavati i odredbe o najkarakterističnijim posebnim izvanparničnim postupcima.

Nadalje, izvanparnični postupak mora biti opskrbljen s gotovo svim garancijama kao i parnični postupak.

Novim Zakonom o izvanparničnim postupku uredit će se opća pravila koja se odnose na: prava i obveze stranaka i drugih sudionika postupka, tijek i pravila postupka, donošenje odluka, redovni i izvanredni pravni lijekovi protiv prvostupanjskih odluka, provedba odluka, ovlaštenja nadležnih tijela u izvanparničnom postupku, te posebni postupci: statusni izvanparnični postupci koji se tiču fizičkih osoba, izvanparnični postupci za uređenje susjedskih odnosa, uređenje odnosa između sudionika pravnih zajednica i razvrgnuće tih zajednica, polog novca, isprava i drugih stvari, sudski poništaj (amortizacija) isprava, postupak izvansudskog osiguranja dokaza te imenovanja, određivanje rokova i obavljanje drugih radnji, odnosno utvrđivanje prava i obveza stranaka i uređivanje odnosa među njima.

Nastavno na navedeno, reformom izvanparničnog prava modernizirat će se izvanparnični postupak, usvojiti principi pravne države, građanima će se olakšati pristup sudovima i osigurati kvalitetna i transparentna pravna zaštita te eliminirati pravna nesigurnost izazvana situacijom da su pravila izvanparničnog postupka regulirana mnogobrojnim zakonima, uključujući i zakon stariji od 80 godina.

3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Ako razmatramo opciju da se ne poduzima ništa, odnosno da zakonodavac ne intervenira u cilju rješenja postojećeg problema, moramo biti svjesni da će se izvanparnični postupci i dalje voditi prema postupovnim pravilima koja nisu usklađena s potrebama današnjeg pravnog sustava. Stoga, želimo li razviti sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta za modernizaciju izvanparničnog postupka, olakšati građanima pristup sudovima, osigurati kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu te eliminirati pravnu nesigurnost, očito je da ova opcija neće pomoći u rješenju utvrđenih problema.

3.2. OPCIJA 2: - izrada uputa/vodiča kroz postojeće propise u izvanparničnim stvarima i izvanparničnim postupcima ( nenormativno rješenje )

Izradom uputa/vodiča kroz postojeće propise u izvanparničnim stvarima i izvanparničnim postupcima  može se olakšati građanima snalaženje (u vidu svojevrsnog pomagala) kroz mnogobrojne propise koji reguliraju izvanparnični postupak (uključujući i Zakon o vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1934.), koji propisi su nastali u različitim vremenskim razdobljima zbog potrebe regulacije vrlo opsežne i raznolike pravne materije. Međutim, u slučaju odabira ove opcije postoji veliki rizik da se predmetnim vodičem ne obuhvati cjelokupna materija izvanparničnih postupaka te da sam pregled, s obzirom na širinu i složenost materije, bude nepregledan i zbunjujući za same građane, kao i ostale sudionike u postupku.

3.3. OPCIJA 3: - materiju regulirati kroz posebne propise koji reguliraju postupke koji se vode prema pravilima izvanparničnog postupka ( normativno rješenje )

Kao prijedlog normativnog rješenja moguće bilo bi urediti postupovna pravila izvanparničnih postupaka kao zasebno poglavlje svakog pojedinog zakona koji regulira predmetnu materiju, kao što je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Obiteljski zakon i slično. Međutim, budući da bi intervencija u veliki broj zakona bila dugotrajna i neracionalna te bi dovela do pravne nesigurnosti u prijelaznom razdoblju, kao i mogućih preklapanja odredbi pojedinih propisa, stručni nositelj izrade zakona zauzeo je stav da ova opcija ne bi bila prihvatljiva i ne bi dovela do zadovoljavajućih rješenja.

3.4. OPCIJA 4: - izrada novog propisa – Zakona o izvanparničnom postupku ( normativno rješenje )

Uređenjem postupovnih pravila instituta izvanparničnog postupka omogućit će se izrada zakonodavnog i organizacijskog okvira te će se stvoriti uvjeti za modernizaciju izvanparničnog postupka, olakšati građanima pristup sudovima, osigurati kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu te eliminirati pravnu nesigurnost.